Download pdf - Radioloski vjesnik

Transcript

  • Radiolokivjesnik ISSN: 0352-9835

    Godina XXXV; broj 2/2005 Hrvatsko drutvo inenjera medicinske radiologije

    Nuklearna medicina

    Euro-Med kongres, Malta, 2005

    Protokoli MRI pregleda

    Ope smjernice nuklearno medicinskog oslikavanja

    r a d i o l o g i j a r a d i o t e r a p i j a n u k l e a r n a m e d i c i n a

    tema broja

  • Allura Xper FD20/10 Cardio/Vascular X/ray

    Succeed with the integrated 3D neuro biplane

    Pushing boundaries in interventional 3D

  • ALFA MEDITRADE d.o.o. Zagreb, Sveti duh 53A, tel.: 01 / 37 77 193, tel./fax: 01 / 37 77 619

    Alfa Meditrade d.o.o. je ovlateni distributer original Kodak i Retina proizvoda za RH.

    Iz naeg medicinskog programa izdvajamo:

    RTG filmovi

    Zeleni program: MXG, TMG, TMS, XOE film

    Plavi program: MXB, XBM film

    Filmovi za mamografiju: MIN-R L, MIN-R 2000 film

    Filmovi za CT: NB, EIR-7, LIR film

    Dentalni filmovi: Ektaspeed, Ultraspeed, Insight film

    Specijalni filmovi: CFE, Rayoscope RP film

    Kasete

    Kasete s folijama LANEX (fast, regular, medium, fine)

    Kemikalije

    Razvija i fiksir (2x20 l, 2x5 l - ve pripremljene kemikalije, 4x1 l - dentalne kemikalije, jednokomponentne kemikalije 2x20 l)

    Kemikalije za ienje folija (0,5 l)

    Aparati za razvijanje filmova

    Kodak X-Omatic 1000, 2000 i 2000A

    Kodak X-Omat RA 3000 i RA 5000

    Miniloader 2000 i 2000P

    Multiloader 700 Plus

    Suhi laser printeri

    Dry View 8100, 8150, 8200, 8300, 8500, 8700, 8900

    Identifikacijska kamera

    Komjuterska i digitalna radiografija: CR i DR sistemi

    X-Omat 2000

    X-Omat 3000 RA

    Dry View 8700

  • 3radioloki vjesnik 02/2003

    k a z alo15 Nuklearnomedicinske metode u dijagnostici modane smrti

    Mr. sc. Antonija Balenovi, dr. med.; Dr. sc. Tomislav Bokuli, dipl. in.; Doc. dr. sc. Ksenija Kovai, dr. med.; Akademik prof. dr. Zvonko Kusi, dr. med.Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu, Klinika bolnica Sestre milosrdnice, Zagreb

    18 Preciznom dijagnozom do uinkovitog dugoronog lijeenja Parkinsonove bolesti

    GE Healthcare

    20 CT angiografija s osvrtom na kontrastna sredstvaTomislav Benakovi, in. med. radiol.; Slavko Buljubai, in. med. radiol.Klinika bolnica Osijek

    27 Principi izbora protokola pri MRI pregledimaPetar Strugaevac, in. med. radiol.; Klinika bolnica Osijek

    30 5. meunarodni kongres Hrvatskog drutva za nuklearnu medicinuOpatija, 15.-18. svibnja 2005

    Mr. sc. Mario Medvedec, dipl. in. elektroteh.Kliniki zavod za nuklearnu medicinu i zatitu od zraenja, Kliniki bolniki centar Zagreb

    31 Godinji kongres Europskog udruenja za nuklearnu medicinuIstanbul, Turska, 15.-19.10.2005.

    Helena Medvedec, in. med. radiol.Kliniki zavod za nuklearnu medicinu i zatitu od zraenja, Kliniki bolniki centar Zagreb

    33 Nuklearna medicina i inenjeri medicinske radiologije u HrvatskojMr. sc. Mario Medvedec, dipl. in. elektroteh.; Andrej Dermol, in. kem. tehnol.; Senad Sejdinovi, in. med. radiol.; Irislav abuli, in. med. radiol.

    39 Skuptina Hrvatskoga drutva inenjera medicinske radiologijeZagreb, 21. svibnja 2005.

    Marko upi, in. med. radiol.; Nikola Gai, in. med. radiol.

    40 Izvjee sa XVI. strunog skupa udruge IMRSiB, Vinkovci, 11. lipnja 2005.Petar Strugaevac, in. med. radiol.

    41 Europsko-mediteranski kongres EURO-MED, Malta, 7.-11. rujna 2005.Nikola Gai, in. med. radiol.

    45 Europski komitet radiografera i radiolokih tehnologa ECRRT Reykjavik, Island, 03.-06. studenoga 2005.g

    Igor Fukan, in. med. radiol.

    radioloki vjesnik 02/2005

    5Ope smjernice nuklearno

    medicinskog oslikavanjaHelena Medvedec, in. med. radol.

    mr. sc. Mario Medvedec, dipl. in. elektroteh.Kliniki zavod za nuklearnu medicinu

    i zatitu od zraenja, Kliniki bolniki centar Zagreb

  • R A D I O L O K I V J E S N I KISSN: 0352-9835

    IzdavaHRVATSKO DRUTVO INENJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE10 000 Zagreb, Mlinarska c. 38fax: 01 466 80 80iro raun: 2360000-1101213577, MB: 3241343

    Za izdavaa:

    Marko upi in. med. radiol. e-mail: [email protected]

    Glavni i odgovorni urednik:

    Demir Puljizovi in. med. radiol. e-mail: [email protected]

    Zamjenik glavnog urednika:

    Nikola Gai in. med. radiol.e-mail: [email protected]

    Struni suradnici:

    Prof. dr. sci. Stipan Jankovi, Prim. mr. sci. Zoran Klanfar dr.med., Doc. dr. sci. Goran Roi, dr. med

    Uredniki kolegij:

    Damir Cipri in. med. radiol., Draen Horvatinec in. med. radiol., Hrvoje Laui in. med. radiol., Andrija op in. med. radiol., Julio Pirovi in. med. radiol., Nenad Vodopija in. med. radiol., Petar Strugaevac in. med. radiol.

    Stalni suradnici:

    Igor Fukan in. med. radiol., Blago Karli in. med. radiol., Dr. sc. Dragan Kubelka, Mr. sc. Mladen Novakovi dipl. in., Krunoslav Pavlinek in. med. radiol.

    Grafiko ureenje:

    eljko Podoreki

    Lektorica:

    Danijela Lugari, prof.

    Grafika priprema za tisak:

    Tko zna zna d.o.o.

    Tisak:

    PRODUCENT d.o.o.

    Adresa urednitva:

    HRVATSKO DRUTVO INENJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE10 000 Zagreb, Mlinarska c. 38fax: 01 466 80 80

    E-mail adresa: Internet adresa:

    [email protected] http://www.hdimr.hr

    Zahvaljujemo Gradskom uredu za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Grada Zag reba na pomoi prilikom izdavanja ovog broja Radiolokog vjesnika.

    Naslovna stranica:

    1. EURO-MED kongres, Malta, 2005.

    Rije urednika

    asopis izlazi dva puta godinje. Rukopisi, slike i crtei se ne vraaju ukoliko to nije izriito dogovoreno. Autorska prava su zatiena. Izneseni stavovi predstavljaju stavove autora i ne predstavljaju nuno stav urednitva. Oekujemo nove materijale i zahvaljujemo na suradnji.

    Sljedei broj izlazi u svibnju 2006.Rok za prijavu materijala za objavljivanje je 10. travnja 2006.

    Potovane kolegice i kolege

    Nuklearna medicina se kontinuirano razvija. Umjesto prvobitnoga najveeg interesa u morfolokoj slikovnoj dijagnostici, sve se vie pojavljuju nove mogunosti za funkcijsku slikovnu dijagnostiku. Kompjutorsko preklapanje, tzv. fuzija scintigrafskih dijagnostikih snimki sa snimkama PET-a Pozitronske Emisijske Tomografije i CT-a Transmisijska Kompjuterizirana Tomografija daje dodatnu dijagnostiku kvalitetu. Danas se kao najmonija aparatura na podruju dijagnostikog oslikavanja, nudi hibridna konstrukcija PET/CT u jednom stroju. Urazvoju je i PET/NMR.

    Nove putove ne otvara samo nova tehnologija i aparatura, ve i novi radiofarmaci. Obiljeavanje kompleksnijih spojeva, receptora, specifinih monoklonskih protutijela, lijekova, prekursora, metabolita itd. uvodi nas u molekularnu nuklearnu medicinu. To ujedno pokazuje da nuklearna medicina ima jo uvijek neiskoritenih mogunosti, kako dijagnostikih, tako i terapijskih.

    Iako u Hrvatskoj ima desetak Odjela za nuklearnu medicinu, mali broj naih kolega radi na njima. Poznat je problem neadekvatnog statusa in. med. radiologije na Nuklearnoj medicini, iako u dodiplomskoj nastavi imamo opsenu satnicu iz nuklearne medicine. Koje su temeljne posebnosti nuklearne medicine i kakvo je trenutno stanje nuklearne medicine u Hrvatskoj s motrita inenjera medicinske radiologije i u svijetlu bolonjskih i eurointegracijskih tijekova? Koje su ope smjernice o oslikavanju u nuklernoj medicini utemeljene na slinim ve postojeim nacionalnim i meunarodnim tiskanim i elektronikim zapisima? Vie o tome proitajte u top temi broja: Nuklearna medicina-Ope smjernice nuklearno medicinskog oslikavanja

    Tu i izvjea sa raznih kongresa, seminara i savjetovanja po Hrvatskoj i Europi gdje predstavnici nae struke vode boj za prepoznavanje i priznavanje naeg zvanja, Drutva ali i Hrvatske kao dijela Europske unije. Na mnogima sam bio i osobno i veseli me spoznaja o visokoj kvaliteti predavanja kod nas, te panji koja ta predavanja pobuuju kod naih kolega po susjednim zemljama. Na nedavnoj edukaciji u Sloveniji, upitae me kolege za pojanjenja iz predavanja naih kolega iz Hrvatske koje su odrali na 1. Euro-Med kongresu na Malti! Srea moja da je to predavanje objavljeno i u naem Radiolokom vjesniku i da sam znao o emu je rije, inae, eto neugodnosti. Zato je pouka ove prie; proitajte asopis, nikad ne znate kada Vam to moe dobro doi! E da, znam da mnogi i ne dobivaju asopis ali to vam je u izravnoj vezi s plaanjem lanarine Drutvu.

    Na otoju sunanog mozaika svjetske povijesti, u srcu mediterana, na Malti, u gradu maltekih vitezova, Valetti, glavnom gradu otoja, spomeniku svjetske kulturne batine pod zatitom UNESCO-a, odran je od 7.-11. rujna 2005. 1. EURO-MED europsko mediteranski kongres radiografera, radiolokih tehnologa i inenjera medicinske radiologije. Glavni cilj odravanja kongresa je bio uspostavljanje strunih i socijalnih veza izmeu zemalja u Mediteranskom bazenu i u Europi, te uspostavljanje smjernica za razvoj Europske krovne organizacije nae struke. Donosimo kompletni izvjetaj.

    MRI pretrage u nas glede ravnina skeniranja i mjernih sequenci, uglavnom nisu standardizirane te zahtijevaju daljnje razmatranje, dogovor i usvajanje standarda u mjerodavnim institucijama zdravstva, te lijenikih, radiolokih i strukovnih foruma i udruga. Standardizacija MRI pregleda dala bi doprinos brem protoku bolesnika, jednostavnijoj i tonijoj evaluaciji scanograma bez obzira na mjesto uinjenih pretraga, vrste i tipa aparature na kojoj je uinjen pregled, kao i radiologa koji evaluira scanograme i postavlja dijagnozu. Struni lanak: Principi izbora protokola pri MRI pregledima pozicionira i ulogu inenjera medicinske radiologije.

    Izvjetaji sa godinje Skuptine Hrvatskog drutva inenjera medicinske radiologije odrane 21. svibnja 2005. godine u Zagrebu, i uspjeno odranog strunog skupa Udruge IMR Slavonije i Baranje u Vinkovcima 11.lipnja 2005, te sa strunog skupa Europskog komiteta Meunarodne organizacije radiografera i radiolokih tehnologa odranog na Islandu u Reykjaviku od 03.- 06. studenog 2005., uz ostale izvjetaje su na stranicama koje slijede.

    Tu je i pregledni Radioloki kalendar dogaanja koji e nas voditi ka svim vanim datumima i dogaajima od interesa struke koji su pred nama u ostatku ove i u 2006. godini. Istiemo 14. Svjetski kongres nae struke koji e se odrati u Sjedinjenim amerikim dravama, u Coloradu, u Denveru od 09.- do 14. lipnja 2006.

    Sve Vas pozivamo na tradicionalni Boini domjenak strukovnog udruenja koji e se odrati u Zagrebu 10. prosinca, subota, u Maxi Pubu, ulica Divka Budaka 18 s poetkom u 19 sati. Veselimo se tome susretu na kojemu emo proslaviti zajednike uspjehe u ovoj godini.

    Ima nas u Radiologiji, Radioterapiji i Nuklearnoj medicini, tehnike oslikavanja preklapaju se i nadopu-njuju. Stvarajte, piite, komunicirajte, kreirajte, informirajte se: [email protected], www.hdimr.hr, Radioloki vjesnik

    Damir Cipri

    Voditelj Sekcije za radioterapiju i nuklearnu medicinu HDIMR

  • 5radioloki vjesnik 02/2005

    SaetakU radu se opisuju temeljne posebnosti nuklearne medi-cine i trenutno stanje nuklearne medicine u Hrvatskoj s motrita inenjera medicinske radiologije te u svjetlu bolonjskih i eurointegracijskih tokova. Potom se iscrp-no, od osnovnih podataka i definicija, preko postupaka i ureaja do nuklearno-medicinskih raunalnih sustava, iznose ope smjernice o oslikavanju u nuklearnoj medi-cini utemeljene na slinim ve postojeim nacionalnim i meunarodnim tiskanim i elektronikim zapisima. Svrha je takvih smjernica ustanovljenje jedinstvenoga obrasca svakodnevnoga rada i obrazovanja strunoga osoblja u nuklearnoj medicini, jednako kao i daljnje promicanje strukovnih interesa i interesa ire drutvene zajednice.

    UvodSnaga je i znaaj nuklearne medicine u njezinoj jedin-stvenoj sposobnosti prikazivanja i kvantificiranja fiziolo-kih biokemijskih procesa u organizmu upora bom radioak-tivnih tvari. Nuklearno-medicinski podaci o funkciji tkiva i organa i anatomske/morfoloke informacije dobivene drugim nainima medicinskoga oslikavanja meusobno se upotpunjuju u tenji k optimalnoj dijagnostici i lijee-nju. Nuklearno-medicinske tehnolo gije dananjice su dinamine i podlone brzom razvitku te iziskuju multi-disciplinarnost pristupa u kojem se isprepliu znanja i vjetine iz anatomije, fiziologije, patofiziologije, kemije, fizike, matematike, raunalstva, biomedicinskih znanosti, etike, zatite od zraenja i mnogih drugih. U okruju eurointergracijskih tokova, ali i svekolike glo-balizacije i tehnolokog napretka, kao osobito se pitanje na svaki nain i u svakom smislu istie problem standar-dizacije. Za pretpostaviti je da e uskoro i u Hrvat-skoj odjeli, zavodi i klinike, domovi zdravlja, bolnice i bolniki centri te sve druge sastavnice zdravstvenoga sustava svoju djelatnost morati uskladiti s meunarodno prihvaenim i ovjerovljenim nainima rada. tovie, oekuje se da e djelatnoaktivna ustanova u zdravstvu moi biti samo ustanova koja posjeduje vlastiti skup opisa radnih postupaka (postupnika) usklaenih s nacionalnim i meunarodnim postupnicima i zakonima, u kojoj su upos-leni djelatnici po brojnosti, formalnom i sadrajnom obra-zovanju i strunoj spremi primjereni radnim zadaama iz takvih postupnika, te koji su ukljueni u procese neprekinutoga strunog i znanstvenog obrazovanja djelat-nika (eng. coutinuing education CE). injenica kao to je, primjerice, ona da se u Popisu dijag nostikih i terapijskih postupaka u zdravstvenim ustanovama (tzv. plava knjiga) Republikoga fonda zdravstvenog osiguranja (Zagreb, 1992.) u ak 45 od 54 (83 %) nuklearnomedicinskih postupaka kao openito vremenski najzahtjevniji navodi upravo rad djelatnika ing. med. rad. ili radnik VS, a da je istovremeno tijekom svih proteklih godina u desetak ustanova nuk-learne medicine diljem Hrvatske uposleno tek nekoliko

    inenjera medicinske radiologije, bit e zdravorazumski i pravno neprihvatljive u svim europsko-integriranim-akreditiranim ustanovama.

    Osiguranje i provjera kakvoe postupaka i opreme (eng. quality assurance, quality control) samo je dio sveukupnosti takvih postupnika i sveizglednih procjena uinkovitosti tehnologija primijenjenih u zdravstvu (eng. Health Technology Assessment HTA). Na tome je tragu i Visoka zdravstvena kola u Zagrebu. Prepoznavi zahtjeve novoga doba i Bolonjske deklaracije, novim je programom studija inenjera medicinske radiologije predloila osvjeavanje satnice i sadraja postojeih pred-meta te uvoenje novih obveznih i izbornih predmeta. Kao primjeri se mogu navesti predmeti kao to su Fizika zraenja i elektronika, Zdravstvena statistika, Kontrola ureaja i procesa, Planiranje u radioterapiji, Nuklearno-medicinska instrumentacija, Znanstveni rad i istraivanje, Zdravstveno pravo i etika i dr.

    Zbog boljitka svih sudionika u obrazovnom i radnom procesu te strukovnih udruga, ali prije svega boljitka samih bolesnika, najznaajnije nuklearnomedicinske udruge u Americi (Society of Nuclear Medicine - SNM, www.snm.org) i Europi (European Associa-tion of Nuclear Medicine - EANM, www.eanm.org; Deut sche Gesellschaft fr Nuklearmedizin - DGN, www.nuklearmedizin.de; British Nuclear Medicine Soci-ety - BNMS, www.bnms.org.uk) ve danas imaju niz pisa-nih preporuka i smjernica (eng. guidelines) o nuklearno-medicinskim postupcima. SNM, EANM i DGN na svo-jim web stranicama nude tridesetak takvih postupnika iz razliitih podruja nuklearne medicine. Tako SNM (inae udruga s trenutno dvostruko duljom tradicijom odravanja godinjih skupova od one EANM), nudi 2 kardioloka postupnika, 4 endokrinoloka, 5 gastrointestinalnih, 1 genitourinarni, 3 upalna, 1 muskuloskeletni, 2 neuroloka, 7 onkolokih, 4 pedijatrijska i 1 pulmoloki postupnik. Veina postojeih postupnika kritiki je iitana, prevede-na i prilagoena lokalnim uvjetima te je u tijeku proces njihova prihvaanja u Klinikom zavodu za nuklearnu medicinu i zatitu od zraenja, KBC-u Zagreb.

    Glavna je svrha ovoga rada iscrpno predstavljanje opeg postupnika o nuklearno-medicinskom oslikavanju, koji kao od svjetske nuklearno-medicinske zajednice prihvaen okvir pomae strunom osoblju u svakodnevnom radu, novozaposlenom osoblju u standardiziranom poetnom obrazovanju, no istodobno i u promicanju strukovnih i interesa ire drutvene zajednice.

    Osnovni podaci i definicije

    Jednofotonska scintilacijska kamera

    Jednofotonska scintilacijska kamera je ureaj koji omo-guuje statiko, dinamiko ili sinkronizirano (eng. gated) oslikavanje raspodjele radiofarmaka u tijelu koji odailje fotone (gama zrake). Oslikavanje na nain jednofoton-

    Helena Medvedec, in. med. radiol.; mr. sc. Mario Medvedec, dipl. in. elektroteh.

    Kliniki zavod za nuklearnu medicinu i zatitu od zraenja, Kliniki bolniki centar Zagreb

    Ope smjernice nuklearno-medicinskog oslikavanja

  • 6radioloki vjesnik 02/2005

    ske odailjake raunalne tomografije (eng. Single-Pho-ton Emission Computed Tomography SPECT, takoer i SPET) izvodi se rekonstrukcijom niza ravninskih slika snimljenih pod razliitim kutovima. Ureaji za raunalnu tomografiju (eng. Computed Tomography - CT) u novi-je se vrijeme zdruuju s SPECT ureajima kako bi se omoguila popravka guenja (eng. attenuation corection) zraenja i bolja lokalizacija ciljnih tkiva. Uporaba SPECT/CT ureaja u budunosti e se vjerojatno poveati.

    Pozitronska kamera

    Pozitronska kamera je ureaj koji omoguuje statiko, dinamiko ili sinkronizirano oslikavanje raspodjele radi-onuklida u tijelu koji odailje pozitrone, detektirajui parove koincidentnih fotona nastalih anihilacijom pozit-rona i elektrona u tijelu bolesnika. Oslikavanje na nain pozitronske odailjake tomografije (eng. Positron Emis-sion Tomography - PET) dobivaju se rekonstrukcijom koincidentnih parova podataka. CT ureaji se u novije vrijeme zdruuju s PET ureajima kako bi se omoguila popravka guenja zraenja i bolja lokalizacija ciljnih tki-va. Uporaba PET/CT ureaja se ubrzano iri.

    Hibridna PET/SPECT scintilacijska kamera za koinci-dentno i kolimirano oslikavanje prikazana je na slici 1.

    Raunalni sustav

    Raunalni sustav u nuklearnoj medicini skup je ureaja i opreme koji prikuplja, kvantificira, analizira i prikazuje slikovne podatke.

    Postupak

    Priprema bolesnika

    Za mnoge postupke priprema nije nuna, no kad je pri-prema bolesnika u nekim postupcima potrebna, ona je opisana u pripadajuem postupniku.

    Kod ena u reprodukcijskoj dobi treba ustanoviti moguu trudnou i laktacijski status. Izborne dijagnostike nuk-learno-medicinske pretrage treba odgoditi do prestanka trudnoe ili dojenja.

    Neizborne dijagnostike nuklearno-medicinske pretrage, primjerice oslikavanje ventilacijske perfuzije, potrebno je prepraviti kako bi mala fetalna doza bila jo manja.

    Treba obratiti pozornost da prepravka postupka radi sma-njenja radijacijske doze ne umanji dijagnostiku tonost oslikavanja. Neki dijagnostiki nuklearno-medicinski postupci, primjerice scintigrafija cijelog tijela s I-131, mogu imati ozbiljne posljedice na razvoj fetusa pa se preporuuje pozorno razmatranje svih rizika i koristi.

    Kada se primjenjuju dijagnostiki postupci koji mogu imati ozbiljne posljedice na razvoj fetusa, treba uiniti test na trudnoe u ena generativne dobi, osim u izvanrednim okolnostima kada takav test moe biti izostavljen. Dojenje treba prekinuti tijekom vremenskog razdoblja ije trajanje odreuje vrsta primijenjenog radiofarmaka. Nakon nekih dijagnostikih postupaka, primjerice scintigrafije cijelog tijela s I-131, dojenje treba prekinuti 1-2 mjeseca, to nas-tavak dojenja zapravo ini nepraktinim.

    Preporuka je amerikog Nuklearnog regulacijskog povje-renstva davanje pisanih uputa dojiljama ukoliko bi poten-cijalna radijacijska doza u djeteta iznosila vjerojatno vie od 5 mSv, odnosno davanje usmenih uputa kada bi poten-cijalna radijacijska doza doza u djeteta iznosila vjerojat-no vie od 1 mSv. Putovi izlaganja zraenju ukljuuju ingestiju radioaktivnosti u majinom mlijeku i vanjsko izlaganje tijekom bliskog kontakta pri dojenju. Za veinu radiofarmaka nema puno podataka o njihovu izluivanju u majino mlijeko, pa su nepouzdanosti oko stvarne doze u djeteta znaajne.

    U nekih je dijagnostikih postupaka, primjerice pri scin-tigrafiji cijelog tijela s I-131, radijacijska doza dojke koja doji znatna (10 cSv ili vie), ak 10 puta vee nego u dojke koja ne doji. Uvijek kada je mogue takve postupke treba odgoditi najmanje 4 tjedna po prestanku dojenja.

    Prije zapoinjanja studije bolesniku treba objasniti pos-tupak i odgovoriti na sva pitanja oko postupka. Kada je potrebno sediranje bolesnika, primjerice u djece, treba sli-jediti uobiajene prikladne postupke.

    Pismeni pristanak nije nuan kod standardnih dijagnos-tikih postupaka oslikavanja.

    Podaci u vezi s izvoenjem postupka

    Bitni podaci izvoenja postupka ukljuuju indikaciju, rele-vantnu povijest bolesti i fizike nalaze, ukljuujui lije-kove i nedavno oslikavanje potpomognuto tvarima koje sadre kontrast, podatke o prethodnoj primjeni radiofar-maka, podatke o prijanjem lijeenju, ukljuujui kirurke zahvate koje bi mogli utjecati na raspodjelu radiofarmaka, rezultate bitnih slikovnih studija i laboratorijskih pretraga , dok u fiziki velikih i malih pacijenata treba razmotriti mogunost prilagodbe koliine primijenjene aktivnosti.

    Na slici 2. je kao primjer iz klinike prakse prikazan bizarni obrazac nakupljanja radioaktivnosti galija-67 (Ga-67) pri nuklearno-medicinskom oslikavanju boles-nika s ne-Hodgkin limfomom.

    Mjere opreza

    Medicinsko osoblje treba biti upueno u propisnu skrb o bolesniku nakon primjene radioizotopa te u propis-no odlaganje radioaktivnog biolokog otpada. Openito se smatra da je rizik strunog osoblja mali te da mjere

    Slika 1. Philips Irix scintilacijska gama kamera za SPECT (eng. Single-Photon Emission Computed Tomography) i PET (eng. Positron Emission Tomography) oslikavanje. Ureaj se sastoji od tri detektora, a vea debljina NaI(Tl) kristala (19 mm) omoguuje koincidentno oslikavanje detekcijom parova fotona energije 511 keV.

  • 7radioloki vjesnik 02/2005

    zatite od bioloke kontaminacije dovoljno tite osoblje i od radioaktivne kontaminacije. Ljudski se radioaktivni otpad openito zbrinjava na isti nain kao i neradioaktivni ljudski otpad.

    Mjere opreza poduzete s ciljem izbjegavanja biolokih ri zika od izluevina bolesnika openito su vie no do volj ne da se izbjegnu esto mnogo manji rizici zbog zraenja.

    Bolesnikovoj obitelji ili iroj okolini po potrebi treba dati odgovarajue naputke o nainima najmanjeg izlaganja lanova obitelji i okoline radioaktivnom zraenju.

    Openito se smatra da nema znanstveno utemeljenog razloga zbog kojeg trudne djelatnice ne bi smjele obav-ljati poslove dijagnostikog oslikavanja bolesnika. Pa ipak, razborito je da trudne medicinske sestre ne skrbe o bolesniku u kojeg je primijenjena radionuklidna terapija.

    Neeljene popratne pojave vezane uz primjenu radiofar-maka treba prijaviti nacionalnoj sredinjici za popratne pojave te nuklearnomedicinskim udrugama.

    Kod slikanja fiziki velikih pacijenata treba obratiti pa-nju na granina optereenja ureaja i opreme glede teine i veliine bolesnika.

    Kontrola kvalitete

    U kontroli kvalitete pisani bi postupnik trebao sadravati sljedee:

    a) korak po korak opisan postupak tijekom svake pre-trage, to ukljuuje i primijenjeni radiofarmak te koliinu njegove aktivnosti, druge lijekove i njihove doze, pripremu bolesnika, poloaj(e) gama kamere pri oslikavanju tj. snimljene projekcije, vrstu kolimato-ra, vremenski slijed oslikavanja, pripremu i postavke ureaja, parametre snimanja i nain obrade slikovnih podataka;

    b) detaljan opis postupaka kontrole kvalitete za sve ureaje, to ukljuuje i podatke o uestalosti odreene provjere, formatimu slika ili podataka, analizu podataka i pragove prihvatljivosti kvalitete odnosno akcijske razine;

    c) podrobne naputke o svim aspektima zatite od zraenja i postupcima u hitnim ili izvanrednim okolnostima.

    Zapisi o svim postupcima kontrole kvalitete trebali bi se uvati tijekom vremenskog razdoblja u skladu sa zakonom. Ovi zapisi moraju ukljuivati sve podatke bitne glede naina prikupljanja podataka kontrole kvalitete te osoba koje su podatke prikupljale.

    Takoer, trebalo bi voditi dnevnik o stanju svih ureaja i izvjeivati glavnog inenjera ili drugu pretpostavljenu osobu o svim uoenim problemima, na temelju ega se odreuje stanje izvedbenih sposobnosti ureaja i upozo-rava kliniko osoblje o imbenicima koji mogu utjecati na interpretaciju nalaza u bolesnika.

    Svi podaci o uinjenim servisima/popravcima ureaja moraju se voditi u prikladnim spisima i uvati na propi-sani nain za svaki pojedini ureaj

    Jednofotonske scintilacijske kamere

    Ravninsko oslikavanje (eng. planar imaging)

    Pri akviziciji slike, odnosno prikupljanju slikovnih poda-taka, valja obratiti pozornost na sljedee toke:

    a) Podeavanje energije

    Scintilacijska kamera mora se, ovisno o radionuklidu koji se primjenjuje u bolesnika, barem jednom dnevno podesi-ti na glavnu energiju tj. fotoelektrini vrh (podeavanje energijskog prozora, eng. peaking) koji se rabi. irina energijskog prozora je najee 15 % ili 20 % dotine energije radionukida. Energijski se prozor smjeta si metrino u odnosu na sredinju energiju fotovrha ili asimetrino ako je dostupna prikladna popravka energi-je . Medicinski fiziar/kliniki inenjer moe pripomoi u odreivanju granica asimetrije koja je poeljna za odreeno energijsko podruje.

    b) Viestruki energijski prozori

    Poeljno je rabiti vie energijskih prozora za radionuklide koji imaju vie znaajnih energija gamazraka. Pri kombi-naciji prozora nuno je provjeriti prostornu registraci ju. Medicinski fiziar/kliniki inenjer moe pripomoi pri provjeri ispravnosti koregistracije za sve energijske pro-zore kako bi se odrala najbolja prostorna razluivost i kontrast. Treba rabiti kolimator koji e pruiti priklad-nu razluivost za fotone najvie energije. Intrinsinu

    Slika 2. Anteriorno i posteriorno oslikavanje cijelog tijela s Ga-67 u 58-godinjeg bolesnika s ne-Hodgkin limfomom B stanica (stadij IVB) prikazuje nakupljanje radioaktivnosti u potkonom i skeletnom miiju. Biopsija miia potvrdila je infiltraciju stanica limfoma. Bolesnik je umro uslijed invazije respiratornog miija.

  • 8radioloki vjesnik 02/2005

    razluivost treba provjeriti kod radionuklida koji se oslikavaju uporabom vie energijskih prozora. Medicinski fiziar/kliniki inenjer moe pripomoi pri odreivanju potrebitosti posebnih popravaka uniformnosti.

    c) Dva radionuklida

    Kada se u sekvencijalnoj studiji koriste dva radionukli-da, oslikavanje radionuklidom najnie energije treba biti prvo. U principu je mogue rabiti vie energijskih prozora za istodobno oslikavanje dvaju radionuklida. Takav nain oslikavanje, meutim, krije mnoge zamke, a rezultati e ovisiti o uporabljenoj opremi i posebnim testovima kon-trole kvalitete. Razliite energije imat e razliite pros-torne razluivosti. Ovakav postupak mora uzeti u obzir prisutnost rasprenoga zraenja od fotona vie energi-je u energijskom prozoru uporabljenom za fotone nie energije te bi ga paljivo trebala osmisliti osoba koja ima potrebnu strunost.

    d) Statiko oslikavanje

    Posebni parametri oslikavanja za danu pretragu ovise o eljenoj klinikoj informaciji.

    Za slike koje se pohranjuju u raunalo veliina matrice slike ovisit e o specifinim zahtjevima svake studije posebno. Oslikavanja cijelog tijela zahtijeva vee matri-ce. Bolja prostorna razluivost postie se ukoliko se rabe vee matrice za oslikavanje manjeg podruja u tijelu bolesnika, no vee matrice imaju vie statistikih fluk-tuacija (vie uma). Statistike fluktuacije u velikim mat-ricama mogu se smanjiti postupkom zaglaivanja (eng. smoothing), no time se smanjuje mogunost prostornog razluivanja. Zrnata grubost digitalnog prikaza matrica manjih dimenzija moe se za potrebe prikaza smanjiti postupkom interpolacije (eng. interplation) u matricu veih dimenzije.

    e) Oslikavanje cijelog tijela

    Trajanje snimanja cijelog tijela ovisi o broju detektorom registriranih fotona (eng. count rate) i eljenoj gustoi podataka (broj impulsa po jedinici povrine scintigrama). Budui scintigram cijelog tijela predstavlja oko 200 cm, veliina matrice u longitudinalnom smjeru treba biti naj-manje 512 jedininih elemenata slike/piksela (eng. pixel). Snimanja u trajanju duljem od 30 minuta je nepraktino u nesediranih bolesnika zbog mogueg pomicanja boles-nika tijekom snimanja.

    f) Dinamiko oslikavanje

    Dinamiko oslikavanje je snimanje u kratkim vremen-skim razmacima, a trajanje se svake snimke izabire ovis-no o brzini promjena (vremenskoj razluivosti) koje se oslikavaju i eljenoj kvaliteti slike. Za kvantitativne funk-cijske studije preporuljiva su kraa vremena snimanja pojedine slike, no takva pri kojima se dobiva dostatni broja impulsa u slici kako bi se moglo mjeriti fizioloke promjene. Za potrebe samog oslikavanja openito se rabe neto dulja vremena kako bi se postigla dostatna statistika brojanja (broj impulsa) u svakoj slici.

    U oslikavanju pomou raunala rabe se manje matrice, primjerice 64x64 ili 128x128, kako bi se sakupilo to vie impulsa po pikselu. Posebna se panja treba posvetiti izboru dubine slike kojom se odreuje koliko najvie impulsa moe sadravati jedan piksel. Dubina slike je ili

    jedan bajt (eng. byte) ili jedna rije (eng. word). U upit-nim okolnostima treba odabrati rije kako bi se izbjeglo zasienje piksela koje je mogue u bajt nainu oslika-vanja.

    U studijama s brzinom brojanja veom od mogunosti mjernog sustava treba obratiti panju na broj neregis-triranih impulsa zbog uinka tzv. mrtvog vremena (eng. dead time). U takvim se sluajevima gubici impulsa moraju ustanoviti mjerenjem mrtvog vremena.

    g) Sinkronizirano oslikavanje (EKG spregnuto oslikavanje)

    Oslikavanje u sprezi s EKG signalom (eng. gated imag-ing) slui za usklaivanje oslikavanja s ritmom rada srca. Broj slika po jednom R-R intervalu ne bi trebao biti manji od 16 kod mjerenja istisne frakcije lijeve klijetke te ne manji od 32 kod mjerenja utemeljenih na vremenu (brzina punjenja i sl.). Za radionuklidnu ventrikulografiju openito treba rabiti elektroniko uveanje (eng. zoom) kako bi se vidno polje kamere podesilo na priblino 25 cm. Veliina matrice 64x64 je dovoljna. Obino ukupno 5 milijuna impulsa u itavoj studiji jami zadovoljavajuu statistiku za kvantitativnu i funkcijsku obradu slika.

    h) Oslikavanje kolimatorom malog krunog otvora

    Oslikavanje s kolimatorom malog krunog otvora (eng. pinhole collimator) osigurava prostornu razluivost najbli-u intrinsinoj prostornoj razluivosti kamere, ali nautrb osjetljivosti brojanja (broj impulsa detektiranih u jedinici vremena po jedinici aktivnsoti). Udaljenost izmeu koli-matora i tijela bolesnika odreuje kako stupanj uveanja tako i osjetljivost. Manji promjeri otvora kolimatora (2-3 mm) omoguuju bolju prostornu razluivost, ali smanju-ju osjetljivost brojanja imoulsa. Najvei promjer otvora kolimatora u rutinskom je radu 5 mm. Za tipine kolima-tore s promjerom vidnog polja 25 cm, matrice dimenzija 256x256 ili 128x128 su openito dovoljne.

    Pri obradi slike valja obratiti pozornost na sljedee toke:

    a) Prilagodba broja boja/razina sivila (eng. windowing).

    Za optimalno vrednovanje klinike studije esto je nuno podesiti gornje i donje razine praga (eng. threshold) pri-kaza slike na zaslonu raunalu kako bi se poveao kon-trast bitnih dijelova slike. Lezije s intenzivnim nakupljan-jem aktivnosti mogu oteati prikazivanje drugih lezija. Takoer, manje promjene aktivnosti u velikih organa bolje su vidljive ako se kontrast pojaa.

    b) Filmski prikaz

    Filmski (eng. cine) nain prikaza dinamikih studija te sinkroniziranih kardiolokih studija poboljava uoavanje abnormaliteta, primjerice pri krvarenju iz gastrointastinal-nog trakta ili mjerenju kontraktilnosti miokarda. Filmski je nain prikaza uporabljiv i u SPECT studijama za pri-kazivanje prostornih odnosa i za provjeru projekcijskih podataka glede moguih pomaka pacijenta.

    Pri kontroli kvalitete valja obratiti pozornost na sljedee toke:

    a) Scintilacijska kamera

    Analizator visine pulsa postavlja se sukladno uporab-ljenom radioizotopu.

    Uniformnost vidnog polja kamere provjerava se svakog dana kada se scintilacijska kamera rabi. Za provjeru sis-

  • 9radioloki vjesnik 02/2005

    temske (s kolimatorom) uniformnosti moe se rabiti vr-sti ili tekuinom punjivi ravni izvor jednolike raspod-jele radioaktivnosti (eng. flood) (slika 3.). Prihvatljiva zamjena prethodne provjere je snimanje bez kolimato-ra tokastog izvora na udaljenosti jednakoj 5 najveih dimenzija detektora. Tokasti izvor mora biti u sredinjoj osi (imaginarni pravac koji se protee okomito iz sredita detektora). Za ravninsko je oslikavanje openito pravilo da scintigrami kamera malog vidnog polja sadre naj-manje 1,25 milijuna impulsa, kamere velikog krunog vidnog polja 2,5 milijuna impulsa, a kamere velikog pra-vokutnog vidnog polja 4 milijuna impulsa. Alternativno se mogu se koristiti preporuke proizvoditelja ureaja. Svi se parametri oslikavanja i inicijali osobe koja vri testi-ranje moraju zabiljeiti.

    Prostorna razluivost i linearnost (izoblienje) provjera-va se najmanje jednom tjedno (slika 4.). Ovo se mjerenje moe initi s kolimatorom ili bez njega. Ako se radi s kolimatorom, on treba biti najvee dostupne razluivosti i oblikovan za oslikavanje s Tc-99m. Kolimatori ope namjene mogu pokazivati Moir uzorke.

    Svi se kolimatori, osim kolimatora s malim krunim otvo-rom trebaju provjeriti jednom godinje zbog moguih mehanikih oteenja. Ovo se provjera moe temeljiti na slikama koje sadre 5 do 10 milijuna impulsa.

    Vie se dodatnih testova treba izvoditi periodino, primjerice, provjera mrtvog vremena (eng. dead time), uniformnosti za radionuklide razliite od Tc-99m, pros-torne registracije viestrukih energijskih prozora.

    Sustav za oslikavanje mora se redovito provjeravati zbog moguih mehanikih ili elektrinih opasnosti. Manji problemi trebaju se otkloniti to je prije mogue. Mogue opasne situacije moraju se razrijeiti odmah. Razne sigur-nosne spone/drai trebaju se provjeravati redovito suk-ladno preporukama prikladnog prirunika.

    b) Zasloni (eng. monitor) i oblikovatelji slike (eng. for-matter)

    Test uzorci udruenja za film i televiziju ili slini mogu se rabiti za osiguranje vjerne reprodukcije slika. Slike rezolucijskih test uzoraka treba staviti na sve poloaje formatera i film paljivo ispitati s obzirom na uniform-nost i promjene u intenzitetu, prostornoj razluivosti, izoblienju i prisutnost artefakata.

    U ureaja za razvijanje filmova temperaturu i senzito-metriju treba provjeravati dnevno, periodiki ih istiti i odravati, kemikalije periodiki provjeravati sukladno preporukama proizvoditelja te voditi dnevnik svih mjere-nja i odravanja.

    Ne odve skupi laserski pisai s mogunou ispisa 600 tokica po jedinici duljine (eng. dots per inch - dpi) daju slike zadovoljavajue kvalitete.

    SPECT oslikavanjePri akviziciji slike odnosno prikupljanju slikovnih poda-taka valja obratiti pozornost na sljedee toke:

    a) Rabljeni parametri akvizicije uvelike ovise o bro-ju detektora kamere. Za jednoglave kamere, veliina matrice je obino 64x64. Za kamere s vie glava, veliina matrice e biti 64x64 ili 128x128 za stud-ije vie prostor ne razluivosti. Proizvoditeljevi pos-tupnici za obradu podataka ureaja trebaju se prouiti zbog usklaivanja sa specifinim nainima akvizici-je podataka.

    b) Budui da je dobra statistika brojanja vrlo bitna pri rekonstrukciji, uvrijeena su dulja vremena oslikavan-ja. Ukupno vrijeme oslikavanja, meutim, ne treba biti dulje od 30-45 minuta kako bi se problemi zbog poma-ka bolesnika sveli na najmanju moguu mjeru.

    c) SPECT se podaci mogu prikupljati tijekom diskretnih kutnih pomaka (eng. step-and-shoot) ili neprekinutog (eng. continuous) gibanje detektora, ili pak u nekoj drugoj kombinaciji koja ovisi o izvedbi kamere i vrsti studije koja se izvodi. Neprekinuto je kruenje detek-tora najuinkovitiji nain prikupljanja podataka. Uko-liko je vrijeme potrebno za promjenu projekcije oslika-vanja dulje od 10 % vremena snimanja jedne projekc-ije, preporuuje se neprekinuto kruenje.

    Broj zaustavljanja treba biti vei ili jednak 60 za jedno-glave kamere i akvizicije od 3600. Najmanje 30 projekci-ja treba sadravati oslikavanje od 1800. Kod slika visoke razluivosti treba 120 projekcija za akviziciju od 3600,

    Slika 3. Ravninski izvori jednolike raspodjele aktivnosti kobalta-57 (Co-57) rabe se pri provjeri jednolikosti odziva (uniformnosti) unutar vidnog polja scintilacijske gama kamere.

    Slika 4. Fantom od prozirne plastike s olovnim trakama (eng. Bar Phantom) rabi se pri odreivanju i provjeri intrinsine razluivosti scintilacijske gama kamere, prostorne razluivosti kolimatora, veliine vidnog polja i linearnosti.

  • 10

    radioloki vjesnik 02/2005

    odnosno 60 projekcija za akviziciju od 1800 .

    Pri obradi podataka valja obratiti pozornost na sljedee toke:

    a) Predobrada

    Prethodno filtriranje projekcijskih podataka je priklad-no u mnogim SPECT studijama jer moe ukljuivati i zaglaivanje u aksijalnom smjeru. Kada je nuno, treba traiti pomo strunjaka u vezi izbora i parametara filtra (granina frekvencija i red filtra).

    Popravka zbog pomaka pacijenta moe umanjiti artefakte u rekonstrukciji. Studije najvie kvalitete su one tijekom kojih je pomicanje bolesnika najmanje.

    b) Rekonstrukcija

    Pri filtriranoj projekciji unatrag se uvijek rabi ramp fil-tar. On vri popravku zaglaivanja koje je posljedica pos-tupka projiciranja unatrag. Postoje filtri koji nadoknauju dio gubitka razluivosti pri rekonstrukciji. Izbor poseb-nog filtra koji se rabi ovisi o ureaju za oslikavanje, dubi-ni organa koji nas zanima te o polumjeru kruenja. Treba biti paljiv s uporabom ovakvog filtriranja budui da ono moe proizvesti artefakte.

    Uz rastuu procesorsku snagu i memorijski kapacitet raunala iterativna rekonstrukcija SPECT studija, oso-bito je ona uinkovitosti OSEM (eng. Ordered Sub-sets Expectation Maximization) uobiajena u klinikom radu. Ova metodologija omoguava popravke glede mnogih fizikalnih uinaka, primjerice nejednolikog guenja zraenja, rasprenja zraenja, promjena pros-torne razluivosti s udaljenou, itd.

    Popravka guenja zraenja (eng. attenuation correction) rabi se kako bi se uzela u obzir injenica da mnogi fotoni s izvoritem u tijelu bivaju i apsorbirani unutar tijela, dakle prije no to ih detektor detektira. Veina proizvoditelja

    nudi programe s tom namjenom, no algoritmi su prilino jednostavni i rade ispravno samo ako je dio tijela koji se slika homogen. Od operatora se moe traiti da prije primjene algoritma oznai granice tijela. Neki proizvoai nude programe za nejednoliku popravku guenja zraenja koje se temelji na akviziciji transmisijskih podataka koji se rabe za stvaranje slike (mape) faktora guenja zraenja koji se primjenjuju na rekonstruirane slike.

    c) Reformatiranje

    Reformatiranje SPECT slika rabi se za organiziranje rekonstruiranih slika du glavne osi danog organa, naj e-e srca ili mozga. Prikladni programi pomae korisniku u odabiru osi, primjerice duge i kratke osi srca. Ova se teh-nika takoer koristi za stvaranje presjeka mozga koji su paralelni s kantomeatalnom linijom.

    Pri kontroli kvalitete valja obratiti pozornost na sljedee toke:

    a) Svi postupci kontrole kvalitete opisani kod planarnih kamera moraju se izvoditi i SPECT sustavima za oslikavanje.

    b) Kalibracije sredita osi rotacije moraju se izvoditi suk-ladno preporukama proizvoditelja.

    c) Slike izvora jednolike raspodjele radioaktivnosti s velikim brojem impulsa trebaju se prikupljati periodiki i primjenjivati kao popravka uniformnosti SPECT pro-jekcijskih podataka, pri emu treba slijediti preporuke proizvoditelja. Postoje znaajne razlike izmeu proiz-voditelja po pitanju broja impulsa i veliine matri-ce koju treba rabi ti. Uobiajeno je rabiti najmanje 30 milijuna impulsa za matrice 64x64, odnosno 120 mil-ijuna impulsa za matrice 128x128. Kod nekih kamera treba rabiti isti izotop pri snimanju ravnog izvora jed-nolike raspodjele radioaktiv nosti kao onaj primijenjen pri oslikavanju bolesnika.

    d) Periodiki je potrebno snimiti SPECT studiju velikog broja impulsa cilindrinog fantoma jednoliko ispunje-nog radioaktivnou glede provjere tomografske uni-formnost. Tomografsku uniformnost treba provjerit takoer i nakon veeg popravka kamere, nakon insta-lacije novog prog ramlja ili pak nove inaice istog pro-gramlja. Neki fantomi (slika 5.) takoer sadre struk-ture koje omoguavaju korisniku vrednovanje kontras-ta i prostorne razluivosti.

    Kod kamera s vie glava treba slijediti preporuke proiz-voditelja ili medicinskog fiziara / klinikog inenjera u vezi provjere geometrijskog i elektrinog poklapanja svih detektora, jednih u odnosu na druge.

    Raunalni sustav u nuklearnoj medicini

    Sastavnice raunalnog sustava

    Sastavnice raunalnog sustava u nuklearnoj medicini su sljedee:

    1) Glava kamere

    Znaajan a svakim danom i sve vei dio obrade signala se obino ne izvodi u nuklearnomedicinskom raunalu, ve u glavi kamere. Meutim, takve funkcije mogu biti katkad dostupne putem pridruenog sustava za obradu slike. Navedene funkcije ukljuuju: a) veliinu slike, poloaj i

    Slika 5. Valjkasti punjivi Jaszczak-ov SPECT (eng. Single-Photon Emission Computed Tomography) fantom sa tapiima i kuglicama razliitih veliina rabi se pri provjeri SPECT i PET (eng. Positron Emission Tomography) ureaja. Vie se izvedbenih sposobnosti takvih sustava provjerava jednim oslikavanjem fantoma. Transverzalni odziv linijskog izvora u osi i izvan nje odreuje se bez uklanjanja pokrovnika. Prostorna se razluivost (irina na polovini ili desetini visine, eng. full-with-half/tenth maximum FWHM/FWTM) jednostavno mjeri u zraku ili vodi.

  • 13

    radioloki vjesnik 02/2005

    uveanje, b) popravku energije, c) popravku prostornog izoblienja, d) druge popravke (zbog rasprenoga zraenje, mrtvog vremena, dubine meudjelovanja, po pravku osjetljivosti, i dr.), e) raunanje digitalnog poloaja.

    2) Suelje

    Postoje dva openita tipa suelja (eng. interface): 1) ana-logno: signali koji dolaze iz kamere u suelje su analogni te se digitaliziraju u analogno-digitalnom pretvarau (eng. analog-to digital converter - ADC) suelja; 2) digitalno: signali koji dolaze iz kamere u suelje su ve digitalizira-ni i kao takvi se primaju i prosljeuju sueljem.

    Suelje obrauje podatke na dva temeljna naina: 1) sli-kovni (eng. frame mode), pri kojem se cjelokupne slike prenose u raunalno, i (2) listni (eng. list mode), pri kojem se podaci prenose u raunalo kao lista (niz) pojedinanih dogaaja sa svojim prostornim x i y koordinatama, a mogu im se pridruiti i informacije o vremenu i energiji dogaaja.

    Suelja upravljaju i nekim posebnim funkcijama, pri-mjerice, upravljaju vremenom tijekom dinamikih stud-ija kao nizovima slika koji se razlikuju po broju slika snimljenih u jedinici vremena (brzina oslikavanja) i po trajanju snimanja pojedine slike. Kod sranih je studija posebice potrebno vremensko prilagoavanje, na nain da se slika snimljena u nekom odreenom vremenu unu-tar sranog ciklusa pribroji ostalima slikama snimljenima u slina vremena. Ovaj postupak vri sustav za akviziciju i suelje koji ujedno moraju nainiti popravke potrebne pri javljaju ektopinih otkucaja.

    3) Sustav za obradu podataka

    Sustav za obradu podataka je zapravo raunalo koje se sastoji od jedne ili vie sredinjih obradbenih jedinica (eng. central processing unit - CPU), raunalne memorije (eng. random access memory RAM), jedinice za mas-ovno pohranjivanje podataka, primjerice tvrdog diska , te ostalih perfiernih jedinica, primjerice prijenosnih disko-va i sl.

    4) Prikaznik

    Ureaj za prikaz (eng. display) je vana sastavnica susta-va za medicinsko oslikavanje i moe biti posebno oblik-ovana u tu svrhu.

    Zasloni (eng. monitor) su obino u boji i dovoljno veliki za prikaz vie slika istovremeno. Vane osobitosti zaslona su broj jedininih elemenata slike odnosno matrica prikaza, broj boja, te razliite mogunosti sloenih slikovnih prikaza kao broj slojeva (eng. overlay), broj tablica defi-nicije boja (eng. lookup and display tables) i dr.

    Ureaj za trajni ispis (eng. hardcopy) obino prenosi odnosno prikazuje slike na papiru ili filmu. Nain stvara-nja takvih prikaza moe biti analogan (video) ili digita-lan. Vane osobitosti takve jedinice su veliinu ispisa, razluivost ispisa (broj tokica po jedinici povrine), broj boja ili razina sivila po tokici i trajanje ispisa.

    Prikaz na ekranu ili putem trajnog ispisa treba sadravati ime bolesnika, identifikacijsku oznaku (primjerice prijam-ni redni broj), datum i vrstu studije i sl., kako bi se prika-zani podaci mogli jednoznano identificirati. Drugi poda-ci poput faze studije, projekcije te imena institucija mogu olakati interpretaciju, posebice kada se prikazuju izvan odjela za nuklearnu medicinu ili u drugoj ustanovi.

    5. Pohranjivanje podataka vri se putem ureaj za masov-no pohranjivanje podataka koji sadre medije za pohran-jivanje velike koliine podataka i sustave baza podataka za pretraivanje i priuvno pohranjivanje (eng. backup).

    6. Mree

    Raunala koja obrauju nuklearno-medicinske podatke obino su meusobno povezana tj. umreena. Jedna vrsta takvog povezivanja je podruna raunalna mrea (eng. local area network - LAN), koja se dalje moe povezati u irokopodrunu raunalnu mreu (eng. wide area network WAN) ukljuujui i Internet kao svjet-sku raunalnu mreu. Nuklearno-medicinski se podaci razmjenjuju putem raunalnih mrea u obliku a) proiz-voditeljem opreme uobliene datoteke, b) INTERFILE datoteke, c) DICOM (eng. Digital Imaging and Commu-nication in Medicine) datoteke te d) grafikih datoteka ope namjene kao to su GIF (eng. Graphics Interchange File), JPEG (eng. Joint Photographic Expert Group) ili TIFF (eng. Tag Image Format File).

    Akvizicija

    Vrste akvizicija su opisane u odjeljku o jednofoton-skoj scintilacijskoj kameri. Pri akviziciji slika, odnosno prikupljanju slikovnih podataka u raunalo, valja obratiti pozornost na sljedee toke:

    1. veliina matrice i broj bajtova koja se rabe u nuklear-noj medicini gotovo je uvijek potencija broja 2. Tipine vrijednosti su: 64x64, 128x128, 256x256 i 512x512. Postoje i nekvadratne matrice, primjerice 1024x256 za oslikava nje cijelog tijela.

    Sadraj svakog piksela moe biti predstavljen u memo-rijskom smislu jednim bajtom (8 bita), pa piksel moe sadravati najvie 28-1 tj. 0-255 impulsa), ili pak 16-bitnom rijeju pa piksel moe sadravati do 216-1 tj. 0-65535 impulsa.

    Preljev (eng. overflow) nastupa kada broj zabiljeenih impulsa u odreenom mjestu (u odreenom pikselu) premai najvei mogui broj impulsa. Preljev je vjero-jatniji kad se rabi bajtna matrica.

    2) Podaci o bolesniku moraju biti pridrueni njegovim slikovnim podacima. Uz slikovne podatke najmanje je potrebno imati podatak pokaziva/poveznicu s bazom podataka koja sadri cjelokupne podatke o bolesniku.

    Uz slikovne se podatke obno pohranjuje ime i prez-ime bolesnika te identifikacijski broj, a po potrebi i dru-gi podaci (datum roenja, spol, uputna ustanova, vrsta studije, poetna dijagnoza itd.).

    Obrada podruja interesa

    Tonost oslikavanja podruja interesa provjerava se pre-gledom filmskog (eng. cine) naina prikaza slikovnih podataka s pripadnim podrujima interesa kako bi se ustanovilo je li se ispitanik pomaknuo tijekom snimanja.

    Periodiko ponavljanje analize slikovnih podataka po t reb-no je radi mjerenja varijabilnosti u odreenog opaatelja (eng. intraobserver variability). Ukoliko vie opa atelja kvantativno analizira slikovne podatke, potrebno je periodiko ponavljanje analiza radi mjerenje varijabil-nosti izmeu razliitih opaatelja (eng. interoobserver variability).

  • 14

    radioloki vjesnik 02/2005

    Kontrola kvalitete

    Pri kontroli kvalitete raunalnih sustava treba obratiti pozornost na sljedee toke:

    1) Analiza trenda

    Nuklearno-medicinski raunalni sustav treba biti u mogu-nosti pohranjivati i analizirati rezultate testova kontrole kvalitete kamere na nain da se promjene u izvedbenim sposobnostima ureaja (eng. trend analysis) mogu analizi-rati te predvidjeti greke u radu ureaja prije nego se one stvarno dogode. Kada se pak greke dogode, trend analiza moe pomoi u odreivanju uzroka greke. Moderni sus-tavi imaju mogunost tehnike potpore s udaljenih mjesta rabei raunalne mree. Mnogi postupci osiguranja kvali-tetnog rada sustava mogu biti uinjeni s udaljenog mjesta, jednako kao i analiza pripadajuih podataka.

    2) Kontrola kvalitete programlja

    Programlje (eng. software), odnosno programski kod ili postupak stvaranja programskog koda, provjerava se nekim odreenim postupkom, primjerice jednim iz serije ISO9000 specifikacija. Za sloeni skup programa analiza programskog koda jo uvijek, meutim, ne jami i ispra-van rad cjelokupnog programlja.

    3) Studije s fantomima

    Fantomi s danim fizikalnim parametrima analiziraju se na nain da se raunalom dobiveni rezultati usporeuju s poznatim raspodjelama aktivnosti u fantomu. Takve su studije od pomoi u odreenim sluajevima, primjerice u odreivanju fizikih dimenzija, ali im u veini sluajeva ipak manjka klinike realistinosti.

    4) Simulacijske studije

    Raunalnom se simulacijom moe nainiti odreeni skup podataka s odreenim svojstvima te se pomou tog skupa podataka moe procijeniti drugo programlje, uz pretpostavku da je simulacijsko programlje takoer ispravno. Takve studije su od velike pomoi u odreenim sluajevima, primjerice pri provjeri uniformnosti vidnog polja gama kamere, izraunu istisne frakcije i sl., ali i dalje ne odraavaju u potpunosti kliniku stvarnost.

    5) Uporaba referentnih podataka pacijenata

    Kliniki se podaci/studije prikupljaju izmeu razliitih sredita potujui strogo kontrolirana mjerila i uvjete te se rezultati izrauna razliitih klinikih parametara putem razliitog programlja meusobno usporeuju. Obino ne postoji neovisni referentni standard ve samo grupe nor-malnih i abnormanlnih ispitanika, no bez obzira na to, analiza standardnih podataka je vana u vrednovanju pre-ciznosti programlja za analizu.

    6) Klinika provjera

    Konani sud o bilo kojoj metodi analize temelji se na kli-nikoj provjeri (eng. clinical audit) o ispravnosti i utjeca-ju odluke donesene u odnosu na metodu ili proces. Takav pristup je vrlo spor, zahtijeva godine kako bi se donijeli zakljuci i nije u potpunosti primjeren za osiguranje kvali-tete programlja koje uglavnom zahtjeva puno bru pov-ratnu informaciju.

    Svako nastojanje osiguranja kvalitete mora istraivati i pojedinane i ope izvedbene sposobnosti sustava. Takav je pristup, primjerice, uobiajen pri provjeri detekto-ra, ali manje uobiajen u provjeri programlja. Stoga se preporuuje niz sljedeih postupaka: a) ispravna vre-

    menska sinkronizacija pri spregnutom oslikavanju, b) ispravna obrada loih otkucaja, c) tonost definicije podruja interesa, d) tone vrijednosti odreene za kriv-ulju ovisnosti aktivnosti o vremenu, e) ispravan izraun istisne frakcije te f) ispravno funkcioniranje cjelokupnog klinikog protokola. Svaka od navedenih toaka, osim posljednje, pojedinani je test s jasno definiranim ulaznim i izlaznim podacima uz koje ispravnost sustava moe biti provjerena na poznatim podacima s poznatim vrijednos-tima. Konanu provjeru valja uiniti na puno ispitanika normalnih, abnormalnih te prijelaznih sluajeva uko-liko postoje - kako bi se ustanovila ogranienja cjelokup-nog sustava.

    ZakljuakOdgovornosti i zadae inenjera medicinske radiologije (nuklearno-medicinskih tehnologa) ve danas su vrlo velike i znaajan su dio svakodnevnih aktivnosti u nuk-learnim medicinama mnogih razvijenih zemlja svijeta. Bez obzira na gotovo pola stoljea povijesti klinike nuklearne medicine i desetljetnu tradiciju obrazova nja inenjera medicinske radiologije za rad u nuklearnoj medicini u Hrvatskoj, do danas naalost nije prepoznata potrebitost njihovog intenzivnijeg zapoljavanja u odje-lima, zavodima i klinikama nuklearne medicine. Znanja i vjetine inenjera medicinske radiologije, inae tako raz-vidna u svakom specifinom jednako kao i u gore navede-nom openitom nuklearnomedicinskom postupniku, na ovim prostorima tek trae svoje mjesto u skrbi o boles-niku, kontroli kvalitete, dijagnostikim oslikavajuim i laboratorijskim postupcima, radu s radiofarmacima, radionuklidnoj terapiji i zatiti od zraenja. Bolonjski i eurointegracijski procesi nude nam priliku za stuboke promjene statusa inenjerskih struka u nuklearnoj medi-cini 21. stoljea.

    Literatura

    1. Society of Nuclear Medicine Procedure Guidelines for General Imaging 3.0. (revision 2004).

    URL: http://interactive.snm.org/index.cfm?PageID=1110&RPID=792&FileID=18482

    2. Performance and Responsibility Guidelines For the Nuclear Medicine Technologist (Revision 2003). Jour-nal of Nuclear Medicine Technology. 2003; 31: 222-229.

    URL: http://interactive.snm.org/index.cfm?PageID=1929&RPID=772

    3. Empfehlungen zur Klinischen Qualittskontrolle in der nuklearmedizinischen Diagnostik und Therapie.

    URL: http://www.nuklearmedizin.de/publikationen/leitlinien/vorwort.php

    4. Leitlinie fr nuklearmedizinische Bildgebung.

    URL: http://www.nuklearmedizin.de/publikationen/leitlinien/nuk_med_bild.php

    5. Generic guidelines: radionuclide imaging.

    URL: http://www.bnms.org.uk/bnms.htm

    6. Z. Klanfar. Idejna verzija novog plana i programa Stud-ija inenjera medicinske radiologije. Radioloki vjes-nik. 2004; 2: 35-41.

  • 15

    radioloki vjesnik 02/2005

    Mr. sc. Antonija Balenovi, dr. med.; Dr. sc. Tomislav Bokuli, dipl. in.; Doc. dr. sc. Ksenija

    Kovai, dr. med.; Akademik prof. dr. Zvonko Kusi, dr. med.

    Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu, Klinika bolnica Sestre milosrdnice, Zagreb

    Nuklearnomedicinske metode u dijagnostici modane smrti

    1. Uvod

    Scintigrafija mozga datira od poetka 60-ih godina, kada je bila jedina slikovna dijagnostika metoda za prikaz bolesti mozga. Tada se upotrebljavala za dijagnostiku tumora mozga, metastaza, modanog infarkta, krvarenja u mozgu, subduralnog hematoma, okluzije pojedinih krvnih ila, arterijsko-venskih malformacija, encefalitisa i modane smrti (tzv. Gama-encefalografija). Za vei-nu procesa metoda je imala relativno visoku osjetljivost (oko 90%), meutim ne i specifinost. Razvojem drugih slikovnih metoda sredinom 70-ih godina (CT i MR) scin-tigrafija je izgubila znaaj u dijagnostici bolesti mozga, a primjena ove metode zadrala se upravo u dijagnosti-ci modane smrti. Nadalje, razvoj na podruju nuklearne medicine doveo je do primjene novih radiofarmaka, koji su prolazili krvno-modanu barijeru, te je omoguen sli-kovni prikaz samih modanih stanica, njihove funkcije i metabolizma. Takoer, napredak u konstrukciji gama-kamera (Slika 1.) omoguio je slojevnu analizu mozga u sve tri ravnine (jednofotonska emisijska raunalna tomo-grafija ili SPECT) s razluivanjem sistema oko 1 cm. Radiofarmaci za SPECT scintigrafiju mozga omoguava-ju prikaz cerebralne perfuzije, razlikovanje recidiva tumo-ra od oiljnog tkiva nakon provedene terapije tumora , vizualizaciju pojedinih modanih receptora (benzodija-zepinski, muskarinski, somatostatinski, itd.), te raspodjelu neurotransmitera, to je doprinijelo boljem razumijevanju mnogih bolesti i poremeaja u aktivnosti mozga. Znaa-jan napredak omoguila je i primjena tzv. pozitronskih emitera (Pozitron Emission Tomography PET), koji omoguavaju ne samo slikovni prikaz, nego i kvantitativ-nu procjenu regionalnog cerebralnog protoka, volumena krvi, metabolizma i potronje glukoze, kisika, sinteze pro-teina, te neuroreceptorskih i neurotransmiterskih sustava. Danas takoer postoje programi za stapanje razliitih sli-

    kovnih metoda (SPECT scintigrafije i CT, odnosno MR tomograma), pa je omoguen jedinstven prikaz morfolo-gije i funkcije pojedinih regija mozga. (Slika 2.)

    2. Nuklearnomedicinske metode u

    dijagnostici modane smrti

    Za dokazivanje modane smrti mogu nam posluiti radi-ofarmaci koji ne prolaze krvno-modanu barijeru, kao to su 99mTc-pertehnetat i 99mTc-DTPA (dietilen-triamino-pentaoctena kiselina) i radiofarmaci koji prolaze barijeru, te slue za analizu cerebralne perfuzije, a to su: 99mTc-HMPAO (heksametil-propilen-amin-oksim) (Slike 3.a. i 3.b.) i 99mTc-ECD (etilencistein-dietilester). Iako je prin-cip pretraga razliit, obje slue kao standardne slikovne metode u dokazivanju modane smrti, zajedno s ostalim

    Slika 1. Gama-kamera Multispect2

    Slika 2. Fuzija MR-a i 99m-Tc-HMPAO SPECT-a

  • 16

    radioloki vjesnik 02/2005

    testovima za njenu potvrdu (kontrastna angiografija, EEG i transkranijska doppler ultrasonografija).

    2.1. Nedifuzibilni (hidrofilni) radiofarmaci

    99mTc-pertehnetat i 99mTc-DTPA su hidrofilni spojevi koji normalno ne prolaze krvno-modanu barijeru i ne nakupljaju se u modanom tkivu, a prvi su radiofarma-ci koji su se upotrebljavali u funkcionalnoj dijagnostici modanih poremeaja. Prije same pretrage za utvrivanje modane smrti nije potrebna posebna priprema bolesnika . Bolesnik se snima u leeem poloaju, s glavom ispod gama-kamere koja je povezana s raunalom. U kubital-nu venu se injicira oko 550 MBq (15 mCi) 99mTc-per-tehnetata ili 99mTc-DTPA u bolusu i snimanje zapoinje odmah. Vri se tzv. dinamiko snimanje tijekom jedne minute koja je podijeljena na kratke vremenske intervale

    (sekunde), a digitalne slike (tipinih veliina matrice 64x64 piksela) se pohranjuju u memoriju raunala. (Slika 4.) Nakon zavrene dinamike studije, tijekom slijedeih 2-3 minute rade se statike slike venske faze (anteriorno-posteriorna, te lijeva i desna profilna slika). Nakon toga radi se analiza dobivenih podataka na raunalu tako da se odrede podruja interesa (tzv. ROI), a to su krvne ile (desna i lijeva arterija carotis communis i arterija cerebri media) i modane hemisfere, te se iz dobivenih funkcij-skih krivulja prolaska aktivnosti registrira kakva je cirku-lacija u tim regijama. U sluaju cerebralne smrti, scinti-grafski se ne registrira dolazak RF u modane krvne ile, a na odloenim snimkama vidljivo je da nema aktivnosti u sagitalnom sinusu, venskom sustavu mozga. esto se moe vidjeti znak vrueg nosa radi intenzivnijeg pri-kaza mekih esti lica, kao posljedica shunt-a iz unu-tranjeg u vanjski karotidni sistem. Prednosti metode su to je jednostavna, neinvazivna, visoko osjetljiva i speci-fina (99%), a nalaz ne ovisi o intoksikaciji lijekovima, hipotermiji i sl. Problemi su to je ponekad teko postii dobar intravenski bolus (osobito kod snienih vrijedno-sti sistolikog tlaka, ispod 60 mmHg). U dijela bolesnika sa modanom smrti (oko 10%) moe se registrirati aktiv-nost u sagitalnom sinusu (posljedica komunikacije arteri-je carotis externe i krvnih ila falksa i tentorijuma), pa je u tom sluaju odsustvo arterijske faze cirkulacije u prvoj minuti dinamike studije dokaz modane smrti .

    2.2. Difuzibilni (lipofilni) radiofarmaci

    Za razliku od prethodnih, 99mTc-HMPAO i 99mTc-ECD liposolubilni su spojevi, koji prolaze krvno-modanu barijeru. Za dokazivanje modane smrti upotreblja-va se 99mTc-HMPAO, koji se u prvom prolasku kroz mozak ekstrahira iz cirkulacije s oko 85%-om efikasno-sti. Radiofarmak ulazi u modane stanice i raspodjeljuje se u mozgu proporcionalno protoku krvi, a kako u stanici postaje hidrofilan (uz redukciju glutationa) onemoguena je njegova povratna difuzija iz stanica u cirkulaciju. Tako perfuzijska scintigrafija odraava regionalnu prokrvljenost mozga u trenutku injiciranja RF. Snimanje gama-kame-rom vri se 10 minuta nakon intravenskog injiciranja oko 740 MBq (20 mCi) 99mTc-HMPAO-a, a moe se raditi SPECT snimanje (tomografska analiza u sve tri ravnine,

    Slika 3. a. Normalna perfuzijska scintigrafija

    mozga HMPAO tomografija

    Slika 3. b. Normalna perfuzijska scintigrafija

    mozga HMPAO tomografija

    Slika 4. Normalna dinamika scintigrafija mozga s

    99mTc-pertehnetat-om

  • 17

    radioloki vjesnik 02/2005

    to je vano kod ostalih indikacija za perfuzijsku scinti-grafiju mozga, kao to su epilepsija ili cerebrovaskularni inzult). (Slika 5.) U dijagnostici modane smrti dovoljno je raditi statike planarne slike u standardnim projekcija-ma (anteriorno-posteriorna i lijeva i desna profilna slika). U sluaju modane smrti tipian nalaz je izostanak aku-mulacije aktiviteta u podruju mozga i modanog debla, dok se u podruju mekog oglavka moe vidjeti oslabljena aktivnost. (Slika 6.) Prednost ove pretrage je to ne treba snimati neposredno po injiciranju RF (dinamika faza), pa rezultat pretrage nije ovisan o bolusu i tlaku bolesni-ka. Takoer, metaboliki poremeaji, stanja intoksikacije lijekovima i hipotermija ne utjeu na rezultat pretrage, a snimanje se moe izvoditi i kod bolesnika s traumom gla-ve, kada drugi testovi (EEG, transkranijski doppler ultra-zvuk) nisu pouzdani. Osjetljivost i specifinost pretrage za utvrivanje cerebralne smrti je gotovo 100%. Opisani su sluajevi disocijacije cerebralnog i cerebelarnog protoka, gdje se uz ouvanu perfuziju velikog mozga nije registri-rala aktivnosti u malom mozgu i modanom deblu (Slika 7.) i obrnuto - ouvana perfuzija modanog debla, a bez aktivnosti u velikom mozgu. U oba opisana sluaja scin-tigrafskim praenjem bolesnika tijekom sljedeih 48 sati utvreno je potpuno odsustvo aktivnosti u regijama mozga i modanog debla, te potvrena cerebralna smrt, pa je ova-kav nalaz smatran fazom u fenomenu modane smrti.

    3. Zakljuak

    Scintigrafske metode za dokazivanje cerebralne smrti su jednostavne, pouzdane i neinvazivne, ne zahtijevaju poseb nu pripremu bolesnika, a mogu se raditi u razliitim stanjima kada druge metode nije mogue primijeniti ili su nepouzdane (hipotermija, intoksikacije lijekovima, trau-ma glave). Prednost im je i to nemaju nikakvog tetnog uinka na potencijalne organe za transplantaciju (nema osmolarnog niti radijacijskog optereanja). Potekoe se uglavnom odnose na organizaciju transporta takvih boles-nika, radi dislokacije i ogranienog broja nuklearno-medicinskih odjela, te preporuku da se ova pretraga vri u popodnevnim satima, kada je manja koncentracija osta-lih bolesnika na odjelima nuklearne medicine.

    Reference

    1. Flowers WM Jr, Patel BR. Radionuclide angiography as a confirmatory test for brain death: A review of 229 stu-dies in 219 patients. South Med J 1997; 90:1091-96.

    2. American Academy of Pediatrics Task Force on Brain Death in Children: Report of special Task Force. Gui-delines for the determination of brain death in children. Pediatrics 1987; 80:298-300.

    3. Laurin NR, Driedger AA, Hurwitz GA, et al. Cerebral perfusion imaging with 99mTc-HMPAO in brain death and severe central nervous system injury. J Nucl Med 1989; 30:1627-35.

    4. de la Riva A, Gonzales FM, Llamas-Elvira JM, et al. Diagnosis of brain death: Superiority of perfusion stu-dies with 99mTc-HMPAO over conventional radionu-clide cerebral angiography. Br J Radiol 1992; 65:289-94.

    5. Spieth M, Abella E, Sutter C, et al. Importance of the lateral view in the evaluation of suspected brain death. Clin Nucl Med 1995; 20:965-8.

    6. Kurtek RW, Lai KK, Tauxe WN, et al. 99mTc-HMPAO scintigraphy in the diagnosis of brain death and its implications for the harvesting of organs used for tran-splantation. Clin Nucl Med 2000; 25:7-10

    7. Conrad GR, Sinha P. Scintigraphy as a Confirmato-ry Test of Brain death. Semin Nucl Med 2003; 4:312-23.

    8. Demarin V, Lovreni-Huzjan A, Vargek-Solter V, et al. Consensus opinion on diagnosing brain death gui-delines for use of confirmatory tests. Acta Clin Croat 2005; 44:65-79.

    Slika 5. 99m-Tc-HMPAO SPECT kod CVI (oslabljena perfuzija

    desno parietotemporalno)

    Slika 7. Registrirana aktivnost u velikom mozgu, ali ne i u malom

    mozgu i modanom deblu

    Slika 6. Cerebralna smrt 99mTc-HMPAO (tzv. Empty head sign)

  • 18

    radioloki vjesnik 02/2005

    mr. sc. Sandra Senei

    Dok se veina poremeaja u kretnjama moe identificirati sa visokom tonou, kod nekih je pacijenata diferencijal-na dijagnoza vrlo teka. Obzirom da je dostupan ograni-en broj dijagnostikih sredstava , jedan od pet suspektnih sluajeva parkinsonizma ostaje kliniki nesiguran, te nije mogue sa sigurnou potvrditi ili iskljuiti dijagnozu . Esencijalni tremor predstavlja najei uzrok pogrene dijagnoze parkinsonizma.

    Kada i na koji nain primjeniti DaTSCAN (jof-lupan- I123)?

    SPECT snimanje primjenom DaTSCAN-a je dokaza-lo visoku osjetljivost i specifinost prilikom otkrivanja dopaminergijske disfunkcije karakteristine za Parkinso-novu bolest. Na ovaj nain mogue je otkriti poremeaj kada su kliniki pokazatelji nepotpuni ili kontradiktorni.

    Primjena DaTSCAN-a je vrlo jednostavna pomou jedno-dnevnog protokola, pri emu su snimke jednostavne za interpretiranje i dostupne istog dana. Priprema za sni-manje ukljuuje provjeru popratne medikacije, pri emu nema potrebe prekidati lijeenje antiparkinsonicima. S ciljem da se apsorpcija radioaktivnog joda u titnjai svede na minimum, pacijenti moraju proi odgovarajuu terapiju blokiranja titnjae prije injekcije sukladno pra-ksi koja se provodi na odjelu, a najee se primjenjuje kalij jodid/jodat (120mg) 1-4 sata prije injekcije i 12-24 sata poslije injekcije.

    Injekcija DaTSCAN-a daje se polagano (ne krae od 15-20 sec), a 3-6 sati nakon injekcije DaTSCAN ima stabilan odnos izmeu ciljanog organa i pozadine, to omogua-va iroke mogunosti snimanja. DaTSCAN snimke vrlo su visoke kvalitete i jednostavno je razlikovati normalan prikaz od prikaza Parkinsonovog sindroma, to je prika-zano na Slici 1.

    Klinika uinkovitost DaTSCAN-a

    Dosadanje dijagnostike metode su se oslanjanjale isklju-ivo na primjenu klinikih kriterija, dok je pravu potvrdu dijagnoze bilo mogue dobiti tek nakon smrti pacijenta. Parkinzonizam je ponekad teko dijagnosticirati, te nalazi tada mogu zbunjivati.

    Studija koja je prikazala utjecaj metode SPECT snimanja sa DaTSCAN-om (joflupanom I123) na dijagnozu i postupak sa pacijentima sa kliniki nesigurnim simptomi-ma parkinsonizma provedena je u Barceloni, u panjolskoj (Catafau A and Tolosa E. Mov. Disord. 2004; 19:1175-82).

    Normalan prikaz Prikaz pacijenta s Parkinsonovom boleu

    Prikaz pacijenta sa esencijalnim tremorom

    Prikaz pacijenta sa uznapredovalim stadijem Parkinsonove bolesti

    Prikaz pacijenta sa multiplom sistemskom atrofijom

    Prikaz pacijenta sa progresivnom supranuklearnom paralizom

    DaTSCAN ne moe razlikovati Parkinsonovu bolest od multiple

    sistemske atrofije i progresivne supranuklearne paralize.

    118 pacijenata sa kliniki nesigurnim simptomima parkin-sonizma bilo je obuhvaeno u navedenoj studiji.

    Kod 36% pacijenata sa predsinaptikim Parkinsonovim sindromom i 54% pacijenata s nepredsinaptikim Parkin-sonovim sindromom rezultati prikaza sa DaTSCAN-om nisu se podudarali sa inicijalnom klinikom dijagnozom.

    Primjenom DaTSCAN-a se poveala pouzdanost dijagno-ze, inicijalna dijagnoza je promijenjena kod 72% paci-

    GE Healthcare, Koturaka 53, 10 000 Zagreb, tel. 01 6170 280, fax 01 6170 366 e- mail: [email protected] www.gehealthcare.com

    Preciznom dijagnozom do uinkovitog dugoronog lijeenja Parkinsonove bolesti

  • 19

    radioloki vjesnik 02/2005

    jenata, pri emu je kliniki postupak promijenjen to je uglavnom ukljuivalo promjene u terapiji. Ovom se meto-dom poveava sigurnost dijagnoze, te ima znaajan utje-caj na management pacijenata sa nesigurnim simptomi-ma parkinsonizma.

    Vanost sigurnosti postavljanja dijagnoze u svim stadijima bolesti

    Dr. Donald Grosset, trenutno ukljuen u ispitivanje uinkovitijih dijagnostikih tehnika s ciljem poboljanja postojeih, izjavio je kako su povod njegovih istraivanja upravo odreeni pacijenti iz njegove prakse. Naime, kod odreenog broja pacijenata dijagnosticirana je Parkinsonova bolest, te su bili lijeeni sukladno dijagnozi, meutim kasnije je dokazan esencijalni tremor, te je povuena terapija antiparkinsonicima, kako se stanje pacijenata nebi pogoravalo. Dr. Grosset vrsto vjeruje da je potrebno posvetiti vie panje svakom pojedinom pacijentu obzirom na njegovu kliniku prolost i napredak s jedne strane, te upotrijebiti uinkovitu dijagnostiku metodu DaTSCAN sa druge strane. Uvjeren je u znaenje primjene DaTSCAN-a posebno kod ranih i suspektnih sluajeva. No, takoer se potrebno fokusirati na stalno poboljanje dijagnostikih kriterija, s ciljem dobivanja kompletne slike bolesti, te razumijevanje njezinog razvoja i kompleksnosti.

    Prof. Lars Friberg smatra da neurolozi s vremenom u veini sluajeva postave tonu dijagnozu, meutim primjenom DaTSCAN-a kliniku je dijagnozu mogue postaviti znatno ranije i sa veom sigurnou. Primjenom DaTSCAN-a smanjuje se period izmeu promatranja i dijagnoze sa najmanje 18 mjeseci na 1-3 mjeseca, to upuuje da je upravo ovo znaajno smanjivanje

    dijagnostike faze jedan od najznaajnijih prednosti primjene DaTSCAN-a.

    Farmakoekonomski aspekt

    Obzirom na stalne napore lijenika da osiguraju najbo lju kvalitetu rada, koju pritom nastoje uskladiti sa moguno-stima u smislu trokova, prof. Klaus Tatsch je naglasio znaenje DaTSCAN-a sa farmakoekonomskog aspekta. Uteda s DaTSCAN-om je znaajna obzirom da se dijagno-za postavlja bre i sa veom sigurnou, te na taj nain pomae u izbjegavanju neprimjerenog lijeenja. Osim toga, ukoliko se pacijenti lijee neprikladnom terapijom, takvi pacijenti esto pate zbog nuspojava, koje je potrebno dalje lijeiti. Vrlo vaan aspekt snimanja sa DaTSCAN-om je u njegovoj negativnoj prediktivnoj vrijednosti, na ime ukoliko je rezultat snimke negativan u skoro 100% slua jeva je sigurno da nije prisutan neurodegenerativan parkinsonizam. Prema njegovom miljenju najuinkovitija dijagnostika strategija je primjena klinikih pretraga u kombinaciji sa snimanjem uz pomo DaTSCAN-a , posebno kod pacijenata sa dvosmislenim klinikim simptomima.

    Zakljuak

    Obzirom na visoku osjetljivost DaTSCAN-a od 97,5%, vie nego ikada do sada lijenik moe biti siguran da je dijagnoza ispravna, te da e propisana terapija imati elje-ni uinak. Tonost dijagnoze neophodna je za dobrobit pacijenata, obzirom da se jedino na taj nain moe odredi-ti odgovarajua terapija, koja e pacijentu uvelike pobolj-ati kvalitetu ivota.

    DaTSCAN predstavlja veliki iskorak unaprijed u uspje-noj zajednikoj suradnji izmeu neurologije, nuklearne medicine i kompanije GE Healthcare.

    Izlobeni prostor kompanije GE Healthcare tijekom Europskog kongresa nuklearne medicine (EANM), listopad, 2005. u Istanbulu

  • 20

    radioloki vjesnik 02/2005

    Tomislav Benakovi, in. med. radiol.; Slavko Buljubai, in. med. radiol.

    Klinika bolnica Osijek

    CT angiografija s osvrtom na kontrastna sredstva

    CT angiografija je suvremena dijagnostika metoda koja je u Klinikoj bolnici Osijek zaivjela nedugo nakon dola-ska novog CT aparata Siemens Somatom Sensation 16, tako da se i ovo istraivanje temelji na radu s tim apara-tom, kao i s automatskom pricom Stellant Medrad s bifa-zinim apliciranjem.

    Pronalaskom suvremenih tehnologija u medicini su otvo-rene i nove dijagnostike metode pregleda pacijenata. Jedna od takvih je i CT angiografija. Prije pronalaska CT angiografije koristila se iskljuivo klasina angiografija. Klasina je angiografija imala svoje prednosti i nedosta-tke u odnosu na CT angiografiju, no prednosti CT angio-grafije daleko preteu nad nedostacima. Budui da se kod nje kontrastno sredstvo aplicira intravenozno te se paci-jent otputa odmah nakon zavretka pretrage, CT ango-grafija je daleko manje invazivna metoda od klasine. Kod klasine se metode najee ulazilo izravno u arte-riju ilijaku, nakon ega je bila obavezna hospitalizacija od minimalno 24 sata. Ostale su prednosti CT angiogra-fije u odnosu na klasinu angoigrafiju sljedee: priprema pacijenta i radiolokog tima za pretragu puno je kraa i laka, a pravila asepse su puno blaa. Glavna je prednost CT angiografije u tome to su patoloka stanja bolje pre-poznatljiva zahvaljujui mnogim nainima postprocesin-ga i 3 D rekonstrukcijama.

    CT angiografiju moemo svrstati u etiri faze:

    1. planiranje i topogram,

    2. premonitoring,

    3. monitoring,

    4. akvizicija.

    Prva faza CT angiografije je topogram, kojim je obuhva-ena cijela zona interesa. Nakon napravljenog topogra-

    ma na njemu planiramo nastavak pretrage, tj. odreujemo polje premonitoringa i monitoringa, te akvizicijsko polje (slika 1.). To se planiranje mora paljivo izvesti kako bi se u akvizicijsko polje obuhvatile sve strukture koje bi mogle biti bitne za postavljanje dijagnoze, odnosno, izo-stavili svi nepotrebni dijelovi tijela radi pacijentove zati-te od zraenja. Bitno je napomenuti da se polje premoni-toringa / monitoringa obavezno postavlja na rubu akvizi-cijskog polja iz kojeg se oekuje nailazak kontrastnoga sredstva te e akvizicija poeti kada je optimalna koncen-tracija kontrasta u arterijama snimane regije. Prije pretra-ge potrebno je odrediti i vrijednosti na automatskoj pri-ci kao to su protok (flow rate) i koliina (volume) kon-trastnoga sredstva.

    Idua je faza pretrage premonitoring i postavljanje zone interesa. Ta se faza sastoji od dva dijela. Prva je faza ske-niranje kroz tijelo na granici akvizicijskog polja u smje-ru iz kojeg se oekuje nailazak kontrastnoga sredstva, tj. u podruju predvienom za premonitoring. Drugi se dio sastoji od odreivanja zone interesa (ROI) na dobivenom polju, gdje e se mjeriti koncentracija kontrasta (u naem je sluaju to abdominalna aorta oznaeno strelicom) (slika 2.). Kod ove je faze vano odrediti i eljenu vri-jednost koncentracije kontrastnoga sredstva koja e biti okida (triggering) za poetak faze akvizicije, te maksi-malni broj skenova u fazi monitoringa.

    Nakon faze premonitoringa slijedi faza monitoringa i mjerenja koncentracije kontrasta u prethodno odree-noj zoni interesa. Na samom poetku ovog dijela pretra-ge istovremeno startamo automatsku pricu i CT aparat, automatska prica ubrizgava kontrast, dok je CT aparat u fazi ekanja. Aparat poinje s mjerenjem tek nakon zada-noga minimalnog kanjenja. Skenira se na istoj topopo-ziciji dok koncentracija kontrasta ne dosegne eljenu vri-jednost u Hausfieldovim jedinicama, nakon ega slijedi akvizicija (slika 3.).Slika 1.

    Slika 2.

  • 21

    radioloki vjesnik 02/2005

    Akvizicija je posljednja faza CT angiografske pretrage i kree u smjeru toka kontrasta (bolus tracking). Nakon to automatska prica aplicira kontrastno sredstvo, poi-nje aplicirati zadanu koliinu fizioloke otopine (bifazi-na aplikacija). Ovo se ispiranje fiziolokom otopinom primjenjuje kako bi se razrijedio kontrast u krvnim ilama te kako bi se iz sistema isprao ostatak kontrastnoga sred-stva radi to bolje iskoristivosti.

    Aplikacija kontrastnoga sredstva

    Kod aplikacije KS u CT angiografiji najvanije je pravil-no uskladiti vrijeme skeniranja i vrijeme apliciranja kon-trasta. Da bismo to tonije odredili nailazak kontrastnog

    sredstva u zonu interesa, moramo znati i o emu ovisi dinamika kontrasta u organizmu svakog pojedinog paci-jenta. Neki su od glavnih imbenika sljedei:

    - kardioloko stanje pacijenta,

    - brzina protoka kontrastnoga sredstva flow rate,

    - ukupna koliina apliciranog kontrastnoga sredstva,

    - koncentracija kontrastnoga sredstva,

    - nain apliciranja,

    - patologija.

    Ovim se dokazuje da se za svakog pacijenta nailazak kon-trasta u zonu interesa mora oekivati u razliitom vremen-skom razdoblju. Moe se rei da kod veine pacijenata to vrijeme iznosi od 8 do 12 sekundi. Prema toj se procjeni ugrubo odreuje kanjenje (delay) za fazu monitoringa. Za odreivanje protoka (flow rate) ne postoji neka odre-ena formula po kojoj bi se izraunalo kolika je optimal-na brzina apliciranja KS, ali nam iskustvo govori da je za pretrage ove vrste najbolje aplicirati od 3 do 4,5 ml/sec, to nam opet diktira promjer braunile koju smo uve-li pacijentu.

    Za ovu vrstu pretraga najbolje je da se kontrast aplicira tijekom cijelog vremena skeniranja. Logino je da e nam trebati vea koliina kontrastnoga sredstva ako je i protok vei. Za izraunavanje ukupne koliine kontrasta moe-mo koristiti formulu:

    volume = (delay + exp. time) x flow rate

    Ova je formula za izraunavanje ukupne koliine kontra-sta primjenjiva, s time da se uzme u obzir da se odraslom pacijentu ne smije dati vie od 3 mililitra po kilogramu, a djeci - najvie 2 mililitra po kilogramu.

    Po zavretku pretrage pacijentu treba dati naputak da pije vie tekuine radi to breg izluivanja kontrastnoga sred-stva iz organizma.

    Slika 3.

    Krajem travnja ove godine, od 18. do 20., u Stubikim toplicama odvijao se VI. simpozij Hrvatskog drutva za zatitu od zraenja. Svoje prisustvo mogu zahvaliti kolegi fiziaru koji mi je pokazao program simpozija i u kojem sam pronaao lijepi broj predavanja zanimljivih i za nas, in.med.rad.

    Program je bio podijeljen po slijedeim grupama: Ope teme, Izloenost stanovnitva zraenju, Zatita od zrae-nja u medicini, Bioloki uinci zraenja, Radioekologija, Neionizirajua zraenja te Dozimetrija zraenja i instru-mentacija. U svakoj od ovih grupa, krilo se nekoliko predavanja koja se dotiu nae struke bilo u Radiologi-ji, Radioterapiji ili Nuklearnoj medicini. Ilustracije radi, spomenuu samo neke:

    Zdravstvena zatita osoba profesionalno izloenih ioni-zirajuem zraenju u Republici Hrvatskoj, Doze za mamografske pretrage na Institutu za Radiologiju, Podruje nadzora oko rendgen ureaja za snimanje zubi-dozimetrijska studija, Protokol radiolokog snima-

    nja torakalnih organa u svrhu zatite od zraenja. Nadam se, da e autori, barem neka svoja predavanja objaviti i u naem asopisu.

    Organizatoru, Hrvatskom drutvu za zatitu od zraenja, hvala na odlino organiziranom i voenom Simpoziju. Sigurno je da u nazoiti i slijedei put.

    Priredio: Damir Cipri, in. med. radiol.

    VI. Simpozij hrvatskog drutva za zatitu od zraenja s meunarodnim sudjelovanjem

  • 22

    radioloki vjesnik 02/2005

    Priredio: Andrija op, in. med. radiol.

    55. obljetnica Klinike za djeje bolesti Zagreb i 10. obljetnica raketiranja Klinike

    Klinika za djeje bolesti Zagreb, popularno zvana Dje-ja bolnica ili Klaieva, po svojem je ustroju i ulozi sredi nja i jedinstvena ustanova za zdravstvenu skrb za djecu i adolescente u Republici Hrvatskoj. Najvea samo-stalna bolnica namijenjena djeci ujedno je i sredinji, glav-ni imbenik u promidbi i ustroju programa za zdravlje djece.

    Arhitektonski, to je zanimljiva cjelina etiriju objekata i nekoliko razdoblja, od secesijskog bisera, stare Fishe-rice koja dominira proeljem bolnice, preko sredinjeg Turinina objekta iz razvoja hrvatske moderne, do suvre-menog dvorinog zdanja. Medicinski, to je moderna europska klinika izgraena na vrstim temeljima dugo-godinje tradicije i iskustva. Osnovna naela Klinike su holistiki pristup djetetu i timski rad. Holistiki, sveobu-hvatan, cjelovit pristup djetetu zahtjeva da se dijete shva-ti kao cjelovita, nedjeljiva jedinka, da se ne lijei bolest, nego dijete. Timski rad podrazumijeva suradnju na svim razinama i u svim smjerovima, ne samo unutar Klinike ve i s nizom suradnih ustanova, u Hrvatskoj, Europi i u svijetu.

    Dan osnutka Klaieve je 7.travnja-Svjetski dan zdrav-lja, no ove smo godine obljetnicu povezali sa sjeanjem na 3. svibnja 1995. kada je Klinika raketirana od strane velikosrpskog agresora sa projektilima raketnog susta-va M87 Orkan, kazetnoga oruja koje je meunaro-dnim konvencijama zabranjeno za uporabu ak i pro-tiv vojnih ciljeva. Napad na Kliniku bio je zloin koji se niim nemoe opravdati. O tim tekim danima za djeju bolnicu i Grad Zagreb svjedoi i knjiga IV. ZAVRNO IZVJEE: Raketni napad na Zagreb Djeja bolnica kao meta.Ova vrijedna knjiga primjer je kako se doga-aji iz Domovinskog rata mogu prezentirati i sauvati od zaborava. Ipak, i u takvim tekim uvjetima djelat nici ove ustanove nali su motive, uz motiv rtvovanja za neza-visnost, suverenost i samostalnost hrvatske drave, da kontinuirano skrbe o djeci i da istodobno razvijaju vrsnu medicinu.

    U svezi razvoja Klinike moemo rei da su u toku radovi na ureenju podruma starog bolnikog objekta u suvre-meni djeji radioloki i UZV centar, to nas djelatnike Zavoda za djeju radiologiju posebno veseli.

    info

    MR otkriva anatomske veze s mjerenjima inteligencije X-pressPriredio: Anton Krni, dr. med.

    Citat: Brice James. MR reveals anatomic links to intel-ligence measurments. Diagnostic Imaging Europe 2005. Aug/Sep; 12-14.

    Studije mozga istrauju povezanost izmeu sive tvari i mentalnih funkcija

    Budui da im je cilj identifikacija povezanosti izmeu morfologije i snage mozga, istraivanja MR oslikavanja u mozak ulaze duboko. Predavanja na svibanjskom sastanku Meunarodnoga udruenja za MR u medicini predstavila su dvije studije. U jednoj je prikazano volu-metrijsko MR oslikavanje u svrhu pronalaenja veza izmeu struk ture mozga i inteligencije u rjeavanju pro-blema, u drugoj - mogunost klasinog glazbenika da memorira dijelove skladbe.

    Dr. Qi-Yong Gong, profesor radiologije na Huaxi Hospital u kineskom Sichuanu, koristio je dobro utvrene tehnike MR analize da bi utvrdio povezanost izmeu prefrontalne sive tvari i sposobnosti rjeavanja problema.

    Nakupine sive tvari u medijalnoj regiji frontalnoga kor-teksa, posebno lijevi prednji gyrus cingulatus i dorzome-dijalni prefrontalni korteks, izrazito su korelirali s teku-om inteligencijom, odnosno sposobnou da se izvede razmatranje na licu mjesta bez posjedovanja prijanjega iskustva. Povezanost (p

  • Sijeanj

    PonUto

    SrietPetSubNed 1

    23

    45

    67

    89

    1011

    1213

    1415

    1617

    1819

    2021

    2223

    2425

    2627

    2829

    3031

    Veljaa

    PonUto

    SrietPetSubNed

    12

    34

    56

    78

    910

    1112

    1314

    1516

    1718

    1920

    2122

    2324

    2526

    2728

    Oujak

    PonUto

    SrietPetSubNed

    12

    34

    56

    78

    910

    1112

    1314

    1516

    1718

    1920

    2122

    2324

    2526

    2728

    2930

    31

    Srpanj

    PonUto

    SrietPetSubNed

    12

    34

    56

    78

    910

    1112

    1314

    1516

    1718

    1920

    2122

    2324

    2526

    2728

    2930

    31 Kolovoz

    PonUto

    SrietPetSubNed

    12

    34

    56

    78

    910

    1112

    1314

    1516

    1718

    1920

    2122

    2324

    2526

    2728

    2930

    31

    Rujan

    PonUto

    SrietPetSubNed

    12

    34

    56

    78

    910

    1112

    1314

    1516

    1718

    1920

    2122

    2324

    2526

    2728

    2930

    B

    lag

    dan

    i R

    ep

    ub

    like H

    rvats

    ke

    R

    ad

    iolo

    ki

    kale

    nd

    ar:

    Be

    3.-7

    . ou

    jka

    2006

    .EC

    R, Eu

    rop

    ski ko

    ng

    res

    rad

    iolo

    gije

    Zag

    reb

    2O

    nko

    lok

    isi

    mp

    ozi

    j

  • Travanj

    PonUto

    SrietPetSubNed

    12

    34

    56

    78

    910

    1112

    1314

    1516

    1718

    1920

    2122

    2324

    2526

    2728

    2930

    Svibanj

    PonUto

    SrietPetSubNed

    12

    34

    56

    78

    910

    1112

    1314

    1516

    1718

    1920

    2122

    2324

    2526

    2728

    2930

    31

    Lipanj

    PonUto

    SrietPetSubNed

    12

    34

    56

    78

    910

    1112

    1314

    1516

    1718

    1920

    2122

    2324

    2526

    2728

    2930

    Listopad

    PonUto

    SrietPetSubNed 1

    23

    45

    67

    89

    1011

    1213

    1415

    1617

    1819

    2021

    2223

    2425

    2627

    2829

    3031

    Studeni

    PonUto

    SrietPetSubNed

    12

    34

    56

    78

    910

    1112

    1314

    1516

    1718

    1920

    2122

    2324

    2526

    2728

    2930

    Prosinac

    PonUto

    SrietPetSubNed

    12

    34

    56

    78

    910

    1112

    1314

    1516

    1718

    1920

    2122

    2324

    2526

    2728

    2930

    31

    Zag

    reb

    15.-1

    8. o

    ujk

    a 20

    06.

    2. O

    nko

    lok

    i si

    mp

    ozi

    j in

    en

    jera

    med

    icin

    ske

    rad

    iolo

    gije

    Osi

    jek

    svib

    anj 2

    006.

    XV

    II.S

    tru

    ni sk

    up

    Ud

    rug

    e IM

    R S

    lavo

    nije

    i B

    ara

    nje

    Zag

    reb

    15. s

    vib

    nja

    200

    6. R

    ad

    iolo

    ki vj

    esn

    ik

    bro

    j 1/2

    006

    SAD

    , D

    enve

    r

    Co

    lora

    do

    9.-1

    4. li

    pn

    ja 2

    006.

    14. IS

    RR

    T Sv

    jets

    ki

    kon

    gre

    s in

    en

    jera

    m

    edic

    insk

    e ra

    dio

    log

    ije

    Nje

    ma

    ka,

    Erfu

    rt.

    14.-1

    6. r

    ujn

    a 20

    06.

    7. C

    entr

    aln

    o-e

    uro

    psk

    i si

    mp

    ozi

    j in

    en

    jera

    m

    edic

    insk

    e ra

    dio

    log

    ije

    Zag

    reb

    11.-1

    4. li

    sto

    pad

    a 20

    06.

    4. ko

    ng

    res

    Hrv

    ats

    kog

    d

    rut

    va r

    ad

    iolo

    ga

    Zag

    reb

    13. l

    isto

    pad

    a 20

    06.

    Sim

    po

    zij H

    rvats

    kog

    d

    rut

    va in

    en

    jera

    m

    edic

    insk

    e ra

    dio

    log

    ije

    Zag

    reb

    20. s

    ud

    eno

    ga

    2006

    . R

    ad

    iolo

    ki vj

    esn

    ik

    bro

    j 2/2

    006

    Zag

    reb

    8. p

    rosi

    nca

    200

    6.B

    oi

    ni d

    om

    jen

    ak

    Hrv

    ats

    kog

    dru

    tva

    in

    en

    jera

    med

    icin

    ske

    rad

    iolo

    gije

  • 27

    radioloki vjesnik 02/2005

    Petar Strugaevac, in. med. radiol.

    Klinika bolnica Osijek

    Principi izbora protokola pri MRI pregledima

    MRI pretrage indiciraju lijenici specijalisti. One se kori-ste za bolesti koje je neophodno dokazati magnetnom rezonancijom. Pretragu indicira i radiolog koji provodi dijagnostiki postupak kod bolesnika s nekom od radiolo-kih metoda. Zbog razjanjenja problema smatra se neop-hodnim pregledu nadodati i ovu tehniku.

    Koje mjerne sequence i koje ravnine presjeka uporabiti za dostatan i relevantan pregled

    Kako nai pravi omjer broja mjernih sequenci i ravnina, time i optimalan utroak vremena za pregled i postpro-cesing uinjenih presjeka, kao i njihovu evaluaciju, opti-malno koristei vrijeme i radni uinak, ne samo radiologa nego i njegovih suradnika, inenjera medicinske radiolo-gije, instrumentarke, administratora? Svakako da se opti-malnim timingom pojedinih pregleda postie i vea protonost bolesnika, odnosno, iskoristivost vrlo skupe opreme neophodne za MRI preglede.

    Fizikalnih principi i osnova na kojima se temelji pregled magnetskom rezonancijom

    Protoni atoma vodika objekta pregleda, koji se postavlja u homogeno magnetsko polje, usmjeravaju svoje magnet-sko polje uzrokovano spinom, vrtnjom protona u jedan od dva mogua smjera:

    a) u smjeru uzdunog, longitudinalnog magnetnog polja kuita MRI aparata paralelni smjer, ili

    b) u smjeru suprotnom od magnetskog polja glavnog magneta smjetenog u kuite aparature antipara-lelni smjer.

    Energije spinova i magnetskih polja protona ovih dvaju smjerova meusobno se ponitavaju, ali kako je za para-lelni smjer potrebno manje energije, vie je protona toga usmjerenja, pa u konanici nastaje magnetizacija skupa magnetskih polja protona koji se okreu (precesiraju) oko smjera glavnoga magnetskog polja. Silnice magnet-nih polja ravnomjerno su rasporeene po obodu precesi-je. Ova se magnetizacija naziva longitudinalnom, uzdu-nom magnetizacijom (slika 1). Pobudom protona RF (radiofrekventnim) pulsom energije jednake spinu proto-

    na u paralelnom smjeru, uzdunoj magnetizaciji, dolazi do prihvaanja ove energije, to uzrokuje otklon smjera magnetnog polja protona za 900. Prihvaanje ove energije omoguava osobina rezonancije jednakih energija spino-va protona i RF pulsa. Otklonom magnetnog polja gubi se uzduna magnetizacija, ali se magnetske silnice spinova protona istovremeno zgunjavaju, grupiraju po obodu precesije. Ovaj se proces naziva transverzalnom (popre-nom) magnetizacijom (slika 2).

    Nakon prestanka djelovanja RF pulsa, tj. nakon otk


Recommended

Pravni Vjesnik 2015
Pravni Vjesnik 2015 Documents
Stomatološki Stomatološki vjesnik vjesnik Stomatological ...stomatoloskivjesnik.ba/bs/wp-content/uploads/2012/07/Stomatoloski... · Časopis Stomatološki vjesnik je oslobođen
Stomatološki Stomatološki vjesnik vjesnik Stomatological ...stomatoloskivjesnik.ba/bs/wp-content/uploads/2012/07/Stomatoloski... · Časopis Stomatološki vjesnik je oslobođen Documents
Karmelski Vjesnik
Karmelski Vjesnik Documents
SUTJESKI VJESNIK BROJ 9
SUTJESKI VJESNIK BROJ 9 Documents
SUTJESKI VJESNIK BROJ 8
SUTJESKI VJESNIK BROJ 8 Documents
VJESNIK - Dominikanci
VJESNIK - Dominikanci Documents
Kozarski vjesnik
Kozarski vjesnik Documents
Pomorski vjesnik
Pomorski vjesnik Documents
SUTJESKI VJESNIK BROJ 4
SUTJESKI VJESNIK BROJ 4 Documents
SUTJESKI VJESNIK BROJ 1
SUTJESKI VJESNIK BROJ 1 Documents
HEP Vjesnik 228
HEP Vjesnik 228 Documents
Antifašistički VJESNIK...Antifašistički VJESNIK
Antifašistički VJESNIK...Antifašistički VJESNIK Documents
SUTJESKI VJESNIK BROJ 6
SUTJESKI VJESNIK BROJ 6 Documents
SUTJESKI VJESNIK BROJ 29
SUTJESKI VJESNIK BROJ 29 Documents
SUTJESKI VJESNIK BROJ 28
SUTJESKI VJESNIK BROJ 28 Documents
Vjesnik 7-8
Vjesnik 7-8 Documents
Vjesnik (jesen 2013)
Vjesnik (jesen 2013) Documents
Detektor Radioloski M3
Detektor Radioloski M3 Documents