Click here to load reader

Vjesnik (jesen 2013)

  • View
    217

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of Vjesnik (jesen 2013)

  • 2

    Ljubavlju i eljom privucimo Gospodina s neba na zemlju, molitvom i uzdasima privucimo Ga u svoju duu.

    Sv. Vinko Paulski

  • 3

    Molitva svetoga Vinka za ljubav

    Gospodine, uini me dobrimprijateljem svih,

    uini da moja osoba zrai povjerenjem:onima koji pate i ale se,

    onima koji trae svjetlost daleko od Tebe,onima koji ele poeti, a ne znaju kako,

    onima koji se ele nekome povjeritia ne osjeaju se sposobni.

    Gospodine, pomozi mi,da ne proem blizu nekoga

    s licem bez osjeaja,sa zatvorenim srcem, ubrzanim korakom.Gospodine, pomozi mi da odmah osjetim:

    za one koji su kraj mene,za one koji su zabrinuti i izgubljeni,

    za one koji pate u sebi,za one koji se osjeaju osamljeni

    ne svojom voljom.Gospodine, daj mi taj dar

    da mogu ii u susret srcima.Gospodine, oslobodi me sebinosti,

    da Ti mogu sluiti,da Te mogu ljubiti,da Te mogu osjetiti,

    u svakom bratu koga susretnem.

  • U SVJETLU VJERE

    Siromatvo se sastoji u

    tome da ne elimo drugo

    osim Boga. Morate biti

    zadovoljne to posjedujete

    samo njega. to jo moemo

    poeljeti, kad imamo najvee

    dobro, izvor svakog dobra.

    sv. Vinko Paulski

    Pie: Anton Lavri, spiritualDrage sestre, slavei blagdan svetog Vinka u go-dini vjere, namee nam se pitanje o ulozi vjere u ivotu i radu tog Bojeg sluge. Podsjetimo se kako je on u svjetlu vjere shvaao dogaaje svog osamdeset godina dugog ivota i kakav je biljeg davala vjera njegovim susretima s ljudima. Ve prije nekoliko mjeseci izala je prva enciklika pape Franje sa naslovom Svjetlo vjere koju je zapravo sastavio sada ve zasluni papa Ben-edikt XVI. Vinkov ivot bio je takoer obas-jan svjetlom vjere. Imajui pred sobom njegov ivotni put vidimo kako ga je vjera sa svojom svijetlou pratila u svim razdobljima ivota, a da nije u svakom bila jednako snana. Ve od djetinjstva Vinkov se ivot odvijao u vjeri obitelji De Polovih. Kao djeak doivljavao je vjeru svojih roditelja i usvajao njihovo gledanje na ivot, rad i zemlju. Gledajui kako u svim dogaajima u prirodi i u ivotu ljudi stoji Bog, shvaao je da se bez njega i njegova doputenja nita ne dogaa. Tako se ve od djetinjstva navi-kao da otkriva znakove Boje providnosti a time i Oevu brigu za tjelesne i duhovne potrebe svo-

    4

  • je djece. U pozadini svega bila je dakle ljubav-lju ispunjena panja nebeskog Oca. U ovim godinama Vinko je mnogo vremena proveo na panjacima kao pastir domaih ivotinja. U svjetlu vjere otkrivao je Boju brigu za sva svoja stvorenja; kako hrani ptice nebeske i ribe morske te svim ivim biima daje jesti u njihovo vrijeme, zajedno sa ovcama i svinjama kojima je on stavljen za pastira. Tako je od prilike moralo biti Vinkovo djetinjstvo proeto svjetlom vjere.Nije mu bilo ni petnaest godina kad je Vinko krenuo u kolu s namjerom da postane sveenik, a time i materijalno osiguran slubenik Crkve. U tom razdoblju upoznavao je realnost ivota i vjeto se prilagodio ustrojstvu tadanje Crkve u Francuskoj, kako bi sve to upregnuo u posti-zavanje svojih planova. Bistro oko mladog Gaskonjca znalo je vidjeti ugodne prilike koje mu prua Providnost i uvijek ih vjeto koris-titi. Tako je ve kao student teologije postao sve manje ovisan od pomoi svojih domaih i sve se vie razvijao u ovjeka koji e se snai u svakoj ivotnoj situaciji. ini se da mu u tom razdoblju rasta svjetlo vjere nije sijalo tako snano kao u godinama djetinjstva. Premda je svoju budunost sve vie uzimao u svoje ruke oslanjajui se na mnoge ljudske djelatnike, ipak nije zaboravio na Boga koji sve poluge dogaaja dri u svojim rukama. Vinko je tada postupao prema onoj poslovici: pomogni si sam i Bog e ti pomoi. Stoga nije bio tako bez pameti da bi zaboravio Boga, nego ga ukljuio u svoje, to znai Vinkove planove. Da je Vinko nastavio s time, povijest o njemu nita ne bi znala. Morala ga je rasvijetliti snana svijetlost odozgo te prodrijeti u njega s Boje i s ljudske strane, a trebala je doi jo i kunja u ko-joj se svjetlo vjere gasilo te je niz godina morao provesti u tminama vjere. Tek to je iskusio u sebi svu ovu tamu, svjetlo vjere poelo je rasti i sve vie rasvjetljivati njegov um i njegovo srce. To svijetlo imalo je svoj izvor u Kristu kojeg je Otac pomazao Duhom Svetim i poslao da navijeta evanelje siromasima, da zarobljenici-ma donese slobodu, slijepima vid a gluhima sluh. Obasjan tim svjetlom Vinko se dao voditi dogaajima, koji su ga zvali na put k siromasi-ma da im pomogne u tjelesnoj i duhovnoj bi-

    jedi. Od tada je svu svoju brigu posvetio njima, da su osjetili kako su neto vrijedno u njegovim oima. Obasjan Kristovim svjetlom Vinko je prepoznavao na licima tih siromaha patniki lik svog Spasitelja te mu iskazivao ljubav. Boja providnost slala mu je ljude dobre volje koji su se dali privui svijetlu njegova primjera da bi povezani u udruge mogli slijediti Vinkov put.I vaa majka Leopoldina Brandis dala se priteg-nuti svjetlu Vinkova primjera. Istom svjetlu dala se privui i svaka od vas, kako bi u Drubi Marijinih sestara udotvorne medaljice sli-jedila Vinkov put. Promislite svaka za sebe kako je svjetlo vjere obasjavalo razdoblja vaeg dosadanjeg ivota. Gledajui svoju prolost morat ete priznati da ne bi ni dole u Drubu, niti mogle u njoj ustrajati, a da vas svjetlo vjere nije obasjavalo svojom snagom. Neka vam Vinkov primjer pomogne kako bi se dale voditi svjetlom vjere posebno danas, u ovom naem tako zamraenom svijetu te ga obasjavale svjet-lom Kristove ljubavi. Toga vam, drage Marijine sestre, uz ovogodinje slavlje svetog Vinka od srca elim i sve vas u Gospodinu pozdravljam!

    5

  • Pie: s. Irma Make, asna Majka

    Drage sestre!

    U godini smo vjere koju je prole godine pro-glasio umirovljeni papa Benedikt XVI. Poeo je pisati okrunicu o vjeri, koju je dopunio i nedavno izdao sadanji papa Franjo pod naslo-vom: Svjetlo vjere. Od srca preporuujem da je temeljito proitate i razmatrate. Svojim bogatim sadrajem moe nam pomoi da u svjetlu vjere dublje razumijemo svoje ivotno poslanje.

    Za blagdan sv. Vinka rado bih s vama podjelila nekoliko misli koje mi dolaze kad razmatram o njegovoj vjeri. Znamo kako je pomagao nekom doktoru teologije kojega su muile velike sum-nje protiv vjere. Vinko se za njega ponudio kao

    rtva i prihvatio na sebe njegovo trpljenje da bi ga oslobodio munih sumnji. Naao se u potpu-noj tami i doivio veliku tjeskobu i nesigurnost. Da ne bi posustao, na listi papira napisao je vjerovanje i stavio ga na srce, te je u trenutku sumnji stavio na njega svoju ruku.

    Obuzimala ga je misao da se posveti siromasi-ma. U bolnici milosrdne brae susretao je bole-snike. I tada je zakljuio: da e od sada jo vie astiti Isusa Krista i njemu sluiti,... tako da e iz ljubavi prema njemu sav svoj ivot pos-vetiti sluenju siromasima (Abelly). Nakon te odlulke mu se razbistrilo i oslobodio se tekih kunji s kojima se borio nekoliko godina. Na taj se nain njegova vjera proistila i obnovila, postala je jaka i trijezna, ne rasijana i osjeajna nego konkretna u djelovanju. To je pokazao svojim radom za siromahe svih vrsta, gorljivo je navjetao evaneoske istine u misijama. U vjeri je vodio i odgajao sv. Lujzu, sv. Ivanu antal, svoje misionare, sestre Keri kranske ljubavi i jo mnogo toga je uinio.

    Vinko je bio svestrano aktivan i uvijek otvoren za nove izazove. U vjeri je prepoznavao djelovanje Boje providnosti koju je htio slijediti i ostvariti to je pouzdano spoznao da je Boja volja. Zbog njegove mudrosti koja se temeljila na dubokoj vjeri i u osobnom odnosu s Gospodinom bio je traen kao duhovni voa u duhovnim i materi-jalnim stvarima. Divimo se i njegovim organi-zacijskim sposobnostima i kako je znao prido-biti suradnike koji su mu pomagali gdje god se pokazla nevolja ili potreba.

    Sve nam to otkriva to moe ovjek koji se u vjeri i pouzdanju potpuno prepusti Bojemu vodstvu. Vinko nije nikada sebi pripisivao za-sluge ili uspjehe, ali je u svemu vidio Boje djelo. Kada je govorio o roenju svoje drube rekao je: O to nije uistinu nita ljudsko, to je Boje. Kada se sjeao poetka Drube Keri

    OBNOVLJENA VJERA

    6

  • kranske ljubavi rekao je: Uistinu moemo rei da je vau Drubu Bog ustanovio.

    Sjetimo se jo nae duhovne majke s. Leopol-dine Brandis koja je bila vjerna duhovna ki sv. Vinka, sva proeta njegovim duhom. Takoer njeno djelovanje za siromahe i bolesnike, ustanovljenje i voenje mnogih ustanova, meu kojima je i naa Druba, su Boje djelo i plod njene duboke vjere i pouzdanja u Boju provid-nost.Drage sestre, sve nas to danas potie i zove na put produbljene osobne vjere i pouzdanja u Gospodina. Ponovo se izruimo Bogu i otvori-mo svoja srca za siromahe da bi u vjeri u njima prepoznali njegovo patniko lice.Blizu nam je i Marijina vjera kojom je rekla svoj FIAT i postala Boja Majka i Majka naeg ot-kupitelja. Neka nas ona vodi i podrava na putu vjere i prati svojim zagovorom da se preko svih kunji koje proivljavamo oisti i obnovi naa vjera. Tako emo u njenom svjetlu prepoznati udesno Boje djelovanje u svojem ivotu. Neka nam ovi lijepi primjeri i primjeri tolikih naih svetih sestara budu na poticaj za sluenje u duhu nae karizme.

    Svim sestrama elim blagoslovljenu proslavu blagdana naeg duhovnog oca i novu gorljivost u Bojoj slubi! Srdano sve pozdravljam i svih se sjeam u molitvi, posebno bolesnih sestara koje su po rijeima sv. Vinka munjovod za Drubu.

    Zakljuujem s molitvom pape Franje iz okrunice Svjetlo vjere:

    Pomozi, Majko, nau vjeru! Otvori nam ui za Rije, da ujemo Boju rije

    i prepoznamo Boji glas i Boji poziv. Probudi u nama elju da slijedimo njegove

    korake, da izaemo iz svoje zemlje i prihvatimo nje-

    govo obeanje.Pomozi nam da nas dotakne njegova ljubav da bismo ga mogli dotai svojom vjerom.

    Pomozi nam da se potpuno pouzdamo u njega, da vjerujemo u njegovu ljubav,

    nadasve u trenucima nevolje i kria, kada je naa vjera pozvana rasti.

    Posij

Search related