Šest mjeseci bez plaća / Svijetlo na kraju tunela / Pregovorima do odmora nakon dugog puta / Tko je ustvari zapovjednik broda ?

MPPI

O statusupomoracana Jadranu

Gearbulk

Uskoro bez hrvatskihpomoraca

br. 70 ožujak 2012 godina 18Nezavisno glasiloSindikata Pomoraca Hrvatske

Kriza

Smanjenjeplaća str.7str.4str.3

str.8-9str.8-9

ŠANSA ZA SIGURNU BUDUĆNOST HRVATSKIH POMORACA NA SJEVERU EUROPE

ŠANSA ZA SIGURNU BUDUĆNOST HRVATSKIH POMORACA NA SJEVERU EUROPE

br. 70 • ožujak 20122

Na sastanku su bili predstavnici SPH, MPPI, Mare Nostruma, Mini-

starstva rada i mirovinskog sustava (novi naziv!), Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Jadrolinije, JPS-a i Hrvatske obrtničke komore na kojem je dogovoreno da će Mare Nostrum i SPH sačiniti – novi prijedlog izmjene i dopune Pomorskog zakoni-ka. I dalje MPPI podržava beneficirani staž, a Ministarstvo rada je – protiv!

Na sastanku je ravnatelj Uprave za mirovinsko osiguranje M. Popović, iznio da ne postoji nikakva mogućnost da se Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovins-kom osiguranju primjeni na bilo koju kategoriju osiguranika koji ostvaruju pravo na mirovinu prema posebnim propisima, pa tako ni pomorce (sjećate se protivljenja i obrazloženja ministra Đ. Popijača?) ! I – navode da je pitanje dodatka na mirovinu do iznosa s kojim bi se mirovine pomoraca izjednačile s ostalim mirovinama moguće posebno urediti Pomors-kim zakonikom kao što su posebno uređena i brojna druga pitanja.

Predstavnici SPH argumentirali su

da se Pomorskim zakonikom uopće posebno ne uređuje visina i izračun mirovine nego se upućuje na Zakon o mirovinskom osiguranju, pa su tako pomorci zakinuti na isti način kao i ostali osiguranici na koje se ovaj Zakon odnosi, a zbog čega je i uveden dodatak na mirovinu.

I tako: MPPI će u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, Poreznom upravom, HZMO, SPH i Mare Nostrumom izraditi „projekciju pretpostavljenog učinka posebnog reguliranja dodatka na mirovinu za pomorce Pomorskim zakonikom“ do drugog kvartala 2012. godine.

Uz to, predstavnica Jadrolinije je iznijela da pomorci nakon ispun-javanja uvjeta za mirovinu po Pomor-skom zakoniku žele nastaviti ploviti, a poslodavac im je i dalje dužan plaćati obvezni doprinos za benefici-rani staž! Dogovoreno je da, do kraja ožujka, Mare Nostrum, brodari i SPH izrade i dostave MPPI konkre-tan prijedlog izmjena Pomorskog zakonika kojima bi se uzelo u obzir specifičnosti nacionalne plovidbe.

Predstavnici Ministarstva rada i mirovinskog sustava iznijeli su da je važeća odredba članka 129.a Pomor-skog zakonika takva da se pomorcima pravo na mirovinu može priznati samo ako su u trenutku podnošenja zahtjeva za mirovinu članovi posade broda – mogućim novim izmjenama Pomorsk-og zakonika treba napraviti projekciju učinka na državni proračun.

I opet- MPPI že u suradnji s Mini-starstvom rada i mirovinskog sustava izraditi odgovarajuće izmjene Pomorskog zakonika na način da se postigne svrha koja se htjela postići odredbom čl. 129.a, a to je da pomorci sa 60 godina života i 15 godina plovidbe imaju mogućnost odlaska u starosnu mirovinu. Rok: drugi kvartal 2012. godine.

Predstavnik Hrvatske obrtničke komore iznio je kako je naputkom HZMO-a onemogućena primjena beneficiranog staža na vlasnike obrta

koji su i sami članovi posade broda. MPPI je još u listopadu 2011. godine o tome uputilo tumačenje Upravi za mirovinsko osiguranje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva te će to tumačenje ponoviti i Ministarst-vu rada i mirovinskog sustava.• (dp)

Uvodnik

« 70 »Možda niste primijetili, ali

ovo je 70. broj Pomorskog vjesnika (u 18 godina izlaženja). Istovremeno je 15 godina da ga priprema i potpisuje nižepotpisani. Mnogo ili ? Previše! Valjda je došlo vrijeme da uređivanje preuzmu mlađi.

Prema željama/zaključcima Središnjeg odbora od ovog broja uvodimo križaljku (u slijedećim brojevima će biti nagradna), i malo više zabave u ova teška vremena.

Želja nam je da nam se javite (makar i razglednicom, ako ne e-mailom, faxom, pismom, osobno) i ocijenite naš Pomor-ski vjesnik, a ovih će te dana na kućnu adresu dobiti i anketni list (s mnogo laganih pitanja) sve kako bi poboljšali informi-ranje. Pomorski vjesnik se „radi“ za vas!

Kriza na svjetskom pomor-skom tržištu (odnosno globalna kriza) osjeća se na sve strane: hrvatski brodari, nakon pregovora sa SPH, snizuju plaće i prodaju stare brodove. Zanimljivo: samo jedan je otišao u rezalište. Ostali nastavljaju ploviti- neki čak na istim tržištima.

I još jedna zanimljivost: njemački brodar Bertram Rick-mers je samo u jednom danu odlučio staviti na prodaju čak 18 kontejnerskih brodova!

Norveški Gearbulk je odlučio u potpunosti otka-zati europskim pomorcima, uglavnom Hrvatima, i zaposliti dalekoistočne pomorce. Potez koji je naišao na čuđenje i osudu, a ocijenjen je kao „ušteda na kratke rokove“.

Nastavlja se agonija u jedinom hrvatskom riječnom brodaru: suša, led i nelojalna konkurencija. Posao prijevoza nafte Savom dobio je brodar koji nema brodova (sjećate se priče o tvrtci Rijekanafta i razvozu na moru?), pa su tankeri DL-a na mrtvome vezu. Na Dunavu ima posla (i previše), ali brodarci nisu dobili 6 plaća (niti su im isplaćeni prekovremeni sati) i pokre-nute su sindikalne akcije koje uključuju i štrajk upozorenja.

Transadria je, izgleda, na dobrom putu da nastavi poslovanje unatoč schengen-skim preprekama – očekuje se nova organizacija i sistem-atizacija...

Pregovara se i potpisuju kolektivni ugovori: Genmar, Transocean, Shell ...

Približava se i 5. Kongres SPH. Prema najavama doći će do znatnih promjena (odlazak u mirovinu, dolazak mlađih snaga)...

Proljeće je, a u meni nemir. Mirno more.

Iako je novi ministar

obećao rješenje problema

beneficiranog staža za po-

morce, još uvijek (travanj)

se ustvari ništa nije promi-

jenilo. Doduše, održan je 24.

veljače sastanak u MPPI, ali

– beneficirani staž je regu-

liran, ali se u praksi i dalje

neće priznavati , a obvezni

doprinos se mora platiti!

Izmjene zakona u - drugom dijelu godine

Beneficirani staž

Smanjen doprinos za zdravstveno osiguranje Opća stopa za obračun dopri-nosa za zdravstveno osiguranje smanjuje se odlukom Hrvatskog sabora s 15% na 13% od prvog svibnja 2012. godine.

Pregled izmjena poreznih osnovica - mjesečno

Porezni razredi na mjesečnoj razini od 1/7/2010 do

29/2/2012

Porezni razredi za isplaćene plaće i mirovine od 1/3/2012

Porezna stopa

Porezna osnovica-mjesečno

Porezna stopa

Porezna mjesečna osnovica

12% Do 3.600 kn 12% Do 2.200 kn

25% Na idućih 7.200 kn 25% Na idućih 6.600 kn

40%Na poreznu osnovicu

iznad 10.800 kn40%

Na poreznu osnovicu iznad 8.800 kn

Pregled poreznih razreda na godišnjoj razini za 2012. godinu

Prosječna porezna

stopa

Porezna osnovica- godišnje

12% Do 26.400 kn

22,83%Iznad 26.400 do

43.200 kn

25%Iznad 43.200 do

105.600 kn

37,5%Iznad 105.600 do

129,600 kn

40% Iznad 129,600 kn

Izmjene osobnih odbitaka

Uvećanje osobnog odbitka za:Faktor osobnog

odbitka

Izvan područja posebne državne skrbi i brdsko-planinskih područja

Mjesečni iznosi vrijedeći do 29/2/2012

Mjesečni iznosi vrijedeći od 1/3/2012

Osnovni osobni odbitak 1,0 1.800 2.200

Osobni odbitak za umirovljenika-najviše do - 3.200 3.400

Invalidnost poreznog obveznika i/ili uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece 0,3 540 660

Invalidnost poreznog obveznika i/ili uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece (100% invalidnost ili pravo na tuđu pomoć i njegu

1,0 1.800 2.200

Uzdržavani član uže obitelji 0,5 900 1.100

Prvo dijete 0,5 900 1.100

Drugo dijete 0,7 1.260 1.540

Treće dijete 1,0 1.800 2.200

Četvrto dijete 1,4 2.520 3.080

Peto dijete 1,9 3.420 4.180

Promjene poreznih osnovica

Aktualno

Ministar Komadina podnioostavku na dužnost

Zlatko Komadina je četvrtog travnja podnio ostavku na dužnost ministra pomorstva, prometa i infrastrukture. Ministar Komadina tu je odluku donio na preporuku liječnika zbog narušenog zdravstvenog stanja. O svojoj odluci izvijestio je predsjed-nika Vlade RH Zorana Milanovića. U pismu premijeru ministar Koma-dina je među ostalim napisao: “Usprkos mojoj želji da kao član Vlade doprinesem reformama koje su pred njom, posebno u sektoru prometa i infrastrukture, nažalost zdravstvena situacija mi to ne omogućava. Odluka je bila teška, ali preporuke liječnika jednostavno više ne mogu ignorirati.” Do izbora novog ministra, ministarstvo će voditi zamjenik Zdenko Antešić, izvijestili su iz Vlade. •

br. 70 • ožujak 2012 br. 70 • ožujak 2012 3

Nakon najave smanjenja plaća zapo-slenih pomoraca, sa svakom od nave-

denih kompanija je potpisan protokol, kroz koji su dogovoreni uvjeti zapošljavanja, ali i suradnje sa SPH u tekućoj godini. Financijska kriza je uzela svoj danak i u hrvatskim brodarskim kompanijama, u obliku smanjenja plaća pomorcima. Situ-acija je nezavidna i teška, ali smanjivanje plaća je u usporedbi s prodajom flote i gubitkom radnih mjesta ili zapošljavanjem inozemne radne snage, uvijek sigurnija varijanta.

Atlantska Plovidba

-10 % 23. veljače 2012. godine u Dubrovniku su

predstavnici Sindikata pomoraca Hrvatske preg-ovarali o zaključivanju novih Posebnih dodataka Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi u Atlantskoj plovidbi d.d. za razdoblje do 20.siječnja 2013. godine. Kao što je to bio i slučaj u raspravama s ostale dvije kompanije nekoliko dana kasnije, većinu vremena se

razgovaralo o financijskoj situaciji u kompaniji, mjerama štednje, kao i predviđanjima poslovan-ja u 2012. godini. Predstavnici AP su predložili da se plaće pomoraca ponovno, nakon nekoliko godina, iskazuju u dolarima te da se dogovori smanjenje postojećih plaća pomoraca za 10 posto s početkom primjene prvog ožujka 2012. Godine.

S obzirom na lošu financijsku godinu koja predstoji, postignut je sporazum kojim se dogov-orilo smanjenje plaća pomoraca u kompaniji za 10 posto, kao i obračunavanje i isplaćivanje plaća pomoraca u dolarima s početkom prvog ožujka 2012, godine, uz napomenu da će se nakon razdoblja od šest mjeseci ponovno sagle-dati financijsko poslovanje kompanije, stanje na tržištu brodskog prostora te sukladno tome ponovno razmotriri visina plaća pomoraca.

Također, u tablicu plaća unijeti će se dodatak za vjernost kompaniji, za sve pomorce koji su u AP od dvijedo 15 godina i više, te je dogov-oreno da bonusi koje kompanije isplaćuje svojim pomorcima već dugi niz godina neće biti predmetom pregovaranja niti su predviđeni Posebnim dodacima.

Tankerska Plovidba

-10,-14 % Sastanak s vodećim ljudima Tankerske

plovidbe održan je u Zadru na poticaj predsjednika Uprave Lenka Milina, koji je trećeg veljače 2012. godine uputio pismo posadama u kojem je upoznao pomorce s problemima s kojima se kompanija suočava. Kao i u Atlantskoj plovidbi, zadarski brodar je suočen s posljedicama globalne recesije i vrlo lošim stanjem na tržištu prijevoza naftei rasutih tereta, zbog čega su u kompaniji primorani učiniti znatne financijske rezove. Posebno

je naglašeno da će Tankerska plovidba u 2011. godini iskazati gubitak od 24 milijuna dolara, a u tekućoj godini očekuju povećanje gubitaka na čak 32 milijuna dolara.

Nakon prodaje tankera Sali i Franko-pan, slijedi prodaja tankera Petar Zrinski i Dalmacija, ali i smanjivanje plaća zapo-slenih. Uprava je donijela odluku o sman-jenju plaća zaposlenika u Glavnom uredu za 10 posto,a plaće managera za 30 posto, dok je nakon višesatnih pregovora dogov-oreno smanjenje plaća pomoraca zapo-slenih na tankerima za 11 posto, a onima na bulk brodovima za 14 posto. Takva mjera je privremene prirode, što znači da će SPH nakon razdoblja od šest mjeseci ponovno razmatrati s brodarom finan-cijsko poslovanje te razmotriti mogućnost vraćanja plaća pomoraca na prethodnu razinu.

Dogovoreno je da će Tankerska plovidba i dalje ukrcavati isključivo hrvatske pomorce, te da brodar nastavlja finan-ciranje gradnje dva product carriera čije se preuzimanje očekuje 2014. godine.

Jadroplov

-10 % Sastank u Jadroplovu je održan na

inzistiranje SIndikata pomoraca Hrvatske zbog jednostrane odluke predsjednika uprave Jadroplova d.d. o smanjenju plaća pomoraca za 12 posto, o čemu su izvješteni posade. Financisjka kriza u brodarstvu nije zaobišla ni ovog splitskog brodara, zbog čega uprava vjeruje da je smanjenje troškova jedini izlaz iz teške situacije u kojoj se brodar nalazi.

Nakon kontakata s pomorcima, SPH je potvrdio da je većina spremna pomoći u saniranju posljedica krize s kojima se Jadro-

plov bori, ali pristup koji je zauzela uprava je ocijenjen nedospustivim. Zašto? Pomorci su u prošlosti pokazali solidarnost poslo-davcu višekratno, zbog čega smatraju da je najmanje što se trebalo učiniti sada, pitati ih za mišljenje.

Pregovaranje je rezultiralo slijedećim dogovorima: plaće iz platne ljestvice u Posebnim dodacima umanjuju se za 10 posto; ukida se dodatak radno odijelo; dosadašnji dodatak na plaću umanjen čini sastavni dio plaće; uvodi se bonus za vjernost koji se isplaćuje nakon 12 mjeseci (ili odrađena dva ugovora) u visini od pet posto na zarađeno za zapovjednika, upravitelja stroja, prvog časnika palube i drugog časnika stroja, u visini od tri posto na zarađeno za ostale časnike, u visini od dva posto za sve ostale članove posade broda počevši od prvog ožujka 2012. godine; brodar se obvezuje svakom pomor-cu, već ukrcanom na brodove Jadroplova, osigurati ispunjenje 183 dana plovidbe tijekom godine (vezano za porezne olakšice) ili platiti porez koji bi pomorac bio u obvezi u slučaju neispunjenja uvjeta od 183 dana; brodar se obvezuje svim pomorcima nadoknaditi trošak obveznih doprinosa prema rješenju Ministarstva financija.

Zaključeno je da će se o učinku dogov-orenih mjera ponovno raspravljati za šest mjeseci.•

B. Manojlović

SMANJENJE PLAĆA Kriza

Predstavnici Sindikata

pomoraca Hrvatske su se kra-

jem veljače i početkom ožujka

sastali sa čelnicima hrvatskih

brodarskih kompanija Atlan-

tske plovidbe, Tankerske plo-

vidbe i Jadroplova, razgovaravši

o budućnost zaposlenih

pomoraca.

Promjeneu floti

Zbog krize na svjetskom pomorskom tržištu (ali ne i samo zbog toga), hrvatski brodari su se u posljednje vrijeme riješili starih brodova, ali je istovremeno flota pomlađena, a u gradnji je u značajan broj novih brodova.

Tankerska plovidba d.d. je prodala tankere Sali, Frankopan i Petar Zrinski, dok je najavljena prodaja i tankera Dalmacija. U flotu su ušli novi brodovi Velebit i Vinjerac, a u gradnji su dva product carriera.

Atlantska plovidba d.d. je prodala brodove Getaldić, Gundulić, Atlant Regine, Atlant Svenja i Mokošica, a najavljena je i prodaja broda Petka. Najavljen je ulazak u flotu brodova AP Argosy, AP Jadran, AP Konav-le, AP Pelješac, AP Astarea, AP Slano, AP Ston.

Lošinjska plovidba-Brodarstvo je prodala brodove Katarina i Dora dok je u flotu ušao novi brod Maja.

Uljanik plovidba d.d. najavila je prodaju tankera Ebony. U flotu su ušli brodovi za prijevoz rasutih tereta Veruda i Stoja, pred predaju je i Istra, a porinut je brod Punta.

JPS d.d. je prodao tanker Urinj, najavljuje prodaju jednog starijeg tegljača i ulazak u flotu jednog ili dva nova tegljača.•

Pregovori u Tankerskoj plovidbi

br. 70 • ožujak 20124

Predstavnici General Mari-time Crewing Pte. Ltd. (N.

Kapetanović), Zorovic Maritime Services (M. Zorović) i SPH (V. Svalina) potpisali su 19. ožujka kolektivni ugovor za 2012. i 2013. godinu za oko 70 hrvatskih pomoraca koji plove na brodovima tvrtke General Maritime Manage-

ment LLC (Genmar).U pregovorima naglašeno da je i Genmar pogođen krizom na svjetskom tržištu prijevoza nafte, ali s obzirom na vrlo dobre performance hrvatskih pomoraca, niti u jednom trenutku nije razgovarano o mogućem smanjenju plaća.Potpisani kolek-tivni ugovor odnosi se na slijedeće

brodove: Genmar Agamemnon, Genmar Ajax, Genmar Alexandra, Genmar Argus, Genmar Daphne, Genmar Defiance, Genmar Elektra, Genmar George T., Genmar Hope, Genmar Kara G., Genmar Minotaur, Genmar Orion, Genmar Phoenix, Genmar Spyridon, Genmar St. Nikolas i Genmar Strenght. • (dp)

ITF Seafarer’ Trust

30. obljetni-ca rada ITF Seafarer Trust je krajem

ožujka u Church House u Londonu obilježio tridesetu obljetnicu rada organiziravši seminar s temom kaju i kakvu pomoć najviše trebaju pomorci u 21. stoljeću. Na semi-naru su razmijenjena iskustva sindikata i brodarske industrije te su istraženi novi putevi pomoći pomorcima.Tom Holmer, administrativni

dužnosnik Trusta je tom prigodom izjavio: - Trust ima 30 godina iskustva te je zajedno s cijelom mrežom ljudi koji su radili za dobrobit pomoraca. Zakonodavstvo, socijalni i tehnički faktori uvjetuju potrebe pomoraca, a te potrebe se s godinama mijenjaju. I Trust se mora prilagoditi novih zahtjevima. Ratifikacija i stupanje na snagu Konvencije o radu pomoraca, npr., pred Trust će postaviti nove izazove i mogućnosti. Povodom obljetnice ITF Seafarers’

Trust je odlučio dodijeliti ukupno 1.078.533 funti kako slijedi: World Maritime University za podršku petorici studenata iz zemalja u razvoju za pohađanje tečaja o

Norveški brodar Gearbulk je 23. veljače službeno naja-

vio da će ubrzati ukrcavanje pomoraca iz Azije i smanjiti angažiranje europskih pomoraca te da će početkom 2013. godine na njihovim brodovima europske posade biti potpuno zamijenjene

pomorcima s Filipina i Kine. Tom odlukom i oko 200 hrvatskih pomoraca će ostati bez posla.

- Odluka nije bila laka i imati će značajne posljedice za mnoge naše pomorce; pokušat ćemo im dati svu moguću podršku u pronalaženju novih ukrcaja.

Ubrzanje izmjena posada će nam omogućiti da ostanemo lideri na tržištu ovakvih vrsta brodova i nuditi bolju perspektivu za daljnji rast. Provodimo selekciju i trening s našim partnerima kako bi se nove posade što prije osposobile za rad na našim brodovima, izjavio je direktor Gearbulk-a, Kristian Jebsen.

Hrvatski pomorci su godinama bili vrlo cijenjeni i mnogobro-jni na brodovima Gearbulka, a podsjećamo da je hrvatski članovi posade broda Emu Arrow dobili i Plavu vrpcu Vjesnika za spašavanje broda prilikom

potresa i tsunamija u Japanu.Na upit SPH o odluci Gearbulka

da umjesto hrvatkih pomoraca od početka slijedeće godine angažira filipinske i kineske pomorce dobili smo slijedeći odgovor od Bjorna Richarda Johansena:

- This decision has not been made easily and it is highly regrettable that there are consequences for many of our seafarers;however we aim to give them our best support when searching for new job oppor-tunities.The acceleration comes as part of a major review of the company’s structure to ensure that Gearbulk continues to be a leader in the unitised cargo transporta-tion markets whilst building a platform for new apportunities and sustainable future growth.The transition is a staggered process going into first quartal of 2013. This will allow the seafarers an extended time period to find new employment.We have and will facilitate contact between our manning agent and potential new principals. The total number of employees from Croatia is app. 190.

Zabrinjavajuće je što je ovakva strategija nešto što slijede i drugi brodari pokušavajući u vrijeme krize na svjetskom brod-skom tržištu smanjiti troškove poslovanja prebacivanjem na jeftiniju radnu snagu. Ocjen-juje se da će ovakva strategija dugoročno donijeti štetu ne samo pomorcima već i samim brodarima.• (dp)

pomorskoj administraciji, lučkim operacijama, pomorskom pravu i politici (168.000 funti); iNternation-al Committee on Seafarers’ Welfare za klubove u jugoistočnoj Aziji uključujući novi centar u Vijetnamu, International Seafarers’ Welfare Awards 2012 i razne seminare (422.533 funti); International Mari-time Health Association za studije o zdravlju pomoraca, priručniku za pružanje liječnike pomoći pomor-cima i za projekt s European Space Agency o telemedicini ( 88.000 funti); Chauncy Maples projektu za renoviranje broda na jezeru Malawi i

organiziranje liječničke skrbi za izoli-rane pomorske i ribarske populacije (120.000 funti); Hub u Wallaseyu, centar za umirovljene pomorce kod Liverpoola za gradnju nove zgrade (150.000 funti) i North American Maritime Ministry Asso-ciation za regrutiranje i plaćanje direktora za slijedeće dvije godine ( 130.000 funti).Treba reći da je prošle godine iz

sredstava ITF Seafarers’ Trusta kupljen kombi za potrebe prijevo-ta pomoraca iz luke Gruž (brodovi za krstarenje) do grada Dubrovni-ka.• (dp)

Uskoro bez hrvatskih pomoraca !

Gearbulk

Potpisan kolektivni ugovor za 2012. i 2013. Godinu

Genmar

br. 70 • ožujak 2012 br. 70 • ožujak 2012 5Transadria

Svijetlona krajutunela?Predstavnici SPH (V. Svalina,

predsjednik i E. Žiganto, povjere-nik podružnice SPH) održali su 29. ožujka redoviti mjesečni sastanak sa stečajnim upraviteljem Transadrije d.d. u stečaju (Z. Čupković).Kao što je unobičajeno stečajni

upravitelj je iznio novosti, a to su da 15. travnja ističu ugovori o radi svim zaposlenicima, a da će se novi ugovori zaključivati na rok od šest mjeseci. To pravilo se neće odnositi na zaposlene na zapadnim granicama (Slovenija) kojima će se ugovor produžiti do 30. Lipnja. Razlog tome su nejasnoće oko primjene schengen-ske konvencije.Kao što je bilo najavljeno pri kraju

je izrada nove organizacije koja će, prema prvim projekcijama, imati četiri glavne filijale (Rijeka, zagreb, Slavonski Brod i Šibenik) sa sistematizacijom i prijedlogom visine plaće. Istovremeno se vode pregovori oko popunjavanja rukovodećih funkcija.I dalje se provode aktivnosti oko

financijske procjene vrijednosti nekretnina i tvrtki u vlasništvu ili suvlasništvu (tvrtka u Ljubljani, Luka Šibenik...) koju treba prih-vatiti odbor vjerovnika, pa se tek onda može raspisati natječaj za prodaju. Zaključeno je da se prijedlog

organizacije i sistematizacije ( s imenima) čim bude gotova dostavi na očitovanje SPH te da će se 12. Travnja održati zbog radnika na kojoj će se govoriti o istoj temi.S obzirom na iznijete činjenice

procjenjuje se da će tvrtka nastav-iti raditi i da su sačuvana radna mjesta, a najavljuje se da će se broj zaposlenih postepeno povećavati.•

Pregovori

KU predpotpisivanjemU tijeku su pregovori oko potpisivanja kolektivnog ugovora za

zaposlene u Ustanovi rezervat Lokrum (u potpunom vlasništvu grada Dubrovnika) na kojem uz predstavnike SPH (povjerenik M. Vlahušić, zamjenik predsjednika A. Malger-Petrić i voditelj Ureda SPH V. Glavočić) sudjeluje i predstavnik Sindikata profesionalnih vatrogas-nih postrojbi (T. Margaretić).

Iako je pred-stavnik poslo-davca izjavio da nema smisla pregovarati o visini plaća, jer odluku o tome donosi grad Dubrovnik, dogovoreno je vrednovanje preraspodjele radnog vreme-

na, iznos prekovremenog sata, trajanje kolektivnog ugovora...No, uslijedio je obrat: sindikalni predstavnik vatrogasaca se povukao

iz pregovora uz obrazloženje da ne prihvaća u većem dijelu dogovoreni kolektivni ugovor .Rezultat tog poteza je da će članovi SPH (i dio zaposlenih) biti pokriveni

kolektivnim ugovorom (koji će biti potpisan) koji je kvalitetniji od pravil-nika o radu, a ostali će biti pod pravilnikom • (dp)

Drugog ožujka održana je Skupština podružnice SPH

u splitskom Plovputu na kojoj je koordinator povjereništva N. Melvan podnio izvješće o radu u proteklom razdoblju, osvrnuo se na rad Radničkog vijeća te na

stanju u društvu.Jednoglasno je prihvaćen

prijedlog da i u slijedećem razdoblju povjerenici i nadalje budu N. Melvan (koordinator), H. Mandekić (direkcija), Ž. Bogdan (baza) i Ž. Bajić (pomorci).

U nastavku rada skupštine je tajnik SPH i kandidat za glavnog tajnika, P. Brazzoduro, obrazložio prijedlog izmjena i dopuna Statuta SPH s ciljem pomlađivanja kadrova, podi-zanje razine odgovornosti i kvalitete rada u SPH koje

bi te izmjene i promjene trebale zajamčiti. Izmjene i promjene su jednoglasno podržane.Za delegate na 5. Kongresu SPH

predloženi su P. Šimunović/Ž. Bogdan (baza), S. Podrug/L. Kuzmić (direkcija) i I. Jurčević (pomorci).Prihvaćeni su i prijedlozi kandi-

data za tijela SPH (biraju se na kongresu u skladu s prijedlogom izmjena i dopuna statuta): za gl. tajnika P. Brazzoduro, za članove SO N. Melvan i I. Grga (zamjenski članovi H. Mandekić i S. Nikolić) za člana NO Ž. Višić, za člana Stat-utarne komisije L. Kuzmić. • (nm)

Situacija u jedinom hrvatskom riječnom brodaru Dunavski

Lloyd iz Siska svakim je danom sve teža – brodarci su već šest mjeseci bez plaća, nisu im isplaćeni odrađeni prekovre-meni sati, a ne uplaćuju se niti obvezni doprinosi od početka ove godine.

Zaredali su i sastanci: sindi-kalni skup je održan 17. veljače u Davoru gdje je odvjetnik SPH K. Plazonić upoznao brodarce sa svim mogućnostima osiguranja potraživanja (ovrha s platnim listama, blokada računa tvrtke, pokretanje stečaja...).

Istaknuto je da je brodar ugovorio toliko poslova, ali da zbog dugotrajne suše na rijeci Savi brodovi ne mogu ploviti, a

ne plovi se niti na Dunavu zbog toga što se zaledio. Situacija je uspoređena s elementarnom nepogodom.

Mjesec dana kasnije, 15. Ožujka, održan je sastanak s direktorom V. Gacikom, na kojem su bili nazočno povjerenik podružnice I. Ćuk i V. Svalina, zbog najave otkazivanja ugovora o radu. Istaknuto je da Dunavski Lloyd nije dobio posao na Savi u prijevozu nafte te da će se brodovi za prijevoz tekućeg tereta staviti na mrtvi vez. Istak-nuto je da će se otkazati ugovori o radu brodarcima koji imaju ugovor na određeno vrijeme i onima

koji imaju uvjete za odlazak u mirovinu. Prema najavama već je nekoliko brodaraca anketirano te su pristali na takvo rješenje.

Uz to najavljen je sastanak predstavnika Dunavskog Lloyda s ministrom financija S. Linićem i predsjednikom I. Josipovićem kako bi ih upoznali s teškim stanjem i zatražili osiguranje pozajmice za prebrođenje teškoća – naime prema zakonskim propisima rijeka Sava treba biti plovna 65 posto dana godišnje što država treba osigurati (ali nije). Pozajmica, koja je trebala biti realizirana putem Poštanske banke, nije ostvarena, ali su dobivena određena sredstva od Hrvatskih voda.

Krajem ožujka održana je sjed-nica Povjereništva podružnice SPH (I. Ćuk, I. Mihić i V. Jakarić) nakon inicijative da se poduzmu oštrije sindikalne akcije uključujući i štrajk. Istaknuto je da su svi zaposleni, prema traženju SPH, uredno dobili potvrđene platne liste i da je potpuno prikupljena dokumen-tacija o neisplaćenim prekovre-menim satima. Dogovoreno je da se dokumentacija preda odvjet-niku kojeg je angažirao SPH koji će putem suda osigurati naplatu odrađenih prekovremenih sati. Istovremeno se prikupljaju punomoći i platne liste kako bi se osigurala potraživanja na ime neisplate plaća i provodi referendum za poduzimanje sindikalnih akcija uključujući i štrajk upozorenja u trajanju od 24 sata.• (dp)

ŠEST MJESECI BEZ PLAĆA

Dunavski Lloyd

Izabrano povjereništvo

Podružnica Plovput

S obzirom na neis-

platu plaća, zarađenih

prekovremenih sati i

neplaćenih doprinosa

SPH najavljuje sindi-

kalne akcije, uključujući

i štrajk.

br. 70 • ožujak 20126

Po prvi puta korišten je novi način komunikacije

s članovima koji nisu bili u mogućnosti prisustvovati skupo-vima: konferencijske pozive članovima s prebivalištem u Splitu, Dubrovniku i Rijeci, a sve u cilju maksimalno demokratskog rada. U radu nekoliko skupova sudjelovali su i tajnik SPH, P. Brazzoduro, tajnica Sekcije žena B. Manojlović, dok nam je u Rijeci dobar i uspješan rad zaželio predsjednik SPH V. Svalina.

IZVJEŠĆE O RADU PODRUŽNICE Na svim skupovima je koordina-

tor podružnice D. Mucić podnio kratko izvješće o radu podružnice u proteklom razdoblju. Od 2009. godine, uz stalni aktivan rad podružnice, održane su 24 sjednice Povjereništva na kojima se rasprav-ljalo o problemima i dogovarale akcije.

U ovom trenutku podružnica ima preko pet stotina članova, od čega preko 120 žena, pokretačica rada i ukrasa društva Jadrolinija, koje kroz sekciju žena aktivno djeluju u SPH.

Kroz cijelo razdoblje podružnica je djelovala na to da se što više ugovora o radu na određeno vrijeme pretvori u ugovore na neodređeno vrijeme, a pozitivan odjek je imalo i usvajanje prijed-loga SPH o stažu s produženim trajanjem i uvrštavanje odredbi o vraćanju beneficiranog radnog

staža pomorcima u Pomorski zakonik. Prema riječima kapetana Mucića, odrađeno je mnogo bitaka, ali borba je tek započela. (Integralni sadržaj Kratkog izvješća objavljeno je na internetskoj stranici SPH).

Na skupovima je bilo riječi i o planu održavanja 5. kongresa SPH te potrebnim radnjama koje se moraju odraditi prije samoga kongresa. Na skupovima gdje je bio prisutan P. Brazzoduro obrazl-agao je prijedlog izmjena Statuta SPH, uz napomenu da su odredbe postojećeg statuta važeće do usva-janja izmjena na Kongresu.

Novi članovi i zamjenski članovi SO, delegati i zamjenskih delegata za kongres

Na svim skupovima predloženo je ukupno devet kandidata za članove i zamjenske članove Središnjeg odbora SPH, od kojih će pet biti glasovanjem na kongresu izabrano za članove SO. Za zamjen-ske članove SO predloženo je petnaest kandidata, od čega će biti izabrano, deset.

Na svim skupovima je predloženo šesnaest kandidata za delegate i zamjenskih delegata za 5. kongres SPH, te će iz tih prijedloga biti izabrano trinaest imena, dok je za zamjenske delegate predloženo i izabrano dvadeset delegata.

Na skupu, u Splitu kao kandidat, ispred podružnice, za gen. tajnika SPH, predložen je P. Brazzaduro. Potom je predložena kao kandidat-kinja za članicu Odbora za Statut, M. Ilijašić, dok je za člana Nadzor-nog odbora predložen D. Mucić.

Prijedlozi su prihvaćeni na svim skupovima jednoglasno, uz opasku da je za zamjenika predsjednika SPH, u Splitu, bio predložen N. Melvan, koji se je zahvalio na ukazanom povjerenju, ali je istovre-meno odbio prihvatiti kandidaturu.

Kod konačnog odabira kandidata posvetila se posebna pozornost zastupljenosti radnika i pomoraca, kako po strukama tako i po spolu.

IZBOR ČLANOVA POVJERENIŠTVANakon izvršenih izbora kandi-

data za tijela SPH, pristupilo se tajnom glasovanju za odabir

članove povjereništva podružnice SPH Jadolinija. Glasovanje je bilo tajno, a trebalo je zaokružiti do tri imena. Izborna komisija je nakon svakog skupa izvršila prebrojavanje glasova i o tome sastavila zapisnik. U skladu s Uputama za glasovanje biralo se je sedam članova povjereništva i to četiri pomorca i tri radnika na kopnu, koji će na prvoj konstituirajućoj sjednici izabrati koordinatora.

PROBLEMA MNOGO, ALI NEMA NERJEŠIVIH Povjereništvo podružnice SPH

Jadrolinija je utvrdilo dio prob-lema koji tište radnike i pomorce i koji će biti prioritetni u rješavanju u slijedećem razdoblju: konačno rješenje problema zarađenih sati preraspodjele kod radnika na kopnu (stanje zarađenih prera-spodjeljenih sati kod šalterskih radnika u Šibeniku, Splitu, Pločama, Orebiću, Dubrovniku itd); izrada nove Odluke o radnom vremenu, kako bi se izjednačila prava svih pomoraca i radnika na kopnu vezana za radno vrijeme, u skladu sa specifičnostima poslova; početak primjene nove sistematizacije radnih mjesta, a ukoliko ne ona ne odgovara stvarnoj slici radnika Jadrolinije, tražit će se odgovor zbog čega su skupo plaćeni vanjski suradnici za izradu iste; konačno rješenje problema izdvojenih prodajnih mjesta koja ne udovoljavaju osnovnim uvjetima za rad kao i nehumanih uvjeta života i rada na poje-dinim brodovima u sastavu flote Jadrolinije; povećanje panatike, odnonso dnevnog iznosa hrana-rine koji je odavno nedovoljan, a iako se očekivala analiza cijena hrane i povećanje iznosa od toga

još uvijek nema ništa (dio pomor-ci nisu zadovoljni s razlikama u iznosima pomorskog dodatka na nekim linijama, u odnosu pema drugim, kao i samim razlikama između članova posade), a osnovni zaključak je kako su pomorci nedovoljno plaćeni za odgovorni posao koji obavljaju (zadnja povećanje plaća bilo je u svibnju 2008. godine); tražiti će se da se za radnike i pomorce Jadrolinije odobre cijene postojećih otočnih povlastica pri kupnji karata, a postaviti će se i pitanje zbog čega se odobravaju

„otočne“ cijene za karte za Vir, Krk i Pelješac; tražiti će se da se velika većina aneksa ugovora o radu anulira donošenjem rješenja za radna mjesta koja se u stvar-nosti obnašaju, ukazujući kako Jadrolinija nema ama baš ikakve materijalne gubitke, a služe samo kao sredstvo nepoštene prisile nad radnicima/pomorcima; inzistirati će se na smanjenju broja zaposlenih na ugovor o radu; zatražiti će se pokretanje pregovora za donošenje kolek-tivnog ugovora za radnike na kopnu na osnovu već dostavljen-og prijedloga upravi društva.

FOND SOLIDARNOSTI Kako je podružnica tijekom

prošle godine, zbog smrti, izgubili više kolega (ne samo članova SPH), a na prijedlog Ante J. na skupovima je zaključeno kako treba pokrenuti humanitarnu akciju te na taj način prikupljena sredstva podijeliti djeci, koji su izgubili roditelja u proteklom razvoblju. Nažalost, akcija neće moći biti pokrenuta do Uskrsa, već će se nastojati završiti do kraja školske godine.

Istaknuto je kako bolesnim kole-gama valja pomoći , a sredstva z fonda solidarnosti „Veliko srce Jadrolinije“, su blokirana zbog nečije zloće i ljubomore. Jedan od zadataka će u narednom razdo-blju biti i pokušati dobiti odgovor kako promijenitii postojeće stanje.

BUDUĆNOST ZAPOSLENIH Prema riječima P. Brazzo-

dura, najavljeno je kako neće biti otpuštanja u Jadroliniji, uz opasku da će se postojeći plovidbeni red poštivati, ali se neće prihvaćati dodatne linije ili

će one biti plaćene od jedinica lokalne samouprave. Smatra da će Vlada morati proširiti prim-jenu ispregovaranog kolektivni ugovor na cijelu granu sa svrhom uvođenja reda u linijski pomor-ski obalni promet. Osim toga naglasio je kako su, na održanom sastanku u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, svi sudionici (predstavnici udruge brodara Mare Nostrum, Jadrolin-ije i SPH) da je nužno potrebno proširenje primjene Nacionalnog kolektivnog ugovora hrvatskih pomoraca na putničkim brodovi-ma i trajektima na cijelu granu.

Najavljeno je i da ćeovoizabrano povjereništvo na svojoj prvoj sjednici, uz izbor koordinatora, proanalizi-rati sva goruća pitanja na koja će pokušati dobiti odgovore od strane uprave na prvom zajedničkom sastanku.

Na kraju je koordinator povjereništva podružnice D. Mucić zahvalio svim članovima koji su, odlaskom u mirovinu, raskidanjem ugovora o radi ili samo njima znanim razlozima napustili društvo, dok je posebne čestitke uputio svim novoprim-ljenim članovima. •

Tekst i slike B. Manojlović

U drugoj polovini ožujka

održani su izborno-

predkongresni skupovi

podružnice SPH Jadrolinija.

Odaziv članstva na skupo-

vima je bio dobar, prisutno

je bilo sveukupno 188

članova, a posebno dobrim

su se dojmili skupovi u

Splitu i na M. Lošinju.

Podružnica sve brojnija, ali i problematičnija

Održani izborni skupovi podružnice SPH Jadrolinija

REZULTATI

U Povjereništvo su izabrani, prema broju glasova, kako slijedi:

1. Dragomir Mucić, pomorac(zapovjednik) 138

2. Milkica Ilijašić, kopno(socijalna radnica) 78

3. Branko Čagalj, pomorac(upravitelj stroja) 76

4. Ada Gate, kopno(šalterska radnica) 74

5. Neven Predovan, pomorac(vođa palube) 72

6. Vesna Pavlović, kopno (blagajnica) 69

7. Veljko Reljac, pomorac(časnik palube) 67

Na izbornim listićima također su bili predloženi: B. Šimleša (splitsko plovno područje - 3 glasa) i E. Sto-janov (riječko plovno područje - 27 glasova).

br. 70 • ožujak 2012 br. 70 • ožujak 2012 7

U odvojenim zahtjevima, zahtjev za tumačenje statusa pomoraca post-

avili su uprava Jadrolinije i SPH. Naime, prema Pomorskom zakoniku brod u međunarodnom linijskom pomorskom prometu koji obavlja prijevoz između hrvatskih i stranih luka unutar granica Jadranskog mora ne smatra se brodom u međunarodnoj plovidbi i na posade tih brodova se ne primjenjuju članci PZ-a kojima su regulirana specifična pitanja i olakšice za članove posade brodova u međ. plovidbi vezano za sklapanje više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, isplaćivanje plaće i drugih primanja u stranim sredstvima plaćanja, oslobođenja plaćanja poreza na dohodak, plaćanje doprinosa za obvezno mirovin-sko i zdravstveno osiguranje i plaćanje dodatnog doprinosa za staž osiguranja s povećanim trajanjem. Jednako tako izuzeće od primjene odredaba koje se odnose na porezna oslobođenja odnosno olakšice odnosi se i na brodare koji su,

kao poslodavci, obveznici plaćanja dopri-nosa i isplate plaća.

Takvo rješenje usvojeno je izmjenama i dopunama PZ-a iz 2011. godine nakon pregovora s predstavnicima brodara i sindikata. Tada su predstavnici brodara predlagali rješenje po kojem bi za članove posade brodova u međ. linijskom pomor-skom prometu unutar granica Jadrana vrijedile odredbe koje se odnose na članove posade brodova u međ. plovidbi čemu su se snažno protivili predstavnici sindikata.

Treba reći da države ne mogu naciona-lnim zakonodavstvom nametati obveze brodarima u međ. plovidbi osim onih

koje su u skladu s primjenljivim međ. ugovorima. No, moguće je da države svojim brodarima i pomorcima daju određene olakšice u skladu sa Smjernica-ma EZ o državnim potporama u pomor-skom prijevozu, što je RH i učinila.

-Slijedom iskazanog stava sindikata o ovom pitanju, takve olakšice se ne odnose na hrvatske brodare u međ. linijskom prometu unutar Jadran-skog mora. Mišljenja smo da će ovakvo rješenje učiniti domaća trgovačka društva koja obavljaju djelatnost međ. linijskog putničkog prometa dugoročno nekonkurentnim u odnosu na brodare iz EU, te bi u cilju sprječavanja takve

situacije trebalo proširiti primjenu odredbi koje se odnose na brodove u međ. plovidbi na način da se iste odnose i na brodove u međ. linijskom prijevozu unutar Jadranskog mora, zaključuje N. Mendrila. • (dp)

Članovi posade brodova koji

plove na međunarodnim lini-

jama unutar Jadrana isključeni

su iz primjene članaka Pomor-

skog zakonika koji se odnose

na članove posade brodova

u međunarodnoj plovidbi -

tumači pomoćnik ministra

kap. Nikola Mendrila.

O statusu pomoracana Jadranu

MPPI Ukratko• Četvrtog travnja Atlantska plovidba

d.d. je u brodogradilištu STX preuzela bulk AP Astarea od 57.300 tona nosivosti (supramax).

• Brod za prijevoz žive stoke Pearl of Para (vlasnik Livestock Shipping Co., manager Korkyra Shipping iz Korčule) od 12.665 gt i 7.285 tona nosivosti, izgrađen 1994. godine pod zastavom Marshall Islandsa preuređuje se.

• U prosincu prošle godine brodar Nav Adria Ltd (manager Anamila d.o.o. ) iz Rijeke prodao je brod Blue Sky (izgrađen 1985., 4.453 gt, 6.131 tona nosivosti) jed-nom turskom brodaru. Brod je nastavio ploviti kao Aycan.

• Predstavnici SPH posjetili su u bolnici na Sušaku bugarskog pomorca Kosta-dina Paskova s broda Bergfjord koji je pao na brodu i slomio ruku te je bila potrebna operacija prije repatrijacije. Uručen mu je prigodan paket.

8 br. 70 • ožujak 2012 9

Na sjever Škotske krenuli su i predstavnici SPH, M. Kronja

i B. Manojlović, kako bi dali podršku akciji ITF-a, ali i posjetili hrvatske posade na brodovima Sealiona na kojima rade hrvatski pomorci i razgovarali o njihovim uvjetima rada i života na brodovi-ma u offshore industriji.

Kampanja koju su pokrenuli Britanci, Norvežani i Danci podsjeća javnost na problem zapošljavanja pomoraca koji rade u podstandardnim uvjetima na brodovima u Sjevernom moru. Norvežani su, na čelu s koordi-natoricom ITF Inspektorata za Norvešku Anjelicom Gjestrum, vodili glavnu riječ u ovoj priči, kako u medijima tako i na

zajedničkim sastancima zbog sve gore situacije s norveškim brodovlasnicima. Cilj kampanje je usmjeriti pažnju javnosti na ovaj problem u Sjevernom moru te ga konačno i riješiti i to političkom odlukom. Cilj nije riješiti se stranih pomoraca koji plove na norveškim brodovima, jer kako i sami Norvežani kažu, mjesta ima za svih, već su cilj - jednaki radni

uvjeti za svih!Upravo je ta poruka zajedničkim

snagama poslana medijskim pokretanjem ove kampanje sedmog veljače u jutarnjim satima na jednom od dokova, uz ponosno postavljanje hrvatsku zastavu uz ostale jake pomorske sile : Norvešku, Dansku, Veliku Britaniju i Rusiju.

Podrška ITF-ovoj akciji i na taj način postavljanje hrvatskih pomoraca uz bok domicilnih britanskih i skandinavskih, koji se bore za svoja radna mjesta je početak borbe za budućnost radnih mjesta za Hrvate u Sjever-nom moru. U proteklih nekoliko godina, Norveška je izgubila preko 70-ak brodova svoje flote zbog zapošljavanja jeftine radne snage, a isto prijeti i ostalim državama na ovom području, koje je offshore baza u Europi. Sudjelovanje SIndi-kata pomoraca Hrvatske je početak offshore kampanje koja će, kroz suradnju s ITF-om, utvrditi siguran položaj hrvatskih pomoraca u tom

sektoru pomorstva, ali i pokušati osigurati “dio kolača” u nared-nih par godina, pogotovo nakon ulaska u EU.

SPH je dobio podršku “lokalnog” sindikata RMT i koordinatora inspektorata ITF za Veliku Britani-ju Norryja McVicara koji je obećao

osigurati distribuciju za Pomorske vjesnike i informacije/obavijesti za naše pomorce koji rade u Aber-deenu u prostorijama RMT-a.

PREGLEDIBRODOVA

Aberdeen je treći po veličini grad u Škotskoj, glavna luka za opskrbu platformi u Sjevernom moru u koju dnevno pristaje odnosno boravi 40 do 50 brodova iz offshore industrije, a na njima je ukrcan popriličan broj hrvatskih pomoraca.

U ovoj prvoj offshore kampanji, uz predstavnike SPH, sudjelovao je kompletan norveški ITF tim i britanski sindikat RMT. Nije bilo najavljenih Danaca i Rusa te, začudo, nije sudjelovao nijedan od inspektora ITF-a iz Veliku Britanije.

Kod samih pregleda, najintere-santniji su bili brodovi kompanije Sealion, za koju dio crew manage-menta obavlja agencija Pasat putem svojih ureda u Splitu i Šibeniku. Preko ove agencije se ukrcava oko 500 hrvatskih pomoraca, pretežito časnika. Vrste brodova na koje se ukrcava su bulkcarrieri, tankeri, cruiseri te offshore plovila. Na potonjima

Tjedan akcije u Aber-

deenu, od šestog do 10.

veljače protekao je u

znaku kampanje protiv

zapošljavan ja jeftine

radne snage u Sjevernom

moru, odnosno protiv tkz.

socijalnog dumpinga.

je ukrcano oko 150 hrvatskih pomoraca od čega je oko 50 onih s nižim zvanjima. Svi ti brodovi su iz grupacije Sealion, ukupno ih je 21, i na skoro svima ima Hrvata. Samo na dva broda je kompletna hrvats-ka posada od 11-12 članova – PSV (Platform Supply Vessel) Toisa Intrepid, koji trenutno radi na Falklandskom otočju i PSV Toisa Invincible (sada je na remontu u danskom Frederikshavenu, slijedi posao kod Shetlanda).

Prilikom obilaska brodova u Aberdeenu posjećen je i AHTS (Anchor Handling, Towing & Supply) Toisa Defiant, na kojem je četvero naših pomoraca – časnik

stroja, vođa palube, kormilar te kuhar. Složni su u mišljenju da im je ovo najbolji posao do sada, žele zadržati svoje pozicije i spremni su pridonijeti na bilo kakav način poboljšanju statusa hrvatskih pomoraca kod ovog poslodavca, ali i općenito u offshoreu. Upoznati su s problemom o kojem govori ITF-ova kampanja, a i sami su imali sličnih iskustava (primjer-ice s rumunjskim pomorcima koji su nerijetko imali falsificirane svjedodžbe).

Pokušano im je objasniti da, je angažmanom SPH, došlo do povo-ljnije pozicije za hrvatske pomorce, jer su, uvjetno rečeno, sada na savezničkoj strani u borbi protiv jeftinih posada, u koje su deklara-cijom primjerice uključeni pomorci iz Rumunjske i Litve, sadašnjih članica EU. Također im je ukaz-ano na činjenicu da bi, slijedom politike ITF-a, angažirani pomorci trebali biti članovi nacionalnih sindikata.

Zajedno sa norveškim inspektori-ma (radi obilaska optimalnog broja brodova ustanovljena su četiri tima) predstavnici SPH sudjelovali su u pregledima indijskih AHTS brodova Suchandra i Subhadra, koji su bili meta kampanje zbog svojih niskih standarda. Na brodu Suchandra zatečen je vođa palube iz V. Britanije, koji je angažiran zbog iskustva odnosno da obučava Indijce. Posjećena su i dva norveška broda – PSV Sea Trout, na kojem je sve bilo na zavidnoj razini (posada iz Norveške, Švedske i Poljske ) te PSV Skandi Rona, koji je upisan u njihov međunarodni upisnik i gdje je primjetan niži standard kako u održavanju broda tako i u plaćama posade (pretežito Filipinci), koji zarađuju gotovo 20 posto manje no hrvatski pomorci. Zapovjed-nik, inače Norvežanin, nije želio otkriti kolika mu je plaća, ali je rekao da mu ona nije bila primarni motiv zapošljavanja, već da nije mogao izdržati tempo na prijašnjoj kompaniji (Green Reefers) gdje praktički nije imao odmora.

Norveški tim na čelu s koordina-toricom Angelicom Gjestrum posje-tio je i dva PSV broda kompanije E.R. Schiffahrt iz Hamburga (tvrtka-kćer E.R. Offshore) na kojima plove i hrvatski pomorci – E.R. Narvik, gdje Hrvati pokrivaju pozicije zapovjednika, drugog časnika palube i drugog časnika stroja te E.R. Athina gdje osim spomenutih pozicija obavljaju poslove trećeg časnika stroja i vođe palube. Osim informacija o samoj kampanji, obaviješteni su i o angažmanu SPH u istoj, što je bilo pozdravljeno.•

Tekst i slike M. Kronja i B. Manojlović

Šansa za sigurnu budućnost hrvatskih pomoraca na sjeveru Europe

ITF kampanja u Aberdeenu

ANGELICA GJESTRUM, ITF koordinatorica u Norveškoj

P: Kako je nastala ideja o pokretanju kampanje? Tko je pokretač?

O: Ideja je nastala u Norveškoj. Morali smo nešto učinit, poduzeti mjere, pokazati javnosti prob-lem te na taj način pokušati izaći iz nastale situacije. Već mnogo vremena ne uspijevamo učiniti ništa, paralizirani smo. Nismo dobili podršku norveškog zakonodavstva, zbog čega je logičan korak dalje bio pokretanje inicijative izvan granica naše domovine.

P: Koji je vaš sljedeći korak nakon povratka u Norvešku?

O: Prvo ćemo napraviti analizu svih podataka koje smo skupili u Aberdeenu. Posjetili smo mnogo norveških brodova koji daju novi uvid u situaciju. Nakon toga ćemo napraviti strategiju i prema njoj raditi u Norveškoj, ali i s britanskim i danskim kolegama. Ovo mora postati međunarodna akcija jer iako se događa većinom u norveškom kontinentalnom pojasu, odnosi se na sve pomorce zaposlene u Offshore sektoru.

NORRIE MCVICAR, koordinator ITF-a za offshore u Velikoj Britaniji

P: Koji su vaši dojmovi nakon završenog tjedna kampanje u Aberdeenu.

O: Moram reći da smo postigli cilj koji smo si zadali na početku, a to je istražiti što se događa na brodovima u Aberdeenu. Znali smo da postoje različite vrste sporazuma i ugovora pod kojima plove brodovi u ovom području,. Aberdeen je ogledalo offshore brodarstva u Sjevernom moru, mnogo je nacio-nalnosti zaposlenih pomoraca, konkurencija je nepoštena s obzirom na domicilne i nedomi-cilne pomorce. Ovdje govorim o pomorcima iz Europe i onima iz Azije i ostatka svijeta. Ova akcija je potvrdila naše sumnje te nam je ponudila mogućnost otvaranja socijalnog dijaloga s kompanijom Oil&Gas UK, Norwegian Petroleum i ostalim vladinim administracija-ma u Sjevernom moru.

P: Koji je sljedeći korak?O: Nakon što napravimo

zajednički izvještaj, sazvaćemo sastanak svih udruženih sindi-kata ITF-a u sjevernoj Europi, uključujući Rusiju i Hrvatsku. Moramo zajednički analizirati ovotjednu kampanju i nastav-iti davati podršku norveškom model agreementu. Pokrenuti ćemo pregovore u Ujedinjenom Kraljevstvu s kompanijama koje ovdje iskorištavaju radnu snagu, te ćemo napraviti borbeni plan za budućnost. Moramo napraviti strategiju kampanje, model kojeg ćemo se držati u europskom sektoru, a plan je isti taj prenijeti i u Južnu Ameriku. Još je jedan prob-lem tu koji nas muči, a to je podrška koju je europsko zakonodavstvo zatražilo od sindikata nakon katastrofe platforme Deepwater Horizon u Meksičkom zaljevu. Mi smo Europi dali podršku, ne trebamo nove odredbe za Sjeverno more, jer su postojeće jedne od najboljih. Umjesto da se bave s normativima rada u offshoreu u Sjevernom moru, primarnije je riješavati problem socijalnog dump-inga koji je svakim danom sve veći zbog nedostatka EU regulative na tom području.

P: Da li to uključuje i Sredozemlje?O: Sredozemlje je ipak malo

drugačije, mi ga zovemo “nepoznati teren”, iako su i u tom području isti operativci. Bili bismo sretni da možemo istražiti što se događa u toj regiji i više nego zadovoljni proširiti kampanju u vaše susjedstvo. Puno je bitaka koje nas još čekaju.

P: Koju poruku možemo poslati hrvatskim pomorcima?

O: Poruka je jasna, kao što smo i pokazali u ovoj akciji u Aberdeenu. Dobrodošli su u Sjevernom moru, kao i njihove nadaleko poznate pomorske vještine. U ovom sektoru je poznat manjak radne snage, a mi znamo da oni vrednuju svoju plaću i standard radnih uvjeta na brodu. Znamo da neće raditi za “crkavicu”, što znači da imamo zajednički cilj, a to je jednakost radne snage u offshoreu u Europi.

AAGE BAERHEIM,ITF inspektor u sindikatuIndustri Energihttp://www.industrienergi.no

P: Kako ste i zašto uključili u ovu kampanju?O: Radio sam s Norriem McVicarom, oofshore koordinatorom, u radnoj

grupi u ITF-u. Već smo organizirali zajedno nekoliko kampanja u Aber-deenu i Sjevernom moru, takve akcije su od velike važnosti, jer kako ste i sami vidjeli, Aberdeen je za brodarske kompanije “slobodna zemlja”: zapošljavaju koga god hoće i plaćaju ga prema svom nahođenju. Ja sam zadužen za vodstvo norveškog dijela offshorea i do prije dvije godine sve je bilo u redu. Sve je funkcioniralo po pravilima i pod ugovorima. No, tada su norveške pomorske organizacije ukinule/obustavile FOC ugov-ore, tako da od tada pomorci u Norveškoj ne plove pod ugovorom.

Odlučeno je da će se narednom razdoblju opet zatražiti uvođenje kolektivnih ugovora za brodove u norveškom pojas,u jer je ovakva situacija neodrživa. Minimalna plaća određena sporazumom (Model Agreement) u Norveškoj je 3.400 dolara za kormilara ,a želimo da to bude minimum za sve koji rade u norveškom offhoreu.

P: Pretpostavljam da ćete strategiju razvijati u Radnoj grupi za offshore.

O: Naravno. To nam je idući korak. Ideja je ovakvu kampanju proširiti i na Sredozemlju, a konačno i druge kontinente. Primjerice, ako Hrvatska želi početi raditi na rješavanju istog problema na Sredozemlju, prvo će se morati uključiti u rad naše radne grupe koja okuplja ostatak sindikata iz tog područja.

P: Da li dobro surađujete s norveškom vladom?O: Da, ukoliko se radi o socijaldemokratskoj vladi. Sada je u Norveškoj

na vlasti koalicija kojoj su pregovori prihvatljivi. No, sljedeće godine imamo izbore i velike su šanse da će vlast osvojiti desno orijentirana stranka. Neće biti lako, jer je to “američki uzorak” stranke: ukinuti će mnogo prava, pogotovo u sindikalnom kontekstu.

ITF inspektori u zajednickoj akciji

Norrie McVicar i Angelica Gjestrum, voditelji kampanje

SPH u posjeti hrvatskim pomorcima na brodu Toisa Defiant

Milko Kronja ispred broda Toisa Invincible Nikša Vidović, drugi časnik palube na brodu Toisa Invincible

Okupljanje inspektora prije odlaska na brodove

Obilazak indijskog broda s norveškim inspektorima

SLogan ITF kampanje

br. 70 • ožujak 201210

Vijeće Europe EU je 23. ožujka potvrdilo svoju namjeru da produži misiju EU NAVFOR-a (Operacija Atalanta) kod obala Somalije do prosinca 2014. godine. U isto vrijeme je Vijeće proširilo i područje djelovanja uključujući i obalni područje Somalije i unutrašnje vode.Odluka omogućuje snagama

Operacije Atalanta da djeluju zajedno s tranzicijskom feder-alnom vladom i drugim somali-jskim entitetima u podršci njihovoj borbi protiv piratstva

u priobalju. U suglasju s rezolu-cijama Vijeća sigurnosti UN-a, somalska vlada je notificirala generalnom tajniku UN-a prista-janje na ponudu EU za suradnju.Govoreći o produženju mandata

i proširenju područja djelovanja kontraadmiral Duncan Potts, koji je operativni zapovjednik mornaričkih snaga EU-a je izja-vio da je produženje mandata do kraja 2014. Godine potvrda obveze EU da se bori protiv piratstva na području Rogu Afrike.• (dp)

EU NAVFOR

EU produžila protu-piratsku misiju

Ukratko• Nova pravila plovidbe u

Veneciji: obveza održavanja razmaka između brodova u plovidbi kanalima Malamocco-Marghera i San Marco –Giudecca; obveza asistencije dva tegljača za brodove veće od 40.000 gt u

plovidbi kanalom San Marco-Giudecca; obveza angažiranja drugog pilota za brodove preko 40.000 gt i zabrana priveza na rivu Sette Martiri za brodove veće od 40.000 gt.

• Zapovjednik i časnik u straži broda Rena koji je udario u reef kod Novog Zelanda u listopadu

prošle godine optuženi su za vođenje broda na način koji je uzrokovao nepotrebnu opasnost ili rizik te za pokušaj ometanja tijeka pravde. Mogu biti osuđeni s više od sedam godina zatvora. Zapovjednik je izjavio da se osjeća krivim, dok se časnik koji je bio u straži nije izjasnio o svojoj krivici.

• Marine Safety Forum izdao je početkom ožujka upozorenje u svezi pojave legionelle u sani-tarnim čvorovima dviju članova posade jednoga broda. Simptomi infekcije legionelom su visoka temperatura, osjećaj hladnoće i suhi kašalj. Daljni stadij uzrokuje gastrointestinalne probleme i probleme živčanog sustava. • (dp)

Baš kao i nekada, indus-triju pogađaju krize (danas

privatizacije, na žalost radnika, jer nakon toga ostaju bez posla) naravno da svi manje više propadaju i naravno nekad su sindikati u toj situaciji jačali, a danas slabo reagiraju na sve veće nepravde i na sve manji socijalni prag, na glad, na nemoć radnika koji samo sluša da je potrošačka košarica sve skuplja i skuplja da sve poskupljuje,ali ništa se ne događa osim što ljudi izlaze na ulicu, a sit gladnome ne vjeruje...Međutim, pustimo sad naše žene koje su se borile u ono vrijeme i nikad neće biti zaboravljene, mi danas imamo situaciju da jednom godišnje iskažemo što jesmo i što želimo, imamo politiku s formalnog priznanja ravnopravnosti, a u području primjene - otkrivamo diskriminaciju, gubitak posla i vraćamo se opet na sistemske promjene za bolje sutra.

Danas mi se čini da nema više onog 8. marta kao nekad kada su kavaliri poklanjali ljepšem spolu cvijeće, a sindikati i radni kolektivi slali žene na shop-ping ture u Trst ili Graz. Gozbe nije falilo, slavlje uz razne vrste mesa, slastica, naravno na račun firme ili sindikata. Nakon toga, naravno, opet na dijetu, danas moje drage žene možete birati - mjesečeva dijeta - ananas dijeta i naposljetku tuberkuloza u novčaniku kao najbolja dijeta. Sve me pomalo tjera da budem ironična, ali iskrena, mislim da danas sve nalikuje reklami za žene u stilu PRIJE I POSLIJE - prije su se žene borile i izborile prava za sebe i svoju obitelj (iskreno, žena je svemoguća, jer još nisam vidjela da je neko uspio izumiti zamjenu za ženu)!!!! Dakle PRIJE smo bile

cijenjene, uvažavane, plaćene za posao koji radimo, imale izbor zaposlenja, imale stimu-lanse za bolji rad, nagrađivane, unaprijeđene i dobivale bi stalno zaposlenje.

Tada smo sa lakoćom bile slatke, nasmijane, vedre i rumene, ugodno popunjene i rado smo trošile onaj famozni K15 kao trinaestu plaću ili regres za godišnji odmor, a plaćeni prekovremeni.....ma super. Mogle smo kupiti cipele i torbu, pa i zavjese ili koju haljinu...

E, danas tj. POSLIJE ove predEUROUNIJSKE DIJETE I

OVE PRIVATIZACIJE tj. ulaska stranog kapitala gdje smo mi stranci tj. najamni radnici, danas je to upakirana kakica – tj. drekec...Izgledamo anoreksično (ne sve), nema cvijeća, nema posla, nema plaće, nema sindi-kalne piletine i puretine, nema uvažavanja, a ako i imamo posao tada smo plaćene mnogo manje od stvarne vrijednosti, izložene smo ponižavanju, omalovažavaju našeg zvanja, diskriminirane smo, ne možemo napredovati, jer nebeske kočije pripadaju moćnicima.

Eto, stvarnost je jako žalosna, to znaju žene koje nemaju danas posao i žive od ničega, a svjedoci smo toga svaki dan. Da li će se među nama ženama uskrsnuti moderna Klara Zetkin? Da li ćemo se mi izboriti za pristojan život u kojemu ne strahujemo kako ćemo platiti račune, kako školovati dijete. Vjerujte mi, mnogim ženama su prohtjevi života svedeni na minimum: plaćeni posao i mogućnost školovanja svog djeteta...

Unatoč svemu, ja sam borac i još uvijek mi se živi kao i vama, moje drage žene, zato zajedno izborimo se za pravo za rad i život. Zajedno smo jače zar ne? •

Tatjana Božić, predsjednica Sekcije žena

Od prvog srpnja ove godine jezerom Bajer u Fužinama zaploviti će brod za prijevoz turista kapaciteta 60 osoba. Radi se o investiciji općine Fužine, Ministarstva turizma i Primorsko-goranske županije vrijednoj 1,4 milijuna kuna

kojom se želi još bolje turistički valorizirati jezero.U razgovoru s načelnikom općine Fužine, ing. Marinkom Kauzlarićem, ekskluzivno za SPH, najavljena je potreba za zapošljavanjem dva člana posade prema zahtjevima Hrvatskog registra brodova: zapovjednika i mornara (s pripadajućim svjedodžbama).Brod- katamaran će biti dug 15 i širok 5 metara, imati će ekološki

elektropogon i moći će ploviti brzinom od 4 čvora, a koristiti će se za vožnje jezerom od brane do špilje Vrelo nekoliko puta dnev-no. Moći će se koristiti i za semi-nare, svadbe i druge aktivnosti, a trebao bi ploviti tijekom cijele

godine (osim kada se jezero zimi zaledi). Na brodu će se pružati i jednostavne ugostiteljske usluge, a u večernjim i noćnim satima, s obzirom da je zatvorene kostrukcije (staklo) moći će pružati i druge usluge.Pozivaju se zainteresirani da se jave u Središnji ured SPH u Rijeci gdje će dobiti detaljnije infor-macije i kontakt brojeve u općini Fužine. • (dp)

Dan kada se slavi ženska ljepota i snaga

Međunarodni dan žena

Plovidba na 700 metara nadmorske visine

Turizam

Međunarodni dan žena

u sebi nosi korjenje

protesta i političkog

aktivizma. Početkom 20.

stoljeća žene traže više

od običnog rada, žele

veću nadnicu i jednaka

prava, ekonomska i

politička.

br. 70 • ožujak 2012 br. 70 • ožujak 2012 11

Gregg Bemis, Amerikanac koji je ronio do podrtine Estonije je izjavio: -

Nadam se da će tužitelj realizirati istragu što će biti značajan doprinos obiteljima poginulih.Ovo je prilika da se odredi da li je nevrijeme ili aktivnost na brodu uzrokovala potonuće. Tužitelj ima priliku da dobije pravu forenzičku sliku cijele kriminalne scene. Smatram da je službeno izvješće o nesreći krivotvoreno.

Upitan o krijumičarenju vojne tehnologije u Sovjetskom savezu 1994. godine, Aleksander Einseln, umirovljeni američki general je rekao: - Sve je na prodaju, sve možete dobiti ukoliko dovolj-no platite. Ako je tamo bilo vojnog tereta u noći nesreće to može objasniti neobičan način na koji je Estonia stradala.

Ubrzo je objavljena knjiga o otkriću zajedničkih poslova SAD i Rusije u transferu sovjetske svemirske tehnologije na Zapad brodom Estonia. Knjigu pod naslovom „Die Estonia“ napisala je novi-narka Jutta Rabe i sadrži prvu potpunu rekonstrukciju nesreće sa svjedočenjima preživjelih, video materijalima i službenim dokumentima. Dokazi upućuju na to da je Estonia na zadnjem putovanju prevozila ekstremno opasan teret. Rabe navodi i tekst Williama J. Broada obja-vljen 4. studenog 1991. godine u New York Timesu u kojem se opisuje za koju je sovjetsku svemirsku tehnologiju zaintere-siran (za kupnju) Pentagon.

Jedan incident početkom 1991. godine otkrio je koliko američki vojni establišment priželjkuje neke dijelove sovjetskog svemirskog programa. Kada je model reaktora Topaz 2, sovjetskog nuklearnog satelita, prikazan na jednom simpoziju u Washingtonu, Nuclear Regu-latory Commission (NRC) zabranila je njegov povratak tvrdeći da se radi o aktu ilegalnog izvoza nuklearne tehnologije iz SAD! International Scientific Products Inc. (ISP) iz San Josea najavila je plan kupo-vine ruskog nuklearnog reaktora kako bi SAD razvio sličan sustav. U to vrijeme ISP je bio angažiran na zajedničkom poslu sa sovjetskom kompanijom International Energy Technologies (INERTEK) čije je sjedište na Kurchatov Research Center u Moskvi. ISP više ne postoji ...

Pentagon je najavio 1991. godine nakanu da potroši 12 milijuna dolara za kupnju naprednog sovjetskog nukler-anog reaktora za proizvodnju energije u svemiru. Leonard Caveny, zamjenik direk-tora inovativnih znanosti i tehnologija putovao je u ruski svemirski laboratorij pokraj Moskve, gdje je tim stručnjaka testirao svemirsko vozilo koje je koris-tilo magnetska polja umjesto goriva za kretanje.

Pukovnik američke vojske Aleksander Einseln, koji je radio u Bruxellesu, je 1993. godine napustio svoj dom kod San Josea da bi preuzeo komandu bivših

sovjetskih vojnika u rodnoj Estoniji, koja je postala neovisna 1991. godine. Einseln je, međutim, nastavio izvještavati komandu NATO-a o situaciji u Estoniji sve do 1995. godine. Dok je Einseln vjero-jatno znao nešto o tehnologiji prijevoza u Estoniji i naoko naredio trupama da ga prate u luku, Rabe je izjavila za AFP da ne vjeruje da je on autor cijele operacije krijumičarenja.

Visokorangirani vojni ataše iz njemačke Bundesmarine rekao je Rabe da kada je posjetio Einselna u njegovom uredu u estonskom glavnom gradu Tallinnu, zbog sastanka na dan nesreće, on je pitao o potonuću. - To je bio napad na nas, izjavio je Einseln. Einseln je kasnije opovrgnuo da je bio u Tallinnu 28. rujna, jer je navodno bio u SAD. Neko-liko sati kasnije estonski šef Estline-a, kompanije koja je operirala s trajektom,

objavio je da je trajekt napadnut! Šef Estlinea Johannes Johanson doslovno je rekao da je Estonia potonula nakon napada. Rabe je objasnila kako su ronioci koje je unajmila švedska vlada potrošili sate i sate u kabinama tražeći crnu aktovnu koju je nosio ruski diler svemirske tehnologije, Alek-sandr Voronin. On je bio vlasnik kompanije Cosmos Associations u Tallinnu, dok je njegov brat Valeri imao sličnu kompaniju u Moskvi koja je trgovala oružjem i svemirskom tehnologijom. Službeni ronioci radili su za Rockwater, podružnicu Brown & Root Energy Services (BRES), a potpisali su doživotni ugovor koji ih je obvezao da ne govore ništa o tome što su našli na podrtini broda pod površinom mora. BRES je podružnica tvrtke Halliburton, koju je vodio do 1995. godine podpredsjednik SAD Dick Cheney. Rabe je otkrila da Rockwater nije bio najjeftiniji, ali je dobio posao od Johana Fransona, koji je bio na

čelu Swedish Maritime Administration. Tajnovitost je bila od velike važnosti, tvrdi Rabe.

Prema tvrdnjama Rabe, službene foto-grafije ronioca snimljene prvih četiri dana prosinca 1994. godine pokazuju kako ronioci bjesomučno pretražuju kabine lomeći brave da bi našli crnu kožatu aktovku. Konačno je aktovka pronađena u kabini br. 6130, jednoj od kabina koje je uobičajeno koristio nestali zapovjednik trajekta Avo Piht...

Prozor lake dostupnosti sovjetskim vojnim tajnama zatvorio je u srpnju 1998. godine sam Putin koji je naredio da se Voroninova kompanija likvidira, a američke tvrtke koje su s njim poslovale su izašle iz biznisa!

(kraj)

Identifikacijskeisprave pomoraca

Konvencijastupila nasnagu 6.ožujka

Administrativni problemi hrvatskih pomoraca u Brazilu koji su se odnosili na postupan-je u nekim brazilskim lukama u kojima su nacionalni popisi primjenjivani na način da se kratki boravak na kopnu (shore leave) ili tranzit i prekrcaj pomoraca uvjetovao posjedo-vanjem pomorske knjižice koju je izdala država stranka Kon-vencije ILO 108 iz 1958. godine ili Konvencije ILO 185 iz 2005. godine. U tom trenutku Hrvats-ka nije bila stranka navedenih konvencija iako je izdavala pomorske knjižice koje zadovol-javaju standarde iz konvencije ILO 108, pa su kontaktirana nadležna tijela u Brazilu kako bi se zaštitili interesi hrvatskih pomoraca. Naime, kako bivša SFRJ nije nikada bila stranka konvencije ILO 108, ni Hrvatska nije tu konvenciju preuzela sukcesijom.

Nakon stupanja na snagu kon-vencije ILO 185 devetog veljače 2005. godine , nije više bila moguća ratifikacija konvencije ILO 108, već samo konvencije

ILO 185. Slijedom toga, a nakon što je Ministarstvo unutarnjih poslova razvilo odgovarajuću tehnologiju i počelo s izdavan-jem biometrijskih putovnica, pristupilo se pripremi zakona o potvrđivanju konvencije ILO 185. Naime, u skladu sa zahtjevima konvencije ILO 185, države stranke ove konvencije obvezne su izdavati pomor-ske knjižice prema najvišim međunarodnim standardima uz biometrijsku identifikaciju pomoraca, čime se omogućava i primjena olakšica vezano za kratki boravak na kopnu, tranzit i prekrcaj pomoraca.

Hrvatski sabor je na sjed-nici od 17. lipnja 2011. godine donio Zakon o potvrđivanju konvencije ILO 185 te je Mini-starstvo vanjskih poslova noti-ficiralo depozitara, a konvencija u odnosu na Hrvatsku je stupila na snagu šestog ožujka 2012. godine.

O ratifikaciji je odmah izviještena brazilska strana te hrvatski brodari i posrednici pri zapošljavanju pomoraca. Ujedno, brazilska strana je izviještena da će se postupno, po stupanju na snagu kon-vencije ILO 185 u odnosu na Hrvatsku,započeti s izdavan-jem biometrijskih pomorskih knjižica te je zamoljena da u prijelaznom razdoblju osigura da hrvatski pomorci u Brazilu nemaju ranije opisanih ad-ministrativnih problema. Time su, nadamo se, otklonjeni svi problemi vezani za kratki bora-vak na kopnu, tranzit i prekrcaj hrvatskih pomoraca u Brazilu. • (dp)

Pregovori

NSPPBH se vratio, pregovori teški

Dobra je vijest da su pred-stavnici Nezavisnog sindikata pomoraca putničkih brodova Hrvatske (NSPPBH), koji je bio donio odluku da odu-staje od sudjelovanja u radu Pregovaračkog odbora sin-dikata za izmjenu i dopunu Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na putničkim brodovima i trajektima (NKUHP), odlučio da se vrati pregovorima.Loše su vijesti da sindikalni pred-stavnici Linijske nacionalne plovidbe nisu potpisali proto-kol, nisu pristupili NKUHP i ne smatraju se više punopravnim članom pregovaračkog odbora. Pregovori su nastavljeni u tri navrata, napreduju, ali vrlo sporo, jer seusaglašavanje po-jedinih članaka ostavlja za kraj pregovora.

Najlošija je vijest da se pregovori neće dovršiti u skladu s rokovima sa svim posljedi-cama po natječaj za dodjelu koncesije. • (dp)

Udruga pomoracaSv. Nikola - Vrsi

Još 1993. godine prilikom druženja u župnoj dvorani slaveći zaštitnika sv. Nikolu u Vrsima rodila se ideja o utemeljenju Udruge pomoraca sv. Nikola. Dvadesetak pomoraca u mirovini započelo je s radom na registru

pomoraca iz tog mjesta.Devet godina kasnije, 23. veljače ove godine održana je redovna godišnja

skupština, a članstvo se u tom razdoblju povećalo na čak 125.Povijest pomorstva u Vrsima posebna je priča – iz svake kuće je netko plo-

vio ili plovi pa se zbog toga i napominje: „Sve što vrška mati rodi, a zdravo i muško bi morem zaplovi!“. Nekada su to bili karbunjeri, mali od kužine ili ložači, a danas su vrški pomorci školovani za sva zvanja na brodu. Može se reći da se danas mogu „složiti najmanje dvije posude“ u svakom trenutku.

U registru vrških pomoraca danas je upisano 528 pomoraca, iako ih ima mnogo više, pa se akcija nastavlja.

Vršani sanjaju da neki brod Tankerske plovidbe iz Zadra ponese ime nji-hova mjesta i nadaju se da će se to uskoro ostvariti.•

N. Predovan

Slučaj Estonia (2)Tajne mora, more tajni

Piše: D.Prestint

br. 70 • ožujak 201212

Tema ovogodišnjeg Sv-

jetskog dana pomorstva

je „IMO: stotinu godina

nakon Titanica“ kojom

se IMO vraća svojim

korijenima – sigurnosti

života na moru.

Umorna posada tankera pred-

stavlja opasnost za sigurnost.

Da li može pomoći veći broj

članova posade, boravak u

hotelu ili putovanje prvim

razredom ?

Svi brodovi su pod prijetnjom posljedica umora posade. Na nekima je, ipak,

prijetnja veća. Posade na tankerima pred-stavljaju najveću prijetnju sigurnosti za druge brodove i za okoliš. Krajem rujna prošle godine pomorska industrija je dobila još jedan podsjetnik o možebitnim teškim posljedicama umora posade tankera. U SAD je objavljeno da je umor pilota uzrok sudara između tankera i barže u teglju koji je uzrokovao onečišćenje kod Port Arthura u Teksasu prošle godine.

U izvješću kojeg je objavio National Transportation Safety Board (NTSB) ističe se da je pilot ukrcan na tankeru Eagle Otome (52.504 gt) propustio da skrene, pa je tanker najprije udario o vezani brod Gull Arrow, a nakon toga je udario o baržu koju je teglio tegljač Dixie Vengeance. Drugi sudar je uzrokovao probijenje trupa tankera što je prouzročilo istjecanje 1,75 milijuna litara nafte.

Umor pilota je bio jedan od uzroka, jer je on u trenutku zaspao (privre-mena nemogućnost disanja) zbog njego-vog rasporeda rada koji mu nije dozvolio adekvatno spavanje uz odvlačenje pažnje dok je odgovarao na radio poziv s drugim pilotom. NTSB je preporučio guverneru države Teksas da zatraži od lokalne orga-nizacije pilota da preventivno djeluje na pojavu umora.

I dok umor pilota izaziva pažnju javnosti, što je s umorom posade na tankerima? Manager Intertanka Peter Kelly: - Umor posade je od velike važnosti za Intertanko, jer uzrokuje prijetnju sigurnosti plovidbe, posade i tereta. Zbog tih razloga, Inter-tanko je odlučio pomoći pomorcima. STCW konvencija ima značajnu ulogu u tome, a države zastave broda je sada moraju striktno sprovoditi.

Kap. Anuj Gupta, tehnički savjetnik Oil International Marine Forum (OCIMF): - Umor je sličan pijanstvu, svaki pomorac je pod određenim utjecajem umora – mala doza adrenalina u nekim situacijama pomaže – ali, dugotajni umor uzrokuje probleme. Ako se visokostresni navigacijski stres povećava, zajedno s drugim faktorima

kao što su magla, nesreća je vrlo vjerojatna.Gupta kaže da umor ostaje problem pogo-

tovo na brodovima kao što su mali obalni tankeri i tankeri u razvozu: - Za posade na tim brodovima najbolje je kada plove, kada to rade rutinski, ali kada se ta rutina prekida (privez, odvez, dolazak inspektora, rad s teretom, kontakti s lučkim vlastima) to povećava umor. Neki brodari o tome ne vode brigu!

Predstavnici industrije se slažu s Guptom da česta uplovljavanja i isplovljavanja povećavaju umor: - Mnogi tankeri, kao što su kemikalci, ukrcavaju na brojnim privezištima da bi ukrcali razne vrste tereta. Odlazak s privezišta na privezište i nemogućnost korištenja bezprekidnog odmora umnožava umor. Brodari bi trebali biti svjesni odgovornosti i drugačije orga-nizirati rad takvih posada.

ITF tvrdi da se protiv umora valja boriti,

jer je siguran da broj sati rada i odmora ne smije biti veći od 24. Predstavnik ITF-a Bjorn-Erik Kristoffersen primijetio je da časnici često rade administrativne poslove u vrijeme sati odmora, čime značajno povećavaju broj sati dnevnoga rada.

Profesor Andy Smith (direktor Centre of Occupational and Health Psycology na Cardiff University u Walesu) vodio je projekt istraživanja umora u ime UK Maritime and Coastguard Agency: - Tankeri imaju potenci-jalno mnogo opasnih operacija. Mislim da se umor pokazuje najprije u održavanju straže. Visokorizične operacije uključuju oper-acije priveza, odveza, rukovanja teretom i čišćenje tankova.

Razina umora je na velikim tankerima mnogo manja nego na drugim tipovima brodova, pa zapovjednik može odrađivati administrativne poslove bez obveze da nakon toga ode u stražu sve dok brod ne

isplovi. Povećanje broja časnika na brodu je dobar način borbe protiv umora – svaki takav časnik može u svakom trenutku zamijeniti umornog kolegu. Isto tako, kada brodar odluči da ukrca dodatnog upravitelja stroja ili prvog časnika ili ima na brodu ekstra časnika koji omogućava prvom časniku da bude u dnevnici, može biti dobra odluka. Tako se časnici mogu koncentrirati na određeni posao bez da budu opterećeni stražom. –Valja imati na umu da postoji mišljenje da se možemo dogovoriti oko razine umora, broja članova posade i sati rada. Ono što smo ustanovili je da ako brodar želi smanjiti broj članova posade, a to mu ne dozvoljava država zastave broda, brodar će – promijeniti zastavu i iskoristiti zakonodavstvo one zemlje koja će mu to dozvoliti!

U projektu je istaknuto da mnogi pomorci priznaju da falsificiraju svoj dnevnik rada i odmora. Pomorci smatraju da je umor dio posla, ne može se s time mišljenjem boriti, osim da se promovira kultura koja jasno definira zdravlje i sigurnost.

Područje koje se zanemaruje u borbi protiv efekata umora je faktor putovanja na brod. Projekt je pokazao da posade tankera moraju putovani na dugim relacijama diljem svijeta da bi došli do svog broda I dok se striktno pazi na plaćanje satova rada posade na brodu, malo se pažnje posvećuje plaćanju odmora posadi nakon dugog putovanja. Često oni putuju cijeli dan, dolaze na brod i odmah nastavljaju raditi bez odmora, pa nije ni čudo da su odmah po dolasku na brod - umorni. Časnici se opiru prijed-logu brodara da im odbiju dan godišnjeg odmora ukoliko se odmoraju u hotelu prije ukrcaja.

Dobri brodari su prepoznali opasnost da kad časnik nije odmoran predstavlja opas-nost. Ako se putuje iz Europe prema Japanu ili Singapuru, mnoge kompanije predvide da noć prije ukrcaja posada provede u hotelu kako bi se odmorila ili omoguće tek ukrcanim članovima posade na brodu odmor od 24 sata prije stupanja na dužnost. Na tome treba inzistirati i prilikom pregovo-ra za kolektivni ugovor.

Neki brodari prakticiraju da viši časnici lete u prvom razredu odnosno poslovnoj klasi znajući da će tako biti spremniji daod-mah stupe na dužnost. Kristoffersen tvrdi da je jedini lijek protiv umora – kraće radno vrijeme i više članova posade, no ta ideja nije naišla na plodno tlo prilikom usvaja-nja Manila amandmana STCW konvencije prošle godine.

Video o umoru na brodovima kojeg je izra-dio Cardiff University možete pogledati na www.seafarersfatigue.com.•(dp)

Jedna od posljedica potonuća Titanica 1912. godine

(stradalo je 1500 osoba) bila je prihvaćanje, dvije godine kasnije, prve International Convention for

the Safety of Life at Sea (SOLAS konvencija). Inačica konven-cija iz 1914. godine je kasnije nadograđena i popunjena: SOLAS 1929, SOLAS 1948, SOLAS 1960

(prva prihvaćena pod okriljem IMO-a) i SOLAS 1974. Konvencija SOLAS 1974 je i danas važeća, ali je i ona nadopunjena amandma-nima nekoliko puta.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana pomorstva daje mogućnost da se napravi inventura razvoja sigurnosti na moru od tragedije Titanica i da se raspravi u kojim se područjima sigurnost može povećati u slijedećim godinama, pogotovo nakon nesreće broda za krstarenje Costa Concordia.

Tradicionalni diplomatski prijem prilikom obilježavanja Svjetskog dana pomorstva održati će se u sjedištu IMO-a u londonu 27. rujna ove godine.•

Pregovorima do odmora nakon dugog puta

Umor

Stotinu godinanakon Titanica

Svjetski dan pomorstva 2012Pismo

Štovani,

zaista ova tajna p/b Aras (ex Lina Campanela) je dirljiva. Baš ove zadnje stranice su mi OK! Možda bi bilo vrijedno upisati malog trabakula Vinodol koji je doživio potop na Velim vratima, od Raše za Rijeku , a bio je u vlasništvu Obalne plovidbe Rijeka.

Upravo ova Buga (jedan od najstaraca prije oko 40 godina) nosila je dimnjak obojen po modelu ex Obalne plovidbe iz Rijeke. Igrane su nas-tradale pod Kostrenu kasnije, nekud 1962. Napišite i nešto o m/v Munds-burg, kojeg je s posadom popunjavao splitski zavod za zapošljavanje 1977. kada su i mene „usrećili“ s nalogom za ukrcaj.

Bili smo svi domaći, uglavnom okolica Splita, a trebao je otići baš na Pacifiku 31. siječnja 1978. gdje i danas leži s teretom cementa, a ja pro-slavio nedavno 34. rođendan, po njegovom brodolomu, inače uskoro mi je biološki 71.

Zahvaljujem na dostavi Vjesnika, jer mi je to još jedina povezanost sa pomorskim svijetom što mi pričinja zadovoljtsvo do odlaska u Raj.

Srdačno Vas pozdravljam Mladen-Božo Bačić, Lukoran.

br. 70 • ožujak 2012 br. 70 • ožujak 2012 13

Povećanje broja napada i nasilno ponašanje prema

taocima od strane naoružanih bandi zabilježeno je u vodama i lukama Nigerije i Benina.

Prepoznavajući rizik za pomorce u lukama, unutrašnjim vodama i u obalnim vodama Benina i Nigerije odlučeno je da se proglasi IBF High Risk Area u slijedećim područjima: teritorijalne vode

Benina i Nigerije, uključujući luke, terminale i sidrišta osim ukoliko je brod privezan na sigurno privezište u nadziranoj luci.

Sve kompanije koje operiraju brodovima ili instalacijama (plat-forme) u tom području moraju obvezatno poduzeti sve mjere za zaštitu svojih posada u odnosu prema vrsti rizika te osigu-rati adekvatnu zaštitu, savjete i naknade posadama.

Pomorci se moraju zaštititi povećanim mjerama sigurn-osti koje će osigurati sigurnost na brodu (Best Management Practice). U lukama navedenog

područja i unutrašnjim plovnim putevima i pristupima tim lukama, uključujući i offshore instalacije, treba poduzeti posebne sigurn-osne mjere za smanjenje ranji-vosti objekata od neovlaštenog pristupa odnosno ukrcaja. Te posebne mjere ovise o vrsti broda, objekta, njegove veličine i visine. Prije ulaska u luku posada će biti obaviještena o lokalnoj sigurnos-

noj situaciji, a dolazak i odlazak treba dogov-oriti sa sigurnosnim ophodnjama državnih snaga. Izlazak na kopno je zabranjen osim u posebnim slučajevima. Normalne smjene posade neće se obavljati u navedenom području. U normalnoj situaciji kompanija je obvezatna obavijestiti pomorca da je planiran odlazak broda u to područje 30 dana prije uplovljavanja.

Kada pomorac primi obavijest ima pravo da bude repatriran na trošak brodara. Ako brodar ne može obavijestiti brodara u zadanom roku (promjena plana plovidbe) brodar će učiniti sve moguće da repatrira pomorca u prvoj prilici na svoj trošak. Brodar će svakom pomorcu koji odluči ostati na brodu u tom području dati naknadu od dvostruke osnovne plaće za svaki dan proveden u području te dvostruku naknadu u slučaju smrti ili inval-idnosti.

Odluka stupa na snagu prvoga travnja.•

U slučaju, nedajbože, da nastane požar u sjedištu Costa Crociere

u Genovi, predsjednik Pier Luigi Foschi, trebao bi izaći iz zgrade posljednji nakon što se uvjerio da su svi uredi i ostale prostorije evakuirani i nakon što je uzeo temeljnu dokumentaciju tvrtke ? Dakle, trebao bi se ponašati kao zapovjednik broda ?

Naravno, ovo je paradoks. Mnoge su razlike između ruko-voditelja Foschia i zapovjednika Costa Concordie Francesca Schet-tina koji je optužen za potapanje, napuštanje broda i višestruko ubojstvo, jer nije izvršio svoju

obvezu. No, ima i nekih sličnosti između ta dva profesionalca koji imaju veliku odgovornost i kojima je, u različitim terminima, povjere-na sigurnost zaposlenika i klijenata te velika materijalna vlasništva tvrtke.

Onaj tko (bio stručnjak ili ne) procjenjuje ponašanje zapovjed-nika Schettina u slučaju nesreće uglavnom se poziva se na tradiciju da zapovjednik treba posljed-nji napustiti brod. Nacionalni i međunarodni zakoni nisu dovoljni da odrede kako se časnik treba ponašati u takvim dramatičnim događajima u kojima je ili nije odgovoran.

Već i definicira „časnik“ je dvoznačna. Zapovjednik broda za krstarenje je vojnik ili civil? Mišljenja o tome kako se treba ponašati u jednom slučaju ga vide u uniformi, a u drugom u civilu. Zapovjednik trgovačkog broda je kao kapetan pješadije kojemu general zapovijeda napredovanje pod vatrom neprijatelja ili je samo zaposlenik tvrtke koji odgovara po

civilnim zakonima ? Tu dubiozu ne rješava pomorski zakonik, koji dodjeljuje zapovjedniku ulogu davno prošlih vremena.

Danas, ovisno o uvjetima, zapovjednik je civil s činovima, vojni časnik ili manager na moru. Često i sve troje istovre-meno. U imaginarnom kolek-tivu zapovjednik je: morski vuk, elegantan časnik na svečanim večerama, aseptični birokrat koji potpisuje dokumente, pred-stavnik brodara, javni činovnik/matičar romantičnih vjenčanja na brodu, funkcioner koji se brine da brod ima sve što treba (ekipi-rana posada, dobro složen teret), ekspertni pomorac koji svladava

sve vrste plovidbe, javni bilježnik koji provjerava važenje brodskih dokumenata, putnika i ukrcanog tereta, sudac od kojeg se očekuje da presuđuje i eventualno uhiti kriminalce i lopove i neosporni vladar života i smrti posade, djece, žena i muškaraca koji provode odmor na brodu.

Možda je došlo vrijeme da se zakoni ažuriraju kako bi se sa većom preciznošću definiralo tko je ustvari zapovjednik. Bilo bi dobro da se to dogodi prije nego se Schettino osudi ili oslobodi!• (dp)

Europska komisija

Prozvane Belgija, Cipar i Portugal

Europska komisija upozorila je u ožujku Belgiju, Cipar i Portugal

da će ih tužiti sudu zbog toga što nisu implementirale Eu direk-tive o istrazi nesreća na moru u svoja nacionalna zakonodavstva. Direktiva, propisuje temeljne prin-

cipe provođenja istrage, je uključena u treći pomorski paket o sigurnosti kojeg su prihvatili Europ-ski parlament i Europsko vijeće 2009. godine. Prema tom paketu, država članica treba poduzeti korake za implement-aciju tih propisa u

nacionalno zakonodavstvo do 17. lipnja 2011., ali, prema navođenju komisije, Belgija, Cipar i Portugal uporno to izbjegavaju.• (dp)

EU

Novapravila za rezanje brodova

Europska komisija je krajem ožujka pred-stavila novi prijedlog pravila za rezanje brodova o čemu predstoji rasprava od EU parlamenta do vijeća EU s ciljem da se zajamči da europski brodovi budu izrezani samo u sigurnim rezalištima (za radnike) i koji su kompatibilni s okolišem.

Novi prijedlog pravila predviđa za velike trgovačke brodove pod zastavom država članica EU (uskoro i Hrvatske) sustav kontrole, certificiranja i autorizacije koji će se voditi od izgradnje do rezališta i recikliranja. Sustav mijenja konvenciju iz Hong Konga za sigurno rezanje brodova i kompatibilnost s okolišem koja je usvojena 2009. godine tako da se prim-

jenjuje bez čekanja ratifikacije i početka njene primjene (nekoliko godina). Uz nova pravila, komisija je predložila državama članicama da ratificiraju konvenciju iz Hong Konga i time ubrzaju njenu primjenu ( uvjet: najmanje 15 država zastava broda i država s rezalištima koji predstavljaju najmanje 40 posto svjetske flote i značajan postotak, najmanje 50 posto, kapac-

iteta rezanja i reciklaže na svjetskoj razini.Prijedlog komisije o rezalištima predviđa da

brodovi koji viju zastave zemalja EU uspostave inventuru opasnih materijala prisutnih na brodovima i traže svjedodžbu inventure. Uz to, predviđa da, prije ulaska broda u rezalište, treba smanjiti količine tih materijala uključujući ostatke tereta, ulja, goriva itd.

Prijedlog predviđa da, da bi se ušlo u popis autoriziranih rezališta na svjetskoj razini, rezališta brodova trebaju zadovoljiti cijelu seriju uvjeta (ekološke i sigurnosne). Rezanje brodova pod zastavama država EU biti će omogućeno samo rezalištima s popisa, a neki od uvjeta su oštriji od propisanih konvenci-jom kako bi se bolje pratili ti brodovi ikako bi se jamčilo da otpad od rezanja te eventualni opasni materijali s broda, budu zbrinuti na način kompatibilan s okolišem.

Kako bi se provodili ti prijedlozi, nameće se i brodarima obveza notifikacije nacio-nalnim vlastima namjera slanja broda u rezalište. Uspoređujući popis brodova kojima je izdana svjedodžba s inventurom materi-jala i popis izrezanih brodova u ovlaštenim rezalištima, vlasti će moći lakše pratiti oper-acije ilegalnih rezališta.• (dp)

Članovi International Bargaining Forum (IBF) iz-

razili su zabrinutost zbog pogoršanja sigurnosne

situacije posada na brodovima u Gvinejskom

zaljevu. Dostupna izvješća o napadima govore o

otimanju članova posada, ali i tereta. Vrijeme je da se rasčiste

dileme koje su zadaće

i odgovornosti osoba

kojima se povjerava na

tisuće putnika i tisuće

tona tereta.

Tko je ustvarizapovjednikbroda ?

Posada

Gvinejski zaljev je opasna zona

IBF

br. 70 • ožujak 201214Motorni brod za prijevoz općih tereta

i spremnika Ems, koji plovi pod zastavom karipske državice Antigue i Barbude doplovio je u Trogir na remont sedmog siječnja ove godine. Brod dužine 95 metara i nosivosti 5.408 DWT, izgrađen je u turskom brodogradilištu Torgem prije pet godina, a u vlasništvu je njemačke tvrtke Weser Schiffahrts GmbH iz grada Munster, dok o njegovim trgovačkim i drugim operacijama brigu vodi druga kompanija registrirana u istom gradu, Hanship Bereederungs GmbH. Uobičajeno je da na njemačkim brodovima nema većih problema, odnosno dugovanja prema pomorcima, međutim Ems se ne uklapa u tu shemu. Već je, naime, nekoliko puta na tom brodu dolazilo do interven-cije inspektora ITF-a kako bi posade došle do svojih zarađenih, a neisplaćenih plaća. Takav scenarij se ponovio i u Hrvatskoj, počelo je sa neisplatom plaća za studeni 2011. godine. Posada od jedanaest članova, sastavljena od pomoraca iz Ukrajine i Litve tražila je pomoć za isplatu plaće i repatrijaciju pomoraca kojima je ugovor istekao. Plaća je u međuvremenu isplaćena, no boravkom broda u brodogradilištu dug se povećavao, prvo za prosinac 2011. pa onda i za siječanj 2012. godine. Stoga je trebalo intervenirati i za isplatu tih plaća, što se naposljetku i ostvarilo, te su pomorci s Ems-a ukupno dobili nešto

više od 95.000 dolara. Ukupna svota će se još nešto povećati kroz iduće dane, jer će svojim kućama otići još troje pomoraca kojima je u međuvremenu istekao ugovor te je za njih dogovorena isplata pune plaće za veljaču te dio ožujka koji će odraditi do dolaska novih članova posade. Najave su da bi brod sredi-nom ožujka trebao isploviti na plovidbene zadatke, možda i uz drugi management, pa bi buduća isplata plaća trebala proći u mirnijem ozračju za pomorce. •

Tekst i slike M. Kronja

U novozelandskoj luci Auckland je naja-vljeno otpuštanje 320 lučkih radnika,

jer nisu htjeli pristati na potpisivanje za njih nepovoljnih kolektivnih ugovora. Kako bi se izvršio pritisak i ishodilo povoljno rješenje za dokere, ITF je poslao okružnicu svojim

inspektorima po svim svjetskim lukama da krenu u obilazak kontejnerskih brodova onih kompanija koje u svom redu plovidbe imaju i Auckland. Tako je i u riječkoj luci 22. ožujka

inspektor ITF-a Milko Kronja posjetio brod CMA CGM Berlioz, koji inače plovi između mediteranskih i luka Dalekog istoka. Na brodu je ukrcana mješovita rumunjsko-filipin-ska posada, a zapovjedniku Dinu Laurentiu Mihailu uručeno je pismo ITF-a upućeno kompaniji, a obavijest o akciji odnosno prob-lemima u Novom Zelandu data je članovima posade broda.

Zanimljivo je da je ovom prilikom došlo do jednog neuobičajenog susreta. Naime, uz M. Kronju je na brodu bio i kap. Kristi-

jan Vukušić, član SO SPH, koji se u jednom trenutku zagledao u trećeg časnika palube koji je donio brodske dokumente na pregled, te kazao da on njega pozna. I filipinski pomorac,

Sanano Elvis R. se prisjetio kap. Vukušića koji mu je na brodovima ove kompanije prije četiri godine bio nadređeni prvi časnik. Susret je zabilježen fotoaparatom, a i ostali filipinski članovi posade su se rado slikali na palubi velikog broda, izgrađenog prije 11 godina u južnokorejskom Pusanu (dužina 300 metara, širina 41 metar, zapremina 107.000 BRT, kapacitet 6.627 TEU). •

M. Kronja

Sigurnost

Najavljene promjene

Dopredsjednik Europske komisije Siim

Kallas, zadužen za transport, potvrdio je da Europska komisija je čvrstog opredjeljenja da treba unijeti promjene u pravilima za sigurnost brodova za krstarenje u IMO-u s ciljem da se zajamči sigurnost europ-skih građana koji se ukrcavaju u bilo kojoj svjetskoj luci uz korištenje naprednih mjera sigurnosti.

U tijeku travnja biti će održane javne konzultacije o sigurnosti putničkih brodova s ciljem izmjena zakonodavstva, a u tijeku proljeća najavljena je organizacija konferen-

cije o sigurnosti putničkih brodova na kojoj će biti pozvane sve zainteresirane strane.

Istovremeno je IMO najavio raspravu o sigurnosti putničkih brodova na sjednici Marine Safety Commitee koji će se održati od 16. do 25. svibnja.

-Sigurnost ima najveći prioritet. Putnici moraju biti sigurni da će se visoki standardi primjenjivati u svakom trenutku i na svakom mjestu gdje brod plovi. To se odnosi na sve putničke brodove uključujući trajekte i brodove za krstarenje, izjavio je Siimo Kallas. • (dp)

Iz dnevnika ITF inspektora

Posadi 95.000 dolara za zaostale plaće

Iz dnevnika ITF inspektora

Slučajni susret

br. 70 • ožujak 2012 br. 70 • ožujak 2012 15

PRIDRUŽITE SE,MI SMO OVDJE ZA VAS!PlaćanjeSindikat pomoraca Hrvatske

je sindikat pomorskih

profesionalaca koji okuplja

pomorce i brodarce bez

obzira na to kod kojeg

brodara plove, pod kojom

zastavom i na kojoj vrsti

broda plovi. Mi prego-

varamo s poslodavcima o

visini plaća, uvjetima rada,

radnim satima da bi osig-

urali ugovor koji prepoznaje

vještine i iskustvo članova.

Pravna pomoćSindikat pomoraca nudi

članovima široku lepezu

pravne pomoći. Kada nije

moguće dati pravni savjet

ili slučaj riješiti unutar

SPH koriste se poje-

dina odvjetnička društva

ili samostalni odvjetnici,

lojalni SPH, koji su specijal-

izirani za pomorsko radno

pravo ili opće radno pravo.

PodrškaSPH ima stručnjake koji

mogu dati odgovor i

tumačenja ugovora,

rješavati probleme neis-

plate plaća, isplata naknada

u svezi povreda na radi ili

smrti, diskriminacije...

PorezSPH je predložio, što je i

prihvaćeno, da pomorci,

ukoliko budu u tijeku

godine najmanje 183

dana na brodu (uključujući

putovanje, obrazovanje u

inozemstvu, bolovanje...)

budu oslobođeni od

plaćanja poreza na doho-

dak.

MirovinaSPH je predložio, što je

usvojeno, da pomorci

mogu u mirovinu sa 60

godina života i 15 godina

plovidbe, a utemeljio

je Zatvoreni dobrovoljni

mirovinski fond Sindikata

pomoraca Hrvatske kako

bi svojim članovima pružio

mogućnost mirovinske

štednje po najpovoljnijim

uvjetima (dodatna mirovi-

na).

Međunarodna podrškaSPH predstavlja stajališta

pomoraca na nacionalnim

i međunarodnim tijelima

uključujući European Trans-

port Workers’ Federation

(ETF), International Trans-

port Workers’ Federation

(ITF). SPH ima predstavnike

u tijelima International

Maritime Organisation

(IMO) i International Labour

Organisation (ILO) gdje se

donase globalne odluke u

svezi uvjeta rada, zdravlja

i sigurnosti te obrazovanja

pomoraca.

KontaktČlan SPH u svakom trenutku

ima na raspolaganju

mogućnost kontaktiranja

dužnosnika i pružanja

pomoći ( 24 sata na dan

bez obzira na vremensku

razliku i luke u kojoj se

brod nalazi). Dužnosnici

posjećuju pomorce na

brodovima, učenike i

studente u srednjim

školama i fakultetima,

održavaju kontakte s

nacionalnom administraci-

jom, nacionalnim i stranim

brodarima, posrednicima pri

zapošljavanju.

Vaš sindikat,vaš glasSPH predstavlja glas

dvadesetak tisuća hrvatskih

pomoraca-profesionalaca

koji rade u svim sekto-

rima industrije na moru

i na kopnu, uključujući

unutrašnju plovidbu, velike

jahte i offshore.

AktivnostSPH je demokratski sindikat

temeljen na dorovoljnom

članstvu koji nudi članovima

mogućnost da budu aktivni

i da iznesu svoja mišljenja

– na lokalnoj, nacionalnoj i

međunarodnoj razini.

2

milijarde dolara

planira potrošiti

Bourbon za razvoj

22 milijuna TEU-a

Prekrcano u kineskoj luci

Shenzhen u 2011

12.000 TEU-a

kapacitet broda

MSC Fabiola

SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 RijekaTel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673 E-mail: sindikat-pomoraca-hrvatske@ri.t-com.hr, vsvalina@sph.hr, predrag.brazzoduro@ri.t-com.hr, pbrazzoduro@sph.hr, brazzoduro_predrag@itf.org.uk, ljiljana.bobic@sph.hr,amanojlovic@sph.hr, bmanojlovic@sph.hr, dprestint@sph.hr

URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050E-mail: sph-zadar@zd.t-com.hr, mmiocic@sph.hr, ivica.jambrek@zd.t-com.hr

URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 SplitTel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339E-mail: sph-split@st.t-com.hr, bberlan@sph.hr, amalger@sph.hr

URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 DubrovnikTel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993E-mail: sindikat-pomoraca-hrvatske@du.t-com.hr, vglavocic@sph.hr, glavocic_vladimir@itf.org.uk

URED ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 79a, 22000 ŠibenikTel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321E-mail: mkronja@sph.hr, kronja_milko@itf.org.uk

SPH Adresar

www.sph.hr

Impressum

Pomorski vjesnikISSN 1330-736Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske, Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4, 51 000 RijekaZa nakladnika: Vladimir SvalinaGlavni i izvršni urednik: Danilo PrestintDizajn i prijelom: Roman Cetin

Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a, 51 000 RijekaNaklada: 5.000

Objavljeni članci ne moraju nužno održavati stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije, diskete i CD se ne vraćaju.

PRISTUPNICASindikat Pomoraca HrvatskeSredišnji ured Krešimirova 4, 51000 Rijeka

Želim se učlaniti u Sindikat Pomoraca Hrvatske (molimo ispuniti TISKANIM slovima)

Prezime Ime M / Ž

JMBG Adresa

Grad Poštanski broj Tel.

E-mail Mob.

NajblIža rodbina

Prezime Ime Srodstvo

Adresa Grad Pošt. broj

Plaćanje članarine

Gotovinom na blagajni SPH Uplatom na žiro račun SPH

Prema ugovoru SPH s brodarom/posrednikom

Datum Vlastoručni potpis

Mjesto

Brodar

Posrednik

Brod IMO br.

Svojstvo

Pomorska knjižica br. Izdana u Vrijedi do

Školska sprema Zvanje

Detalji o glavnoj svjedodžbi

Izdana od Datum izdavanja

Da li ste prethodno bili član SPH Da Ne

Čl. broj Kada ste prestali biti član

Da li ste član drugog sindikata Da Ne Kojeg

Popunjava SPH

Datum primitka

Broj iskaznice

Pridružite nam se na društvenim internet servisima:

Anketa

Da li bi vam koristili dodatni specijalizirani tečajevi

engleskog jezika?

Da 78.26 % Ne 21.74 %

br. 70 • ožujak 201216

Jeste li znali ?

Katwijk-Scheveningen – poprište posljednje pomor-ske bitke u I. Anglo-nizozem-skom ratu (1652-54).

U njoj je kod Katwijka (8.8.) i Scheveningena (10.8.1653.) engleska flota (admiral G. Monk; 120 linijskih brodova) porazila nizozemsku flotu (admiral M. Tromp; 85 linijskih brodova). Nakon poraza i zbog dezorga-nizacije u mornarici Nizozem-ska je morala pristati na mir.

AUTOR:VALTER

JEDAN ODKONTI-NENATA

MOREIZMEDU

ARAPSKOGPOLUOTOKAI SOMALIJE

KORIST,DOBIT

(TURC.)

MANJIMORSKIZALJEVI

BIZMUT

SAVEZNAAMERIČKA

DRŽAVA (GL.GRAD SALTLAKE CITY)

ISPUNJENODIMOM,

DIMLJIVO

AUSTRIJA

“NASSAU”

ZAMKA,KLOPKA

VELIKOEUROPSKO

GORJE

POLANJEGE

HUNSKIVLADAR,

“BiČ BOŽJI”

TAJLAND

AKRONIMMEDUNA-

RODNEUDRUGEBRODARA

PJESMAKOJU U DUE-TU IZVODE

VANNA IGIBONNI

ZAGUŠITIPRIDJEVAKPJEVAČADRA

ĆAŽENA

ŽERI

“NOMENNESCIO”

PUSTINJAK,ISPOSNIK

PJEVAČRAHIMOVSKI

KUHINJSKIAPARAT ZAMIJEŠANJE

VELIKISTAROGRČKIBASNOPISAC

STARIJIBRITANSKIGLUMAC,

BASIL (”BALNA VODI”)

RUSKIKNJIŽEVNIK

ILJF

FILMANTONIJANUIĆA S

NATAĆ

ŠOMJANJI

SABLAST,UTVARA

SKLONOSTKRAJNO-

STIMA

MEDUNAROD-NI ODBOR

BRODARA SASJEDIŠTEM

U LONDONU

PRILOG;BOCKAVO

FILM COSTEGAVRASA

DUGA RIJEKAU ŠVEDSKOJ

“RUBALJ”

LITERARNII FILMSKI

KRALJDŽUNGLESUMPOR

SUNCOBRAN(FR.)

ZLATKOKOMADINA

“TWO WAYIMMERSION”

PANAMA

GLENNFORD

AMERICIJ

REGISTRACIJABRODA PODSTRANOM

ZASTAVOM(KRATICA)

OBMANA,PRIJEVARA

OLIVER(MLAKAR)OD MILJA

GRAD USJEVERNOJ

NIGERIJIDOGA, HRTILI OVČAR

BRIT. GLU-MAC, JUDE

MEDUNAROD-NI SINDIKATPOMORACA

LJESTVICELIJEVI

PRITOKRAJNE U

ŠVICARSKOJ

VLADINRESOR

ZADUŽEN ZAPOMORSTVO

2 x 4

ULOGATIJELO KOJEODREDUJE

RATNE ZONENA MORU

“SEA BASEDTERMINAL”

ISTO

RELAKSACIJE

ČNJAČKAVJEŠTINA

JAKO HALU-CINOGENOSREDSTVOSJEVERNI

ILI JUŽNI ...

UMJETNOGNOJIVO,KARBAMID

MEDITERAN-SKA BILJKA

TURSKAVALUTAANTIČKI

GRAD KODSOLUNA

SVJETSKAUDRUGABRODARAKONJSKI

POVODAC

ARIJAN(KOMAZEC)OD MILJA

SKLOP,SUSTAV

NORVEŠKAJESTIVE

GLJIVE IZPORODICEAMANITA

PODIZANJEOBJEKATA,GRADENJE

VABLJENJE,MAMLJENJE

BIJELAC ULAT. AMERICIKROVNA OR-GANIZACIJAPOMORACA

AMERIČKANBA-EKIPA

ŽABLJI UDOSOBNA

ZAMJENICAČOVJEK JAKE

FIZIČKEGRADE

ŠATROVAČKIJEZIK (FR.)

GLUMACMATULA

SLOŽENOSLOVOSLAVNITENISAČNASTASE

NICOLAS(KRAĆE)

NA AGEN-CIJA ZA OBAL-

NI LINIJSKIPOMORSKI

PROMET

ŠAPETARGRAŠO

RUMUNJSKIGRAD UBANATU

IMPERATOR

AMERIČKIIZUMITELJ

ELEKTRIČNIHUREDAJA,

THOMAS ALVA

SLOVA IZA“P” I “N”

PLUTAJUĆALEDENA

GROMADA

SITNAMORSKA

RIBA

UKRASIMUŠKOG LICA

STRUGALJKENAJVEĆI

FILIPINSKISINDIKAT

POMORACA

DOMAĆISINDIKAT

POMORACANA NAČIN,

POPUT

ASTATISTAKNUTA

TOČKA UJUŽNOJAFRICI

GLASNOSMIJANJEAMERIČKAGLUMICA,LINDSAY

Mornarski recept

»Siromašna« riba s češnjakom

Sastojci: 2 morske mačke ili

jedna raža od oko 1 kilograma, 4

režnja češnjaka, snopić peršina,

½ kg pirea od rajčice, 5 suhih

slanih rajčica, 2 papričice, 6 žlica

octa, 6 žlica ekstradjevičanskog

maslinova ulja, sol.

Vrijeme pripreme: 15 minuta,

plus 4 ili 5 sati u hladnjaku.

Vrijeme kuhanja: 35 minuta

Priprema: Očistiti i oguliti ribu.

Ustitniti češnjak, peršin, suhe

rajčice i papričice – sve izmiješati

i staviti u tavu s uljem, dodati

ocat i, kada je evaporirao, staviti

pire od rajčice. Kuhati na laganoj

vatri uz miješanje oko 20 minuta.

Ostaviti da se ohladi. Staviti

mačke ili raže u posudu s vodom,

malo posoliti, kada voda zavrije

kuhati još 15 minuta. Izvaditi

ribu, ocijediti je i sve staviti u

hladnjak najmanje 4 sata prije

posluživanja.

Anegdote s mora

Uspješni zapovjednik

Jednom je postojao vrlo poznati zapovjednik. Bio je vrlo uspješan u svemu što je radio: godinama je zapovjedao trgovačkim brodovi-ma diljem svjetskih mora. Nikada ga nisu svladale oluje niti pirati. Bio je uzor posadama i drugim zapovjednicima. Ipak, jedna ga je činjenica izdvajala od drugih zapovjednika: svakog jutra imao je poseban ritual. Zatvarao se u svoju kabinu i otvarao mali sef.

Unutra je bio komadić papira. Gledao bi u njega nekoliko minuta, a onda bi ga ponovno zatvorio u sef. I onda bi se posvetio dnevnim obvezama. Godinama su posade postajale sve znatiželjnije. Kakvo blago skriva sef ?

Jednog dana je zapovjednik umro. Prvi časnik je okupio cijelu posadu, otvorio sef i...Pronašli su papir na kome su bile samo četiri riječi, po dvije u svakom redu:

Port Left,Starboard Right.

Deset trenutno najdužih brodova

1. Emma Maersk - 397 metara

2. TI Africa, TI Asia, TI Europe, TI Oceania ... 379 metara

3. MSC Beatrice ... 366,1 metar

4. MSC Danit ... 365,50 m

5. Vale Brasil ... 362 m

6. Oasis of the Seas ...360 m

7. Allure of the Seas ... 360 m

8. Axel Maersk ... 352 m

9. CMA CGM Medea ... 350 m

10. COSCO Guangzhou ... 350 m

1.travanj 1943. - Norveški motor-ni tanker Storsten (izgrađen 1926. godine u brodogradilištu Barclay Curie & Co., 5.342 tona), pod njemačkom kontrolom, potopljen je prilikom pokušaja u Englesku. Nijemci su saznali za tu namjeru te su poslali zrakoplove da potope brod izvan teritorijalnih voda

kod Gothenburga. Ubrzo nakon bombardiranja njemački ophodni brod otvorio je vatru na brod kada je posada pokušala spustiti čamce. Patrolni brod pokušao je uzeti brod u tegalj, ali je potonuo prije ulaska u luku. Prilikom bombardiranja i vatre s ophodnog broda stradalo je 17 članova posade. •

Potonućetankera Storsten

Obljetnica