Sutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com1ISSN: 1840 - 0736LISTOPAD - STUDENI, 2008. BROJ 28 - GODINA V.CIJENA2KM / 10 kn / 2,80 Euro / 4, 30 CHFSutjeki vjesnik Kraljeva Sutjeska onlineSutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com2FOTO-REPORTAAIX. Smotra folklora u Kraljevoj SutjesciAN DER INDUSTRIEBAHN 12-16 13088 BERLINTELEFON 1: +49 30 3673 9676 / TELEFON 2: +49 30 3673 4454MOBIL: 0179 1277 795/ FAX: +49 30 3673 7691E-mail: info@mws-gmbh-berlin.comwww.mws-gmbh-berlin.com...varenje, obrada, najam radnika...estit Boii sretna Nova 2009.ITAJTE NAS!SURFAJTE NAS! SLUAJTE NAS!ONLINE RADIO SUTJEKI VJESNIKSVAKI DAN OD 17-23 hNA ADRESIwww.sutjeski.listen2myradio.comILI PREKO PORTALAwww.kraljeva-sutjeska.comSutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com3ImpresumNakladnik:FONDACIJACURIABANIKRALJEVASUTJESKAZanakladnika: Marijana apina;Glavni i odgovorni urednik: Iva Tomi; Uredniko vijee: Iva Tomi, VjekoslavaTomi,Tomislavondra,MiloJuki,AnaDojinov,fraVjekoTomi, DraenFilipovi;Lektura:prof.IvanNuji; Telefax:+38732552160 Webizdanje i e-pota: www.kraljeva-sutjeska.com / pretplata; urednistvo@kraljeva-sutjeska.com; Grafkooblikovanje:DraenFilipoviAdresaurednitva:FondacijaCuriabani, Sutjeki vjesnik Kraljice Katarine br 7. 72 244 Kraljeva Sutjeska, BiHTisak:UNIONINVESTPLASTIKA SemizovacBANKOVNI RAUNI ZA PRETPLATU:BiH (20,00KM): UNI CREDIT ZAGREBAKA BANKA dd, poslovnica Kakanj KM: 3385902202104156 s naznakom za Pretplatu VICARSKA(35 CHF): REIFEISENBANK LGERN-BAREGG5430 WETTINGEN SCHWEIZKonto-Nr.:26728.01, 80740 Kontoinhaber:Kroat.Kath. Kulturv-erein Brunnlistrasse 53, 8155 Niederhasli CHUPLATE IZ DRUGIH ZEMALJA : Uplata za: Unicredit Bank d.d. Kardinala Stepinca bb 88 000 MostarBosna i Hercegovina SWIFT CODE UNCRBA22Benefciary: Fondacija Nae stolno mjesto-Curia bani KakanjPersonal account no: 25011770101 Personal IBAN: BA 393385904800072810(Na uplatnici je potrebno naznaiti: pretplata za Sutjeki vjesnik)Odlukomupanijskog ministarstva znanosti kulture i porta od 12. srpnja 2004. godine asopis je registriran u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 42. Miljenjem federalnog ministarstva za znanosti, kulture i porta asopis je osloboen poreza na promet kao proizvod kulturnog karakteralanom 18. stavom 2. toka 10. Zakona o porezu na promet proizvoda.RAZGOVOR S FRANJOM RAVLIJOM Svatko od nas razmilja o trajnom povratku... aktualnostiIzbori...POKLON ITATELJIMAKalendar za 2009. NEzAbORAvNI svEENIcI NAEg KRAJAFra Kreo Adaji4str.8str.16str.25 str.FOTO-REPORTAAIX. Smotra folklora u Kraljevoj Sutjesci18str.vONLINE RADIO SUTJEKI VJESNIKSVAKI DAN OD 17-23 hNA ADRESIwww.sutjeski.listen2myradio.comILI PREKO PORTALAwww.kraljeva-sutjeska.comestit Boii sretnu Novu 2009. eli Vam urednitvo Sutjekog vjesnikaSutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com4Sutjeki vjesnik, broj 21. www.kraljeva-sutjeska.com4U Kaknjujeuponedjeljak17. studenogudvoraniOpine Kakanj odrana sveanost na kojoj su novoizabranimvijenicimauruena uvjerenjaododjelivijenikih mandata: 30 novoizabranih vijenika primili su uvjerenja o dodjeli mandata. Prisutnimanasveanostiobratili suseHamdoMimi,lanOpinske izbornekomisije,opinskinaelnik MensurJaarspahi,predsjednik OpinskogodboraSDPBiHHasan auevi,predsjednikOpinskog odboraSDABiHNerminMandra, predsjednikOpinskogsavjetaSBiH FahrudinOmerhodi,Kemalii uimeNezavisnelistezaKakanj K1,MemnunGoga,predsjednik OpinskogodboraBPS-Sefer Halilovi te Fahrudin Goralija, tajnik Opinskog vijea Kakanj.KAKANJVijenici OV Kaknja primili uvjerenja o dodjeli mandata SV onlinePodvodstvomUredakatolikog duobrinitvaMinistarstva obraneBiH,katolicikojiradeu MinistarstvuobraneBiH,pripadnici OruanihsnagaBiH,policajcinasvim razinamaFederacijeBiH,djelatnici Granine policije (GP), Dravne agencije za istrage i zatitu (SIPA) i Obavjetajno-sigurnosneagencije(OSA)usubotu25. listopada 2008. po peti puta molitveno su pohodiliBobovaczajednosvjernicima Vrhbosanskenadbiskupijeisudjelovali namisnomslavljuzadomovinuBosnui Hercegovinu.Godinjimolitvenipohod Bobovcu dio je godinjeg Plana aktivnosti Uredakatolikogduobrinitva MinistarstvaobraneBiH,apozivna sudjelovanjeuputiojeivrhbosanski nadbiskup Vinko kard. Pulji.arenilovojnihipolicijskihodora ispunilojeiovegodineputodKraljeve Sutjeske do Bobovca. Cijeli put od Kaknja prekoKraljeveSutjeskepadoBobovca osiguravali su civilni i policajci OS snaga BiH.Skrunicomurukamaokupilisu sevojniciipolicajcizajednosdrugim vjernicimaVrhbosanskenadbiskupije u9,30satikodrijekeBukovicepodno Bobovca.MolilisuzasvojuDomovinu, zasvojepostrojbeisvojeobitelji.Iove godine,svikojisutogadanadolina Bobovacipridruilisevojsciipoliciji osjetili su prelijep vjerniki ugoaj.Misnom slavlju za Domovinu predsjedao jepomonibiskupvrhbosanskimons. PeroSudar,akoncelebriralisuravnatelj Ureda katolikog duobrinitva MO BiH vl.TomoKneevi,svivojnikapelani OSBiHidrugisveenicikojisutoga danadolinaBobovac.Ovogodinjem molitvenompohoduBobovcunazoio jeizaslanikVojnogordinarijaRHmons. JurjaJezerincageneralnivikarJoko anti.PuhakiorkestarOruanihsnaga BiHispuniojevrijemeprijeinakon misnogslavlja,aliturgijskopjevanje povjerenojezboruupeKakanj.I ovogodinjemmolitvenompohodu Bobovcunazoilajezamjenicaministra obrane BiH ga Marina Pende, a doli su i brojni dunosnici upanijskih, federalnih i dravnih ustanova BiH.BOBOVAC Odrana misa za Domovinu SV onlineU Kreevu je 25. studeni bio u znaku sveteKatarineAleksandrijske, djeviceimuenice,zatitnice franjevakogsamostanaicrkveuovom srednjobosanskomgradiu.Snijegkoji jepadaonadKreevomovajjeput potvrdioistinoststarenarodnemudrosti o povezanosti ovoga dana i poetka prave zimeSveta Kata - snijeg za vrata.SlavljesveteMisetimpovodoma unazonostiviestotinavjernika, predvodiojekardinalVinkoPuljiuz asistencijufranjevakogprovincijala fraMijeDolanaigvardijanaiz srednjobosanskihsamostanatebrojnih drugihokolnihupnikaisveenika.U propovijedi kardinal je istaknuo mudrost ovemladedjevojkekojasesastojalau njenoj hrabrosti da odabere one vrijednosti kojimajeostalavjernaKristu.Slobodu daseizabereljubavitimeposvjedoi pripadnostIsusuKristu,kardinalje preporuiosvimnazonimazazvavi nasvezagovorovesveticeteBoji blagoslov.Misnomslavljutedomjenku nazoilisubrojniistaknutipredstavnici drutvenog i gospodarskog ivota opine KreevaiKiseljaka,Srednjobosanske upanije kao i Federacije i drave BiH.KREEVOSveta Kata snijeg za vrataSutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com5Najvie mandata u Opinskom vijeu pripalo je SDA, dok je za naelnika ponovno izabran SDP-ovac Mensur Jaarspahi Suri. U Vijee ulaze i etiri Hrvata: dva iz HDZ-a, dva iz SDP-a. Odziv dijaspore za glasovanje bio je poraavajui: pristiglo je svega 60-tak glasova!Prooe jo jedni izbori. Ovoga puta lokalninakojimasukakanjski biraibiralinaelnikaopinei novisazivOpinskogvijea.Konani rezultatilokalnihizborabilisuprema oekivanjimainisupoluilinikakva iznenaenja. Naime, Opinu Kakanj e i u naredne etiri godine voditi novi, stari naelnik Mensur Jaarspahi. Novi saziv Opinskog vijea sainjavat e 11 vijenika SDA, osam vijenika SDP-a, etiri vijenika SbiH, dok e tri vijenika predstavljati Neovisnu stranku za Kakanj (K1).HDZBiHiovogputaeimati samodvavijenikaiakojeuoiizbora iztaborastarijegHDZ-anajavljivano duplo.Jedinajerazlikakodovestranke totoeuzIvicuPetroviauVijeu bitiSlavenKatiiumjestodosadanjeg Stjepana Tomia. Po jednog vijenika e imati stranka BPS i nacionalne manjine.Jaarspahi iz SDP je u trci za naelnika trijumfraoosvojivi7.791glasili 45,33%.Postizbornebrojkepokazuju damujeevalBaiizSDAbiojedini ozbiljniprotukandidat.Pobjednikovih lokalnihizborauKaknjujeSDA,koja jeosvojilanajviemandata11,ali analizirajui detaljnije njihovu listu moe se zakljuiti da kandidati te stranke nisu djelovali homogeno, premda su se pojavili s potpuno novom postavom. udno je da nositeljlistetestrankeImamovinije osvojionajvieglasovasvojestranke, madajenaunutarstranakimizborima, koji su prethodili lokalnima, bio jedan od kandidata za naelnika opine.lanoviSilajdieveSBiHiovajputa suosvojilietirivijenikamandata, odnosno2.025glasova.Kaosuparnici Strancidemokratskeakcijebiralisuu novisazivOpinskogvijeakompletno drutvoizBrnjicapoonojnarodnoj: Glasaj razumno biraj lokalno!Kako su proli Hrvati? Hrvati su glasovali racionalno ponovivi uspjeh,akosetakomoerei,iz2004, kada su takoer osvojili etiri 4 vijenika mandatadvaizHDZBiHidvaiz SDPBiH,zakojejepremaprocjenama glasovalovieod1.600Hrvata.No,i pored toga Hrvati mogu biti nezadovoljni jersuiovogaputazaboravljeniodtzv. dijaspore, od koje se s razlogom oekivalo dadarujeprijesvegaHDZ-ubaremjo jedan vijeniki mandat. Neshvatljivo je dajeizdijasporepristiglosamo60-tak glasova Hrvatima Kaknja.Bilokakobilo,valjasenadatidae ovajsazivOpinskogvijearaditiu interesusvihgraanaKaknja,djelovati brzoienerginodabiobinomovjeku bilobolje.Vejesadavidljivodasvi novoizabraninarodnipredstavnicii zatitnicineeizdratietverogodinji maraton.No,trkajekrenula,patko izdri.Sutjeki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.comPoslije oPinskih izbora 2008. u kaknjusDa i surijo etiri godine na vlastiKova NusretMaNdra MuaMerGai devadiMaMovi seadLopo MuhaMedahMaN hatiaKuKi eLMediNBLizNovi asifKova MirsadisMi MejreMaveispahi harisauevi hasaNMei irfaNBaLorda seNKaadaji MijoMijo eLdiN oNdra toMisLaviMaMovi Nusret spahi ejuBdeLo rahMaNMerdi readMerdi rifetdeLi adeMharai rizahii KeMaLNeiMarLija Mahirpetrovi ivicaKatii sLaveN piLjuG Mirzet ahMetovi evad NacioNalNe maNjiNe Tomislav ondraSutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com6U nedjelju26.listopadauKraljevoj Sutjescije,upovoduobljetnice smrti kraljice Katarine, odrana 9. Smotra folklora te hodoae lanova Franjevakog svjetovnog reda iz BiH.Predvietisuaposjetiteljanapozornici usamostanskomdvoritusvojeigrei pjesmepredstavilojepetnaestfolklornih skupina iz raznih krajeva BiH i Hrvatske. Osimdomainaizatia,Hrvatske folklorneskupineBobovac,kojisu Smotru organizirali, nastupile su folklorne skupineikulturno-umjetnikadrutvaiz Kaknja,Zenice,Maglaja,Jajca,Prenja, Tuzle,Mostara,Stoca,GabeleiDoboja teSlavonskogBrodaiDugogSela. Publicisusespodrujanaeopine dojmljivimnastupimapredstaviliiZbor KraljiceKatarineizKraljeveSutjeskete Tamburaki orkestar. Ovoj manifestaciji prethodila je zajednika misa koju je uz koncelebraciju dvadesetak sveenikapredvodiopomonibiskup vrhbosanskiPeroSudar,anazoilisu lanoviFranjevakogsvjetovnogreda (FSR)izpetnaestakupaBiHkojimaje kraljica Katarina duhovni uzor. Njoj u ast oni ve vie godina na ovaj dan hodoaste u nae stolno mjesto.OrganizatorisetrudenaSmotrufoklora svakegodinedovestirazliitefolklorne skupinekakobiosvjeiliovajdogaaji publicipriredilizanimljivprogram,to imporeakcijiibrojugledateljazasada uspjeva.IovajputKraljevaSutjeska, uvarica spomena na lik kraljice Katarine, pokazalasekaomjestoidealnoza njegovanje folklorne tradicije i obiaja.Mjesto ubojstva sestre Danke KRALJEVA SUTJESKA Smotra folklora i hodoae u ast kraljici KatariniKRALJEVA SUTJESKAObnovljen krov doma kulture u Kraljevoj SutjesciU okviruprojektarazvojaturizmapodnazivom Tragovima bosanskognasljea,uKraljevojSutjescijeulistopadu zapoelaobnovalokalnogDomakulture.Obnovufnanciraju EuropskaKomisijaiopinaKakanj,aprovodejeFondacija Mozaik iz Sarajeva i sutjeka Fondacija Curia bani. Vrijednost ovog dijela projekta iznosi oko 23.000 KM, a radove je izvela kakanjska tvrtka GMK.Lokalnidomkultureveduevrijemejeprokinjavaozbog dotrajalosti crijepa i dijela krovne grae, a u njemu su smjeteni Turistiki info-ured i redakcija Sutjekog vjesnika. Unutar ovog projektaplaniraseiedukacijalokalnihturistikihvodiate djelatnika turistikog info-ureda.Uvoenjeirokopojasnoginterneta uatieomoguilojejo jednunovinuumedijskojponudi Sutjekogvjesnika.Naime,tiskanomi elektronskomizdanjunovinapridruio seustudenomiSutjekiradio.Na internetskimstranicamaSutjekog vjesnikawww.kraljeva-sutjeska.comodnedavnojepokrenutprogram internetskog radija koji se uivo iz naeg kraja emitira svakim danom od 17 do 23 sata.Programjezasnovannakratkim vijestimaiznaegkraja,servisnim informacija i kontaktima sa sluateljima te na domaoj i izvornoj glazbi. Program je ve prvih dana svog emitiranja pobudio velikinteressluatelja,posebnomeu naimiseljenicimakojisugodinama prieljkivali pokretanje ovakvog medija koji e ih znaajno pribliiti zaviaju. Internetska radio postaja Sutjeki vjesnikSV online SV onlineSV onlineSutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com7U kakanjskojmjesnojzajednici Doboj-4usrijedu19.studenog 2008.sveanojeuradputen novoizgraenisustavdaljinskog grijanja.Vrpcusupresjekliopinski naelnikMensurJaarspahi,direktor Projekta upravne odgovornosti (GAP) Dana Frey i direktor JP Grijanje Kakanj Kasim Alajbegovi.Izgradnjomovog sustava i proirenjem mree toplovoda ugaenojeoko10kotlovnicai70 individualnih loita. U ime GAP-a i donatora koji pomau ostvarenjeprojekataelimiskazati zadovoljstvotojeGAPmogao pomoi.Ovojeizvrstanprimjer kakosekrozpaljivoplaniranjeiuz ustrajnostmoedoidoizvanrednih rezultata, kazao je Dana Frey, direktor GAP-a.Vrijednostinvesticijejeje veaod600.000KM,anovacsu osigurali Opina Kakanj, Ministarstvo zaprostornoureenje,prometi komunikacijeizatituokolineZDK, GAPiJPGrijanjeKakanjtegraani kojisuuloilisvojasredstva.Radove su izvela kakanjska poduzea Grijanje, Rudstroj,Termorad,Vodokomi GMK.OpinaKakanjjeuovomprojektu sudjelovalasviedo240.000KMi sazadovoljstvomistiemdaseovim poboljavaekolokaslikaDoboja, kazao je naelnik Jaarspahi. MZ DOBOJDaljinsko grijanje za 600 tisua maraka Kakanj je i ove godine dostojanstveno obiljeio25.studenogDan dravnostiBiH.Uponedjeljak,24. studenog2008.najprijejeudvoritu Srednje tehnike kole Kemal Kapetanovi otvorenParkdobitnikanajviihratnih priznanjazlatniljiljanizlatnapolicijska znaka.Malokasnijepoloenojecvijee na spomen-obiljeje palim borcima iz NOR 1941-45. te na spomen-obiljeje poginulim borcimaizrata1992-1995.Cvijeeje potom poloeno i na Partizanskom groblju u Kraljevoj Sutjesci. Istoga dana popodne UdrugaDugaotvorilajeuDomukulture prigodnu izlobu slika.SveanaakademijaupovoduDana dravnostiBiHodranajetakoeru ponedjeljak u kino-dvorani Doma kulture. NaakademijisunastupiliKUDFadil Dogdibegovi-Dikan,Muzikicentar Kakanj,Hrvatskafolklornaskupina Bobovac,DramskistudioKakanji RitmikasekcijaOMula-Mustafa Baeskija.Naveeruoipraznika, predavanjeuGradskojbibliotecinatemu Bosna i Hercegovina sutra odrao je prof. dr.NerzukuraksFakultetapolitikih znanosti u Sarajevu. U petak 28. studenog ukino-dvoranijekakanjskiDramski studiopremijernoizveodjejupredstavu arena lopta.KAKANJ Obiljeen 25. studenog Dan dravnosti BiHJanja imiKakanjskiopinskinaelnikMensur Jaarspahiidirektorkakanjskog poduzeaTrgopedIsoZaimovi potpisalisuupetak14.studenog2008. Ugovorozimskomodravanjulokalnih inekategoriziranihputovanapodruju opine Kakanj za period 15. studenog ove do15.oujkaiduegodine.Ugovorne stranesusesporazumjeledaeizvoa radova odravati 70 km cesta na podruju opineKakanj,nabaviti,transportiratii isporuiti ljaku na odredita do 15 km te angairati mehanizaciju u sluaju dodatnih potreba zimskog odravanja na sporednim cestama. Ugovorpotpisujemoblagovremeno kakobismotijekomzimebilisigurniji, kakobiradniciiuenicimoglisigurno putovatiautobusimaidrugimprevoznim sredstvima,tekakobipjeacimabilo omoguenonesmetanokretanje,izjavio jeutojprigodinaelnikJaarspahi,dok direktor Zaimovi garantira da je Trgoped opremljenzaovuvrstuposlovatedae sve obveze izvriti na vrijeme.Zazimskoodravanje70kmcestana svome podruju opina Kakanj e izdvojiti 218.857,50 KM, a za nabavku, transport i isporuku ljake dodatnih 4.020 KM.KAKANJ223.000 KM za zimsko odravanje cesta DOMAA ZADAASvi na Ponijere! Pripremezanovuzimskusezonu naPonijerimaodvijajuse intenzivno: nasuto je parkiralite, aizgraenjeimontaniobjekatkoji esluitikaorestoranbrzeprehraneu kojemeseposluivatiiosvjeavajui napici.JavnopoduzeeKakanj-sport elislianobjektpostavitiinavrhu staze, na okretnoj stanici, s koje se prua lijep panoramski pogled.Ovojepravaprilikadapozovemosve ljubitelje prirode da i ove godine posjete Ponijere.IzletnaPonijeremnogima epomoidazaboraveprobleme,a nedvojbeno je dokazano da se boravkom u prirodi popravlja i krvna slika. Ovdje se ljudi zbliavaju i drue ljudi, raaju senoveljubavi.Ponijerisuosimza skijanjeidealnomjestozaetnju,lov iribolov.Stoga,zimskazadaazasve: doi na Ponijere i osjetiti dah prirode.Sutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com8Razgovarao Fra Vjeko TomiPrvog oujka ove godine predsjednik Opinskogsudauirokom BrijegupostaojeFranjoRavlija, 40-godinjidiplomiranipravnikrodom snaegaPapratna,sinpokojnogMijei KajeRavlije.Nakraj,kojijeoduvijek bio neiscrpno vrelo pametnih, kolovanih i potenih strunjaka svih vrsta, s Franjom Ravlijomnaeluirokobrijekihsudaca dobio i svoga prvog predsjednika jednog opinskogsuda.Timejeovajnasudac sPapratnapostaojedanodtrenutno najistaknutijihSutjeana,makarbioi usvojevrsnojdijaspori.Premdaiviu Hercegovini,uvijekposvudasponosom naglaava svoje zaviajno porijeklo te je jedan od onih naih iseljenika koji, unato tome to ga je ivot odveo na druge stane, redovito navraa u stari kraj, i to ne samo za blagdane i dravne praznike. Dokaznjegoveprivrenostizaviajuje inovakuakojujezajednosasvojom braomljetospodigaonaPapratnu. Oenjen je Zdenkom Grmaa iz Bjelavia i ima dvoje djece, Mihaelu (10) i Marka (7).Diplomiraoje1991.naPravnom fakultetuuSarajevu,aprvojebio zaposlen kao tajnik jedne trgovake tvrtke uKaknju,zatimkaoreferentslubeza radne odnose u Opini Kakanj. Zaviaj je napustio 1993. s valom izbjeglica, a kraj ratajedoekaokaopripadnikHVO-au Kiseljaku. Karijeru u pravosuu zapoeo jenaOpinskomsuduzaprekraje uapljini,nastaviouOpinskom pravobraniteljstvuuLjubukom,ana Opinskom sudu u irokom Brijegu je od 2004.Nema suenja napamet SV: Kako je dolo do toga da si postao Predsjednik Opinskog suda u irokom Brijegu?Kaosudacsamapliciraonamjesto predsjednikasudauirokomBrijegu tejepotomsamnom,kaoisadrugim aplikantima,povjerenstvopriVisokom sudbenomituiteljskomvijeuBiH obavilointervju,nakonegasam,po ocjenipovjerenstva,imaonajbolje referencezatoradnomjesto,toosim strune spreme i radnog iskustva ukljuuje poznavanje pravnih propisa i sposobnost rukovoenja.SV:Kojejouvjetetrebaispunjavati onaj koji eli postati sudac?Dabibiosudac,kandidatmoraimati zavrenPravnifakultet,potrebnoradno iskustvo,poloenpravosudniispit,a osimtihtemeljnihuvjetamorajoimati ljudske i moralne reference. SV: Koliko traje mandat suca?Funkcijasucajedoivotnaodnosnodo navrenihgodinazamirovinu.Kaoiu svim drugim poslovima, i sudac moebiti smijenjen ukoliko se tee ogrijei o sudakufunkcijuilinaruiugledsudaa posebice ako poini kazneno djelo. SV:Kolikoetibitinamjestu predsjednika suda?To ovisi od niza faktora, u prvom redu od mene samoga, a vano je napomenuti da je mandat predsjednika suda ogranien na etirigodineimoebitiponovnobiran, to znai da je funkcija reizborna. Vrlo je vano za suce da odluku nikada ne smiju donijetibezprethodneprovjerepropisa. Npr., iako znam da je kazneno djelo teka tjelesna povreda regulirano lankom 172 KZFBIH,nikadaneupiemtuodredbu dokprethodnoneprovjerimuZakonu, to znai da nema suenja napamet. Funkcija koja trai stalno odgovorno ponaanjeSV: Kako je biti predsjednik suda?Funkcijapredsjednikasudajeugledna, aliistodobnoiodgovornafunkcijakoja trai stalno odgovorno ponaanje kako u sudutakoiizvansuda.Toznaidasii privatnosudacidasemoraponaatiu skladu sa sudakim kodeksom. svatko od nas ozbiljno razmilja o trajnijem povratku makar i pod starije daneFRANJO RAVLIJA, PREdSJEdNIK OPINSKOg SUdA U IROKOm BRIJEgUSutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com9SV: malo imamo sudaca s naeg kraja, a predsjednika nismo nikada imali, zar ne?Da,tono,sprostoraKraljeveSutjeske nismonikadaimalipredsjednikasuda. Osimmene,kolikoznam,jojejedan sudac s naih prostora, i to Slavko Mari, sudacupanijskogsudauTravniku,ali jo se nismo meusobno upoznali.SV:Idemonapravitijednumoda zanimljivuusporedbu:kakotodaje nakrajod10ili15tisualjudidao samodvasuca,a,recimo,10ili20 sveenika?Kolikojemenipoznato,prijerataje bilokodnas7-8diplomiranihpravnika ionisuse,imamdojam,zadovoljavali prvimpozicijamakojesuimali,takoda nitkoodnjihnijenipolagaopravosudni ispit, to je obvezni preduvjet da bi netko uopemogaobitisudaciliodvjetnik iliraditinaodgovornijimmjestimau pravosuu.Zapravo,napitanjezbog ega se mali broj ljudi odluivao za studij prava,nebihnimogaoodgovoriti,a jedanodrazlogajesvakakonedostatak ambicioznosti.Zadnjihgodinasestavo tom pozivu znatno promijenio. U sredini gdjeobitavam,mlailjudisvelikim optimizmom i zalaganjem studiraju pravo, jer obzirom taj fakultet omoguava posao u svim drutvenim oblastima.SV:Jesilikaosudacutomsmislu neovisanopoliticiikolikomoebiti nepristran u presudama? Sudskafunkcijajeucijelostineovisna obilokojemdrugomoblikuvlasti, zakonodavnoj i izvrnoj, tako da sam i ja kao sudac potpuno neovisan i za svoj rad ne odgovaram ni izvrnoj ni zakonodavnoj vlasti,negosamoVisokomsudbenom ituiteljskomvijeu,kojeimenujei razrjeavasuca,usluajudaseogrijei ozakon,stimdakaopredsjedniksuda, na kraju kalendarske godine i u tome se ogleda sva ovisnost o politici dostavljam zakonodavnojvlastiizvjeeoradu.To znaidasudacnijeduanpostupatipod bilokakvimutjecajimasastrane,onje neovisan u donoenju odluka, a donosi ih iskljuivo na temelju injenica i dokaza.Krenje zakona nikome se ne isplatiSV:Kakavsitiondasudac?moeli sebe ocijeniti?Nezahvalnojegovoritiosebi,ali smatram da kao sudac radim u potpunosti nepristrano, to se ogleda i kroz injenicu da,iakozadnjihpetgodinaradimna kaznenomreferatu,nikadanisamimao nikakvu neugodnost vezanu za posljedice donoenja svojih odluka. Bez obzira to je dosta ljudi otilo i u zatvor, nikada nisam naiao na znaajnije negodovanje. Nisam nikadaosjetiopritisakilinelagoduzato tosamnekogaposlaonaizdravanje zatvorskekazne,jertojeposljedica ponaanjadotinogpojedinca,adrutvo moraprimijenitizakonompropisanu sankcijuusluajuponaanjaprotivnog pravnim normama. Svako je nedoputeno ponaanje kanjivo. SV: Kakav je doivljaj spremiti nekoga uzatvor?torazmiljakadaizrie takvu presudu?Ukoliko dokazi potvruje neiju krivnju, tadajeimojasavjestucijelostiista,a posebiceimajuiuvidudatuodluku naime, da netko mora poi na izdravanje zatvorskekaznemorapotvrditivia sudska instanca. U biti, nakon to odluka postanepravomona,nerazmiljam otome,jertojesvakodnevnapojava, naalost.Kadbihemotivnoprilazio svimpresudama,nebihmogaoraditi ovaj posao. Emocije ne smiju dolaziti do izraaja.SV: Je li dovoljno duga ruka pravde?U veini sluajeva jest, a u tom pravcu ide zakonodavstvokrozdonoenjepropisa kojimaseproduujurokovizastare kaznenoggonjenja.Upravilujepravda dostina, a samo u iznimnim sluajevima ovjekizbjegnenjezinojruci.Krenje zakona se, u pravilu, nikome ne isplati.Isto bih sudio i da nisam vjernikSV: Stjee se dojam da samo mali ljudi dolazipodudarzakona,adasevelike ribe redovito izvlae?Naalost,dogaalesusetakvesituacije, aliuposljednjevrijemepraksaseu znatnoj mjeri mijenja, pa u cijelosti dolazi doizraajanaelojednakostistranki predzakonom,kakoupogleduprava takoidunosti.Unovijevrijememoe sevidjetidaivelikbrojljudi,ukoliko suseogrijeiliozakon,zavravajuu zatvoruiakoimajuznatnijuimovinu.To je svakodnevna pojava.SV: Svi znamo da si i praktian vjernik. Kako ti i koliko vjera pomae u poslu? Dosta teko pitanje, moram priznati. Kao vjernikunaposlusuca,vjeramipomae u smislu nastojanja da svaka odluka bude pravednainazakonuutemeljena,aline znamukolikojbimjeribilarazlikau pristupusudakomposluizmeusuca vjernika i suca nevjernika. Isto bih sudio i da nisam vjernik.OHercegovinisvenajbolje, ali: Rodni kraju, tebi udim!SV: Ti si u Hercegovinu dospio spletom ivotnih okolnosti, ali si zapravo cijelo vrijeme ostao povezan sa zaviajem.Nisam nikada mogao vjerovati da u dolje zavriti,anisadanisamposvesiguran daudoljetrajnoostati.Svakislobodan trenutaknastojimiskoristitizaposjet materiirodnomkraju,takodasamtuu bitisvakih15-20dana.Adajetotako, potvruje i injenica to smo moja braa ijasvojimsredstvimanapravilinovu zajednikuobiteljskukuunaPapratnu, kakobismoinatajnain,nesamomi nego i naa djeca, produljili trajniju svezu srodnimdomom,iakosvamojabraa ijaimamosvojekueizvanKraljeve Sutjeske.Koliko god me raduje to to smo napravili, jo me vie boli injenica da mnogi drugi ljudinepokazujuspremnostdamakar obnoveporuenekue,akosevene mogu trajno vratiti. Moramo pokazati da Sutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com10SV: Rekao si to je tebe i tvoju brau ponukalo. Zato nai ljudi zaboravljaju svoj kraj?Vjerojatnozatojerseveinaljudimaterijalno osigurala u inozemstvu ili u Hrvatskoj: ondje imaju stalneposlove,uspostavilisunovevezeipustili korijenje, a pomisao na povratak stvara bojazan od nekog ponovnog poetka. Ljudi kau: Sad sam se ovdjesituirao.Kudusesadavraatitamogdje mijeperspektivanikakva!Nijedaljudinevole svojkraj,negotuljubavpokazujemanjenegoto biseoekivalo.Mislimdaveinaljudisvojkraj doivljavakaonetonezaboravno,alistjecajem objektivnih okolnosti ne pomiljaju na povratak. SV: moe li primjer tvoj i tvoje brae biti model i za druge?Za veliku veinu mislim da bi to mogao biti model u odreenoj mjeri: vano je u zaviaju imati jedan vlastiti kutak, koji bi ljude privlaio da ee dolaze nasvoje.Meutim,mnoginailjudiimajuovdje ive roditelje, pa zato svaka 3-4 mjeseca dolaze iz vicarske, Austrije, Slovenije ili ve gdje ive.Vjerujemo u opstanak PapratnaSV: Idemo malo i o Papratnu? Vi ste Ravlije svi meusobno obiteljski povezani, sloni?Jo uvijek postoji ta neraskidiva sveza meu nama, to potvruje i ve dvije godine organizirano druenje Ravlijana,kojebudenaParatnuzadnjesuboteu srpnju. Prole godine bilo nas je osamdesetak, ove godine oko 50. Ima nas preko stotinu diljem svijeta i elimo jedanput godinje svi doi na Papratno.SV:UemujetajnavezanostiRavlijaza Papratno i vae meusobne vezanosti, o kojoj se na daleko uje kao iznimnom primjeru zdravih odnosa unutar familije?Svi smo istog prezimena, to upuuje da potjeemo od zajednikog pretka, a drugi razlog je to neki ljudi nikada nisu naputali selo ni je bilo razaranja sela. S druge strane, sa susjedima smo imali tradicionalno dobre odnose. Nadalje, nismo nikada prekidali svoje dolaske, a nitko od nas nije ozbiljnije stradao da bi sada osjeao odbojnost prema rodnom selu.SV: to oekuje da e biti s naim krajem, a to s Papratnom u blie vrijeme?Nadam se da Kraljeva Sutjeska u skorijoj budunosti neebitizaboravljenaodsvojihupljana,aza Papratnosamsigurandaeopstatiunarednih30 godina,tomoepotvrditiiinjenicadasvatko odnasozbiljnorazmiljaotrajnijempovratku makar i pod starije dane. Mi vjerujemo u opstanak Papratna.nasmijei se onomu koji je tuan i svijet e biti bolji i ljepiSutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com11Napast kojoj smo svi podloni sastoji se u tome da zaboravimo bdjeti i ekati onoga koji ima doi. Advent je, prema tome, vrijeme bdjenja, nade i radosnog iekivanja. Sv. Pavao nas opominje rijeima: Pazite da vam srca ne otvrdnu u neumjerenosti i tjeskobnim brigama, da vas ne iznenadi dan Kristova dolaska. ini se da je bolje rei: treba se promijeniti da bismo prepoznati Isusa koji je ve doaoBog je kraj nas u svakoj situaciji naeg ivota Doaepodsjeasvevjernikeda senesmijemonikadaosjetiti samimajerBogjekrajnasu svakojsituacijinaegaivota.Vrijeme doaaiBoiasvevjernikepodsjea dajeBogdaopoticajipoaoususret ovjeku. Na alost, vremena za molitvu, za opaanje potreba blinjih, za razmatranje Svetogpismakaosastavnogdijelatog vremena,mnogigotovodainemaju.A kako onda vidjeti ljude kojima Gospodin elipriiupravoprekonassamih. Tosu one osobe koje Isus Krist susree eui ulicamasvijeta.Zatesusretesmomu esto potrebni upravo mi. Jeftina rasprodaja boine radosti u trgovinamaNo,udanimadoaapotrebnoje zatvoriti ui i oi pred naletom potroake groznice koja u drugi, trei ili deseti plan stavljaistinskoznaenjeiporukuovog vremena. ovjek se lako zaplete i izgubi usvimformalnostimaokoizvanjskog pripravljanjaiproslavljanjaBoia. Uzapadnimzemljama,aliikodnas uposljednjihdesetakgodina,blagdan seBoiasveoumnogomenapuku kupovinu,potronjuidanezabave.U brojnimvelikimimalimtrgovinama koje rade sedam dana tjedno, od jutra do kasno u no po dvije smjene, svega ima, samo nema Boia. Grozniavo kupujui ponueurobukaodaimjepoklonjena, kupciolakoplaajukaodasunovcena lutrijidobili.Teknekeponudemalih trgovacaspominjuimeIsusovoiBoi. Moe nam biti ao vjernika kojima trgovci uspiju prodati vrlo jeftino boinu radost. Ipak, kao vjernici neto moramo priznati: trgovcisuprilinomatovititeponekad idukorakisprednas.Znajuzarobiti ljude,svijest,savjest,matu.Medijisa svojestranepremaloprateinaglaavaju duhovnesadrajeBoia,premalodaju prostoraljudimakojisuintenzivno duhovnoproivjeliBoi,doksdrugu stranu prenaglaavaju izvanjskost u koju sesvakakoubrajakupovina,blagovanje jelaikojetadrugo.Takoseujavnosti prikazujeslikakojanijepotpunorealna te se na temelju toga stjee kriv dojam da zaBoivjernicivodebriguiskljuivo okupovini,jeluipiu.Nesmijemo dopustitidaputemskupihibljetavih reklamapreseleradostislavljeBoiiz naihcrkavaiobiteljiuskupetrgovine razliitihveliinakojimajejedinicilj prodati to vie.U Isusu svaki ovjek otkriva da ga Bog ljubi bez naknadeBoi se ipak dogaa i na jednoj drugoj, vrloreligioznojraziniuduamaonih koji kroz doae ne e propustiti stvarna djela ljubavi i milosra prema blinjima, kojiepohaatizornice,obaveznose ispovjediti,ekajuiponekadidesetke minutadadounared.Valjaprimjetiti dasuzaBoinaecrkveipakpune, togovorioljudskojeljizasusretoms utjelovljenim Bogom.PapaBenediktaXVI.kae:U betlehemskomDjetecusvakiovjek otkrivadagaBogljubibeznaknade. OBoiuodjekujeucijelomsvijetu jednostavanidojmljivnavjetaj:Bog nas ljubi. Radost Boia i Boje ljubavi jedinojemogueosjetitiususretanju imeuljudskomodnosu,udarivanju onogatojesmo.Bogunijevanoto imaiukakvomesematerijalnom izdanju pokazati pred drugima. On te voli iprihvaatakvogkakavjesi,zovetei eli okupiti tvoje najmilije u zajednitvu euharistijskogslavljaizaobiteljskim stolom,kakobitimogaoiskazatisvoju blizinuimilost.Budimostogazahvalni Boguzadarivota,zanaeblinje,za zdravlje,zaposao,pustimogaksebi, nekanasvodi,nekanampodariboini blagoslov i mir. Imaj srca -usudi se biti dobarBoijeradosnavijestjerIsusdonosi radostspasenjasvimljudima.Imi izaimoizsebe,izsvojeskrovitostii objavimosedrugimauradostiiljubavi, nasmijanih lica. Svi smo pozvani postati evaneoskautjehajednidrugima,kao znakusvijetu,kaosakramentboine prisutnostiusvijetu.Sviimamo prigodu initidobro.Svismomidovoljnodobri daudijelimokojukapdobroteonima kojima treba mnogo ljubavi i brige. Uini samojednomalodobrodjelo,nasmijei seonomukojijetuanisvijeteve bitiboljiiljepi. Trebasamoimatisrca. Boi nas upravo na to poziva. Usudi se biti dobar, uini dobro djelo i svijet e biti ljepi.BogjepostaoovjekomuIsusuKristu, roen je od Marije Djevice i ponovno se raa danas u Crkvi. On je taj koji svima donosiljubavnebeskogaOca.Onje Spasiteljsvijeta!Nebojtese,otvorite musrce,prihvatitega,kakobinjegovo kraljevstvoljubaviimirapostalo zajednika batina svih. Sretan Boi!nasmijei se onomu koji je tuan i svijet e biti bolji i ljepidOAE I BOI U NJIHOVOm PRAVOm ZNAENJUNapisaoFra Bono TomiSutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com12Meu proturjenostizapadnih drutava, iju uinkovitost i organiziranost nastojimo oponaati u procesima pribliavanja nae zemlje Europskoj Uniji, moe se ubrojiti i nepotrebno bacanje novca kroz prozor koje se dogaazbog traljavosti istih tih drutava koja su nama uzori. U Njemakoj se primjerice svake godinekroz razne takve otvorene prozore u prazno baci nevjerojatnih 35-50 milijardi eura prikupljenih od poreznih obveznika. Zar je to mogue?! Pa, jest.TekoeteuNjemakojnaibilo koji segment kulturnog, politikog, ekonomskog,znanstvenog, portskogisvakogdrugogivotaada iznjegavenijeizniklanekainteresna zajednica, neki Bund, Verband ili Verein. Vladineinevladineorganizacije,poev odDrutvazaprouavanjekemijskih svojstavakiselogkupusapadoSaveza uzgajivaatrkaihpuevasveseone, navodno, na poseban nain bore za i tite interese odreenih grupacija.MeutakvimajeiUdrugaporeznih platia, koja se, eto, bori za interese onih kojiplaajuporez.Kolikoborbaove udrugemoedonijetikoristi,inijemi ba neto posebno jasno jer kao amater razmiljam:nemasetutaposebno boriti. Vlada odlui koliki je porez na ovo iliono,atvojejedatajporeziliplati, iligautaji.Ali,imajednadobrastvar kojuovaudrugaini:prikrajusvake godineobjavitzv.Crnuknjiguukojoj su navedeni primjeri bacanja novca kroz prozor,tj.potpunonepotrebnitrokovi uinjeniusvihesnaestnjemakih saveznihpokrajinauproteklojgodini. Sumabaenognovcasvakesegodine kreeizmeu30i50milijardieuraa savtajnovacsu,zapravo,dalionikoji plaajuporez.Novacsetroiuludo, umjesto da se iskoristi za smislene stvari. Kako to izgleda, pokazuje Crna knjiga iz koje sam odabrao nekoliko primjera.300 metara dalje bit e vie djece u vrtiu, ali i 500.000 eura manjePrimjer 1. Mjesto Lebach. Prije samo tri godine platili su 100.000 eura za ureenje prostorazaodlaganjesmeasvake vrste.Nakontogaodluilisuublizini eljeznikogkolodvoraureditijavni WC. Trokovi 300.000 eura! Komisija kojajenakontogaispitivalafnancijsko poslovanjeopineustanovilajedajeza ureenje ve spomenutog Weselog Centra nepotrebnoplaeno100.000euravie. Osim toga, njemakim eljeznicama je u svim tim poslovima potpuno nepotrebno plaeno dodatnih 150.000 eura. A pitanje zbogegajebilopotrebnonanovu lokacijuizmjetatinedavnoureeni prostor za odlaganje smea (i to je kotalo lijepih para!), do danas nema odgovora. Primjer2.MjestoRatingen.Opinaje odluilagotovoucentrugradanapraviti djejivrti.Svigraevinskiplanovi isvemoguedozvolesudobivene, akjeipokrajina(NRW)obeala pripomoiizsvojihfondova.Planirani poetnitrokovi:500.000eura.Aonda seumijealapolitikaiodluiladase novidjejivrtigradinanovojlokaciji kojajeodprvotneudaljena300metara zranelinije.Udrugaporeznihplatia upozoravala je da e nepotrebno propasti 500.000eurakojesudatezazemljite, planove i dozvole, a politiari sasluali iostaliprisvojojnovojodlucijer,kau, na novoj lokaciji ima vie djece za djeji vrti.Podsjeam:radiseo300metara udaljenosti.Odmahnakonodlukeza novulokaciju,startnitrokovisuporasli za novih 105.000 eura.1,4 milijuna eura dvojici medvjeda za zaviajPrimjer3.MjestoBadRippoldsau-Schapbach.Usjevernomdijeluplanine Schwarzwaldnemamedvjedakojibi seudivljinislobodnokretali.Totako vieneide,reklineki,iodluilidase oddravnihpara,dakleodporeznih obveznika, napravi park za medvjede. Na zemljitu od nekih 7 hektara ogradit e se desetak dunuma i u tom prostoru zatvoriti dva medvjeda. Da bi se sve to napravilo kakotreba,potrebnoje1,4milijuna eura.Daveseljebudevee,spomenuta opina je zaduena ne do grla nego preko glave. Osnovat e se i poduzee (imat e, naravno,nekolikonamjetenika) kojee se zvati Zaklada za medvjede.Porezniobveznicisepitaju:jelinaa zadaasvojimnovcemosiguravati medvjedima zaviaj?Njemaka baci kroz prozor 50 milijardi eura godiNje!Napisao F. B.Sutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com13Nova bolnica vrijedna 3,5 milijuna eura prodaje se na drabi za 226 tisua euraPrimjer 4. Mjesto Bad Schussenried. Ve jedvanaestgodinakakojenapravljena nova klinika za reumatske bolesti. Tadanji trokoviiznosilisu3,36milijunaeura; sve plaeno novcem poreznih obveznika. Klinika, na alost, nikad nije otvorena jer je kao klinika za rehabilitaciju ukinuta. Kaoinstitucija,kaopravnaosobaona, dakle, vie ne postoji pa stoga i ne moe koristiti postojeu zgradu.Gradsevegodinamaboridanekomu iznajmi ili proda objekt koji ulazi u kritine pubertetskegodine(kadroditeljipostaju nepodnoljivi).Kakosusvadosadanja nastojanjabilauzaludna,odluenoje objektstavitinajavnulicitaciju.Zadnja ponuda je glasila: 226.000 eura.Primjer 5. Mjesto Lbeck. Uredili gradski oci pjeaku zonu za svoje graane, most za pjeake napravili sve skupa kotalo 5,4milijunaeura. Aondaseljudipoeli alitinaklupezasjedenje!Kadsena njimasjedi,dodue,pucaprekrasan poglednastaridiogradaalisu,brate, neudobne!Nisuzasjedenje,pagotovo! Loi im naslonjai, konkretnije reeno.Gradskielnici,aurnikakveihjeve Bog dao, odmah su se ponovno angairali za dobrobit svojih sugraana i odluili, za poetak, popraviti etiri klupe. Onako, za probu! Kakosemeutim,neradioserijskim proizvodima nego je sve moralo biti runi rad(auztojetrebalomaloproiritii povrinuzasjedenje),popravaketiriju klupaskojih,dodue,pucaprekrasan pogled na stari dio grada, kotala je grad Lbeckbrojkomislovom11.600 eura!!!Zasavrenoveseljepotrebnojeznati iovo:gradskeiprigradskeulicesuu takoloemstanjudajenedavnojednom vozau,natemeljusudskepresude,grad morao platiti 1.245 eura za felge i gume, jer je oferina uletio u neoznaenu rupu na cesti.Povjerenik za medvjede Primjer 6. Mjesto Mnchen. Prole godine je veliko uzbuenje u Bavarskoj izazvala divljaivotinjakojajeuslubenim dokumentimavoenapodifromJJ1, unarodujednostavnonazvanamedvjed Bruno.Iz Austrije je preao u Njemaku, a kad je stoarima poeo praviti probleme iovceimubijati,odluenojedaseiz Finskepozoveekipaspecijaliziranaza medvjede. Finci su doli i izvjesno vrijeme skakalipo Alpamaibavarskimumama traeiBrunu,pokuavajuigaubitiili makaruspavatiopojnimsredstvima. Nisuuspjelinijednonidrugo(pametan nekimedvjed!)pasusekuivratili neobavljena posla ali je njihov dolazak i trud Bavarsku kotao 32.500 eura.NakrajusumedvjedaBrunuubilisami Bavarciali,kakobisepokazalodasmo civiliziraniljudikojineeleizazivati bijes Drutva za zatitu ivotinja, odmah je,nakonovogsvirepogubojstva, odluenodaseotvoredvanovaradna mjesta:jednouBerchtesgadenu,a jednopribavarskojvladiuMnchenu. Povjerenikzamedvjedeslubenije naziv novooformljenih radnih mjesta. Zadaa im je:- intenzivno pratiti medvjeda-pridolicu-informiratiisavjetovatipuanstvona licu mjesta-procjenjivatitetunastalumedvjeim ponaanjem-integriratiseuaustrijskejediniceza napad na medvjede.Ama, da je ostalo samo na medvjedima!Kako su, nakon pada eljezne zavjese, uklonjenemreedugranicesistonim blokom,uBavarskojsuseponovno pojavilivukovi.Nakongotovosto godina!Uprava za divlje ivotinje reagirala je hitro iodmahtiskalainformativnematerijale ukojimajepreciznonavedenokakose ovjek treba ponaati u susretu s vukom:- pokaite respekt prema ivotinji;-nemojteodmahbjeati.Akoelite poveatiudaljenostizmeusebeivuka, povlaite se polako-akosevukiznenadapojaviuvaoj neposrednojblizini,dajtemudoznanja dastetu:deritese,viite,mlatarajte rukama i vuk e se udaljiti;-nemojteiiizavukaislijeditiga vukovinisunikakveplianeivotinjes kojima se treba igrati.Primjer 7. Ja! Dasebenezaboravim,iakonisam medvjed. Nedavno mi je moj poslodavac poslao obavijest da mi je u proteklih deset mjeseciplaapoveanaza2,79eura (slovima:dvacijelasedamdesetdevet eura).Obavijestjeurednonapisanana7 stranica,urednospakiranautrikoverte (1x3lista,2x2lista)iposlananamoju adresu.Nije ala, moj dragane, kad ti vabo stvari organizira!Sutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com14Proao je jo jedan Dan dravnosti. Prviputjebioneradniucijeloj FederacijiBiH,auRepublici Srpskojtogajedanaodranasjednica Parlamenta, koju su bojkotirali bonjaki zastupnici;onisuodravanjesjednice batogadanaocijenilijojednim negiranjem Bosne i Hercegovine.Uveer je na dravnoj televiziji prikazana BitkanaNeretvi:tkojeelio,mogaoje uivatiukadrovimaukojimanai,tj. partizani prae sve redom: ustae, etnike, Nijemceisvakogatkoimsenaaona putu.Onikojimanijebilodotakvog uivanja, u flmu su ipak mogli nai neto zasebe,pasunekiuivaliuEvozore, evo dana, a drugi, opet, u Spremte se, spremte etniciDanetkonebinisamopomisliodaje iuflmujedannarodostaobezsvoje uloge,odmahemorei:nije!Bonjaci su,dakako,znase,sviodredabiliu partizanima,takodasuonikrozcijelo trajanjeflma,aposebnonakraju,bili na svome! Njihovi su pobijedili! Bio sam prije nekoliko godina u Jablanici itomprigodomzabiljeiodvijedobre scene.Jednasenalaziunekadanjem MuzejuBitkenaNeretvi:iznad fotografjapartizanaitoegadrugog vezanozatupoznatubitku,novi partizani, elnici Armije BiH, poredali su fotografjeidrugestvarivezanezaratni put tamonjeg korpusa Armije BiH. Tako je izmeu partizana i muslimanske vojske stavljenznakjednakosti,doduetoliko vrstkolikojeionajsruenimosttoi dandanas lei u Neretvi. To to su tijekom rataupravoutommuzejubilizbrinuti pripadniciHVO-aizJablaniceiokolnih mjesta, kao i desetine ustaa-civila, valjda bi trebalo osnaiti spomenuti kontinuitet: ustae su pohvatani i uniteni! Jest da se bainijepreviemarilozapartizanske steevine,pasuustaete1993.godine izgladnjivane,muene,silomimje uzimanakrv,anekisusvojeustatvo, makar bili i civili od 80 godina, i glavom platili.Druga scena desila se preko puta muzeja, blizumosta:najednodnevnuekskurziju stigli su uenici bonjake osnovne kole iz Viteza.Mladiuiteljokupioihjeoko sebe kao ovice i priao:S ove strane su udarali ustae, a odozgo sutuklietnici,priaojeuiteljdjeci, usputpokazujuirukama,itotako uvjerljivokaodajeteetrdesetineke isambiotunegdje.vabesucijelo vrijeme tukli avionima i topovima, ali su NAI izveli manevar s mostom i uspjeli spasitiranjenike.Usputsupomlatilii etnikeiustae,ajednaNAAjedinica zalajevabamaslea,pasuioni odbijeni. Imali su NAI tu i puno mrtvih i ranjenih, ali, drugaije nije moglo. A oni su svi, i etnici, i ustae i vabe, imali na stotinemrtvihiranjenih,totalnosmoih razbili!, zavrio je uitelj. NAI??? Smijeno mi je zvualo sve to, no,djecasusenakonuiteljeveprie bezsumnjeosjealapunasebe:Eto, svijete,vidilijedinosmoMIbilina pravojstrani!Aoni,ustaeietnici(tj. SrbiiHrvati),onisubilineprijateljii okupatori!tajenamaDandravnosti???ivim uKreevu,gdjese25.studenoguvijek, stotinamagodinaunatrag,obiljeavao BlagdansveteKatarine.Kodnasjeto posljednjihpetnaestakgodinaneradni dana,pamodanemampravipogledna stvar.Ovegodinesenijeradilonigdje, bonjakimmedijimabilojepotaman to su i Hrvati napokon pristali s njima, a krivo zbog Srba koji se za taj njihov/na Dan dravnosti nisu ni iza uha poeali. Vratimo se malo na poetak teksta i priu ojojednomnegiranjuBiH:neznam totkomisli,nomeniseneodoljivo nameepomisaodajedannarod,onaj ijisupredstavnicitoizrekli,smatrada jeBiHsamoijedinoonakvakakvomje oni zamiljaju. Ako nije tako, onda je to odmah - negiranje BiH!MiloradDodik,matoonjemumislili, uporno govori da je Republika Srpska dio BiH onoliko koliko u Sarajevu priznaju isto to! No, u Sarajevu bi uporno: da BiH, ali ne Srpska, da BiH, ali onakva kakvom je oni zamiljaju!Hrvatsam,alisamse,evo,uhvatioza Dodika.Netoganetoposebnovolim, nego zato to se za neto hrvatsko, u temi okojojjerije,nemoguniuhvatiti,jer toga neeg, odlino znamo, uope nema! Entiteta nema, pa ni Parlamenta, nieg Valjda zato to smo MI u Bitci na Neretvi bili na krivoj strani, ta li?! Pa mi, nakon Danadravnosti,ostanegorakokusi mnogopitanjanakojaodgovoranema: to li mi to slavimo, to je to naa drava, imamolije?Iliemojeimatisamoi jedino onakvu kakvu je drugi zamiljaju? A to e nam onda i takva drava?! I tako bi se moglo do unedogled, aliSretan Vam Dan dravnosti!SRETAN NAM DAN DRAVNOSTI! (makar drave i ne bilo)Komentirao: Milo JukiSutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com15Zahvaljujui vjeri i molitvi, ponovno sam zdrava i uivam u ivotuZnam da su mi Gospodin i sv. Josip pomogli u tome i nikada im neu prestati zahvaljivatiDola su neka loa vremena. Puno jesiromatva,bolestiialosti. Ljudiseestookreujedniod drugih:odsilnogbogatstvaiglupog ponosa ne vide to se oko njih dogaa, ne videdajesveviebolesnihinemonih kojinisuustanjulijeitisekadaih naezlo,jernemajudovoljnonovaca. Vjernikajesvemanjejersvevieljudi mislidasuim,akoimajunovaca,Bog ivjeranepotrebni. Aistinajedrugaija: najbogatijijeonajkojiiskrenovjerujei Boganosiudui.Znamtoiziskustva. Osjetila sam na svojoj koi kako je kada te ljudi izbjegavaju iodbacuju samo zato to skromno ivi ili si druge vjere. Patila sam zbog toga, pitala se zato, ali nisam dobila odgovor. Ustrajala sam u molitvi i doivjela preokret u svome ivotu. Ratjeuiniosvoje.Bilismou izbjeglitvu. Vratili smo se u svoju kuu, alibezposlaibezigdjeiega.Uistinu jebiloteko.Nervoza.Depresija.Suze subilemojasvakodnevnica.No,idalje sammolila.Imojemolitvesuusliane. Iakosamredovnoilaucrkvu,nisam seispovijedaladoknisamshvatila damojpostimolitvanisupotpuni bezsveteispovijedi.Sveenikkojem samseobratilasavjetovaomijedase zavjetujem sv. Josipu. Dao mi je i knjigu svjedoanstavakojaukazujunapomo sv.Josipa.Odtogadananekakosesve promijenilo. To je iva istina: dobila sam nekosamopouzdanjeisnagukojusam bila izgubila mislei da je sve izgubljeno. Mu je dobio posao, djeca su zadovoljna, prestale su svae i vika po kui. No, jednoga dana ponovni ok. Razboljela samse,adijagnozajebilarakdojke. Tekosampodnijelatuvijest,alinisam se predavala. I dalje sam svaki dan itala knjigukojumijedaomojsveenik. Nastavilasamsemolitisv.Josipaza pomo. U bolnici mi je uraena operacija na lijevoj dojci, a nakon dvadeset dana i na desnoj. Doktor mi je rekao da se karcinom poeo iriti i da su mi morali otkloniti vei diodojketedaunajvjerojatnijemorati iinanekolikozraenjaikemoterapija, noprijetogasavjetovalisumidaodem uSarajevonapregledkodjojednog doktora.Natajpregledotilasams muem.Doktormepregledao,proitao moje nalaze i rekao mi: Gospoo, moje kolege u kantonalnoj bolnici u Zenici su uradilitakodobrosvojposaodanema potrebezazraenjemikemoterapijom. Vistezdravaena.Plakalasamod sree.Pogledalasammua,akodnjega su oi igrale u suzama. Svima sam javila radosnu vijest, i sveeniku, da su se moje injegovemolitveusliane.Znamdasu mi Gospodin i sv. Josip pomogli u tome i nikada im neu prestati zahvaljivati. Godinudananakontogadoznalasam daimamvelikmiomnamaternici, zbogkojegsamimaladostaproblema. Uslijedila je jo jedna operacija, no sada senisamplaila:bilasamsigurnada esvebitiuredu.Ibiloje.Svibolovii loi nalazi sada su iza mene. Uz redovne kontrole i posjete lijeniku sve je u redu. Ja sam ponovno zdrava i uivam u ivotu sasvojimmuemidjecom.Uzrodbinu, drage prijatelje i sveenike oni su mi bili velika podrka i veliki razlog zbog kojeg samseodluilaboriti.Sadaznamito elim rei svima: u molitvi i vrstoj vjeri je spas, ne u novcu i bogatstvu. Volite se, ljudi! Vjerujte u Boga i jedni u druge. Pruajte jedni drugima rije utjehe uvjeri:onajevrjednijanegonovac. Prihvatilasamtuistinuievome:nakon dvijegodinebolovanja,zdravaivesela vratila sam se ivotu i obitelji.ISTINITO SVJEDOANSTVO ENE IZ NAEG KRAJA KOJA SE GODINAMA BORILA S RAKOM I POBIJEDILA GANapisalaVeseljkaStijepiSutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com16KALENDAR ZA 2009. GODINUStara kulo na Zidini, jedina od slavnih dvorovaspomen davni moi slavne, sjetno motri odozgoranae ljude kad putuju,za slobodom kad tuguju.Sutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com17www.kraljeva-sutjeska.comStara kulo na Zidini, jedina od slavnih dvorovaspomen davni moi slavne, sjetno motri odozgoranae ljude kad putuju,za slobodom kad tuguju.Sutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com18Sutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com19Kalvarija, Crkva Isusova grobaSutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com20Pustinja pred vratima Obeane zemljeNa bivi gvardijan fra Vjeko Tomi hodoasniki je u listopadu sa skupinom Hrvata iz Australije obiaobrojnasvetamjestaizbiblijskepovijesti.Ugotovotritjedna,snaimiseljenicimana petomkontinentu,posjetiojedraveJordaniIzrael,zatimgradoveCarigrad,Smirnu(Izmir), EfezuTurskojtenakoncugrkiotokPatmos,nakojemjesv.Ivanimaovienjainapisao Otkrivenje, posljednju knjigu u Bibliji. Budui da smo reportae o Svetoj zemlji objavljivali cijele prethodne godine, u ovom i sljedeem broju donosimo vam neke od zanimljivosti s fra Vjekinog hodoaa po dalekom a veini nas nepoznatom Jordanu, pustinjskoj zemlji za koju se vezuju brojni dogaaji iz Biblije, a u koju hodoasnici po Svetoj zemlji rijee odlaze Deset dinara za ulazak u JordanHodoae je zapoelo u Jordanu, ukojememorazgledatidrevni trgovakigradPetru,proikroz pustinju Moab te se popeti na brdo Nebo, gdjejeMojsijeumronakontojetek vidio Obeanu zemlju.Prvo iznenaenje u 2 ujutro, kada sam sletio na tlo Haemitske Kraljevine uglavnom smojepoznavaliposimpatinomkralju Huseinu,injegovoj4.poredueni, lijepojkraljiciNoor,ianeAmerikanki roenoj1951.kaoLisaNajeebHalaby -biomijeaerodromuglavnomgradu Ammanu,kojijeiznenaujuemalenu usporedbi s impozantnim carigradskim, s kojega sam poletio. Agencija je put dobro planiralapamejeveprijekontrole putovnicadoekaoturistikislubenik kojijenalistupapiraimaonapisano mojeime.Uljudnomijesosmijehom pruio ruku i ne gubei ni asa s mojom putovnicom,kojusammupruioda potvrdimdasamjatajkojegaoneka, otiaodonajblierecepcije,zakojom senekolicinaslubenikaveuspjeno nosilasputnicimakojisunahrupiliiz mogaviona.Odmahsamprimijetioda mojnajnovijiprijatelj,takomejesam nazvao, nije stao ni u kakav red niti mi je rekao da ja to uinim, nego je pokuavao netoisposlovatiprekoredazamene, iako su se kakvi-takvi redovi putnika pred policijskim alterima ve stali oblikovati. Budui da je on bio razapet na vie strana uistovrijeme,oitodoekujuirazliite skupine putnika, uskoro je brigu za mene prepustio okretnom brkici od kojih svojih 55godinica,kojijeizgledaokaotipini voza hotelskog ili aerodromskog taksija, kojieliimjednostavnijeitoprije obavitiposaozbogkojegajetuusitne sate, umjesto da drijema u nekoj hotelskoj kancelariji. arm istoka Uputnikomekukojisamod marljivihaustralskihorganizatoradobio elektronskompotomnekolikodana prijeputa,zaistajestajalodavoza taksijagovorisamolokalnijezikpa sambrzoshvatiodajesvakipokuaj sporazumijevanjasnjimnaengleskome trud uzalud. Nisam imao dojam da mi neto previepomaejersamposlijedobrih pola sata u alterskoj dvorani s vizama u rukama i ruksakom punim misnih knjiga ipribora,biojedanodposljednjihkoji jonijeisposlovaodozvoluzaulazaku Jordan. Uskoro je i to bilo gotovo. Brkica mi je pokazao glavom prema mjenjanici ukojojtrebamrazmijenitinovacdabih platiovizu.Tonokakosamnaaona interneturaspitujuiseoreimuulaska uJordan,vizazahrvatskeputovnice,a ini se i za sve ostale, dobije se na ulazu u zemlju i kota deset jordanskih dinara, a to doe ravno deset eura. SvakomjehodoasnikujednaodnajvanijihfotografjazauspomenuizSvetezemljeovas Maslinske gore, koja nudi nezaboravni pogled na JeruzalemHotelski taksi, a kad njega nema, moe i autobusNapisao Fra Vjeko TomiSutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com21UJordanmebrkica,bezikakve potrebe,uveokrozulazzavaneosobe idiplomate(tzv.vip-ulaz).Policajacjeu naem prolazu prema stepenicama koje e nas odvesti prema taksiju jo samo uspio otvoritimojuputovnicudabipotraio mjestogdjejemaloprijenjegovkolega graniar zalijepio vizu od 10 dinara, koja midopustilajednomjesenovrljanje Haemitskom Kraljevinom.Mene i jo troje putnika, brkica je poslije petminutavonjeostaviopredhotelom kojise,kaoiaerodrom,zoveQueen Alia.Izamerikihflmovasamznao dasadjanjemumoramdatinapojnicu zauglavnomsuvinonosanjemoje putovnicepohodnikualterasvizama kaoizasamovoljnovuenjemoje22 kgteketorbeitavih25metaraod aerodromskezgradedotaksija.Vekod njegovog lobiranja za mene pred stranim vizamauoiosambesmislenosttakve nepotrebneigre,baremsmogagledita, jersvesamtoistomogao,ijobre,i samnapraviti.toemivezazaneto toseobavljaautomatski,samoposebi i treba li nadodati? sasvim zakonito? No,upitanjunekakavarmIstoka,ona nekatrgovako-fakinskakarakteristika istonjakaokojojsvizapadnjacipriaju kad se vrate kui. Jordanskauslunostpodsjetilameina naeistonjakemanire.Umjestoda budesvimasvepozakonuiprotokolu, tokomepripada,ikodnassesvetako pokuavaprekovezeutimatikaoda tipozakonimaipravilimanitaine pripada.elilinpr.datiopinskiured izda graevinsku dozvolu ili kakvu drugu milost koja je u pravnim dravama sama po sebi razumljiva, da ti elektrodistribucija prikopastruju,datisedijeteupiena fakultetponiodmahzvatisveenike, doktore,naelnikeopina,inenjere urudniku,termoelektrani,cementari, ministarstvaiministre,predsjednike, bive i sadanje, svi dobro dou. Veza e negdjeupalitipaenapokononajdolje, kojitebespotrebnozavlai,napokon besplatnoiliplatnouradititojeionako trebao.Njegovo visoanstvo napojnicaLekcijaizistonjakogpoimanja uslunostiovdjenezavrava.Taksist kojemu sam ostavio svojih prvih pet eura, predhotelomnaputaimeneibrani parizEurope,kojijetakoerpreuzeo naaerodromu,neguravieniijetorbe, alinaszatouhodnikuhotelaukoji ulazimo uz rendgensku kontrolu prtljage, preuzimanosakojiuzimaodmahtorbe iobeavaihodnijetiusobe.Dokna recepciji sreujem formalnosti oko sobe, brkicajevesjeoudnuhodnikapreko putarecepcijaekajuinoviposao.Na recepcijiusputdobivamformularukoji trebaupisatisvepodatkeizputovnice: nacionalnost, adresu... pa ak i zanimanje. U tu rubriku ponosno upisujem Catholic priest(katolikisveenik),znajuidaje Jordan, iako islamska zemlja, na ljestvici vjerskihslobodadalekoispredostalih arapskih susjeda. No,nijekrajugodnimiznenaenjima. Usobuemesadaotpratitijojedan slubenik,anosaestvaridonijetiza nama. Moj utljivi pratitelj otkljuava mi sobu, pali svijetla i TV, ukljuuje klima-ureaj, otvara vrata prirunog hladnjaka, elilakunoiodnosimojihpeteura. Tektojeonotiao,navratakucka nosa kufera i dolazi po svoju napojnicu, ostavljajuidojamovjekakojijena etvrtikatiznioklavir,anetorbuod dvadesetakkilograma,kojajeuztona kotaie,atujeuostalomilift.Dajem mutridinarapreostalaostalaodvize, uzalud pokuavajui proitati mu s lica je li zadovoljan iznosom. Bilokakobilo,obeavamsebidau ujutro pouriti na recepciju da me barem ovadvojicasutrauodlaskuneoglobe za novih desetak eura. I nisu! Ali je zato odlazak do aerodroma ipak bio u flmskom stilu:taksi-autobusomod50mjesta,u kojemsambiojediniputnik.Kakooni uobiajenitaksijinikakonisustizali, unato obeanjima domaina da e biti za koju minutu pred hotelom, nije preostalo negodamenasusretsaustralskim hodoasnicima na aerodromu u glavnom jordanskomgraduprebaciautobus. Vozamenaoskudnomengleskome informira da je u Jordanu ivot sada loiji negoprije,asvetozbogratauIraku. Zavravamo kratku priu napojnicom od pet eura koju on utke sprema u svoj dep dok me iskrcava na odreditu.Hotel u Ammanu za prvi dodir s JordanomSusret sa skupinom ovih mladih Indijaca, koji su se ispred hotela u Ammanu poeljeli slikati sa mnom, predstavljao je i svojevrstan kulturni ok koji me dobro nasmijao. Dok sam se spremao pitati ih da ih uslikam, jer mi se skupina ovakvih ljudi zbog njihove boje koe inila zanimljivom, i oni su isto poeljeli zbog boje moje koe uslikati se sa bijelcemOdijevanje na aerodromu u glavom gradu Jordana pokazuje kombinaciju zapadnog i tradicionalnog naina odjevanjaSutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com22Priueni mesar Perunica ViekueMalineStruji,na putuzaKlanac,sdesnestrane, upodnojuparceleJeevica, nalazila se stara kua polukatnica vlasnika Pere Trgovevia zvanog Perunica.Prizemljekue,ukojemsenalazio podrum,zvalosemagaza,abiloje izgraenoodkamena,dokjojgornjidio za stanovanje bio od epera. Kua je bila pokrivena drvenim krovom indrom, i to naetirivode.Unutrajebilootvoreno ognjite,akasnijejenatommjestu sazidanape.Kuajeimalajednu prostorijuzaspavanjesdvaprozoria, okrenutupremasutjekomkvartu Varo. Uprizemljukuebilasudvojaulazna vrata:jednasasjevernestrane,druga sjuga,premakojimasesputadolazilo ugraenim kamenim stepenicama.Pero Trgovevi Perunica bio je priueni mesar, a bavio se pomalo zemljoradnjom istoarstvom.OenioseAnom Roakovi-AnuiizPoljana.Ubraku suimalipeterodjece:Iliju,jojednog Iliju,paPeruzvanogPeran, Anuzvanu Anica i Ivu zvanog Ivun. Prvo dvoje djece po imenu Ilija umrlo je u prvim godinama ivota.DjetinstvosupreivjeliPeran, Anica i Ivun.Peran u ruskom zarobljenitvu u Sibiru PeroTrgoveviPeran,kaonajstarije dijeteuobitelji,ranojepoeopomagati ocuuvajuisitnuikrupnustokui obraujuizemlju.etverorazrednu puku kolu zavrio je u Sutjesci,to je za ono vrijeme bila sasvim dovoljna razinakolovanja.Pomagaojeocuoko klanjastokeiuznjegaizuiomesarske vjetine.Kada je ve odrastao i stasao za enidbu, 1914.izbiojePrvisvjetskiratpaje Peranakaomnogenjegovevrnjake Austro-UgarskaMonarhijamobilizirala u svoju Bosansku regimentu.Poslijekraeobukeotiaojenaistoni front, prema Ruskoj carevini, na Galiciju iKarpate.Ujednomvojnomokraju Bosanskeregimenteiruskogcarskog pukaonjesjonekolikovojnikapaou rusko zarobljenitvo. Ruski vojnici su ih sbojiniceodvelidalekouunutranjost Rusije,premaSibiru,pasePeranui njegovimsuborcimazagubiosvakitrag. Otac,majka,bratisestrauSutjesci, mislili su da je poginuo i da se vie nikada nee vratiti kui.Od zavretka rata prolo je etiri godine. SestraAnicasepozavretkutoga rata,godine1919,udalazaSlovenca Franca Blauna, koji je radio u crkvenoj elektrinojcentrali.BratIvunseoenio mjetankomMandomPavli-ain,keri sutjekoga trgovca Ante zvanog TunjaBudi Bog s tobom, Perane! gdje e se gospa ukazati tebi, greniku i pijancu!?SJEANJA NA KRALJEVU SUTJESKU I NJEZINE VRIJEDNE LJUDE 20. STOLJEA: Napisao Mijo ainU mesarskoj obitelji sutjekih Trgovevia u tri narataja u 20. st. se nasljeivalo isto ime Pero, kojemu se pridavalo tri razliita nadimka: Perunica, Peran i Perica. Osim marljivosti i estitosti u mesarskom ili poljodjelskom poslu svu trojicu je povezivala i do smrti drala ljubav prema obitelji te prema naslijeenoj oevini, posebice prema njivi Jeevici. U burnim dogaajima kroz koje je ova obitelj u tri narataja prolazila, ogleda se i sva prolost ovog kraja i njegovih ljudi, satkana od mukotrpna rada, imanja, neimatine, nepravde, ratova i stradanja ali i vjere, ljubavi i nadanja. Anica Trgovevi Jei i Marijan PavloviNovac iz carske Rusije koji je donio PeranMuka narodna nonja u Kr. Sutjesci Perica Trgovevi i Pero ariSutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com23Povratak iz ruskog zarobljenitva etiri godine nakon rata Meutim, u jesen 1922. iznenada se, kao nekim udom, u obiteljskoj kui pojavio nepoznatidoljak,savzarastaoubradu, saubaromnaglavikakvunoseRusi, uvojnikominjeluisnaprtnjaomna leima.Bio je to bivi vojnik Bosanske regimente Pero Trgovevi Peran. Otac, majkta brat i sestra nisu ga odmah mogli prepoznati. Pomalojeuhrvatskijezikunosioruske rijei.Ispriaoimjedajebiouruskom zarobljenitvuvieodosamgodinate dajetamoponovoizbiograanskirat izmeuLenjinovihboljevikaicarske vojske te da su boljevici pobjedili.Tu pomutnju u Rusiji Peran je iskoristio zapovratakkui.Putovaojevlakom, zaprenimkolimaipjeice.Sasobom jedoniorubalja,ruskognovcatogaje zaradiotijekomrobijeikojimjeplaao povrtak kui, ali koji je u novoosnovanoj Kraljevini SHS bio bezvrijedan. KadasenaPeranpojaviouKraljevoj Sutjesci,biojeivasenzacija.Zbog njegovog izgleda i govora u koji je mijeao ruski jezik odmah su ga prozvali Rusom. Ratnimizarobljenikimtraumamau prvovrijemejedavaoodukaukavani kod Marijania i Kaje Pavlovi. Nekada jesdrutvomutojkavaniznaoizoru doekati. No, isplatilo mu se. U kavani se zagledao u Mandu, Marijanievu lijepu ker.Rus se eni lijepom Mandom i otvara mesnicu IMandasezagledalaunepoznatog doljakaigostakojijojseisprvanije svidio.No,poslijekraegupoznavanja, krajemsijenja1923.njihsusedvoje vjenali.ZbogPeranoveenidbe,ukui Perunice Trgovevia dolo do podjele. U polovici kue ivjeli su Perunica i Ana te Peran i Manda, dok je u drugoj polovici ivio Peruniin drugi sin Ivun sa svojom obitelji.Braa Perun i Ivun su kasnije dogovorili oko podjele obiteljske imovine: Ivun je s obiteljiodseliousutjekikvartSokaki uprizemljusvojekueotvoriomesnicu. Kuaidan-danasimatajstariizgled,a mesnicajezatvorenajodavne1954, kada je Ivun umro. Peranu je ostala stara kuaiveidioparceleJeevica,dokje Ivunu pripala Gornja Jeevica.Sesti Anici,kojajebilaudatazaFranca Blauna,upodjeliimovinedodijeljena jejednastaraindrompokrivenakuas desne strane puta za Klanac, kao i jedan dulum zemlje uz nju.PoslijekraegvremenaPeranjenaao posaouRajlovcukodnekogmesarapo imenu Rafailo: kod njega je radio nekoliko godina, a 1930-ih u sutjekom Sokaku, u prizemlju kue Mare ari Strike, Peran je otvorio mesarsku radnju s epencima, u kojoj je uvijek bilo svjeeg mesa: teletine, junetine,govedine,janjetineijaretine. Vaio je za jednog od boljih mesara koji se dobro razumio u svoj zanat.Utovrijemestokujeiskljuivoklaou kasapnicinadesnojstraniTrstionicena ulazuuSutjesku.Stokuimesotadaje pregledavao opinski biljenik i veterinar MijoRodiinanjustavljaoopinski peat.Tektakoobiljeenomesomoglo sejavnoprodavati.Peranovamesarska radnja radila je do 1945.Obitelj Pere Trgovevia PeranaS lijeva na desno: Lucija, Manda (majka), Peran (otac), Ljuba s kerkom Gordanom, Lucija, PericaJeevica, Peranovo gumno, makinja, BorakPeranovo je vlasnitvo bila parcela zvana Jeevica,kojajesasjevernestraneputa bilaograenakamenimsuhozidomu duini od 100 metara. Na vrhu Jeevice, sistonestranebiojeizvorpitkevode zvanBara,kojinijepresuivaoniza najveih ljetnih sua. Vodu je primao od tzv.Ivanovavrela,kojesenalazilo20 metara vie Bare.Na ulazu u Jeevicu, s lijeve strane puta, Peran je imao talu ije je prizemlje bilo ukopanouobaluiozidanokamenom. Pojatajebilaizgraenaoddrvenih, tesanihgreda,zvanihnalog.Bilaje pokrivena indrom na dvije vode. Odmah do tale se nastavljalo Peranovo guvno na kojem se ito vrlo. Uza talu, pod krovom je drao drvenu makinju za obradu ita.Njegovadruguzemljinaparcelazvana Borak nalazila se nie Sutjeske, na lijevoj obali Trstionice. Nju je Peran kupio prije II.svjetskogrataodMarkaEkmekia Markice.NaBorkujebilajedna manja, prizemna drvena tala, sagraena odtesanihgredaipokrivenadrvenom indrom, na dvije vode.Muka narodna nonja u Kr. Sutjesci Perica Trgovevi i Pero ariSutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com24Sutjeki vjesnik, broj 21. www.kraljeva-sutjeska.com24Koncem 17. i poetkom 18. st. nastupila su za katolike u BiH nepodnoljivavremena. Glad, kuga, bijeda, siromatvote vjerski progoni i zlostavljanjagotovo su doveli do njihovog potpunog nestanka Kako se ugasio samostan u Olovu?14.lipnja1689.provincijalBosne SrebrenefraIvanRadniizOlovapie generaluRedauRimostranojgladi: Kruhseoddrvenekorepee,korijeni trava se jedu, mnogi su od gladi i bolesti pomrli,mnogipobijeniilisuuapstu. Konac je redodrave.10sijenja1691.bosanskigvardijanii nekiupnicipiudasuzaetirigodine izgubilicrkve,samostane,ruho,vezove, da su bili zarobljavani i ubijani. K tome je harala kuga, od koje je umrlo 3000 dua. U Bosni je tada bilo 26 misnika, tri brata laikaipetsamostana.Dragocjenipodaci oovim alosnimdogaajima nalaze seu MaticamaumrlihupeVare.Zabiljeen je i ovaj dogaaj: Turci su 1687. na rijeci Sprei uhvatili i pogubili neke iz Oevije i Vijake koji su nedoputeno kovali turski novac,mangjure,tenjimekupovali hranu. FranjevcipiuuRimpapinomureduza proirenjevjere(Propagandafde)dasu bosanskikatolicipoetkom18.stoljea izgledali kao gradom satrvena polja i tu gdje rijetko je koja stabljika jo se odrala. Sve ostale biljke leale su satrvene, a sve klice u zemlju utjerane. Istom kasnije niu onde nove mladice. Toburnodobaraselilojesamostan Olovoinjegoveupe.Veranije, zbogvelikegladi,mnogisustanovnici odselili u carske zemlje, Slavoniju i Ilok. Kakosuturskiprogoniiglobepostali nepodnoljivi,fratrisu1687.odseliliiz Olova u Ilok, u svoju staru upu olovskog samostana.JedandioupeJelakeje ostao,adrugiotiaouTuzluiVare. Takojenaputenolovskisamostan.Sve vrijednostizaloilisuuDubrovniku,ali ih nikada nitko nije otkupio. Samostan je konano naputen 1700. naredbom uprave provincije.SamostanicrkvauOlovusu spaljeni 1703. Na starim temeljima crkva jeobnovljenatek1936.Od1973.unjoj stalnoboravisveenik,uvarcrkvei Gospinog svetita.Bijeda i siromatvo koncem 17. st.Bekiratovidonijelisunajveuetniku promjenu u Bosni. nakon propasti bosanske samostalnosti.Bosanskikroniarifra NikolaLavaninifraIvanMargeti, donoseusvojimkronikamaizvjetajeo trogodinjojgladi(1688-1691),osui, ratovima,hajducima,opadanjusnijegai mraza na ito u nevrijeme koje nitko nije upamtio.Zatimnavodedasvagdjeima mrtvacakojenematkopokopati,zatim kako je sve to je bilo vrijedno prodavano iz kua. Bi Bosne bio je rat, glad, kuga. FraBonoBeni,kroniarsamostanau Kraljevoj Sutjesci, pie u svom Ljetopisu da je taj samostan u Bekom ratu zapao u veliku bijedu i siromatvo pa je je u zalog predano ak i crkveno posue, pokustvo, svetojevrijedno,paakibrave.Zbog turskih pljaki franjevci nisu mogli ivjeti usamostanu,aposebansuimteretbili upadi drskih janjiara. Horde vojnika koji suiliurat,prolazilisukrajsamostana, jeli i spavali u gostinjcu te inili bezbrojna zlodjela.Fratrisumoralidratigostinjce krajsamostanadabitakosauvalimir kue od tih nezvanih i neeljenih gostiju.Prodrljivi aga i njegovi konjaniciGostinjacprisamostanunazivaose musafrhanom. esto su u njemu nastajali golemitrokovi.Uknjizisamostanskih rauna u Kraljevoj Sutjesci stoji zabiljeen sluajiz18.stoljeakadajejednom prilikomusamostanskumusafrhanus 15 konjanika banuo neki Husein-aga. Bez razloga, osim da naprave tetu, zadrali su se est dana gostei se na fratarski raun. Za to vrijeme bahati aga i njegova pratnja poderali su sljedee: - 10 ovnova- 15 kokoa- 40 golubova- 25 oka rakije - i 100 oka jema (konjima).Olovna vremenaKRATKE CRTICE IZ PROLOSTI NAEG KRAJANapisao Fra Branko ObuiSutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com25Sutjeki vjesnik, broj 21. www.kraljeva-sutjeska.com25U zajednikom sjeanju naeg svijeta malo koji je pokojni sveenik tako ivo prisutan kao osebujni lik fra Kree Adajia (1929-1981), jednog od rijetkih naih franjevca 20. st. koji je bio rodom iz same Sutjeske. Njegova strogoa i principijelnost te dogodovtine s njegovih misa i susreta s njim prepriavaju se kao dragocjene uspomene i dan-danas meu onima koji su ga poznavaliFra Kreo (krsno ime Franjo) je roen 29. rujna 1929. u Kraljevoj Sutjesci od oca Joze i majke Ane r. Rodi. Osnovnu kolu zavrio je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Visokom. Franjevaki habit je obukao 29. lipnja 1946. takoer Sutjesci, a u naem samostanu proveo je i godinu novicijata. Prve redovnike zavjete poloio je po isteku godine kunje, 30. lipnja 1947, a sveane 8. prosinca 1951. u Sarajevu. Biskup Marko Alaupovi zaredio ga je za akona u Sarajevu 2. studenog 1952, a za sveenika 9. studenog 1953. takoer u Sarajevu. Slubovao je kao kapelan u Kreevu, Kraljevoj Sutjesci i Vareu, zatim kao upnik u Vareu te kao vikar i gvardijan u Kraljevoj Sutjesci. Umro je u Zenici 22. listopada 1981.FraKreojepoprirodidjelovaokao poten,pravedaniodluan,rijeisu Ante Adajia, kojeg sam zamolio da mi kazuje o svome bratu. Pria mi dalje Anto damujebratfraKreobiostrog,kako prema drugima tako i prema sebi. Znao je nekad i pretjerati u strogoi, pa tako Anto navodiprimjerkakojeodsvogabrata dobioamar,jernijepazionapjevanje dokjeondirigirao.OdmahpotomAnto navodisluajkadajefraKreoodgodio prvupriestsvomebratiujernije poloiovjeronauk.Ipak,svjedoiAnto, topretjerivanjeustrogoibilojesasvim dobronamjerno. Izaista,topunogovoriofraKreiio njegovojprincipijelnostiipravednosti. Nije se ustruavao ostati takav i kada je to bilo zaista teko, kada se moda i najblioj rodbini morao zamjeriti zbog toga. Narod meu kojim je fra Kreo ivio i djelovao znaojetoprepoznatikaopozitivnu osobinu.Zatoeidan-danasonikojiga se sjeaju rado naglasiti kako je bio strog fratar, ali pozitivan. Ne pria se to samo o njegovojstrogoiipravednosti,negoio tomekakojebioestitfratarisveenik. Volio je svoj narod i borio se za njegovo dobro. Abeceda za pokoru, ali zato i cigareta za uho na pukoj misiPosebno se zauzimao oko prosvjeivanja. Nerijetkojeznaozapokorunepismenim ljudima davati da naue slova, a pismenima danekognepismenognaueparslova ilicijeluabecedu.Voliojeiliturgijui posebno je pazio na njezino dostojanstvo. estoje,kadaonnijepredvodiomisu, prolazio kroz crkvu i opominjao one koji senisuprikladnoponaalizavrijeme mise. Tako je jednom prilikom izaao fra Kreo da smiri neke momke pred crkvom koji su za vrijeme mise buno raspravljali. Idokjeonnjihsmirivao,jedanmuod tihmomakazadjenecigaruzauho,ada fraKreotonijeprimijetio.Ikadajete momke smirio, ue on u crkvu ne znajui damujecigaretazauhom.Onipokraj kojihjeprolaziokrozcrkvuprimijetili suto,alinitkomunijesmioreinitise smijati. Znajui da fra Kreo nikada ne bi tako uao u crkvu, sa cigaretom za uhom, idamujetonetkopodvalio,njegov bratusudiomusepriiireimudaima cigaretuzauhom,natojefraKreo brzom reakcijom skinuo cigaretu i pojurio vani. Momci koji su to uradili vjerojatno su ve bili pobjegli. Inae da nisu, teko bi im bilo da je stigao...FraKreunisamupoznao,umrojeprije nego sam se ja rodio, ali sluajui prie o njemu od onih koji su ga znali ao mi je to ga nisam upoznao. Mislim da bih puno od njega mogao nauiti.Nakonsvega,pitamsekakobijedan ovakavfratarpoputfraKreereagirao danas na nedolino ponaanje i oblaenje, vakaegumeuustima,mobitelekoji zvonezavrijememiseitd.?Vikojiga sesjeate,dobroznateodgovor,anama mlaimaostajedauimonaprimjeru ivota dobroga ovjeka i sutjekoga fratra fra Kree.Fra Kreo sveenik koji je poznavao svoj narod i borio se za njegovo dobroNEZABORAVNI SVEENICI NAEG KRAJANapisao Fra Ivica RadiSutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com26Mjesto ubojstva sestre DankeU subotu 8. studenog, u franjevakoj crkvi u Dubravi, sveenici iz Kraljeve Sutjeske i Varea slavili su Svetu misu i susreli se s iseljenicima iz naega krajaPetnaestgodinanakonegzodusaiz rodnoga kraja napokon i u Zagrebu susret Sutjeana! To je najkraa misao s kojom jestotinjak,akojesuditipougoaju, zadovoljnih,razigranihiraspjevanih Hrvataizsutjekogakraja,usubotu8. studenog naveer otilo svojim domovima izdvoranesamostanaHercegovakih franjevaca u zagrebakoj Dubravi.Asusrettogajeorganiziraosutjeki samostanpoeojemisnimslavljemu crkviBezgrenogzaeaBDM,kojaje sasubraomfraVelimiromBagavcem, fraZoranomJakoviemifraeljkom BrkiempredvodiofraIlijaBoi, gvardijanfranjevakogsamostanasv. Ivana Krstitelja iz Kraljeve Sutjeske. Poslijemisesusretjenastavljenu oputenom ozraju, nakon to je gvardijan kao dobar domain ponudio goste aicom domae rakije. Iako su se na prvi pogled ujednojdvoraninalinepoznatiljudi, trebalojesamo15-akminutadajedniu drugimaponuprepoznavatiprijatelje, susjede, kumove. Zato se s pravom moe alititosmosiromanijizatih15-ak godina,kadunaimivotimanijebilo nama dragih ljudi.Tojeusvompozdravnomobraanju naglasioifraIlijaBoi,sutjeki gvardijan. Podsjetio je da se u samostanu vodievidencijagdjesveimanaega naroda.Uzpodatkekojisedobiju prilikom blagoslova kua i ovaj je susret dobra prigoda da se taj posao to tonije uradi. Razloga za to je puno, rekao je fra Ilija Boi i naglasio:Prviiosnovnijeto,unatovelikom egzodusu,Kraljeva,Sutjeska,Borovica, Vare, Vukanovii i druga mjesta iz kojih ste potekli jo ive. Nemojte da u vaim srcima izostane govor i misao o rodnom kraju,oBosniukojojsmoroenii proivjelisretnodjetinjstvo.Sretansam to ste se snali i sredili svoje ivote, jer normalno je da ovjek tei boljem ivotu. Zato ste vi sada u mogunosti uiniti neto za svoje koji su ostali u Bosni. Dobar su primjerposljednjiizbori.Zanaelnika opine u Vareu, da bi bio Hrvat trebalo je jo 200 glasova, u Kaknju vie jer je broj Hrvatapunomanji. Trebaseregistrirati, napraviti dokumente dolje, za vas to nije puno,adoljepunoznai.Kaddoete dolje,trebatebitisretnitojoimate kome doi, a najmanje to moete uiniti je da se registrirate i da date svoj glas za ivot Hrvata u Bosni i Hercegovini.Razlognaegokupljanjajedaimi pokaemo da mislimo na vas, da imamo svijestovamaidanemislimodaste izgubljeneovice.elimodasedruite ivikojiiviteblizu,aneviatese. Razgovarajte,pomozitejednidrugima, buditeblinji.elimodaovookupljanje budetradicijaidaprivuetovie prijatelja iz cijele BiH. Kraljeva Sutjeska je bila sredite katolianstva i ovdje elim sresti sve ljude dobre volje gdje su fratri ivjelisnarodom.Akosmospadom BosnepodTurkepreivjeliiopstali, nemarazlogadaneopstanemoisada. Moramoimativoljedaonotojebilo nae i ostane nae bez obzira gdje ivimo itoradimo.Naime,zaDanekraljice Katarinepozvaosamdasezemlja,koja sestoljeimakupovalaikrvljuplaala, neprodaje,negodaseuva,ostaneu rukamaonihkojejestoljeimahranila idavalaimivot.Toelimponovitii vama ovdje: ne dajte svoju zemlju, rodnu grudu ne prodajite! To vam je jedina veza sasvimetostevi,tovamjeprezime, obiteljska loza.Sutjekifratriizrazilisueljudaovo okupljanjeuZagrebuprvenedjeljeu studenompostanetradicija.Hoelito doistatakoibiti?Akojesuditiprema ugoaju koji je stvorio fra Zoran Jakovi sasvojimargijaimaiuzmalobolju pripremuiorganizaciju,ovajdolazak naih ujaka u Zagreb doista bi mogao dati obilne plodove. Ujaci u pohodu zagrebakim SutjeacimaZAgREB:SUTJEKA VEER U gLAVNOm gRAdU LIJEPE NAENapisao Stjepan StjepiSutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com27Ve dobro poznati nogometai Hajduka Mladen Bartulovi, koji sada igra u Ukrajini, i Dinama Dejan Lovren rodom su iz Bradaa odnosno Kraljeve Sutjeske. Ovi ambasadori naega kraja dokaz su da se i preko trnja moe do velikog uspjehaSportskasudbinaestosepoigrais najtalentiranijima. Topokazujeiprimjer MladenaBartuloviaiDejanaLovrena, iji ivotni i sportski putevi zaista imaju neobian tijek.Ratne1993,zajednostisuama prognanihHrvatasutjekogkraja,sa samoetiri,odnosnosedamgodina, napustilisurodnikrajiskrasiliseu Njemakoj.PotpisivanjemDejtonskog sporazumamoralisunatrag.Umjestou poruenuBiH,vratilisuseuHrvatsku gdjesupoelisvojunogometnukarijeru uValuizKatela,odnosnoKarlovcu. MladenBartulovibrzojezapeoza okostrunjacimasplitskogHajdukai veu18.godinizaigraouprvomtimu, kojijetadavodioBlaSlikovi.Dejan Lovren je prve nogometne korake nauio u drugoligau iz Karlovca. I njega su ba kaoiBartuloviazapaziliskautiive u15.godinipostaojelanzagrebakog Dinama.Dejan Lovren roen je 1989. u Kraljevoj Sutjesci,aMladenBartulovi1986.u zaseokuBradai,prelijepomkrajoliku iznadDujmoviaiLukovogbrda.Za njihtadauSutjekojupi,osimblinje rodbine,nitkonijeznao.Danassuoni slavni nogometai, nade hrvatskog nogometa,ijisudresmlaih reprezentativnihselekcija(U-19iU-21) veoblaili, a pitanje je samo dana kada e zaigrati i za Bilievu vrstu.MladenBartulovijeizHajdukapreao uDnjipro(Ukrajina),kojigajeposlao naposudbuuKryvbas,gdjejejedan odnajzapaenijihprvotimaca.Nameti jejaihipoznatijiheuropskihklubovai sigurnoeuskoropotpisatijounosniji ugovor.DejanLovrenjejednovrijemebiona kaljenjuuzapreikomInteru,flijali zagrebakog Dinama, a od ovog proljea jeponovomeumodrimaijednaje odnjegovihuzdanica.Igranamjestu desnog,aMladenBartulovilijevog bonog.Premdaveomamladi,kao rijetkokojinogometai,brzosuzaigrali unajpoznatijimhrvatskimklubovima DinamuiHajduku.Nisupozivani ureprezentativneselekcijeBosnei Hercegovine, ali ne bi se ni odazvali: ReprezentacijaBosneiHercegovine menezanima.JasamodabraoHrvatsku imojesrcekucazalijepunaurekao nam je u telefonskom razgovoru Mladen Bartulovi, koji se uskoro sprema posjetiti familiju u Kaknju i obii rodne Bradae, kojih se gotovo i ne sjea.Slinorazmiljaidevetnaestogodinji DejanLovren,kojiprvuprvenstvenu stanku eli iskoristiti za posjet Kraljevoj Sutjesci i baki Finki, koja s ponosom pria o svom nadarenom unuku i ne proputa ni jedan TV prijenos utakmica Dinama, iji dres nosi njezin unuk.Baka Finka u Sutjesci ne proputa nijedan TV prijenos Dinamovih utakmicaUSPJENI, A NAI: OD PROGNANSTVA DO REPREZENTACIJE OD TRNJA DO ZVIJEZDANapisao Mato KomoSutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com28Uzadnjihdesetakgodinaovabolestje uestalija u odnosu na prije ratno vrijeme ipostajesvevanijiepidemioloki problem. Nema pouzdanog lijeka za ovo oboljenje, posebice u stadiju zaahurenja izakreenjaparazita.Stogajesmrtnost odovogoboljenjavrlopromjenjivai kree se u rasponu od 0 do 35% oboljelih. Najbolja je mjera prevencije veterinarski nadzoripregledmesatrihineloskopijom u klaonicama, odnosno kod individualnih proizvoaa i, posebice, domainstava.Uzronik trihinelozeUzronikovebolestijetrihinela (Trichinellaspiralis),vrlomalenparazit koji cio ivotni ciklus provede u jednom domainu. Trihineloza je bolest ivotinja (zoonoza),kojaponekadprelazina ovjeka. Prirodni rezervoar ovog parazita su ivotinje: domae (pitoma svinja, pas, maka)idivljeivotinje(divljasvinja, takor,vuk,medvjedidruge),aglavni izvor zaraze za ovjeka je zaraeno meso domaesvinje.Svinjesezarazejedui zaraenetakore,lisijemesoiliostatke zaraenog svinjskog mesa u klaonicama. Sporedniizvorzarazemoebitimeso divlje svinje, medvjeda, lisice. Do zaraze dolaziprikonzumiranjunedovoljno kuhanog,slabopeenogisoljenog svinjskog mesa, napose kobasica ili unke. Poslijetrihinelozenestvaraseprirodna otpornost(imunitet),takodajemogua ponovna zaraza i nastanak oboljenja. Razvoj oboljenja Nakonkonzumiranjazaraenogmesa, nanjegadjelujeeludanisok,kojiga razgraujeiiznjegaoslobaalarve parazitakojesenastanjujuutankom crijevudomaina.Nakon3-4danaono spolnosazrijevaju,razmnoavajusei polaunovelarve,totrajeprosjeno oko est tjedana i odgovara crijevnoj fazi bolesti. U ovom stadiju bolesti javljaju se munina,povraanje,proljeviilizatvori teboloviutrbuhupraeniznojenjem,a tegobe nastaju kao posljedica mehanikog itoksinogoteenjasluznicecrijeva. Manji dio larvi biva odstranjen stolicom, anajveidioputemlimfedospijevau krvotok,odakleprodiruudrugatkiva, posebice miie dobro opskrbljene krvnim ilama(dijafragma,muskulaturarebara, jezika,oijuidr.).Ovajstadijbolesti praenjepovienomtemperaturom, otokomlicaionihkapaka,bolovimau miiima i povienim brojem eozinoflnih leukocita.Umasivnojinvazijilarvi dolazidopromjenamanapluima,srcu iivanomsustavu,tomoedovesti idosmrtizbogkomplikacijakaoto sutoksinooteenjesranogmiiai njegovopoputanje,upalaplua,upala modane ovojnice i modani udar. Akobolestnezavrismrtnimishodom, nakon est tjedana dolazi do umnoavanja vezivnogtkiva,smirivanjaupalnog procesaiuahurenjapotpunorazvijenih larvi. Oko njih se, nakon nekoliko mjeseci, stvaraju zakreenja u kojima larve mogu ostati ive i zarazne i nekoliko desetljea. Ovajstadijbolestioznaavasekao rekonvalescencija,apraenjebolovima umiiima,smetnjamavida,sranim tegobama i glavoboljama.Dijagnozatrihinelozepostavljase natemeljuklinikeslikebolesti, anamnestikih i epidemiolokih podataka (vieoboljelihsaslinimtegobama). Vaanznakbolestijekarakteristian nalazukrvnojslicivisokeeozinoflije. Specifnadijagnostikatemeljise nadokazuparazitaiimunolokog odgovorarazliitimmetodama. Zapotvrdudijagnozenajeese koristipozitivannalaztrihineloskopije ostatakakonzumiranogmesaimesnih preraevina.Bolest se moe sprijeitiNajbolja mjera prevencije je veterinarsko-sanitarni nadzor. Obzirom na injenicu da supacovinajvanijiprenosiocitrihinele nadomaeivotinje,neophodnesu stalneisustavnemjerederatizacije objekataukojimasegajesvinje.Svinje senesmijuhranitinepregledanim ostatcimasvinjskogmesa.Obavezna jetrihineloskopijauklaonicama ikodklanjasvinjaindividualnih domainstava,kaoikododstrijeljenih divljih ivotinja koje se koriste u ljudskoj ishrani.Osimveterinarsko-sanitarnog nadzoraneophodnojeiproflaktiko unitavanje larvi trihinele u mesu naglim zamrzavanjemnatemperaturiizmeu -40C i -70C. Pri termikoj obradi hrane, ravnomjernodostignutatemperaturaod 80C unitava larve trihinele.Napisao prim. dr. eljko MartinoviPribliava se vrijeme svinjokolje, a s njim i poveana opasnost od trihineloze. Premda ne postoji njezino izrazito sezonsko kretanje, ova bolest se ipak ee javlja u jesen i zimu, u vrijeme individualnog klanja domaih svinja, koje esto ne podlijee veterinarskoj kontroli. Osim toga, tada je u prehrani poveana koliina dimljenog mesa i suhomesnatih proizvoda.Trihinelozaopasnost koja vreba iz nepregledanoga svinjskog mesaZDRAVLJE I VARCI, SLANINA, KRVAVICE, KOBASICE, PEKE, PLEKE, UNKE I PRUTIVANE INJENICE O KOJIMA TREBATE VODITI RAUNA: - Obvezno veterinarski pregledajte meso- Obvezno izvrite deratizaciju- Soljenje, dimljenje i suenje mesa nisuuinkoviti naini unitavanjaparazita u mesu- U sluaju pojave simptoma od straneprobavnog trakta nakon konzumiranjasvinjskog mesa ili mesa divljai,obvezan je lijeniki pregled- Nema pouzdanog lijeka za ovu bolest,a najbolji lijek je prevencija.Sutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com29nevjerojatno i lijepoJEDAN DAN U KRALJEVOJ SUTJESCI OIMA JEDNE STRANKINJE:Napisala: Ester SkotoviProle je godine na Odsjeku za kroatisitiku i slavistiku Filozofskog fakulteta Sveuilitu u Peuhu s temom Prolost i sadanjost bosanskih franjevaca diplomirala mlada Maarica Ester Skotovi. Grau za diplomski rad skupljala je prije nekoliko godina i u Kraljevoj Sutjesci, a svoj doivljaj naeg stolnog mjesta opisala je u uvodu u X. poglavlje Sadanjost bosanskih franjevaca, koje ovdje donosimo. Zavrijemestudija,doksamsluala predavanjeofranjevcima,svemiseto inilo dalekim. Naravno, bila sam svjesna da franjevci jo uvijek djeluju, ali ipak... Kadasamodluilapisatiobosanskim franjevcima,htjelasamseuvjeritikako oniivedanasu21.stoljeu.Urujnu istudenome2005.otputovalasamu BosnuiHercegovinu.Smatralasamda trebamnekovrijemeboravitiuBosni,u zemlji u kojojdjeluju bosanski franjevci. Okolinasenemoeodvojitiodnjihove povijesti.Htjelasamseboljeupoznatis tim krajem da bih o njemu mogla napisati to stvarniju sliku.Madaminijebiloprvoputovanjeu Bosnu, stekla sam puno novih iskustava i nauila mnogo toga to prije nisam znala. Proetalasamnekolikoputaiulicama KraljeveSutjeske.Porazgovaralasam smjetanima,kojisubilivrlootvoreni, susretljiviiljubazni.Primalisumeu goste,zvalinapieikolaedoksmo vodilioputenerazgovore.Niizjedne kuenisammoglaotiiadamene poastebaremkavom.Snekimasami danas u kontaktu. Neko vrijeme sam provela i u samostanu uKraljevojSutjesci.Istraivalasami skupljalapodatketeseupoznavalasa svakodnevicomtamonjihfranjevaca. Nakrajucestekojavodiprekogradia naobalirjeiceTrstionicenalazise samostanokruendivljomprirodom. Okonjegavladamiritiina.Svejeto bilonevjerojatno,kaonekafkcija,ali istovremeno stvarno i zastraujue lijepo. Takav okoli moe se nai samo u Bosni. I sama zgrada je dostojanstvena. Upoznala samsesanekimaodfratara.Svisumi rado pomogli i stavili mi na raspolaganje sve podatke. Vie puta sam obila muzej iknjinicu,italaiprouavalaknjigeu samostanskojprostorijigdjejebilosve tiho,samosekrozotvorenprozorulo skakutanjevodeskamenanakamenu rijenom koritu. GvardijansamostanafraVjekoTomi omoguiomijedapratimnjegovrad dokjenaslubi.USutjescijebilo prohladnozimskovrijemekadasmo krenulinaput.Nakonbrojnihposjetau gradiu, otili smo u upu Vare da bismo stamonjimfratrimakrenulidaljena sprovodumjestoVijaka.UVareusam upoznala fra Berislava Kalfa, koji mi je na putu priao o svojim uspomenama na Bleiburgu,kamojebioodvedenkadaje imao 18 godina. Poto smo ili sve vie i vie u planine, u mjestu Vijaka ve je bilo snijega. Nakon male uine i pia krenuli smo dalje na pokop u jedno malo mjesto meuvrhovimaplanineZvijezde.Kako smosepribliavali,snijegjebiosve dublji. Srea mi je bila to mi je fra Vjeko preporuio da se toplo obuem i ponesem prikladnu zimsku obuu. Kada smo izali izvozila,vemijebilojasnozato.Na malimstazamajedvasammoglahodati od snijega, ali takve okolnosti mjetanima nisuizgledalenimaloneobino.Samo pjeicesemogloiinagrobljekojeje bilonabrdupasamstajalanastrmini. Nakon to su fratri zavrili obred, na putu do auta potpuno sam se smrzla. Povratak u Vare zasnjeenom planinskom cestom po mraku, dok je na radiju svirala opera,bilojeistodobnozastraujuei predivnoiskustvo.Sretnasamtosam imalaprilikuuestvovatiudogaajima toga dana i to sam stekla lijepe uspomene koje nikada neu zaboraviti.Sutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com30Potovana urednice!HodoastilasamuKraljevuSutjeskuu organizaciji Franjevakog svjetovnog reda upeirokiBrijeg,uprigodiobljetnice smrtikraljiceKatarine,unedjelju26. listopada.Togadanasnanosamdoivjela franjevakuikraljiinuBosnu.ivosam osjeala stoljea nemirnih vremena koja su Bosnom prohujala. Pojava osobe fra Petra Anelovia, visoke i uspravne, u prepunoj crkviIvanaKrstitelja,umojimjeoima predstavljalatakvuBosnu,iscrpljenu,ali ponosnu i nesalomivu.Mnogojesnanihporukatogadana izreeno o kraljici Katarini. U godini smo kadaseslavi800.obljetnicauspostave Franjevakogreda.Zavrnaproslavabit e kod nas, na erigaju (iroki Brijeg), 7. listopada2009.NaebratstvoFSR-ave jeupripremamadadoekahodoasnike, fra Petra Anelovia i njegovu Bosnu. Kaoitolikoputadosada,franjevaka Bosnapohodituistutakvufranjevaku Hercegovinu i prekoKedare se spustiti na erigaj od oltara domovineu Kraljevoj Sutjescipremaerigaju,kolijevci hercegovakih franjevaca, da slavimo nae meenike, svjedoke vjere. Dobrodoli!Zdravka Soldo, iroki Brijeg Sretne blagdane i uspjenu Novu 2009 .Akojesuditiposnijegukojijeubijelozamotaoitavnakraj, globalno zatopljenje e jo malo priekati.20 do 30 centimetara novog snijega i nestanak elektrine energije odatiadoKraljeveSutjesketeoteanoprometovanjecestama uvrnimselima,prvisurezultatizahlaenjavremenaisnjenih oborina koje su pogodile na kraj u utorak naveer i no s utorka na srijedu. 26. studeni, 2008.ari globalnog zatopljenja Sutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com31PRoFil aluplast NJEMAKA - STAKLO TERMIKOPVC STOLARIJA GARANA VRATA OSTAKLJIVANJE BALKONA BALKONSKE OGRADE PROZORSKE KLUPICEiDeal d.o.ozgoa b.b. 72 240 kakanjwww.idealpvc.ba e-mail:idealpvc@bih.net.baTel/fax: 032 556 927 Mob: 061 262 069 ; 061 361 797SAMOSTALNA TRGOVINSKARADNJA atiiTelefon:032 775 301MONTIRAMO PO CIJELOJ BiH, HRVATSKOJ, SRBIJI I CRNOJ GORIDjelokrug poslova:- AKUSTINA I SUHA GRADNJA- KERAMIARSKI RADOVI- molerski raDovi- ziDarski raDovi- PODNE PODLOGE- NADGLEDANJE RADOVAPREDRAG MARIgranitzstr. 47 13189 BerlinTel:0049 (0)30 470 34 285Fax: 0049 (0)30 922 50 126mob. 0049 (0)179 321 99 33e-mail: bp.marcic@arcor.deRADIONICA VISOKO - MUHAINOVIITEL: 032 740 201OPRAVKA SITNE POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE,MOTORNIH PILA, TRAKTORASERVISSutjeki vjesnik, broj 28. www.kraljeva-sutjeska.com32