SUTJESKI VJESNIK BROJ 1

Kraljeva I.;Sutjeska online Kraljeva Sutjeska, kolovoz 2004.; broj 1., godina Cijena 1KMELEKTRONIKO-TISKANI VJESNIK

c k w . aj v - uj s a m w w r le as te k . o

NAA BATINA

TEMA BROJA INTERVJU S

Kopai

Ove godine narod bira! Naelnicom opine KakanjREPORTAA NAA BATINA GLAS MLADIH

GLAS MLADIH FEEDBACK

Gdje izlaze nai mladi? Pisma itateljaEKOLOGIJA

Proslava Sv. Ane na Teevu

Usnula Bukva

Zagubljeni rukopis glazbene teorije Budunost visokog obrazovanja u BiH?

VRIJEME JE ZA NA MEDIJ

UDrago itateljstvo!

VODNIK BROJU

Kraljeva Sutjeskaw w r le as te k . o w . aj v - uj s a m k c

online

Rije urednika

impresumFRANJEVAKI SAMOSTAN KRALJEVA SUTJESKA Vjeko TomiGlavni i odgovorni urednik Za izdavaa: Osniva:

- Aktualnosti iz nae opine Ove godine narod bira naelnika!

N

akon ivandanskog promotivnog predstavljanja naeg elektroniko-tiskanog vjesnika bilo je vrijeme da prvi broj ugleda svjetlo dana. Iako je sada trenutak godinjih odmora odluili smo da izdamo prvi broj. Zamiljen kao aktualni medij u drutvu KS online u svom prvom broju vei dio prostora posveuje aktualnostima osobito temi lokalnih izbora u listopadu. Posebno se osvremo na novi izborni zakon za naelnike opina po kojem graani biraju osobu a ne stranku. Lokalni izbori u BiH prema zainteresiranosti biraa nee se mnogo razlikovati od predstojeih. Narod nema povjerenja prema vlasti a vlast nema prema narodu. BiH nakon rata i dalje ostaje jedna konfuzna drava u kojoj se ne zna tko pije a tko plaa. A to da oekujemo od izbora? Hoe li nova - stara lokalna opinska vlast odrati svoja predizborna obeanja? Primjetna je velika apatinost u vezi s politikim ivotom u BiH. Ljudima je dosta prepucavanja i okrivljivanja. Pa zato onda i izii na izbore? Iskazati povjerenje nekome znai vjerovati u njega. Na provjerenu se gradi cijeli ljudski ivot pa bez njega ne bismo nikada uli u automobil. Potrebno nam je povjerenje: da je automobil ispravan te da je voza sposoban odvesti nas gdje elimo. Tako je i s povjerenjem prema politikim voama. Vrlo je vano ocijeniti osobu kao i uvidjeti dosadanje plodove njenog rada. Mislim da nije potrebno bojkotirati izbore nego naglasiti kritiku svijest graana koji su spremni ocijeniti svakog kandidata bez obzira na njegovu stranaku pripadnost. Glavni urednik

Draen FilipoviUredniko vijee

- Intervju S naelnicom opine Kakanj Mirhom Kulovi

PULS broja-

Nikolina Pavlovi, Jelena Mari, Draen Filipovi Franjevaki samostan,72 244 Kraljeva Sutjeska, BiH +387 32 779 015 +387 61 467 351 +387 32 779 291 [email protected] [email protected] Elektoniko izdanje: www.kraljeva-sutjeska.com UNI CREDIT ZAGREBAKA BANKA dd, poslovnica Kakanj. U KM 3385902200045719 za asopis. Devizni raun, Eduard Tomi 2859000622 za asopis. Grafiko oblikovanje: Draen Filipovi MEDIA, Zenica 100 primjerakaOdlukom upanijskog ministarstva znanosti kulture i porta od 12 srpnja 2004. godine asopis je registriran u Evidenciju javnih glasila Ze-Do upanije pod rednim brojem 42. Naklada: Tisak: Bankovni raun: E-pota: Fax: Telefon: Adresa urednitva:

+

- Reportaa Proslava Svete Ane na Teevu

UMCOR financira izgradnju 12 poruenih kua.

- Naa Batina Zagubljeni rukopis glazbene teorije Kopai

Vandalsko ruenje grobljanske ograde u Kopjarima.

- Dijaspora Susret kanadskih Hrvata

kolovoz 2004. - kraljeva sutjeska online

3

AktualnostiPOMO POVRATNICIMA

Posjeta delegacije OSCE-a

UMCOR pomae povratku - kap u moru zahtjeva

D

ana 30. lipnja 2004. godine samostan u Kraljevoj Sutjesci je posjetila gospoica Julia Ruts, slubenica za ljudska prava OSCE-a na podruju Ze-Do upanije. Gvardijan samostana fra Vjeko

Tomi s njom je razgovarao o problematici (ne)povratka Hrvata u opinu Kakanj, te o tome kako opina Kakanj nedovoljno ini u pomaganju povratka prognanih i iseljenih Hrvata u opinu Kakanj. injenice, naime, govore kako interes za povratkom Hrvata u opinu Kakanj ne jenjava niti 11 godina poslije njihovog traginog egzodusa. Ono pak to nedostaje jest odlunija potpora lokalne vlasti njihovom povratku.

Upoljavanje glavni I problem u BiH

Oteena ograda groblja u selu KopjariPoetkom srpnja na groblju u spaljenom hrvatskom selu Kopijari, opina Vare, upa Kraljeva Sutjeska, radnici koji su za potrebe Elektroprivrede BiH uklanjali drvee ispod dalekovoda koji prolazi kroz groblje, na vie su mjesta unititili ili otetili ogradu groblja dok su odrezano drvee i granje nemarno ostavili da stoji danima poslije, bilo u samom groblju, bilo po ogradi ili izvan groblja. Kako su Kopijarani o svome troku novu ianu ogradu postavili prije nepunu godinu dana upravo da bi ovo mjesto ouvali od devastacije, razumljivo je da je ovakav nemar radnika izazvao uznemirenost i sumnje nije li rije o namjernom oteenju groblja. Tim vie jer su bradati radnici koji su uradili taj struni posao bili muslimanske vjeroispovijedi i da su se radei isti posao u atiima, predstavljali kao nekakve vehabije, nazivajui sebe pri tome nekakvom AlQaidom. O svemu su uskoro obavjeteni policija i crkvene vlasti u Sarajevu, a za incident je zanimanje pokazao i Veernji list. U svom broju od nedjelje 18. 7. 2004. u ovom listu iziao je prilino otar tekst po naslovom Batinama na krieve u kojem se sugeriralo da je rije o namjernom incidentu koji je imao nacionalistiku pozadinu. Pokazalo se na koncu da su angairani radnici uposlenici poduzea iz epa iji je vlasnik g. Drago Vrbi, uspjeni privatni poduzetnik iz epa, nekadanji opinski elnik epa i dojueranji ministar privrede Zeniko dobojske upanije kojemu sigurno nije bila namjera devastacija katolikog groblja u Kopijarima. G. Vrbi se prvom prigodom ispriao zbog tete koju su prouzroili njegovi radnici, te se obvezao popraviti oteeno. Ostaje, ipak, istina da su radnici morali s vie pozornosti obavljati radove na groblju koje je ipak za krane sveto mjesto u kojem poivaju kosti njihovih pokojnika na koje oni dolaze da bi se za njih pomolili i zapalili im svijeu. Da je toga bilo, sluaj se ne bi zbio. Dok toga ne bude, preostalim Hrvatima ovog kraja kojima su jo ive rane iz za njih krvave i tragine 1993. godine, ne preostaje drugo nego puhati i na hladno, nadajui se da se ovakvi incidenti ubudue nee ponavljati.

z Ureda za upoljavanje opine Kakanj doznali smo da je broj prijavljenih neuposlenih koncem lipnja ove godine na naoj opini iznosio ukupno 4900 osoba. Statistike govore da je vei broj neuposlenih mukaraca nego ena, te da je na birou ak 30 osoba s visokom strunom spremom. Do polovice ove godine Ured je uposlio 249 osoba. ef ureda g. Husein Kadri napominje da ovaj ured nema istu ulogu kao u prijanjem sustavu. Naime, prije su svi poslodavci bili duni dostaviti svoje ponude Uredu, a danas Zakon oslobaa poslodavca te obveze. Uredu preostaju samo istraivanje trita i savjetovanje napominje Kadri.

APITANJE ?NKETNODa Ne Nisam o tome razmiljao-(la)

Namjeravate li izii na lokalne izbore u listopadu?

GLASUJTE NA NAEM PORTALU!

I

z Ureda za povratak opine Kakanj dobili smo informaciju o projektu UMCOR-a na podruju nae opine. Naime, nevladina amerika organizacija UMCOR pojavila se poetkom srpnja u naoj opini i izrazila nakanu da obnovi desetak stambenih objekata. Prema rijeima uposlenika Ureda za povratak opine Kakanj gospodina Ivice Petrovia, UMCOR je postavio nekoliko uvjeta. Izmeu ostalih: - u obzir dolaze povratnici koji su se ve vratili na podruje opine Kakanj. - obnavljat e se kue koje su unitene u ratu, a sada su neuseljive. Ovom akcijom obnove planira se obnoviti desetak kua povratnika koji se jave u Ured za povratak nae opine do poetka kolovoza. Takoer smo doznali da je Zeniko-Dobojska upanija prije dva mjeseca odobrila graevinski materijal u vrijednosti od po pet tisua KM za desetak povratnikih obitelji opine Kakanj. No, kako godine neumitno prolaze financijska pomo povratnicima slabi i je sve rjea. Iako interesa za povratak u opinu Kakanj jo uvijek ima, o emu inae postoji opsena dokumentacija. Ovog trenutka postoji barem stotinjak uloenih zahtjeva za povratak. I tu je kraj balade o povratku. Naime, naa lokalna vlast kao da se svojski trudi da ne pomogne povratak isleljenih i prognanih Hrvata. Dokaz tomu nalazimo u injenici da se nita i ne pokuava uiniti kako bi se pronaao novac potreban za udomljenje ovih stotinjak prijavljenih povratnika. Na koncu konca i sam UMCOR se pojavio na podruju opine Kakanj zahvaljujui tek neslubenim lobiranjima kod amerikih vlasti. Neka opinska vlast napokon odgovori zbog ega se gospodinu Ivici Petroviu, jednom od rijetkih preostalih Hrvata u opinskoj administaraciji, koji je tek lani vraen na posao, ponovno prijeti otkazom ne elei ga primiti u trajni radni odnos?

U

SFOR u atiima kasni 11 godina?!atiima su u srijedu 14. srpnja vojnici multinacionalnih snaga SFOR-a na ope zaprepatenje mjetana razoruanih jo 1993. godine obavili rutinsku kontrolu pregleda stambenih objekata radi provjere, pronalaenja i predaje naoruanja! Ve najavljena akcija SFOR-ova skupljanja zaostalog ratnog oruja, idui ko krope od vrata do vrata s nevjericom je doekana meu, treba li to rei, golorukim stanovnicima naselja atii. Tako su do zuba naoruani pripadnici SFOR-a s jednim prevoditeljem dolazili pred vrata i pitali za oruje traei potom i doputenje da se osobno uvjere ima li ili nema zaostalog oruja u kuama. Vidno uznemirenim mjetanima esforovci su objanjavali kako se radi o rutinskoj kontroli. Pritom su zabranjivali fotografiranje njihove rutine, jer se time toboe ugroava daljnja akcija. Zar je to mandat SFOR-a u naoj zemlji i kome je potrebno SFOR-ovo treniranje strogoe, pitanje je koje se namee samo po sebi? Ne bi li oruje trebalo traiti kod onih koji su 1993. razoruali i atie i pola Kaknja uostalom? Ili to upravo u atiima SFOR trai Karadia i Mladia?

Podrimo svoj medij!4kraljeva sutjeska online - kolovoz 2004.

kupnjom asopisa reklamiranjem aktivnim sudjelovanjem

vodi s info k

OPINA KAKANJ - USTANOVE

Opina Kakanj 550 824 Dom zdravlja 550 111 Autobusni kolodvor 550 140 Centar za socijalni rad 550 076 Pota 550 312 Policijska uprava 551 836 JU za kulturu i port 550 127 Biro za zapoljavanje 550 198 Veterinarska stanica 551 153 Radio Kakanj 550 475 Samostan K. S. 779 015kolovoz 2004. - kraljeva sutjeska online

5

?1. 2. 3.6

Rezultati anketa

Otvoren ured mree udruenja Vaa Prava

JESTE LI SPREMNI PODRAVATI I SPONZORIRATI ASOPIS I PORTAL SUTJEKOG KRAJA?

Ove godine narod bira!DOpinski izbori za naelnika i vijenike Opinskog vijea odrat e se 2. listopada 2004. Devet stranaka je predloilo listu kandidata za izbor vijenika u Opinsko vijee. Bira se 30 vijenika od predloenih kandidata. Ove godine se izbori razlikuju od prethodnih po tome to prvi put narod tajnim glasovanjem bira naelnika opine.Stranka demokratske partije predlae Mensura Jaarspahia, ininjera strojarstva. Roen je u Kaknju 1955. godine. Ima vrlo bogat politiki angaman: bio je lan Skuptine opine Kakanj, delegat u Skuptini SR BiH, zastupnik u Zastupnikom domu Parlamenta Federacije, vijenik u Opinskom vijeu Kaknja, naelnik opine Kakanj. Trenutno je uposlen u PD Rudstroj d.o.o. Kakanj. Hrvatska demokratska zajednica predlae Slavena Katiia, ininjera poslovne informatike. Roen je 1966. godine u Kaknju. Zavrio je srednju Rudarsku tehniku kolu u Kaknju, te studij poslovne informatike u Zagrebu. Bio je uposlenik u RMU Kakanj u Haljiniima, potom u Federalnom ministarstvu obrane i u Federalnoj obavjetajnoj slubi. Trenutno je uposlen u Predsjednitvu F BiH.

KOGA BIRAMO ZA NAELNIKA?

TEMA broja

Pie Jelenka Boji

o sada su naelnika birali vijenici Opinskog vijea javnim glasovanjem. Naelnik se bira na mandat u trajanju od etiri godine. Kandidate za kakanjskog naelnika opine su predloile stranke SDP, HDZ, SDA te Stranka za BiH. Nositelji su:Napomena: Materijali o biografiji kondidata su preuzeti iz Kakanjskih novina, br. 1.

DA-100% NE- 0%SVIA LI VAM SE PORTAL KRALJEVE SUTJESKE?

Ponovno izlaze Kakanjske novine

U

P

DA- 85% NE- 15%

PODRAVATE LI IDEJU DA KRALJEVA SUTJESKA U GRANICAMA UPE POSTANE I OPINA?

DA- 77% NE- 23%

www.kraljeva-sutjeska.comkraljeva sutjeska online - kolovoz 2004.

oslije estogodinje stanke u Kaknju je ponovno zapoeo izlaziti informativni list Kakanjske novine. Na gradskim kioscima 15. srpnja zainteresirani su mogli nabaviti Kakanjske novine u novom ruhu, ovaj put kao dvotjednik. Nastavak je to stare novinske tradicije u naem gradu koja je zapoela jo 1961. godine kada se pojavila prva tiskovina na podruju nae opine, tadanji Glas rudara. Nakon osamnaest godina taj je list preimenovan u Kakanjske novine sa znatno irim sadrajem i boljom kvalitetom. Zadnja izmjena se dogodila 1994. godine kada je preimenovan u Kakanjski glas. to drugo poeljti Kakanjskim novinama nego sretan novi poetak, te da novine budu u slubi promicanja istine, bolje informiranosti i opeg dobra svih naroda i graana nae opine. Ipak primjeujemo da je asopis Kraljeva Sutjeska on-line u svom tiskanom izdanju, 15. srpnja imala ve itava tri tjedna od izlaska nultog, probnog broja.

prostorijama opine Kakanj 29. srpnja otvoren je ured mree udruenja Vaa prava. U ovom uredu graanima e biti dostupna besplatna pravna pomo svakog drugog etvrtka u mjesecu. Ured udruenja Vaa prava nalazi se na prvom katu zgrade opine u sobi broj 2. Besplatna pravna pomo je dostupna u vremenskog periodu od 12,30 do 14,30 sati svakog drugog etvrtka u mjesecu.

Stranka za BiH je predloila Mirsada Tursuma, doktora medicine. Roen je u Kaknju 1966. godine gdje je i zavrio osnovnu i srednju kolu. Studij medicina zavrava u Sarajevu. Uposlenik je Doma zdravlja Kakanj i trenutno specijalizira neurologiju i psihijatriju. Stranka demokratske akcije predlae Midheta Hodia, diplomiranog pravnika koji je roen u Kaknju 1954. godine gdje je i zavrio osnovnu i srednju kolu. Pravni studij zavrava u Sarajevu. Pravosudni ispit polae 1984. godine, te biva imenovan na funkciju zamjenika opinskog tuitelja u Kaknju. Bio je lan u Skuptini Ze - Do upanije i delegat u Domu naroda F BiH. Slubu predsjednika opinskog suda u Kaknju obavlja do oujka ove godine.

TURISTiNFOJosip Branovi Tel: 032 779 091 Mob: 061 433 470 E-mail: [email protected]

Obavite svoju graansku dunost i iziite na izbore. Ne dopustite da drugi odluuju za vas.


7

IntervjuINTERVJU S NAELNICOM OPINE KAKANJ MIRHOM KULOVIRazgovarao: Draen Filipovi

Prije svega uvijek je glavni problem posao to smo nastojali istai humanitarnim organizacijama koje su obnavljale kue i infrastrukturu. Meutim veina njih je ila samo na obnovu kua. Sada se radi na samoodrivom povratku ali uz kreditna ulaganja.Spomenuli ste zapoljavanje. Posjeduje li opina Kakanj strategiju za zapoljavanje? to se tie zapoljavanja, na cilj je pomoi privrednicima da to prije dou do rjeenja ukoliko ele da se bave nekom proizvodnom djelatnou. U tom cilju formirane su industrijske zone. Za neke su ve dati oglasi i ponueni lokaliteti. Za lokalitet Riicu ima a za lokalitet Doboj nema interesa. Bez obzira na to, mi elimo ponuditi i ostale lokacije koje pripremamo za industrijsku zonu. Osim industrije postoje potecijali za poljuprivredni razvoj, za otvaranje mini farmi, preraivakih i otkupnih objekata plantaa raznog voa i povra. Kakanj je proglaen otvorenim gradom, no to je sa zapoljavanjem prognanih koji su se vratili a ne mogu povratiti svoja radna mjesta? To je zakonski regulirano a zato su odgovorne tvrtke u kojima su radili. Ukoliko radnik zadovoljava uvjete svoje tvrtke on ima pravo da se ponovno zaposli. Meutim, dogodilo se da mnogi gube svoje pravo time to su otili te zaposlili se negdje drugdje na kratko vrijeme. Ali imamo i primjera osoba koji su dobili svoj stari posao.

Planira li se obnova infrastrukture prema Kraljevoj Sutjesci osobito puta? Federalno ministarstvo e raspisati javni natjeaj za izvoenje poslova na obnovi putne dionice Kakanj Kraljeva Sutjeska. Planirana je rekonstrukcija puta sredstvima Federalnog ministarstva za prostorno ureenje Ze-Do upanije u iznosu od 500 000 KM.

to je s ekologijom, kakanjskom rak-ranom? Opina zajedno s opinskim vijeem uspjela je u rekonstrukciji ekoloke zatite Cementare Kakanj. S Termoelektranom takoer nastojimo nai zajedniko rjeenje no to je vrlo zahtjevan i sloen projekt. Do 2008. godine po europskim standardima svi zagaivai moraju rijeiti svoje ekoloke probleme. Na kraju to poruujete graanima nae opine?

Kakanj kao turistiki grad je mnogima nezamisliv jer ga gotovo svi vide kao industrijsko sredite s ekolokim problemima.Ima li opina neki projekt to se tie kraljevskog grada Bobovca? Sigurno da postoj. Mi imamo velike mogunosti za turizam. Osobito je bitan na Bobovac koji je i povijesna vrijednost za cijelu BiH. Tu je i Kraljeva Sutjeska kao jedan otvoreni muzej. Mi to moramo iskoristiti, to je dragulj koji nam se nudi te od kojeg moemo ostvariti i prihod. Za turizam je potrebna i edukacija ljudi da se ponu profesionalno baviti tom vrstom posla.

Ope dobro je na zajedniki interes!Kako doivljavate ulogu naelnice opine? Doivljavam to kao veliku obvezu i odgovornost iako je to i velika ast. ovjek mora dobro odvagnuti je li neto ispravno ili ne. Smatram da sam u ovom kratkom vremenu uspjela dosta uraditi na ovom odgovornom mjestu. Posebna je stvar kako e se to ocijeniti na kraju mog mandata. Prije vaeg izbora za naelnicu radili ste u odjelu za povratak opine Kakanj. Kako vi ocjenjujete rad tog odjela? Dok sam tu bila zaposlena uspjeli smo obnoviti oko 550 objekata. Naravno bilo je vie potreba, osobito nam je ao to nismo imali mogunost da obnovimo objekte veeg stupnja oteenja a za obnovu takvih bilo je mnogo aplikacija.

Oekujem od graana da daju svoje osobno uee, svoje prijedloge. Opina e pomoi koliko je u mogunosti svim zainteresiranim mjesnim zajednicama u ostvarenju njihovih planova.Naravno potrebno je i osobno zalaganje kroz novac i rad. Dobar primjer su Vukanovii koji su traili nau pomo u izgradnji puta a ujedno su prikupili svoj novani prilog za taj put.

Najvei problem koji smo u opini imali je problem obnovljenih a ne useljenih kua. Moram rei da smo pri odabiru prioriteta upuivali najmanje dvostruko vie aplikacija humanitarnim organizacijama koje su izrazile elju pomoi.Sam odabir vrila je humanitarna organizacija koja je radila na tom terenu i ujedno bila implementator projekta. Nadomak smo izborima a od izborne komisije smo doznali da je mala zainteresiranost ljudi da iziu na izbore te su morali slati mobilne ekipe na teren da provjere popis biraa. to mislite zato su ljudi nezainteresirani? Nije to prvi sluaj da se alju

mobilne ekipe na teren. Ranije se esto dogaalo da birai koji dou na izbore nisu registrirani. Cilj izborne komisije je bio pomoi biraima da se jednostavnije registriraju. to mislite koji bi trebao biti prioritet novih opinskih vlasti poslije jesenskih izbora? Glavno usmjerenje po meni bi bila bolja infrastruktura, osobito onima koji ive na selu popraviti putove, vodoopskrbu, kanalizacijsku mreu

Fotografija: Draen Filipovi

Prije svega treba rekonstruirati organe opinske uprave na emu ve radim, ali sumnjam da u to i dovriti zbog zakona koji jo nisu doneseni. Zapoljavanje i povratak su vrlo bitni.

8

kraljeva sutjeska online - kolovoz 2004.


9

Reportaa

Sveta Ana okupila TeevljanePripremila: Nikolina Pavlovi

22. 8. 2004. 11 sati Srebrena misa fra Marijana PetrieviaNama svima dobro poznati sveenik iz naeg kraja, fra Marijan Petrievi Brada obiljeava ove godine srebreni sveeniki jubilej - 25 godina misnitva. Toliko je, dakako prolo i od njegove mlade mise koja je bila ljeta 1979. u Kraljevoj Sutjesci. Fra Marijan koji je ve desetak godina upnik HKM u Giessenu u Njemakoj, svoju srebrenu misu u naoj upnoj crkvi u Kraljevoj Sutjesci slavit e u nedjelju 22. kolovoza 2004. u 11 sati. Smatramo da je 25 godina propovijedanja Evanelja i sluenja Crkvi obljetnica vrijedna posebne pozornosti nae vjernike zajednice ali jednako tako i zahvale Bogu koji je fra Marijana pozvao u sveniku slubu kao franjevca Bosne Srebrene i uzdrao ga sve ove godine u njegovom sluenju Crkvi Bojoj. Fra Marijanu, dugogodinjem marljivom vikaru naeg samostana u Sutjesci i njegovom zatitinom znaku 80-ih godina 20. st, napose u vrijeme obnove samostana od 1979.-88., estitamo ovaj veliki jubilej! Neka ga prati i nadalje milost Duha Svetoga u sveenikom zvanju. Vas itatelje Kraljeve Sutjeske ON LINE kao i sve upljane pozivamo taj dan u Kraljevu Sutjesku.

IVA zajednica

Kako je bilo za Ivandan u Kraljevoj Sutjesci?N

PROSLAVA ZATITNIKA TEEVA SVETIH JOAKIMA I ANESam fra eljko osobito je istaknuo posebnu poruku ovog blagdana koji je posveen obitelji, naglasivi da je zdrava obitelj preduvjet za kvalitetan ivot nae djece koja potuju svoje roditelje, ive od svoga rada i pridravaju se moralnih naela. Po njegovim rijeima, dananja mlade izloena je utjecajima razliitih poroka: droge, alkohola, cigareta i dr., a mogu im se oduprijeti samo ako imaju sreenu i sretnu obitelj. Danas esto nailazimo na brojne primjere nesreenih obitelji gdje ponajvie trpe djeca. Zato, neka nam Sv. Joakim i Ana budu uzor sretne obitelji po kojoj emo i mi graditi svoju vlastitu i neka nam budu zagovornici kod Boga za sve nae obiteljske potrebe. A Sveta Ana neka nas i ubudue okuplja na ovaj dan na Teevu, ma gdje se nalazili u svijetu.

I

Proslava svete Mise ispred spomen kapele.

Poruene kue Teevljana nijemi su svjedoci progona.

ove godine na blagdan Sv. Joakima i Ane, roditelja Blaene Djevice Marije 26. srpnja, hodoastili smo na Teevo. Sveta Ana je zatitnica ovog mjesta i naroda kojeg su ratna dogaanja 1993. godine odaslala na sve etiri strane svijeta. No, Sveta Ana i ove je godine okupila veliki broj Teevljana iz svih krajeva svijeta a i nae upljane koji su rado doli pjeice na zavjet. Posebno je radosno bilo vidjeti veliki broj djece i mladei okupljene na jednom mjestu. Misno slavlje koje je poelo u 11 sati predvodio je fra eljko Brki, na sveenik s Aljinia trenutno na slubi u Livnu, uz koncelebraciju vikara samostana fra Andreja Matoca i fra Ante Radoa, sveenika iz atia na slubi gvardijana u gradu Foggia u Italiji. Ovo je bila prigoda za ispovijed i skruenu molitvu brojnih hodoasnika.

L

ijepo i sveano moglo bi se rei u najkraemu. To je, meutim, tako ako elimo u tri rijei sve rei. Oni koji se sjeaju predratnih godina kau da je sve jako podsjealo na ta vremena. Najprije je bio jako topao dan, negdje oko tridesetak stupnjeva u hladu pa moete zamisliti. Vrijeme nam je vratilo za kiu na Uskrs i za openito kiovito proljee.

K

oliko je bilo naroda? Po procjenama policije negdje do dvije i pol tisue. Mnogi iz Hercegovine, Hrvatske i dalje iz inozemstva, neki ak iz Kanade i Australije. Dosta svijeta i ovaj se put obuklo u narodne nonje. Vozila u Sutjesci prema istim izvorima, negdje oko pet stotina. Crkva je dakako bila pretijesna za ovu prigodu. Oni unutra pobono su sluali propovijed fojnikog gvardijana fra Mirka Majdandia koji je Sutjeacima u ime Svetog Ive poruio izmeu ostalog da vole svoje, svoju Sutjesku, svoj kraj, svoju zemlju Bosnu i Hercegovinu, da se ne boje niega, pa ni rtve ni tekih vremena. S njim je bilo oko oltara jo dvadedeset sveenika. Uistinu impresivno! Osim domaih sveenika, tu su bili i gvardijani iz Kreeva, Gue Gore, Visokog i Olova, te upnici iz Kaknja, Varea, Rostova, Vijake, Borovice, Jelaaka i Nove Bile. Najuoljivija skupina hodoasnika je bila ona iz Varea koju je animirao tamonji parok fra Ivica Karatovi. On je ujedno otpjevao evanelje na starobosanskom napjevu. Sve druge pjesme koje su se pjevale bile su puke: Zdravo tijelo za priest, te Marijo, o Marijo za kraj. Duhovni program je inae poeo misom za bolesnike u 9 sati. Tu je misu sluio i za bolesnike se molio fra Ivo Pavi, karizmatini sveenik iz Tolise. Poslije puke mise, kolo, argija i pjesma na trgu ispod crkve. Na argiji je kucao Pero Stijepi s Gore a pjesmom mu je pomagao Stjepan Milo zvani Cincija iz Bjelavia. Na trenutke u kolu je znalo biti i po nekoliko stotina osoba ak.

ajveselije poslije mise bude po obiaju na Pijesku i po sutjekim ulicama: gostioniari i ulini prodavai jela i pia, te raznoraznih inuva sigurno su i ovaj put doli na svoje. Pjesma se orila, zdravice se nazdravljale, janjci se sijekli, karlovako nalazilo put do ednih usta, pa sve do popodneva kad su umorni poputali pred lipanjskom vruinom i dugim danom. Za najupornije, prostor na Pijesku uokviren Brkinim duanom i Zlatkovom kavanom sa stolovima na ulici, nudio je ugodan ambijent za lipanjsko sijelo na otvorenom, za prave romantiare vanije od Euro 2004. nogo-okraja Portugala i Engleske. I tako je jo jedan Ivandan preao u sjeanje. Za trenutak smo ga za Vas oivili na ovim stranicama. Znamo da ste mnogi poeljeli i osobno doi i da ste srcem sigurno bili tu. Nema Vam druge, nego 2005. se nacrtajte osobno i osvjedoite u napisano. Preuzeto s portala KS online Fotografija: D. F.

10



11

NAA batinaZagubljeni rukopis glazbene teorijeO DO SADA NEPOZNATIM TAJNAMA KOJE SKRIVA KNJINICA U KRALJEVOJ SUTJESCI PIE: Mirna Mari Magistrica na Filozofskom fakultetu u Puli, glazbeni odsjek Zaudila me je spoznaja da Prirunik nije zabiljeen ni kao kataloka jedinica, te prema tome nema podataka o moguem zaduenju osobe koja ga je posljednja imala u rukama. Kako se osim kod Jelenia o Priruniku moe itati u Muzikoj enciklopediji i u Leksikonu Jugoslavenske muzike, postavlja se pitanje kada se izgubio trag. Ne zna se jesu li podaci o priruniku postavljeni u kasnije datiranoj literaturi doneseni na osnovu osobnog uvida u sadraj djela, ili se samo radi o prijepisu Jelenia. Budui da u Muzikoj enciklopediji kao i u Leksikonu uz osnovne podatke o Mati Bartliju i njegovoj knjizi itamo i da se Prirunik nalazio u Kraljevoj Sutjesci, moe se pretpostaviti da mu se trag zagubio jo prije 1971., kada je izala prva knjiga Muzike enciklopedije. Prema tome, zakljuujem da su postojei podaci u Enciklopediji i Leksikonu preuzeti od Jelenia. Ono to se moe sa sigurnou utvrditi svakako je injenica da je, zasad zagubljeni rukopis, najstariji prirunik te vrste u Bosni i Hercegovini.

Iz knjige Spomenica franjevake klasine gimnazije u Visokom saznajemo da su polaznici samostanskih kola, od njihovog samog osnivanja, u programu imali zastupljenu i glazbu. Sva tri spomenuta glazbena prirunika najvjerojatnije su nastala iz potrebe da polaznicima kola olakaju uenje pjevanja koje su ih pouavali zborovoe, ili posebni uitelji pjevanja. Polaznici kola morali su solidno vladati pjevanjem jer se u katolikom bogosluju jako puno panje posveivalo glazbi u obredniku.

NASTUP SUTJEKOG FOLKLORA U ZAGREBU

D

io postojee grae u samostanskim arhivima srednje Bosne nastajao je marljivim prepisivanjem razliitih crkvenih knjiga i prirunika glazbeno-liturgijskog podruja. Uz knjige koje su imale primjenu u liturgijskim obredima, franjevci su takoer donosili i one koje su im sluile za privatnu uporabu, ali i u didaktike svrhe. Glazbeni prirunici koje su esto sami pisali po ugledu na ve postojee prirunike te vrste sluili su im za vrijeme kolovanja i/ili djelovanja u inozemstvu, kao i po povratku u Bosnu. Meu prvima treba spomenuti prirunik Regulae cantus plani pro incipientibus, koji je vjerojatno za svoje potrebe napisao fra Mato Bartli-Banjaluanin. U knjizi Julijana Jelenia Kultura i bosanski franjevci, objavljena 1915., itamo da se prirunik nalazi u arhivu franjevakog samostana Kraljeva Sutjeska. Nakon tri posjeta samostanu Kraljeva Sutjeska i paljivog pregledavanja sadraja starog dijela arhiva gdje je pohranjena najstarija sauvana arhivska graa, naalost nisam pronala navedeni rukopis M. Bartlija. O priruniku sam pokuala neto vie doznati u razgovoru s fra Bernardinom Matiem, koji se bavi razliitim aspektima kulture franjevaca i povijeu sutjekog samostana. Tako sam saznala da se Prirunik, naalost, ne nalazi u arhivu samostana Kr. Sutjeska.

VE 13. GODINA TRAJE ZAGONETKA NAENOG NOVIA

Faljen, Isus, Marijo. .U

Misteriozni noviPie: Mijo ainPrije gotovo trinaest godina, tonije 1. rujna 1991. godine u mjestu Kraljeva Sutjeska, mjetanin Marko Kovaevi, sin Marijana, vadio je krumpir u bai ispred svoje kue. Sasvim sluajno za oko mu je zapao maleni metalni predmet okruglog oblika. Odluio ga je izvaditi iz zemlje i oistiti. Pokazalo se da je rije o neobinom i jo uvijek nepoznatom, prastarom noviu. U sredinjem dijelu prednje strane novia prikazan je ratnik koji koraa s lijevom podignutom nogom. U desnoj ruci dri koplje, a na leima nosi jo tri koplja. Lijevom rukom daje hranu psu. Okolo novia, u vrhu, u krug je nepravilno poredano 10 toki veliine 2 mm. Na naliju novca prikazan je grif, antika nakaza, uvar zlatnih rudnika u antikom svijetu koji ima glavu orla a tijelo lava s krilima i s etiri noge na kojima su izraene kande, te na kraju tijela rep. Okolo grifa nepravilno je u krug poredano 6 toki veliine 2 mm. Prema kazivanju Markovog oca Marijana Kovaevia na mjestu gdje je pronaen novi, pronaeni su nekada i ostaci poploanog puta. Malo dalje od Markove bae gdje je novi pronaen, oko 100 metara dalje nalazi se brdo u narodu poznato pod nazivom Krst, na ijem se vrhu nalaze ostaci prapovijesne gradine i ostaci obrambenog tumulusa. Do prije neto vie od 30 godina na ovom se mjestu moglo pronai prethistorijske Ilirske keramike. U podnoju padine brda Krst pronaena je, takoer, prethistorijska bronana fibula. etiri sata hoda sjeverno od Kraljeve Sutjeske nalazi se selo Borovica koje pripada opini Vare. Za vrijeme bosanske samostalnosti u tom se selu vadila zlatna ruda. Nije iskljueno da je vaenje rude bilo aktualno i u antiko doba, te da je moda ovaj sutjeki novi iskovan u Borovici. No, on i dalje ostaje zagonetka zamotana velom misterioznosti.

Uz Bartlijev prirunik, u samostanu Kraljeva Sutjeska pohranjena su jo dva prirunika iz podruja glazbene teorije. Oba prirunika potjeu iz 1827. godine. Slinog su sadraja, no oba nisu sauvana u cijelosti. U cijelosti je sauvan prirunik nepoznatog autora pod nazivom Unesosce u kuciczu u Boxiu sklad i nacin Czarkovnoga pripivagnia kako ga pako josc izitri veliki Gargur, dok je drugi prirunik nepotpun, nedostaju mu poetne stranice i naslov, ali je sauvano ime autora Luigia Matelice. Iz uvida u sadraj ovih knjiica razvidno je da su pisane za uporabu u samostanskim kolama. Jezik kojim se autori slue pri objanjavanju gradiva jednostavan je i jasno koncipiran. Oba prirunika opremljena su primjerima i vjebama s podruja solfeggia, potrebnim za svladavanje tehnikih potekoa pri pjevanju.

Zagrebu je od 21. do 25. srpnja odrana 38. Meunarodna smotra folklora. U nedjelju 25. srpnja u 19 sati u Crkvi sv. Katarine je odran koncert crkvenog pukog pjevanja Hrvata Bosne i Hercegovine na kojem je nastupila i enska pjevaka skupina iz Kraljeve Sutjeske. Publici su se predstavili popijevkama: O, Marijo, bolne due likarijo i Ponizno se teb klanjamo. Na koncertu su jo nastupile pjevake skupine iz: Vidovica kraj Oraja, Bukovica kraj Tomislavgrada, Zavalja kraj Bihaa, Kreeva, Posuja, Rame, Oraja, emerna kraj Sarajeva, a na kraju koncerta su svi sudionici zajedniki otpjevali puku pjesmu Zdravo Tijelo Isusovo.

Blago muzeja i knjinice samostana u Kraljevoj Sutjesci.

Posjete svakim radnim danom od 9, do 12. i popodne od 13. do 18. sati. Cijena ulaznice: 3 KM, za skupine od 20 osoba1KM. Molimo najavite svoju posjetu barem dan prije. Kontakt: 032 779 015kolovoz 2004. - kraljeva sutjeska online

12


13

SUSRET KANADSKIH HRVATA OBIAJI I OBRADA ZEMLJE

Obrada zemlje je oduvijek bio teak i mukotrpan posao. Posebno je to bilo teko prije dok se jo nije koristila gotovo nikakva mehanizacija. Ali ljudi su se i tada trudili da olakaju taj rad i pomagali su jedni drugima. Skupljali su se susjedi, rodbina i zajedniki obavljali najtee poslove. U naem kraju su to bile mobe.

Kopai

Festival hrvatske glazbe, obiaja i kultureDvodnevni festival hrvatske glazbe, obiaja i kulture odran je 22. i 23. svibnja 2004. god. u Edmontonu, glavnom gradu kanadske pokrajine Alberte. Na festivalu su nastupile hrvatske folklorne skupine iz itave Zapadne Kanade i Sjedinjenih Amerikih Drava.Ponosno nosei hrvatske barjake, stotine Hrvata, prijatelja Hrvata i lanova 16 hrvatskih folklornih skupina iz Winnipega, Calgarya, Vancouvera, Pentictona, San Josea (SAD) i Edmontona okupili su se toga vikenda u glavnome gradu kanadske pokrajine Alberte, Edmontonu. Svi redom odjeveni u narodne nonje, lanovi folklornih skupina utjelovili su i predstavili stotine godina hrvatske kulture u pokrajini koja slijedee godine slavi ni manje ni vie nego svojih prvih 100 godina postojanja. Nonje iz Dalmacije, Hercegovine, Zagorja, Slavonije, Bosne i Posavine preplavile su moderne ulice Edmontona a kroz predstave, narodna kola i pjesme sudionici folklora su vrlo precizno gostima i posjetiteljima doarali stare hrvatske obiaje.

Dijaspora

Pie: Vjekoslava Tomi

J

NKod kue bi se oprali i presvukli, a onda su odlazili domainu na veeru. Stavljala bi se velika sinija i oko nje bi svi posjedali. Jelo je uvijek poinjalo i zavravalo molitvom. I sad se sjeam kako mi je najzanimljivije bilo to se molilo za voke i teake, a ja dugo nisam znala to to znai. Jelovnik je uvijek bio isti: pilav, pa grah, onda slanina kuhana u grahu, isjeckana i izmijeana sa crvenim lukom. Poslije toga se sluila pita, a na kraju podgrijano mlijeko u velikom sudu. Sve se jelo kaikama. Poslije molitve na kraju jela, domain bi isplaivao kopae. Neki su radili za nadnicu, a najee bi se ulo: aa je rek o u zajam. To je znailo da treba vratiti kopau, to jest poslati nekoga kad budu njihovi kopai. Za dobiveni novac cure su obino kupovale neto od odjee: komadi ita za jeermu, glot za okrugu, kakve bobke za erdane ili bi se uvalo za predstojee blagdane u lipnju kad se krene na zavjet u Sutjesku, Kakanj ili Busovau o Svetom Anti. Po zavretku veere cure bi oprale sudje, a onda bi izale na Grot gdje se skupljala omladina. Razgovarajui sad s ve vremenim babama o ovom obiaju najee ujem: E Boe dragi, cijeli dan kopaj, a onda izai na selo pa jo ako netko donese tamburu poigraj k o da nisi nita radio. A sutra opet u kopae. ta e - bilo se mlado.

edna od moba su i kopai. Pozivali su se im kukuruz naraste za okopavanje, a drugi put kad ga treba ogrnuti. Zavisno od toga koliko je domain imao njiva, kopai su bili do podne, ili poslije podne, a ponekad se kopalo i cijeli dan. Obino su u kopae ile djevojke i mlae ene. Starije domaice su spremale jelo kod kue. Kad bi zavrilo kopanje na jednoj njivi, prelazilo se na drugu. Tada bi se obino ula i pjesma djevojaka, a moja baba bi znala rei: Okopali su Vina, sad jo treba Zubau i Nadkuu. Koliko god je taj posao bio teak, lake ga je bilo raditi u drutvu uz alu i pjesme. Poslije zavrenog posla, u sumrak, vraali su se kui s motikama na ramenima. Uz njih su esto trkarala i djeca koja su pomagala skupljajui posjeenu kukurusku ili lovei bumbare za sutranji ribolov na rijeci (kako smo zvali nau Trstionicu).

egdje sredinom devedesetih, dok sam jo ivio u dragoj mi domovini Bosni i Hercegovini, itajui novine naiao sam na kratki lanak o popularnom hrvatskom pjevau Dini Dvorniku. Naime, bio je to lanak povodom njegova nedavnog povratka iz Amerike gdje je izmeu ostalog u New Yorku izveo jako uspjean i posjeen koncert! Kako to da je Dino Dvornik poznat u Americi i zar Amerikanci vole hrvatsku glazbu, esto sam se pitao dok sam razmiljao o Dvornikovom nastupu. Misli su se nadovezivale jedna na drugu ali odgovor na moja pitanja je izostao. Nisam ni slutio da e odgovor stii koju godinu kasnije kad u po preseljenju u Kanadu, osobno imati priliku vidjeti veliki broj i snagu raseljenih Hrvata. Oni irom svijeta ine mnoge hrvatske zajednice i dijasporu uope i brino uvaju svoju hrvatsku kulturu, navijaju za Dinamo ili Hajduk i sluaju, izmeu ostalih, Dinu Dvornika. U subotu i nedjelju 22. i 23. svibnja 2004. god. imao sam ast biti nazoan dvadeset petom hrvatskom folklornom festivalu Zapadne Kanade.

Pokuati odrati na identitet u ovom kanadskom kulturnom mozaiku je jako teak put ali uz uporno zalaganje i potporu naih divnih hrvatskih zajednica na uspjeh sve vie raste.

O izazovima na putu odranja opstojnosti jednoga naroda u stranoj zemlji ili ak jednoga naroda u svojoj zemlji moe se napisati mnotvo rijei, reenica i knjiga. One bi sigurno uspjele vrlo slikovito opisati sve potekoe, kunje, kalvarije i uskrse no treba pustiti da sama djela kau svoju priu. To su vrlo uspjeno uinili Hrvati u Zapadnoj Kanadi koji ostavie svoje domove u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj i upustie se u avanturu ivota u dijaspori. Neki su postali dijelom dijaspore zbog proganjanja poslije Drugog svjetskog rata, neki poslije Domovinskog, neki su doli tu radi kolovanja, neki radi posla, neki su doli da vide kako to sve izgleda pa ostali. Svi su na kraju postali ujedinjeni u svojoj tenji i nastojanjima za ouvanjem svojih korijena.

Zemlja e procvjetati kad stari ljudi ponu saditi drvee znajui da se u njihovom hladu nikada nee odmarati.Tekst i fotografija: Vladimir Batinikolovoz 2004. - kraljeva sutjeska online

14


15

EkologijaDobro doli u atie!

PRIA STARE BUKVE

Pie: Jelenka Boji

UsnulaBukvaS

S

tara bukva, obiljeje atikog brda, podlegla je zubu vremena. Nekad visoka i vitka, danas plijeni panju umiruom bojom meu zelenilom novih stabala. Na Ivandan, ranom zorom uz veliku buku sruila se stara bukva na brdu iznad atia.

Budunost visokog obrazovanja u BiH?!Pie: Zoran Brki tudenti sa diplomama steenim na Sveuilitima u BiH slobodno se mogu zapitati prua li im se mogunost verifikacije istih na ostalim Sveuilitima diljem svijeta. Mnogi e se sloiti da sustav visokog obrazovanja u naoj zemlji jo nije na razini drugih zemalja svijeta. Da bi se stvorila ravnotea meu sustavima visokog obrazovanja Europe potpisana je zajednika deklaracija europskih ministara obrazovanja, poznata po imenu Bolonjska dekleracija.

GLAS mladih

Deponija od 200 000 tona ugljena.

Odlagalite starog eljeza te ostalog krupnog i sitnog otpada.

Samo su rijetki ranoranioci mogli uti posljednje otkucaje i pad bukve. Nekad bi bilo vie takvih, budui da je obiaj bio kupanju u Trstionici na Ivandansku zoru. No, danas tu tradiciju zamjenjuju druge aktivnosti. to se tie nae Bukve, moemo je slobodno nazvati dvjestogodinjim starim, nijemim svjedokom atike povijesti i jednim od ukrasa ovog sela. Iz pria starijih, bukva je bila golema jo dok su oni bili djeca i rado posjeivano mjesto za njihovu igru. Postojao je i put koji se veoma lako prolazei pokraj bukve, moglo popeti na Glavicu s koje se prua zadivljujui pogled na atie i okolna sela. Djeca su esto, uvajui goveda, razdragano trala do bukve i tako popunjavala vrijeme do polaska kui.

CAko razmislimo malo o godinama koje je ispratila bukva, vidjet emo da je ona svjedoila mnogoemu. Uzmimo samo politike dogaaje; Austro-Ugarsku vladavinu, dva svjetska rata, vrijeme SFR Jugoslavije, posljednji rat i jo mnogo toga.

Tko je ovdje najvei?16

Bilo je nesumnjivo i lijepih stvari. Sve je to nijemo promatrala, irila svoje grane, listala i udomljivala mnoge ivotinjske vrste. Moda je nekad posluila kao zatita nekom neznanom bjeguncu?! Moda se pitate zato toliko rijei o obinoj staroj bukvi? Zbog toga to smatram da je zasluila da se bar na ovaj nain oda zrno divljenja. Uostalom, priroda oduvijek inspirira ljude da piu. Zarastao je stari put do bukve a ona lei dostojanstveno i sui se, pruajui grane kronje prema atiima kao da eli neto poruiti selu i ljudima u njemu. Rijetki e moda i razumjeti njenu poruku. Tuno je vidjeti je kako bespomono lei, ali ujedno moemo biti i ponosni jer je krasila nau okolinu. Moemo je nazvati udo atike prirode, a to joj daje posebnu nijansu ljepote.

R

ilj Deklaracije jest, s obzirom na proces eurointegracije, stvaranje svijesti velikog dijela politike i akademske javnosti, te javnog miljenja o potrebi savrenije i utjecajnije Europe, posebno u izgradnji njenih intelektualnih, kulturnih, drutvenih i drugih dimenzija. Europa znanja danas je prepoznata kao nezamjenjiv imbenik drutvenog i ljudskog razvoja i kao vaan imbenik uvrenja i obogaenja pripadnosti Europi, tako da i na sustav visokog obrazovanja treba ii u tom pravcu, treba biti utemeljen na tim promiljanjima. Bolja usklaenost i usporedivost visokokolskih sustava zahtijeva neprekidno djelovanje kako bi se cilj postigao. Treba podrati konkretne mjere kako bi se postigli vidljivi rezultati. Posebnu pozornost bi trebalo posvetiti poveanju konkurentnosti europskog sustava visokog obrazovanja. Trebalo bi osigurati da na sustav visokog obrazovanja postane privlaan diljem svijeta, u skladu sa naom posebnom kulturnom i znanstvenom tradicijom, stvoriti mogunost egzistencije naih graana i meunarodnu konkurentnost. adi postizanja bolje budunosti svih ljudi nae domovine, ciljelo bi drutvo itekako trebalo nastojati da ostvari ovako postavljene ciljeve, te raditi na njihovom usavravanju, kako bi i mi bili prepoznatljivi diljem svijeta.

N

eusvajanje zakona o visokom obrazovanju zaustavilo je reformu obrazovanja u BiH. Jedino hrvatsko sveuilite u BiH - mostarsko odbilo je podrati okvirni zakon pozivajui se na nacionalni interes Hrvata u BiH.

poziv na suradnju Pozivamo sve mlade ljude da se aktivno ukljue u izradu naeg asopisa kroz pisanje i zalaganje za zajedniko bolje sutra.kolovoz 2004. - kraljeva sutjeska online


17

Gdje izlaze mladi naeg kraja?!Pie: Dejan Tomi

G

dje izlaze mladi naeg kraja?! Pitanje koje mui veinu roditelja, pogotovo u ovom potroakom drutvu okruenom drogom, alkoholom i svim drugim porocima modernog svijeta. Omiljeno okupljalite mladih ljudi u atiima je sportski teren imen na koji njih veina dolazi.

Na imenu se pored mladih mogu vidjeti i stariji ljudi. Svi oni uivaju u sportskom nadmetanju, kako u koarci i odbojci tako i u najvanijoj sporednoj stvari na svijetu nogometu a oni malo stariji u boanju. Pored atiana na imenu se mogu susresti i ljudi iz Aljinia te Kraljeve Sutjeske koji uivaju u rekreaciji. Meutim, poslije sportskih nadmetanja izlasci mladih svode se na posjete lokalnim kafiima. Posebno nedjeljom kada poslije mise u 11 sati u upnoj crkvi veina preostalih mladi seli u lokalne kafie na Aljiniima i atiima na ispijanje popodnevne kave. Noni izlasci se ponovno svode na zadimljene i zadimljene kafie, a oni rijetki koji rade te imaju svoj deparac i auto svoj vikend provode u disko klubovima i kafiima Lavanske doline. Od Kiseljaka, Viteza, Busovae pa sve do Novog Travnika. Dok konzumiraju silne koliine alkohola nastoje valjda zaboraviti probleme koji ih tite. Veina mladih zapostavljaju kulturne ustanove (kina, kazalita) a kamoli da krenu u etnju, u prirodu ili da posjete neki kulturni spomenik u naoj upi.

Vai-------Iz daleke Kanade!

FeedbackOduevljenje Naom batinom

d j oi o v mLijep pozdrav svima, osobito ureivaima ove lijepe stranice. estitam! Iako nisam pripadao upi Kraljeva Sutjeska, dolazio sam k vama i veoma sam zadovoljan kako se to tamo odvija. Piite o puku koji ivi tamo, kakva je situacija, kako stoje sa materijalnim dobrima. elio bih doista da ta varo doivi veliki procvat. Neka vas dragi Bog uva i vodi, a osobito veliki pozdrav svim fratrima kao i mom prijatelju Zlatku Pavloviu, a takoer i svim upljanima Kraljeve Sutjeske i Hrvatskom puku iz daleke CANADE. BOOKK SVIMA!!! Ladislav

O

P

Predizborna kamp a

rije svakih izbo ra stanovnici op ine Kakanj su bio NOVI asfa nauili na daro lt a ove godine ve stranakih moda NOVA elnika. Prole fasada, ograda godine je ili poploana st aza? FOTO BY D. F.

nja ili?

Piite vae komentare, sugestije, primjedbe o naem portalu i asopisu!

duevljen sam prilozima iz Nae batine. Posebno je u tome vrijedan tekst Vjekoslave Tomi iz podruja obiajne i predajne batine (kazivanje o Kriima). Predlaem joj da nastavi sa pisanjem odnosno sa istraivanjem toga prevanog i ugroenog dijela nae batine. Inae kulturno povijesna batina Hrvata, ali i ostalih naroda u BiH je veoma oskudna u literaturi iz toga podruja. O tome su uglavnom pisali stranci, odnosno putopisci. Prole godine je mostarska Matica izdala reprint izdanje N. Buconjia ivot i obiaji hrvata katolika u Hercegovini iz 1903. godine. Prema najboljem poznavaocu srednjovjekovne povijesti BiH, njemakom povjesniaru Sreku (Matku) Daji (nekada davno bio kapelan u Sutjesci), Hrvati upe Kr. Sutjeska su jedini autohtoni narod (starosjedioci BiH), pa prema tome i njihova obiajna i predajna (tradicijska) batina je najbogatija. To bi mogao biti veoma lijep, atraktivan znanstveno relevantan projekat iz nae batine kao i ogoman prilog kulturnoj povijesti BiH. Mijo Frankovi, Tuzla

18


Reklama?na webu

Vaa

podrimo svoj medij!ksonline

kako?- kupnjom asopisa - reklamiranjem - svojim prilozima - aktivnim sudjelovanjem

KontaktFranjevaki samostan 72 244 Kraljeva Sutjeska, BiH Tel. / fax: 032 779 291 E-mail: [email protected]

Documents

SUTJESKI VJESNIK BROJ 1