HEP Vjesnik 228

HEP VJESNIK 188 (228), rujan 2006. 1

HEP VJESNIK 188 (228), rujan 2006.2

U prigodi obljetnice – desetljeća rada tvrtke Plomin d.o.o.

Osnovan HEP – Obnovljivi izvori d.o.o.

Sve~ano obilježen po~etak plinofikacije Baranje

Neka Hrvatska bude regionalni predvodnik u iskorištavanju geotermalne energije

Svjetski kongres CIGRÉ 2006

Novigradska javna rasvjeta najekološkija u Europi

Info dan o Programu inteligentne energije za Europu

Iskorak prema tržišnom odnosu s kupcima

Smanjiti gubitke na razinu modernih svjetskih distribucija

Sve više zanimanja za kabliranje

Promjena klime: Presudnih 15 idućih godina

Velikan Tesla u velikom Parizu

Elektroenergetika – ovogodišnja kiparska inspiracija

NSR HEP-a će i dalje biti nezavisan

HE Zaku~ac: Rade, ugovaraju, pripremaju

HE Senj i Sklope znatno iznad plana

TS Dobri: Potpuno pouzdana u špici potrošnje

Sistematizacija ili psihološki ugovor

\ur|a Su{ecGlavni i odgovorni urednik HEP Vjesnika

U ovom broju:

Godišnji odmori su iza nas, lijepo jesensko vrijeme još je s nama. Hidroelektrane su spremne za prihvat dotoka od o~ekivanih kiša u razdoblju koje slijedi, a loživo ulje, plin i ugljen osigurani su za rad termoelektrana u predstojećoj zimskoj sezoni.

Pred nama je „veliko pospremanje“, odnosno nova organizacija i sistematizacija radnih mjesta za vladajuće i ovisna društva HEP grupe, osim prijenosnog i distribucijskog operatora, gdje je to već provedeno. O nama odlu~uje naš poslodavac. Temeljna zadaća poslodavca je obaviti zadatke i ostvariti ciljeve u organizaciji u kojoj su uspostavljeni djelotvorni odnosi i to takvi da mi na najbolji mogući na~in doprinosimo ostvarenju tih zadataka. Poslodavac ocjenjuje našu i vrijednost našega rada i naknadu za obavljeni posao i to odre|uje naš organizacijski i društveni status. Sve to treba zapisati-propisati na papiru, sastaviti ugovor o takvomu radu i dati nam da ga potpišemo.

Ali, ako upravljanje ljudima poglavito zna~i voditi ih i razvijati njihovu motivaciju i požrtvovnost, rije~ je o ponašanju koje se ne može propisati. Stoga se naj~ešće odnosi u nekoj organizaciji temelje na tzv. psihološkom ugovoru, odnosno mišljenju ljudi o tomu kakvo se ponašanje od njih o~ekuje. To su o~ekivanja koja naj~ešće ne mogu biti propisana, nisu zapisana, temelje se na pretpostavkama, nisu jasno izražena i dogovorena – ona bi se trebala razumjeti sama po sebi.

Psihološki ugovor se sastoji od dvostrukog razumijevanja odnosa (vladanja) – s jedne strane vladanja kakvo poslodavac o~ekuju od nas i, s druge strane – vladanja kakvo mi o~ekujemo od svog poslodavca.

Što zaposlenik o~ekuje od poslodavca?Prije svega, da se prema njemu odnosi kao

prema ljudskom biću, da mu dodijeli takav posao u kojemu može pokazati svoje sposobnosti, da bude nagra|en u skladu sa svojim doprinosom na poslu, da mu se omogući pokazati što zna te da ima mogućnost za svoj daljnji razvoj, da ima sigurnost na poslu, da zna što se od njega o~ekuje te da

34-35

3-5

6

7

9

10

10

11

12

13

14

15

16

20

22,23

28,29

30,31

40

dobije povratnu informaciju o (mogućem) napretku i vlastitoj vrijednosti.

Što, pak, poslodavac o~ekuje od zaposlenika?Naj~ešće o~ekuje da se zaposlenik potpuno

preda poslu i da cijeni vrijednosti tvrtke, da marljivo radi, bude odan i spreman u~initi ono što se od njega traži, da ima znanja i sposobnosti i da unaprje|uje imidž tvrtke kod kupaca, klijenata i dobavlja~a.

Budući da vrsta posla odre|uje visinu nagrade, odnosno da je na primjereni na~in vrednovan doprinos zaposlenika, plaća mora biti utvr|ena pravedno, dosljedno i nepristrano. U skladu s „teorijom o~ekivanja“, zaposlenik opravdano vjeruje da postoji utemeljena „nit poveznica“ izme|u onoga što radi i onoga što dobiva - veza izme|u truda i nagrade. Slijedom toga, ostvarit će se privrženost tvrtki, koja podrazumijeva odanost i lojalnost. Privrženost ima tri sastavnice i to: poistovjećivanje s tvrtkom – njenom svrhom i vrijednostima, želja za ostankom u tvrtki te spremnost na marljiv rad u ime tvrtke. Ljudi najbolje reagiraju ako im se poveća razina odgovornosti, ako ih se poti~e na davanje osobnog doprinosa i ako im se pomogne da postignu zadovoljstvo na poslu. Tradicionalni pristup, koji je više usmjeren na nadzor nad ljudima trebao bi prerasti, zna~i, u upravljanje ljudima, kojim se postižu veći i bolji u~inci za poslodavca i zaposlenike.

Evo jedne preporuke: vjerujte ljudima i s njima postupajte kao s odraslim osobama, oduševite ih životnim i maštovitim vo|enjem, usavršavajte kvalitetu i pokažite koliko ste s njom zaokupljeni, stvorite kod njih osjećaj vlasništva nad poslom i tada će vam vaši zaposlenici biti potpuno odani?

Bez obzira na to što ovo možda izgleda idealno (kao iz udžbenika o teoriji upravljanja), dobro je podsjetiti se što bi valjalo imati na umu prigodom slaganja nove organizacije i sistematizacije, kako bi bili zadovoljni – i poslodavac i zaposlenici.

53

228188


OBLJETNICA

Desetlje}e rada tvrtke Plomin d.o.o.

TE Plomin 2 je elektroenergetski objekt koji je danas prema va`nosti i ulozi nezamjenjiv u hrvatskom elektroenergetskom sustavu jer, osim odli~nih gospodarskih i tehni~kih u~inaka koji se postiù zahvaljuju}i projektu Plomin 2 i uz utrostru~enje ukupnih proizvodnih kapaciteta u odnosu na Plomin 1, one~i{}enje okoli{a na podru~ju Labin{tine bitno je smanjeno, kako u pogledu ispu{nih plinova i ~estica, tako i u pogledu otpadnih voda i skladi{tenja otpada

U Plominu je 8. rujna o.g. sve~ano obiljeèna desetogodi{njica utemeljenja tvrtke Plomin d.o.o. u zajedni~kom vlasni{tvu HEP-a i RWE-a. Doma}ini, ~lanovi Uprave Plomin d.o.o., dr. sc. Ser|o Klap~i} i Ralf Blomberg, predstavnici vlasnika i najzaslu`niji za uspje{no poslovanje tvrtke, pozdravili su svoje goste i ukratko ih upoznali s uspje{nim radom plominske elektrane.

Brojnim uzvanicima potom se obratio predsjednik Uprave HEP-a, mr. sc. Ivan Mravak, rije~ima:

- Izgradnja drugog bloka u TE Plomin snage 210 MW, prva je velika investicija HEP-a u proizvodnji elektri~ne energije od osamostaljenja Republike Hrvatske. To je i prvi projekt yoint-venture Hrvatske elektroprivrede s nekom inozemnom tvrtkom. Premda je bilo puno kontroverzi u svezi s nastavkom izgradnje Plomina 2, s obzirom na tehni~ku koncepciju, kao i na na~in financiranja i izgradnje, danas nakon punih {est godina rada ovoga objekta, moèmo s velikim zadovoljstvom i bez ikakvih ograda ustvrditi da je Plomin 2 nadma{io o~ekivanja njegovih projektanata, financijera i izvo|a~a radova. Taj elektroenergetski objekt danas je prema va`nosti i ulozi nezamjenjiv u hrvatskom elektroenergetskome sustavu. Osim odli~nih gospodarskih i tehni~kih u~inaka, zahvaljuju}i projektu Plomin 2, i uz utrostru~enje ukupnih proizvodnih kapaciteta u odnosu na Plomin 1, one~i{}enje okoli{a na podru~ju Labin{tine bitno je smanjeno, kako u pogledu ispu{nih plinova i ~estica, tako i u pogledu otpadnih voda i skladi{tenja otpada.

Mo`da je upravo danas, ovdje u Plominu, mjesto i vrijeme za podsje}anje i na neke druge aspekte i

Nadma{ena o~ekivanja projektanata, financijera i izvo|a~a Ivica Tomi}

Snimila: Dragica Jurajev~i}

U prigodi desetlje}a rada tvrtke TE Plomin d.o.o., na sve~anosti su se uzvanicima obratili: dr. Johannes Lambertz - zamjenik predsjednika Uprave RWE Power AG, Sigrid Hively - referentica za gospodarstvo pri Veleposlanstvu Njema~ke u Zagrebu, Branko Vukeli} - ministar gospodarstva, rada i poduzetni{tva. Ivan Jakov~i}, ùpan Istarske ùpanije i mr. sc. Ivan Mravak – predsjednik Uprave HEP-a d.d.

Doma}ini, ~lanovi Uprave Plomin d.o.o., predstavnici vlasnika i najzaslu`niji za uspje{no poslovanje tvrtke, dr. sc. Ser|o Klap~i} i…

… Ralf Blomberg, pozdravili su svoje goste i ukratko ih upoznali s uspje{nim radom plominske elektrane

~injenice vezane za izgradnju ovoga objekta. Izgradnja i eksploatacija TE Plomina 2 najslikovitije pokazuje koliko je HEP kao jedinstvena tvrtka u~inkovitiji i organiziraniji i sna`niji u odnosu na rascjepkana elektroprivredna poduze}a koja smo imali u Hrvatskoj do devedesete godine pro{log stolje}a, koja sama nisu bila u stanju kvalitetno graditi takve kapitalne energetske objekte. Premda je izgradnja TE Plomin 2 zapo~eta jo{ 1985. godine, a s priprema se krenulo ve} 1980., nakon punih pet godina izgradnje, gotovost je bila tek 65 do 70 posto, a prema planu izgradnje elektrana je trebala biti u potpunosti zavr{ena u roku od tri do tri i pol godine. Projekt je ulazio u krizu zbog politi~ke i gospodarske

krize biv{e dràve, koja se izravno odraàvala i na izgradnju temeljnih infrastrukturnih objekata, Zbog agresije na Hrvatsku, izgradnja ovog objekta u potpunosti je prekinuta 1991. godine.

Pripreme za nastavak izgradnje Plomina 2 zapo~ele su neposredno nakon osloba|anja ve}ine okupiranih teritorija Republike Hrvatske, kad su se Dràva, a i Hrvatska elektroprivreda, mogle posvetiti i drugim bitnim problemima osim golog odràvanja elektroenergetskoga sustava u ratnim okolnostima. Nastavak izgradnje Plomina 2 pratila je i kriza Istarskih ugljenokopa koji su prestajali biti isplativi, kako zbog nedostatka kvalitetnih nalazi{ta, tako i zbog lo{e


kvalitete doma}eg ugljena koji je sadràvao veliki postotak sumpora. Ne moèmo zaobi}i ni ulogu HEP-a u zbrinjavanju zaposlenih u rudniku Tupljak. Naime, HEP je zaposlio 38 zaposlenika ugljenokopa, a ostalih 128 je prihvatilo tzv. stimulativne otpremnine te je HEP za ste~aj i zatvaranje rudnika izdvojio vi{e od 90 milijuna kuna.

Uz krizu ugljenokopa porasli su i ekolo{ki zahtjevi, {to je zahtijevalo promjenu projekta, uvoz kvalitetnog niskosumpornog ugljena te izgradnju ure|aja za odsumporavanje. U tu svrhu izgra|ena je luka u koju mogu uplovljavati brodovi teìne do 70 bruto registarskih tona. Uz to, pokrenuti su programi u okviru Projekta prijateljskog okruènja pa je izgra|eno trajektno pristani{te, a uskoro }e se nastaviti i s izgradnjom ribogojili{ta. Znam da je lokalna javnost o~ekivala i vi{e od projekata prijateljskog okruènja, ali nije bilo sloge i dogovora lokalnih zajednica. Unato~ tomu, do sada je u taj Projekt HEP uloìo 50 milijuna kuna. HEP je otvoren i za druge projekte, ali uz dogovor s lokalnim zajednicama i vezane za predstoje}u izgradnju tre}eg, zamjenskog bloka plominske termoelektrane. Na kraju svog govora, I. Mravak je naglasio da suradnja HEP-a s njema~kim partnerom RWE-om proteklih deset godina ni jednoga trenutka nije dolazila u pitanje te je iskazao nadu da }e tako biti i u budu}im projektima. Odgovaraju}i na pitanja novinara, Predsjednik Uoprave je izvijestio da }e lokacijska dozvola za tre}i plominski blok biti ishodovana do kraja mandata ove Uprave, odnosno do polovice 2008. godine te da }e izgradnja termoelektrane trajati od pet do sedam godina.

K]ERKA IZ MJE[OVITOG BRAKA SJAJNO SE RAZVIJA

U ime RWE Power AG, okupljenima se obratio dr. Johannes Lambertz, zamjenik predsjednika Uprave, koji je rekao:

- Svima vama ~estitam jubilej u osobno i u ime

ostalih ~lanova Uprave RWE Power AG. êstitam na deset godina suradnje, ~iji je plod TE Plomin 2. Ovim povodom èlim re}i da nije uvijek bilo lako, ali }u vas podsjetiti na jednu njema~ku poslovicu, koja kaè da Bog ~ovjeku prije uspjeha uvijek dâ da se dobro oznoji. A TE Plomin 2, nakon {est godina rada moè se hvatati u ko{tac s ponajboljim europskim elektranama. Plomin 2 je u 2003. godini proizveo 1,6 milijuna MWh elektri~ne energije ili jednu ~etvrtinu proizvodnje svih hrvatskih termoelektrana, a i ove godine bliìmo se rekordu, jer 4,5 mjeseci radimo bez i najmanjega zastoja i prekida proizvodnje, {to je sjajan rezultat.

Dopustite mi kratak osvrt na ukupnu elektroenergetsku infrastrukturu u Hrvatskoj. Tri klju~na pojma su: u~inkovitost, sigurnost i za{tita okoli{a. Upravo ta tri elementa zadovoljava TE Plomin 2. Jedno vrijeme u Njema~koj i Europi stvorena je javna klima koja se protivila izgradnji elektrana na ugljen kao pogonskog goriva te se forsirao plin. Svi su traìli zatvaranje termoelektrana na ugljen. Me|utim, vremenom, kako je rasla cijena nafte, poskupljivao je i plin pa je ugljen ponovno svima postao zanimljiv. Usporedo s poskupljenjem plina dogodilo se jo{ ne{to vrlo va`no {to je doveo do preokreta. Tehnologija je napredovala pa termoelektrane na ugljen sve manje one~i{}uju okoli{ i postaju ekolo{ki sve prihvatljivije. Na{a tvrtka je pokrenula veliko istraìvanje u koje }e uloìti milijardu eura, ~iji je cilj da se do 2014. godine do|e do tehnologije koja }e koristiti ugljen kao pogonsko gorivo bez emisija uglji~nog dioksida.

Kao roditelji, ponosni smo na na{u desetogodi{nju k}erku koja se sjajno razvila, ali mo`da }e na{a veza roditi i novu k}erku, {to bi nas jako veselilo.

ISTRA JEST I @ELI OSTATI REGIJA – LIDER U HRVATSKOJ

Kao doma}in, ùpan Istarske ùpanije Ivan Jakov~i}, kazao je da je Istarska ùpanija u{la u snaàn

OBLJETNICA

Desetlje}e rada tvrtke Plomin d.o.o.

investicijski ciklus te da je elektri~na energija integralni dio razvoja ovoga podru~ja.

- U tom kontekstu, Plomin 2 je motor razvoja Istre, premda devedesetih godina pro{log stolje}a nije bio dobro prihva}en i shva}en. Istra je u razvoju Hrvatske - regija lider i to èli ostati i u budu}nosti. U na{im planovima jest razvoj turizma, proizvodnje zdrave hrane i ekolo{ki prihvatljive industrije. U kom kontekstu, veliki je zna~aj HEP-a i RWE-a, tvrtke s golemim ugledom u Europi pa molim te dvije tvrtke da u svojim planovima uzmu u obzir na{e èlje, odnosno ako ovdje zapo~ne rasti jo{ jedna k}erka, neka ne zaborave da postoje i susjedi, poru~io je I. Jakov~i}.

U ime Veleposlanstva Njema~ke, ~estitke za obljetnicu uputila je Sigrid Hively, referentica za gospodarstvo pri Veleposlanstvu u Zagrebu, naglasiv{i da je 10. jubilej iznimno zna~ajan za Istru.

U dobrom raspoloènju, jer takva je bila i prigoda, uzvanici su krenuli u razgledavanje suvremenog postrojenja

U upravlja~koj prostoriji, gdje se postrojenje vidi kao na dlanu, bila je dobra prigoda za dodatna obja{njenja


- Angaìranje RWE-a u ovom projektu jasan je signal za umreènje hravatskoga gospodarstva u europsko i èlje da hrvatsko gospodarstvo oja~a za budu}e zada}e. Nadam se da }emo i za deset godina ponovno ovdje slaviti velike uspjehe, zaèljela je S. Hively.

ENERGIJA - PITANJE SVIH PITANJA

Ministar gospodarstva, rada i poduzetni{tva Branko Vukeli} pozdravio je sve nazo~ne u ime premijera dr. sc. Ive Sanadera i svog ministarstva i posebno naglasio da mu je drago {to se prigodom obilaska elektrane uvjerio da je veliki dio ugra|ene opreme doma}ih proizvo|a~a Alstoma iz Karlovca, Kon~ara, \ure \akov}a i drugih hrvatskih tvrtki.

- Ta ~injenica zorno pokazuje da Hrvatska ima {to re}i i u proizvodnji opreme suvremene tehnologije.

Energija je u svijetu pitanje svih pitanja. Zato je i Vlada Republike Hrvatske energetske projekte stavila u vrh prioriteta. Ova i sljede}e godine su godine realizacije velikih projekata u energetskome sektoru. To je nu`no ako se zna da u Europi potro{nja energije raste po stopi od dva, a u Hrvatskoj po stopi od ~etiri posto, ili dvostruko brè. Cilj nam je da Hrvatska po proizvodnji energije i energetskoj infrastrukturi postane zna~ajna u regiji. U svemu tomu èlimo po{tivati visoke standarde za{tite okoli{a, koji su i ovdje u Plominu dvostruko ve}i nego {to su zahtjevi Europe, rekao je ministar B. Vukeli}.

Nakon brojnih govornika, kojima su se pridruìli i oni koji plominski drugi blok poznaju u du{u - direktori TE Plomin dr. sc. Ser|o Klap~i} i Ralf Blomberg, uzvanici ove sve~anosti sa zanimanjem su razgledali suvremeno plominsko postrojenje, a najdulje su se zadràli na mjestu gdje se postrojenja vide kao na dlanu, u upravlja~koj prostoriji Elektrane.

Elektrana-sve~arica, toga je dana posebno zasjala, a kako i ne bi kada su o njenom radu izre~ene tolike pohvale

TE Plomin 2

Postrojenje za primjer u svakom pogledu

Sredinom devedesetih godina pro{log stolje}a, HEP je zapo~eo s traènjem strate{kog partnera za dovr{etak gradnje TE Plomin 2. Na Brijunima je 2. studenog 1996. godine potpisan Ugovor o suradnji izme|u HEP-a i RWE Power (tada RWE Energie), a 5. prosinca te godine potpisan je Dru{tveni ugovor, nakon ~ega je utemeljeno dru{tvo TE Plomin d.o.o u svrhu dovr{etka i vo|enja pogona TE Plomin 2. Konzorcij pod vodstvom Austrian Energy Enviromental iz Graza, dovr{io je izgradnju elektrane izme|u 1997. i 1999. godine. Sve je ra|eno pod nadzorom i uz potporu tima inènjera iz HEP-a i RWE-a. Tijekom gradnje, na gradili{tu se ponekad nalazilo i skoro tisu}u radnika i inènjera. Bio je to zahtjevan projekt, jer staru opremu trebalo je ugraditi u nove projekte i nije uvijek bilo mogu}e ostvariti sklad starog i novog. Osim toga, pojedini gotovi dijelovi postrojenja bili su o{te}eni zbog dugog stajanja. I lokaciju je trebalo prilago|avati elektrani. U tu svrhu obavljena su velika iskapanja u Plominskom zaljevu, kako bi se izgradio pristan za brodove tipa Panamax, koji prevoze 70.000 tona ugljena.

GODI[NJE 12 POSTO OD UKUPNE HRVATSKE PROIZVODNJE ELEKTRI^NE ENERGIJE

Prva sinkronizacija postrojenja TE Plomina 2 s hrvatskim elektroenergetskim sustavom obavljena je 14. rujna 1999.godine, a postrojenje je sve~ano pu{teno u pogon 2. prosinca te godine.

Tehni~ko rje{enje TE Plomin 2, nominalne snage 210 MW omogu}uje pogon elektrane spaljivanjem uvoznog ugljena ogrjevne mo}i 24,0 – 29,3 MJ/kg i sadràja sumpora od 0,3 – 1,4 posto. Uz ostala postrojenja i opremu pogonskog dijela elektrane, izgra|eno je i postrojenje za odsumporavanje i pro~i{}avanje dimnih plinova, ure|aji za pro~i{}avanje otpadnih voda i pristan s postrojenjem za istovar i transport ugljena. Sve to osiguralo je da pogonske zna~ajke TE Plomin 2 budu na razini suvremenih objekata sli~ne veli~ine

i vrste u elektroprivrednim sustavima razvijenih zemalja.

Danas, nakon vi{e od {est godina komercijalne eksploatacije, TE Plomin 2 osigurava godi{nje 12 posto od ukupne hrvatske proizvodnje elektri~ne energije, premda sa svojim 210 MW raspolaè sa samo pet posto ukupno instalirane snage. Do sredine 2006. godine, u mreù je isporu~eno 8.248.000 MWh elektri~ne energije, a za tu proizvodnju elektrana je radila 43.578 sati. Godine 2003. u elektrani je proizvedeno 1.616.013 MWh elektri~ne energije ili vi{e od ~etvrtine proizvodnje svih hrvatskih termoelektrana. Elektrana je prakti~no svih 365 dana u godini bila spremna za proizvodnju 24 sata dnevno, odnosno ukupno 8.630 sati. Bila je izvan pogona samo 130 sati radi popravka postrojenja. U toj je godini postignut i rekord neprekidnog rada pogona, bez ijednog kvara, ~ak pet i pol mjeseci. U 2006. godine elektrana se bliì tom rekordu. Do odràvanja sve~anosti 8. rujna, postrojenja su radila je bez prekida ~etiri i pol mjeseca.

UTJECAJ NA OKOLI[ BITNO MANJI OD EUROPSKIH VRIJEDNOSTI

TE Plomin 2 proizvodi elektri~nu energiju uz maksimalnu za{titu okoli{a. Otpadne vode i plinovi pro~i{}avaju se vi{e nego je to utvr|eno propisima. U potpunosti se po{tuju sve grani~ne vrijednosti na podru~ju za{tite okoli{a koje vrijede u Hrvatskoj, a povrh toga u TE Plomin su dragovoljno preuzeli obvezu ostvariti vrijednosti koje su bitno niè i od znatno zahtjevnijih vrijednosti koje se primjenjuju u Europi. Na Labin{tini je instalirano pet imisijskih stanica, koje automatski mjere kvalitetu zraka. Rezultate svakodnevno nadzire neutralno tijelo, Zavod za javno zdravstvo @upanije istarske. Skoro sve koli~ine nusprodukta isporu~uju se u obli`nju cementaru Koroma~no. Za preostalu neznatnu njihovu koli~inu ure|en je deponij na lokaciji termoelektrane, uz sve potrebne dozvole. Uskoro }e se potpisati nekoliko novih ugovora pa }e TE Plomin 2 biti elektrana bez ikakvih ostataka.

Za TE Plomin ukupno radi 128 ljudi, zaposlenih u TE Plomin d.o.o ili preko HEP Proizvodnje. Tu su i drugi zaposleni u tvrtkama iz neposrednog okru`ja, jer TE Plomin nastoji lokalnim izvo|a~ima povjeriti {to vi{e radova kako bi poticao otvaranje radnih mjesta u okruènju.

TE Plomin d.o.o., kao mje{ovita hrvatsko-njema~ka tvrtka, ne samo da po{tuje propise hrvatske dràve, nego se èli pona{ati eti~no, socijalno i odgovorno u odnosu na zaposlenike i ugovorne partnera te u svim poduzetni~kim aktivnostima. Stoga je tvrtka potpisala Kodeks etike o poslovanju Hrvatske gospodarske komore.


UPRAVA

Najzna~ajnije odluke u rujnu

Osnovan HEP – Obnovljivi izvori d.o.o.

Ugovor o kreditu su potpisali mr. sc. Ivan Mravak u ime HEP-a i Anand K. Seth u ime Svjetske banke, a ministar financija Ivan [uker potpisao je Ugovor o jamstvu za kredit

U rujnu je Uprava HEP-a odràla ~etiri sjednice i donijela brojne odluke, od kojih ~itatelje HEP Vjesnika upoznajemo s najzna~ajnijima za poslovanje HEP-a.

Na prvoj rujanskoj i 22. ovogodi{njoj sjednici, odrànoj 6. rujna, Uprava je svojom Odlukom odobrila realizaciju Programa SIO i SNP za tvrtke HEP Operator prijenosnog sustava d.o.o. i HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. S tim u svezi, Uprava je zaduìla Direkciju za ekonomske poslove da pripremi prijedlog rebalansa Plana investicija za 2006. godinu.

Nakon prihva}anja informacije o aktualnim elektroenergetskim okolnostima u razdoblju od sije~nja do kolovoza o.g. Uprava je, temeljem Ugovora o najmu visokotla~nog plinovoda NO 600 NP 50 od PMRS Zagreb Istok do TE-TO Zagreb, odobrila Gradskoj plinari Zagreb izdavanje suglasnosti za ustupanje transportnog kapaciteta i suglasnosti na priklju~enje Pan d.o.o. Tvornica papira Zagreb te je utvrdila uvjete.

Na sjednici odrànoj 14. rujna o.g., Uprava je utvrdila rebalans Plana investicija za 2006. godinu zbog pove}anih ulaganja u HEP Operatoru prijenosnog sustava i HEP Operatoru distribucijskog sustava te svoju Odluku proslijedila Nadzornom odboru HEP-a d.d.

KONAÂN PRIJEDLOG PRAVILNIKA O ORGANIZACIJI I SISTEMATIZACIJI HEP-a d.d. NAJKASNIJE DO 20. LISTOPADA

Uprava je donijela je Odluku o osnivanju dru{tva s ograni~enom odgovorno{}u za proizvodnju elektri~ne energije iz obnovljivih izvora energije. Dru{tvo }e poslovati pod tvrtkom HEP - Obnovljivi izvori d.o.o. za proizvodnju elektri~ne energije, a skra}eno HEP – Obnovljivi izvori energije d.o.o. Predmet poslovanja Dru{tva je: proizvodnja i distribucija elektri~ne energije, odràvanje elektroenergetskih objekata i postrojenja,

istraìvanje i razvoj, savjetovanje u svezi s poslovanjem i upravljanjem, marketing i promid`ba, gra|enje, projektiranje i nadzor, usluge za{tite okoli{a i kupnja i prodaja robe. Uprava je opunomo}ila Antuna Crni}a da u ime osniva~a HEP-a d.d. potpi{e i ovjeri izjavu o osnivanju, kao i svu potrebnu dokumentaciju u svezi s registracijom HEP - Obnovljivi izvori d.o.o. Uprava je mr. sc. Zorana Stani}a imenovala ~lanom Uprave – direktorom dru{tva HEP – Obnovljivi izvori i ta je Odluka stupila na snagu danom dono{enja. Svojom Odlukom, Uprava je imenovala ~lanove Nadzornog odbora novoga Dru{tva i to: mr. sc. Ivan Mravka, Antu Despota, Velimira Lovri}a i mr. sc. Gorana Slipca. Na prvoj konstituiraju}oj sjednici, ~lanovi }e izabrati predsjednika Nadzornog odbora.

Na toj je sjednici Uprava donijela Odluku o izmjenama i dopunama Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji HEP-a d.d. i Pravilnika o radu HEP-a d.d., koji se primjenjuju od 1. listopada o.g. Svojom Odlukom Uprava je utvrdila sastav i zada}e Tima za izradu novog prijedloga pravilnika o organizaciji i sistematizaciji HEP-a d.d. ^lanovi Tima su: Ante Matijevi}, Bernarda Peji}, Jadranko Berlengi, Ante Jel~i}, mr. sc. Branimir Deli}, Stanko Toki}, mr. sc. Goran Slipac, Marija Modri} i mr. sc Josip Lebegner. Izme|u ostaloga, Uprava je zaduìla Tim da najkasnije do 20. listopada 2006. godine izradi i Upravi HEP-a d.d. dostavi kona~an prijedlog pravilnika, a voditelja Tima da podnosi izvje{}e o tijeku njegove izrade jedanput tjedno, odnosno na svakoj sjednici Uprave. Posljednje dvije odluke na ovoj sjednici odnosile su se na suglasnost Uprave HEP Proizvodnji d.o.o. za postupak provedbe nabave izravnom pogodbom u pregovara~kom postupku za izvo|enje glavnih radova HE Le{}e te odabir Konzorcija kojeg ~ine Kon~ar – Inènjering za energetiku i transport d.d. Zagreb, Ingra d.d. Zagreb,

Konstruktor – Inènjering d.d. Split te na suglasnost HEP – Toplinarstvu d.o.o. za potpis Okvirnog ugovora s KBC Zagreb za izgradnju energetskih postrojenja za isporuku elektri~ne energije, tehnolo{ke pare, topline za grijanje i hla|enje i sanitarne vode za potrebe postoje}e i nove bolnice Rebro.

PRIHVA]EN TEKST IZJAVE O IZDAVANJU KUNSKIH OBVEZNICA U IZNOSU OD 500.000,00 KUNA

Na sjednici odrànoj 20. i 22. rujna, Uprava je prihvatila Izvje{}e Centralne komisije HEP-a d.d. i ovisnih dru{tava HEP grupe i donijela Odluku o rashodu nematerijalne i materijalne imovine i otpis potraìvanja i obveza na dan 31. svibnja 2006. godine. Odluka se proslje|uje Nadzornom odboru. Tako|er je na toj sjednici Uprava donijela Naputak o uvjetima kori{tenja i poslovanja Poslovnog centra Plat u Dubrovniku.

Posljednju sjednicu u rujnu, Uprava je odràla 28. i 29. njegova dana. Tada je donijela Odluku kojom je dala suglasnost nadzornom odboru HEP ESCO d.o.o. za dono{enje pravilnika o organizaciji i sistematizaciji HEP ESCO d.o.o. te primila na znanje informaciju o stanju pregovora HEP-a d.d. i INA-e d.d. o produljenju ugovora o isporuci plina. Uprava je svojom Odlukom prihvatila tekst Izjave o izdavanju kunskih obveznica u iznosu od 500.000,00 kuna. U posljednjoj to~ki dnevnog reda te sjednice, Uprava je Odlukom o objavi natje~aja za kupnju elektri~ne energije za 2007. godinu zaduìla Sektor HEP Trade da najkasnije do 2. listopada 2006. godine objavi me|unarodni natje~aj za kupnju manjkaju}ih koli~ina elektri~ne energije za 2007. godinu te osnovala Povjerenstvo za odabir najpovoljnijih ponuda od osam ~lanova.

(Ur)

HEP-u kredit Svjetske banke

Financijska potpora toplinarstvu u pravi trenutakU Ministarstvu financija Republike Hrvatske, 11.

rujna o.g. su, u nazo~nosti ministra financija Ivana [ukera i pomo}nika ministra gospodarstva dr. sc. @eljka Tom{i}a, ~lanova Uprave HEP-a, ~elnih ljudi HEP Tplinarstva d.o.o. i Direkcije za ekonomske poslove HEP-a d.d. te brojnih novinara - predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak i direktor Zagreba~kog ureda Svjetske banke Anand K. Seth potpisali Ugovor o kreditu u visini od 24 milijuna eura za realizaciju Projekta toplinarstva u Republici Hrvatskoj. Jednako tako, ministar I. [uker je sa Svjetskom bankom potpisao i Ugovor o jamstvu za kredit.

Ovom su prigodom potpisnici ukazali na iznimnan zna~aj ovog Ugovora. Tako je I. Mravak, izme|u ostaloga, izrazio zadovoljstvo zbog mogu}nosti da se pobolj{a HEP-ova usluga u opskrbi toplinskom energijom, a ovaj Ugovor je i potvrda HEP-ovog iznimno dobrog kreditnog rejtinga. Uz zahvalu svim sudionicima na dugotrajnoj pripremi i realizaciji kredita, naglasio je da financijska potpora stiè u pravi trenutak i prema vrlo povoljnim uvjetima. Naime, 24 milijuna eura je kredit s rokom otplate od 15 godina, s pet godina po~eka i kamatnom stopom od 3,1 posto.

Pomo}nik ministra Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva @. Tom{i} se, tako|er, zahvalio svima na potpori za realizaciju ovog kredita, podsjetiv{i da je pro{le godine donesen Zakon o toplinskoj energiji u svrhu pobolj{anja u~inkovitosti toplinarstva u Republici Hrvatskoj, a osobito zbog individualnog mjerenja potro{ka toplinske energije za svakog potro{a~a.

Ministar I. [uker je, pak, naglasio vi{ezna~nost ovog Ugovora, kojim }e se, s jedne strane, provesti racionalno kori{tenje toplinske energije, ali i osigurati razvoj toplinarstva u Republici Hrvatskoj. Uz to je najavio da bi od 1. oùjka 2008. godine ciljanim skupinama, odnosno siroma{nijim gra|anima u okviru postoje}eg sustava socijalne pomo}i, trebala biti omogu}ena pomo} u pla}anju usluga toplinarstva. Preduvjet za to je ekonomi~nije i racionalnije poslovanje tvrtki toplinske djelatnosti kroz provedbu Strategije razvoja sektora toplinarstva, prihva}ene u svibnju ove godine za razdoblje od 2007. do 2010. godine. I. [uker je naglasio da }e novi na~in obra~una potro{nje toplinske energije biti uklju~en u nove reformske zakone, koje Vlada Republike Hrvatske priprema sa Svjetskom bankom u okviru programa PAL 1 i PAL 2. Provedba Projekta toplinarstva, za koji je sa Svjetskom bankom potpisan ovaj Ugovor o kreditu, trebala bi rezultirati boljim financijskim poloàjem toplinarstva, koje godinama biljeì gubitke zbog poskupljenja energenata i zastarjele vrelovodne mreè.

Direktor Zagreba~kog ureda Svjetske banke Anand K. Seth je u ovoj prigodi izrazio zadovoljstvo zbog uspje{ne suradnje sa Hrvatskom elektroprivredom i svim institucijama koje su sudjelovale u pripremi ovog posebno va`nog Ugovora te je zaèlio puno uspjeha HEP-u, i njegovom ovisnom dru{tvu HEP Toplinarstvu u provedbi Projekta toplinarstva.

Dragica Jurajev~i}


RAZVOJ

Sve~ano obiljeèn po~etak plinofikacije Baranje

Na lokaciji budu}e Mjerno-redukcijske stanice Beli Manastir, 5. rujna o.g. sve~ano je obiljeèn po~etak plinofikacije Baranje. Simboli~nim ~inom - otkrivanjem plo~e s natpisom o po~etku radova, predsjednik Hrvatskog sabora i po~asni gra|anin Belog Manastira Vladimir [eks, ozna~io je radove otvorenima. Po~etak radova i sve okupljene blagoslovio je vl~. Josip Ko{~ak.

Ovom doga|aju nazo~ili su i saborska zastupnica Nevenka Majdeni}, dràvni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova i biv{i gradona~elnik Belog Manastira Ivica Buconji}, dràvni tajnik Ministarstva poljoprivrede, {umarstva i vodnog gospodarstva Dragan Kova~evi}, predsjednik Fonda za za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost Vinko Mladineo, gradona~elnik Belog Manastira Davorin Bubalovi} i direktor Sektora razvoja i investicija tvrtke Plinacro Goran Fran~i}. Izaslanstvo Hrvatske elektroprivrede predvodio je predsjednik Uprave mr. sc. Ivan Mravak i ~lan Uprave HEP-a za distribuciju mr. sc. Kaìmir Vranki} te direktor HEP Plina d.o.o. Darko Bajto, a sve~anosti su nazo~ili i direktor Elektroslavonije Osijek Damir Pe~varac, direktor PrP-a Osijek Nikola Jaman, direktor HEP Toplinarstva Pogona Osijek Ivica Mihaljevi} i direktor TE-TO Osijek Tihomir Antunovi}.

BARANJA NEKA OSTANE LIJEPA I NEKA BUDE BOGATA, KAO [TO JE NEKAD BILA

Na po~etku sve~anosti okupljenima se obratio belomanastirski gradona~elnik Davorin Bubalovi}:

- Projekt plinofikacije zapo~eo je 1998., a 2000. godine sve je bilo zaustavljeno. Mi smo strpljivo ~ekali i nikada nismo odustajali od ovog va`nog projekta za cijelu Baranju. I unatrag dvije godine, zahvaljuju}i dobroj suradnji izme|u lokalne samouprave i sredi{nje vlasti, projekt je ponovno pokrenut. Zadovoljni smo dinamikom dosada{njih radova i sa zadovoljstvom moèmo re}i da }e Baranja vrlo brzo dobiti plin i da vi{e ne}emo biti jedini dio isto~ne Hrvatske koji nema na raspolaganju ovaj vaàn energent. Plin je zna~ajan za Baranju zbog dva razloga. Prvo, rije~ je o ~istoj energiji, a Baranja je dio Hrvatske koja ima nedirnutu floru i faunu, ~ist zrak i ~istu vodu. Ono {to Baranja nema to su radna mjesta. Mi ne èlimo zaostajati, èlimo biti „lokomotiva“ razvoja isto~ne Hrvatske. Na{ krajnji cilj je da Baranja ostane lijepa i da bude bogata, kao {to je nekad bila.

U ime predsjednika Uprave Plinacro-a Branka Rado{evi}a, s poslom koji obavlja ova tvrtka nazo~ne je upoznao direktor njihova Sektora razvoja i investicija, Goran Fran~i}:

- Vlada je 18. sije~nja pro{le godine donijela Odluku da se plinski sustav Baranje uklju~i u plan razvoja izgradnje, koji }e biti zavr{en do kraja ove godine. Magistralni plinovod Beli{}e – Osijek promjera 400 mm dug je 40 km i njemu pripada i mjerno-redukcijska stanica Mece. Plinovodu pripada i spojni plinovod Bolman – Beli Manastir, promjera 200 mm duljine 8 km. Ukupna investicijska ulaganja u plinski sustav, koji gradi Plinacro u Baranji, je 100 milijuna kuna. Do sada je Plinacro, u okviru pripremnih radova na samoj trasi i prilaznim putovima, na mjestima gdje su odloène cijevi, razminirao pribli`no 750 000 ~etvornih metara, {to je jo{ jedan doprinos Baranji. Ovaj plinski sustav ima kapacitet od 110 000 prostornih metara na sat, godi{nje pribli`no 900 milijuna, i on je

okosnica plinofikacije u Baranji. Sukladno terminskim planovima, radovi }e biti zavr{eni do kraja godine i nakon ispitivanja i tehni~kog pregleda kvalitete izgra|enog plinovoda, plin }e biti pu{ten po~etkom sljede}e godine.

NASTOJAT ]EMO BITI NAJVE]I PLINSKI SUBJEKT U HRVATSKOJ!

HEP Plin d.o.o dobio je koncesiju za izgradnju distribucijske plinske mreè u Baranji. Koliko je to zna~ajno i za Baranju i za HEP, govorio je predsjednik Uprave HEP-a I. Mravak:

- Kada je ova Uprava preuzimala HEP 2004. godine, zatekli smo dubiozu od 600 milijuna kuna i 300 milijuna kuna za raskinuti Kolektivni ugovor s radnicima. U dvije godine sve smo to rije{ili i danas HEP ostvaruje dobit u poslovanju. HEP smo o~uvali kao jedinstvenu tvrtku, koja je u stanju odgovoriti svim izazovima. Odlu~ili smo pro{iriti na{ biznis na podru~je plina i nastojat }emo biti najve}i plinski subjekt u Hrvatskoj! U okviru takvoga koncepta, {irenje na distribucijsko podru~je je logi~an iskorak i zato smo se natjecali za koncesiju plinofikacije Baranje, u ~emu smo uspjeli. Evo, danas smo ovdje kako bi otvorili radove za po~etak plinofikacije. Kre}emo s Belim Manastirom. U roku od 120 dana, izgradit }emo 74 km plinske mreè vrijedne 8,5 milijuna kuna, a ukupno za pet godina kompletirat }emo plinsku mreù Baranje u duljini od 460 km. @elja mi je da se za 120 dana ponovno ovdje okupimo i obiljeìmo priklju~enje prvih kupaca.

Dràvni tajnik MUP-a i biv{i gradona~elnik Belog Manastira Ivica Buconji} rekao je kako je prije {est godina gradska vlast razmi{ljala koji su to najnu`niji radovi koji ih o~ekuju.

- Ovdje je tada bila ledina za koju nitko nije bio zainteresiran. Ljudi su nam hodali po mraku, a povratnici razmi{ljali o ponovnom odlasku iz Baranje. Zahvaljuju}i sredstvima iz dràvnog prora~una, pokrenuli smo Baranju. Rije{ili smo komunalnu infrastrukturu u Belom Manastiru, a sada slijedi razvoj gospodarstva kojega nema bez niskonaponske mreè elektri~ne energije i nema bez plina.

PLINSKA MRE@A PREMRE@IT ]E CIJELU BARANJU

Prije ~ina sve~anog otvaranja radova, okupljenima se obratio predsjednik Hrvatskog sabora, Vladimir [eks:

- Svaka nada za plinofikaciju Baranje bila je zaustavljana i odba~ena, sve do uspostave Vlade premijera Ive Sanadera 2004. godine. Tada sam kao predsjednik Hrvatskog sabora, zajedno s Premijerom i ministrima, saborskim zastupnicima iz ovoga dijela Hrvatske, HEP-om i Plinacrom zapo~eo realizaciju plana u smislu kako {to prije ostvariti projekt plinofikacije Baranje. Ne samo da je to bio nuàn preduvjet za razvoj gospodarstva, nego i zbog ovih 14.500 ku}anstava, koja }e kona~no dobiti plin u svoje domove. Plinofikacija zna~i pobolj{anje kvalitete ìvota svih gra|ana u Baranji i zato ona ima i povijesno zna~enje. Danas otvaramo dio radova na ovom zna~ajnom projektu. Ova mreà od 460 km, koja treba biti izgra|ena u roku od pet godina, vrijedna 62 milijuna kuna, premreìt }e cijelu }e Baranju. Drugi dio projekta, glavni plinovodi Beli{}e – Osijek s mjerno-redukcijskim stanicama, gdje su tako|er po~eli radovi, vrijedni su pribli`no 100 milijuna kuna. To zna~i da se u

Priklju~enje prvih kupaca za 120 dana! Denis Karna{

Vladimir [eks, predsjednik Hrvatskog Sabora: plinofikacija zna~i pobolj{anje kvalitete ìvota svih gra|ana u Baranji i zato ona ima i povijesno zna~enje

Gradona~elnik Belog Manastira Davorin Bubalovi} izrazio je zadovoljstvo s dinamikom dosada{njih radova te poru~io da Baranja vi{e ne}e biti jedini dio isto~ne Hrvatske koji nema na raspolaganju ovaj vaàn energent

ovom kraju provodi veliko investicijsko ulaganje i to su ~injenice, {to opovrgava one koji {ire glasine o zaostajanju Slavonije i Baranje. Najve}a vrijednost ovoga projekta svakako je pove}anje zaposlenosti i zadràvanje ljudi na ovim prostorima.

U roku od 120 dana, izgradit }emo 74 km plinske mreè vrijedne 8,5 milijuna kuna, a ukupno za pet godina kompletirat }emo plinsku mreù Baranje u duljini od 460 km, poru~io je predsjednik Uprave HEP-a, mr. sc. Ivan Mravak

Plinska mreà u Baranji ubrzano se gradi


NOVI DIREKTORI

DARKO BAJTO, DIREKTOR HEP PLINA d.o.o. (44 GODINE)

Stvoriti moderno trgova~ko dru{tvo

Darko Bajto ro|en je u Osijeku, gdje je diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Od 1987. do 1992. godine radio je kao voditelj marketinga u osje~kom poduze}u Niveta d.o.o., od 1992. do 1996. godine kao komercijalni direktor poduze}a Velepapir International d.o.o., a od 1996. do 1998. godine kao direktor poduze}a Papir International d.o.o. u Osijeku. Od 1998. do 2005. godine direktor je Gradskog komunalnog poduze}a Unikom d.o.o. za odvoz otpada, odràvanje parkova, nogostupa, gra|enje i odràvanje odlagali{ta te potom savjetnik direktora. Direktorom HEP Plina imenovan je u lipnju ove godine.

O planovima u predstoje}em razdoblju, D. Bajto kaè:

- U cijelosti }emo provesti restrukturiranje HEP Plina iz Pogona u trgova~ko dru{tvo, prihvatiti i provesti novu sistematizaciju Dru{tva te u~vrstiti vode}u poziciju najve}eg distributera prirodnog plina u regiji. Pred nama je ostvarenje plinofikacija cijele Baranje, a u sustav }emo uklju~iti 400 kilometara plinovoda u spomenutom podru~ju. Dovr{it }emo ugovaranja i provesti plinofikaciju u ostalim op}inama na{e regije gdje to jo{ nije u~injeno. Cilj je da se HEP Plin organizira kao moderno trì{no trgova~ko dru{tvo te da se podigne ekonomska efikasnost na europsku razinu kako bismo dokazali i potvrdili poziciju lidera i najve}eg distributera plina u regiji.

Prije preuzimanja du`nosti direktora pogona HE Vinodol, Boris Glavan je od 2000. do 2006. godine bio direktor pogona HE Rijeka. Prije toga, u pogonu TE Rijeka, radio je kao tehnolog i vode}i inènjer za sustave vo|enja (UZSMR) od 1992. godine, a tako|er u HEP-u i prethodno jedno kra}e razdoblje u Dispe~erskom centru Rijeka. Prije toga, na Elektrotehni~kom fakultetu, Sveu~ili{ta u Zagrebu, radio je godinu dana u Zavodu za elektrostrojarstvo i automatizaciju, odmah nakon zavr{enog studija na istom fakultetu na smjeru Elektroenergetika – Upravljanje EES-om, kao i dvije godine nakon toga kao asistent na Tehni~kom fakuletu, Sveu~ili{ta u Rijeci – kolegij elektri~ni strojevi. Magistrirao je 1997. godine na Fakultetu elektrotehnike i ra~unarstva, Sveu~ili{ta u Zagrebu na smjeru Elektrostrojarstvo i automatizacija. Tijekom rada u HEP-u izravno je sudjelovao u vi{e projekata zamjena, rekonstrukcija i revitalizacija u okviru postoje}ih dotrajalih postrojenja.

[to se ti~e vizije prvog ~ovjeka HE Vinodol, B. Glavan je rekao:

- Nastavit }e se revitalizacija postrojenja HE Vinodol starog 54 godine. Kontinuiranim procesom preoblikovanja u tehni~ki i organizacijski moderno postrojenje, HE Vinodol bi trebalo uspje{no odgovoriti svim zahtjevima u budu}nosti, uz zadovoljenje visokih kriterija odràvanja, pouzdanosti i sigurnosti ljudi i postrojenja.

BORIS GLAVAN, DIREKTOR HE VINODOL (30 GODINA)

Nastavak revitalizacije postrojenja

ANTON MATAIJA, DIREKTOR HE RIJEKA (33 GODINE)

Pove}ati snagu i proizvodnju elektrane

Anton Mataija ro|en u Rijeci, osnovnu {kolu zavr{io je u Novom Vinodolskom, a srednju elektrotehni~ku {kolu u Rijeci. Diplomirao je 1998. godine na Fakultetu elektrotehnike i ra~unarstva, Sveu~ili{ta u Zagrebu, a 2002. godine diplomirao je na Ekonomskom fakultetu, Sveu~ili{ta u Zagrebu na smjeru Organizacija i menad`ment. U srpnju 1999. godine, nakon odsluènja vojnog roka u Hrvatskoj Vojsci, zaposlio se u Pogonu HE Vinodol u Triblju, gdje je radio na poslovima planiranja, pripreme, koordinacije i vo|enja poslova u redovnom odràvanju, remontima, zamjenama i rekonstrukcijama postrojenja, kao koordinator poslova 2 te potom koordinator poslova 4. Jedan od zna~ajnijih poslova, u kojem je bio dio tima, jest zamjena generatora u HE Vinodol, koja je zapo~ela 2002. i uspje{no zavr{ena 2003. godine. Tako|er je za potrebe ~itavog PP HE Zapad bio koordinator provo|enja pripremnih aktivnosti za dobivanje certifikata "Proizvodnja elektri~ne energije iz obnovljivih izvora".

Kao prioritetne ciljeve u budu}em radu, A. Mataija izdvaja:

- Prije svega, treba osigurati visoku pogonsku spremnost Pogona HE Rijeka te organizirati uspje{no poslovanje Pogona u novonastalim okolnostima, koje }e biti uzrokovane smjenom nara{taja. Naime, s 31. prosincem ove godine, najavljen je odlazak u mirovinu trojice zaposlenika, koji su na rukovode}im mjestima, odnosno tehni~kog rukovoditelja, tehnologa za elektro poslove i tehnologa za strojarske poslove. Nadalje, automatizirat }emo agregate u HE Rijeka te omogu}iti daljinsko upravljanje radom agregata, {to bi trebalo rezultirati ublaàvanjem problema s deficitom zaposlenika u smjeni. Brodarski institut provest }e reviziju energetskih mjerenja te, ako se potvrde rezultati mjerenja koji ukazuju na mogu}nost pove}anja maksimalne snage elektrane, zapo~et }emo projekte ~ije }e ostvarenje u kona~nici rezultirati pove}anom maksimalnom snagom elektrane, smanjenjem preljeva i pove}anjem prosje~ne godi{nje proizvodnje elektrane. Napominjem da je tomu uvjet zamjena agregata starih 38 godina i posljedi~no smanjenje preljeva koji iznose pribli`no 20 posto godi{nje proizvodnje elektrane.


OBNOVLJIVI IZVORI

„Koncepcija izvodljivosti programa gospodarske uporabe geotermalne energije na lokaciji Lunjkovec – Kutnjak“

U Koprivnici je, pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i Koprivni~ko-krièva~ke ùpanije, 4. listopada o.g. odràna javna prezentacija studije„Koncepcija izvodljivosti programa gospodarske uporabe geotermalne energije na lokaciji Lunjkovec – Kutnjak“, vrlo opse`ne interdisciplinarne elaboracije, za koju nije bilo uzora u dosada{njoj hrvatskoj praksi.

Uz potpredsjednika Vlade Damira Polan~eca, voditelja Vladinog Ureda za upravljanje dràvnom imovinom i predsjednika Kolegija Fonda za privatizaciju Grgu Ivezi}a, predsjednika Upravnog vije}a HERA-e Tomu Gali}a, ùpana Koprivni~ko-krièva~ke ùpanije Josipa Fri{~i}a i njegova zamjenika Darka Korena te na~elnika Op}ine Legrad Mladena Verni}a, prezentaciji su prisustvovali i predstavnici hrvatskih tvrtki, izravno zainteresiranih za ostvarenje tog projekta iskori{tavanja geotermalne energije na lokaciji Lunjkovec – Kutnjak (HEP, INA, Podravka, Hrvatske vode).

U ime HEP-a, prezentaciji su nazo~ili predsjednik Uprave mr. sc. Ivan Mravak i Nikola Bruketa, savjetnik predsjednika Uprave koji je u ime HEP-a bio stru~ni koordinator ovoga projekta.

Studiju potpisuje Ekonomski fakultet, Sveu~ili{ta iz Zagreba, koji je okupio blizu 50 vrhunskih stru~njaka - ve}i broj vlastitih stru~njaka za ekonomsku, pravnu i organizacijsku problematiku te turizam, ali i veliki broj stru~njaka za rudarsku, energetsku, poljoprivrednu i prostorno-planersku problematiku. Voditelj projekta bio je prof. dr. sc. Darko Tipuri}, sada{nji dekan Ekonomskog fakulteta. Tom projektu svoju potporu je u lipnju o.g. dala Vlada Republike Hrvatske, koja je zaduìla Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetni{tva da je o ostvarenim aktivnostima, napretku projekta i rezultatima izvje{}uje jedanput godi{nje te da uz Fond za privatizaciju i Fond za za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost osigura sufinanciranje istraìva~kih studijskih i ostalih provedbenih aktivnosti programa.

NAJVA@NIJI DIO SUSTAVA – GEOTERMALNA ELEKTRANA

Studiju je predstavio prof. dr. sc. Darko Tipuri}, voditelj projekta, rekav{i da je taj opseàn rad kvalitetno utemeljenje za ostvarenje 40 godina stare spoznaje o raspoloìvosti geotermalne energije u Hrvatskoj i njenom mogu}em kori{tenju u gospodarske svrhe, od kada je INA, traè}i naftu, otkrila vrelu vodu. Premda je i ranije bilo poku{aja pokretanja gospodarskih projekata utemeljenih na geotermalnoj energiji, od njih se naj~e{}e odustajalo ve} u po~etnoj fazi, osim ako je bila rije~ o izgradnji toplica. Zahvaljuju}i promjenama u Hrvatskoj koje pogoduju pokretanju gospodarskih projekata, ali i preuzimanju europskih standarda i prakse, osobito u podru~ju energetike, za{tite okoli{a i proizvodnje hrane, sazrele su okolnosti i za ostvarenje ideje kori{tenja geotermalne energije.

D. Tipuri} je naglasio da }e najva`niji dio sustava gospodarskog kori{tenja geotermalne energije biti, geotermalna elektrana (snage 2 MW u prvoj i 2x4 MW

u drugoj fazi) koja }e koristiti pribli`no 70 posto ukupne raspoloìve geotermalne energije nalazi{ta Lunjkovec-Kutnjak.Osim proizvodnje elektri~ne energije (14.635 MWh godi{nje u prvoj fazi), preostala geotermalna energija mo}i }e se koristiti za ogrjevne potrebe ostalih gospodarskih subjekata na lokaciji. Odnosno, u prvoj fazi za su{ionicu vo}a i povr}a (10.000 t/god.), hotelsko-rekreacijski i lje~ili{ni centar (blizu 90 tisu}a ~etvornih metara), plastenika za uzgoj povr}a (5,3 hektara za uzgoj 2.670 t/god. raj~ice) te uzgoj cvije}a (2,5 hektara) i uzgoj riba u grijanim bazenima (150 tona somova i jegulja). Svi ti projekti tretirat }e se kao posebni poslovni entiteti.

PROJEKT JE EKONOMSKI ISPLATIV

Govore}i o isplativosti projekta, D. Tipuri} je rekao da je primijenjen dinami~ni pristup vrednovanja, koji se temelji na procjeni vrijednosti profitne snage pojedinog projekta i da je u ukupnosti program ekonomski isplativ. Tu je va`na spremnost HEP-a na ulaganje u prvu geotermalnu elektranu u Hrvatskoj, ~ime bi se stvorili povoljni uvjeti za realizaciju svih ostalih projekata. Poznato je da je kori{tenje geotermalne energije to isplativije {to se iskoristi vi{e energije sadràne u geotermalnoj vodi. Osim koristi koju bi imali izravno investitori, projekt bi ostvario i {ire gospodarske koristi za nedovoljno razvijeno podru~je op}ine Legrad te dru{tvenu zajednicu u cijelosti, naglasio je D. Tipuri}. Osim toga, to bi bio konkretan primjer gospodarske aktivnosti kori{tenja geotermalnih energetskih izvora otkrivenih na podru~ju Republike Hrvatske, {to bi bio uzor za privatna investicijska ulaganja za jednaku namjenu na ~ak 65 geotermalnih nalazi{ta u Hrvatskoj.

- Za{to bi Hrvatska uvijek samo pratila trendove drugih? Neka bude regionalni predvodnik u iskori{tavanju geotermalne energije, ~ija se uporaba u proteklih 30 godina u svijetu neprestano pove}ava, s o~ekivanim nastavkom takvoga trenda, poru~io je D. Tipuri}.

KOORDINACIJSKO DRU[TVO ÊKA OPSE@AN POSAO

Projekt je, temeljem kriterija raspoloìvosti kapaciteta geotermalne vode za gospodarsko iskori{tenje, konceptualno podijeljen u dvije faze ostvarenja. U prvoj fazi bi se koristili kapaciteti iz postoje}e proizvodne bu{otine s uronjenom crpkom od 70 litara u sekundi, a u drugoj tri nove proizvodne i tri utisne bu{otine s uronjenim crpkama ukupnog kapaciteta od 300 litara u sekundi. O~ekuje se da }e vremenski pomak od prve do druge faze biti dvije do tri godine. Za prvu fazu bi bila potrebna ulaganja od otprilike 500 tisu}a, a za drugu ulaganje od milijardu kuna.

Svoje je izlaganje D. Tipuri} zavr{io najavom osnivanja koordinacijskog dru{tva, koje }e uklju~iti predstavnike interesno-utjecajnih skupina, odnosno INA-u, HEP i Op}inu Legrad te ostale zainteresirane gospodarske subjekte. Zada}a je toga dru{tva da osigura potrebne prostorno-planerske dokumente, pribavi teren za izgradnju, pristupi realizaciji infrastrukture programa i elektrane, izradi natje~ajnu dokumentaciju i organizira natje~aj za ustupanje projekata za kori{tenje geotermalne

energije, kao i druge potrebne poslove. - Vi{e nema dvojbe ho}e li se projekt ostvariti, a ja

sam uvjeren da }e se ostvariti uspje{no. U idu}ih mjesec dana osnovat }e se, zna~i, posebno koordinacijsko dru{tvo za vo|enje investicije, {to je samo prije godinu i pol dana izgledalo neostvarivo, sa zadovoljstvom je ustvrdio potpredsjednik Vlade D. Polan~ec.

ULAGANJA ZA GEOTERMALNU ELEKTRANU U PLANU INVESTICIJA ZA 2007. GODINU

Zbog predstavljanja stru~nim argumentima utemeljenog projekta, koji ne bi samo bio razvojni zama{njak za dio Podravine ili Koprivni~ko-krièva~ke ùpanije, ve} bi se kao ekonomski isplativ model mogao primijeniti i na ostale dijelove Hrvatske, ozra~je u koprivni~koj dvorani „Domoljub“ bilo je iznimno optimisti~no, u trenucima ~ak i eufori~no. Me|u najzadovoljnijima je bio na~elnik Op}ine Legrad Mladen Verni}, koji od po~etka s velikim zalaganjem sura|uje u razvoju ovoga projekta.

O uklju~enosti HEP-a u projekt govorio je I. Mravak, naglasiv{i temeljni pristup HEP-a obnovljivim izvorima energije i, uz vjetroelektrane, poticaja kori{tenja geotermalne energije za proizvodnju elektri~ne energije.

- Financijska sredstva za izgradnju geotermalne elektrane rezervirat }emo u planu investicija HEP-a za 2007. godinu. Svjesni smo da je rije~ o visokim po~etnim ulaganjima, ali ra~uni isplativosti pokazuju da je isplativost ulaganja u geotermalnu elektranu neznatno slabija od isplativosti ulaganja u vjetroelektranu, ocijenio je I. Mravak.

Uz izjavu T. Gali}a da }e HERA izdati HEP-u licencu povla{tenog proizvo|a~a elektri~ne energije iz geotermalne elektrane te da se prijedlogom podzakonskog akta propisuje primjerena cijena kilovatsata iz tog izvora – ~ini se da su se posloìle sve kockice i da je ovaj projekt ro|en pod sretnom zvijezdom.

Neka Hrvatska bude regionalni predvodnik \ur|a Su{ec

Potpredsjednika Vlade D. Polan~eca do~ekali su u (njegovoj) Koprivnici predsjednik Uprave I. Mravak, voditelj Vladinog Ureda za upravljanje dràvnom imovinom Grga Ivezi}, voditelj projekta prof. dr. sc Darko Tipuri} i predsjednik Upravnog vije}a HERA-e Tomo Gali}


HRVATSKA - EUROPA - SVIJET

Svjetski kongres CIGRÉ 2006

Ove godine je od 27. kolovoza do 1. rujna 2006. godine odràn 41. kongres CIGRÉ u Parizu u Palais des Congres. Vi{e od 2.600 stru~njaka iz 112 zemalja obradilo je 224 referata u 16 sekcija, takozvanih studijskih odbora. Radilo se na ~etiri mjesta tijekom pet dana. Kongresu su prisustvovali i stru~njaci iz Hrvatske, ukupno njih 45 iz Hrvatske elektroprivrede, elektroindustrije, sa fakulteta i iz instituta. Na{i su stru~njaci prezentirali ~etiri referata, koji su bili vrlo dobro prihva}eni. Posebno valja naglasiti sudjelovanje na{ih stru~njaka u brojnim zanimljivim raspravama, {to je dokazalo njihovu vrlo visoku stru~nu razinu.

Kongres prati i velika izlo`ba proizvo|a~a opreme. Ove su godine, ve} tradicionalno, izme|u 69 izlaga~a, svoje {tandove imale i hrvatske tvrtke - Kon~ar i Dalekovod, a lijepo pripremljeni izlo{ci u mravinjaku posjetitelja, privukli su pozornost brojnih poslovnih partnera. I ovogodi{nji Kongres bio je dobra prigoda za predstavljanje svijetu (preko izloàka i kataloga izlo`be) i poslovne kontakte, jer se tijekom godina pokazalo da je vrlo korisno imati {tand na izlo`bi kongresa CIGRÉ, budu}i da se tu okupe svi oni koji u elektroenergetici ne{to zna~e.

Tradicionalno, otvaranje Kongresa odràva se u nedjeljno poslijepodne. Uobi~ajeno je da u prigodi sve~anosti otvorenja bude odràno uvodno predavanje, prema odabiru i pozivu organizatora. Ovoga puta to je bio predsjednik Me|unarodnog energetskog savjeta (WEC) André Caillé iz Kanade. Njegovo izlaganje je bilo posve}eno porastu potreba za energijom, uz naglasak na dugoro~nu analizu - do 2015. i 2030. godine. Promatra se sveukupna energija, a elektri~na energija je samo jedan od segmenata tih potreba.

STO POSTOTNI PORAST GLOBALNIH POTREBA ZA ENERGIJOM DO 2015.

Navodimo samo nekoliko naznaka iz njegova izlaganja.

Prije svega, potrebe za energijom u svijetu rastu i nastavit }e rasti u idu}ih nekoliko desetlje}a. Globalne potrebe za energijom }e rasti za 100 posto do 2015. godine, a za 50 posto do 2030., dok }e snaga porasti za 100 posto do 2030. godine. Nu`no }e biti intenzivno poraditi na porastu energetske efikasnosti. U tu svrhu }e se morati propisati {tedljiva gradnja gra|evina koje ne gube energiju, efikasnija infrastruktura transporta energije, ali i prijevoza robe i putnika te prometala (elektri~ni automobili), kao i mnogi drugi vidovi {tednje energije. Nagla{eno je da se do 2030. godine efikasnost prijenosnih mreà mora pove}ati za pribli`no 15 posto. Da se sve ovo postigne, nu`no je organizirati sve one koji imaju znanje i sredstva za pove}anje potencijala na svim kontinentima, kako u razvijenim, tako i u nerazvijenim zemljama. Ne zaboravimo da od 6,5 milijarda stanovnika, i danas na zemaljskoj kugli 2 milijarde ljudi ne zna {to je to elektri~na energija.

DO 2030. - 17 MILIJARDA USD U ENERGETSKI SEKTOR U SVIJETU

U nastavku je André Caillé postavio dva pitanja. Prvo, ima li na Zemlji dovoljno primarnih izvora za zadovoljenje rastu}ih potreba i drugo, kolika je potrebna razina investicija u energetskom sektoru i postoje li ta sredstva? Na oba ova piranja odgovor je pozitivan, premda - {to se ti~e primarne energije - treba znati da }e, uz dana{nji porast potro{nje, rezerve nafte biti dostatne za jo{ tri do ~etiri desetlje}a, da se sve vi{e

tro{i prirodni plin i ukapljeni plin, da se intenzivno radi na razvoju ~istog fosilnog goriva - ugljena ~ije su rezerve dostatne za ovo i idu}e stolje}e, da se uskoro o~ekuje renesansa nuklearnih elektrana uz nove tipove reaktora osjetno manjeg radioaktivnog otpada te da su rezerve urana dovoljne su idu}e tisu}lje}e. Kona~no, neke zemlje (Kina, Indija, Brazil, Afrika i Sjeverna Amerika) imaju velike hidropotencijale, za ~ije se kori{tenje tek trebaju izgraditi hidroelektrane. Time bi se osjetno djelovalo na smanjenje emisija CO

2. André Caillé je spomenuo i vjetroenergiju,

koju zagovaraju ekolozi, ali je na àlost rije~ o vrlo nesigurnom izvoru. Ipak, o~ekuje se da }e njihov udjel dosti}i udjel hidroenergije. Kona~no, postoje procjene da }e do 2030. godine u energetski sektor u svijetu biti potrebno uloìti golemi iznos od 17 tisu}a milijarda USD. Spomenuo je da je prije pet godina, WEC procijenio 10 tisu}a milijarda za te potrebe. Na kraju André Caillé je pozvao ~lanove CIGRÉ, da svojim znanjem i anga`manom doprinesu u ostvarivanju svih tih zahtjeva.

UPETEROSTRUÊNI RASPADI SUSTAVA OD 1970. DO 2005.

Uz redoviti rad po sesijama, tijekom Kongresa se obi~no odràvaju rasprave u okviru okruglih stolova i panel rasprave, kao i sastanci studijskih odbora. Spomenimo radionicu pod naslovom «Velike smetnje i raspadi elektroenergetskih sustava» zbog vrlo zanimljivih i ùstrih rasprava. Naime, tom su prigodom prikazani uzroci i nastale {tete kod raspada sustava u zadnje dvije godine. U raspravi o pitanju jesu li uzroci atmosferske naravi ili ljudski faktor, ustanovljeno je da je bez obzira na uzrok porast raspada bio peterostruk, ako se promatraju 1970. i 2005. godina. Promatrani su samo slu~ajevi koji su imali katastrofalne posljedice. Tako su atmosferski uzroci 1970. izazvali 30 raspada, a 2005. ~ak 150, dok je ljudski faktor izazvao 55 raspada 1970., a 250 raspada 2005. godine.

Pojedini stru~njaci su iscrpno analizirali raspade u SAD-u (New Orleans), [vedskoj, Japanu, Njema~koj, Novom Zelandu, Francuskoj, Irskoj, Brazilu, Poljskoj i Ju`noj Africi. Razlozi raspada su razli~iti, od sna`nih vjetrova, uragana do leda ili velike su{e. U primjeru Francuske i Poljske nagla{ena su ljetna iznenadna preoptere}enja i pove}ana upotreba klimatizacijskih ure|aja, kao uzroka preoptere}enja pojedinih visokonaponskih vodova i potom raspada sustava.

(izlaganje o tomu na ww.cigre.org).

KADROVI [KOLOVANI PREMA BOLONJSKOM PROCESU NE]E ZADOVOLJITI POTREBE

Zanimljiva je bila i trosatna panel rasprava o interakciji fakulteta, industrije i elektroprivrede u smislu edukacije stru~njaka (EPEE Panel). Razmijenjena su iskustva iz Australije, Kanade, [panjolske, Francuske, SAD-a, Azije i Afrike. Vrlo je negativno ocijenjena inicijativa Europske unije, tzv. Bolonjski proces, jer se smatra da kadrovi koji }e ili su ve} {kolovani po tom programu ne}e zadovoljiti potrebe u budu}nosti. Posebno se to odnosi na visokoobrazovane kadrove, koji kada zavr{e fakultete imaju premalo znanja i iskustava iz prakse te se te{ko snalaze u elektroprivredi i elektroindustriji.

Svaki studijski odbor je, nakon razmatranja referata i rasprava o temama koje su oni obuhvatili, utvrdio zaklju~ke, preporuke i preferencijalne teme. Sve se to moè prona}i na internetskim stranicama CIGRÉ, a zainteresirani se mogu obratiti i tajni{tvu HO CIGRÉ, gdje }e dobiti sve dodatne potrebne informacije.

Elektroenergetski znalci na okupu

Najekolo{kija javna rasvjeta u Europi

Kao kruna petogodi{nje provedbe programa energetske u~inkovitosti za javnu rasvjetu, kojeg je u suradnji s gradskim ~elnicima u Novigradu proveo HEP ESCO, jest progla{enje najekolo{kije rasvjete u Europi.

Naime, 16. rujan o.g. poseban je dan za Grad Novigrad, Istru i cijelu Hrvatsku: Svjetska organizacija IDA (International Dark-skay Association), u engleskom gradu Portsmundu, dodijelila je nagrade za ekolo{ku javnu rasvjetu za europski kontinent., a prva - glavna nagrada pripala je hrvatskom Gradu Novigradu. Nju je s ponosom preuzeo hrvatski predstavnik na Simpoziju IDA-e, Karlo Korlevi} i u Novigradu je, uz ~estitke svima koji su bili uklju~eni u taj Projekt, uru~io gradona~elniku Novigrada Anteu Milo{u.

Drugu nagradu dobio je talijanski grad San Benedetto, tre}u njema~ki grad Augsburg, a ~etvrta - po~asna nagrada pripala je ~e{kom gradu Hostetin.

Novigrad je prvi u Hrvatskoj zapo~eo s akcijom zamjene postoje}e energetski manje u~inkovite i ekolo{ki neprimjerene javne rasvjete sa onom za ìvotnu sredinu prihvatljivijom javnom rasvjetom. Tako sloèn zahvat proveden je zahvaljuju}i zajmu Svjetske banke i posebnom ugovoru sa HEP ESCO-om, na ~elu s direktoricom Gordanom Lu~i}. Zamijenjeno je ili dodano ukupno 697 ekolo{kih i kompromisnih rasvjetnih tijela, tri kontrolna centra i jedan regulator snage. Zahvaljuju}i tomu, sada se tijekom no}i snaga javne rasvjete spu{ta usporedo sa smanjenjem prometa i ìvota u gradu. Rezultat toga je i smanjenje potro{nje elektri~ne energije za 20 posto, odnosno u{teda od pribli`no 80.000 kuna.

Sve to postignuto je zahvaljuju}i iznimnom zalaganju ~elnika Grada Novigrada, a posebno gradona~elnika Antea Milo{a i pro~elnice Sandre Rugani Kukulian te HEP ESCO-a. Valja naglasiti da je Turisti~ka zajednica Istarske ùpanije koja je, u suradnji sa Zvjezdarnicom Vi{njan kroz akciju "Neka na{a Istra blista - ali ne po no}i", organizirala predavanje o ekolo{koj javnoj rasvjeti u Novigradu, koje je potaknulo cijelu pri~u. Svoj su doprinos dali su i brojni astronomi-amateri te Astronomska dru{tva Beskraj iz Zagreba i Leo Brenner iz Malog Lo{inja, koji su ukazivali na {tetnost nestanka no}i. Projektu su se pridruìle i ekolo{ke udruge, ali i poslovni subjekti, zainteresirani za modernizaciju mreè.

Kao europski pobjednik, Novigrad ulazi u odabir “naj” grada u svijetu {to se ti~e projekata na podru~ju energetske u~inkovitosti i za{tite prirode kroz prevenciju svjetlosnog one~i{}enja. Nagrada je dobar poticaj i za druge gradove da krenu stopama Novigrada i drugih gradova u kojima HEP ESCO provodi takve projekte s ciljem - {to vi{e smanjiti svjetlosno one~i{}enje, {to je veliki problem koji se u Hrvatskoj tek zapo~eo sagledavati.

(Ur)

Josip Moser

PRIZNANJE

Nagrada Gradu Novigradu IDA-e za 2006. godinu

Nagrada u rukama gradona~elnika Novigrada Antea Milo{a, koju je u Portsmundu s ponosom primio hrvatski predstavnik na Simpoziju IDA-e Karlo Korlevi}, a iznimno zadovoljna je i Gordana Lu~i}, direktorica HEP ESCO-a, jer nagrada je pokazatelj opravdanosti i korisnosti posla kojeg obavlja ta HEP-ova tvrtka


HRVATSKA - EUR0PA

Info Dan o programu Inteligentna energija za Europu

Inteligentna energija za Europu jedan je od programa EU za netehnolo{ke aktivnosti na podru~ju energetike, a ustanovljen je radi razvoja i provedbe akcija na podru~ju iskoristivosti energije i obnovljivih izvora energije kako bi se osigurala stalna opskrba energijom uz ve}u za{titu okoli{a

Na Fakultetu elektrotehnike i ra~unarstva, Sveu~ili{ta u Zagrebu, 14. rujna o.g. odràn je Info Dan u okviru kojega je prezentiran program Europske unije Inteligentna energija za Europu. Skup su, u koordinaciji s IEEA (Intelligent Energy Executive Agency), organizirali Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetni{tva i Fond za za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost.

IEEA (Agencija za provedbu programa Inteligentna energija za Europu) je prva me|u brojnim novim izvr{nim agencijama koje je osnovala Europska Zajednica kako bi realizacija EU programa bila {to u~inkovitija i sa {to boljim rezultatima. Ona danas broji vi{e od 1300 ~lanova iz 30 europskih zemalja i pod njenim nadzorom realizirano je vi{e od 260 europskih projekata, organizirano vi{e od 30 doga|aja diljem Europe te osnovano vi{e od 40 lokalnih i regionalnih energetskih agencija.

Program Inteligentna energija za Europu jedan je od programa EU za netehnolo{ke aktivnosti na podru~ju energetike, koji se provodi unutar Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije. Program je ustanovljen u cilju razvoja i provedbe netehnolo{kih aktivnosti na podru~ju u~inkovitijeg kori{tenja energije i obnovljivih izvora energije, a Hrvatskoj je pristup otvoren nakon {to je Vlada Republike Hrvatske u oùjku o.g. donijela Odluku o pokretanju postupka za potpisivanje Memoranduma o razumijevanju izme|u Europske unije i Republike Hrvatske, s ciljem uklju~enja u spomenuti program za razdoblje od 2003. do 2006. godine. Na temelju Memoranduma, potencijalni predlagatelji, odnosno lokalne i regionalne institucije, nevladine udruge, znanstveno-istraìva~ke institucije, ali i poslovne zajednice iz na{e zemlje - imaju mogu}nost sudjelovati na aktualnom natje~aju. Taj }e natje~aj, za koji je na raspolaganju 48,1 milijun eura za sve uklju~ene zemlje (EU 25, Norve{ka, Island, Lihten{tajn, Bugarska, Rumunjska i Hrvatska) trajati do 31. listopada, a odabrani }e se projekti sufinancirati bespovratnim sredstvima EU i to do 50 posto vrijednosti investicije.

SUFINANCIRANJE PROJEKATA, ENERGETSKIH AGENCIJA I DOGA\AJA

Program je ustanovljen radi razvoja i provedbe akcija na podru~ju iskoristivosti energije i obnovljivih izvora energije kako bi se osigurala stalna opskrba energijom uz ve}u za{titu okoli{a.

U aktualnom natje~aju mogu}e je sudjelovati u sljede}a ~etiri podru~ja:

Sigurna opskrba energijom u nesigurnim uvjetima? Lucija Kutle

@elim da puni entuzijazma krenete ve} danas u razradu Programa, poru~io je @. Tom{i} otvaraju}i Info Dan u okviru kojega je prezentiran program Europske unije Inteligentna energija za Europu

1. SAVE – unaprje|enje energetske u~inkovitosti i promocija racionalnog kori{tenja energije posebice u zgradarstvu i industriji;

2. ALTENER – promocija kori{tenja novih i obnovljivih izvora energija za proizvodnju elektri~ne i toplinske energije;

3. STEER – promocija u~inkovitijeg kori{tenja energije te primjena novih i obnovljivih goriva u prometu;

4. COOPENER – promicanje suradnje sa zemljama u razvoju u podru~ju obnovljivih izvora energije i energetske u~inkovitosti.

U objavljenom pozivu zastupljeni su svi navedeni dijelovi s pripadaju}im prioritetima, osim programa COOPENER za koji je zadnji predvi|eni natje~aj u ovom razdoblju zatvoren pro{le godine.

Prijaviti se mogu tri razli~ite aktivnosti:• projekti – potrebno je sudjelovanje najmanje

tri subjekta iz tri razli~ite dràve, a projekt moè trajati do 36 mjeseci ( za ovu aktivnost osigurana su 43 milijuna eura, a o~ekuje se otprilike 100 projekata),

• osnivanje lokalnih ili regionalnih energetskih agencija – uz sudjelovanje minimalno dva tijela lokalne ili regionalne razine u dvije razli~ite zemlje (osigurana su 4 milijuna eura za 20 energetskih agencija)

• doga|aji – dovoljan je jedan subjekt iz bilo koje od navedenih zemalja (planira se utro{iti milijun eura za pribli`no 25 doga|aja, s tim da iznos bespovratnog financiranja ne moè prije}i 40.000 eura po doga|aju ).

U sljede}em prora~unskom razdoblju EU-a, koje zapo~inje 2007. i traje do 2013. godine, program Intelligent Energy II (IIE II) bit }e u okviru CIP-a (Competitiveness and Innovation Programme). CIP je prvenstveno usmjeren malim i srednjim poduze}ima, a svojim }e prora~unom poduprijeti njihove aktivnosti kojima se poduze}ima i industriji olak{avaju inovacije. Istodobno je predvi|en i za podizanje efikasnosti energije i obnovljivih izvora energije, tehnologije okoli{a i za bolje kori{tenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT). Na raspolaganju }e, za nazna~eno prora~unsko razdoblje,

biti 730 milijuna eura. IEE II jo{ uvijek nije formalno prihva}en, ali prvi natje~aji i pozivi za sudjelovanje u njemu o~ekuju se ve} u prolje}e sljede}e godine.

DOBAR ODZIV HRVATSKIH TVRTKI

Pozdravne govore na Nacionalnom INFO DANU odràli su doc. dr.sc. @eljko Tom{i}, pomo}nik Ministra gospodarstva, rada i poduzetni{tva, Ru|er Friganovi} iz Hrvatske gospodarske komore i doc.dr.sc. Daniel Schneider iz Fonda za za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost. Otvaraju}i skup, doc.dr.sc. @eljko Tom{i} je naglasio da su obnovljivi izvori energije iznimno popularni u Europi, a da je cilj Hrvatske do 2010. godine posti}i udjel takvih izvora ve}i od 5 posto. Tako|er je izrazio zadovoljstvo velikim brojem prijavljenih tvrtki koje èle sudjelovati u ovom programu.

- @elim da puni entuzijazma krenete ve} danas u razradu Programa, poru~io je @. Tom{i}.

Uz predavanje Reforma energetskog sektora u kontekstu obnovljivih izvora energije i energetske u~inkovitosti predstavnika Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva, programe za obnovljive izvore energije i energetsku u~inkovitost predstavio je doc.dr.sc. Daniel Schneider. Uputu kako pripremiti uspje{an projekt zainteresiranima je prezentirao Peter Loffler, iz IEEA. U svojoj prezentaciji iznio je i podatke o prve dvije godine realizacije Programa. Tako je 2003. godine 1800 predlaga~a prijavilo 256 projekata. Odabrano je 753 predlaga~a (41,8 posto) i njihovih 93 projekta. Sljede}e, 2004. godine prijavljeno je 219 projekata od 1678 predlaga~a, od ~ega je njih 892 (53,2 posto) dobilo mogu}nost za realizaciju 88 odabranih.

Kyoto obveze, pove}anje cijene nafte, nesigurnost u dobavi plina, rat protiv terorizma i ostali sukobi utje~u na cijenu nafte. U tim uvjetima svakako je izazov osigurati pouzdanu i jeftinu opskrbu elektri~nom energijom uz {to manje negativnog utjecaja na okoli{, {to bi se ovakvim projektima moglo i realizirati – zaklju~ak je sudionika ovog skupa.


HRVATSKA - EUROPA

Savjetovanje internih revizora Europe

Uloga interne revizije i status internih revizora

Stanko Toki} prigodom izlaganja o internom marketingu i internoj reviziji na Savjetovanju u Helsinkiju

Na zamolbu organizatora Savjetovanja, Stanko Toki}, direktor Sektora za internu reviziju i kontrolu HEP-a i predsjednik Hrvatskog instituta internih revizora odrào je prezentaciju o ulozi internog marketinga u radu interne revizije

Od 6. do 9. rujna o.g. u Helsinkiju je odràno Savjetovanje internih revizora Europe u organizaciji Konfederacije Europskih instituta internih revizora (ECIIA) i uz suradnju me|unarodnog ameri~kog Instituta internih revizora (IIA). U radu Savjetovanja sudjelovala su 374 sudionika, me|u kojima je bilo devet iz Hrvatske (dvoje iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva).

U plenarnom dijelu Savjetovanja izloèno je nekoliko referata zanimljivih za sve sudionike, a odnosili su se na mjesto i ulogu interne revizije u Europi i mogu}nosti razvoja te profesije (status profesije internih revizora u Europi, interni revizor i istraìvanje rizika,

regulativa interne revizije - na~ela ili pravila).Rad je bio organiziran u sekcijama, tako da je

savjetovanje organizirano tematski - svaki dan su obra|ene tri teme u ukupno {est sekcija.

Nazivi sekcija i najzna~ajnije teme po pojedinim sekcijama bili su:

• Sekcija A: Auditing in Multinational Enviroments (primjer grupe NOKIA, lekcije nau~ene na temelju SOX-a, izazovi za internu reviziju u globalnim kompanijama, kvaliteta revizije),

• Sekcija B: The Ethical Challenge (uloga interne revizije u korporacijskoj etici i za{tita korporacijske reputacije),

• Sekcija C: Current Developments in Public Sector Auditing (revizija EU prora~una, revizija sponzoriranih projekata EU, korporativno upravljanje u javnom sektoru),

• Sekcija D: Managing Relationships (revizijski odbor, interni marketing interne revizije, nu`ne osobne vje{tine u procesu interne revizije),

• Sekcija E: ICT Governance (kontinuirano upravljanje informacijskim tehnologijama i uloga interne revizije u tim procesima) i

• Sekcija F: Challenges of Small Internal Audit Units (kontrola kvalitete u malim odjelima interne revizije, upotreba kompjutorskih tehnika u malim odjelima interne revizije).

INTERNI MARKETING I INTERNA REVIZIJA

Na zamolbu organizatora Savjetovanja, Stanko Toki}, direktor Sektora za internu reviziju i kontrolu HEP-a i predsjednik Hrvatskog instituta internih revizora odrào je prezentaciju o Ulozi internog marketinga u radu interne revizije i to u Sekciji D, na kojoj je bilo nazo~no pribli`no 150 sudionika.

Naime, pro{le godine je na Godi{njem savjetovanju internih revizora Hrvatske u Pore~u, potpredsjednik ECIIA bio upoznat s na~inom rada i iskustvom HEP-a u radu interne revizije. Poglavito ga se dojmio na{ pristup, odnos i komunikacija koja je razvijena u odnosima s menad`mentom i stru~nim zaposlenicima u radu interne revizije i tijekom provo|enja revizije. To se, primjerice, odnosi na na~in planiranja rada i provo|enja revizije, stvaranje dobrog odnosa me|u svim sudionicima u provo|enju revizije, aktivnosti koje je Sektor za internu reviziju i kontrolu HEP-a provodio u proteklih {est godina: edukaciju stru~nih zaposlenika, organiziranje prezentacija za menad`ment o mjestu i ulozi interne revizije u HEP-u, angaìranje stru~nih zaposlenika u radu timova za provo|enje revizije, izdavanje bro{ura, izrada radne dokumentacije, prezentacije rezultati revizije i sli~no.

U svojoj prezentaciji, koju ukratko prenosimo za ~itatelje HEP Vjesnika, S. Toki} je govorio o internom marketingu, koji je primjena marketinga unutar poduze}a, s odgovaraju}im programima komunikacije i smjernica, s ciljem razvoja odgovornosti i zajedni~kog osje}aja svrsishodnosti me|u zaposlenima.

Polaze}i od navedene definicije i uloge internog marketinga interne revizije u HEP grupi, u Prezentaciji su dani osnovni podaci o HEP grupi, mjestu i ulozi interne revizije, aktivnostima interne revizije, doprinosu interne revizije u ostvarivanju ciljeva i zadataka poslovne politike, u procesu upravljanja i odlu~ivanja, odnosima s

vanjskim i unutra{njim funkcijama nadzora, poslovnim okruènjem…

Nagla{eno je da ~esto puta stru~ni zaposlenici u internoj reviziji ili drugim poslovnim funkcijama postavljaju pitanje potrebe kori{tenja internog marketinga u svom radu. Ponekad ne razumiju odnos internog i eksternog marketinga, potrebu promoviranja svojih zadataka i funkcije. Jednaka takva pitanja postavljaju i interni revizori. Mo`da se naj~e{}a pitanja odnose na potrebu promocije interne revizije, a ve} je imamo. Potom, za{to promovirati funkciju ~ija izvje{}a i informacije mogu imati represivni karakter. Ali, jednako tako, ima i pitanja koja ukazuju na potrebu internog marketinga, a ona se odnose na kvalitetniju komunikaciju s korisnicima izvje{}a, udovoljavanje potrebama korisnika izvje{}a, orijentiranje na prodaju svojih usluga, pobolj{anje rada interne revizije, utjecaj na poslovanje i ostvarivanje ciljeva i zadataka poslovne politike, kori{tenje rezultata interne revizije, pobolj{anje procesa interne revizije, pomaganje drugim poslovnim funkcijama i menad`mentu u procesu upravljanja i sli~no.

S. Toki} je rekao da interni marketing treba biti sastavni dio svake poslovne funkcije, njezine filozofije, strategije, koncepcije, planiranja i djelovanja. To svakako ne zna~i posebni organizacijski dio – odsjek, odjel, slu`bu ili sli~no.

Glavni doprinos internog marketinga u radu interne revizije moè biti u svim naprijed spomenutim aspektima rada i poslovanja, procesu upravljanja i odlu~ivanja, transparentnosti poslovanja i to osiguravanjem objektivnih i pouzdanih informacija o poslovanju, pruànjem usluga kojima se osiguravaju potrebne informacije menad`mentu, stvaranjem dodane vrijednosti pobolj{avanjem poslovanja (eng. 3E) – ekonomi~nosti, u~inkovitosti i djelotvornosti, za{tita imovine i dioni~ara (vlasnika), utjecajem na pobolj{anje imidà i drugo.

Interni marketing je jedna od zna~ajnih funkcija u rukama menad`menta. To je sredstvo i alat s kojim se moè sluìti menad`ment u procesu upravljanja i odlu~ivanja. On mora biti definiran odgovaraju}om strategijom, planovima, ciljevima i zadacima. U sredi{tu pozornosti menad`menta treba biti i interni marketing, ali vrijedi i obrnuto.

Interni marketing interne revizije, kao i u drugim poslovnim funkcijama, treba pomo}i u komunikaciji, ne samo unutar poduze}a, nego i s poslovnim okruènjem: kupcima, potro{a~ima, dobavlja~ima, vjerovnicima, bankama, ministarstvima, agencijama i sli~nim institucijama.

Interni marketing moè pomo}i u stvaranju objektivne i realne slike o poduze}u, ostvarivanju ciljeva i zadataka poslovne politike, moè omogu}iti inicijativu menad`menta i stru~nih zaposlenika za pobolj{anje komunikacije, unaprje|enje poslovanja te primjenu novih i suvremenih rje{enja u poduze}u.

Spomenimo da su na Savjetovanju sudjelovali i interni revizori iz RWE-a, ÊZ-a, ENEL-a, MVM-a i drugih energetskih kompanija s kojima HEP sura|uje.

(Ur)


SVIJET

Promjena klime

Promjena klime izazvana ljudskim djelovanjem mora se smatrati neposrednom prijetnjom nacionalnoj sigurnosti i blagostanju i stoga moramo osigurati stabilnu klimu, bez obzira na cijenu jer }e u protivnom cijena biti daleko ve}a

Presudnih 15 idu}ih godina

Promjenu klime ne treba smatrati dugoro~nom prijetnjom na{em okoli{u, ve} neposrednom prijetnjom na{oj sigurnosti i blagostanju (uragan Katrina pogodio je u kolovozu 2005. godine New Orleans, grad u najbogatijoj dràvi svijeta)

(Prenosimo stajali{te Johna Ashtona, posebnog predstavnika ministra vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije za pitanja promjene klime i gostuju}eg profesora Imperial College London, objavljenog u okviru rubrike Green Room - serije tekstova s mi{ljenjima o pitanjima za{tite okoli{a, koji se tjedno objavljuju na internetskim stranicama BBC-a.)

Prvi prioritet svake vlade je stvaranje potrebnih uvjeta za sigurnost i blagostanje u zamjenu za poreze koje gra|ani pla}aju. Promjena klime je potencijalno do sada najozbiljnija prijetnja ovom najosnovnijem od dru{tvenih ugovora.

New Orleans je 28. kolovoza 2005. godine bio napredan, stabilan i relativno skladan grad. Do sljede}e ve~eri ve}ina je njegova stanovni{tva bila prisiljena napustiti svoje domove i nije imala pristup elektri~noj energiji, hrani, pitkoj vodi i medicinskim uslugama.

U roku od tjedan dana, naoruàni ljudi tumarali su ulicama, jer je odràvanje zakona i reda prestalo postojati, a pritajene rasne i politi~ke tenzije su eksplodirale. Svatko je za rje{avanje katastrofe, kao i za njezino sprje~avanje, prebacivao odgovornost sa sebe. Susjedne gradove i dràve mjesecima su preplavljivale izbjeglice, a politi~ke i rasne napetosti prelile su se na cijelu zemlju. Malo je vjerojatno da }e se New Orleans ikada u potpunosti oporaviti.

Naime, uragan Katrina pogodio je grad u najbogatijoj dràvi svijeta. A, ako je uop}e ijedna zemlja mogla podnijeti prirodnu silu, onda je to bio SAD.

Gospodarske i sigurnosne posljedice ekstremnih klimatskih doga|aja u ranjivijim regijama, kao {to su Afrika i Ju`na Azija ili u strate{ki va`nijim regijama, kao {to su Bliski Istok, bit }e jo{ dramati~nije. To ve} moèmo vidjeti u Africi. Jedan od najzna~ajnijih ~imbenika koji doprinose sukobu pastira-nomada i stalno naseljenih pastira u Darfuru je promjena ki{nog reìma.

EKONOMSKA PRIJETNJA

Sukob uvijek ima vi{e uzroka, ali promjena klime potencira sve druge ~imbenike. Katrina i Darfur ilustriraju kako }e nestabilna klima oteàti ostvarenje sigurnosti ako sada ne postupimo u~inkovitije kako bismo neutralizirali prijetnju.

Na{e blagostanje je tako|er ugroèno. Ekonomsko zdravlje Europe sve vi{e ovisi o cvatu}oj kineskoj ekonomiji. Ako bi Kina u idu}em razdoblju ograni~ila svoj razvoj, europski mirovinski fondovi te{ko bi ostvarili potrebnu dobit za isplatu na{ih mirovina. Kako stanovni{tvo Europe stari, optere}enje na gospodarstva europskih dràva postaje sve ve}e.

Kinesko gospodarstvo je jedno od najranjivijih na promjenu klime. Kina ve} planira skretanje vode stotinama kilometara s juga, gdje je trenuta~no ima u izobilju, do su{nog ali napu~enog sjevera, u cilju o~uvanja gospodarske stabilnosti. No, taj se plan ne}e ostvariti ako se himalajski gle~eri koji napajaju rijeke na jugu Kine nastave ubrzano topiti zbog porasta temperature.

Pro{loga je tjedna profesor John Holdren,

novoizabrani predsjednik Ameri~ke udruge za promicanje znanosti i uvaèni znanstvenik koji je poznat po umjerenim izjavama, rekao za BBC: Vi{e ne govorimo o tomu {to klimatski modeli kaù da bi se moglo dogoditi u budu}nosti. Mi upravo sada proìvljavamo opasno naru{avanje globalne klime izazvano ljudskim djelovanjem, a iskusit }emo ga i vi{e.

To u biti zna~i da promjenu klime ne treba smatrati dugoro~nom prijetnjom na{em okoli{u ve} neposrednom prijetnjom na{oj sigurnosti i blagostanju.

Stabilnu klimu moramo smatrati javnim dobrom bez kojega }e biti sve teè osiguravati ostala javna dobra koja gra|ani s pravom o~ekuje od onih koji ih vode. Postizanje stabilne klime moramo smatrati imperativom koji se mora osigurati, bez obzira na cijenu, kroz hitnu izgradnju globalnog gospodarstva temeljenog na niskoj razini uglji~nog dioksida, jer }e cijena u protivnom biti daleko ve}a.

ODGOVOR NA TE[KO PITANJE

Rije~ je o izazovu. Vlade tradicionalno investiraju u ekonomsku i vojnu silu kao zale|a u slu~aju politi~kog i diplomatskog neuspjeha. No, opcija mo}nog gospodarstva i vojske nije na raspolaganju ni za ublaàvanje promjene klime ni za rje{avanje njezinih izravnih posljedica. Ne moète upotrijebiti vojnu silu kako biste prisilili sve druge na Planetu da smanje svoje emisije ugljika. Nijedno oru`je ne moè odvratiti uragan koji }e se oboriti na neki grad, niti zaustaviti rastu}e valove ili otapanje gle~era.

Ako èlimo posti}i klimatsku sigurnost, vlade }e morati vi{e investirati u nove tehnike politike i diplomacije. Nema zale|a: politika i diplomacija moraju uspjeti. Vlade }e radi sigurnosti morati izgraditi putove povjerenja i osigurati uvjete za skretanje investicija s infrastrukture s visokim udjelom uglji~nog dioksida na one s njegovim niskom udjelom.

Morat }e sklopiti sporazume za ostvarenje tro{kovno u~inkovitog na~ina i bez naru{avanja trì{ta. Morat }e uspostaviti i pokrenuti koalicije sa zajedni~kim interesom preko svih sektorskih i kulturolo{kih granica, kako bi promijenili na~in na koji dobavljamo i tro{imo energiju, postièmo mobilnost i koristimo Zemlju. Sve to morat }e u~initi vrlo brzo. Sada postaje sve jasnije da je najva`nije ono {to }emo u~initi u sljede}ih 15 godina.

Tehnologije za izbjegavanje jo{ nestabilnije klime su ve} raspoloìve. Njihova brza primjena u velikoj je mjeri unutar granica onoga {to si moèmo priu{titi. Sve {to treba je me|unarodno ma{tovito politi~ko ulaganje u javne resurse, koje javnost obi~no o~ekuje za tradicionalnije aspekte nacionalne sigurnosti. Me|utim, kao {to sve ùrnije upozoravaju znanstvenici poput Johna Holdrena, vrijeme koje nam za to stoji na raspolaganju brzo istje~e.

Ako vrlo brzo ne uspijemo vidjeti tu prijetnju sigurnosti onakvom kakva ona uistinu jest i sukladno tomu ne provedemo sve potrebne pripreme, u kona~nici }emo platiti daleko skuplju cijenu i iskusiti mnogo ve}u nesigurnost.

Prevela: Nela îli}

Ne moète upotrijebiti vojnu silu za prisilu na smanjenje emisija uglji~nog dioksida na Planetu


Aplikacija nam je donijela integrirani sustav obra~una, o~itanja, obra~una salda konti, naplate povezane s mjernim ure|ajima i radnim nalozima te glavnom knjigom, a sve to na na~in kojeg dosad nismo nikada imali, {to zna~i: svi su procesi me|usobno povezani, a sustav je konzistentan i nitko ga ne moè „napasti“

Otkako su se ovoga prolje}a po~eli primjenjivati

Op}i uvjeti za isporuku elektri~ne energije, najzna~ajniji podzakonski akt koji propisuje ure|ivanje odnose HEP Operatora distribucijskog sustava i na{ih kupaca elektri~ne energije na novi na~in pa do ovih kasnoljetnih rujanskih dana, kada se ve} veliki broj splitskih kupaca, koji su predmet na{eg zanimanja, suo~io s nekim novostima u radu svog mjesnog opskrbljiva~a, bilo je puno doga|aja koje smo èljeli zabiljeìti. S jedne strane, da udovoljimo novinarskoj potrebi za pruànjem informacija, a s druge strane da u ulozi kupca – potro{a~a otkrijemo {to nas ~eka. U me|uvremenu su, temeljem nove organizacije i sistematizacije, utemeljene slu`be za opskrbu tarifnih kupaca (malo modificirane biv{e slu`be za odnose s potro{a~ima), koje stoje na samom pragu budu}ih ugovornih odnosa izme|u kupaca, operatora distribucijskih sustava i opskrbljiva~a i iz kojih se naziru sve jasniji obrisi kona~ne slike.

S KUPCIMA UZ UGOVORE

U jednoj od njih, onoj kojoj su povjereni svi kupci velikog podru~ja splitske Elektrodalmacije, ovoga ljeta bilo je u svakom smislu vru}e.

Skoro istodobno s po~etkom primjene Op}ih uvjeta i startanjem novih organizacijskih promjena, po~etkom srpnja implementirana je nova HEP billing aplikacija. To zna~i da su zaposlenici ove Slu`be u isto vrijeme zapo~eli obavljati neke nove zadatke na potpuno nov na~in. S jedne su strane zapo~eli svoje odnose s kupcima regulirati ugovaranjem, odnosno sa svim kupcima trebaju sklopiti ugovore o opskrbi te ugovore o kori{tenju mreè. Ovaj posao treba dovr{iti do 1. srpnja 2008. godine, sukladno otvaranju trì{ta elektri~ne energije. To zna~i da, ako ukoliko neki od na{ih kupaca odlu~i odabrati drugog opskrbljiva~a elektri~ne energije, njemu }e biti omogu}eno raskidanje ugovora {to ga je sklopio s HEP-om. S druge strane, kako smo ve} naglasili, primjena nove aplikacije pustila je u eter na potpuno nov na~in oblikovane ra~une za potro{enu i akontiranu elektri~nu energiju, koje su neki kupci ve} dobili na svoje adrese. Sve ove novosti nagnale su nas da prekora~imo naprijed spomenuti prag i poku{amo umetnuti barem pokoju sli~icu u ovu sloènu slagalicu. U tomu nam je pomagala za to najspremnija i najinformiranija osoba – Smiljana @upanovi}, rukovoditelj Slu`be opskrbe Elektrodalmacije.

Informirala nas je da je nova aplikacija rezultat vi{egodi{njeg truda informati~kih i biznis stru~njaka pristiglih iz distribucijskih podru~ja i raspore|enih u tri djelatna tima. Onomu koji je pripremao podloge za novi na~in rada na podru~ja salda konta i naplate, S. @upanovi} je bila istaknuti ~lan. Sveukupni voditelj projekta bio je @arko Mudrov~i} iz Elektre Zagreb.

JEDINSTVENI POSLOVNI PRISTUP

- Sa zadovoljstvom mogu zaklju~iti da je ovaj projekt – unato~ nevjerici mnogih u na{oj tvrtki – u cijelosti uspio i aplikacija je ve} implementirana u Rijeci i Kriù, djelomice u Zagrebu i Splitu, a planira se da do kraja godine bude implementirana u ~itavom HEP-u. Aplikacija nam je donijela integrirani sustav obra~una, o~itanja, obra~una salda konti, naplate povezane s mjernim ure|ajima i radnim nalozima te glavnom knjigom, a sve to na na~in kojeg dosad nismo nikada imali. Zna~i, svi su procesi me|usobno povezani, a sustav je konzistentan i nitko ga ne moè „napasti“. Upravo je ta povezanost najve}a prednost aplikacije. Nudi nam jedinstvenu bazu podataka za salda konti ku}anstva i gospodarstva, knjigovodstvenu karticu za kupce kategorije ku}anstva,zna~i, pravu, po knjigovodstvenim pravilima organiziranu analitiku kupaca. Od o~itanja do glavne knjige – sve je zabiljeèno i provodi se procesno. Implementacijom aplikacije u cijelom je HEP Operatoru distribucijskog sustava osigurana istovjetna poslovna praksa. I jo{ bih dodala da smo ovu aplikaciju prodali Elektroprivredi Herceg Bosne i da se tamo u potpunosti primjenjuje ve} godinu dana. I da su za uspje{no odra|en posao zaslu`ni svi ~lanovi svih timova, kako u fazi projektiranja i programiranja

sustava, tako i u fazi implementacije, izvijestila nas je S. @upanovi}.

Kako smo ve} spomenuli, kupcima su poslani ra~uni novoga izgleda (aplikacija je ra|ena u WEB okruènju). Nema vi{e „razlike po prethodnom obra~unu“, sada je to saldo (dugovanje) na dan obra~una. Kupac u ku}anstvu dobiva na svom ra~unu informaciju o razlici izme|u onoga {to smo mi akontirali i onoga koliko je on potro{io. Treba priznati da su {alteri ovih dana bili malo vi{e optere}eni, ali - prema rije~ima na{e sugovornice - ta zbunjenost obi~no brzo pro|e kada potro{a~ prona|e sve elemente koje je poznavao na prethodnim ra~unima.

- @elim naglasiti da su ovi potezi donijeli ili }e tek donijeti zna~ajna pobolj{anja u radu s na{im kupcima. Naime, svaka intervencija kupca, bilo na {alteru, telefonom ili internetom, biljeì se u sustavu i ostaje kao dokument. Ne moè se dogoditi da netko kaè da je bio tada i tada, donio to i to a da mu se nije udovoljilo. Svi podaci, kada, tko, komu i {to - zabiljeèni su i u slu~aju reklamacije ne}e se vi{e raspravljati ili dokazivati na „povjerenje“ – objasnila je S. @upanovi}.

I NAPLATA SVE BOLJA

Razgovor s rukovoditeljem ove Slu`be ne bi bio pravi da u eri svekolike informati~ke i informacijske evolucije ne zapitamo o stanju duga na kontu Elektrodalmacije. Bilo nam je drago ~uti da se naplata u velikoj mjeri popravila, da su dugovanje namirili i neki veliki kupci koji godinama nisu pla}ali, kao primjerice Adriachem, a jo{ draè da su nakon niza zakonskih mjera (od za{titara do tu`bi, krivi~ne prijave zbog samouklju~enja i sudske presude na kaznu od dvije godine uvjetno) uspjeli naplatiti velika dugovanja nekoliko poznatih splitskih „obrtnika“. U tom se pravcu naplata kre}e i dalje, akcije iskap~anja provode se redovito s planiranim poja~anim anga`manom prije zimskog razdoblja, da su dani vezivanja sve kra}i ( u tri zadnje godine smanjeni su od 73 na 50 dana) i da bi ovu godinu mogli zavr{iti sa 46 dana. Odnos kupaca prema Elektrodalmaciji se popravio, pritu`bi je sve manje, a repovi pred {alterima sve kra}i.

- I na kraju bih jo{ naglasila da je dugogodi{nji rad na financijskoj disciplini urodio plodom i da su na{i ljudi juna~ki podnijeli sve ove novine na svojim ple}ima. Jo{ o~ekujem nabavu kuvertirke dostojnu Elektrodalmacije, implementaciju sustava u na{im pogonima, ostvarenje zacrtane naplate i mogu re}i da smo ostvarili vrlo uspje{nu poslovnu godinu. S puno rada, truda i muke, ali i s puno zadovoljstva u ostvarivanju zadanih ciljeva, rekla nam je na kraju nasmije{ena S. @upanovi}. Mi smo se dobrim èljama pridruìli, bez imalo dvojbi o njihovom uspje{nom ostvarenju. Jer, oni su prema trì{nom odnosu sa svojim kupcima ve} napravili iskorak. U odnosu na posao kojeg su obavili, mogli bi re}i da je to bio kora~aj od sedam milja.

HEP I KUPCI

Nova HEP biling aplikacija u Elektrodalmaciji

Iskorak prema trì{nom odnosu s kupcima

Smiljana @upanovi}, rukovoditelj Slu`be opskrbe Elektrodalmacije zadovoljna je s aplikacijom koja }e do kraja godine biti implementirana u cijelosti

Vero~ka Garber


Nastavimo li s dosljednim provo|enjem dosada{njih i budu}ih mjera Tima za smanjivanje netehni~kih gubitaka i neovla{tene potro{nje i menad`menta HEP Operatora distribucijskog sustava, uskoro bi mogli posti}i razinu gubitaka elektri~ne energije kakvu imaju moderne svjetske distribucije, {to i jest na{ cilj

Odlukom direktora HEP Operatora distribucijskog sustava Mi{e Jurkovi}a, u sije~nju 2005. godine ustrojen je Tim za smanjivanje netehni~kih gubitaka i neovla{tene potro{nje elektri~ne energije, ~ijim je voditeljem imenovan Franjo Luli} te ~lanovi: Kre{imir [imle{a, Gordan Jureti}, mr. sc. Zlatko Vran~i} i Ante Matkovi}. O aktivnostima Tima i dosada{njim ostvarenim zada}ama, saznajemo pojedinosti od njegovog voditelja, Franje Luli}a.

- Tim je do sada odrào 13 sjednica. Prihvatili smo Plan poslovanja, pribavili dokumentaciju za rad, uspostavili suradnju s institutima i Fakultetom za elektrotehniku i ra~unarstvo, Sveu~ili{ta u Zagrebu te dijelove svog programa predstavili na nekoliko kolegija direktora HEP Operatora distribucijskog sustava. Tako|er smo dijelu distribucijskih podru~ja predstavili i obrazloìli svoje zaklju~ke i predloène mjere.

RIJEÂNI KONTROLIRAJU KUPCE U KARLOVCU, ISTRANI U RIJECI, KARLOVÂNI U ISTRI…

Od lipnja o.g., ovaj Tim vodi i provodi dodatne mjere za sprje~avanje neovla{tene potro{nje elektri~ne energije. Formirane su ekipe koje odlaze u kontrolu, ali ne distribucijskog podru~ja u kojem su zaposleni ~lanovi ekipe, nego u neko drugo distribucijsko podru~je.

Tako, primjerice, jedanput Rije~ani kontroliraju kupce u Karlovcu, a Istrani u Rijeci, drugi put Karlov~ani idu u Istru, a Rije~ani recimo u Split. Kakvi }e biti rezultati ove akcije doznat }emo uskoro, jer }e prva izvje{}a za razdoblje od lipnja do listopada sti}i do 1. studenog ove godine.

Tim je do sada doista napravio puno posla, ali samo za nabrajanje bi trebalo previ{e prostora. Stoga }u se ograni~iti na ono najzna~ajnije, odnosno ono od strate{kog zna~aja.

Prije svega, utvrdili smo temeljnu postavku da je elektri~na energija roba na slobodnom trì{tu koja podlijeè inventuri u inènjerskim veli~inama sukladno Zakonu o ra~unovodstvu. Razgrani~ili smo i definirali ukupne, tehni~ke i netehni~ke gubitke, utvrdili smo prijedlog ùrnih mjera za smanjenje netehni~kih gubitaka i neovla{tene potro{nje, razra|enih i operacionaliziranih prema ustroju HEP Operatora distribucijskog sustava. Konkretno, u tim mjerama je iscrpno razra|ena procedura postupanja i odgovornost svih u hijerarhijskom lancu, od direktora distribucijskoh podru~ja do izvr{itelja, s prate}im dokumentima. Tim je sudjelovao u izradi mre`nih pravila, predloìo sustav simetriranja mreà HEP Operatora distribucijskog sustava, predloìo sustav mjera za smanjenje utjecaja vi{ih harmonika na gubitke u mreì, predloìo natje~ajnu dokumentaciju za brojila i MTU prijemnike, predloìo tehni~ke uvjete za elemente mjernog mjesta i tehni~ke uvjete za mjerno mjesto. Osim toga, predloìli smo mjere za suzbijanje gubitaka u mreì uzrokovanih padom napona, kao i onih nastalih zbog paralelnog rada energetskih transformatora s razli~itim Uk. Sudjelovali smo u izradi Pravilnika o neovla{tenoj potro{nji i provodimo kontrolu neovla{tene potro{nje. Predloìli smo mjere za smanjenje netehni~kih gubitaka nastalih na mreì uslijed jalove kapacitivne energije, koja se registrira na suvremenim kombi brojilima elektri~ne energije. Predloìli smo nabavu suvremenih instrumenata za mjerenje klase to~nosti mjernog mjesta na srednjem i niskom naponu, strujnih i naponskih mjernih transformatora, brojila elektri~ne energije i oì~enja te mjerenja i biljeènja kvalitete napona i elektri~ne energije, a sve na mreàma HEP Operatora distribucijskog sustava.

UKUPNI GUBICI SE SMANJUJU

Predloìli smo i kako treba analizirati i razgrani~iti gubitke elektri~ne energije u HEP grupi te nazna~ili metodologiju izra~una gubitaka i mjere za suzbijanje gubitaka. Izradili smo studijski zadatak za Studiju o inventuri elektri~ne energije u distribucijskoj mreì HEP Operatora distribucijskog sustava i obavili jo{ niz va`nih poslova, ~ije bi nam nabrajanje, a poglavito obja{njavanje oduzelo doista previ{e prostora. Zato bih, umjesto toga, ukazao na razinu ukupnih gubitaka elektri~ne energije u HEP Operatoru distribucijskog sustava. U 2002. godini, gubici su iznosili 10,03 posto, 2003. - 12,78 posto, 2004. - 10, 68 posto, a 2005. godine su iznosili 9,85 posto. Iz ovih statisti~kih podataka vidljivo je da se gubici smanjuju, {to je rezultat sustavnog i planskog rada u HEP Operatoru distribucijskog sustava. Nastavimo li s dosljednim provo|enjem dosada{njih i budu}ih mjera Tima za smanjivanje netehni~kih gubitaka i neovla{tene potro{nje i menad`menta HEP Operatora distribucijskog sustava, uskoro bi mogli posti}i razinu gubitaka elektri~ne energije kakvu imaju moderne svjetske distribucije, {to i jest na{ cilj.

IZ PRVE RUKE

Franjo Luli}, voditelj Tima za smanjivanje netehni~kih gubitaka i neovla{tene potro{nje elektri~ne energije

Smanjiti gubitke na razinu modernih svjetskih distribucija

Ivica Tomi}

Osnovana Regionalna mreà sindikata energetike jugoisto~ne Europe

I mi èlimo biti dio socijalne Europe!Od 26. do 30. rujna o.g., na Halkidikiju u

Gr~koj, odràna je Me|unarodna sindikalna konferencija sindikata energetike jugoisto~ne Europe. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici sindikata iz 11 zemalja, do sada organiziranih prema pripadnosti me|unarodnim sindikalnim organizacijama (PSI, EPSU, ICEM i EMCEF). Prihva}anjem, odnosno verifikacijom Sporazuma o energetskoj zajednici u svim parlamentima dràva koje ~ine Zajednicu, i sindikati su odlu~ili organizirati Mreù koja }e predstavljati vi{e od 1,2 milijuna zaposlenih u energetskom sektoru jugoisto~ne Europe.

Cilj ove Mreè je za{tita radnika, tvrtki i nacionalnih interesa u podru~ju energetike na prostorima JIE. Va`na uloga Mreè je i ostvarivanje ravnopravnosti u dijalogu s Ministarskim savjetom Energetske zajednice i Komisijom EU.

Mreòm }e rukovoditi Izvr{ni odbor, kao najvi{e operativno tijelo, a ~ine ga predstavnici dràva Jugoisto~ne Europe.

Predstavnik Republike Hrvatske u Izvr{nom odboru je Dubravko ôrak, predsjednik HES-a.

(Ur)

Dubravko ôrak, predsjednik HES-a, postao je ~lanom Izvr{nog odbora nedavno osnovane Regionalne mreè sindikata energetike jugoisto~ne Europe, najvi{eg operativnog tijela koje }e rukovoditi Mreòm


U zgradi UNESCO-a u Parizu, glavnom sjedi{tu ove svjetske institucije Ujedinjenih naroda koja skrbi za svjetsku kulturnu ba{tinu - povijesnu i recentnu, 12. rujna o.g. otvorena je presti`na izlo`ba o izumima Nikole Tesle, hrvatskog i svjetkog izumiteljskog genija 20. stolje}a.

Ovu izlo`bu pod naslovom „Nikola Tesla – ~ovjek koji je rasvijetlio svijet“, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesi}a, tehni~ki i stru~no pripremili su i postavili Tehni~ki i Hrvatski povijesni muzej iz Zagreba. Samu je izlo`bu organiziralo i i fininanciralo Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Me|u eksponatima, u {est odjeljaka prostranog prizemnog hola UNESCO-ve zgrade, tehni~ki smi{ljeno, dopadljivo i impresivno, poredani su Teslini glavni izumi: rotiraju}e magnetsko polje, indukcijski motor, model broda s daljinskim upravljanjem. Posebice je realiziran zanimljiv dio izlo`be koji govori o Teslinu svakodnevlju, prijateljima, najosobnijim sklonostima, asketizmu, strasti za znanjem i novostima, potom s njegovim priznanjima, po~asnim doktoratima, korespondenciji i drugom.

U atmosferi va`nog i velikog doga|aja uz veliki broj posjetitelja, kako onih iz organizacijskog postava iz Hrvatske i Pariza, tako i onih koji su do{li na otvorenje, u prigodi otvorenja izlo`be nazo~ni su bili Ministar kulture Republike Hrvatske mr. sc Boò Bi{kupi}, hrvatski veleposlanik u Parizu Boìdar Gagro, dràvni tajnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta prof. dr. Slobodan Uzelac te gradona~elnik grada Gospi}a Milan Koli} i pro~elnik u Poglavarstvu Pave Paveli} i u ime UNESCO-a, zamjenik glavnog tajnika mr. Marcio M. Barbasa.

Napominjemo da su uz predstavnike ve}eg broja institucija i gospodarskih subjekata, koji sudjeluju u realizaciji programa obiljeàvanja Godine Nikole Tesle, (Ericsson Tesla, Kon~ar Elektroindustrije, Hrvatske ekademije tehni~kih znanosti, Sveu~ili{ta u Zagrebu i drugi), bili i predstavnici Hrvatske elektroprivrde mr. sc. Ivica Toljan, ~lan Uprave i Mihovil-Bogoslav Matkovi}, rukovoditelj Odjela za odnose s javno{}u i koordinator programa. Recimo na kraju da je ovom izlo`bom, kao va`nim i karakteristi~nim prezentacijskim sadràjem za Pariz, (jer Pariz svakodnevno "pri~a o sebi" stotinama izloàba!), Hrvatska potvrdila svoje visokoafirmativno stajali{te prema geniju Tesli ro|enom u Hrvatskoj.

Mihovil Bogoslav Matkovi}

Izvrsno pripremljen znanstveni skup

Dan nakon otvorenja izlo`be, u konferencijskoj dvorani UNESCO-a odràn je znanstveni skup pod nazivom „Tesla u Hrvatskoj“. Kao i izlo`ba, ovaj se znanstveni skup odràvao pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesi}a i u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta, dok je njegov tehni~ki organizator bila Hrvatska akademija tehni~kih znanosti. U prigodi otvorenja, u ime Akademije govorio je prof. dr. Stanko Tonkovi}, a u ime Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta dràvni tajnik prof. dr. Slobodan Uzelac. U ime Hrvatskog sabora, kao njegov izaslanik, nazo~nima se obratio prof. dr. sc. Petar Selem, predsjednik Saborskog odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, a u ime predsjednika Stjepana Mesi}a njegov izaslanik prof. dr. sc. Izet Aganovi}.

Na izvrsno pripremljenom Skupu (koji je odràn na engleskom jeziku), izlagalo je nekoliko sudionika, me|u kojima i mr. sc. Ivica Toljan, ~lan Uprave HEP-a, s temom „Razvoj i povezivanje velikih elektroenergetskih sustava“. Na Skupu je o Teslinim otkri}ima govorilo jo{ nekoliko uglednih pojedinaca: prof. Branka Zovko-Cihlar o Teslinim otkri}ima na podru~ju radiokomunikacije do digitalnih prijenosa za multimedijske usluge; prof. Kurt R. Richter iz Austrije o Teslinu vremenu i primjeni njegovih otkri}a u budu}nosti; mr. sc Gordana Kova~evi}, predsjednica Uprave Ericsson Nikola Tesla o primjeni Tesline vizije; prof. dr. sc. Stjepan Car o Tesli i Kon~ar Grupi; dr. sc. Darko Huljeni} iz Ericssona Nikole Tesle o Tesli kroz komunikacijsku viziju; Igor Mandi} pisac i publicist o temi Tesline galaksije. Na kraju je sudionicima prikazan film o stoljetnoj povijesti Hrvatske elektroprivrede „Od Krke do Le{}a“, u kojem je jedan od naratora i sam lik Nikole Tesle. Uz odu{evljeni prihvat me|u nazo~nima, izravnom poveznicom na ~injenicu da je upravo na prvoj hrvatskoj hidroelektrani na Krki 1895. primijenjeno nekoliko Teslinih izuma, pokazalo se i ovom prigodom koliko je izumitelj Tesla uvaèn u svojoj domovini.

GODINA NIKOLE TESLE

Izlo`ba i znanstveni skup u Parizu

Velikan Tesla u velikom Parizu

U prigodi otvorenja izlo`be: mr. sc. Boò Bi{kupi} - ministar kulture Vlade Republike Hrvatske, mr. Marcio M. Barbasa - zamjenik glavnog tajnika UNESCO-a i Boìdar Gagro - hrvatski veleposlanik u Francuskoj

Prof. Stanko Tonkovi} u prigodi uvodnog obra}anja Skupu

Kratke i va`ne konzultacije prije po~etka: prof. Zlatko Kniewald predsjenik Hrvatske akadenije tehni~kih znanosti, mr. sc. Ivica Toljan ~lan Uprave HEP-a i jedan od izlagatelja, prof. dr. sc. Stjepan Car iz Kon~ar Elektroindustrije tako|er izlagatelj na Skupu

Izlo`ba je pobudila veliko zanimanje posjetitelja: trenuci dinami~ne komunikacije i komentara neposredno nakon otvorenja


GODINA NIKOLE TESLE

Nepoznato o poznatom Tesli (5)

Prvi susret s EdisonomOdnosima izme|u Tesle i Edisona zasluùju

posebnu pozornost, i o tomu je vi{e u napisu «Toplo-hladni odnosi izme|u velikih izumitelja Tesle i Edisona». U ovom broju ukratko }emo opisati njihov prvi susret, onako kako je na temelju Teslina opisa to napisao, pomalo romaneskno, Teslin ìvotopisac John O'Neill u knjizi Nenadma{ni genij New York, 1944. Tesla je, naime, do{ao k Edisonu u ured usred njegova posla, a potom je sve teklo nekako ovako:

Podigav{i pogled, posta (Edison) svjestan visoke crnomanjaste osobe koja je upravo ulazila u njegov ured.

- Izvolite, gospodine?Tesla se predstavi, bri`ljivo govore}i engleski,

nastoje}i ispravno nagla{avati rije~i, samo ne{to glasnije nego ina~e, jer su mu bili poznati problemi koje je Edison imao sa sluhom.

- Imam pismo gospodina Batchelora za Vas, gospodine.

- Batchelor, ha? [to ne valja u Parizu?- Koliko znam, tamo je sve u redu, gospodine.- Gluposti, u Parizu uvijek ne{to ne valja.Edison pro~ita kratku Batchelorovu preporuku

i prezrivo otpuhnu. No, ipak upre u Teslu svoj prodoran pogled,

- Poznajem dva velika ~ovjeka, a jedan od njih ste Vi; drugi je ovaj mladi} pred Vama! Hmm! Ba{ prava preporuka. [to znate raditi?

(str. 60)

Tesla je bio pod dubokim dojmom ugleda koji je Edison uìvao. Stajao je pred ~ovjekom koji je bez ikakvog redovnog {kolovanja izumio na stotine korisnih proizvoda. Tesla je razmi{ljao ovako:

On sam proveo je godine i godine gutaju}i knjige, a zbog ~ega? [to mu sad moè pokazati? Od kakve je koristi to njegovo obrazovanje?»

(Moji izumi – My inventions, str. 52)

Djelomi~na amnezija – obrambeni sustav prirode

Po~etkom osamdesetih godina 19. stolje}a, Tesla je obolio od djelomi~ne amnezije, kao posljedice vi{emjese~nih mentalnih napora i dugih sati provedenih u laboratoriju, rade}i na beì~nom telefonu, kako ga je on zvao, a kasnije }e ta naprava biti preimenovana u radio.

Svojim sam uzemljenim oda{ilja~em proizveo nevjerojatnu pojavu i nastojao sam proniknuti u njezino pravo zna~enje s obzirom na struje koje se {ire kroz zemlju. To je izgledalo kao beznadni pothvat na kojem sam uzaludno radio i vi{e od godine dana. No, to temeljito prou~avanje toliko me obuzelo da sam po~eo zaboravljati sve ostalo pa i svoje oslabljeno zdravlje. Na kraju, kad sam ve} dospio do to~ke

ìv~anog sloma, priroda je primijenila svoj obrambeni sustav i izazvala za mene gotovo smrtonosni san.

Tesla je zaspao «kao da je drogiran». A kad mu se svijest iznova vratila, zaprepastio se jer si nije mogao predo~iti nijedan od prizora iz svoje pro{losti, osim onih iz ranog djetinjstva.

Kako je bio odavno potpuno ravnodu{an prema lije~nicima, odlu~io je usredoto~iti se na to da se sam izlije~i. Iz no}i u no} samoga sebe bi prisiljavao da se prisjeti svih slika iz svoga ìvota. Posebno se vezao za glavni lik iz svoga djetinjstva – njegovu majku. Osjetio je strahovitu èlju da je vidi.

Taj je osje}aj postao toliko jak da sam odlu~io ostaviti sav svoj posao i udovoljiti svojoj ~e`nji. No, bilo je te{ko sve napustiti posve iznenada pa je proteklo nekoliko mjeseci tijekom kojih sam pomalo uspio oìvjeti sve dojmove i uspomene iz svog proteklog ìvota …

(str. 69)

ûdna ~injenica vezana za tu djelomi~nu amneziju bila je da bi mu u ìvom sje}anju ostajalo sve ono {to je imalo veze s njegovim istraìvanjima te da su ona i dalje nesmetano napredovala.

Mogao sam se prisjetiti i najmanjih sitnica, a i posve neva`nih promatranja obavljenih tijekom pokusa pa ~ak izrecitirati ~itave stranice raznih tekstova ili sloène matemati~ke formule.

(str. 69)

Godine 1892. Tesla je otputovao u Europu. Njegovo predavanje u Institutu elektroinènjera u Londonu bilo je pozdravljeno kao iznimni doga|aj, a evo {to se dogodilo na kraju predavanja:

Sir James Dewar zahtijevao je i ustrajao u tome da se moram pojaviti pred Kraljevskim dru{tvom. Ja jesam odlu~an ~ovjek, no argumenti tog velikog [kota, lako su me uspjeli uzdrmati. Gurnuo me u stolac i ulio mi u ~a{u predivnu sme}kastu teku}inu koja je blje{tala svim vrstama boja, a imala okus nektara.

Na njegovo iznena|enje, Dewar je rekao: Upravo sjedite u Faradayevu stolcu i uìvate u viskiju, koji je on najradije pio.

(str. 62)

Osjetio maj~inu smrtTesla se zanimao i za spiritizam, posebno

za prijenos misli. Bio je uvjeren da su i misli vrsta elektromagnetnih valova i da se mogu prenositi prostorom. âk je tvrdio da }e na}i na~ina za kontrolu i upravljanje takvim prijenosom misli. Na takvu je zamisao posebno do{ao nakon predavanja u Parizu pred ~lanovima Dru{tva francuskih fizi~ara. Tada je dobio brzojav da mu je majka na umoru.

O~ekivanje maj~ine smrti Tesla je opisao ovako:U laganom drijemeù koji me je obuzeo

ugledao sam oblak na kojemu su se nalazili an|eoski

likovi zapanjuju}e ljepote, a jedan od njih gledao je u mene pogledom prepunim ljubavi i postupno je po~eo dobivati obli~je moje majke. Oblak je polagano lebdio kroz sobu, sve vi{e se udaljavaju}i, da bi na kraju nestao, a mene je probudila neopisivo slatka pjesma koja se orila iz mnogih grla. U tom sam djeli}u sekunde, koji ne mogu ni izraziti rije~ima, shvatio da mi je majka upravo umrla. Tako je i bilo …

(str. 80 – 81)

Tesla je bio u potpunom zna~enju te rije~i istraìva~ te se nije mogao oduprijeti analizi uzroka tih transcedentalnih dojmova. Smatrao je da su ljudska bi}a samo strojevi od krvi i mesa i morao je prona}i razumno rje{enje svojih podraàja. Evo kako je objasnio, sebi i drugima, taj svoj doga|aj spoznaje da mu majka umire:

Kad sam se oporavio, puno sam vremena proveo tragaju}i za vanjskim uzrokom ove neobi~ne pojave i, na svoje veliko olak{anje, uspio u tome nakon mnogih mjeseci uzaludnih napora. Svojedobno sam vidio sliku proslavljenog umjetnika koja me je sna`no dojmila, a alegorijski je predstavljala jedno od godi{njih doba u obliku oblaka s grupom an|ela koji su, kako se ~inilo, zaista lebdjeli u zraku. Upravo se ta slika pojavila u mom snu, izuzimaju}i pritom sli~nost s mojom majkom. Glazba je dopirala iz obli`nje crkve gdje je zbor pjevao na ranoj misi u uskrsno jutro te se tako objasnilo na zadovoljavaju}i na~in i u skladu sa znanstvenim ~injenicama.

Sve se to dogodilo davno, i otada nisam imao ni najmanjeg razloga zbog kojeg bih izmijenio svoje poglede vezane za psihi~ke i spiritualne pojave, za koje nema apsolutno nikakvih temelja. Vjerovanje u njih prirodna je posljedica intelektualnog razvoja. Vjerske dogme vi{e se ne prihva}aju u svom ortodoksnom zna~enju, no svaki pojedinac sklon je vjerovanju u nekakvu vrhunaravnu mo}. Svi mi moramo imati neki ideal koji }e upravljati na{im pona{anjem i pruàti nam zadovoljstvo, ali je posve neva`no ho}e li se ono posti}i vjerom, umjetno{}u, znano{}u ili ne~im drugim sve dok ispunjava funkciju neke nematerijalne sile. Od presudnog je zna~aja za miroljubivo opstojanje ~ovje~anstva da pritom prevlada jedna zajedni~ka predod`ba.

I mada nisam uspio do}i do nikakvih dokaza kojima bih podrào uvjerenja psihologa i spiritualista, na svoje veliko zadovoljstvo ipak sam uspio dokazati automatizam ìvota – ne samo neprestanim promatranjem pojedinaca i njihovih djela, nego jo{ uvjerljivije odre|enim uop}avanjima.

(str. 81)

Nije mogao prestati razmi{ljati o ~ovjeku i o ~injenici da su ljudske tijela sli~no gra|ena i izloèna jednakim vanjskim utjecajima te sli~no odgovaraju na vanjske podraàje. Zato njegova misao o ~ovjeku je:

Vrlo osjetljivo i pronicljivo stvorenje s visoko

Tesla o sebi Priprema: Josip Moser


GODINA NIKOLE TESLE

Nepoznato o poznatom Tesli (5)

razvijenim mehanizmima svih osjetila, koje precizno radi u skladu s promjenama u svojoj okolini obdareno je transcendentalnim mehani~kim osjetilom koje mu omogu}ava da izbjegne opasnosti koje se ne mogu izravno zapaziti. Kada takvo stvorenje do|e u dodir s ostalima, ~iji su organi za nadziranje znatno slabiji, taj osje}aj ja~a pa ono osje}a «kozmi~ku»bol …

(str. 82)

Tesla se ni kasnije nije mogao osloboditi svojih slutnji i izvanosjetilnih zapaànja. Primjerice, kada mu je javljeno da mu je sestra Angelina smrtno oboljela, on brzojavlja iz New Yorka: «Imao sam viziju da se Angelina uzdiè i nestaje. Osjetio sam da nije sve kako treba.»

(str. 112)

Elektri~ne oluje kao neograni~ena pokreta~ka snaga

Tesla je od dje~a~kih dana volio traìti uzro~no-posljedi~ne veze me|u pojavama. Tako su ga op~injavali odnosi izme|u bljeskova munje i ki{e, {to je zapazio jo{ u mladosti prigodom lunjanja po Velebitu.

Tragao sam za bilo kakvim zaklonom od nevremena koje se naglo pribliàvalo. Nebo se zamra~ilo od tamnih oblaka, no ki{a nikako da

po~ne padati sve dok, odjednom, ne zabljesne sjaj munje i ve} nekoliko trenutaka potom krene prava poplava. Taj me prizor natjerao na razmi{ljanje. Bio je to pokazatelj toga koliko su te dvije pojave uzajamno bliske i povezane, kao uzrok i posljedica pa me malo dublje razmi{ljanje dovelo do zaklju~ka da je ja~ina elektri~ne energije pri ubrzavanju vode bila zanemariva, jer je munja posluìla kao osjetljivi okida~.

(str. 60)

Ovakva razmi{ljanja vodila su Teslu do raznih zaklju~aka i poticaja da se pozabavi novim istraìvanjima. Tako je u nastavku gornjeg razmi{ljanja napisao:

Bila je to veli~anstvena mogu}nost za razna postignu}a. Kad bismo mogli proizvesti elektri~ne oluje zahtjevnih sposobnosti, cijeli na{ Planet i uvjeti ìvota mogli bi se promijeniti. Sunce vode iz oceana diè u vis, a vjetar ih odnosi u udaljena podru~ja gdje ostaju u stanju vrlo profinjene uravnoteènosti. Kad bi bilo u na{oj mo}i da nju uzburkamo kad god i ma gdje mi to èljeli, mogli bismo po volji upravljati tim mo}nim medijem koji je nuàn za ìvot. Mogli bismo navodnjavati ve} posve isu{ene pustinje, stvarati jezera i rijeke te osiguravati pokreta~ku snagu u neograni~enoj mjeri.

(str. 60)

Tesla }e svoja razmi{ljanja o upravljanju munjama kojima bi na najpovoljniji na~in zauzdavao snagu i mo} Sunca, odrediti ovako:

Ostvarenje toga ovisilo bi o na{oj sposobnosti da razvijemo elektri~ne sile onih veli~ina koje vladaju u prirodi. Iako se ~ini beznadnim pothvatom, donio sam odluku da to poku{am. Odmah nakon {to sam se u ljeto 1892. vratio u Sjedinjene Ameri~ke Dràve, zapo~eo sam s radom koji me sve vi{e privla~io, jer su za njega bila potrebna ista sredstva kao i za uspje{no postizanje beì~nog prijenosa energije.

(str. 82)

(Napomena autora: Takva razmi{ljanja su dovela do gradnje Teslinog laboratorija u Colorado Springsu, gdje }e on eksperimentirati s vrlo visokim naponima (pribli`no 12 milijuna volti) i munjama. Ali, problem radioprijenosa nije zanemario. U prolje}e 1893. odrào je predavanje na Franklin Institutu u Philadelphiji i potom u St. Louisu pred ~lanovima udruènja «National Electric Light Association» i do najmanjih pojedinosti opisao je na~ela radio-tehnike te prikazao komuniciranje radio-vezom. To je prikazivanje bilo va`no kod kasnijeg sudskog spora sa Marconijem, koji je to prikazao 1895. godine.)

Prorok stigao na Zemlju

Tesla je ustrajno poricao svoju osjetilnu darovitost koju je nedvojbeno posjedovao. Posebno u

vrijeme pisanja svoje autobiografije, oko njega su se po~eli skupljati nepoèljni sljedbenici, koji su vjerovali da on ima sposobnosti proroka i veliku psihi~ku snagu. Mnogi su vjerovali da je «stigao na Zemlju» da bi obi~ne smrtnike razvojem elektrotehnike i automatizacije podigao na vi{u razinu. Njega, koji nije èlio postati sve}enikom, po~eli su smatrati svecem. A on nije za to mario. I dalje je dokazivao, «izlaù}i svoju mehanisti~ku filozofiju i objavljuju}i kako ljudi nemaju svoje vlastite volje te da je svaki njihov ~in rezultat vanjskih doga|aja i okolnosti». Ali upravo to mu je znalo {tetiti, jer je njegovo ime bilo povezivano s vrlo nezgodnim oblicima publiciteta. Postavljalo se pitanje – tko bi, osim obi~nog {arlatana, mogao privu}i ovakvu vrstu ljudi, ~udne spodobe koje su ga nastavljale slijediti.

(str. 78)

(Napomena autora: Tesli su ponekad i imponirali takvi njegovi oboàvatelji. I danas u SAD postoji sekta teslijanaca od pribli`no 50.000 ljudi, koji vjeruju da je Tesla Bo`ji prorok poslan na Zemlju da ljudima donese novu iskru, poput Prometeja.)

Jedan od uglednih Teslinih oboàvatelja bio je John J. O'Neill, glavni urednik znanstvene rubrike njujor{kog Herald Tribunea i dobitnik Pulitzerove nagrade, koji je kasnije postao prvi Teslin biograf, a bio mu je vjeran dugogodi{nji prijatelj. Jednu njegovu re~enicu Tesla je unio u svoju autobiografiju:

Za njega Tesla je bio bog, ~ija je nadzemaljska o{troumnost «stvorila suvremeno doba».

Zna~i, ni Tesla, ponekad, nije mogao izbje}i ta{tini i laskanju.

(str. 78)

Daljinski upravljani ure|aji – najsenzacionalniji patent

Bez obzira na buku koja se stvarala oko njega i njegovu popularnost, Tesla je radio i patentirao. Ponekad je to bilo uz mnogo te{ko}a. Jedan od patenata koji jer izazvao mnogo senzacija, mo`da vi{e od svih ostalih, bio je patent daljinski upravljanih ure|aja. Prikazao je daljinski upravljani model broda, koji se kretao prema njegovim zapovijedima iz daljine.

Godine 1896. izradio sam ure|aj koji je mogao izvoditi mno{tvo operacija, ali zavr{etak tog posla odgodio sam za kraj 1897. godine … A kad se prvi put pojavio po~etkom 1898. godine, izazvao je senzaciju kao nijedan moj izum dotad.

Osnovni patent je dobio u studenom i to tek nakon {to je glavni ispitiva~ do{ao u New York kako bi prisustvovao prikazivanju njegova plovila, jer mu se ono {to je Tesla prijavio u~inilo nevjerojatnim.

Sje}am se kako je kasnije, kad sam se obratio jednom slu`beniku u Washingtonu, ponudiv{i izum

Tesla o sebi


dràvi, ovaj prasnuo u smijeh kad sam mu objasnio {to sam postigao. Nitko tada nije mislio da ima i najmanjih izgleda za usavr{avanje jednog takvog ure|aja.»

(str. 84)

Tesla je mislio da je izradio prve robote i zato ga nisu razumjeli. Ipak, treba znati da prvi i doista nespretni koraci u razvoju teleautomatike pripadaju Nikoli Tesli. A on je sanjao mnogo dalje u budu}nost:

Slijede}e logi~no pobolj{anje bila je primjena teleautomatike na automatizirane mehanizme izvan granica vidljivosti i na velikim udaljenostima od sredi{ta upravljanja i ja sam se otada stalno zalagao za to da je bolje kao ratno oru`je upotrijebiti njih, nego topove … Postoje}im beì~nim ure|ajima mogu}e je lansirati zrakoplov, navoditi ga pribli`no odre|enim smjerom te obaviti odre|ene operacije na udaljenosti od mnogo stotina kilometara.

(str. 84 – 85)

Tesline misli su se tada ponovno vratile studentskom projektu letjelice koju je neprestano nosio u sebi, za koju je izradio nacrte i koja je mogla letjeti pomo}u beì~no dostavljane energije, a kojom

se moglo upravljati mehani~ki ili beì~no. Ali letjelicu nije mogao konstruirati:

Osnovno na~elo bilo je ispravno, no nije se moglo izvesti u praksi jer je letjelica iziskivala veliku snagu uzgona. Proteklih sam godina uspje{no rije{io taj problem pa sad radim na zra~nim strojevima bez nosivih krila, krila repa, propelera i drugih vanjskih dodataka, koji }e mo}i razvijati goleme brzine te vjerojatno osigurati sna`ne argumente za mir u bliskoj budu}nosti.

(str. 85)

Predvidio rakete, radare, ra~unala i satelite

Ovim radom, u vrijeme dok se ~ovjek jo{ nije odvojio avionom od tla, Tesla je predvidio dana{njicu - rakete, radare, ra~unala i satelite. Zato nije ~udno da je zapisao:

Izgradnjom odgovaraju}ih postrojenja bit }e mogu}e lansirati projektil u zrak i ispustiti ga gotovo to~no na posve odre|enom mjestu koje moè biti udaljeno i tisu}ama kilometara. Ali, ne}emo se zaustaviti na tome. Na kraju }emo proizvesti daljinske automate sposobne da djeluju kao da

posjeduju vlastitu inteligenciju. Njihova }e pojava izazvati revoluciju.

(str. 85)

(Napomena autora: Nije ~udnovato da je nakon Tesline smrti FBI prisvojio sve njegove bilje{ke i jo{ se danas za njih u potpunosti ne zna gdje su.)

Jo{ 1898. godine proizvo|a~ima je predloìo proizvodnju automatskog automobila, koji bi « prepu{ten sam sebi obavljao ~itav niz radnji, uklju~uju}i i ne{to poput prosu|ivanja. Ali, moj je prijedlog u to doba ocijenjen kao nevjerojatan i od njega nije bilo ni{ta.

(str. 85)

Ovo je samo dio citata kojima smo èljeli pribliìti vam Teslu, njegov karakter, pona{anje i postupke. O~ito je Tesla bio ~ovjek, kako se to kaè, od krvi i mesa. Neki bi ga mogli smatrati naivnim, neki {arlatanom, neki zagonetnim, neki spiritistom, neki ma{tarom…Istina, svatko od vas, ~itatelja HEP Vjesnika, stvorit }e vlastiti sud o Nikoli Tesli.

(u sljede}em broju o Teslinu putu u nepoznata podru~ja znanosti)

Dru{tvo energeti~ara, Poèga u Smiljanu i HE Gojak

Tesla me|u Poèànima

Poè{ki energeti~ari ispred spomenika i Tesline rodne ku}e

U Godini Nikole Tesle u Hrvatskoj, pribli`no 40 ~lanova Dru{tva energeti~ara Poèga na svoj je na~in obiljeìlo 150. godi{njicu njegova ro|enja: organizirali su jednodnevni posjet u rodni Teslin Smiljan te tako odali priznanje velikom izumitelju svjetskog glasa. ^lanovi Dru{tva razgledali su i obi{li Teslinu rodnu ku}u i podru~je Tematskog parka Nikola Tesla, uz pomo} i dodatna obja{njenja stru~nog vodi~a.

Posjet Lici Dru{tvo je iskoristilo i za obilazak grada Ogulina i HE Gojak te ribogojili{ta Vitunj, s tradicijom uzgoja riba jo{ od 1938 godine. Nezaobilazan je bio i ogulinski \ulin ponor, gdje rijeka

Dobra ponire ispod Grada, s poznatom legendom o djevoj~inoj neostvarenoj ljubavi.

Ovaj posjet Lici, u dogovoru s Dru{tvom energeti~ara, inicirao je Milan Komadina tajnik Dru{tva Li~ana "Vila Velebita" u Poègi,. On je s ponosom i odu{evljenjem upoznavao poè{ke energeti~are s povje{}u, kulturom i znamenitostima Like. Tako su se s puno zadovoljstva i dojmova, ~lanovi Dru{tva energeti~ara, koji su ve}inom zaposlenici Elektre Poèga, vratili sretno doma.

Osim toga, poè{ka Knji`nica i ~itaonica je u svom prostoru povodom 150. obljetnice ro|enja

Nikole Tesle pripremila prigodnu izlo`bu o ìvotu i radu i njegovu stvarala{tvu te izumima, koje sada koristimo u svakodnevnom ìvotu i bez kojih bi nam ìvot bio nezamisliv.

Nadalje, Tehni~ka {kola u Osje~koj ulici ima tako|er u svom prostoru stalni prostor Teslinih izuma i patenata, a prigodom 10. srpnja o.g. odràna je sve~anost na kojoj su, osim brojnih izre~enih pohvala, profesori i inènjeri - predava~i, upoznali u~enike sa ìvotom i radom Nikole Tesle.

Pripremio: Ivan Maruszki


TKO JE [IME VIDULIN?

[. Vidulin je ro|en u mjestu êrvari (Kanfanar) 1939. godine. Zavr{io je srednju Rudarsku {kolu u Vara`dinu, vi{u Tehni~ku {kolu u Zagrebu i Pedago{ki fakultet u Rijeci. Predsjednik je @upanijske gospodarske komore u Puli i dopredsjednik Hrvatske gospodarske komore za regionalni razvoj. Incijator je kiparskih kolonija u \ur|evcu i Koprivnici, Molvama, Kalinovcu, Oto~cu i Mostaru. Autor je brojnih skulptura izloènih u privatnim i javnim prostorima. Osniva~ je Me|unarodnog kiparskog simpozija Cavae romanae, te predsjednik istoimene umjetni~ke udruge. ^lan je Hrvatskog dru{tva likovnih umjetnika Istre. Izlagao je

na brojnim samostalnim i skupnim izlo`bama u zemlji i inozemstvu, me|u kojima je posebno zapaèna izlo`ba u Klovi}evim dvorima u Zagrebu. Dobitnik je nagrade u Veroni. O duhovitosti [ime Vidulina dovoljno govori jedna epizoda iz Podravine. Naime, kada se jedna nadobudna kriti~arka obru{ila na njega u lokalnim novinama tvrde}i kako je besmisleno postavljati u Podravini skulpture od istarskoga kamena koji }e meteorolo{ki uvjeti brzo uni{titi, [ime je odgovorio da daju jamstvo od 2.000 godina, aludiraju}i na ~injenicu da je od istoga kamena sagra|ena Arena u Puli, koja hrabro odolijeva svim vremenskim uvjetima, ve} puna dva tisu}lje}a.

GODINA NIKOLE TESLE

Postavljena skulptura u ~ast Nikole Tesle ispred upravne zgrade Elektroistre u Puli

Elektroenergetika – ovogodi{nja kiparska inspiracija

Autor skulpture [ime Vidulin i direktor Elektroistre Davor Mi{kovi} uz skulpturu postavljenu ispred upravne zgrade Elektroistre u Puli, koja simbolizira visoki napon, elektri~nu energiju i silnice kakve je Tesla svojedobno izazivao u svojim laboratorijama

FOTOZAPA@AJ

Geolo{ki spomenik prirode!

Na{a Domovina, jedna je od posebnih zemalja u svijetu koju je priroda obilato darivala. Neizmjerno je na{e bogatstvo reljefa, flore i faune.

Kamo god i kada krenuo, uvijek s ne~im ostanem zadivljen. Tako sam, uìvaju}i u laganom planinarenju sjevernom stranom Papuka od Zve~eva prema Vo}inu, nai{ao na jedan prekrasan prizor.

Uz cestu sam ugledao kako se velebno uzdiè za{ti}eni geolo{ki spomenik prirode, jedinstvenog primjera stubastog lu~enja vulkanskih stijena, starih vi{e od 16 milijuna godina.

Mirko Vei}

Ovoga ljeta, u Puli je ispred ulaza u upravnu zgradu Elektroistre, u ~ast hrvatskog izumitelja Nikole Tesla proslavljenog u cijelom svijetu, u godini obiljeàvanja 150. godi{njice njegova ro|enja, postavljena je skulptura koja simbolizira elektri~nu energiju, visoki napon i silnice kakve je Tesla svojedobno izazivao u svojim laboratorijama. Autor skulpture je [ime Vidulin, ina~e predsjednik umjetni~ke udruge Cavea Romanae 95, koja ve} 11. godinu oplemenjuje urbani prostor u Istri, Podravini, Lici i Hercegovini, i to figurama izgra|enim od autohtonog istarskoga kamena od kojega je izagra|ena i znamenita Arena u Puli.

- Umjetni~ka udruga Cavea Romanae utemeljena je 1995. godine s tri cilja: valorizirati tradiciju uporabe plemenitog materijala kamena, omogu}iti u~enicima srednje umjetni~ke {kole u Puli s Odjela za kiparstvo da vide kako se radi te oplemeniti prostor umjetni~kim djelima izra|enim od kvalitetnog istarskoga kamena. Ostvarili smo sva ta tri cilja, kaè nam predsjednik Udruge [ime Vidulin.

Udruga je u deset godina postojanja organizirala ~ak 17 kiparskih simpozija (kolonija), a rezultat su 104 kamene skulpture 56 autora iz cijeloga svijeta, koje oplemenjuju ìvotni prostor u Puli, Medulinu, Mostaru, Oto~cu i Podravini. Pro{le je godine tema kiparske inspiracije bila morska fauna, a ove godine je to elektroenergetika u ~ast genija Nikole Tesle. Na temu elektroenergetike do sada je nastalo pet skulptura, od kojih su po dvije postavljene u Puli i Medulinu te jedna u Pazinu. Kako smo ispred spomenuli na po~etku, jedna od njih - ona [ime Vudlina, smje{tena je na pravom mjestu u Puli, ispred upravne zgrade Elektroistre.

Ivica Tomi}

Jedinstveni primjer 16 milijuna godina starih vulkanskih stijena stubastog lu~enja


SINDIKAT

Sastanci dalmatinske Koordinacije i Podru`nice HES-a u Splitu

Novo vodstvo za nova radni~ka prava

Krajem rujna o.g., dva dana uzastopce, odràni su u Splitu mo`da zadnji put u ovom sastavu sastanci Podru~ne koordinacije HES-a i Odbora podru`nice Elektrodalmacije. Zajedni~ka tema obaju sastanaka su izbori novog sindikalnog vodstva za idu}e ~etverogodi{nje razdoblje. Izbori unutar ~itavog HES-a trebaju se odràti 9. listopada, a izborna bi se Skup{tina sastala u prvom tjednu studenoga. Do tada }e svaka koordinacija i svaka podru`nica, prema jedinstvenim pravilima i

Na sastanku splitske Podru`nice HES-a, pali su zadnji va`ni naputci za izbore novog sindikalnog vodstva za idu}e ~etverogodi{nje razdoblje

Vero~ka Garber

Pokloni urednim kupcima ElektroslavonijeU povodu Svjetskog dana stanara, u Osijeku

je 2. listopada o.g. odràna sve~ana sjednica Udruènja stanara Grada Osijeka. Kao i svake godine, Elektroslavonija se ve} tradicionalno uklju~uje u obiljeàvanje Svjetskog dana stanara darivanjem petorice kupaca prigodnim poklonom. Ove je godine, me|u brojnim kupcima koji imaju ispravan priklju~ak i instalaciju te u protekle dvije godine redovno pla}aju svoje ra~une za elektri~nu energiju, izabrano pet kupaca koji su dobili usisava~. Kupcima su poklone uru~ili direktor Elektroslavonije, dr. sc. Damir Pe~varac i rukovoditelj Slu`be za prodaju i odnose s potro{a~ima Miroslav Radko.

Nagra|eni su kupci: Manda Pavlovi}, Josip Babi}, Luka Kuki}, Vladimir Senderak i Ruìca Senti}.

D. Karna{Direktor Elektroslavonije, dr. sc. Damir Pe~varac i rukovoditelj Slu`be za opskrbu Miroslav Radko uru~ili su poklone urednim kupcima

Svjetski Dan stanara

Statutu na{eg najbrojnijeg sindikata, oglasiti izbore i poku{ati animirati ~lanostvo za budu}i rad u nekom od sindikalnih tijela. Na prvom odrànom sastanku Koordinacije, koju ~ine ~lanovi HES-a svih triju na{ih djelatnosti od Zadra do Dubrovnika, uz ve} spomenuto razmatranje pravila o provo|enju izbora te imenovanju izbornih i bira~kih odbora, govorilo se i osnovnim zada}ama ovog Sindikata u idu}em mandatnom razdoblju. Naglasili su nekoliko pravaca s kojih se, kako kaù, ne}e smjeti odstupiti. Prvi i najva`niji je da, u dogovoru s poslodavcem, provedu izmjenu i dopunu postoje}eg Kolektivnog ugovora, a sukladno s provedenom reorganizacijom i restrukturiranjem dru{tava u sastavu HEP grupe. Tako|er se od budu}eg vodstva o~ekuje da se zaloì za klju~na prava radnika, od sigurnosti radnog mjesta i {to kvalitetnije rije{enih statusnih prava do odgovornosti svakog pojedinca na tom radnom mjestu. U tom smislu, pozornost treba usmjeriti na napore da dosada{nji kolege, a sutra{nji umirovljenici, imaju status umirovljenika HEP-a, da se poku{aju prona}i dodatna sredstva za dostojan ispra}aj dugogodi{njih radnika, da se preko sredi{njice Nezavisnih sidnikata provodi pritisak na Vladu Republike Hrvatske kako bi se osigurao status umirovljenika koji omogu}uje normalan ìvot.

NU@AN PROFESIONALNI RAD

Rekli bi, puno posla je pred njima. [to }e i koliko toga ostvariti bilo ni nezahvalno predvi|ati. Moèmo im samo poèljeti uspjeh.

Za zahtjevne predstoje}e zada}e, ovom bi brojnom Sindikatu s pribli`no 9.000 ~lanova,

bilo poèljno stvoriti tim od barem desetak profesionalnih sindikalista, koji bi se u potpunosti posvetili upravo takvom radu. Stoga ne ~udi da su i sami do{li do zaklju~ka da bi predstoje}im izborima i vrsnom kadru trebali posvetiti potpunu pozornost. Njih }e, uz ono {to smo prethodno spomenuli, ~ekati i rad na pobolj{anju informiranja ~lanstva te suradnje s ostalim sindikatima i radni~kim vije}ima unutar tvrtke. Jer su im, kako kaù, interesi zajedni~ki.

Sli~nim su se pitanjima drugoga dana bavili i ~lanovi Odbora podru`nice Elektrodalmacije, kojoj pripadaju predstavnici Splita, Bra~a, Hvara, Visa, Vrgorca i dijela Sinja. Premda je to ve} sada najve}a podru`nica u HES-u, razumljivo je da im je jedan od najva`nijih zadataka Podru`nici pridruìti i ostale podru`nice Elektrodalmacije. Uz dogovore oko predstoje}ih izbora, upu}ene su primjedbe na na~in dono{enja i postupka potpisivanja triju uzastopnih kolektivnih ugovora, a jo{ vi{e na umanjena radni~ka prava u odnosu na otkazani kolektivni ugovor iz 2000. godine. Stoga ova Podru`nica zdu{no podupire {to hitnije dono{enje aneksa Kolektivnog ugovora te smatra da se na ovom poslu i dogovoru s poslodavcem ve} u prvom tromjese~ju 2007. godine trebaju maksimalno angaìrati novoizabrani ~lanovi. Dakako, i oni }e poraditi na profesionalnijem odnosu HES-a s poslodavcem i {to boljoj suradnji s ostalim sindikatima.

Svima nama ostalima predstoji izabrati upravo one koji }e to htjeti i znati ostvariti.


Na sjednici redovne Izvje{tajno-izborne skup{tine Nezavisnog sindikata radnika HEP-a. za predsjednika je ponovno izabran dosada{nji predsjednik Luko Marojica. Mogu}i protukandidat Milivoj Poljanec, s potporom svoje Podru`nice u PrP Zagreb, nije dobio dostatan broj glasova na Skup{tini za kandidaturu pa je L. Marojica bio i jedini kandidat.

Tom su prigodom prihva}ena izvje{}a o radu NSR HEP-a, Nadzornog odbora i Statutarne komisije te Financijsko izvje{}e, a izabrani su i novi ~lanovi u tijelima NSR HEP-a.

- Preuzimanjem du`nosti predsjednika prije ~etiri godine, NSR HEP-a bio je pred nestankom, bez svog identiteta, s parafiranim Kolektivnim ugovorom, kojim se drasti~no smanjuju ste~ena prava radnika, kazao je Luko Marojica podnose}i

SINDIKAT

Skup{tina Nezavisnog sindikata radnika HEP-a

NSR HEP-a }e i dalje biti nezavisan Ivica Tomi}

Luko Marojica, dosada{nji i budu}i predsjednik NSR HEP-a: jedini smo sindikat u HEP-u, ~ije ~lanstvo stalno raste

Radno predsjedni{tvo koje je uspje{no vodilo Skup{tinu NSR HEP-a

PRVA PRAVOMO]NA PRESUDA U KORIST RADNIKA

^lanovi NSR HEP-a okupljeni na redovnoj Skup{tini u Zagrebu, s odu{evljenjem su do~ekali vijest da je dobivena prva pravomo}na presuda po tu`bi za pravo na isplatu razlike po Kolektivnom ugovoru iz 1999. godine za jednog od radnika koji nisu potpisali Sporazum o isplati s poslodavcem. Rije~ je o zaposleniku PrP Osijek, a kako se doznaje, s pripadaju}im kamatama, ~lanu NSR HEP-a iz Osijeka pripast }e, presudom Suda, pribli`no 36.000 kuna. Ova pravomo}na presuda u korist radnika pobudila je optimizam i kod ostalih radnika HEP-a, koji nisu prihvatili ponu|eni Sporazum s poslodavcem s umanjenim i nepotpunim iznosom, da }e uskoro i oni naplatiti svoja zakonita potraìvanja. Vi{e od 300 tih radnika, ~lanovi su NSR HEP-a.

Izvje{}e o radu. Zahvalio je svim predsjednicima podru`nica koji su, kako je rekao, uspjeli o~uvati ~lanstvo NSR HEP-a, usprkos svih udara i nevolja kojima su bili izloèni ~lanovi te diskriminirani i {ikanirani.

- U protekle ~etiri godine, broj ~lanova NSR HEP-a u HEP-u apsolutno i relativno raste, dok drugi sindikati biljeè negativan trend brojnosti, ocijenio je L. Marojica, ilustriraju}i to podatkom da je u srpnju 2002. godine NSR HEP-a imao 2.550, a danas ih ima 3.250, {to je porast za vi{e od 25 posto. U spomenutom razdoblju, NSR HEP-a pristupilo je 900 novih ~lanova, a nakon odrànih izbornih skup{tina podru`nica, nove pristupnice pristiù skoro svakodnevno pa Nezavisnom sindikatu pristupa 25 do 30 ~lanova mjese~no.

NEDOVOLJNA USUGLA[ENOST O OBJEDINJAVANJU SINDIKATA U HEP-u

Potom je izvijestio Skup{tinu o pokrenutoj inicijativi za objedinjavanje NSR HEP-a, TEHNOSA, i EKN-a koja ipak nije dostigla ozbiljnu razinu potrebne usugla{enosti stavova. [to se ti~e HES-a, L. Marojica je naglasio da je ostvarena odre|ena suradnja o nekim pitanjima, ali da, kako je rekao, HES uvijek pregovara s „figom u dèpu“ te da u pregovorima o kolektivnom ugovoru uvijek pristaje na ponudu poslodavca.

Nazo~nima je skrenuo pozornost da je NSR HEP-a ~lan me|unarodnih asocijacija PSI I EPSU i naglasio kako smatra da Sindikat i dalje treba biti ~lan ovih dviju mo}nih me|unarodnih organizacija koje mu mogu biti od velike pomo}i.

Govore}i o stanju u HEP-u, novi-stari predsjednik NSR HEP-a je stanje i odnose ocijenio nezadovoljavaju}im jer je, kako je naglasio, prisutan veliki strah i nesigurnost me|u radnicima. Tako|er drì da postoje razli~iti oblici mobinga, da radnici rade na poslovima koji nisu sukladni vaè}em ugovoru o radu, da se va`ne odluke za radnike donose usmeno, da se zlorabi radni~ko

nepoznavanje svojih prava, da se prisiljava radnike na poslu{nost prijetnjama te da ih se diskriminira u vrednovanju radnih mjesta. Nadalje je rekao da se zna~ajan dio odredbi Zakona o radu i Kolektivnog ugovora ne po{tuje, ustupaju se poslovi vanjskim izvo|a~ima, zapo{ljavaju se novi radnici bez plana radne snage, ovla{tenici ne podnose redovna izvje{}a o stanju, odnosima i rezultatima poslovanja radni~kim vije}ima i skupovima radnika, a onemogu}ava se i sloboda sindikalnog djelovanja i to samo nezavisnim sindikatima.

NSR HEP-a, kaè se u Izvje{}u, nije prihvatio sklapanje triju {tetnih kolektivnih ugovora, pravila o nu`nim poslovima te dogovor o isplati dugovanja radnicima po presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a imao je i niz primjedaba na mnoge druge odluke poslodavca, kao primjerice poticajne mjere za prijevremeni odlazak u mirovinu, {to se pokazalo opravdanim nakon afere s ROYAL osiguranjem.

- Radi za{tite prava radnika utuìli smo Odluku o otkazu Kolektivnog ugovora i poslije te{kih muka ishodili presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja kaè da je Odluka o otkazu Kolektivnog ugovora nezakonita. Ustrajemo na utuìvanju prava po Kolektivnom ugovoru iz 1999. godine za ~lanove NSR HEP-a koji nisu prihvatili Sporazum o isplati za 2001. i prvih pet mjeseci 2002. godine, nova utuìvanja za drugu polovicu 2002. i cijelu 2003. godinu u kojima imamo ve} nekoliko nepravomo}nih presuda, a idu}ih }emo se mjeseci pripremati za utuìvanje razlike potraìvanja za razdoblje od 1. sije~nja 2004. godine do novog ponu|enog ugovora o radu radnika, stoji u izvje{}u o radu NSR HEP-a koje je Skup{tina jednoglasno prihvatila.

Novoizabrani predsjednik NSR HEP-a Luko Marojica iznio je i svoju viziju budu}eg djelovanja Sindikata, nagla{avaju}i da }e on ostati nezavisan od poslodavca i njegovih ovla{tenika, kao i politi~kih udruènja


AKCIJE

Edukacija uklopni~ara u PrP Osijek

Budu}i da je TS 400/110 kV Ernestinovo najva`nija to~ka prijenosne mreè PrP Osijek zbog me|unarodnog tranzita elektri~ne energije, edukacija kojoj su prisustvovali uklopni~ari i voditelji grupa trafostanica u PrP Osijek, odràna je 19. i 20. rujna 2006. godine upravo u prostorijama TS Ernestinovo.

Slu`ba za upravljanje podru~ne mreè, odnosno Odjel za upravljanje trafostanicama, organizirali su internu edukaciju namijenjenu prvenstveno uklopni~arima u trafostanicama naponskih razina gornjeg napona 400, 220 i 110 kV.

U edukaciji uklopni~ara sudjelovali su i zaposlenici Odjela za sigurnost, za{titu na radu, za{titu od poàra i upravljanje okoli{em, vezano za za{titu na radu i pogonske doga|aje koji su se dogodili u postrojenjima PrP Osijek. Posebna pozornost bila je posve}ena Prilogu br. 7 iz Biltena br. 168., vezano za pravila za{tite na radu kada radove izvode vanjski izvo|a~i radova.

Tako|er, specijalisti za ure|aje za{tite iz Odjela za relejnu za{titu, odnosno Slu`be za sekundarne sustave, upoznali su uklopni~are s dopu{tenim radnjama na terminalu za{tite dalekovoda REL 511, potrebnim za o~itanje lokacije kvara na dalekovodu.

Edukacijom su bila obuhva}ena sljede}a tematska podru~ja:

- Prijedlog Uputa o razgrani~enju upravljanja aparatima u VN postrojenjima te osiguranja mjesta rada u postrojenjima s dvojnom ili trojnom nadle`no{}u.

- Razlike izme|u isprava za rad izme|u HEP OPS-a d.o.o. i HEP ODS-a d.o.o.

- Izvje{}e o nezgodi u TS 110/35/10 kV B. Manastir (11. kolovoza 2005.).

- Analiza pogre{nog osiguranja mjesta rada u TS 110/35/10 kV Osijek 2.

- Predstavljanje Priru~nika za izobrazbu uklopni~ara u TS gornjeg napona 400, 220 i 110 kV (Op}enito o transformatorskim stanicama gornjeg napona 400, 220 i 110 kV u PrP Osijek; Primarna oprema u transformatorskoj stanici; Sekundarna oprema u transformatorskoj stanici).

- Zbirka uputa za vo|enje pogona- Za{tita na radu (Bilten br. 74 i br. 168).Za opis pojedinih rje{enja nastojalo se dati

ona koja su najvi{e zastupljena u trafostanicama PrP Osijek, kao univerzalni obrazac, dok }e kroz praksu u konkretnim okolnostima preko pogonskih uputa, uklopni~ari upoznavati pojedinosti i podsjetiti se o specifi~nostima svake trafostanice.

Vrlo korisna i zanimljiva pokazala se rasprava uklopni~ara s predava~ima, jer su obja{njene mnoge pojedinosti obavljanja specifi~nih manipulacija i radova uklopni~ara, osobito u okolnostima rada s vanjskim izvo|a~ima. To je jama~no otklonilo dvojbe s kojima se uklopni~ari svakodnevno susre}u i zbog dvojnog vlasni{tva trafostanica HEP OPS-a i HEP ODS-a.

Provo|enje opisanog na~ina interne edukacije pogonskog osoblja vrlo je korisno i treba ga periodi~no ponavljati, kako bi se obnovila njihova znanja i utjecalo na pobolj{anje obavljanja svakodnevnih zada}a i manipulacija u postrojenjima. Tako|er, na taj na~in smanjuje se mogu}nost pogre{aka.

Osim toga, organiziranje edukacije zaposlenika koji rade na poslovima s pove}anim opasnostima, zakonska je obveza poslodavca.

Vlatko E}imovi}

Osvjeèno znanje za manje pogre{aka

IZ IZVJE[]A O RADU

[to je za svoje ~lanove u~inio NSR HEP-a?

Presuda VS RH po zahtjevu NSR za revizijom kojom je svim radnicima HEP-a priznato pravo na isplatu razlike po Kolektivnom ugovoru iz 1999. godine za razdoblje od 1.sije~nja 2001. do 31. svibnja 2002. godine; Ostvarivanju tog prava prethodila je aktivnost na utuìvanju potraìvanja, vi{e od 2.300 tu`bi; Dio radnika nije prihvatio Sporazum o isplati i time su zadràli pravo na utuìvanje i za razdoblje od 1. lipnja 2002. do 31. prosinca 2003. godine; Dobivanje prvostupanjske presude o nezakonitosti odluke poslodavca o pro{irenoj primjeni Kolektivnog ugovora na sve radnike; Dobivanje prvostupanjske presude o nezakonitosti i neustavnosti dijela odredbi iz ~l. 48 Statuta HEP-a; Dobivanje prvostupanjske presude s rje{enjem o privremenoj mjeri kojom je poslodavac duàn odmah {ikaniranog radnika vratiti na prethodno radno mjesto i mjesto rada uz prijetnju nov~ane kazne, u roku od 48 sati; Nepotpisivanjem triju {tetnih kolektivnih ugovora s umanjenjem ste~enih prava radnika o~uvali smo kontinuitet prava na{ih ~lanova po Kolektivnom ugovoru iz 1999. godine i izrazili svoje neslaganje sa sadràjem ponude i na~inom pregovora za sklapanje novih kolektivnih ugovora; Nepotpisivanjem dogovora o na~inu i rokovima isplate duga radnicima iz 2001. i 2002. godine nismo se suglasili s isplatama umanjenih i nepotpunih iznosa u odnosu na pripadaju}i iznos presu|enog prava; Provedba izbora za ~lanove radni~kih vije}a po organizacijskim jedinicama poslodavca; Sklapanje ugovora s odvjetni~kom ku}om Rebrovi}; Sklapanje ugovora s knjigovodstvenim servisom; Izrada i uhodavanje novog Kontnog plana; Ugovaranje i izrada aplikacije analiti~nog pra}enja sredstava ~lanarine i sredstava BUP-a po svakom ~lanu NSR HEP-a pojedina~no; Prihva}anje novog Pravilnika BUP-a; Spoznaja istine i utvr|ivanja stanja i protupravnog pona{anja sindikalnog povjerenika i povjerenika BUP-a; Fincijsko konsolidiranje poslovanja NSR HEP-a; Dono{enje odluke o prestanku djelovanja PF i na taj na~in onemogu}avanje pojave zloporabe kori{tenja tih sredstava; Povrat sredstva uloga ~lanovima PF; Provedba redovnih izbora po podru`nicama u 2004. i 2006. godini; Prihva}anje novog Statuta NSR HEP-a; Redovna i pravodobna za{tita pojedina~nih prava i interesa svih ~lanova NSR HEP-a; Apsolutni i relativni zna~ajni porast ~lanstva u NSR HEP-a; Utemeljenje novih 17 (12 + 5) podru`nica; Isplate sredstava s ra~una Centrale na ra~une novoutemeljenih podru`nica- povrat duga; Organizacijsko, kadrovsko i financijsko saniranje stanja u Centrali NSR HEP-a i njegovoj stru~noj slu`bi. Za opis pojedinih rje{enja, uklopni~arima i voditeljima grupa trafostanica u PrP Osijek nastojalo se dati ona koja su

najvi{e zastupljena u trafostanicama PrP Osijek, kao univerzalni obrazac


DRU[TVENA ODGOVORNOST

Nevladine organizacije i dru{tvena odgovornost gospodarstva

Velika ve}ina hrvatskih gra|ana, pribli`no 80 posto, ~ula je za izraze udruga ili nevladina organizacija, ali tek malo vi{e od polovice njih zna i zna~enje tih izraza. Rezultat je to istraìvanja stavova javnosti o nevladinim organizacijama predstavljenog sredinom rujna ove godine. Istraìvanje je za potrebe Ameri~ke agencije za me|unarodni razvoj (USAID) i AED-a proveo Institut Ivo Pilar.

POZITIVAN STAV PREMA UDRUGAMA

Najslabije poznavanje izraza udruga i njegova zna~enja utvr|eno je kod osoba starijih od 60 godina, osoba s niìm stupnjem naobrazbe i niìm prihodima. Zna~ajnije razlike utvr|ene su i u pogledu politi~ke ori-jentacije pa tako vi{e lijevo orijentirani gra|ani u ve}em broju poznaju izraz udruga i njegovo zna~enje. Najvi{e ispitanika, 38 posto, znalo je navesti udruge branitelja

i stradalnika Domovinskog rata, me|u kojima prednja~i HVIDRA. Pribli`no 35 posto ispitanika zna za udruge koje brinu za zlostavljanu djecu (Hrabri telefon), a slijede ekolo{ke udruge (Zeleni), politi~ke organizacije (GONG), udruge za ravnopravnost spolova (BaBe), siroma{ne oso-be (Caritas), prava potro{a~a (Potro{a~) te ljudska prava (HHO). Manje od jedan posto ispitanika znalo je navesti udruge koje se bave umjetno{}u i kulturom, ovisnicima, odgojem i obrazovanjem, poloàjem nacionalnih manjina.

Malo manje od tri ~etvrtine gra|ana op}enito izraàva pozitivan stav o radu nevladinih organizacija, jedna je ~etvrtina neutralna, dok je zanemariv broj ispitanika s negativnim stavom. Najve}i dio javnosti drì da udruge iznimno ili umjereno doprinose podizanju svijesti ljudi o njihovim pravima, a potom razvoju civilnog dru{tva i razvoju demokracije, dok prema mi{ljenju tre}ine ispitanika, malo doprinose rje{avanju konkretnih ìvotnih problema i pobolj{anju kvalitete ìvota.

VI[E OD 30 TISU]A UDRUGA U HRVATSKOJ

Ovi podaci mogu biti zanimljivi, pa i dragocjeni, kako za same udruge, tako i za dràvu koja kreira okvir za njihovo djelovanje te za gospodarske i druge organizacije koje su manje ili vi{e svjesne da su udruge bitan dio

okruènja u kojemu posluju, odnosno djeluju. Naime, kad je rije~ o dru{tveno odgovornom poslovanju (DOP), jedan od najva`nijih (su)dionika u odnosu bilo koje organizacije sa zajednicom su udruge gra|ana ili nevladine organizacije (NVO). Zna~aj i utjecaj udruga (u Hrvatskoj ima vi{e od 30 tisu}a registriranih udruga) posebno je izraèn kod velikih organizacija poput HEP-a.

Mnogi HEP-ovi zaposlenici ~lanovi su najrazli~itijih strukovnih, {portskih, kulturnih i humanitarnih udruga. Neke skupine udruga, posebice udruga za za{titu okoli{a i za za{tita prava potro{a~a, ~esto imaju snaàn utjecaj na poslovne planove i aktivnosti HEP-a. Naposlijetku, upravo udruge naj~e{}e predstavljaju okvir za dru{tveno odgovoran odnos i doprinos HEP-a zajednici putem donacija i partnerstva na razli~itim projektima od lokalnog ili op}edru{tvenog zna~aja.

Radi boljeg razumijevanja uloge hrvatskog civilnog sektora, donosimo skra}eni prikaz djelovanja udruga (NVO-a) u Hrvatskoj, koji je dijelom drugog dopunjenog

izdanja Pregleda dru{tvene odgovornosti poduze}a u Hrvatskoj. Pregled je u velja~i ove godine

izdao AED (Academy for Educational Development). Prema autorima Pregleda,

udruge se, s obzirom na DOP, mogu podijeliti u dvije kategorije: NVO-i

koji poku{avaju uspostaviti partnerstva s gospodarstvom

radi promid`be dru{tvenog razvoja ili razvoja zajednice te NVO-i koji imaju ulogu kontrolora tako {to nadziru tvrtke ili lobiraju za promjene u zakonodavstvu.

UDRUGE – PARTNERI I KONTROLORI

Me|u najaktivnije organizacije na podru~ju

promid`be DOP-a u obliku partnerstava spadaju

organizacije koje se bave edukacijom i pruànjem

potpore, kao {to su SLAP, SMART, NIT, EOS, ODRAZ,

Ri-Centar, Udruga MI i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava - Osijek.

Sve te organizacije pruàju edukaciju o odnosima s poslovnim sektorom i sve

vi{e se bave edukacijom i posredni{tvom na podru~ju me|usektorske suradnje kako bi unaprijedile

lokalni razvoj. Osim toga, postoji odre|en broj NVO-a koji su sna`no usmjereni na odrìvi razvoj, koji poti~u me|usektorsku suradnju preko specifi~nih projekata ili stvaranjem savezni{tava s tvrtkama (primjerice Ekosocijalni forum Hrvatska, kao ~lanica Eko-socijalnog foruma Europa, novi je promicatelj DOP-a u Hrvatskoj; nekoliko organizacija koje se bave proizvodnjom organske hrane kao {to su Biopa, Zrno, Eko Dalmacija i Ruta, uspostavljaju poslovna partnerstva s vode}im proizvo|a~ima hrane).

Samo nekoliko udruga u Hrvatskoj sposobno je za u~inkoviti nadzor i pritisak na gospodarstvo kada je rije~ o njegovom djelovanju na okoli{ i dru{tvo. Ipak, ostvareno je nekoliko inicijativa NVO-a koje su postigle odre|eni u~inak, osobito na podru~ju za{tite okoli{a, ènskih prava i prava potro{a~a. Hrvatske ekolo{ke organizacije, od kojih su 23 uklju~ene u zagovara~ku mreù Zeleni forum osnovanu 1997. godine, najglasniji i najaktivniji su dio civilnog dru{tva koji djeluje kao kontrolor pona{anja gospodarskih subjekata na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Mnogobrojni su primjeri ad hoc kampanja i prosvjeda u organizaciji Zelene akcije i ostalih regionalnih ekolo{kih grupa (Zelena Istra, PAN, Sunce, Plavi planet, Osje~ki zeleni, Eko Kvarner), koje se naj~e{}e pokre}u zbog pritu`bi gra|ana lokalnim podru`nicama nacionalne mreè Zelenih i SOS telefona.

Jednako tako, bilo je i nekoliko nacionalnih i regionalnih kampanja koje su bile sna`no usmjerene na dugoro~nije pra}enje ekolo{kih politika i promjena u zakonodavstvu te politi~kih odluka na visokoj razini, konstatira se u Pregledu dru{tvene odgovornosti.

Istinsko partnerstvo gospodarstva i NVO-a, koje rezultira dru{tvenim razvojem na onim podru~jima za koje udruge iskazuju interes, ali i razvojem tvrtke (primjerice, na podru~ju odrìva razvoja, upravljanja znanjem i okoli{em...), vrlo je rijetko u Hrvatskoj. Bolja me|usobna informiranost i poznavanje svakako }e doprinijeti njegovu uvo|enju i {irenju.

OBJAVLJEN KODEKS ETIKE U POSLOVANJU

Kodeks potpisalo 385 tvrtki

U rujnu ove godine, kao dodatak Privrednom vjesniku (kojemu je odnedavno izdava~ Hrvatska gospodarska komora), objavljen je Kodeks etike u poslovanju. Ovaj dokument kojim se utvr|uju osnovne smjernice eti~kog pona{anja poslovnih subjekata u hrvatskom gospodarstvu, donijela je Hrvatska gospodarska komora u svibnju 2005. godine s ciljem da se odre|ivanjem eti~kih kriterija doprinese otvorenijem i u~inkovitijem poslovanju te kvalitetnijim vezama poslovnih subjekata u Hrvatskoj s poslovnom sredinom u kojoj djeluju.

Poticanje eti~kog pona{anja u organizaciji postiè se definiranjem i publiciranjem pravila pona{anja, pozitivnim primjerom menadèra, otkrivanjem i rje{avanjem potencijalnih eti~kih problema u ranoj fazi te sankcioniranjem neeti~kog pona{anja, napominje se u uvodu Kodeksa. Nije dopu{ten nikakav politi~ki utjecaj na sudbenu vlast ili pritisak u poslovnim odnosima koji su usmjereni na postizanje ekonomskih interesa za odre|ene subjekte ili grupe osoba. Zauzimanje poslovnih subjekata i njihovih udruènja za interese poslovnog sektora pri dono{enju ili izmjenama zakona i drugih propisa treba biti argumentirano, transparentno i provedeno institucionalnim putovima. Prema op}im na~elima Kodeksa, potpisnik Kodeksa prihva}a obvezu djelovanja u skladu s na~elima odgovornosti, istinitosti, u~inkovitosti, transparentnosti, kvalitete, postupanja u dobroj vjeri i po{tovanja dobrih poslovnih obi~aja prema poslovnim partnerima, poslovnom i dru{tvenom okruènju te vlastitim zaposlenicima. Svaki }e poslovni subjekt pridràvanjem vaè}eg zakonodavstva po{tovati na~ela etike u poslovnim odnosima. Proizvodi i usluge trebaju se proizvesti i ponuditi kupcima na dru{tveno i ekolo{ki odgovoran na~in. Razvoj, proizvodnja, distribucija te potro{nja proizvoda i usluga ne smiju imati nedopu{ten utjecaj na dru{tvenu i prirodnu okolinu. Potpisnici Kodeksa pridràvat }e se dobrih poslovnih obi~aja u doma}im i me|unarodnim okvirima, koji su izgra|eni na dobroj vjeri, korektnim odnosima, lojalnosti i to~nosti, nagla{ava se u Kodeksu.

Oni koji su Kodeks pripremili, preporu~uju strukovnim udruènjima, grupacijama, zajednicama i pojedina~nim poslovnim subjektima da u okviru Komore u skladu s vlastitim potrebama razvijaju vlastita eti~ka na~ela ili kodekse, a dioni~kim dru{tvima prihva}anje i provedbu na~ela suvremenoga korporacijskog upravljanja. S tim u svezi, valja naglasiti da HEP od 2002. godine ima vlasititi dokument: Eti~ki kodeks – Na~ela poslovnog pona{anja u HEP-u a da su, u listopadu i studenome 2005. godine, HEP d.d. i dru{tva HEP grupe potpisala izjavu o prihva}anju Kodeksa etike. Do danas je ukupno 385 hrvatskih tvrtki prihvatilo Kodeks.

Udruge – zna~ajan dio okruènjaKada je rije~ o dru{tveno

odgovornom poslovanju (DOP),

jedan od najva`nijih (su)dionika u

odnosu bilo koje organizacije sa

zajednicom su udruge gra|ana

ili nevladine organizacije (NVO), a

zna~aj i utjecaj udruga posebno

je izraèn kod velikih organizacija

poput HEP-a

Darko Alfirev


DRU[TVENA ODGOVORNOST

Tradicionalne Vinkova~ke jeseni

U Vinkovcima, najve}em gradu jugoisto~ne Slavonije i Vukovarsko-srijemske ùpanije, ve} ~etiri desetlje}a u rujnu se odràvaju Vinkova~ke jeseni. Ta najve}a i najpoznatija folklorna, kulturna, gospodarska i turisti~ka manifestacija, ne samo Vinkovaca i okolice, ve} Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, pa ~ak kontinentalne Hrvatske u cjelini, nastala je 1966.godine u te{kim vremenima. Cilj je bio o~uvati slavonsku tradicijsku ba{tinu. U moderno vrijeme, kada se izvorne vrijednosti potiskuju pa i zaboravljaju, kroz "Jeseni" se nastoji o~uvati, ali i pokazati bogatu tradicijsku kulturnu ba{tinu hrvatskog bi}a te nastaviti djela na{ih predaka koji su stvorili folklorno bogatstvo, kojim se danas ponosimo.

Vinkova~ke jeseni bile su od svog osnutka odraz ljepote, plemenitosti i {irine hrvatskog ~ovjeka na ovim prostorima, ~iji je ìvotni put ~esto bio posut krièvima i patnjama, ali je uvijek crpio snagu iz ljubavi svojih djedova prema slavonskoj zemlji. Pokazuju s koliko se brige i po{tovanja njeguje tradicija narodnog stvarala{tva.

HEP – GENERALNI SPONZOR

I ove Vinkova~ke jeseni, odràne od 8. do 17. rujna,

prikazale su bogatstvo i raznovrsnost hrvatskog folklora. Ove godine bile su posve}ene be}aru, i to 100. godi{njici ro|enja poznatog vinkova~kog umjetnika Vanje Radau{a, koji je tako|er bio be}ar. Devetoga rujna odràne Folklorne ve~eri, 10. i 11. Dje~je Vinkova~ke jeseni, Sve~anost otvorenja odràna je 16. a Smotra folklora 17. i 18. rujna. Generalni donator ovogodi{njih Vinkova~kih jeseni bila je Hrvatska elektroprivreda, a pokrovitelj Hrvatski sabor. Vladimir [eks, predsjednika Sabora, koji je i po~asni gra|anin grada na Bosutu, proglasio je ovu manifestaciju otvorenom. Uz brojne ugledne goste - ministre u Vladi Republike Hrvatske, dràvne tajnike, saborske zastupnike, crkvene velikodostojnike, ùpane, gradona~elnike susjednih ùpanija i gradova te predsjednike uprava hrvatskih tvrtki, sve~anosti otvorenja nazo~io je i predsjednik Uprave HEP-a mr. sc. Ivan Mravak, koji je tom prigodom ukratko predstavio na{u tvrtku i naglasio:

- HEP kao dru{tveno odgovorna tvrtka, koja posluje na podru~ju ~itave dràve, posebnu pozornost posve}uje komunikaciji s lokalnom zajednicom kroz razli~ite oblike suradnje pa tako i donacijama i sponzoriranjem priredbi i projekata od dru{tvenog zna~aja..

HEP redovno prati programe hrvatskih nacionalnih kazali{nih ku}a te podupire va`nije regionalne priredbe tradicijske glazbe, kulture i obi~aja poput, primjerice Festivala klapa u Omi{u, Sinjske alke, Maratona neretvanskih la|a, Krapinskog festivala... înjenica da je HEP u Slavoniji prisutan u svim svojim djelatnostima i dodatno s djelatno{}u distribucije plina, a podsje}am da smo nedavno zapo~eli projekt plinofikacije Baranje, ova se regija s razlogom nalazi u na{im programima donacija i sponzorstava. Tako smo nazo~ni, izme|u ostalih, na Zlatnim ìcama tamburice u Poègi, \akova~kim

vezovima, i naravno na Vinkova~kim jesenima. Za HEP volim re}i da je simboli~no, ali i stvarno

– tvrtka svjetla. HEP, u skladu sa svojom misijom, otkriva i iznosi na svjetlo hrvatsku povijesnu, sakralnu, glazbenu, folklornu ba{tinu. @elimo sudjelovati u podsje}anju javnosti na na{e trajne kulturne vrijednosti, pomo}i njihovu predstavljanju i prepoznavanju i sudjelovati u izgradnji i odrànju povijesno-kulturnog identiteta Hrvatske. Sretni smo {to smo u tim na{im nastojanjima, ovdje u Vinkovcima, me|u vrijednim doma}inima i organizatorima Vinkova~kih jeseni prona{li pravog partnera.

IZVORNI [OKA^KI DIVAN

Sve~anost otvorenja, koja je bila malo druk~ija nego prethodnih godina, obilovala je {aljivim tekstovima – prikazom kako smijeh proizlazi iz odnosa prema stvarnosti. Organizatori su do~arali atmosferu jednog biv{eg sijela – [oka~kog divana u slavonskom selu, uz izvorni govor, igre i zabavu odnosno duh i mentalitet [okca, Slavonca. Sve je bilo popra}eno pjesmom i plesom, uz peckanja kroz {alu, a scenografiju su obogatile prekrasne slavonske no{nje. Mimohod sudionika Smotre folklora ulicama Vinkovaca bio je blagdan za o~i i u{i. Vi{e desetina tisu}a gledatelja na ulicama i sredi{njem gradskom trgu, mogli su uìvati u ljepoti narodnih no{nji i zvucima folklornih skupina iz Ma|arske, Ukrajine, Poljske, Slova~ke, Francuske, [vedske i drugih zemalja koji kao gosti sudjeluju na Jesenima. Smotra folklora s mimohodom svih sudionika i predstavljanjem konjskih zaprega, najatraktivnija je i najposje}enija priredba Vinkova~kih jeseni. Za [okca, Slavonca, konji i zaprege zbog negda{njeg na~ina ìvota imaju posebno, skoro mitsko zna~enje.

I kao {to je rekao vinkova~ki gradona~elnik, dr. Mladen Karli}, Vinkovci ve} 41 godinu u rujnu postaju mjesto svetkovine hrvatske izvorne tradicijske kulture.

(Ur)

HEP podupire hrvatski povijesno-kulturni identitet

Vinkova~ke jeseni bile su od svog osnutka odraz ljepote, plemenitosti i {irine hrvatskog ~ovjeka na ovim prostorima, ~iji je ìvotni put ~esto bio posut krièvima i patnjama, ali je uvijek crpio snagu iz ljubavi svojih djedova prema slavonskoj zemlji

Predsjednik Uprave HEP-a mr. sc. Ivan Mravak brojnim je gostima i sudionicima Vinkova~kih jeseni predstavio HEP kao tvrtku svjetla, koja u skladu sa svojom misijom, otkriva i iznosi na svjetlo hrvatsku povijesnu, sakralnu, glazbenu, folklornu ba{tinu


Krajem svibnja ove godine, i posljednji je 10 kV izvod iz privremene TS 35/10 kV Dobri preba~en u novo postrojenje najzna~ajnije i ~esto spominjane trafostanice sredi{njeg dijela Splita - TS 110/20(10) kV Dobri. Tih je dana, neposredno prije turisti~ke sezone i ljetnih optere}enja, nova TS preuzela cjelokupno optere}enje. Iskustva iz prethodnih godina u svezi s nesigurno{}u sustava u {pici sezone i brojno{}u manevara {to su ih na{i monteri skoro svakodnenvo izvodili kako bi rasteretili pojedine dijelove mreè, ponukala su nas na posjet Dispe~erskom centru Elektrodalmacije, odakle se nadziru svi doga|aji te izravno upravlja sabirnicama od 10 do 110 kV. Zna~i, iz prve ruke èlimo saznati kako je na{a trafostanica funkcionirala dok smo se mi odmarali.

Iz razgovora s voditeljem Dispe~erskog centra, Antom Frani}em i dispe~erom Gordanom Bakovi}em saznali smo da je najvi{e optere}enje dosegnuto tijekom lipnja i iznosilo je 31,5 MW. U srpnju i kolovozu tereti su bili malo niì.

- S na{eg dispe~erskog gledi{ta, nismo imali nikakvih kvarova i prekida izazvanih optere}enjem sustava. Trafostanica Dobri u svojoj prvoj sezoni pokazala je stopostotnu pouzdanost i omogu}ila nam provedbu svih planiranih radnji bez ikakvih zastoja. U

usporedbi s prethodnim razdobljima, a da bi zadovoljili potrebe potro{nje, morali smo pri operacijama na niòj naponskoj razini raditi bezbroj manevara. Sada za time nema nikakve potrebe i posao je doista pojednostavljen. Tu pozitivnu promjenu svi osje}amo, a vjerujem da su sigurnost osjetili i na{i kupci – rekao nam je A.Frani}.

Ocjenu o pozitivnoj promjeni nadopunila je jo{ jedna, koja je samo jo{ jedanput potvrdila ve} izre~eno. Naime, ovaj kratki posjet usporedbom i obja{njenjem zaklju~io je G.Bakovi~.

- Ranije je bilo nu`no neprekidno pratiti kretanje optere}enja u elektroenergetskom sustavu ovog dijela grada, {to je rezultiralo stalnim interakcijama: manevar – rastere}enje. Osobito je to bilo zahtjevno u ljetnim i zimskim „{picama“. Dakako da su ~este manipulacije dovodile do brèg „habanja“ opreme, a to opet do sve ~e{}ih kvarova. To je bio neugodan „za~arani krug“. Danas imamo i dostatno rezerve pa nam je i san puno mirniji.

Takvom dobrom snu doprinijeli su i opse`ni radovi na obnovi 20 kV raspleta sredi{ta grada koji se, prema na{im saznanjima, ubrzo nastavljaju i po splitskoj rivi. Zimu koja je na pragu, zna~i, moèmo ~ekati mirni u sigurnosti i toplini na{ih dispe~erskih centara i svojih domova.

RAZVOJ

Prvo ljeto TS 110/20(10) kV Dobri

Potpuno pouzdana u {pici potro{nje Vero~ka Garber

Ante Frani} i Gordan Bakovi} u Dispe~erskom centru Elektrodalmacije, gdje se vidi srce sustava, zadovoljni su zbog pozitivne promjene - lak{eg i sigurnijeg rada i ve}e pouzdanosti opskrbe kupaca elektri~nom energijom

Za sigurniju opskrbu toplinskom energijom

U okviru izgradnje poslovne zgrade „Esseker centra“, Grad Osijek planira urediti javne povr{ine u Ribarskoj i dijelu [ama~ke ulice. Budu}i da je rije~ o denivelaciji postoje}ih visina javnih povr{ina, HEP Toplinarstvo - Pogon Osijek zamijenio je dio magistralnog vrelovoda u duljini od pribli`no 200 metara trase. Radovi su izvo|eni tijekom kolovoza, a okon~ani po~etkom rujna ove godine. Ina~e, Pogon Osijek je zamjenu vrelovoda na spomenutoj lokaciji, zbog starosti i dotrajalosti, planirao izvesti prije dvije godine. No, zbog radova na ure|enju Trga Ante Star~evi}a, nije se mogla zatvoriti i [ama~ka ulica, koja je jedna od najzna~ajnijih prometnica u Osijeku. Budu}i da je to iznimno prometna ulica, prigodom ovog posla kada je bila zatvorena za promet, o~i javnosti pozorno su pratile radove i prièljkivali njihov {to skoriji zavr{etak. Ali, iznimno lo{e vremenske okolnosti u kolovozu tomu nisu i{le u prilog.

Taj je vrelovod izgra|en 1980. godine i u proteklih nekoliko godina bilo

je nekoliko intervencija zbog puknu}a cijevi. Postoje}i cjevovod je dimenzije NO 250, izveden je na klasi~an na~in (~eli~ne cijevi, izolirane mineralnom vunom, smje{tene u armirano-betonskom kanalu). Novi je cjevovod dimenzije NO 300, beskanalno poloèn, a predizoliranim cijevima i s ugra|enim sustavom za detekciju vlage.

Zamjena cjevovoda doprinijet }e sigurnijoj opskrbi, kako postoje}ih, tako i novih potro{a~a toplinske energije u ovom dijelu grada Osijeka, a na sustav }e se priklju~iti i spomenuta zgrada „Esseker centra“.

Ovoga ljeta radio se i priklju~ak za novoizgra|enu Ugostiteljsku {kolu na Zelenom polju. Uz ove dvije investicije, dio od ukupno tri milijuna kuna utro{en je i za gradnju vrelovodnih priklju~aka u zgradama u Blok-centru I, u @upanijskoj ulici, na Sjenjaku 28 i 101, a izgra|en je i novi dio vrelovoda s priklju~cima za nekoliko zgrada u Ker{ovanijevoj ulici u Osijeku.

D.Karna{

Zahvati POGON OSIJEK HEP TOPLINARSTVA

Novom tehnologijom beskanalnog polaganja predizoliranih cijevi i s ugra|enim sustavom za detekciju vlage pove}at }e se sigurnost opskrbe potro{a~a toplinskom energijom


ZAHVATI

Elektroistra Pula: Projekt napajanja industrijske zone Kanfanar pri dovr{etku

U DP Elektroistra Pula, do kraja ove godine u potpunosti }e biti okon~an jo{ jedan od projekata kapitalnih investicija. Rije~ je o napajanju elektri~nom energijom Industrijske zone Kanfanar, gdje su na negda{njoj ledini, skoro preko no}i nikle velike moderne zgrade Tvornice duhana Rovinj i Istragrafike Rovinj, dvaju velikih potro{a~a elektri~ne energije, za koje je trebalo osigurati 9 MVA snage.

Odluka o preseljenju Tvornice duhana Rovinj i Istragrafike Rovinj na novu lokaciju u Industrijsku zonu Kanfanar te zahtjev za priklju~ak novih 9 MVA snage, zahtijevali su ubrzane zahvate na mreì, kako na osiguranju izvora napajanja, tako i na srednjenaponskoj mreì na podru~ju cijelog Pogona Rovinj.

Zato je Elektroistra Pula jo{ 2003. godine od Energetskog instituta „Hrvoje Poàr“ naru~ila studiju, odnosno idejno rje{enje napajanja podru~ja Kanfanar - @minj – Svetvi~enta. Studija je obradila energetiku tog tako i {ireg podru~ja u kontekstu priklju~ivanja novih velikih potro{a~a krajem 2006. godine.

Iz Studije se do{lo do zaklju~ka o nu`nosti izgradnje nove TS 110/10(20) kV Vin~ent s pripadaju}im DV 110 kV na lokaciji postoje}e TS 35/10 kV Vin~ent, kojeg su izgradili Talijani jo{ prije 80 godina.. Izgradnjom nove TS 110/10(20) kV Vin~ent, ne}e vi{e biti potrebna zna~ajna ulaganja u postoje}u mreù 35 kV Rovinj - Vin~ent - Vodnjan - Pula.

UGRA\ENA OPREMA PROIZVEDENA U HRVATSKOJ

Iz rje{enja, koja obra|uje Studija, proiza{la su i ostala potrebna ulaganja u srednjenaponsku mreù radi osiguranja privremenog napajanja iz TS 35/10(20) kV Vin~ent, ali i rezervnog napajanja iz TS 110/35/10(20) kV Turnina.

Sredinom rujna ove godine, kako smo se uvjerili na terenu, Projekt je u stanju 80 postotne gotovosti. Priklju~ni dalekovod 110/20 kV za rekonstruiranu TS 110/10(20) Vin~ent je u potpunosti zavr{en i ~eka se tehni~ki pregled. Trafostanica je gra|evinski ure|ena i ugra|eno je 20 kV postrojenje i oprema, a sva ostala oprema je isporu~ena i o~ekuje se njezina ugradnja.

Na{i doma}ini u Elektroistri Danilo Gambaletta, koordinator u Slu`bi za odràvanje i rukovoditelj Pogona Rovinj Armando êki}, na ~ijem terenu je Industrijska zona Kanfanar, s ponosom nagla{avaju da je sva oprema proizvedena u Hrvatskoj. Treba re}i i da je ve}inu potrebnih sredstava za ukupan Program napajanja Industrijske zone Kanfanar elektri~nom energijom, pribli`no 36 milijuna kuna, osigurala Tvornica duhana Rovinj.

I nakon {to Industrijska zona Kanfanar dobije kvalitetno napajanje elektri~nom energijom, poslovi ne}e stati jer se Istra, i to ne samo priobalni ve}

uvelike i kontinentalni dio, ubrzano razvija. O tomu rukovoditelj Pogona Rovinj Aramando êki} kaè:

- Na{ pogon sa 12.500 kupaca, od ~ega je pribli`no 11.000 ku}anstava, u idu}ih pet godina o~ekuje dinami~an razvoj kroz priklju~ivanje novih kupaca, kako u kategoriji ku}anstava, turizma i poduzetni{tva, tako i u kategoriji ostalih kupaca poput velikih i manjih gospodarskih subjekata koji djeluju na ovom podru~ju. Porast potro{nje koji se kre}e od ~etiri do pet posto godi{nje, ubrzao je dono{enje odluke na razini Elektroistre o nu`nosti prelaska na 20 kV napon cijelog podru~ja Pogona, kako bi osigurali kvalitetniju opskrbu elektri~nom energijom na{ih kupaca.

Sukladno utvr|enom cilju da u sljede}e dvije godine i podru~je cijelog Pogona prije|e na napon 20 kV, bit }e potrebno osigurati i dodatna sredstva iz planova investicija za ulaganje u opremu i u mreù.

I nakon Kanfanara, poslovi u Istri ne}e stati Ivica Tomi}

Koordinator u Slu`bi za odràvanje Elektroistre Danilo Gambaletta ispred novoure|ene rekonstruirane TS 110/10(20) kV Vin~ent u dru{tvu kolege iz Ekonomske slu`be

Pogled na novoizgra|enu Tvornicu duhana Rovinj i Istragrafiku Rovinj u Kanfanaru za koje je trebalo osigurati snagu od 9 MVA

Aramando êki}, rukovoditelj Pogona Rovinj: porast potro{nje od ~etiri do pet posto godi{nje, ubrzao je dono{enje odluke na razini Elektroistre o nu`nosti prelaska na 20 kV napon cijelog podru~ja Pogona Rovinj

Priklju~ni dalekovod 110/20 kV za TS Vin~ent je u potpunosti zavr{en i moè uslijediti tehni~ki pregled


S LICA MJESTA

HE Zaku~ac: revitalizacija, revizija, remont...

RADE, UGOVARAJU, PRIPREMAJU Marica @aneti} Malenica

San koji je HE Zaku~ac zadnje desetlje}e sanjala o zamjeni vitalne opreme, koja bi joj znatno produljila ìvotni i radni vijek, vi{e nije no}na mora. Sada, kada su vi{egodi{nje ozbiljne pripreme preteìto uspje{no dovr{ene, u ovom Pogonu nekako je vedrije, uùrbanije, napetije... Nakon {to je u prvoj polovici godine obavljeno ispitivanje i preuzimanje modela turbinskog rotora za turbine A i B, Uprava HEP-a je na svojoj sjednici od 27. srpnja dala Suglasnost za zaklju~enje ugovora s Konzorcijem Zaku~ac. Suglasnost slijedi potpisivanje ugovora s Konzorcijem (Voith Siemens Hydro Power Generation GmnH&Co i Litostroj) za obnovu i zamjenu turbina, predturbinskih kuglastih zatvara~a i sustava turbinske regulacije proizvodnih jedinica A, B, C i D, vrijednog pribli`no 19 milijuna eura. Ovaj ponuditelj odabran je kao najpovoljniji, kako po tehni~kim zna~ajkama, tako i po financijskim mjerilima. Direktor Pogona HE Zaku~ac Stjepan Ti~inovi} nagla{ava:

- Kod postupka ugovaranja, poseban naglasak bio je na dobivanju maksimalnog stupnja djelovanja na turbi-ni, u ~emu se u potpunosti uspjelo. Naime, na modelskom ispitivanju dobiven je stupanj djelovanja od 0,951, {to je za ovakav tip turbine i snagu izvanredan rezultat. Usporedbe radi, stupanj iskoristivosti sada{njih turbina je 0,930.

Prema Ugovoru, isporuka opreme za prvu turbinu je planirana 1. lipnja 2008. godine, a cjelovita obnova sve

~etiri turbine predvi|ena je za kraj 2011. godine.I dok su turbine ve} ugovorene, u postupku

ugovaranja je i nabava mre`nog transformatora snage 150 MVA. Upravo se zavr{avaju pripreme i za ugovaranje novih generatora za sva ~etiri agregata, a sam ~in potpisivanja ugovora planiran je do kraja studenog o.g.. U pripremi je i ugovaranje isporuke dva blok-transformatora za agregate A i B.

Direktor S. Ti~inovi} je, u ovoj istina papirnatoj ali iznimno odgovornoj i zahtjevnoj fazi revitalizacije, posebno naglasio vrlo kvalitetnu suradnju s projektnim organizacijama, prvenstveno Projektnim biroom Split i Elektroprojektom iz Zagreba, koji su uspje{no i kvalitetno obavili vrlo sloèn zadatak izrade projektne dokumentacije za obnovu i zamjenu na{e najve}e hidroelektrane.

POSTUPNA SANACIJA TUNELA

U okviru revitalizacijskih zahvata, i ove godine se nastavilo sa sanacijom lijevog dovodnog tunela, koja je trajala od 3. srpnja do 9. rujna i bila je vrlo zahtjevan posao. Obavljeno je, u duljini od dva kilometra, kontaktno i konsolidacijsko injektiranje te obnova betonske obloge tunela, kao i ~i{}enje talo`nice, vizualni pregled i geodetski radovi. Izvo|a~ radova bila je splitska tvrtka Spegra sa zagreba~kom Geotehnikom kao podizvo|a~em.

Isporuka opreme za prvu turbinu planirana je 1. lipnja 2008. godine, a cjelovita obnova sve ~etiri turbine predvi|ena je za kraj 2011. godine

>

Iza ovog idili~nog i tajnovitog ulaza u pristupni tunel skriva se strojarnica na{e najve}e hidroelektrane, u kojoj se upravo zavr{avaju remontni zahvati na agregatu D


U strojarnici: radovi na generatoru D

Tijekom ovih radova, tvrtka ING-atest provela je nadzor prisutnosti plina, a svi gra|evinski radvi pra}eni su budnim okom na{ih nadzornih inènjera, Dalibora Bojani}a, Stipe Brku{i}a i Frane Sveti}a.

TRI REVIZIJE I JEDAN REMONT

Od kraja svibnja pa sve do sredine rujna trajale su redovite godi{nje revizije agregata A, B i C. Nakon {to je 18. svibnja dobivena suglasnost, odmah se zapo~elo s pregledom agregata A, koji je trajao do 2. lipnja. Sljede}i je na redu bio agregat B, ~ija je revizija trajala do 27. lipnja. Nakon ljetne stanke, u razdoblju od 21. kolovoza do 15. rujna, obavljena je i trotjedna revizija agregata C. Na sva tri agregata obavljen je pregled i ispitivanje turbina i generatora s opremom te PPZ-a. Istodobno, od 5. do 13. lipnja, obavljen je i vizualni pregled desnog dovodnog tunela te ~i{}enje talo`nica, geodetski radovi, kao i vizualni pregled dijela HMO tunela.

êtvrti agregat D ove godine odre|en je za remontne zahvate, koji su pro{le godine bili obavljeni na agregatu C. S demontaòm agregata D zapo~elo se jo{ 3. srpnja, a zavr{etak radova i ponovna potpuna pogonska spremnost predvi|a se 24. listopada. Uz cjelokupne poslove godi{nje revizije, obavljene i na ostalim agregatima, na agregatu D obavljeni su jo{ i: remont turbine s opremom (reparaturni radovi na otklanjanju kavitacije na radnom kolu turbine), pregled i servisni radovi na statoru i rotoru generatora s opremom te AKZ opreme.

Poslove na demontaì i montaì opreme obavila je posada elektrane, a specijalisti~ki poslovi povjereni su stalnim poslovnim partnerima: KONÂR–GIM-u (poslovi na statoru i rotoru) i KONÂR–INEM-u (ispitivanje generatora). Osiguravatelji kvalitete su zagreba~ke tvrtke KONÂR – Institut za elektrotehniku i MARTING.

U lijevom dovodnom tunelu: radovi sanacije


S LICA MJESTA

HE Senj: remont agregata i sanacija tunela

I Senj i Sklope znatno iznad plana Ivica Tomi}

Prvih dana listopada ove godine, HE Senj i HE Sklope su, nakon brojnih uspje{no obavljenih opse`nih i sloènih poslova potpuno spremne za pogon, a u akumulacijskom jezeru je blizu 80 milijuna prostornih metara vode, {to je dostatno za proizvodnju 80 milijuna kWh elektri~ne energije

U HE Senj su iskoristili prve niske ljetne vodostaje i zapo~eli s remontima. Najprije je u razdoblju od 19. lipnja do 11. kolovoza obavljen kapitalni remont Agregata 2. Revizija Agregata 1 zapo~ela je 16. kolovoza i dovr{ena do 5. rujna, a Agregata broj 3 od 6. do 26. rujna. Usporedo s ovim poslovima u HE Senj, i u HE Sklope je u razdoblju od 16. do 31. kolovoza, obavljena revizija jedinog agregata. Posao je uspje{no obavila tvrtka MG servis iz Karlovca.

No, to nije sve. Naime, kako bi postrojenja i objekti do~ekali spremni prve jesenske dotoke, trebalo je obaviti jo{ niz drugih poslova. Zato je u HE Senj od 9. do 21. rujna u potpunosti obustavljena proizvodnja, a za to vrijeme obavljeni su: radovi na sanaciji propu{tanja odzra~nog ventila u Hrmotinama, ugra|ena je letvica za mjerenje vodostaja u Gusi} Polju, provedena je revizija sustava vlastite potro{nje i izmije{tanje polja vlastite potro{nje radi osloba|anja prostora za turbinsku regulaciju ku}nog agregata, pregledan je i saniran ponor na Gusi} Polju, ugra|ena vodilica pomo}nih zatvara~a na Gusi} Polju, injektirana betonska obloga tunela Gusi} Polje- Hrmotine te je obavljeno balansiranje generatora HE Sklope.

URE\ENJE DOVODNOG TUNELA, UVIJEK POSEBNO OSJETLJIV POSAO

U vrijeme na{eg posjeta elektrani, jo{ su bili u tijeku radovi na zamjeni DC razvoda, radovi na reviziji crpki rashladne vode, revizija 3P prekida~a u rasklopnom postrojenju te otklanjanje nedostataka za dobivanje certitifika ISO. U planu je revizija 110 kV rasklopnog postrojenja, koja ovisi o Elektrolici Gospi}, jer je taj posao vezan za napajanje kupaca grada Senja.

U HE Senj uvijek je posebno osjetljiv posao

ure|enja dovodnog tunela, jer vodoopskrba cijelog obalnog podru~ja od Senja do Karlobaga i otoka Pag i Rab ovise o zalihama vode u ovom tunelu. Naime, kada je za hidroelektranu najpovoljnije vrijeme za ure|enje tunela (su{no ljetno razdoblje), tada je {pica turisti~ke sezone i okolni gradovi i naselja trebaju navi{e vode. Zato se uvijek mora traìti kompromis. Ove godine, zbog sanacije o{te}enja u tunelu Gusi} Polje – Hrmotine, planirana je obustava vode za vodovoopskrbu u razdoblju od 19. do 21. rujna, ali je posao obavljen prije roka pa su naselja bila bez vode samo dva dana i to 20. i 21. rujna. Ispra`njena akumulacija Gusi} Polje zapo~ela se puniti ponovno 21. rujna.

ODLI^NA PROIZVODNJA

Unato~ skoro cjeloljetnim remontnim aktivnostima, u HE Senj i HE Sklope mogu se pohvaliti odli~nim proizvodnim rezultatima. Naime, HE Senj je za prvih devet mjeseci ove godine proizvela malo manje od 836 milijuna kWh, dok je planirana proizvodnja 690 milijuna kWh. Zna~i, proizvedeno je za 146 milijuna kWh vi{e od plana. Najve}a proizvodnja bila je u sije~nju, vi{e od 152 milijuna kWh, a u prvih pet mjeseci 2006. godine svaki mjesec je elektrana dale vi{e 100 milijuna kWh elektri~ne energije. Istodobno, u HE Sklope proizvedeno je vi{e od 71 milijuna kWh, a devetomjese~ni plan je iznosio 53 milijuna kWh. Budu li do kraja godine hidrolo{ke okolnosti povoljne, {to se moè o~ekivati, obje elektrane mogle bi znatno nadma{iti planiranu proizvodnju, {to je za HE Senj 1019 GWh, a za HE Sklope 81 GWh.

Treba spomenuti da je od 1. sije~nja do 30. rujna 2006. godine u preljev ispu{teno pribli`no 166 milijuna prostornih metara vode.

Direktor L. Ti}ak je naglasio je da su HE Senj i HE Sklope u potpunosti spremne za pogon

L. Ti}ak (prvi slijeva) s najbliìm suradnicima @eljkom Biondi}em - koordinatorom gra|evinskih poslova, Darijom [krgati}em - rukovoditeljem Pogona u Grabovi, Boìdarom Pavi~i}em - rukovoditeljem Pogona Lika, Ivicom [toki}em - rukovoditeljem Odsjeka u Pogonu Lika, Nevenom Mudrov~i}em - koordinatorom poslova i Milanom Ron~evi}em - rukovoditeljem Odsjeka u pogonu Grabova


B. Pavi~i} i deùrni na akumulaciji Gusi} Polje Petar Lenac ispred objekta koji su velikosrpski agresori minirali 1991. godine, kako bi onemogu}ili rad HE Senj i ostavili ìtelje jednog dijela Primorja i otoke bez vode

Ugra|ena je i vodilica pomo}nih zatvara~a te letvica za mjerenje vodostaja

Tijekom ljeta sanirano je akumulacijsko jezero Gusi} Polje, koje je prethodno bilo ispra`njeno

Vrlo osjetljive poslove sanacije o{te}enja u tunelu Gusi} Polje – Hrmotine i injektiranje betonske obloge valjalo je obaviti brzo zbog ovisnosti mnogih naselja o vodi iz tog tunela


S LICA MJESTA

Pogon Dugo Selo

Novim postrojenjima pratiti ubrzanu izgradnju Dragica Jurajev~i}

Rukovoditelj Pogona Dugo Selo mr. sc. Zlatko Blaìnovi}, rukovoditelj Odjela za opskrbu Slava Kova~evi} i rukovoditelj Odjela za odràvanje Tihomir Severec: za sve vi{e posla potrebno je broj~ano poja~anje i pomla|ivanje

U Dugom Selu grade se novi objekti, a ponajvi{e stambeni, {to name}e potrebu za sve ve}im ulaganjem u nova elektroenergetska postrojenja, radi prihvata sve ve}eg broja novih kupaca pa se zbog toga o~ekuje i ubrzaniji prelazak na 20 kV napon

Najsku~eniji je {alterski prostor, koji je prvi na redu za rekonstrukciju

Od 1. srpnja o.g., prvi ~ovjek Pogona Dugo Selo je mr.sc. Zlatko Blaìnovi}, koji je naslijedio dugogodi{njeg rukovoditelja Mirka Meli{a, nakon njegova umirovljenja. To je samo jedan od povoda za posjetu ovom Pogonu Elektre Zagreb, a o ostalima }emo potanko doznati iz razgovora s na{im susretljivim doma}inom i njegovim suradnicima. Kaìmo i to da je Z. Blaìnovi} sa 23 godine elektra{kog staà i brojnim odra|enim radnim mjestima, kao tehni~ar i potom inènjer elektrotehnike te magistar za{tite na radu, od glavnog uklopni~ara i voditelja pogonske slu`be do rukovoditelja Odjela za tehni~ke poslove, doista dijete Elektre i da ju pozna u du{u.

Tako saznajemo da se na podru~ju Pogona Dugo Selo u posljednje vrijeme sve vi{e gradi, ponajvi{e stambenih, ali i drugih objekata te da njihovo podru~je prednja~i u razvoju u odnosu na podru~ja ostalih pet pogona zagreba~ke Elektre. Naime, Grad Zagreb sve se vi{e {iri u Zagreba~koj ùpaniji. Upravo je u tijeku i razmatranje detaljnih urbanisti~kih planova gradova Dugo Selo i Vrbovec te op}ina Rugvica i Brckovljani, koji su najatraktivnije zone nove izgradnje. Jednako tako se planira u Sesvetskom Kraljevcu, na biv{oj farmi Sljemena, izgradnja nove stambene zone sa nekoliko tisu}a stanova. Sve to, dakako, name}e i potrebu izgradnje novih elektroenergetskih postrojenja za prihvat sve ve}eg broja novih kupaca elektri~ne energije, {to zna~i i nove izazove za dugoselske elektra{e, odnosno Elektru Zagreb. Upravo stoga je Slu`ba razvoja Elektre Zagreb donijela plan pro{irenja TS 110/30/10 kV Dugo Selo (izgradnja novih 10(20) kV postrojenja), a jednako tako postoje i planovi prelaska Pogona na 20 kV napon. U Pogonu Dugo Selu vjeruju da }e se to provesti vrlo brzo, kako bi mogli pratiti

tako nagli razvoj izgradnje stambene i poslovne namjene.

O tomu svjedo~i i sve ve}i porast potro{nje elektri~ne energije, vr{no optere}enje od 28 MW te ~injenica da mjese~no na mreù priklju~e pribli`no 40 novih kupaca. Trenuta~no, prema rije~ima Slave Kova~evi}, rukovoditelja Odjela za opskrbu, Pogon ima 20.674 kupaca elektri~ne energije, od ~ega 1.635 kategorije poduzetni{tvo, 18.849 ku}anstava i 190 mjernih kompleta. Od nje doznajemo i da je jo{ od 1. svibnja o.g. ostala potro{nja na novoj aplikaciji, dok je prelazak ku}anstava u pripremi i po novom kre}e ovih dana. Zbog toga su, kaè, i u zaostatku sa naplatom i iskap~anjima.

U razgovor o stanju i odràvanju elektroenergetskih postrojenja Pogona uklju~io se Tihomir Severec, rukovoditelj Odjela za odràvanje, naglasiv{i prioritete - dotjerivanje postrojenja poglavito rubnih dijelova Pogona te podru~ja Vrbovca, gdje su njihove najbrojnije sive zone. Te stare i dotrajale mreè traè puno njege i ulaganja, a do kraja ove godine planiraju ih rekonstruirati u duljini od 15 kilometara. Ina~e, sve nove TS 10/04 kV rade s kabelskom mreòm i takvim razvojem postrojenja slijede sve ve}e elektroenergetske potrebe svog podru~ja. Sukladno mogu}nostima, obnavljaju i dotrajale magistralne vodove. Pro{logodi{nji Plan investicija teìo je 3,7 milijuna kuna, a s jednakim iznosom raspolaù i ove godine. Za financiranje obnove starih postrojenja i stvaranja uvjeta sukladno potrebama novih kupaca, koriste druge osigurane izvore. Da imaju jo{ vi{e novaca, kaù, bilo bi jo{ bolje, ali su zadovoljni {to njihova Elektra Zagreb ima sluha za njihove potrebe.

Od zna~ajnijih ovogodi{njih, ve} dovr{enih radova, spomenimo izgradnju dva i pol kilometra Nova nadstre{nica za teretna vozila


Ivica Koprivnjak (PKV) priprema ugradnju KP ormari}a

duga~kog DV 10(20) kV izme|u TS Gra~ac i TS Bo`jakovina te izgradnju triju novih TS 10/04 kV u Ribnjaku, Rugvici i Jambri{akovoj. Saznajemo da su u tijeku radovi na izgradnji dva i pol kilometra DV 10(20) kV na Martin Bregu te dvije nove TS (Martin Breg i Mladina).

NAJVE]I PROBLEM NEDOSTATAK MONTERA

I ovim Pogonu najvi{e pote{ko}a stvara nedostatak ljudi, poglavito montera, ali i ostalih struka. Zbog toga, u Odjelu odràvanja samo 17 zaposlenika radi sve - od odràvanja i novih objekata do o~itanja i zamjene brojila, novih prilju~aka, iskap~anja, ukap~anja… Premalo ih je, ali je sre}a da su preteìto mla|i, jer ih je ve}ina primljena u ovaj Odjel prije pribli`no deset godina. Za bolju u~inkovitost trebalo bi im barem jo{ deset montera, a zbog manjka kadra tog profila prisiljeni su za provo|enje investicijskih zahvata djelomice koristiti i usluge vanjskih izvo|a~a. Vlastitim snagama upravo rekonstruiraju niskonaponsku mreù u sredi{tu Dugog Sela te rade na pro{irenju izgradnje mreè javne rasvjete na podru~ju Sesvetskog Kraljevca, Dugog Sela i Vrbovca.

I u Odjelu za vo|enje Pogona radi samo 17 zaposlenika, od ~ega 10 montera u Dugom Selu i sedam u Pogonskom uredu Vrbovec. S manjkom ljudi upoznato je ~elni{tvo Elektre Zagreb, a po~etkom rujna ove godine informirali su ih o prioritetnim potrebama (~etiri montera i ekonomist) pa se ovdje, kako nagla{ava rukovoditelj Pogona Z. Blaìnovi}, nadaju da }e se uskoro broj~ano poja~ati i pomladiti. I ove im godine odlazi troje zaposlenika u mirovinu u okviru poticajnih mjera (sa 31. listopada) pa }e u Pogonu ostati samo 60 zaposlenika, {to je najmanji broj u povijesti Pogona.

Imaju dugoselski elektra{i problema i s manjkom poslovnog prostora, osobito za komunikaciju s potro{a~ima ({alterski prostor), ali nakon dugog ~ekanja uskoro bi trebala zapo~eti rekonstrukcija nakriti~nijeg dijela njihove poslovne zgrade u Dugom Selu. Sedam njihovih kolega u PU Vrbovec, kako saznajemo, dobilo je (napokon) novi

primjeren poslovni prostor. Saznajemo i da }e morati {to prije zamijeniti dotrajala osobna vozila, dok su vozila transporta i mehanizacije obnovljena i u dobrom su stanju.

Odlazimo i u Kraljeve~ke Novake u posjetu elektra{koj ekipi poslovo|e Marjana Poleta, koja je upravo dovr{avala izradu jo{ jednog jednofaznog priklju~ka. Za takav je posao, kaù, tro~lanoj ekipi potrebno ~etiri sata rada pa oni svakoga dana zavr{e po dva priklju~ka. I ova vrijedna ekipe napominje da ih je premalo, a posla je sve vi{e.

Prema svemu ovomu {to smo ~uli i vidjeli, dugoselski elektra{i dijele sudbinu ostalih svojih kolega u HEP Operatoru distribucijskog sustava, a razlikuju ih samo nijanse. No, rukovoditelj Z. Blaìnovi} poru~uje da je ipak optimist. I to s pokri}em, jer njihovi zahtjevi uvaàvaju se u Zagrebu, a suradnja sa ~elnim ljudima Elektra Zagreb je zadovoljavaju}a. Dakako, prièljkuje jednu ekipu od ~etiri do pet novih montera!

Monter Mario Ku{ina u elektra{kom elementu

Monteri Mario Ku{ina i Ivan Fi{ter postavljaju KP ormari}

Zajedni~ka snimka s rukovoditeljem Pogona Z. Blaìnovi}em i rukovoditeljem Odjela odràvanja Tihomirom Severcem: Marijan Poleto, poslovo|a, Mario Ku{ina, Ivan Fi{ter, monteri i Ivica Koprivnjak, PKV radnik


S LICA MJESTA

HE Rijeka: obavljen kapitalni remont

Postrojenje spremno za jesenske dotoke Ivica Tomi}

U HE Rijeka uspje{no je i u okviru planskih rokova - od 26. lipnja do 18. kolovoza 2006. godine, obavljen kapitalni remont agregata 1 te brojni drugi va`ni i opse`ni poslovi i elektrana je spremna za pogon i prihvat vode prvih jesenskih ki{a.

- Donedavni direktor elektrane Boris Glavan, sada direktor HE Vinodol, ostavio je elektranu i dokumentaciju u dobrom stanju, {to je olak{alo remontne aktivnosti, kaè novi direktor HE Rijeka Anton Mataija.

Kapitalni remonti agregata obi~no se obavljaju svake ~etiri godine. Ove godine taj posao uspje{no su u HE Rijeka obavili stru~njaci i zaposlenici MG Servisa iz Karlovca. Turbinski dio radova povjeren je, tako|er Karlov~anima, tvrtki Turboteh.

- Iskoristili smo ovu prigodu za sanaciju regulatora tlaka, koji je demontiran i otpremljen na tvorni~ku sanaciju u karlova~ki Energoremont. Tako|er smo, nakon va|enja rotora, snimili strojarske dijelove agregata (osovine i poluosovine), koji se eventualno mogu uporabiti prigodom zamjene agregata. Ovaj posao obavila je tvrtka Marting iz Zagreba, rekao nam je direktor HE Rijeka Anton Mataija. Tvrtka MG Servis obavila je sanaciju ko~ionog prstena AG 1 i zamijenila ko~nice. Nadzor nad strojarskim dijelom posla povjeren je tvrtki IGH - Zavod za ~eli~ne konstrukcije Zagreb, a elektri~na ispitivanja obavio je Institut za elektroprivredu i energetiku.

- Na agregatu broj 1 promijenjena je uljna kada turbinskog vode}eg leàja, a istodobno je Tutboteh obavio remont turbinskog vode}ega leàja na agregatu broj 2. Na drugom agregatu, Institut za elektroprivredu i energetiku tako|er je obavio elektri~na ispitivanja. U remontu su obavljeni nu`ni gra|evinski radovi, a prije svega je rije~ o pregledu

betonskoga tunela i sanaciji uo~enih o{te}enja, saznajemo od A. Mataije.

Ovim poslovima treba dodati i zamjenu sustava DC napajanja 220 kV, koju je obavio Kon~ar – Inem, a zbog tog je posla gra|evinski ure|en prostor strojarnice. Tako|er je zamijenjena drena`na crpka, saniran drena`ni odvod u odvodnom tunelu (MB Tehno Karlovac) te obavljen pregled ~eli~nog tla~nog cjevovoda (IGH) Prije remonta obavljena je i djelomi~na revitalizacija 60 tonske dizalice u strojarnici.

Remont je uspje{no okon~an i elektrana je spremna za prve ve}e dotoke vode. U ovoj godini u HE Rijeka planiraju jo{ jedan veliki posao, a to je zamjena strujnih mjernih transformatora u trafopoljima RT 1, RT 2 i RT 5 te zamjena kombiniranih mjernih transformatora u poljima BT 1 i BT2, na TS 110/35 kV Rijeka. Prema planovima, taj posao trebao bi zapo~eti 16. listopada i trajati pet tjedana, a obavit }e ga Kon~ar – Monta`ni inènjering. Naime, zastarjelu opremu na kojoj je posljednja sanacija obavljena 1981. godine, treba zamijeniti.

OSIGURATI UVJETE ZA DOBIVANJE CERTIFIKATA ISO 9001 I 14001

Pred rukovodstvom i zaposlenicima HE Rijeka jo{ je jedan veliki izazov. Valja osigurati uvjete za dobivanje ceritifikata ISO 9001 za sustav upravljanja kvalitetom i ISO 14001, za sustav za{tite okoli{a. Prvi ceritifikat relativno je lak{e dobiti, jer je preteìto rije~ o ure|enju dokumentacije. Me|utim, za dobivanje drugog certifikata potrebno je osigurati prostor za privremeno skladi{tenje otpada, nabaviti potrebne spremnike te opisati i zapo~eti provoditi proceduru gospodarenja otpadom u skladu s normom ISO

Rukovodstvo i zaposlenici HE Rijeka trebaju osigurati uvjete za dobivanje certifikata ISO 9001 za sustav upravljanja kvalitetom i ISO 14001 za sustav za{tite okoli{a i nedvojbeno je da }e taj zahtjevan posao valjano obaviti

>

Novi direktor HE Rijeka Anton Mataija: moj prethodnik Boris Glavan, ostavio je elektranu u dobrom stanju, a na{a je zada}a da poku{amo provesti daljnja unaprje|enja

Direktor A. Mataija i najbliì suradnici Mijo Greguri}, kooridnator strojarskog odràvanja, Damir Pasku}i, tehnolog elektroodràvanja i zamjenik {efa pogona te Ivan Kajapi i Denis Domijan, samostalni inènjeri elektroodràvanja, a s njima je i Aleksandar Ostrovidov, iz PP HE Zapad koji se u okviru obilaska i nadzora sigurnosnih sustava u elektranama PP Zapad zatekao u HE Rijeka


Po~etak remonta, dogovor o postupku pra`njenja cjevovoda

Priprema se demontaà TVL 1

U tijeku je demontaà regulatora tlaka

Zapo~inje demontaà generatora

Podignut je gornji nosa~ krià generatora 1


14001. Nedvojbeno je da }e zaposlenici HE Rijeka, predvo|eni jednim od najmla|ih HEP-ovih direktora, 33-godi{njim Antonom Mataijom, i taj posao valjano obaviti, premda to ne}e biti lak posao. Naime, ve} krajem ove godine u mirovinu, vjerojatno, odlaze trojica poslije direktora najodgovornijih ljudi elektrane - tehni~ki rukovoditelj te koordinatori za strojarsko i elektroodràvanje. Budu}i da je u tijeku izrada i prihva}anje nove sistematizacije, u HE Rijeka se nadaju da }e time rije{iti kadrovske probleme.

MOGU]E POVE]ANJE SNAGE AGREGATA

Svakako treba naglasiti i da u HE Rijeka razmi{ljaju, ne samo o odràvanju postrojenja, ve} i o unaprje|enju posla i pove}anju proizvodnje u bliòj budu}nosti. Naime, tijekom pro{le i ove godine Brodarski institut Zagreb i Institut za elektroprivredu i energetiku proveli su energetska mjerenja, ~iji su rezultati poslani na recenziju Fakultetu za elektrotehniku i ra~unarstvo, Sveu~ili{ta u Zagrebu. Recenzirane podatke treba objediniti i na temelju njih izraditi Studiju opravdanosti revitalizacije HE Rijeka. Prvi rezultati mjerenja pokazuju da je mogu}e pove}ati ukupnu snagu agregata (oba su iz 1968, godine) za pribli`no 35 posto, a jedan od rezultata takvog pove}anja snage bilo bi smanjenje preljeva vode, koji godi{nje dostiù i do 20 posto proizvodnje elektri~ne energije. Ina~e, prosje~na je godi{nja proizvodnja HE Rijeka pribli`no 82,5 GWh elektri~ne energije.

S LICA MJESTA

HE Rijeka: obavljen kapitalni remont

Uskoro }e i rotor krenuti prema gore Zapo~inje dizanje i…

Revitalizirana je i 60 tonska dizalica u strojarnici ... rotor je vani


POGONSKA PRAKSA

Kapitalni remont turboagregata 45 MW u TE-TO Osijek

U TE-TO Osijek obavljen je kapitalni remont turboagregata 45 MW, za koji je nakon prihva}anja planova odràvanja i sredstava odobrenih na temelju tendera, tijekom sije~nja o.g. raspisan natje~aj, a ugovor potpisan po~etkom oùjka. Tada je utvr|en rok zavr{etka - 30. rujna 2006. godine. Me|utim, svi radovi zavr{eni su 15. rujna 2006. godine, odnosno 15 dana prije roka.

TEMELJNI IZVOR ZA OPSKRBU TOPLINSKOM ENERGIJOM OSIJEKA

Blok 45 MW u TE-TO Osijek u pogonu je od 1985. godine, a od 1987., nakon izgradnje spojnog vrelovoda izme|u Toplane smje{tene u sredi{tu grada i TE-TO na Zelenom polju, u spojenom procesu proizvodi elektri~nu i toplinsku energiju.

Nakon Domovinskog rata 1991/1992. godine i popravka postrojenja, blok 45 MW postaje temeljni izvor za opskrbu Osijeka toplinskom energijom. Od tada u prosjeku godi{nje radi 5.000 sati, a za vrijeme niskih temperatura, dodatno se uklju~uju vrelovodni kotlovi u Toplani ili plinska turbina s kotlom na otpadnu toplinu. Blok 45 MW zna~ajan je izvor toplinske energije, koju za grijanje u Osijeku koristi 10.000 stanova i u tolikoj povr{ini poslovnog prostora. Godi{nje se iz spojenog procesa u prosjeku proizvede: 150.000 MWh elektri~ne energije, 200.000 MWh vrele vode i 150.000 t/h tehnolo{ke pare.

KAPITALNI REMONT 2002. I …

Glavni razlog kapitalnog remonta 2002. godine bilo je pove}anje vibracija i ta sezona grijanja zavr{ena je s maksimalno dopu{tenim vibracijama od 50 mikrona. Tada su otkrivena jaka korozijska o{te}enja proto~nog dijela parne turbine, a zbog unutra{nje korozije turbinu se jako te{ko rastavilo. Nakon otvaranja, ustanovljeno je zasoljenje i jaka korozijska o{te}enja, {to je omogu}ilo prodor rashladne vode kroz mesingane cijevi kondenzatora, a kontrola kondenzata je bila neodgovaraju}a. Tijekom duljeg razdoblja pove}ano se dozirao amonijak radi odràvanja pH vrijednosti kotlovske vode, a ve}i sadràj amonijaka u vodi izazivao je amonija~nu koroziju mesinganih cijevi kondenzatora, koje su jo{ vi{e propu{tale rashladnu vodu te su nastala gore opisana o{te}enja turbine. U remontu te godine zamijenjene su lopatice na 15 stupnjeva rotora, brtve, vijci te je na taj na~in sanirano o{te}enje na rotoru. Osim toga, zamijenjeno je 1.200 kondenzatorskih cijevi koje su propale zbog amonija~ne korozije.

Potom je napravljena rekonstrukcija mjerenja vode, pare i kondenzata te je na taj na~in omogu}eno kontinuirano ispitivanje vode i pare u postrojenju. Rezultati mjerenja trajno se prate u upravlja~koj prostoriji, gdje su uvedeni zamijenjeni sustavi mjerenja i regulacije TELEPERM XP proizvodnje Simensa. Hla|enje uzoraka izvedeno je demineraliziranom vodom, koje se vra}a u tehnolo{ki proces, za razliku od ranijeg na~ina kada se hladilo rashladnom vodom. Time je ostvarena zna~ajna u{teda u potro{nji rashladne vode.

… 2006. GODINE

Budu}i da su 2002. godine ustanovljena o{te}enja statorskog dijela turbine, bilo je nagla{eno da se u sljede}em remontu moraju zamijeniti razdjelne stijene statora stupnja 8 do 15 i statorske lopatice

Otklonjena i o{te}enja turbine iz 2002. godine Pripremili: Milan Jaki},

Tihomir Antunovi} i Denis Karna{

U ovogodi{njem kapitalnom remontu turboagregata 45 MW TE-TO Osijek zamijenjene su i razdjelne stijene statora i statorske lopatice u visokotla~nom umetku

u visokotla~nom umetku stupnja 2 do 7. Naime, ta o{te}enja zbog kratko}e vremena nisu mogla biti otklonjena u 2002. godini. Drugi glavni razlog kapitalnog remonta turboagregata je propadanje njegova temelja te promjena linije rotora turbine i generatora.

Budu}i da je tijekom eksploatacije od 1985. godine, bilo potrebno vi{e puta spu{tati stator generatora i stra`nji leàj generatora, prije remonta to se vi{e nije moglo ~initi, jer su sve mjere bile na grani~no dopu{tenim vrijednostima i nova korekcija linije generatora prema turbini nije bila mogu}a.

Stoga je, prema spomenutom ugovoru potpisanom po~etkom oùjka o.g., trebalo izraditi sve o{te}ene dijelove utvr|ene tijekom remonta 2002. godine. Turbina je ovoga puta lako otvorena, jer u unutra{njosti nije bilo korozije niti depozita. Voda i para u proteklom ~etverogodi{njem razdoblju bila je u dopu{tenim granicama. Va`no je napomenuti da se u proteklih godinu dana u postrojenju nije upotrebljavao hidrazin, a ~isto}a novougra|enih lopatica na rotoru turbine dokaz je dobrog odràvanja vodenoparnog reìma u postrojenju.

Zbog propadanja temelja, predloèno je podizanje ku}i{ta turbine i generatora s leàjima za ukupno 8 mm. Podizanje leàjnih blokova, ku}i{ta turbine i kondenzatora, provedeno je prema projektnom rje{enju. Za jednaku veli~inu podignuti su i leàjni blokovi generatora i prema njima stator generatora. Na taj na~in ostvarena je mogu}nost normalnog centriranja spojki turbina-generator te je ostvarena normalna zra~nost izme|u rotora i statora generatora. U okviru podizanja prednjeg leàjnog bloka turbine, provedena je modernizacija temeljne plo~e - ugra|ene su nove plo~e iz samopodmazuju}eg metala koji ima puno bolja klizna svojstva od ~elika. Na taj na~in omogu}eno je normalno istezanje turbine tijekom starta i zaustavljanja, bez mogu}nosti zapinjanja i o{te}enja turbine. Takvo rje{enje primijenjeno je i na parnoj turbini bloka K u TE-TO Zagreb.

Tako|er, tijekom ovog remonta su rekonstruirane i zamijenjene statorske lopatice st. 2 do 7. Rekonstrukciju i izradu novih lopatica, koje su sada s integralnom

bandaòm i ugradnju u visokotla~ni umetak, obavio je Alstom Hrvatska u tvornici u Karlovcu. Ugra|ene su i nove razdjelne stijene st. 8 do 15, tako|er izra|ene u Alstomu. Time je omogu}eno bolje iskori{tenje protoka pare u proto~nom dijelu turbine.

Na pomo}nim postrojenjima tako|er su obavljeni zna~ajni radovi. Na napojnoj crpki proizvo|a~a KSB, napravljene su nove rasteretne plo~e, vratilo i ostali o{te}eni dijelovi. Sve radove na crpki i pomo}nim postrojenjima izveo je ZOR iz Duge Rese. Obavljeni su i zna~ajni radovi na ventilatorima i ostalim crpkama i armaturi.

U ovom poslu je bitno spomenuti i TERMIKU iz Zagreba, koja je u rekordnom roku i kvalitetno provela skidanje toplinske izolacije na turbini te ponovno postavljanje nove.

DOBAR PLAN, USKLA\ENJE POSLOVA I KOORDINACIJA RADA

Pri realizaciji remontnih aktivnosti, pokazalo se da je kod ovakvih zahvata potrebno planirati i uskladiti sve predvi|ene poslove kao {to su izrada i nabava rezervnih dijelova, remontni radovi, tvorni~ki radovi te dobro koordinirati rad izvo|a~a.

Probni pogon proveden je od 19. do 22. rujna, kada je ustanovljeno da su svi radovi provedeni korektno i tehni~ki ispravno. Mjerenje je pokazalo da turbina i generator imaju dvostruko manje vibracija nego kod zaustavljanja agregata i ti rezultati spadaju u kategoriju „odli~an“. Prema planu probnog pogona, zajedno sa stru~njacima Siemensa i Instituta za elektroprivredu, ispitane su i provjerene sve za{tite na hladno i toplo, tako da su turbina i generator tijekom tri dana bili vi{e od 10 puta izvr{teni. Sva zahtjevna ispitivanja nakon kapitalnog remonta i izmjene sustava vo|enja, koja je obavljena 2005. godine, postrojenje je izdràlo i - pokazalo dobre rezultate.

Jedino, zbog visokih vanjskih temperatura nije bilo mogu}e ispitati rad ~etvrtog reguliranog oduzimanja na turbini, koje sluì za potrebe grijanja.


CRTICA

Ljeto 2006.

Ljetnoj idili (bonaca na moru i u du{i) ove godine vrijeme nije i{lo na ruku. I dok je krajem srpnja bilo prevru}e, u {pici sezone (po~etak kolovoza) kupali smo se izme|u dvije nevere, tr~ali ispod kapi, bili kivni nave~er na vremenske prognoze, a ujutro na kolektivni godi{nji odmor kao zadanu veli~inu nad kojom i Nebo vi{e pla~e nego se smije.

Prizor prvi: Potvrde svega ovoga stizale su sa svih strana,

a jednu od njih dobili smo i od na{eg kolege Sre}ka Aljinovi}a iz Splitskog PrP-a, koji je svjedo~io ne tako ~estom, ali vrlo razornom prirodnom fenomenu zvanom pijavica. Fotografija je snimljena 7. kolovoza oko 10 sati na otoku Istu. Nevrijeme, koje se {irilo du` Jadrana, uzrokovalo je odre|ene pote{ko}e u elektroenergetskom sustavu, tako da su radi grmljavine (prolazno, bez trajnog kvara) iz pogona ispali dalekovodi DV 110 kV D 103 Bilice – Biograd (u 12:48), Bilice – Tisno (13:16 APU). Nave~er je nevrijeme do{lo i do Dubrovnika, gdje su onesposobljeni bili dalekovodi DV 110 kV D 165/1

Plat – Komolac (18:07), DV 110 kV D 137 Ston – Komolac i DV 110 kV D 138 Trebinje – Komolac (18:21 sati). Sre}om, kaè S. Aljinovi}, ova zadnja tri voda nisu bili vani u istom trenutku, tako da u Komolcu nije do{lo do nestanka 110 kV napona. [to je (skoro) napravila pijavica kod Ista!

Prizor drugi:I dok su neki na more uz suncobrane nosili

i ki{obrane, druge je, onih dana ège u srpnju, mu~ila u~estalija ljetna po{ast: poàri. Molilo se tada, onom istom Nebu, za ki{u (tko bi nama udovoljio!), ali u~inkovitiji od molitvi bio je kanader, {to je vidljivo sa snimke na{eg drugog kolege, Igora Sutlovi}a iz Pogona [ibenik splitskog PrP-a. Poàr, koji je izbijao dva puta, napao je na{ dalekovod 110 kV Obrovac – Nin, od stupa 125 do 129 na potezu od Bokanjca prema otoku Pagu. Ovaj vatreni snimak prikazuje stup 127 kod Bri{eva, a sve to bez posljedica, doga|alo se 20. srpnja u predve~erje.

Prizor tre}i:Da bi se iskupilo za svoje nesta{luke, Nebo

je Splitu poslalo i posebnog An|ela ~uvara kako bi

mu osigurao dovoljan priljev turista. Slijetao je na Peristil, na Pjacu, ponekad i u Marmontovu ulicu, poznatu splitsku {etnicu. Ali, sa àljenjem moram ustvrditi kako ni an|eli vi{e nisu ono {to su nekad bili. Uko~eni i umilni kip vidljive znakove ìvota davao je samo kad bi mu u ko{aricu doletjela koja doma}a kuna ili turisti~ki eur.

Prizor ~etvrti:I da ostanemo u stilu naslova popularne

knjige Dana Browna (An|eli i demoni), uz An|ela, Split je imao i svoje demone. Bile su to mlade [panjolke koje su, uz to {to su ih nepoznati po~initelji, ina~e na{e gore listovi, fizi~ki napali i prekr{ajno ka`njene zbog golotinje, nemoralnog pona{anja, kao i raspu{tenih pasa na jednoj gradskoj plaì. Znam, taj snimak s mjesta doga|aja bio bi vam najzanimljiviji ali, naàlost, u tom trenutku, na tom mjestu nije se kupao ni Suncu izlagao niti jedan kamerom oboruàn hepovac. [teta!

PIJAVICE, PO@ARI, AN\ELI I DEMONI Marica @aneti} Malenica

Pijavica Poàr

An|eo Demoni


RAZVOJ

TS 35/10(20) kV Ruda pu{tena u probni rad

Na podru~ju Pogona Sinj splitske Elektrodalmacije i u Hidroelektrani Orlovac u slivu sugradskog Proizvodnog podru~ja, s veseljem je do~ekana dugo o~ekivana TS 35/10(20) kV u mjestu Ruda. Naime, kako smo u HEP Vjesniku pisali u vrijeme kada su se temelji tek po~eli nazirati, ovaj je elektroenergetski objekt je nu`na upori{na to~ka cjelokupnog kraja. Veliki broj naselja op}ine Otok, vodocrpili{te najva`nijeg podru~nog vodoopskrbljiva~a, kao i pri~uvno napajanje vlastite potro{nje spomenute Hidroelektrane, ovisili su o tehnolo{ki zastarjeloj i energetski nepouzdanoj trafostanici 35/10 kV Orlovac, koja je i bila izgra|ena kao privremeni objekt za potrebe HE. Me|utim, nedostatak kvalitetne opskrbe osjetili su svi korisnici elektri~ne energije na ovom podru~ju, ali i zaposlenici Pogona Sinj, kojima su prekidi i manevri bili pre~esto u opisu posla.

JO[ SAMO UPORABNA DOZVOLA

Prema rije~ima Lucijana Kati}a, rukovoditelja Slu`be investicija Elektrodalmacije, izgradnjom ove trafostanice rije{it }e se pouzdana isporuka svih sada{njih, ali i brojnih budu}ih kupaca elektri~ne energije ~ijim se zahtjevima nije moglo udovoljiti. Uz ve} spomenute zna~ajne korisnike, TS je opremljena tako da moè u budu}nosti prihvatiti i proizvodnju jedne male hidroelektrane na rijeci Rudi.

U jednom prelijepom kasnoljetnom danu, s TS Ruda smo se upoznali u izravnom kontaktu. U njenoj smo neposrednoj blizini zatekli stare znance iz splitske Slu`be izgradnje. Monteri Zoran ârija i Miro Zebi}, brigadir Vinko Brali} i poslovo|a Joko Vojkovi} te voza~-hidrauli~ar Mate Peri{i}, privodili su kraju prespajanje stupnih trafostanica na vodno polje unutar TS Ruda. Danas su im se kao tehni~ka potpora pridruìli Josip Mar{i} i Vinko [egrt te poslovo|a iz Pogona Sinj Zlatko Jerkan.

Oni su sudjelovali i u montaì elektroenergetske opreme, ali nagla{avaju da je najve}i dio tog posla obavila ekipa Izgradnje pod vodstvom Sini{e Brajnova te da je zajedni~ki voditelj svih poslova bio Ante Veà. Oprema koju su ugradili standardna je za ovu vrstu objekata, zna~i, blokovi 35 kV, dva transformatora 8 MVA i dva polja za uzemljenje zvjezdi{ta i preko njih spojen maloomski otpornik, 15 polja u 10(20) kV postrojenju, pomo}no istosmjerno i izmjeni~no napajanje…

U ZIMU S MANJE STRAHA

Predstoji jo{ {to brè isho|enje uporabne dozvole, kako se o~ekuje, do kraja ove godine. Potom slijedi kabelsko 35 kV povezivanje TS Ruda i TS Sinj 2. Kako nam je objasnio L.Kati}, ovaj zna~ajan posao }e se odraditi zajedni~kim ulaganjem doma}ih distribucijskih i proizvodnih podru~ja, jer su i dosada{nje izvori{te elektri~ne energije i dalekovodne veze koje njen protok omogu}avaju bile u vrlo lo{em

stanju. Izgradnjom trafostanice otklonili smo lo{e izvori{te, a pitanje veza }emo rije{iti spomenutim kabliranjem . Naime, 13 kilometara dug i 40 godina stari dalekovod izme|u ovih dviju trafostanica i brojne 10 kV veze na njega priklju~ene, bile su podlo`ne ~estim kvarovima i ispadima. U sje}anju su nam fri{ki doga|aji iz pro{le zime i havarije koja je o{tetila i poru{ila nekoliko stupova. Popravci na tako starim objektima uvijek traju predugo i na{i kupci to jako dobro osjete. Sva je sre}a da se to nije dogodilo ljeti, kada su potrebe za neprekidnim radom vodocrpili{ta puno izraènije.

Na kraju zaklju~imo: uz novi kabel koji }e se polagati tijekom sljede}e godine, na zahtjev Hidroelektrane i za njihovu dovostruku sigurnost ostat }e u funkciji i spomenuti stari dalekovod. S takvim osiguranjem i ovo }e podru~je s manje straha do~ekivati svoje budu}e zime.

Dobrodo{la trafostanica Vero~ka Garber

Josip Mar{i} i Vinko [egrt ispituju spojeve

Joko Vojkovi} i Josip Mar{i} u srcu TS

TS Ruda ve} je u probnom radu


STRUKA

Radni sastanak SO B1 HO CIGRÉ

Kabliranju se u posljednje vrijeme pridaje sve ve}i zna~aj, a upravo su u najve}im hrvatskim gradovima ili dovr{eni ili u tijeku radovi na 110 kV kabelskim vezama i u pripremi je polaganje jedne mini oto~ne veze

Sredinom rujna o.g. u prostorima splitske Elektrodalmacije odràn je sastanak Studijskog odbora B1 Hrvatskog ogranka CIGRÉ. Podru~je njihova zanimanja i rada su izolirani kabeli. Znala sam da }e ovaj sastanak biti nagla{eno radni, ali kako sam i sama ~esto u blizini raznoraznih kabelskih trasa, onih na kopnu i onih na moru, odlu~ila sam pratiti rad toga skupa. Znatièlja za njihov rad, a ~uli smo da su jedan od najaktivnijih odbora, da se vrlo ~esto sastaju i da uvijek imaju {to re}i, danas je ponukala i tajnika HO CIGRÉ Josipa Mosera da im se pridruì. Vjerujem da nam je zajedni~ki pokreta~ bila i ~injenica da se kabliranju u posljednje vrijeme pridaje sve ve}i zna~aj i da su upravo u najve}im hrvatskim gradovima ili dovr{eni ili u tijeku radovi na 110 kV kabelskim vezama. Tako|er je u pripremi, o ~emu smo ve} izvje{tavali, polaganje jedne mini oto~ne veze. Pozdrave dobrodo{lice uputio je Hrvoje Oluji}, pomo}nik direktora Elektrodalmacije.

U BUZETU DOVR[EN POSAO

Zastupljen preteìto ~lanovima iz velikih distribucijskih podru~ja HEP-a (Josip Anti} iz Rijeke, Nino Vrande~i} iz Osijeka, Enio Bugarin iz Pule, Mato Miji}, Boris @ivkovi} i Mladen êlan iz Splita), jednog ~lana iz splitskog Elektroprijenosa (Sre}ko Aljinovi}) te jednog predstavnika proizvo|a~a kabela (Josip @miki} iz tvrtke Eurokabel), kojima su u opisu posla kabeli za sve naponske razine, nije ~udno da je rad ovog Studijskog dobra zapo~eo izvje{tavanjem o proteklim aktivnostima. Tako smo saznali da se treba dodatno poraditi na tokovima energije u kabelskoj vezi TS Dobri – TS Ka{tela, da }e uskoro zapo~eti radovi na osje~koj TS 110/20(10) kV, koja }e u Prijenosnom podru~ju Osijek biti prva stanica napajana 110 kV kabelom te da su tijekom ljeta obavljeni popravci na trima podmorskim kabelima u dalmatinskom podmorju. Kao zanimljivost izdvajamo da su u Buzetu dovr{ili vi{egodi{nji posao zamjene 10 kV veza novim 20 kV kabelima. A potom se na prijedlog M.êlana odlu~ilo zatraìti potporu HO CIGRÉ i HEP-a, koji bi udruènim snagama pomogli ubrzanje postupka isho|enja mi{ljenja Ministarstva zdravstva o {tetnosti zra~enja elektroenergetskih objekata, koje u Splitsko-dalmatinskoj ùpaniji treba dostaviti ~ak i za 10 kV kabele. Naime, bez toga mi{ljenja ne moè se o~itovati Ministarstvo za{tite okoli{a i prostornog ure|enja, a slijedom toga i svi

Sve vi{e zanimanja za kabliranje Vero~ka Garber

Studijski odbor B1 HO CIGRÉ jedan je od najaktivnijih odbora, ~iji se ~lanovi vrlo ~esto sastaju, a da uvijek imaju {to re}i potvrdio je i posljednji sastanak odràn u Splitu

relevantni ~imbenici koji odlu~uju o gra|evnoj dozvoli. Svi ovi poslovi znatno usporavaju rad na objektima HEP-a.

25 KILOMETARA NOVIH PODMORSKIH TRASA

Potom su B.@ivkovi}, kao voditelj Tima za podmorske kabele i S.Aljinovi} kao njegov ~lan, upoznali ovaj skup s dosada{njim i planiranim poslovima na podru~ju podmorskog kabliranja, o hidrografskim ispitivanjima i zacrtanim trasama, naglasiv{i da je rije~ o 25 kilometara kabelskih trasa i 16 priobalnih za{tita, koje }e se u izvoditi tijekom idu}ih mjeseci te jo{ jednom spomenuli da }e uloìti truda kako bi se taj posao obavio uz striktno po{tivanje za{tite okoli{a. Tajnik HO J. Moser primijetio je da se ve} dugo vremena nije odràlo nijedno ve}e savjetovanje o kabelima te upoznao ovaj skup s prijedlogom talijanske CIGRE za odràvanje zajedni~kog simpozija o podmorskog kabliranja, ali i kabliranja op}enito. Smatraju}i taj prijedlog vrlo korisnim oblikom suradnje. J. Moser je predloìo da se zajedni~ki simpozij odrì u prolje}e 2007. godine.

U nastavku sastanka razgovaralo se o izmjenama Statuta, o nu`nom pomla|ivanju ~lanstva CIGRÉ, o stjecanju prava radnih skupina na bodove pri gospodarskim komorama, ali i njihovom ve}em angaìranju u pripremi referata za 8. savjetovanje CIGRÉ. Ovakav je zaklju~ak postao ~ak i dio njihova akcijskog plana pa se moè o~ekivati da }e svaki ~lan ovog Studijskog odbora pripremiti barem jedan stru~ni napis za idu}e savjetovanje.

VELIKI NAPREDAK KABELA, ALI NE I KABELSKOG PRIBORA

Za kraj smo ostavili kratko izvje{}e predsjednika Studijskog odbora J. Anti}a s nedavno odrànog

41. savjetovanja CIGRÉ u Parizu. Naglasio je da je u radu sudjelovalo 2640 sudionika te da je osobno pratio rad istoimenog Studijskog odbora i nekoliko radnih skupina. Izdvojio je referat o velikim havarijama elektroenergetskog sustava u razdoblju od 1970. do 2005. godine, gdje se ustvrdilo da je broj nepogoda pove}an za pet puta. Primjerice, katastrofalne posljedice na sustav, koje je prouzro~io uragan Katrina u SAD-u, ne}e se otkloniti za vi{e godina. Re~eno je da su havarije u 80 posto slu~ajeva nastale zbog vremenskih nepogoda, a 20 posto su prouzro~ene ljudskim ~imbenikom (primjer grada Tokija, koji je zbog ljudske pogre{ke bio bez napajanja jedan i pol sat). Kada je rije~ o kabelima, tu se izdvaja veliki napredak u njihovoj proizvodnji, (primjerice prvi put je instaliran podmorski AC 420 kV XLPE kabel), za razliku od kabelskog pribora, ~ije usavr{avanje ne prati i razvoj kabela visokog napona.

UPITNA VRSNOST KADROVA

Na ovo pari{ko Savjetovanje posebno se osvrnuo J. Moser te izrazio zadovoljstvo nastupom na{ih ~lanova - ukupno 45 ~lanova i dva referata, {to je za jednu malu Hrvatsku vi{e nego dostatno. Posebno je zaintrigirao skup podatkom {to ga je u Parizu iznio predsjednik Svjetskog energetskog savjeta (WEC-a), a koji je i tamo sve nazo~ne iznimno fascinirao - da se za idu}ih 25 godina planira u energetiku uloìti 17.000 milijarda USD. Dio tog plana je izgradnja pribli`no stotinu novih nuklearnih elektrana, ali i triju termoelektrana na lokacijama u Bosni, Kosovu i u Poljskoj. Tako|er je informirao ~lanove SO B1 o raspravama na kojima su upu}ene zamjerke Bolonjskom procesu i vrsnosti elektroenergetskih kadrova, koji }e se te{ko uklju~iti u zahtjevne poslove energetskih i elektroenergetskih tvrtki.


JAVNOST

Sedma konferencija Hrvatske udruge za odnose s javno{}u (HUOJ)

Sve zapo~inje i zavr{ava dobrom komunikacijom

Za vi{e od 200 ~lanova HUOJ-a, predavanja su se odràvala u Samostanu Klarisa

Lucija Kutle

Novi kontakti, razmjena iskustava ~lanova Udruge i stjecanje novoga znanja u susretima s brojnim svjetskim i doma}im stru~njacima, doprinose napretku struke odnosa s javno{}u

Komunikacija i izgradnja odnosa s medijima klju~an je segment upravljanja komunikacijama. Preduvjet za to je pravodobno iznositi jasnu i to~nu informaciju, po{tovati posebnosti medija i njegove specifi~ne potrebe te, uz me|usobno uvaàvanje, voditi ra~una o potrebama i pravima na informaciju onih koji te mediji ~itaju, gledaju i slu{aju. Va`no je da tvrtke imaju stav prema mediju kao svom partneru – zaklju~ak je ovogodi{nje konferencije Hrvatske udruge za odnose s javno{}u (HUOJ), ~ija je ovogodi{nja glavna tema bila Komunikacijom do uspje{nog poslovanja.

Konferencija je ove godine odràna od 21. do 23. rujna u Dubrovniku te je, uz vi{e od 200 sudionika, to bio jedan od najbrojnijih doga|aj PR stru~njaka. Trodnevna konferencija obilovala je stru~nim predavanjima, radionicama i raspravom u okviru okruglog stola, uz predavanja vrsnih stru~njaka iz zemlje i inozemstva.

Dubravka Jusi}, predsjednica HUOJ-a, hrvatske udruge koja trenuta~no broji vi{e od 600 ~lanova, i rukovoditeljica korporativnih komunikacija u Vipnetu, prigodom otvorenja Konferencije zahvalila je svim nazo~nima na iznimno dobrom odzivu. Zahvalila je gospodarstvenicima i politi~arima, koji su sudjelovali u raspravama okruglog stola, organizatorima Konferencije, pokrovitelju konferencije Gradu Dubrovniku te sponzorima, me|u kojima je i ove godine Hrvatska elektroprivreda.

DOBRA SURADNJA MEDIJA I STRU^NJAKA PR-a NA OBOSTRANU KORIST

O strate{kom planiranju i upravljanju odnosima s javno{}u naziv je jednog od predavanja vrhunskog stru~njaka za komunikacije Lesa Pottera, predsjednika Les potter Inc., SAD. On je naglasio

va`nost osobnog, izravnog komuniciranja, obrazloìo na~in kako se svaki problem moè pretvoriti u prigodu te na~in na koji PR moè najbolje poduprijeti misiju organizacije.

- U svemu {to radimo mediji su iznimno va`ni. Oni trebaju na{u informaciju, a mi njihovu objavu – stoga moramo raditi zajedno na obostranu korist - poru~io je L. Potter.

Osim predavanja, dobro posje}ene bile su i radionice, na kojima su sudionici timskim radom mogli primijeniti svoja znanja i ideje na zadanu temu. Primjerice, Kako do vizije tvrtke, bila je tema radionice koju je vodila Dijana Kobas De{kovi}, direktorica Spona komunikacija u okviru koje su predstavljeni koraci u postavljanju uspje{ne tvrtke, nagla{eno je kako je stvaranje vizije pokreta~ puta kojeg tvrtka odabere.

- Vizija nije ne{to eteri~no i bajkovito. Prije je konkretna ideja kakva kompanija moè biti u, recimo, sljede}ih deset ili mo`da 50 godina. Vizija je budu}nost koju treba kreirati.

Radionicu Upravljanje krizom u politici i/ili gospodarstvu - vodio je Kre{imir Macan iz Madison Consultinga, dok je o temi Product PR i uloga PR-a u lansiranju novih proizvoda, govorio Oliver Me|ugorac iz tvrtke Nestle Adriatic.

DOBRA KOMUNIKACIJA ZA DOBIVANJE I ZADR@AVANJE POSLA

Doprinos komunikacije uspje{nom poslovanju bila je tema ovogodi{nje rasprave okruglog stola, o kojoj su govorili ugledni sudionici iz poslovnog i javnog ìvota. Koliko je va`no kvalitetno komunicirati te se javnosti predstavljati s potpunom i to~nom informacijom, raspravljalo se s aspekta kulture, turizma, obrazovanja, zdravstva, politike i prometa. O svojim iskustvima govorili su: Vesna [akre O`bolt, zastupnica u Hrvatskom saboru, Pave @upan Ruskovi}, savjetnica predsjednika Uprave Adriatica.net-a, Ivica Prlender, direktor Dubrova~kih ljetnih igara, Davor [tern, konzultatnt, Andro Vlahu{i}, ravnatelj bolnice Dubrovnik te Sre}ko [imunovi}, pomo}nik glavnog direktora (za upravljanje marketingom) Croatia Airlinesa. Moderator je bila Dubravka Jusi} i pomo}nik predsjednika Uprave Podravke, Drenislav êki}.

-Temeljno je naglasiti potrebu kvalitetnog komuniciranja, jer: bez odgovaraju}e komunikacije, posao se ne moè dobiti, a bez dobre komunikacije ne moè se ni zadràti. Sve zapo~inje i zavr{ava s dobrom komunikacijom. - tom prigodom je rekla Pave @upan Ruskovi}.

Konferenciju je zaklju~ila predsjednica HUOJ-a Dubravka Jusi}, ocijeniv{i veliku va`nost takvih prigoda za nove kontakte, razmjenu iskustava ~lanova Udruge i stjecanja novoga znanja u susretima s brojnim svjetskim i doma}im stru~njacima, ~ime se doprinosi napretku struke odnosa s javno{}u.

Predsjednica HUOJ-a Dubravka Jusi}, otvorila je trodnevnu konferenciju i zahvalila sudionicima na njihovom velikom odzivu


U posljednjih petnaestak godina, struktura potro{nje elektri~ne energije u Hrvatskoj doìvjela je velike promjene (slika1).

100% = 14 130 GWh100% = 13 840 GWh

Dok je neposredna ili finalna potro{nja elektri~ne energije u 2004. bila skoro jednaka kao u 1990. godini, udjel industrije je skoro za polovicu manji, a udjel ku}anstava i usluga (op}i sektor) pove}ao se za tre}inu. Osobito velik je udjel ku}anstava, ~ija je potro{nja u 2004. godini ~inila skoro polovicu ukupne potro{nje elektri~ne energije u Hrvatskoj.

To ukazuje na potrebu da mjere {tednje elektri~ne energije treba vi{e usmjeriti na ku}anstva i usluge, umjesto na industriju, kao {to je to do sada bila uobi~ajena praksa.

PROCJENA POTRO[NJE ELEKTRI^NE ENERGIJE ZA RASVJETU

Rasvjetu se moè podijeliti na javnu i privatnu. Javna rasvjeta pokriva podru~je ulica, cesta i trgova naseljenih mjesta, a privatna rasvjeta unutra{njosti zgrada i objekata. Dok je potro{nja elektri~ne energije u javnoj rasvjeti relativno dobro statisti~ki obra|ena, potro{nju u privatnoj rasvjeti Hrvatske moè se samo grubo procjenjivati (tablica 1).

Tablica 1. Procjena potro{nje elektri~ne energije za rasvjetu u Hrvatskoj 2004. god.Napomena: U industriju je uklju~ena proizvodnja i prerada nafte i plina.

Prema procjeni iz tablice 1., udjel rasvjete u neposrednoj potro{nji elektri~ne energije u Hrvatskoj 2004. iznosio je pribli`no 18 posto. Strukturu potro{nje elektri~ne energije za rasvjetu prikazuje slika 2.

ANALIZA

Primjena {tedne rasvjete u op}em sektoru u Hrvatskoj

Osim u{tede elektri~ne energije i brojni drugi u~inci

Mr. sc. Vladimir Poto~nik

1990.

45%

21%

32%

2%

2004.

26%29%

43%

2%

INDUSTRIJA

USLUGE

KUĆANSTVA

PROMET

1

2a 2b

2c

Iz slike 2 proizlazi, da na javnu rasvjetu otpada pribli`no 15 posto elektri~ne energije. Najvi{e energije za rasvjetu tro{i se u sektoru usluga (blizu polovice), dok se u ku}anstvima tro{i pribli`no 1/3 elektri~ne energije potro{ene za rasvjetu u Hrvatskoj.

Od neposredne potro{nje elektri~ne energije, u Hrvatskoj se 2004. godine za javnu rasvjetu tro{ilo 3 posto, a za privatnu rasvjetu pribli`no 15 posto.

U[TEDA ELEKTRI^NE ENERGIJE PRIMJENOM [TEDNE RASVJETE

Ako se obi~na àrulja zamijeni {tednom rasvjetom, koja daje jednaku osvijetljenost prostora, postiè se znatna u{teda elektri~ne energije i snage, kao i ostali u~inci prikazani u tablici 2.

Tablica 2. Usporedba àrulje i odgovaraju}e {tedne rasvjete u trajnom radu

SEKTORNEPOSREDNA

POTRO[NJA (GWh)POTRO[NJA RASVJETE (GWh) UDJEL RASVJETE

(%)Javna Privatna UkupnoIndustrija 3 660 - 100 100 3Ku}anstva 6 072 - 850 850 14Usluge, poljoprivreda i graditeljstvo

4 112 374 1 150 1 524 37

Promet 286 - 10 10 4UKUPNO 14 130 374 2 110 2 484 17,6

1 JAVNA RASVJETA 15%

2 PRIVATNA RASVJETA 85%

2a - Industrija

2b - Ku}anstva

2c - Usluge itd.

4%34%

15%

47%

100% = 2 484 GWh

PARAMETAR @ARULJA[TEDNA

RASVJETASnaga (W) 100 20Kori{tenje (h/god) 1 000 1 000Potro{nja (kWh/god) 100 20Ulaganje (kn) 3 30Cijena el. en. (kn/kWh) 0,5 0,5Vijek trajanja (god) 1 10Tro{kovi - ulaganje 3 3(kn/god) - el. en. 50 10

Ukupno 53 13U{teda za 10 god (kn) - 400

Napomena: Prikazane su preteìto prosje~ne vrijednosti.

Slika 1. Promjena strukture neposredne potro{nje elektri~ne energije u Hrvatskoj

Slika 2. Struktura potro{nje elektri~ne energije za rasvjetu u Hrvatskoj 2004.


Zna~i, zamjenom àrulje snage 100 W {tednom rasvjetom snage 20 W, jednake osvijetljenosti prostora, postiè se:

• smanjenje potro{nje elektri~ne energije i snage za 80 posto,• smanjenje tro{kova elektri~ne energije u vijeku trajanja {tedne rasvjete za

400 kuna.Osim toga, smanjuju se i tro{kovi odràvanja, jer se zamjena rasvjetnih tijela

obavlja u znatno ve}im vremenskim razmacima.Osim zamjene àrulja {tednom rasvjetom, u{tede elektri~ne energije za

rasvjetu mogu se posti}i, tako|er, regulacijom jakosti svjetla, {to ve}im kori{tenjem dnevnog svjetla, isklju~ivanjem rasvjete kad nije potrebna i drugim mjerama.

MOGU]E U[TEDE U HRVATSKOJ

Masovnijom zamjenom àrulja {tednom rasvjetom u Hrvatskoj se mogu ostvariti pozitivni u~inci u elektroenergetskom sustavu, kao {to su: u{teda potro{nje elektri~ne energije; smanjenje vr{nog optere}enja elektroenergetskog sustava; smanjenje potrebe izgradnje elektrana i poja~anja prijenosne i distribucijske mreè; smanjenje potro{nje i uvoza fosilnih goriva (ugljen, nafta i plin), a time i deficita vanjskotrgovinske bilance; smanjenje emisije stakleni~kih i ostalih {tetnih plinova iz termoelektrana, doprinose}i time za{titi klime, okoli{a i zdravlja.

Pod pretpostavkom da se u ku}anstvima Hrvatske zamijeni jedan milijun àrulja {tednom rasvjetom, {to je samo manji dio potencijala u{tede, postigli bi se pozitivni u~inci prikazani u tablici 3.

Tablica 3. Pozitivni u~inci za hrvatski elektroenergetski sustav (EES) zamjene milijun àrulja

* Specifi~na ulaganja u elektroenergetski sustav (termoelektrane, prijenosna i distribucijska mreà) procijenjena su na 4,5 milijuna kuna/MWe

Kao {to se vidi iz tablice 3, zamjenom jednog milijuna àrulja snage 100 W mogli bi se ostvariti pozitivni u~inci i to: smanjenje vr{ne snage elektroenergetskog sustava za 80 MWe; smanjenje potro{nje elektri~ne energije za 80 GWh/god; smanjenje ulaganja u elektroenergetski sustav od pribli`no 360 milijuna kuna tijekom 30 godina; smanjenje potro{nje uvoznog ugljena za 40 000 tona godi{nje ili 1,2 milijuna tona za 30 godina; smanjenje emisija stakleni~kih plinova za

80 000 t CO2e

godi{nje, kao i ostalih {tetnih plinova koji nastaju izgaranjem ugljena (NOx, SO

2, HG i drugih).

Ako bi se 50 posto potro{nje elektri~ne energije za privatnu rasvjetu iz tablice 1. preusmjerilo na {tednu rasvjetu, postiglo bi se smanjenje neposredne potro{nje elektri~ne energije za pribli`no 850 GWh godi{nje, uz odgovaraju}e pozitivne u~inke od smanjenja vr{ne snage, potro{nje fosilnih goriva i emisija {tetnih plinova.

Potpuno je sigurno, da uz primjenu metode planiranja najmanjih tro{kova (LCP – Least Cost Planning) u hrvatskom elektroenergetskom sustavu postoji prostora za kori{tenje {tedne rasvjete u postoje}im i novim objektima.

Planskim uvo|enjem {tedne rasvjete moè se osigurati i razvoj doma}e proizvodnje {tednih rasvjetnih tijela.

Stoga bi ugradnju {tedne rasvjete za sve gra|evine, kao obvezu, trebalo propisati odredbom u Zakonu o gradnji.

PROBLEMI [TEDNE RASVJETE

Osim opisanih pozitivnih u~inaka, {tedna rasvjeta ima i odre|eni broj problema, ~ija se ozbiljnost moè smanjivati razvojem i istraìvanjem. Primjerice, hladna je bijela boja {tedne rasvjete za razliku od tople ù}kaste boje àrulje, {to

je rije{eno jo{ devedesetih godina pro{log stolje}a, tako da danas skoro nema razlike u boji. Nadalje, kod {tedne rasvjete dugo je vrijeme zagrijavanja, ponekad i vi{e od jedne minute do pune rasvijetljenosti. I tu se tehnologija razvija pa je vrijeme zagrijavanja skra}eno. [to se ti~e za{tite okoli{a, {tedna rasvjetna tijela sadrè ìvu (Hg), koja moè {tetiti zdravlju i okoli{u. Direktivom EU br. 2002/747/EC poo{treni su ekolo{ki i u~inski kriteriji {tedne rasvjete, uklju~uju}i sadràj Hg, koji je smanjen sa 6 na 4 mg HG u jednom rasvjetnom tijelu, ~ime je smanjena opasnost za zdravlje i okoli{. Nadalje, zbog mogu}nosti pojave elektromagnetskih zra~enja (elektrosmog), neka {tedna rasvjetna tijela ne preporu~a se dulje dràti upaljena na udaljenosti manjoj od 1-2 metra od glave ~ovjeka. Osim toga, neka {tedna rasvjetna tijela se zbog duljine ne mogu ugraditi u standardne plafonijere i sli~no, {to je rije{eno kompaktnom izvedbom. I na kraju ali ne manje va`no, {tedna rasvjeta tijela su desetak puta skuplja od odgovaraju}ih àrulja, a takva cijena mnogima nije prihvatljiva, osobito neupu}enima i onima manjih plate`nih mogu}nosti. Stoga je potrebno vi{e informacija, a problem relativno visoke cijene naju~inkovitije bi se rije{io subvencioniranjem {tedne rasvjete od strane HEP u okviru planiranja najmanjih tro{kova, sudjelovanjem Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva,

Fonda za za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost, HBOR-a i doma}ih banaka.

KAKO TO RADE DRUGI

Programi zamjene àrulja {tednim rasvjetnim tijelima u okviru mjera u{teda elektri~ne energije u op}em sektoru (ku}anstva, usluge) {ire se u Europi i diljem svijeta. Glavni razlog je ekonomske naravi, jer se uvo|enje {tedne rasvjete vrlo brzo isplati.

Rasvjeta zgrada moè se obavljati i paketom usluga, koji uklju~uje rasvjetnu opremu, odràvanje i elektri~nu energiju. Paketom se obi~no osigurava odre|ena razina i kvaliteta rasvjete uz naplatu na temelju povr{ine stambenog prostora.

Njema~ka – Vi{e od 80 distributera elektri~ne energije uz pomo} Vlade Sjeverne Rajne-Vestfalije pove}alo je broj kompaktnih fluorescentnih lampi u sektoru ku}anstava za 1,4 milijuna, uz u{tedu 550 GWh elektri~ne energije po prosje~nim tro{kovima od 1,6 eura c/kWh.

Nizozemska– Od 1991. do 1997. godine potro{eno je pribli`no 600M eura za programe i mjere energetske efikasnosti u op}em sektoru subvencioniranjem kompaktnih fluorescentnih lampi, hladnjaka klase A, kondenzacijskih kotlova i sli~nog. Tro{kovi u pokriveni nametom na energiju od 1,4 eura c/kWh.

Danska– Distribucijske tvrtke su obvezne besplatno savjetovati sve potro{a~e, uklju~ivo ku}anstva. To uklju~uje besplatne audite energetske efikasnosti, programe promocije fluorescentne rasvjete i programe s popustima za odabrane tehnologije. Tro{kovi

tih aktivnosti pokrivaju se iz tarifa. U 2001. je tako u{te|eno 0,5 posto ukupne potro{nje, a cijena elektri~ne energije pove}ana je za 1 posto.

Italija – Tarifni sustav elektri~ne energije promovira energetsku efikasnost potro{a~a jer se relevantni tro{kovi mogu naknaditi malim pove}anjem tarifa. Ukupni prihod od odre|ene kategorije potro{a~a ne ovisi samo o prodanoj koli~ini energije, nego i o broju potro{a~a.

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije– Program energetske efikasnosti ima cilj u{tedjeti 62 TWh tijekom tri godine i predstavlja zakonsku obvezu dobavlja~a elektri~ne energije i prirodnog plina, ~ime se oni upu}uju na integraciju energetske efikasnosti u svoje poslove.

Luksemburg – Uspostavljena je shema bonusa za racionalno kori{tenje energije i obnovljive energije, a bonusi se pla}aju za ulaganja u sve vrste stambenih zgrada.

ê{ka Republika – Nevladina organizacija Brigada ~iste energije promovira u{tede energije izravnim instaliranjem energetski efikasnih tehnologija ({tedna rasvjeta, toplinske izolacije i drugo) u stanovima i javnim zgradama.

SAD – Potro{nja elektri~ne energije za rasvjetu 2005. godine procijenjena je na 822 TWh/god, {to ~ini pribli`no 23 posto ukupne potro{nje elektri~ne energije. Raznim intenzitetom uvo|enja {tedne rasvjete do 2025. bi se moglo u{tedjeti od 114 do 326 TWh/god. Jo{ 1995. u 24 savezne dràve SAD-a su funkcionirali programi zamjene àrulja {tednom rasvjetom. Prije odluke za gradnju svake nove elektrane ispituje se jesu li programi u{tede energije jeftinije rje{enje (tzv. "negavati").

Kina – Studija Centra energetske efikasnosti iz Pekinga (BECon) iz 1996. godine uvela je kineski program zelene rasvjete, kod kojega se zamjenom 300 milijuna àrulja kompaktnim fluorescentnim lampama omogu}uje u{teda 22 TWh elektri~ne energije. Rasvjeta u Kini tro{i 10 do 13 posto elektri~ne energije, a koncentrirana je u vr{nim optere}enjima.

PARAMETAR@ARULJA [TEDNA RASVJETA

POZITIVNI UÎNAK

A B C=A-B

Vr{na snaga EES (MW) 100 20 80

Kori{tenje (h/god) 1 000 1 000 0

Potro{nja el. energije (GWh/god) 100 20 80

Vijek trajanja (god) 1 10 9

Ulaganja 30 god (Mkn)

• rasvjeta 30god x 3 = 90 3god x 30 = 90

• EES *100MW x 4,5 =

450 20MW x 4.5 = 90

Ukupno 540 180 360

Potro{nja ugljena (t/god) 50 000 10 000 40 000

Emisija stakleni~kih plinova (t CO2e

/god) 100 000 20 000 80 000


U smi{ljenim akcijama za smanjenje izloènosti zra~enju elektri~nim, magnetskim i elektromagnetskim poljima, a u podru~ju neioniziraju}eg zra~enja (od 0 Hz do 300 GHz), vrlo ~esto se susre}emo sa dva izraza: razborito izbjegavanje i na~elo predostro`nosti

Op}e je poznato da oko vodi~a pod naponom postoji elektri~no polje, a oko vodi~a kojim protje~e elektri~na struja nastaje magnetsko polje.Pri tomu je jakost elektri~nog polja (kV/m) proporcionalna naponu, a gusto}a magnetskog toka, ili drugim rije~ima magnetska indukcija (T), proporcionalna je jakosti struje koja te~e kroz taj vodi~.

Suvremeni svijet je danas nezamisliv bez primjene elektri~ne energije i ona je svugdje prisutna. Iz toga slijedi da se ljudi nalaze i kre}u te, op}enito re~eno, ìve u trenutku ja~im ili u trenutku slabijim elektri~nim ili magnetskim poljima.

Usporedo sa spoznajom o navedenim ~injenicama, postavlja se logi~no pitanje: ima li boravak i rad ljudi u takvim elektri~nim, magnetskim i elektromagnetskim poljima {tetne posljedice za njihovo zdravlje?

Znanstvenici razli~itih struka diljem svijeta provode intenzivna istraìvanja ovih pojava vi{e od 30 trideset godina. Rezultati studija nisu do sada pouzdano potvrdili izravnu vezu izme|u izlaganja nisko frekventnom elektromagnetskom zra~enju

manjeg intenziteta i broja oboljelih promatrane populacije. Op}i je zaklju~ak da odre|eni utjecaj niskofrekventnih elektromagnetskih polja na zdravlje postoji, ali je on malen i za sada skriven u statisti~kim kolebanjima broja prirodnih slu~ajeva oboljenja.

U smi{ljenim akcijama za smanjenje izloènosti zra~enju elektri~nih, magnetskih i elektromagnetskih polja, a u podru~ju neioniziraju}eg zra~enja (od 0 Hz do 300 GHz), vrlo ~esto se susre}emo sa dva izraza: razborito izbjegavanje (prudent avoidance) i na~elo predostro`nosti (The Precautionary Principle). Kako bi mogli {to bolje definirati oba pojma, nu`no je, barem grubo, poznavati podjelu u~inaka ovih polja. Dijelimo ih u dvije grupe:

Potvr|eni u~inciPotvr|eni u~inci su oni u~inci koji se temelje

na znanstvenim obja{njenjima i za koje postoje dokazana uzro~no-posljedi~na veza s izloèno{}u elektromagnetskim poljima.

Potvr|eni u~inci o~ituju se podraìvanjem tkiva i oni se manifestiraju kao: neugodna ili bolna stimulacija osjetilnih ili motori~kih neurona, podraàji mi{i}nog tkiva, koje se moè o~itovati naglim trzanjem tijela i biti uzro~nikom nezgoda prigodom obavljanja rizi~nih radova, podraìvanje neurona ili utjecaj unutar mo`danog tkiva, stimulacija sr~anih kontrakcija, koja mogu prouzro~iti treperenje srca (ventrikularna fibrilacija srca), zagrijavanjem samo povr{ine tkiva i zagrijavanja tkiva.

Prva ~etiri navedena u~inka su kratkoro~ni, jer se o~ituju u trenuta~nim reakcijama na izloènost elektri~nom i magnetskom polju, koje se pojavljuju u prvim sekundama (obi~no i djeli}ima sekunde) nakon po~etka izloènosti.Preostala dva su trajnijeg karaktera.

Pretpostavljeni u~inciOsim potvr|enih, postoji druga skupina

u~inaka - pretpostavljeni u~inci, koje nije mogu}e potvrditi na jednaki na~in kao potvr|ene, a na ~ije postojanje ukazuju izra|ene epidemiolo{ke studije.

Pretpostavljeni u~inci su dugoro~ni, kroni~ni u~inci vezani uz dugotrajno djelovanje elektromagnetskih polja na strukturu i procese u stanicama ìvih bi}a. Magnetsko polje djeluje na elektri~no nabijene ~estice u gibanju silom koja im mijenja putanju, dok stvoreno lokalno elektri~no polje mijenja polariziranost stani~ne membrane.

Postavlja se pitanje kakav je rezultat takvih zbivanja tijekom duljeg vremenskog razdoblja? Izaziva li dugoro~no izlaganje magnetskim poljima pojavu kancerogenih oboljenja te trajnih poreme}aja reprodukcijskog i ìv~anog sustava?

Prvi zna~ajni pomak u istraìvanjima ovih procesa izazvali su Nancy Wertheimer i Ed Leeper sa svojim epidemiolo{kim studijama, u kojima su utvrdili pozitivnu korelaciju izme|u pojave leukemije djece i izloènosti magnetskim poljima u 500 ku}a smje{tenih u blizini visokonaponskih vodova. U jednoj od studija su ukazali na dva do tri puta ve}i porast pojave leukemije kod ove djece u usporedbi s kontrolnom skupinom. U drugoj studiji su utvrdili pozitivnu korelaciju izme|u nekoliko oblika raka kod odraslih osoba, a koje su ìvjele u blizini postrojenja s jakim strujama. Ove dvije studije potakle su izradu velikog broja razli~itih epidemiolo{kih studija, ali s vrlo kontradiktornim rezultatima. Na àlost, unato~ svemu tomu, znanost jo{ nema jednozna~an odgovor na ovo pitanje.

BOLJE SPRIJEÎTI NEGO LIJEÎTI

Rizik naru{avanja zdravlja uslijed izlaganja zra~enju niske razine E/M polja ne moè biti kvantificiran i nema jasnih znanstvenih dokaza o postojanju rizika. Kako bi se, ipak, umanjile eventualne {tetne posljedice, prihva}ena je na me|unarodnoj razini strategija s na~elom razboritog izbjegavanja. Ono se moè definirati na sljede}i na~in: U pomanjkanju dokazanog rizika, razborito izbjegavanje predstavlja poduzimanje jednostavnih, lako prihvatljivih mjera, malenih tro{kova za smanjenje izloènosti.

Primjerice, u razborito izbjegavanja moèmo uvrstiti pomicanje elektri~nog sata ili radio-aparata dalje od kreveta, izbjegavanje ljuljanja djeteta u zipki u niskom magnetskom polju unutar sobe. Preplitanjem i odgovaraju}im razmje{tajem faznih vodi~a kod dvo - ili vi{e sistemskih nadzemnih vodova osjetno se mogu, jeftino, smanjiti jakosti E/M polja. Odmicanje antenskih stupova telekomunikacijskih ure|aja od {kola ili bolnica, tako|er, spada u razborito izbjegavanje.

Ozbiljnost mogu}ih zdravstvenih o{te}enja ponukala je nacionalne i me|unarodne institucije i udruènja, a potom i dràvna tijela na uvo|enje jo{ stroìh mjera za{tite na na~elu predostro`nosti u zakonodavstvo pojedinih zemalja. To na~elo

OSVRT

Izloènost zra~enju elektri~nim i magnetskim poljima

Nema znanstvenih dokaza o postojanju rizika Egon Mileusni}

1999 / 519 / EC

E polje B polje

kV/m μT

ICNIRP 1988

E polje B polje

kV/m μT

Pravilnik NN.204/2003

E polje B polje

kV/m μT

Profesionalno osoblje 10,0 500 5.0 100[iroka populacija 5.0 100 5.0 100 2.0 40

Usporedba dopu{tenih grani~nih vrijednosti jakosti elektri~nih i magnetskih polja frekvencije 50 Hz


>moèmo definirati na sljede}i na~in: Na~elo predostro`nosti predstavlja poduzimanje razboritih akcija kada postoji manjak znanstvenih dokaza (ali ne i nu`no apsolutan dokaz) i kada bi pasivnost vodila k povre|ivanju (zlu) i gdje akcija moè biti potvr|ena razumno prihvatljivim niskim tro{kovima. (Definicija iz WHO - Svjetske Zdravstvene Organizacije).

Na~elo predostro`nosti nije ni politiziranje znanosti, niti prihva}anje nultog rizika, ali pruà temelj za akciju kada znanost nije u stanju dati jasan odgovor.

Nu`no je navesti da oba navedena na~ela nisu proizvod akcija za smanjenje izloènosti elektromagnetskim zra~enjima, ve} su poznata od ranije i koristila su se za druge vrste rizika. Na~elo predostro`nosti dobro je poznato na{em narodu, a lijepo je izraèno narodnom uzre~icom: bolje sprije~iti nego lije~iti.

U STRAHU SU VELIKE OÎ

U primjenu na~ela predostro`nosti moèmo svrstati izgradnju visokonaponske transformatorske stanice, u gradskoj sredini, u oklopljenoj izvedbi s plinom SF

6 radi smanjenja

E/M zra~enja u okolinu. Tako|er, moè se navesti utvr|ivanje niìh razina izloènosti zra~enju E/M poljima od preporuka ICNIRP i smjernica EU. Takvi stroì zahtjevi propisani su u na{oj dràvi i to u Pravilniku o za{titi od elektromagnetskih polja (NN.204/2003). U tablici su navedene dopu{tene grani~ne vrijednosti samo za frekvenciju od 50 Hz iz sva tri navedena dokumenta.

Na{ primjer nije usamljen, jer sli~ne stroè uvjete donijele su i neke druge dràve. Uspore|uju}i regulativu pojedinih dràva, uo~ava se velika {arolikost i razli~iti pristupi, koje moèmo svrstati u tri grupe:

• blaì pristup, koji se temelji na smjernicama INCNIRP i dokazanim u~incima, primjerice, Austrija , SR Njema~ka, Engleska bez na~ela predostro`nosti;

• umjereni pristup, koji se temelji na na~elu predostro`nosti, primjerice, Slovenija i Hrvatska:

• radikalni pristup, kojeg karakterizira intenzivna primjena na~ela predostro`nosti, kao primjerice u [vicarskoj, s grani~nom vrijedno{}u magnetske indukcije od 1 μT (mikroTesla) Sli~an pristup ima i Italija.

Takva raznolikost u pristupu na dràvnim razinama, o~ita je posljedica nedovoljnog znanja o stvarnim zbivanjima unutar stanica ìvog tkiva, {to izaziva odre|eni strah. U strahu su velike o~i, na{a je narodna uzre~ica, koja na najbolji na~in oslikava takvo stanje. Mo`da opravdano.

OBLJETNICA

40 godina Izdava~kog odjela Hrvatske zajednice tehni~ke kulture

Povodom 40. obljetnice uspje{nog rada Izdava~kog odjela HZTK, 15. rujna o.g. odràna je sve~ana sjednica koju je, minutom {utnje za po~ast preminulim suradnicima, otvorio njegov predsjednik, akademik Marin Hraste. Na sve~anosti su jo{ govorili predsjednik HZTK prof. dr. sc. Ante Markoti}, ~lan Savjeta i biv{i predsjednik dr. Zvonimir Jakopovi} te Dubravko Malvi}, glavni urednik svih izdanja od prvoga dana. Unato~ doista zna~ajnom jubileju, s razlogom sve~ano raspoloènje pretvorilo se u ogor~enje zbog slabog odziva novinara i odsutnosti medijskog predstavljanja, ~ime je jedna velika obljetnica marginalizirana i izravno ocijenjena neva`nom za interes javnosti..

O~ito, kako je nagla{eno, u Hrvatskoj nema sluha za tehni~ku kulturu koja je prakti~ki izgurana iz {kolskog programa te je postavljeno pitanje tko }e predvoditi napredak zemlje ako ne inovatori. Drugi je razlog, kako je ocijenjeno, ~injenica da u svih 40 godina rada nije bilo nikakvih skandala, {to je ina~e posljednjih godina top tema svih medija. Zbog toga su, kako je rekao prof. A. Markoti}, poput „Posljednjeg Mohikanca“ u publicistici.

Hrvatska zajednica tehni~ke kulture je 1. rujna 1966. godine osnovala Izdava~ki odjel, koji je preuzeo brigu o cjelokupnom nakladni{tvu HZTK-a i po~eo izdavati publikacije koje su promicale tehni~ku kulturu. U tih 40 godina izdano je 400 brojeva popularnih ~asopisa, 400 brojeva informativnih glasila te 400 naslova knjiga i to u 15 milijuna primjeraka. Najpoznatiji predstavnik tog publicisti~kog bogatstva je ~asopis „ABC tehnike“, koji je u tom razdoblju iza{ao u vi{e od 8 milijuna primjeraka. Vaàn dio izdava{tva HZTK bili su razni priru~nici za sve amaterske tehni~ke djelatnosti te prvi ud`benici za predmet Tehni~ki odgoj u {kolama. Prije petnaestak godina pokrenuta je Mala tehni~ka knji`nica, u kojoj se objavljuju ìvotopisi najzna~ajnijih hrvatskih izumitelja i tehni~kih znanstvenika, kao i pregledi razvoja tehni~kih znanosti u nas. U 40 godina kroz Izdava~ki odjel HZTK pro{lo je skoro tisu}u vanjskih suradnika. Sve te zna~ajne brojke, na àlost, nisu bile dovoljno privla~ne ~injenice da i mediji na primjereni na~in obiljeè dug i predan rad velikog broja ljudi na populariziranju, za Hrvatsku, itekako va`nog podru~ja - tehnike.

Tomislav [nidari}

Veliki jubilej pro{ao nezapaèno

Na sve~anoj sjednici Izdava~kog odjela HZTK ocijenjeno je da u Hrvatskoj nema sluha za tehni~ku kulturu, koja je prakti~ki izgurana iz {kolskog programa te je postavljeno pitanje tko }e predvoditi napredak zemlje ako ne inovatori.

UNESCO u Parizu, svjetska je institucija za brigu o kulturnoj baštini svijeta.

U dvorištu zgrade dio je površine zasa|en egzoti~nim biljem i stablima evidentiran kao Japanski vrt. Vrt održavaju – tko drugi nego - Japanci! Kamera je posvjedo~ila kako jedan od „hortikulturnjaka“ mladi Japanac, radi nešto na stablu bora. Pitali smo što to radi? Traži (i pronalazi) pokoju suhu iglicu bora, odstranjuje ju i ~isti! Istodobno pazeći da ne otrgne niti jednu koja bi bila živa, zelena! Promatrali smo i uvjerili se da je uspješan u tomu.

I još smo, s obzirom na debljinu gran~ice na kojoj je sjedio, analizirali njegovu težinu: vjerojatno izme|u 25 i 30 kilograma. Eto, valjda sila gravitacije na ovim japanskim stablima druk~ije

djeluje na ljude? Svašta ima u svijetu. A posebice u Parizu.

M.B.M.

SVJETSKE RAZGLEDNICE

Pariz - kultura, ali i hortikultura


Medicina je toliko napredovala da danas gotovo vi{e nitko nije potpuno zdrav

Aldous Huxley

Jo{ u pretpovijesno doba, kada su brojni narodi i plemena ìvjela nomadskim i polunomadskim ìvotom, bez stalnih naseobina, ljudi su zapazili da se prigodom duljeg obitavanja na nekim mjestima ne osje}aju ugodno te da nakon odre|enog vremena po~inju, bez vidljiva razloga, postupno gubiti dobro raspoloènje i zdravlje te s vremenom postaju sve bolesniji. Budu}i da drevni neuki nomadski narodi nisu mogli doku~iti uzrok toj vrlo zagonetnoj pojavi, poku{avali su je protuma~iti na njima svojstven animisti~ki na~in, kao i sve ostale fenomene u prirodi koje nisu bili kadri razumjeti.

Dràli su da su to ukleta ili zla mjesta gdje borave i djeluju zli duhovi pa su ih, instinktivno ih osjetiv{i, u strahu brzo napu{tali i izbjegavali, {to se redovno pokazalo korisnim za o~uvanje ili povrat naru{enog zdravlja. Naime, na takvim mjestima ljudi se, bez zamjetna razloga, ubrzo osje}aju nelagodno i uznemireno, na njima ne uspijevaju biljke niti se na njima zadràvaju ìvotinje. Na dobrim mjestima, koja nisu izloèna geopatogenom zra~enju, ljudi su smireni, zadovoljni i zdravi, a doma}e ìvotinje se na njima rado zadràvaju (zdravi pa{njaci).

U praskozorju povijesti na{e civilizacije, jo{ u 26. stolje}u pr.Kr., u drevnoj Kini su prvi puta zapisani podaci koji arhai~nim jezikom govore o vje{tini ra{ljarstva. Ve} tada su tamo ra{ljari - posebno educirani kraljevi slu`benici - pretraìvali zemlji{ta na kojima se namjeravalo podizati dvorce, ljetnikovce, naselja ili nastambe. Na taj se na~in pu~anstvu drevne Kine omogu}ilo gra|enje ku}a na dobrim (zdravim) mjestima, gdje nema opakog djelovanja zlih duhova koji donose bolest i nesre}u.

Tom jednostavnom iskustvenom preventivnom mjerom, koju je svojedobno ~ak i ozakonio mudri kineski vladar, vjerojatno je bilo znatno smanjeno pobolijevanje stanovni{tva od mnogih te{kih kroni~nih bolesti u mla|oj i srednjoj ìvotnoj dobi koja je tada bila znatno kra}a od dana{nje.

HRAMOVI I SVETI[TA PODIZANI NA MIRNIM MJESTIMA

Poznato je da su i neki drevni narodi Bliskog Istoka (Egip}ani, Perzijanci, Medijci) i starovjeke Europe (Etru{~ani, Rimljani, Kelti) tako|er poznavali i cijenili ra{ljare - na slaba{no prirodno zra~enje osjetljive pojedince - sposobne da jednostavnim priru~nim pomagalima (ra{lje, visak, {iba) sa sigurno{}u prona|u podzemni tok pitke vode ili da odrede mirno mjesto bez zlih duhova prikladno za gradnju hramova, sveti{ta i nastambi. Novija istraìvanja potvr|uju da su skoro svi poznatiji hramovi i sveti{ta diljem svijeta doista bili podignuti na takvim mirnim mjestima.

O~uvani su zapisi i crteì koji kazuju da su u srednjem vijeku vje{ti ra{ljari, osim leì{ta pitke vode, tako|er uspje{no otkrivali i rudna leì{ta. Me|utim, njihovo plodno djelovanje ubrzo je vrlo opasnim proglasila i zapo~ela ih èstoko osu|ivati i proganjati Crkva, neosnovano drè}i da je rije~ o sprezi sa sotonom i/ili vje{ticama, {to je za nekoliko idu}ih stolje}a, zbog opravdanog straha od nemilosrdnih progona zloglasne inkvizicije i njezinih svetih loma~a, potpuno zako~ilo razvoj i {irenje te iznimno korisne paranormalne vje{tine kojom su obdareni tek malobrojni pojedinci.

Takvo mra~no stanje potrajalo je sve do po~etka 20. stolje}a kada je ra{ljarstvo napokon doìvjelo svoju reafirmaciju i bujni procvat u [vicarskoj i Francuskoj pojavom iznimno sposobnog i obrazovanog radiestezista sve}enika Abbé A. Mermeta.

Odatle se radiestezija nakon Prvog svjetskog rata brzo i nezaustavljivo pro{irila u mnoge europske zemlje. U traganju za podzemnim vodama brojni radiestezisti ubrzo su uo~ili upadljivo ve}u u~estalost pobolijevanja kod ljudi, ìvotinja i biljaka koji su bili dulje vrijeme izloèni geopatogenim zra~enjima. To je bio dalekoseàn zaklju~ak koji je ubrzo potaknuo mnoga plodonosna istraìvanja u pravcu nepo}udnom pravovjernim medicinskim krugovima.

GEOBIOLOGIJA - NOVA PERSPEKTIVNA ZNANSTVENA DISCIPLINA

Poznati njema~ki radiestezist Gustav Freiherr von Pohl istraìvao je sustavno jo{ u godinama nakon Prvog svjetskog rata povezanost izme|u u~estalosti pobolijevanja od raka i obitavanja u zonama ja~ih geobiolo{kih smetnji. Tako je, primjerice, u dva bavarska gradi}a - Vilsbiburgu i Grafenau - utvrdio da je svih 70 medicinski registriranih slu~ajeva oboljelih od raka u duljem vremenskom razdoblju bilo - bez ijedne iznimke - samo u onim ku}ama koje su se nalazile iznad zone ja~eg geopatogenog zra~enja podzemnih vodnih tokova.

Do sli~nih rezultata do{lo je nekoliko godina kasnije, nezavisno od von Pohla, i vi{e drugih istraìva~a (Bagehr, Uhde, Bloss, Birkelbach, Parisius i Hager). Oni su time nepobitno dokazali da se u zonama geopatogenog zra~enja doista doga|a ne{to neobi~no, ne{to {to postupno i nezaustavljivo manje ili vi{e naru{ava zdravlje ljudi koji u njima dulje obitavaju.

Prvi zna~ajan doprinos znanstvenom istraìvanju prirodnih {tetnih zra~enja i njihovu utjecaju na zdravlje dala su u ~etrdesetim i pedesetim godinama pro{log stolje}a dvojica lije~nika - dr.med. Manfred Curry i dr.med. Ernst Hartmann. Ta dva neumorna slobodoumna istraìva~a-entuzijasta, postavila su svojim smjelim vizijama i pionirskim radovima ~vrste temelje novoj i vrlo perspektivnoj (pre)znanstvenoj disciplini - geobiologiji.

Svoja istraìvanja i poglede objavio je dr.med. Hartmann u danas ve} svjetski poznatoj knjizi Krankheit als Standortproblem (Bolest kao problem mjesta

obitavanja), koja je doìvjela vi{e izdanja u Njema~koj, a ubrzo je bila prevedena i na druge jezike. Imenima tih smionih lije~nika-istraìva~a, koji su prije {ezdesetak godina postavili temelje geobiologiji, nazivaju se dvije osnovne uzajamno povezane globalne mreè geopatogenog zra~enja koje omataju Zemlju.

Nemjerljiv doprinos znanstvenom istraìvanju geopatogenih zra~enja i njihovom mjerenju objektivnim metodama dao je u pedesetim i {ezdesetim godinama pro{log stolje}a, me|u brojnim istraìva~ima, njema~ki inènjer elektronike Robert Endrös. On je na tom podru~ju predano radio punih 25 godina. Rezultate svojih opse`nih istraìvanja objavio je u knjizi Strahlung der Erde und ihre Wirkung auf das Leben (Zra~enje Zemlje i njegovo djelovanje na ìvot), koja je iza{la posmrtno tek 1981. godine.

No, unato~ nedvojbenim pionirskim dosezima i doprinosima prvih sustavnih znanstvenih istraìvanja geopatogenih zra~enja te dvojice lije~nika-vizionara, kao i mnogih drugih akademski obrazovanih istraìva~a-istomi{ljenika raznih struka, vrlo mo}an svjetski medicinski establishment, zbog o~uvanja svojih stale{kih interesa i ste~enih pozicija, sve do danas uporno ignorira i omalovaàva geobiologiju te neprestance problematizira njezin status.

Premda geobiologija jo{ uvijek nije priznata kao znanstvena disciplina ona }e se, sude}i prema neprijepornim korisnim saznanjima i rezultatima koje na temelju njih postiè, u dogledno vrijeme ipak uspje{no uklopiti u dijelom konzervativan sustav medicinskih znanosti koje jo{ uvijek slu`beno ne poznaju ili, to~nije re~eno, ne prihva}aju geopatogeno zra~enje kao jedan od temeljnih uzroka ili suuzroka mnogih te{kih kroni~nih bolesti i stanja kod ljudi, a u veterini, agronomiji i {umarstvu doma}ih ìvotinja te vi{egodi{njih biljaka (vo}ke i drve}e).

Stoga su mogu}nosti prevencije te pravodobnog uspje{nog uzro~nog lije~enja velikog broja kroni~nih bolesti kod ljudi i doma}ih ìvotinja sve do danas vrlo skromne i svode se u osnovi na dugotrajno, vrlo skupo te nerijetko manje ili vi{e problemati~no simptomatsko lije~enje s neizbje`nim nuspojavama u vidu patogenih bolesti, uz povremenu kontrolu stanja pacijenta.

Suvremena geobiologija, zahvaljuju}i svojim bogatim saznanjima ste~enim u posljednjih pedesetak godina diljem svijeta na brojnim entitetima, a djelomi~no ve} i klini~ki provjerenim, omogu}uje vrlo jednostavnu i djelotvornu uspje{nu prevenciju i pravodobno uzro~no lije~enje mnogih bolesti i stanja pred kojima su suvremena medicina i veterina, unato~ golemom napretku na mnogim podru~jima, jo{ uvijek skoro potpuno nemo}ne.

Glavni razlog tomu je prvenstveno nedostatak rane diferencijalne dijagnostike tegoba i smetnji koje jo{ nemaju jasne prepoznatljivosti na psihosomatskoj razini.

Dr. sc. Ivan [imatovi}, dipl.ing.el.

(nastavak u sljede}em broju: [to sadrì te koje tegobe i bolesti uzrokuje GPZ?)

ÔVJEK I OKOLI[

Geopatogena zra~enja i njihov utjecaj na zdravlje

Zla i dobra mjesta za obitavanje


Za bolje razumijevanje geopatogenog zra~enja i njegovog biolo{kog djelovanja, nu`no je prethodno podsjetiti se na neke pojmove iz fizike zra~enja te upoznati temeljne pojmove geobiologije.

ZRAÊNJE je prijenos energije prostorom elektromagnetskim (EM) valovima (fotonima) ili ~esticama materije (korpuskulama). Ono moè biti ioniziraju}e (f>1017 Hz) i neioniziraju}e (f<1017 Hz).

SKALARNO ZRAÊNJE ~ine elektromagnetsko-gravitacijski (EMG) valovi koji se {ire ~etverodimenzionalnim hiperprostorom pa se stoga ne mogu zaustaviti nikakvim materijalnim preprekama u na{em trodimenzionalnom prostoru. Jedan aspekt tog zra~enja poznat je u ezoteri~koj morfologiji, koja istraùje spontanu energijsku aktivnost nekih pravilnih geometrijskih struktura, kao „zra~enje oblika“.

Veoma prodorni valovi skalarnog zra~enja nesmetano prolaze kroz tlo i sve gra|evine. Ono je biolo{ki aktivno i destruktivno djeluje prvenstveno na auri~no polje organizama i stani~ni kemizam. Na tom energijski nejakom ali iznimno prodornom zra~enju temelji se telepatija.

GEOPATOGENO ZRAÊNJE (GPZ) je jo{ nedovoljno istraèn, biolo{ki aktivan oblik energije koji, kao vrlo sloèno prirodno primarno zra~enje ekstremno male jakosti, djeluje na organizme. Ono remeti auri~no polje i skladno odvijanje biokemijskih procesa u stanicama organizama (ljudi, ìvotinje, biljke) koji dulje vrijeme ili trajno (rezidencijalno) obitavaju u zoni njegova djelovanja.

Osnovne vrste GPZ-a jesu:• zra~enja podzemnih vodnih tokova (glavni

okomiti signal i parovi kosih bo~nih signala pod kutom od 450);

• zra~enja geolo{kih anomalija (lomovi, rasjedi, nabori, pukotine, spilje itd.) te leì{ta ruda, nafte i plina;

• Hartmannova mreà s pribli`no ortogonalnim sustavom linija zra~enja {irine oko

10-20 cm koje se u na{im geografskim {irinama rasprostiru u pravcu sjever-jug na razmaku od pribli`no 2,5 m, a u pravcu istok-zapad na razmaku od oko 2 m;

• Curryeva mreà s linijama zra~enja {irine pribli`no 30 cm koja se rasprostire u pravcu sjeveroistok-jugozapad i sjeverozapad-jugoistok te dijagonalizira Hartmannovu mreù.

Presjeci{ta dviju Hartmannovih ili dviju Hartmannovih i dviju Curryevih linija nazivaju se u geobiologiji kriì{tima ili ~vori{tima. Ona su, prakti~no uzev{i, istovjetna za te dvije uzajamno spregnute globalne mreè geopatogenog zra~enja. U kriì{tima je GPZ znatno ja~e (2-8 puta) nego du` linija mreà, jer se u njima zbrajaju (superponiraju) linije zra~enja jedne ili obje mreè.

Svaka ~etvrta linija zra~enja u tim dvjema temeljnim globalnim geopatogenim mreàma je znatno izraènije jakosti nego tri me|ulinije. Linije poja~anog zra~enja nazivaju se glavnim linijama Hartmannove i Curryjeve mreè.

Osim tih dviju temeljnih mreà geopatogenog zra~enja unazad 30-ak godina otkriveni su jo{ neki superponirani globalni mre`ni sustavi zra~enja slabije jakosti i znatno ve}eg razmaka linija. Drì se da oni, zbog nièg intenziteta i manje prostorne gusto}e linija zra~enja, nemaju ve}i utjecaj na organizme. Ti globalni mre`ni sustavi zra~enja vi{eg reda jo{ su uvijek malo poznati i stoga su slabo istraèni.

ZONA GEOBIOLO[KIH SMETNJI je dio prostora (ambijenta) proèt poljem GPZ-a. U njemu je manje ili vi{e naru{ena kozmi~ko-terestri~ka skladnost nu`na za nesmetano funkcioniranje organizama.

NEUTRALNA ZONA je prostor (ambijent) koji nije proèt poljem GPZ-a. Odlikuje se primjerenom kozmi~ko-terestri~kom skladno{}u.

GEOBIOLOGIJA je nova interdisciplinarna (pred)znanstvena disciplina koja istraùje i prou~ava djelovanje svemirskih, zemaljskih i tehni~kih utjecaja na jednostani~ne i vi{estani~ne

organizme, a posebice ~ovjeka i doma}e ìvotinje.GEOPATOLOGIJA - nova interdisciplinarna

(pred)znanstvena disciplina - ogranak geobiologije - koja prou~ava tegobe i bolesti ljudi, doma}ih ìvotinja i biljaka nastale prvenstveno duljim ili stalnim obitavanjem u zonama geobiolo{kih smetnji. Ona se temelji na dvije osnovne postavke - op}oj i posebnoj. Te dvije ishodi{ne postavke geopatologije, koje je jo{ prije 50-ak godina formulirao dr.med. Ernst Hartmann, obja{njavaju odnos izme|u odre|ene zone i u njoj ve}e u~estalosti bolesti. Taj fenomen je u medicini ve} dulje vrijeme poznat i znanstveno je dokazan u epidemiologiji.

Op}a postavka jest da ~ovjek reagira negativno te da se moè razboljeti ako dulje vrijeme ìvi i/ili radi u ja~oj zoni geobiolo{kih smetnji.

Posebna postavka jest da je Zemlja gusto prekrivena biolo{ki aktivnim mre`nim sustavom geopatogenog zra~enja koji se prostire u obliku uskih nevidljivih „energijskih zidova“ po~ev{i od najvi{ih slojeva biosfere sve do velikih dubina ispod povr{ine tla.

GEOPATOGENE BOLESTI (GEOPATOZE) ~ini kompleks bolesti koje nastaju prvenstveno zbog duljeg ili stalnog obitavanja u zonama geobiolo{kih smetnji.

GRADITELJSKA BIOLOGIJA je nova interdisciplinarna i veoma perspektivna znanstveno-tehni~ka disciplina koja istraùje i prou~ava raznovrsne utjecaje gra|evina na organizme koji u njima obitavaju. Tijesno je povezana s geobiologijom i geopatologijom.

MEDICINA STANOVANJA je popularno zvani ogranak medicine koji interdisciplinarno istraùje i prou~ava raznovrsne utjecaje ambijenta, njegova opremanja te mikroklime u stambenim i radnim prostorima na zdravlje ljudi. U tijesnoj je svezi s graditeljskom biologijom i geobiologijom.

Temeljni pojmovi fizike zra~enja i geobiologije

SAVJETI

Zdravi život na dva kota~a

Iskustvo (i savjeti) jednog biciklistaOvo što vidite na fotografiji mali je

kompjutor, koji broji kilometre na obi~nom biciklu. Ako ne laže, 27. rujna o.g., pri povratku s posla iz EL-TO Zagreb, zna~i s Trešnjevke prema Sesvetama, zabilježio je okruglo 10.000 kilometara u zadnjih ~etiri godine koliko ga imam, i još se ne buni.

Ali nisu najvažniji prevaljeni kilometri. Oni su ostavili traga na gumama, zra~nicama, sajlama, osovini, ko~nicama…, jer vozim ga dok ne zapadne snijeg ili nije hladnije od -10 °C. Zašto? Evo odgovora, ~iji redoslijed nužno ne odre|uje važnost.

Razlog prvi: zdravlje (tu ne treba previše duljiti).

Razlog drugi: ekološka osviještenost.Razlog treći: ne trebaju vam apaurini u

gradskoj vožnji po metropoli.Razlog ~etvrti: besplatan parking uz uvjet da

imate dobar i kvalitetan lokot, koji može sprije~iti

namjere dugoprstića. Razlog peti: ako pretjerate s pićem, bicikl

možete staviti na rame i - pravac tramvaj ili bus.Razlog šesti: ostaju vam u nov~aniku kune

za gorivo.Razlog sedmi: prona|ite bilo koji razlog da

sjednete na bicikl i krenite bilo kamo.Ako sam ikoga od ~itatelja HEP Vjesnika ovim

razlozima barem malo potaknuo na razmišljanje o biciklu, bit ću iznimno zadovoljan. A, ako ste odlu~ili, molim vas nemojte odletjeti u prvi dućan i kupiti nešto zbog ~ega bi kasnije mogli zažaliti. Jer, vjerojatno negdje u garaži ili ostavi imate stari bicikl. Malo ga poštelajte, podmažite (ako ne znate, postoje servisi) i s njim krenite u dugotrajno okretanje pedala. Kupnja novoga ostaje kao rješenje koje će doći s vremenom, iskustvom,ali i afinitetima. Ako ste u nedoumici, slobodno mi se obratite na [email protected].

Ovu ću prigodu iskoristiti za jedna malu/veliku molbu, koju upućujem onima kojima je automobil draži od pedaliranja: kada vidite biciklistu na cesti, zaobi|ite ga u što većem luku, zato što smo najslabiji i najranjiviji sudionici u prometu.

Maksim Miletić


U Tvornici Kon~ar-elektri~na vozila 29. kolovoza o.g. odràna je sve~anost organizirana u prigodi preuzimanja 35. niskopodnog tramvaja serije TMK 2200, kojeg je u povodu 115. obljetnice organiziranog prijevoza putnika u Zagrebu i Dana ZET-a 4. rujna, gradona~elnik Milan Bandi} pustio u promet.

Preuzimanju ovog 35. po redu niskopodnog tramvaja, od ukupno njih 70, sukladno Ugovoru hrvatskog konzorcija Crotram (T@V Gredelj, Kon~ar i \uro \akovi}) i Zagreba~kog elektri~nog tramvaja, bili su nazo~ni predsjednik Uprave Kon~ara d.d. Darinko Bago, direktor ZET-a Julijus Pavalek, gradona~elnik Milan Bandi}, brojni poslovni partneri i gosti te novinari. Tom je prigodom direktor Kon~ar-elektri~na vozila Ivan Bahun naglasio da se svakog mjeseca pu{ta na zagreba~ke ulice po ~etiri nova tramvaja te da ovakva narud`ba Grada Zagreba doma}im proizvo|a~ima zna~i veliki razvoj i napredak proizvodnje. Naglasio je da prema svim ispitivanjima, vozila udovoljavaju zahtjevima zbog kojih su napravljena i sigurno su najljep{i tramvaji u Europi. D. Bago je, pak, naglasio da se s punim pravom moè re}i da je ovo hrvatski proizvod u kojemj doma}i proizvo|a~i trenuta~no sudjeluju sa 65 posto, a uskoro }e i vi{e. Gradona~elnik Zagreba Milan Bandi} je najavio kako }e se ovog Boì}a, u prigodi preuzimanja 50. tramvaja, potpisati ugovor za jo{ 70 tramvaja. Zaèlio je uspjeh doma}im proizvo|a~ima uklju~enim u prozvodnju ovih kvalitetnih tramvaja, napomenuv{i kako }e tijekom

rujna niskopodni tramvaji biti predstavljeni i europskim partnerima. Na kraju su nazo~ni obi{li proizvodni pogon, gdje je u tijeku izrada tramvaja.

Kaìmo i ne{to pobliè o ovim tramvajima serije TMK 2200. Njihova osnovna karakteristika jest niskopodnost (bez stuba), ~ime je tramvaj u cjelosti prilago|en osobama s pote{ko}ama u kretanju, a omogu}uje i brù izmjenu punsika. Tramvaj, duljine 32 metra i visine ulaza od tri metra, je petodijelni s dva vise}a i tri dijela s pogonskim postoljima. Putni~ki i voza~ki prostor potpuno su klimatizirani, u tramvaju ima mjesta za 202 putnika, od ~ega 48 sjede}ih mjesta. Konstrukcija je ~eli~na u kombinaciji s poliesterskim dijelovima, a najve}a mu je brzina 70 kilometara .

Tramvaj TMK 2200 je vlastito novorazvijeno hrvatsko rije{enje i rezultat je ulaganja u razvoj u Kon~aru, kada je rije~ o vozilu u cjelini, o ra~unalnim sustavima i elektroni~kim energetskim pretvara~ima za transport, o vu~nim motorima, postoljima i ostalom. Jednako tako je i rezultat ulaganja i u T@V Gredelj, glede sanduka tramvaja, kao i suradnje sa ZET-om. Na kraju kaìmo da su sva primijenjena rje{enja na tramvaju temeljena na najsuvremenijoj tehni~ko-tehnolo{koj razini malobrijnih svjetskih proizvo|a~a takvih vozila, {to }e omogu}iti hrvatskoj industriji konkurentan nastup i na svjetskom trì{tu.

Dragica Jurajev~i}

PRIGODE

Niskopodni tramvaji u Zagrebu

Hrvatski proizvod visoke kvalitete

NAPUSTILI SU NAS...

IVICA KLARI] (1975. - 2006.)

Petog rujna 2006. godine, u 32. godini ìvota, tragi~no je preminuo elektromonter Ivica Klari} iz Elektre Zabok. Ro|en je 10. kolovoza 1975. godine u Zaboku, a srednju {kolu za elektromon-tera zavr{io je u Konj{~ini. U Elektri Zabok, od-nosno Pogonskom uredu Zlatar Bistrica zapo~eo je raditi 1996. godine, gdje je cijelo vrijeme radio na radnom mjestu elektromontera. Svi su ga znali kao dobrog ~ovjeka i vrijednog radnika, koji je sve svoje radne zadatke obavljao savjesno i odgovor-no. Bio je i ~lan Radni~kog vije}a.

DRAGO [MIT (1928. - 2006.)Osmoga rujna 2006. godine, u 78. godini

ìvota, preminuo je Drago [mit, umirovljenik Prijenosnog podru~ja Osijek. Cijeli radni vijek proveo je u Elektroslavoniji Osijek (od 1951. godine), a od 1975. godine u Elektroprijenosu Osijek. Posljednje radno mjesto bilo je mjesto poslovo|e za odràvanje postrojenja, s kojeg je i umirovljen 31. kolovoza 1989. godine.

ZDRAVKO FADLJEVI] (1950. – 2006,)Dvadeset i devetog rujna 2006. godine, u

56. godini ìvota, u te{koj prometnoj nesre}i smrtno je stradao Zdravko Fadljevi}, donedavni direktor HEP Plina d.o.o. Zdravko Fadljevi} je ro|en 1950. godine u Osijeku, gdje je nakon srednje {kole diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Prve tri godine odradio je u IPK Osijek, na radnom mjestu {efa ra~unovodstva, a 1976. godine zapo~inje raditi u osje~koj Elektroslavoniji. Najprije je tri godine obavljao posao ekonomista za investicije u distribuciji plina, potom postaje rukovoditelj prodaje u Toplani, a nakon toga direktor tada{njeg OOUR-a Distribucija plina. Svoj radni vijek vezao je za Elektroslavoniju i svoju je stru~nost potvr|ivao na brojnim rukovode}im mjestima. Od 1991. do 1992. godine bio je rukovoditelj Pogona distribucije plina, potom pet godina rukovoditelj Ureda Pogona distribucije plina, a od 1999. do 2002. godine rukovodi Pogonom distribucije plina. Zdravko Fadljevi} bio je direktor HEP Plina d.o.o. u razdoblju od 2002. sve do srpnja 2006. godine, od kada je radio na mjestu rukovoditelja Ureda direktora. Tragi~na smrt Zdravka Fadljevi}a nenadoknadiv je gubitak za njegove doju~era{nje kolege, kako u Osijeku, tako i u cijeloj Hrvatskoj elektroprivredi.

IVAN VETENGL (1933. - 2006.)êtvrtoga. listopada 2006. godine, u

73. godini ìvota, preminuo je Ivan Vetengl, umirovljenik Prijenosnog podru~ja Osijek. Cijeli radni vijek proveo je u Elektroslavoniji Osijek (od 1952.), a od 1976. godine u Elektroprijenosu Osijek. U mirovinu je 26. lipnja 1989. godine oti{ao s radnog mjesta uklopni~ar u TS 400/110 kV Ernestinovo.

Na inicijativu Upravnog odbora Podru`nice umirovljenika Elektre Karlovac, 30. kolovoza o.g organiziran je izlet njenih ~lanova s ~lanovima najuè njihove obitelji u Vara`din.

Naime, predsjednik Upravnog odbora Ivan Vali}, dogovorio je s predstavnikom vara`dinskih umirovljenika Franjom Cahunekom susret i program izleta, odnosno obilazak Vara`dinskog groblja, Staroga grada te, nakon objeda u Elektri Vara`din, pra}enje poznatog [pancirfesta.

Umirovljenicima s boravkom u Karlovcu u autobusu su se pridruìli oni iz Duge Rese, Ozlja i Ogulina, a u Jastrebarskom su se priklju~ili i ~lanovi umirovljenika jastrebarske Elektre.

Premda vrijeme nije bilo najljep{e, to nije utjecalo na na{e vedro raspoloènje i u takvom ugo|aju doputovali smo u grad Vara`din. Tamo su nas srda~no i prijateljski do~ekali vara`dinski umirovljenici.

Najprije smo obi{li poznato Vara`dinsko groblje, a potom smo, laganom {etnjom uz ki{icu, produìli do Staroga grada. Uz obja{njenja vodi~a, razgledali smo muzej muzej i ostale starine posljednjih vlasnika,

grofova Erdödy.Nakon ukusnog objeda u restoranu Elektre

Vara`din i dobrog vina, nastavili smo druènje s vara`dinskim umirovljenicima. Na{e dobro raspoloènje kao da je djelovalo i na vrijeme, jer u poslijepodnevnim satima nebo se razvedrilo i pokazalo se Sunce. Od{pancirali smo do sredi{ta grada, mjesta gdje se odràvao [pancirfest te smo razgledali {tandove s rukotvorinama, suvenirima i upoznali se s vje{tinama starih zanata.

Tamo smo posjetili i vara`dinsku katedralu, u kojoj je sahranjen nedavno preminuli prvi vara`dinski biskup monsinjor Marko Culej.

Vrijeme boravka u gradu Vara`dinu brzo je proteklo i uz zahvalu kolegama iz Vara`dina, oprostili smo se od na{ega doma}ina F. Cahuneka i ostalih umirovljenika, u nadi da }emo im mo}i takvo nezaboravno druènje uzvratiti u Karlovcu.

Svi na{i umirovljenici-izletnici bili su iznimno zadovoljni, a ovaj izlet je dobar poticaj da se sli~ni izleti organiziraju i ubudu}e.

Otello Perucci

Umirovljenici iz Karlovca, Duge Rese, Ozlja, Ogulina i Jastrebarskog, ~lanovi Podru`nice umirovljenika Elektre Karlovac, s ~lanovima svoje uè obitelji, posjetili su Vara`din i razgledali vara`dinske znamenitosti te popratili [pancirfest

Karlova~ki umirovljenici u Vara`dinu

Od{pancirali do [pancirfesta

Niskopodni zagreba~ki tramvaj, ma|u najljepšima je u Europi


JAVNOST

Korporativne komunikacije

Komunikacija - promi{ljen i sustavno planirani proces Tihana Malenica

Kao {to pojedinci komuniciraju s ljudima oko sebe u èlji da im prenesu svoje misli, ideje, osje}aje, èlje ili namjere, tako i tvrtke imaju potrebu, a sve vi{e im to postaje i nu`nost, komunicirati sa svojim unutra{njim i vanjskim javnostima: zaposlenima, klijentima, medijima, dioni~arima, partnerima te dràvnim i javnim institucijama.

Uspje{no poslovanje ne ovisi samo o kvalitetnom proizvodu ili usluzi, o niskim tro{kovima proizvodnje, stru~nim zaposlenicima i menad`mentu, ve} i na~inu i publici kojoj }e tvrtka predstaviti svoje prednosti. U vremenu velike konkurencije u skoro svim podru~jima djelatnosti i gu`ve u medijskom prostoru, va`no je prona}i put do uha èljenih javnosti i privu}i njihovu pozornost onime {to im èlimo poru~iti. U skladu s tim, komunikacija sve manje biva spontani, a sve vi{e promi{ljen i sustavno planirani proces.

U osobnoj interakciji pojedinac prezentira sebe i iznosi sugovorniku èljenu poruku, a u slu~aju tvrtke - komunikaciju provode zaposlenici i menad`ment. No, kako ona ne bi bila potpuno spontana, usputna i nerijetko {tetna za ugled tvrtke, oblikuje je i njome upravlja poseban odjel ili slu`ba zaduèna za odnose s javno{}u ili za tzv. korporativne komunikacije.

ODNOSI S JAVNO^]U STVARAJU DODANU VRIJEDNOST TVRTKE

Odnosi s javno{}u predstavljaju vrlo dinami~no podru~je djelovanja, u kojem je sposobnost planiranja i koordinacije razli~itih aktivnosti i resursa od iznimne va`nosti. Komunikacija se provodi izme|u subjekata unutar tvrtke te s onima izvan njenih granica. Skupine subjekata sli~nih interesa vezano uz tvrtku se nazivaju javnostima. Posebnu javnost tvore zaposlenici organizacije, drugu dioni~ari, a tre}u korisnici njenih proizvoda ili usluga, odnosno njeni klijenti. Javnosti su brojne, a funkcija odjela za odnose s javno{}u ili korporativnih komunikacija svake tvrtke je komunicirati sa svima njima na jasan, otvoren i dosljedan na~in, kako bi se izgradilo me|usobno povjerenje i suradni~ki odnos kroz koji }e tvrtka uspje{no i kontinuirano graditi, odràvati i promicati pozitivan imid` kod svih relevantnih javnosti pa i {ire. Na taj na~in, ova funkcija sudjeluje u ostvarenju poslovnih ciljeva tvrtke i za nju stvara dodanu vrijednost. Iz prakse je vidljivo da neke organizacije pridaju ve}u va`nost ovoj funkciji te je ona usko povezana i sura|uje s upravom i intenzivno sudjeluje u doga|ajima vezanima uz poslovanje, dok je neke druge organizacije imaju u svojoj strukturi, ali je njeno djelovanje svedeno na minimum, a upu}enost u va`ne poslovne odluke i poslovanje op}enito tako|er je ograni~ena. U prvom slu~aju su odnosi s javno{}u jedna od strate{kih funkcija tvrtke i ~esto se pona{aju proaktivno, a u drugom su servis za komuniciranje s medijima koji naj~e{}e reagira reaktivno. No, da bi ova funkcija uspje{no djelovala u oba slu~aja, treba jasno definirati koje je njeno podru~je aktivnosti, odgovornosti i koje su njene ovlasti. Kada je to poznato, mogu}e je konstruktivno se posvetiti provo|enju pojedina~nih zadataka.

INTERNA I EKSTERNA KOMUNIKACIJA

Korporativne komunikacije obavljaju dvojaku ulogu. One su zaduène da u ime tvrtke ciljanim javnostima prenose èljene poruke, ali bi jednako

tako trebale obavje{tavati i upravu {to javnosti misle i govore o tvrtki. Nadalje, na njima je da prate kako poslovne odluke i potezi tvrtke utje~u na njen ugled i kako ih percipiraju i doìvljavaju razli~ite javnosti te kontinuirano {tite ugled i interese tvrtke, kao i da provode aktivnosti koje }e ja~ati njenu trì{nu poziciju. Kona~no, korporativne komunikacije brinu o tomu na koji }e se na~in i s kojim porukama tvrtka obra}ati svojim zaposlenicima. Mnoge tvrtke u prvi plan stavljaju klijente, odnosno kupce te medije i svu pozornost usmjeravaju na komunikaciju i odnos koji ostvaruju s njima. Briga se vodi i o partnerima i dioni~arima te dràvnim institucijama. Zaposlenici su ~esto zaboravljena javnost, {to dugoro~no moè u velikoj mjeri umanjiti kvalitetu i uspjeh poslovanja tvrtke, a da njena uprava toga uop}e ne bude svjesna. Stoga treba razvijati i dobar sustav interne komunikacije. Samo je po sebi logi~no da }e uprava tvrtke najve}im dijelom komunicirati s poslovnim partnerima, dioni~arima i dràvnim institucijama, marketing s kupcima, a funkcija ljudskih resursa sa zaposlenima.

Ono {to razlikuje internu i eksternu komunikaciju nisu samo ciljne javnosti, ve} i kori{teni oblici komunikacije. Sa zaposlenicima tvrtka komunicira preko oglasnih plo~a, intraneta, internih glasila i publikacija, sastanaka, okru`nica, postavljanjem kutija za prijedloge, organizacijom aktivnosti (izleti, sve~anosti, seminari…) te putem glasina. Ove potonje su, u pravilu, neèljene, ali su stalno prisutne i kao takve neizbje`ne, no ponekad su najbrè sredstvo za {irenje informacija pa se mogu pokazati vrlo korisnima. Za slu~aj da mogu na{tetiti tvrtki, dobro ih je pratiti i provjeravati. Interna komunikacija doprinosi zadovoljstvu zaposlenika, ~ime posredno utje~e na kvalitetnije usluìvanje klijenata, a u kona~nici i na uspje{nije poslovanje.

S ciljem da ostvari kontakt s vanjskim javnostima tvrtka primjenjuje druge oblike komunikacije poput objava za medije i konferencija za novinare, godi{njih izvje{}a, tiskanih i elektroni~kih publikacija te svojih internet stranica. Ovisno o doga|aju koji tvrtka èli iskomunicirati, moè biti prikladnije objavljivanje intervjua s, primjerice, predsjednikom uprave ili da se tvrtka odlu~i nastupiti na nekom sajmu. Ponekad }e se najboljim izborom pokazati posjete i putovanja novinara u, primjerice, nove pogone tvrtke ili provedba istraìvanja ~iji }e rezultati poduprijeti neke poteze ili javno iznesene stavove tvrtke. Kona~no, ne treba zanemariti ni pozitivne aspekte sudjelovanja tvrtke u dru{tvenim doga|ajima (donacije, sponzorstva, nagrade), njenog uklju~ivanja u aktivnosti lokalne zajednice, kao i koristi koje mogu proiza}i iz dobro osmi{ljenog lobiranja.

KAMPANJE

Za va`nije doga|aje za tvrtku, s javnostima se komunicira osmi{ljeno, odnosno cjelovitom kampanjom, a ne jednom objavom za medije ili konferencijom za novinare. Takav projekt zahtijeva vi{e vremena za planiranje i provedbu. Planiranjem se daje konkretni oblik realizaciji bilo kojeg projekta, a dobar plan polazi od pet temeljnih pitanja: koje ciljeve tvrtka èli ostvariti, kojim javnostima se obratiti, s kojom porukom i putem kojih komunikacijskih kanala. Na kraju se name}e i pitanje kako vrednovati u~inak prethodno provedenih aktivnosti. Ukratko, stru~njak za odnose s javno{}u ili osoba zaduèna za navedeni projekt prvo definira ciljeve koje èli ostvariti, potom se odlu~uje za odre|enu strategiju

i pristupa njenoj prakti~noj primjeni te procjenjuje ostvareni u~inak.

Svaki projekt je poèljno zapo~eti analizom unutra{njeg i vanjskog okruènja tvrtke. Na taj na~in se dolazi do informacija o stanju u samoj tvrtki, kao i o okolnostima u njenom okruènju. Istraìva~ke metode su brojne, a izabiru se ovisno o ciljevima istraìvanja. Neke od naj~e{}e kori{tenih su svakako anketa, intervju, fokus grupe i analiza medija, posebno va`na u kontekstu odnosa s javno{}u.

Danas su mogu}nosti prikupljanja podataka velike jer su, osim tradicionalnih izvora informacija poput ve} postoje}e literature i rezultata provedenih istraìvanja i analiza, brojni podaci dostupni na internetu i razli~itim specijaliziranim bazama podataka. Znati koje su prednosti, a koje slabe strane tvrtke i njenih konkurenata te biti upoznat sa stanjem {ireg du{tvenog, politi~kog i ekonomskog konteksta u kojem ona djeluje – svakako je dobra podloga za postavljanje ciljeva projekta ili kampanje. Od iznimne je va`nosti da oni budu jasno definirani, mjerljivi, ostvarivi te do neke mjere i fleksibilni, odnosno takvi da ih se prema potrebi moè pone{to i modificirati. Ako su ciljevi preop}eniti - te{ko }emo mo}i procijeniti jesu li ostvareni, ako su nerealni - ni najbolji plan i raspored aktivnosti ne}e polu~iti èljene rezultate. Naj~e{}i ciljevi odnosa s javno{}u su oblikovanje ili promjena stavova, odnosno u kona~nici pona{anja pripadnika ciljnih javnosti. Upravo su javnosti ono {to se utvr|uje nakon {to su postavljeni ciljevi. Odnosno, organizacija mora precizirati komu se èli obratiti i s kojom porukom. Kad su poznati ciljevi, javnosti te poruke koje im se èle uputiti, zapo~inje osmi{ljavanje strategije planiranih aktivnosti, odnosno kampanje, a potom i pojedinih taktika. Drugim rije~ima, strategija predstavlja misao vodilju, ideju od koje sve polazi, a taktike su na~ini provedbe te ideje u djelo.

Na temelju strategije i odabranih taktika izra|uje se operativni plan aktivnosti, koji uklju~uje vremenski raspored aktivnosti i sve potrebne materijalne i ljudske resurse za njihovo uspje{no provo|enje. Predvi|anje i konkretiziranje svakog i najmanjeg koraka znatno umanjuje mogu}nost propusta u provedbi ili pojavu neplaniranih prepreka koje bi, u nekom trenutku, ozbiljno ugrozile daljnji tijek aktivnosti.

Kona~no, kad se projekt ili kampanja dovr{i, preostaje procijeniti njegove u~inke. Ako su ciljevi jasno i precizno definirani, onda }e se to mo}i uspje{no obaviti. Preporu~ljivo je evaluaciju provoditi i tijekom provedbe kampanje, jer se time ostvaruje kontrola nad "stanjem na terenu" i mogu}nost trenuta~nog djelovanja ako ne{to krene u neèljenom smjeru. Zavr{na evaluacija daje povratnu informaciju o uspje{nosti cjelokupnog projekta, (ne)ostvarenim ciljevima i ukazuje na eventualne pogre{ke i dobro obavljene segmente posla, {to predstavlja dragocjeno iskustvo za budu}e aktivnosti.

Proces izmjene poruka i stavova izme|u tvrtke i razli~itih subjekata u njenom okruènju neprestano traje i, ovisno o okolnostima, ima svoje bolje i lo{ije trenutke. Kako su interesi i nastojanja tvrtke skoro uvijek isprepleteni s onima drugih organizacija, institucija i javnosti, a njen uspjeh uvelike ovisi i o potezima njenih konkurenata, klijenata i {ire okoline - jasno, kontinuirano i pravodobno komuniciranje je nu`no za ostvarivanje poslovnih ciljeva i uspjeha.


SUNÊV OTISAK

Nadaju}i se uhvatiti koraka s Njema~kom koja se obilato sluì Sun~evom energijom, [panjolska najavljuje da }e solarni paneli na novim i obnovljenim ku}ama uskoro postati obvezni. Vlada je zacrtala deseterostruko pove}anje ukupne povr{ine solarnih panela do 2010. godine. Doma}a uporaba solarne energije u [panjolskoj je mala, premda zemlja vodi u proizvodnji te opreme. Kako se cijena nafte penje (preko 50 USD za barel), Vlada drì da bi solarna energija mogla svakome ku}anstvu u{tedjeti vi{e od 100 USD ve} samo na godi{njim tro{kovima zagrijavanja vode.

Inicijativa bi mogla znatno smanjiti i nacionalnu emisiju stakleni~kih plinova. Ministar industrije, Jose Montilla, obe}ao je poticajna sredstva za prijelaz na novi oblik energije, ali nije spominjao pojedinosti. Socijalisti~ku Vladu vodi premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero, a sprema se raspiriti plamen zanimanja za taj solarni biznis.Izvor podataka: The Times, David Sharrock

U nas se jednom ili dvaput kao kuriozitet pojavila vijest o ~ovjeku koji je svoju ku}u u potpunosti opremio solarnim konverterima i spreman je ~ak vi{kove emitirati u mreù. Osim toga mogu}e je, posebno na ju`nom dijelu hrvatske obale, spaziti solarne grija~e vode, od kojih su neki pametno postavljeni tako da usput i rade sjenu na parkirali{tima. Tu i tamo pogled se zaustavi na jo{ pokojoj hrabroj inicijativi izloènoj na krovu, ali skoro uvijek je rije~ o pojedincu koji se bolje snalazi s ra~unanjem tro{kova od mnoge dràvne ustanove.

S druge strane, puna su nam usta zahvalnosti, dok prevr}emo o~i prema nebu i zahvaljujemo Stvoritelju na blagodatima kojima nas je u ovoj zemlji nadario. Griju}i se na mo}nom Suncu, pla}amo beskrajne kilovatsate za rashla|ivanje, àle}i se na vru}ine, dok se nekoliko kratkih mjeseci kasnije àlimo na cijene energije koju pla}amo da bismo se zagrijali. îtavo to vrijeme gledamo u svoju sjenu, ne

registriraju}i da se iznad nas kroz velik dio godine nalazi ultimativni izvor svega {to ovuda nazivamo energijom. Da bude tragi~nije, putuju}i po drugim zemljama moèmo se do sita nagledati kako "tamo" razmi{ljaju o Suncu i U{tedi. Od crne ba~ve pa sve do solarnih konvertera tre}e generacije, Suncu su izloèni ure|aji i naprave od kojih o~ekuje da obrusi eure i cente s ra~una kojima ih, jednako kao i nas, nemilosrdno zasipaju.

Kako su "tamo" uspjeli izra~unati da se isplati, ~ak i oni koji su u odnosu na nas na dalekom Sjeveru? Kako to da se grade}i novu ku}u na vrijeme prisjete da postoji bolje od rasko{nih tro{ila ju~era{njice, i prihvate se razmi{ljanja koja donose u{tede? Dok u nas jo{ uvijek ugra|uju radijatore, podno se grijanje pokazalo daleko djelotvornijim, ali Lijepom na{om vlada praznovjerje da podno grijanje "diè pra{inu". Misti~no mi je za{to bi bilo vi{e lete}e pra{ine u jednoli~no od poda do stropa zagrijanom prostoru, nego u izmjeni hladnoga i toploga zraka kojega strujanje s radijatora pod prozorom ne moè a da ne proizvede? Praznovjerja nam se najteè otresti, znamo.

Uzmimo samo ~injenicu da podno grijanje izbacuje iz ku}e one metalne gromade koje treba zaobilaziti i ~istiti. Cijevi u podu manje zagrijane, a za te radne temperature dovoljne su i plasti~ne, nevidljivo }e pod tabane dovesti vi{e topline, nego {to radijatori na vi{oj temperaturi ikada postignu. Spojite li ugodnost ~injenice da usred zime moète po ku}i hodati bosi s ~injenicom da tu temperaturu postiù i kolektori izloèni ~ak i na{emu zimskom Suncu, ostaje vam samo da u krug uvrstite nekakav grija~ "za svaki slu~aj", to jest za razdoblje kada je nebo zastrto oblacima. Kada pro|e godina, stavite pred sebe ra~une i usporedite. Podiè pra{inu, je li?

Na jugu i na otocima, provjereno je osobno i zimi, po vedrom vremenu dok se bura na deset stupnjeva uvla~i u kosti, strpljive crne cijevi u staklenim kutijama tiho piju energiju. I kada se promrzli vratite sa vjetrovite {etnje, u rezervoaru vas ~eka voda zagrijana na pedesetak stupnjeva Celzijusovih, a to ni izdaleka

nije sve! Sli~ne kutije, samo tanje, manje i iskri~avo plavi~aste, gurale su poklon Sunca u {est 200-ampersatnih akumulatora, iz ~ega je inverter izveo 1500 W popularne 220 VAC, spremno za uporabu! Nije li pametno?

Na ~itavom teritoriju Lijepe na{e mogu}e je crpiti Sun~ev toplinski i svjetlosni blagoslov, ponegdje se na taj na~in osloboditi svih, a ponegdje dijela tro{kova. Na taj se na~in moè u{tedjeti investiranje u nove izvore, moè se smanjiti besmislena potro{nja i moè se postati neovisnim od mreè. Energija iz mreè moè odlaziti na poslove koje nije druk~ije mogu}e obavljati, dok se Sun~eva energija doista moè rabiti za sve, osim poganjanje grija~a i motora! Svjetlost i komunikacije, odràvanje hladnjaka i {krinja i jo{ nekoliko ku}nih nezaobilaznosti mogu}e je potpuno pokriti iz emisije izvora za koji }emo toliko ~esto s ponosom ukazati razgovaraju}i o turizmu ili prirodnim ljepotama.

Jest, na svaki kvadratni metar Hrvatske Sunce odlaè po kilovat. Na nama je da pokupimo i uporabimo za vlastiti bolji ìvot.

SNIMAJ OTROVANO DIJETE!

Predloèna studija o djeci izloènoj pesticidima koju je trebala provesti EPA (Ameri~ka okoli{na agencija) suspendirana je zbog kontroverznosti, kako unutar, tako i izvan agencije. U zamjenu za sudjelovanje u studiji, to jest za dopu{tanje da dijete bude izloèno pesticidima, obiteljima u okrugu Duval (Florida) ponu|ena je od{teta u obliku 970 USD po djetetu, plus kamkorder i ne{to odje}e.

"Otkada je ta studija najavljena, mnogi su zabrinuti, uklju~ivo i znanstvenici u EPA, " kaè glasnogovornica EPA Cynthia Bergman. Agencija namjerava skupiti odbor neovisnih eksperata da razmotri studiju, premda je ve} bila odobrena od strane nekoliko takvih odbora. Jeff Ruch iz Public Employees for Environmental Responsibility (Javni slu`benici za okoli{nu odgovornost) rekao je, "Bez obzira koliko pregleda i odbora, pla}ati siroma{nim roditeljima da mjere stupanj otrovanosti svoje djece komercijalnim otrovima je potpuno pogre{no."Izvor podataka: The Washington Post, Juliet Eilperin

Em naj! Pogre{no? Uspore|eno s ~ime? Katkada mi se pri~injava da je Svijet mjesto na kojemu se isprepli}u postojanja u rasponu od po desetak stolje}a. Ljudi koji ìve primitivnije nego u Srednjem vijeku, sluè se vrhunskom tehnologijom i svjesni su drugoga dijela, onoga koji ìvi u dvadesetiprvom stolje}u i ne obazire se na svoju bra}u koji u znoju lica svojega, kako je re~eno, glo|u tvrdu koru.

Na svu nesre}u i otrove u kojima preìvljavaju, na sve neshvatljive bolesti i deformacije koje nazivaju sudbinom, na sve zaraze koje donesu {takori i òhari tr~karaju}i ravnopravno me|u ljudima, velik dio na{e bra}e i sestara po rasi svake }e ve~eri gledati na TV-u o onome drugom svijetu, gdje se ljudi bave poslovima koje nije mogu}e niti razumjeti. Iz svijeta koji postoji samo iza hladnoga stakla ekrana do}i }e povremeno ~isto oprani i lijepo odjeveni ljudi, koji }e im sa smije{kom obe}ati napredak, korist ili boljitak. Druga je stvar da od toga ne}e biti ni{ta, jer stolje}ima je znano da se vi{ak moè temeljiti samo na postojanju manjka,

KUGLA NA KOSINI


da se zna~i obilje postiè neimanjem, bogatstvo siroma{tvom, a obrazovanje neuko{}u.

Razvijemo li analogiju do razmjera koje nedovoljno ~esto posje}ujemo, otkrit }emo tamo neslu}enih mehanizama, povoda, razloga i rje{enja. Zar je mogu}e da pamet po~iva na gluposti? Da se inventivnost i progres razvijaju samo na tuposti i nazadovanju? Kako }emo shvatiti da svjetlost postoji zbog mraka? @ivot zbog smrti? Jednostavno! Tako jest.

Opet, koliko god bilo lako shvatiti kako do toga dolazi, nije lako razumjeti rje{enja. Mehanizmi poput plemenitosti, logike i senzibilnosti (jest, i to je mehanizam) pokazat }e da je jedini po{ten izlaz u izjedna~avanju kvalitete ìvljenja, ali ni to shva}anje ne odgovara na pitanja o na~inima postizanja takvoga stanja. Drugi je problem {to se u dru{tvima s ujedna~enim kvalitetama svih ìvota obvezatno pojavljuje problem odràvanja takve razine, {to zna~i okretanje prema vanjskim izvorima iz kojih se sustav opskrbljuje. Sjetimo se samo jugoslavenske verzije socijalizma! Sve se osnivalo na kreditima, toj vanjskoj energiji, a balansiranje raskoraka izme|u privre|ivanja i tro{enja se odga|alo, ili amortiziralo novim posudbama. Perpetuum mobile na "na{ na~in" zna~i samo da je kabel napajanja dobro skriven. Za mnoge je i danas misti~no kako smo tada opstajali, ali radilo se o stvarnim potro{njama koje kad - tad stvarnim sredstvima treba platiti. Stvarna na tom svijetu samo mijena jest. Svijet nema gubitaka.

Naravno, mi nismo ni dodirnuli onakvu zonu sumraka kao {to je ona u kojoj ìve ljudi koji dobivaju kamere, novac i odje}u da bi nastavili promatrati propadanje svoje djece u neljudskim uvjetima ìvljenja. Ali realna je opasnost da nas, uz malo neopreza, vlastito neshva}anje izravne surovosti univerzalnih postulata, osnovne matematike i, hajde nek' nam bude; zakona Svemira, nekolicina neukih materijalista i pohlepnika na te razine i odvede. Naravno, sve dok budemo ovce, imat }emo za vratom pastire. I njihove pse.

KONKRETNO O SMOGU

Najve}a studija ikada provedena o zdravstvenim posljedicama smoga ili detaljnije ozona na razini tla, dovodi do zaklju~ka da, eto, smog ubija ljude. Objavljena u ~asopisu Ameri~ke medicinske udruge, studija je otkrila da porast prizemnoga ozona u koli~ini od otprilike 10 dijelova na bilijun (ppb) tjedno pove}ava {anse za smrt osobe za otprilike 0.52 posto vi{e nego kardiovaskularne ili respiratorne smrti, a posebno vi{e za starije osobe.

To zna~i, kaè vode}i autor studije Michelle Bell, "ako se razine ozona smanje za 10 ppb, bilo bi spa{eno svake godine pribli`no 4000 ìvota u prou~avanih 95 urbanih centara." U.S. EPA trenuta~no prou~ava svoje standarde za najve}u dnevnu razinu ozona, koje su 1997. bile reducirane na 80 ppb u osmosatnom razdoblju. Studija bi mogla voditi prema daljnjem poo{tenju te restrikcije, jer pokazuje da smrtnost raste ~ak i kada je razina ozona manja od propisane razine.Izvor podataka: New Scientist, Maggie McKee

Magnus i Bunker, poznati autori crnoga stripa "Alan Ford", skicirali su moderan ìvot u Americi na na~in koji u nikomu ne ostavlja èlju da se tamo otputi i

potraì "svoju sre}u", glupave li fraze. Opisali su gradski prostor onakvim kakav jest; prljav, neuredan, zarazan i nepo{ten prema svim oblicima ìvota, naravno i prema ljudima. Za to su stanje, ipak, od svih oblika ìvota krivi samo ljudi.

Nalazio se u stripu i ~initelj koji je sve to i jam~io. Nazvali su ga Ministarstvo istraìvanja ruda i gubljenja vremena. Takve institucije postoje, Amerika im nije jedino mjesto postojanja i dobroga ìvota, i mnoge se zemlje rijetko kada ozbiljno pozabave ~injenicom da im klju~ne ustanove objavljuju vi{e statistike oko zate~enih stanja nego {to bi se pozabavile svojim pravim poslovima, kojima bi se stanja popravila ili ukinula.

Tako i ovom prigodom spominjemo "smoke & fog", skra}eno smog, dodjeljujemo mu uloge, krivice, intenzitet i podru~ja, umjesto da se pokrenu svi mogu}i na~ini kojima bismo pojavu ukinuli. Naravno da ve}ina misli da je to nemogu}e. Ve}ina i ina~e misli tako i toliko. Ali ima vi{e putova i na~ina nego {to na brzinu moèmo i pobrojati pa se ne treba odmah hvatati statistike onoga svenazo~noga Ministarstva iz prethodnoga odlomka.

Recimo, politika (oprostite na izrazu!) urbaniziranja. U Zagrebu milijun ljudi ustaje ujutro u Dubravi da bi sjeli u automobile, svak u svoj, i putovali na posao u ^rnomerec. U ^rnomercu ili u Podsusedu, drugi milijun ljudi ustaje i sprema se na posao u Dubravu ili u Sesvete. Put ih vodi kroz prostor gdje milijun ljudi ujutro ustaje i ide preko Save na sjever, dok milijun ljudi iz podsljemenskoga dijela grada putuje na jug. U to vrijeme jo{ koji milijun ljudi ide gradom slijede}i svoje brige i poslove.

Bilo je mudraca koji su drugima savjetovali da se ljudi udruè i putuju po ~etvoro u jednom vozilu, umjesto u ~etiri automobila. Bilo je onih koji su inzistirali na reformi gradskoga prijevoza, kojim se nisu sluìli. Nitko se nije dosjetio (kopirati mnoge ameri~ke gradove koji razvijaju) ideje da ljudi prakti~nom zamjenom stanova do|u u blizinu radnih mjesta i na taj na~in ne putuju, ve} pro{etaju izme|u posla i doma. Tako|er, nitko se nije dosjetio (kopirati mnoge ameri~ke gradove koji razvijaju) ideje da ljudi koji nu`no ne moraju osobno sudjelovati u procesu svojih tvrtka, mogu raditi i kod ku}e sluè}i se blagodatima interneta. Svi kreativni poslovi, a posebno oni koji nisu vezani za funkcioniranje sjedi{ta tvrtki, gdje god je zaposlenik slobodan da stvara samostalno - sve to moè spadati u vrste poslova koje je mogu}e obavljati kod ku}e. Ili gdje ve} njemu odgovara, "sve dok jam~i kvalitetu u zadanomu roku". To vrijedi tamo gdje znaju tko {to radi. Naravno, to tako|er smanjuje promet, isparavanja motora, zaga|enje zraka, tro{kove putovanja i stres, a gu`vu, ìvce i rizike da ni ne spominjem.

Kad bi na bilo koji od opisanih ili neopisanih na~ina smanjili promet ljudi i vozila, pobolj{anja op}ih uvjeta ìvota vratila bi nam napor u obliku boljega zdravlja, manje tro{kova, i nedvojbeno kvalitetniji rad. To se sve ve} desetlje}ima doga|a u Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama, gdje se telecommuting dokazao dobrom idejom. Prema mjerenjima svih spomenutih parametara, u dane kada dio tvrtki posluje na takav na~in, zrak u gradovima je zamjetno bolji, ljudi su zadovoljniji, posao napravljen "od ku}e" je bolji i ìvot te~e mirnije. Mislite li da je takvo {to mogu}e uvesti i u nas? Naravno da je mogu}e.

Pa za{to, pitate se mo`da, to onda i ne uvodimo? Ne znam. Ili mo`da znam, ali nije lijepo da se u pristojnim novinama tako izraàvam...

NEPRAVDA JEDNAKA ZA SVE

Zahvaljuju}i birokratskoj inerciji, pokvarenosti Vlade i korporativnog izbjegavanja, gra|ani Bhopala, indijskoga mjesta katastrofalnoga ispu{tanja plina 1984. koja je trenutno ubila pribli`no 7000 ljudi i posredno jo{ 15000 kasnije, jo{ }e se na~ekati dok ne ugledaju pravdu, tvrdi se u novom izvije{}u Amnesty International, kojim je obiljeèna 20. godi{njica tragedije.

Tek pribli`no 30 posto skromnih 470 milijuna USD od{tete pla}eno je indijskoj Vladi i raspodijeljeno preìvjelima, a Dow Chemical - koji je kupio Union Carbide, vlasnika nesretne tvornice pesticida nakon nesre}e - tvrdi da nije odgovoran za daljnju od{tetu. U me|uvremenu, Amnesty International procjenjuje da 100.000 gra|ana jo{ uvijek pati od kroni~nih i uni{tavaju}ih bolesti koje potje~u od utjecaja iscurjeloga plina.

"Zaprepa{}uje da nitko nije pozvan na odgovornost za istjecanje plina i stravi~ne posljedice toga", stoji u izvje{}u, koji interno nazivaju "oblacima nepravde". Izvor podataka: The Independent, Justin Huggler

U nas bi rekli, pojeo vuk magare. Naravno, u nas se vukovima i magaradi bavimo i u 21. stolje}u, premda su ti u naprednijim zemljama ve} iza{li iz mode ili uporabe, jer su vukovi kraj moderne tehnologije potpuno nepotrebni, a i magarci, uz pokojega zaostalog u zoolo{kom vrtu, dje~ici su vi{e manje nepoznati. Dje~ica se bave novim modelima hibridnih vozila, a ìvotinje su im sve nepoznatije. No natrag otrovnim plinovima.

Zapravo, te{ko mi je komentirati zavrzlamu oko krivica i odgovornosti, posebno obveza od{tete. Meni je nekako normalno da kad otkupi{ tvrtku, preuzme{ s njom sve dobre i lo{e strane. U nepoznavanju sitnog teksta, vjerujem da je i zakon na strani takve logike, ali kao {to rekoh, nisam upoznat sa sadràjem sitnopisa. Recimo da je Dow Chemical otkupio pravo eksploatacije, ali i obvezu UC, potpuno je jednako u pogledu od{tete unesre}enih ljudi kao i, recimo, u pogledu pla}anja kakve ranije ugovorene sirovine. Recimo pri tomu da poslovni ugovor o kakvoj sirovini obvezuje jednako kao i sudski nalog o od{teti.. Ovo je trebalo biti smije{no! I kako onda objasniti da tkogod u cijeloj kristalno jasnoj situaciji odjednom odlu~i da je bilo dosta tih od{teta, jer valjda nigdje u cijeloj stvari ne vidi profit u davanju milijuna dolara sirotinji?!

Amnesty International ispostavlja izvje{}e puno brojaka. U njemu postoji visina obveze DowChema koja je preuzeta s UCARovom presudom, tako|er postoji i podatak o ispla}enim iznosima na dan ispostavljanja izvje{}a. Razlika, tvrde u izvje{}u, je 60 posto. Zar na takav podatak na Svijetu nema tko reagirati? Ili je dovoljno to {to zaprepa{}uje da nitko nije pozvan na odgovornost za istjecanje plina i stravi~ne posljedice?

I nakon svega toga, ako kaè{ da je prosje~ni dana{nji pravnik lopov na strani po{tenih i po{tenjak na strani lopova - poneki me|u njima }e odlu~iti da je oportuno uvrijediti se...

Pregršt svakodnevnih sličica našega svijeta.Skuplja~, prevoditelj i komentator: M. Filipović


MALI KULINARSKI ATLAS SVIJETA (37)

Mianmar (Burma)

Mianmarski savez (Pyidaungzu Myanma Naingngandaw), skra}eno Mianmar, slu`beni je naziv biv{e Burme, dràve na indokineskom poluotoku, bogate {umama i vodama. Ve}im dijelom prostire se uz Bengalski zaljev i Andamansko more, presijecaju je mnoge rijeke, a ~esto plave i monsunske ki{e! Mianmar je najvi{e poznat po brojnim budisti~kim hramovima – pagodama, me|u kojima se izdvaja Shve Dagon obloèn sa 60 tona zlata! Karakteristi~na je i etni~ka i kulturna raznolikost, premda se od pribli`no 46 milijuna stanovnika ve}ina izja{njava da su Burmanci, ~ija je prapostojbina u isto~nom

dijelu Tibeta.Po~etkom na{e ere ovdje su stvorene

prve dràve, poglavito pod indijskim utjecajem i upravom. Nakon mongolskih osvajanja u 13. stolje}u, u 16. i 17. stolje}u Burmu koloniziraju Portugalci, Nizozemci, Francuzi te Britanci koji u 19. stolje}u

zauzimaju cijelu Burmu.Nakon stjecanja nezavisnosti 1948.

godine, unutra{nji sukobi i pu~evi zaustavili su razvoj i na vlast doveli vojnu huntu, koja zemlju drì u izolaciji i krvavo gu{i svaku oporbu (tako u pritvoru ve} godinama drì i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Suu

Kyi). Mianmarska kuhinja sli~na je

indijskoj, kineskoj i kuhinjama drugih susjednih zemalja, ali je jednostavnija, a od namirnica prevladavaju rià (od koje se

pravi i vino), povr}e, riba i piletina.

GOVE\I RA@NJI]I

Sastojci: 1 kg mekane govedine, 3 `lice rastopljenog maslaca, 1 `lica octa, 3 `lice jogurta, ½ `li~ice kurkume (turmerike), 1 `lica |umbira u prahu, 1 `lica korijandera

u prahu, 1 `li~ica kumine i sol po èlji.

Priprema:Meso nareèmo na komadi}e 3 x 1

cm, poloìmo u zdjelu te dodamo ocat, kurkumu, |umbir, korijander i kuminu te dobro promije{amo. Posolimo i prelijemo jogurtom te ostavimo da odstoji najmanje jedan sat. Potom meso nataknemo na {tapi}e i pe~emo na ro{tilju uz povremeno

zalijevanje maslacem.

POHANI PUNJENI PATLI\ANI

Sastojci: 12 manjih patli|ana (od po

3-4 dag teìne), ulje za prènje. Za tijesto: 1 jaje, 6 `lica vode, ¾ {alice

p{eni~nog bra{na, 2 ½ `lice riìnog bra{na,1

½ `lice jestivog {kroba, sol i papar.Za nadjev: 40 dag oguljenih morskih

rakova, 3 re`nja ~e{njaka, 1 luk, ½ `li~ice kurkume (turmerike), sol, papar i ~ili ili neka

druga ljuta paprika u prahu.

Priprema:Izdubimo patli|ane (promjer udubine

pribli`no 1,5 cm), mo~imo u vodi 15 minuta,

ocijedimo i osu{imo. Rakove istrljamo solju, potom

operemo i osu{imo ~istom krpom, sitno nasjeckamo i pomije{amo s ostalim sastojcima za nadjev, tako da dobijemo

glatku smjesu kojom napunimo patli|ane. Pomije{amo obje vrste bra{na

i {krob, umije{amo umu}eno jaje, vodu, sol i papar i sve zajedno umutimo u glatko tijesto. U tako pripremljeno tijesto uma~emo punjene patli|ane i pe~emo na ulju koje smo prethodno zagrijali na 180 oC.

Ocijedimo od ulja i serviramo.

RIBLJE OKRUGLICE

Sastojci: 1 kg fileta od riba po èlji, riìno bra{no, 6 raj~ica, 2 svjeè paprike, 3 glavice luka, 3 re`nja ~e{njaka, 4 `lice sezamova ulja, 1 `li~ica kurkume

(turmerike), sol i papar.

Priprema:Na sezamovom ulju poprìmo sitno

nasjeckani luk, ~e{njak, nasjeckanu papriku i kurkumu, a potom ohladimo. Meso ribe smeljemo i pomije{amo s tre}inom ohla|ene smjese za~ina uz dodatak soli i papra po èlji. Od te smjese napravimo male okruglice, uvaljamo ih u riìno bra{no i pe~emo na ulju dok ne poprime zlatnoùtu

boju. Raj~ice ogulimo i nasjeckamo te

pomije{amo s ostatkom smjese za~ina, dodamo malo vode i zakuhamo, a potom

dodamo okruglice i jo{ malo prokuhamo.

Putuje i kuha: Darjan Zadravec

U sljede}em nastavku: Bolivija

Okusi zemlje pagoda

S MOJE PONISTRE

STRANA^KI BISERI

Pro~itav{i naslov, vjerojatno ste pomislili da je rije~ o biserima politi~kih stranka. E, nije! O obi~nim strankama je rije~. Pi{u nam svega i sva~ega, ali i govore u neposrednom kontaktu ili u telefonskom razgovoru. Ne zna hepovac bi li se smijao ili plakao ili... Evo nekoliko primjera iz takvih pisama.

Ante: Molim gore navedeni naslov kod moga guvna uza moj zid i moje teritorije nalazi se stup od struje i na stupu ima ìca od struje {to je postavio samouki pokojni Pajo. Pa vas molim da ìcu skinete i prepilate stup.

Frane: Tu je do{lo do nesporazuma. Ja nisam pla}ao ra~une za struju samo dvije godine, a vi ste me isklju~ili.

Sna`ni: Kad ja isklju~im struju mojoj biv{oj èni, {ta se vi tu imate pa~at?!

Kata: Nije moj sin ni{ta ukrao. Vi ste nas isklju~ili, a sin je samo ìce direktno spojio jer je unuku bio ro|endan.

Rasim: îm ja prodam sljadoljed, pljatit }u struju, najkasnije do Nove godine.

Bezimeni: ... Nisam naveo svoje ime i prezime jer èlim ostati anoniman. îm pro~itate ovo pismo, uni{tite ga. Kad sve obavite, po{aljite mi odgovor.

\uro: Znam ja tko stoji iza vas. Ali imam i ja Boga svoga, pa }ete mi platiti.

Bosa: Za neovla{tenu potro{nju ste nam obra~unali svakodnevno 12 sati rada bojlera, a ja se kupam dva puta godi{nje. Mu` i rje|e, pa vidjeli ste ga.

Oficir~ina: Vra}am Vam ovaj vlagrantni ra~un, koje mi je poslao naslov bez ikakavog obja{njenja. Ako je naslov bez mog odobrenja i saznanja Ugradio meni nepoznat aparat? Traìm da se odstrani i da moj sat funkcijoni{e dok ovi Doktura Gebelsa naslednici, pravili eksperimente na mom satnom aparatu...

Jure: Prije godinu dana san van na isti Naslov dostavija namjeru, ali nisam siguran o realizaciji.

Ne samo da nam sva{ta pi{u, nego i fantasti~no telefoniraju. Pogodite koga najvi{e traè? Molim Vas, dajte mi direktora, naj~e{}a je re~enica koju direktorova tajnica ~uje kad se javi na telefonski poziv. Na upit zbog ~ega, dobila je i ove odgovore:

Roza: Njemu }u to re}i, a ne Vama.Bezimeni: Da mu pokaèm tko je ovdje gazda.Ljubica: Trebam ga pitati kad }u biti uklju~ena.Mile: Da mi kaè kako platiti struju kad nisam primio

pla}u.Branka: Da ga pitam ne{to u vezi sa strujom jer sam i{la s

njim u osnovnu {kolu.Bezimeni: Ja sam oslobodio Hrvatsku, a on poslao

montere da mi isklju~e struju.Emil: Recite direktoru da su ljudi navikli piti kavu u mome

kafi}u, a vi ste me isklju~ili. I kako }e oni sad bez kave. Ganjaju me. Morate me uklju~iti.

Istina je da se ~esto nasmijemo, ali treba imati i dobre ìvce za ~itanje i slu{anje, poglavito kad je stranka nekulturna i nasilna. Ne bi nam {kodio ni beneficirani radni sta`. S druge strane, pitam se kako u ovakvim slu~ajevima udovoljiti zahtjevima iz propisa glede kvalitete usluge koju pruàmo strankama...

Dr Aèn


NADARENA DJECA

Ivan Kljakovi} Ga{pi}, jedrili~ar

... i gledam more gdje se meni penjei slu{am more dobro jutro velii ono slu{a mene ja mu {ap}emo dobro jutro more kaèm tihopa opet ti{e ponovim mu pozdrav a more slu{a pa se smijepa {uti pa se smije pa se penje.....

(J. Pupa~i})

Kada je velika nada na{eg jedrili~arstva Ivan Kljakovi} Ga{pi}, poznatiji kao Bambi, prije dvije godine gostovao u ovoj na{em HEP Vjesniku, ve} se sa sigurno{}u moglo tvrditi da mu to nije posljednji put. Rezultati koje je postigao tijekom protekle i ove godine uùrbali su ponovni susret s njim. Da podsjetimo. Ivan, sin na{eg kolege @eljka Kljakovi}a Ga{pi}a, direktora PP HE Jug, ve} se godinama, kao ~lan splitskog Jedrili~arskog kluba Zenta, uspje{no bavi jednim od najzahtjevnijih morskih {portova – jedrenjem.

IMA JEDNA TAJNA VEZA ...

Tajna, ali trajna veza izme|u njega i mora gradila se od najranijeg djetinjstva, kada je tijekom ljeta, po tri mjeseca provodio na îovu, prepu{ten Suncu, vjetru i morskim radostima. Od romanti~nog kai}a na vesla, s godinama je uznapredovao do kai}a s motorom koji mu je postao drugi dom. Satima je kruìo njime uokolo upoznav{i tako sve izazove koje more nudi svima nama, ali na koje odgovaraju samo oni najodva`niji. A Ivan je, uz to, jo{ i ìvog duha, znatièljan i poduzetan. Spremno je, jo{ kao dje~ak, moru bacio rukavicu i izazvao ga na prijateljski dvoboj. Poku{ao ga je osvajati plivanjem, poigravati se s njim kroz vaterpolo, ali bilo je to prejednostavno i ograni~avaju}e za njegov temperament. Trebao mu je neki samostalniji {port, ne{to zahtjevnije, zanimljivije i odgovornije, jednom rije~ju, ne{to poput - jedrenja. Izravan poticaj, tada dvanaestogodi{njem dje~aku, dao je o~ev prijatelj. I nije pogrije{io. Jedrenje je upravo {port po Ivanovom ukusu. Legao mu je, zadovoljio je njegovu te`nju za slobodom, kombinatorikom, nadmudrivanjem s valovima i vjetrom i beskrajnim uìtkom.

JUNIORSKI PRVAK KONKURENTAN I ME\U SENIORIMA

Po~eo je s klasom Optimist (do 15 godina), osvojiv{i prvu zlatnu medalju na Europskom prvenstvu u Splitu 1998. godine. Te godine postao je najmla|i dobitnik Nagrade grada Solina. Prelaskom u klasu laser standard osvaja srebreno odli~je na Svjetskom prvenstvu u Kanadi 2002. godine. Samo godinu dana poslije jo{ jedanput postaje prvakom Europe, osvajanjem zlatnog odli~ja na prvenstvu u Splitu. Prebacivanjem u kraljevsku klasu Finn, najteù, ali i najpopularniju, bio je spreman na nove

izazove i vrhunska postignu}a:- „Finn“ je vrlo zahtjevna klasa, jer je brod vrlo

masivan (4,5 metara dug i 150 kilograma teàk), ali i osobnija, s obzirom na to da se vi{e komponenti moè „trimati“ i prilagoditi zahtjevima kormilara, kaè Ivan.

Sve do pro{le godine natjecao se u juniorskoj konkurenciji i tu postigao skoro sve {to se na europskoj i svjetskoj jedrili~arskoj sceni posti}i moè. Spomenimo tek pro{logodi{nju ètvu medalja: zlatnu na Europskom prvenstvu u Kalmaru ([vedska) i zlatnu na Svjetskom prvenstvu u Moskvi (Rusija), obje u klasi Finn. Ve} je te, 2005. godine, nastupio u seniorskoj konkurenciji na nekoliko ve}ih regata diljem svijeta, dokazav{i da je spreman i kvalitetan i za okr{aje s najja~ima.

Ova, slu`beno prva seniorska godina, donosi mu nove uspjehe, poput prvog mjesta na regati Olympic sailing week 2006 u Splitu. Posebno iznena|enje bilo je osvojeno osmo mjesto i pobjeda u predzadnjoj regati na srpanjskom Svjetskom prvenstvu u Splitu, koje mu je {irom otvorilo vrata za ulazak u olimpijsku mom~ad, {to i jest cilj svakoga tko se ozbiljno bavi {portom, a tu ni Ivan nije iznimka.

OSMISLITI I ISKORISTITI SVAKI NOVI DAN

- Do kraja ove godine o~ekuje me, od va`nijih natjecanja, jo{ samo Dràvno prvenstvo u Zadru, koje se ne boduje, pa }e, zapravo, sljede}a godina biti odlu~uju}a za odlazak u Peking. Sve pripreme bit }e usmjerene k tom cilju. Svatko od nas sanjari o tome da se jednog dana na|e ispod stijega s onih pet ~udesnih krugova pa tako i ja, premda sam svjestan da jo{ ni{ta nije sigurno, jer u {portu

to niti ne moè biti. Ali, ne optere}ujem se previ{e time, zapravo do kona~ne odluke „gu{tat“ }u u neizvjesnosti i nadmetanju sa suparnicima, a i to ima svoje ~ari.

Premda je more ljubav, jedinstvena i ni~im zamjenljiva, ima Ivan vremena i za svoje druge ljubavi i interese: za djevojku, obitelj, udrugu MI, ~iji je ~lan, kao i za studij ekonomije koji smatra sveobuhvatnim i vrlo primjenljivim u praksi. Sada je student tre}e godine i nada se da }e mu diploma, bez koje je – kaè - te{ko funkcionirati u vremenu koje traì sve raznovrsnija i konkretnija znanja, omogu}iti da se bavi nekim poslom bliskim {portu, prvenstveno jedrenju.

- Bit }e lijepo jednoga dana zara|ivati za ìvot rade}i posao u kojem se uìva.

Svi mladi ljudi koji se bave {portom i svoju kipu}u energiju tro{e na osmi{ljenu fizi~ku aktivnost, u pravilu, su vedri, optimisti~ni, zdraviji i zreliji od svojih pasivnih vr{njaka. Takav je i Ivan, koji ve} sada shva}a dragocjenost vremena koje nam je dano na raspolaganje.

- Svaki je dan za sebe i treba ga pametno osmisliti, sukladno onoj starolatinskoj krilatici „Carpe diem“!

I tako se, ve} cijelo jedno desetlje}e, dvadesetdvogodi{nji Ivan i vje~no more druè intenzivno od prolje}a do jeseni, koliko traje jedrili~arska sezona, do{aptavaju se, oslu{kuju i osje}aju jedno drugo. Ivan udovoljava njegovim hirovima, pode{ava jedra prema njegovim udasima i izdasima i zato biva vi{estruko nagra|en svim onim beskrajno sna`nim i uzbudljivim osje}ajima koji su nam na kopnu nedostupni. Stoga se ne treba ~uditi Ivanu koji, poput svih onih s malo ve}im postotkom soli u krvi, hvali kopno, a drì se mora.

Otvoren put ka Olimpijskim igrama Marica @aneti} Malenica


NA[I IZVAN HEP-a

Vlado Serdar, strijelac

STRIJELAC VELIKOG KALIBRA

Vlado Serdar – pi{tolj ili samokres, kako ga on vi{e voli nazivati, skoro da je njegova produljena ruka

Ivica Tomi}

Kupiv{i vlastiti samokres, zapo~eo sam se baviti strelja~kim disciplinama vezanim za pi{tolj i revolver, odnosno onim disciplinama kojima sam se u studentskim danima rekreativno i relativno uspje{no bavio kao ~lan strelja~kog kluba „Student“

Vlado Serdar, pravnik u Elektroprimorju, najvi{e voli pucati iz, kako to on voli re}i, samokresa velikog kalibra, a oni koji prate njegove rezultate, vole za njega re}i da je strijelac velikog kalibra. Uostalom, tko se plasira na dràvno prvenstvo u strelja{tvu, zasluùje sve pohvale.

- Od konstituiranja Strelja~kog kluba Elektroprimorje, uklju~en sam u njegove {portske aktivnosti koje su se, naj~e{}e, bavile strelja~kom disciplinom (poluautomatska pu{kla) PAP 7,62 i to stoga {to je nakon Domovinskoga rata ostao dostatan broj pu{aka i streljiva. Ta mi strelja~ka disciplina s pu{kom nikako nije odgovarala zbog kroni~nih zdravstvenih tegoba (diskushernia, zglobni artritis) te sam se, kupiv{i vlastiti samokres, zapo~eo baviti strelja~kim disciplinama vezanim za pi{tolj i revolver, odnosno onim disciplinama kojima sam se u studentskim danima rekreativno i relativno uspje{no bavio kao ~lan strelja~kog kluba „Student“. Relativno uspje{no napominjem stoga {to mi je od onodobne vlasti bilo onemogu}eno pribaviti vlastito {portsko oru`je pa sam bio, vjerojatno, jedini strijelac u Jugoslaviji koji je vje`bao i nadmetao se oru`jem u tzv. dru{tvenom vlasni{tvu, govori nam o svojim po~ecima u strelja~kom {portu Vlado Serdar i nastavlja.

PRVA MEDALJA VELIKOKALIBARSKIM (KRATKIM) ORU@JEM U POVIJESTI ELEKTROPRIMORJA

- Za Strelja~ki klub Elektroprimorje nadme}em se na svim prigodnim natjecanjima kao registrirani

strijelac toga Kluba (i to onda kada Klub podmiri godi{nje pristojbe prema Hrvatskom strelja~kom savezu). Zbog neovisnosti i neizvjesnosti smijem li se ili ne smijem pojavljivati na slu`benim hrvatskim nadmetanjima, ~iji se rezultati prate zbog mogu}nosti nastupanja na dràvnom prvenstvu Republike Hrvatske, uklju~io sam se i u Gradski strelja~ki klub Rijeka, najve}i prema ~lanstvu u @upaniji. Tako sam registriran za godinu 2006. i za taj Klub te u njegovo ime nastupam na svim slu`benim relevantnim nadmetanjima. Na ostalim otvorenim prvenstvima nastupam kao ~lan SK Elektroprimorje. Tako sam 2005. godine na 14. Otvorenom prvenstvu Grada Rijeke u najja~oj kategoriji strijelaca (do 50 godina starosti), osvojio tre}e mjesto u disciplini velikokalibarski pi{tolj 10+10. To je i prva osvojena medalja u povijesti Elektroprimorja u nadmetanju velikokalibarskim (kratkim) oru`jem! @alosno jest {to sam za taj rezultat utro{io tisu}e metaka koje sam sâm napravio, ~ije sam komponente sâm financirao. Zna~i, ni metka nisam dobio od Kluba! Zahvaljujem se, ipak, ovom prigodom SK Elektroprimorje Rijeka {to uvijek i redovito pla}a potreban iznos kotizacije, koju je strijelac duàn uplatiti prije svakog sudjelovanja na dan prvenstva, a s tim iznosom organizator podmiruje svoj tro{ak (sudske dnevnice, medalje i sli~no).

IZNIMNO USPJE[NA GODINA

Nadalje saznajemo da je ova godina za njega bila iznimno uspje{na: 26.svibnja 2006. osvojio je 2. mjesto ekipno (sa E. Rami}em i A. Vasiljevim) na TT KUP-u (Dani grmljavine). Nadmetanje ove vrste uklju~uje isklju~ivo pi{tolj TT u kalibru 7,62 mm, a ve} tradicionalni organizator KUP-a jest Hrvatski ~asni~ki zbor.

- Na{ Klub, poga|ate, nema ekipu od troje strijelaca. Pi{tolj i revolver vje`bam i nadme}em se pretreìto sam ili s na{im pridruènim ~lanom Miljenkom Matijevi}em. U disciplini velikokalibarskog revolvera 10+10 osvojio sam bron~anu medalju te u disciplini VK pi{tolj/revolver 15+15 tako|er bron~anu medalju u jednomu danu i to 3. rujna o.g., {to je moj osobno najbolji uspjeh koji mi je omogu}io i pojavljivanje na prvenstvu Dràve, saznajemo od V. Serdara.

Na otvorenom prvenstvu grada Rijeke 10.

rujna o.g., V. Serdaru je medalja izmakla za dlaku. Osvojio je odli~no ~etvrto mjesto (kategorija pi{tolj) u najja~oj konkurenciji. Na dràvnom prvenstvu u disciplini velikokalibraskog revolvera 10+10 osvojio je 14. mjesto, a uskoro nastupa i u kategoriji VK pi{tolj/revolver 15+15. Poèlimo mu bolje uvjete za bavljenje tim zahtjevnim {portom, vi{e metaka i medalje i na dràvnim prvenstvima Hrvatske.


ON I ONA U HEP-U

Vlasta i Mladen Kriànac

Kriànci su na{e kolege, s tim da Vlasta radi u Pogonu Sinj splitske Elektrodalmacije, a Mladen u Pogonu HE Orlovac splitskog PP HE Jug, ìve u Sinju, u svojoj ku}ici - svojoj slobodici, gdje su 1972. godine preselili iz Zagreba

Vlasta i Mladen Kriànac proslavili su u kolovozu 35. godi{njicu braka i tako mi dali valjan povod za predstavljanje u na{oj pomalo zanemarenoj rubrici On i ona u HEP-u. Naime, oboje su na{e kolege, s tim da Vlasta radi u Pogonu Sinj splitske Elektrodalmacije, a Mladen u Pogonu HE Orlovac splitskog PP HE Jug. @ive u Sinju, u svojoj ku}ici - svojoj slobodici, gdje su 1972. godine preselili iz Zagreba. U metropolu su, sa sjevera i juga, do{li trbuhom za kruhom. To~ka zbliàvanja Vara`dinke i Sinjanina bio je Kon~arev Institut za elektrotehniku gdje su radili. Tu su se upoznali i zaljubili, a poslije je sve i{lo svojim uobi~ajenim tijekom.

ÊTVRTO DESETLJE]E U HEP-u

Nakon dolaska u Sinj, Mladen se zaposlio u HE Orlovac, a Vlasta se pobrinula da obitelj bude brojnija te se tek 1976. godine zaposlila u Pogonu Sinj. Ove godine za trideset godina staà u HEP-u dobila je i jubilarnu nagradu. Uglavnom je sve to vrijeme radila u kontroli i kao tehni~ar dokumentacije. S 34 godine ukupnog staà priprema se za skori odlazak u mirovinu, vjerojatno ve} dogodine. Mladen je nekoliko prvih godina radio u pogonu elektrane u Rudi, a nakon zavr{etka Vi{e tehni~ke {kolu u Zagrebu prelazi u Tehni~ku slu`bu Pogona kao stru~njak za{tite na radu. Poloìo je sve potrebne stru~ne ispite, me{tar je u svom poslu i radit }e ga sa zadovoljstvom jo{ pet godina, koliko mu ìvotna dob dopu{ta.

- Kada bih se mogao vratiti na po~etak svog radnog vijeka, ni{ta ne bih mijenjao jer sam pravi zaljubljenik u svoj posao. Za{tita na radu je vaàn segment poslovanja i zadovoljan sam {to se u na{em Podru~ju ovom pridaje veliki zna~aj, bolje re}i onaj koji zasluùje. Premda nema stopostotne sigurnosti pri radu, nama ide u prilog ~injenica {to svoje poslove organiziramo na relativno malom prostoru pa svaki rad moèmo dràti pod kontrolom, odnosno osigurati pretpostavke za njegovo sigurno obavljanje. Uz to ide i educiranje ljudi kako bi samoza{titu shvatili i kao dio osobne kulture. Nerijetko i ljudima izvan HEP-a dam poneki savjet vezan uz ovu tematiku.

PUNO DICE, MALO UNUÂDI

Kriànci su ponosni roditelji triju k}erki i sina i kad govore o njima jedino {to im zamjeraju je mali

Jednaki dres ne smeta Marica @aneti} Malenica

broj nasljednika. Samo k}erka Tina za sada ima obitelj s dvoje djece, ali unuci Luka i Eva su s roditeljima u Americi pa ih baka i did vide samo jedanput godi{nje. Apel je prvenstveno usmjeren na stariju k}erku i sina, a najmla|oj Mariji jo{ daju popust. Ona je upravo diplomirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i tako svojim roditeljima, za jubilarnu godi{njicu braka, poklonila najvi{e {to je mogla – diplomu.

- Djeca su nam odrasla i samostalna. Troje ih je ve} zaposleno i vi{e nitko ne ìvi niti s nama niti u Sinju. Vjerojatno zbog te „praznine“ u ku}i i èlimo da unu~adi bude vi{e i da ih ~e{}e vi|amo, priznaje Mladen i, gledaju}i u svoju Vlastu, dodaje: Moram re}i da, uz dobru djecu, imam i divnu ènu koja se u mojoj “domaji“ dobro sna{la i koja izvanredno kuha.

ZAGORSKI POHANCI I SINJSKI ARAMBA[I]I

Istinitost njegovih navoda provjeravam kod {utljivije i po temperamentu smirenije Vlaste.

- Dobro sam se aklimatizirala u Sinju zahvaljuju}i okolini koja me prihvatila kao svoju. Premda imam {irok krug prijateljica, briga oko djece nije mi ostavljala puno vremena za velike „}akule“. Ipak, posebice se radujem trenucima koje provedem zajedno sa svoje tri sestre, kao {to je to bilo pro{log ljeta. Same, bez muèva, oti{le smo na ljetovanje i tako nadokna|ivale sve one dane i godine kad ne moèmo biti zajedno. êsto odlazimo i u posjet djeci u Zagreb i to su vi{ednevne kulinarske pripreme. Za svakog skuham ne{to {to voli. Pridodamo i malo doma}eg vina, koju vo}ka iz vrta i sve to uz puno roditeljske ljubavi da ih grije dok nisu s nama.

S obzirom na raznolikost zagorske i dalmatinske kuhinje Vlasta se, od na{ih specijaliteta, priklonila

pa{ticadi i aramba{i}ima (za one koji ne znaju rije~ je o vrsti sinjske sarme), i u njihovoj pripremi nimalo ne zaostaje za Sinjankama. Naprotiv, mnoge je i nadma{ila. Ipak, djeca kad se okupe za obiteljskim stolom, najradije jedu mamine poznate pohance. Sada kada vode svoja doma}instva, nerijetko zovu telefonom traè}i recepte za pripremu jela iz maminog bogatog i raznovrsnog jelovnika.

NAMJERIO SE JUNAK NA JUNAKA

U slobodno vrijeme svatko od njih okre}e se svojim hobijima. Vlasta njeguje vrtne sadràje, posebice cvije}e, premda priznaje da se s godinama reduciraju biljne vrste i kaè: Snaga pomalo posustaje, a ni godine vi{e nisu one {to ~uda ~ine.

Za razliku od Sinjanki, Sinjane je puno teè zadràti u ku}i i oko nje. Mladen nije iznimka pa svoje slobodno vrijeme daruje uglavnom bo}ama, a zadnju godinu i Nogometnom klubu Junak, kojem predsjedava u ovom mandatu. Pri~ao bi on meni sada satima o svojim nogometnim junacima, posebice o svom crncu zvanom Pero koji razumije samo nalog Pero dodaj!, ali to sam zaustavila u za~etku. Jer, za razliku od njega, ja znam da u na{em HEP Vjesniku postoji i rubrika Na{i izvan HEP-a, u koju }u ga preseliti u nekom od sljede}ih brojeva. Ovdje je, pak, rije~ o rubrici On i ona u HEP-u. Kaù da ih to {to nose jednaki dres ne smeta, jer da se tijekom radnog vremena ne vi|aju. Druk~ije bi bilo da se vi|aju.

Na kraju {to re}i o ovom simpati~nom i uigranom paru supru`nika i kolega? HEP-u, zbog prvenstveno egzistencijalnih razloga, biti vjeran 30 i vi{e godina i nije osobito te{ko. Ali braku, ali èni, ali muù…, priznat }ete, nije lako. êstitamo!


Odgonetka kriàljke iz pro{log broja (vodoravno):Lirski bariton, obiljeàvati se, vrbe, eja, Aral, nandu, Angloma, Aginnum, Ron, g, zakipjeti, Ivo, E, Akra, o~i, E(leonora)D(use), lar, ocal, Marn, Er, eficijelno, neuko, oka, kos, Indira, oktant, Dean, N, i, rani, J(im)M(orrison), W(olfang)A(madeus)M(ozart), Aldama, mil, E(mil)C(ossetto), anakti, nakraj, travka


[PORT

Utemeljeno Planinarsko dru{tvo Elektroistra Pula

Planinarsko dru{tvo za sve vi{e planinara Ivica Tomi}

Planinari Elektroistre pozivaju na suradnju sve one koji u HEP-u organizirano planinare radi razmjene informacija i organizacije zajedni~kih izleta na planinama diljem Lijepe na{e

U Planinarskome domu Korita na U~ki, 9. rujna ove godine utemeljeno je Planinarsko dru{tvo Elektroistre. Dru{tvo je osnovalo 35 planinara, zaposlenih u Elektoistri koji su toga dana spojili ugodno s korisnim i organizirani izlet iskoristili za odràvanje sjednice Osniva~ke skup{tine. Za prvog predsjednika Planinarskog dru{tva izbaran je Enio Bugarin, rukovoditelj Odjela za vo|enje Elektroistre.

- Jedan dio zaposlenika Elektroistre ve} dugo odlazi na mjese~ne organizirane planinarske izlete. Kako se tim izletima od priklju~uje sve vi{e na{ih kolega, odlu~ili smo se organizirati kako bismo se mogli u~laniti u Planinarski savez Hrvatske i ostvariti sve du`nosti i obveze, ali i prava i privilegije koje pripadaju ~lanovima planinarskih dru{tava. Imamo dvije sekcije, planinarsku i hoda~ku, a mislimo poha|ati te~ajeve na kojima }e na{i ~lanovi u~iti o planinarenju i o~uvanju prirodnih ljepota. Struktura ~lanova na{eg Dru{tva je vrlo raznolika, ène i mu{karci, mladi i ne{to stariji, zaposlenici svih razina, a ponekad nam se pridruì i na{ direktor. Organizirat }emo izlete otprilike svaka tri tjedna, zimi bliè obali, a ljeti na vi{im predjelima Istre, rije~koga podru~ja, Velebita i Gorskoga kotara, rekao nam je E. Bugarin.

^lanovi Planinarskog dru{tva Elektroistre èle ostvariti i suradnju sa sli~nim udrugama unutar HEP-a pa mole sve koji organizirano planinare da im se jave radi razmjene informacija i organizacije zajedni~kih izleta na planinama diljem Lijepe na{e.

Ivica Tomi}

Osniva~ka skup{tina Planinarskog dru{tva Elektroistre u njima najdraèm - prirodnom ambijentu

U raznolikoj strukturi, Dru{tvo krase i lijepe na{e kolegice

Sve vi{e planinara na izletu po U~ki

Veselom dru{tvu planinara i prekrasnom okru`ju ovoga puta pridruìo se i Davor Mi{kovi}, direktor Elektroistre (prvi s lijeva)


Kutina je 29. i 30. rujna o.g. bila doma}in 7. {portskim susretima UHB HEP-a 1990.-1995. Memorijala Branko Andro{, na kojem se pribli`no 150 branitelja HEP-a nadmetalo u devet {portskih disciplina – ribolovu, kuglanju bo}anju, strelja{tvu,

[PORT

7. Memorijal Branko Andro{ UHB HEP-a 1990.-1995.

Napokon zlato isto~noj Hrvatskoj

Od ukupno devet disciplina, u ~ak njih {est (ribolov, kuglanje, bo}anje, strelja{tvo, stolni tenis i nogomet) premo}no najbolji su bili branitelji HEP-a iz isto~ne Hrvatske. U {ahu su pobijedili branitelji iz sredi{nje Hrvatske, u tenisu iz zapadne Hrvatske, a u ko{arci iz ju`ne Hrvatske

>

Zajedni~ka fotografija sudionika ovogodi{njih Susreta s predsjednikom Uprave HEP-a mr.sc. Ivanom Mravkom

Dragica Jurajev~i}

stolniom tenisu, nogometu, {ahu, tenisu i ko{arci Otvorenju Memorijala u petak 29. rujna bio je nazo~an i predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak, koji je sve okupljene pozdravio i zaèlio im dobre {portske rezultate i ugodno druènje.

Nakon nadmetanja u ~ak {est disciplina, najbolji su bili branitelji iz isto~ne Hrvatske i time napokon po prvi puta postali zlatni. Osvojili su prijelazni pokal ukupnog pobjednika sa ~ak 31 bodom. Drugo mjesto pripalo je braniteljima iz sredi{nje Hrvatske sa 22 boda, tre}e iz ju`ne sa 18 bodova, a ~etvrto mjesto braniteljima iz zapadne Hrvatske.

U subotu nave~er uslijedila je podjela medalja, a najveseliji su dakako bili Slavonci. Njima je ove godine sve i{lo na i od ruke i pobijedili su premo}no. Veliki prijelazni pokal na ~uvanje do sljede}eg Memorijala preuzeo je u ime ukupnog pobjednika Ivica Kopf, predsjednik Regionalnog odbora za isto~nu Hrvatsku, koji je zahvalio svojim {porta{ima na sna`nom srcu i {portskom naporu.

I ovi su Susreti odràni u srda~nom i kolegijalnom ozra~ju i iznimno dobroj organizaciji Organizacijskog odbora na ~elu sa Stankom Aralicom. Predsjednik UHB HEP-a Tihomir Lasi} ~estitao je pobjednicima, najaviv{i o{tre pripreme branitelja iz ostala tri regionalna odbora, koji }e im ga ve} idu}e godine svakako poku{ati preoteti. Doma}in sljede}ih Susreta bit }e Regionalni odbor za ju`nu Hrvatsku.

Na jezeru Banova Jaruga najbolji su mamac i najvi{e ulovljene ribe imali, tako|er, Slavonci

Stolnotenisa~i u borbi za medalje


U okviru ovogodi{njih Vinkova~kih jeseni, 16. rujna odigrana je revijalna utakmica izme|u Ko{arka{kog kluba HEP-a i Ko{arka{kog kluba Vinkovci. Pobijedili su doma}ini (88:76) za koje su nastupili i Petar Kuli}, doùpan Vukovarsko-srijemske ùpanije i @eljko Ili}, dogradona~elnik Vinkovaca. U HEP-ovoj mom~adi, premda su bili najavljeni, zbog drugih obveza nisu nastupili ~lanovi Uprave Ivica Toljan i Ante Despot te Mi{o Jurkovi}, direktor HEP Operatora distribucijskog sustava.

Spomenimo da su u svibnju ove godine, ko{arka{i HEP-a, na Turniru ko{arka{kih veterana odrànom u Crikvenici, osvojili bron~anu medalju, {to je do sada njihov najve}i postignuti uspjeh. Na putu do ogleda za broncu, HEP je ~etiri puta pobijedio zaredom i {teta je zbog nesretnog poraza u ve} skoro dobivenoj utakmici protiv Galeba iz [ibenika, koji je mom~ad HEP-a umjesto u finale odveo u borbu za tre}e mjesto. Time je propu{tena prigoda za borbu za zlato.

U borbi za bron~anu medalju HEP-ovci, predvo|eni ~lanom Uprave Ivicom Toljanom, uvjerljivo su pobijedili odli~nu mom~ad Puntamike za koju je, izme|u ostalih, nastupao i poznati ko{arka{ Emilio Kova~i}.

Taj je Turnir, kao i lani, osvojila mom~ad Policijske uprave primorsko goranske za koju je nastupao i Aramis Nagli}, koja je u finalu pobijedila [iben~ane.

[PORT

Ko{arka{ki klub HEP-a

Aktivni HEP-ovi ko{arka{i

Ko{arka{i HEP-a na Turniru ko{arka{kih veterana odrànom u Crikvenici, osvojili su bron~anu medalju, {to je do sada njihov najve}i uspjeh i…

Nogometni susret izme|u ju`ne i sredi{nje Hrvatske zavr{io je pobjedom ju`njaka (3:1), ali nenadma{ni su bili nogometa{i isto~ne Hrvatske

Ekipa kugla~a branitelja iz zapadne Hrvatske

Strijelce krasi mirna ruka i oko sokolovo Veliki prijelazni pokal u rukama je Ivice Kopfa, predsjednika pobjedni~ke mom~adi iz isto~ne Hrvatske

Pozla}eni Slavonci

…s ko{arka{ima KK Vinkovci s kojima su odigrali revijalnu utakmicu u okviru ovogodi{njih Vinkova~kih jeseni


Documents

HEP Vjesnik 228