47
Pitanje 1 / 253 Kod razvoja trzista: o trazi se nova misija za novi proizvod o trazi se nova misija za postojeci proizvod o kreiraju se novi proizvodi da zamene postojece Pitanje 2 / 253 Ocuvanje je stanje u kome: o pripojeno preduzece je uskladjeno sa preduzecem koje ga pripaja o preuzeto preduzece vodi akciju o pripojeno preduzece zadrzava nezavisnost Pitanje 3/253 Horizontalno spajanje ili pripajanje znaci: o kombinaciju sa preduzecima koja su direktni konkurenti o se dva preduzeca kombinuju tako da kreiraju novo pravno lice da se o kombinuju dva ili vise preduzeca koja imaju slicne proizvode i usluge Pitanje 4 / 253 Neprijateljsko pripajanje se naziva: o preuzimanje o spajanje o konsolidacija Pitanje 5 / 253 Konglomeratska diversifikacija podrazumeva: o isto trziste i istu tehnologiju o razlicita trzista i razlicite tehnologije o povezana trzista ili tehnologije Pitanje 6 / 253 Horizontalna diversifikacija podrazumeva: o povezana trzista ili tehnologije o isto trziste i istu tehnologiju o razlicita trzista i razlicite tehnologije Pitanje 7 / 253 Substitut za vertikalnu integraciju su: o kratkorocni ugovori o ekskluzivni ugovori o poslu o dugorocni ugovori

TACNI ODGOVORI - STRATEGIJSKI

Embed Size (px)

Citation preview

Pitanje 1 / 253 Kod razvoja trzista:

Pitanje 1 / 253 Kod razvoja trzista: trazi se nova misija za novi proizvod

trazi se nova misija za postojeci proizvod

kreiraju se novi proizvodi da zamene postojece

Pitanje 2 / 253 Ocuvanje je stanje u kome:

pripojeno preduzece je uskladjeno sa preduzecem koje ga pripaja

preuzeto preduzece vodi akciju pripojeno preduzece zadrzava nezavisnost

Pitanje 3/253 Horizontalno spajanje ili pripajanje znaci:

kombinaciju sa preduzecima koja su direktni konkurenti

se dva preduzeca kombinuju tako da kreiraju novo pravno lice da se

kombinuju dva ili vise preduzeca koja imaju slicne proizvode i usluge

Pitanje 4 / 253 Neprijateljsko pripajanje se naziva:

preuzimanje

spajanje

konsolidacija

Pitanje 5 / 253 Konglomeratska diversifikacija podrazumeva:

isto trziste i istu tehnologiju razlicita trzista i razlicite tehnologije

povezana trzista ili tehnologijePitanje 6 / 253 Horizontalna diversifikacija podrazumeva: povezana trzista ili tehnologije isto trziste i istu tehnologiju razlicita trzista i razlicite tehnologije Pitanje 7 / 253 Substitut za vertikalnu integraciju su: kratkorocni ugovori ekskluzivni ugovori o poslu dugorocni ugovoriPitanje 8 / 253 Najveca opasnost za vertikalno integrisano preduzece su: troskovi izgradnje sopstvenih prodajnih objekata troskovi birokratije opsti troskoviPitanje 9 / 253 Strategija vertikalne integracije ukljucuje prosirenje okvira delatnosti preduzeca: unazad ka krajnjim korisnicima i/ili unapred ka izvorima snabdevanja 'J unazad ka izvorima snabdevanja i/ili unapred ka glavnim konkurentima unazad ka izvorima snabdevanja i/ili unapred ka krajnjim korisnicima Pitanje 10 / 253 Kotler navodi tri moguce opcije u strategiji razvoja proizvoda: razviti nove atribute proizvoda,razviti varijacije kvaliteta,razviti dodajne modele i velicine Lj dodati poboljsanje proizvodu,prosirenje linije proizvoda,povecanje koriscene kolicine rj razviti nove atribute proizvoda ,povecati frekvenciju koriscenja,prosiriti liniju proizvodPitanje 11 / 253 Kotler sugerise dva pravca akcije u stvaranju strategije razvoja trzista: cpovecanje trzisnog ucesca i povecanje koriscene kolicine

prosirenje linije proizvoda i privlacnost za druge trzisne segment+ otvaranje dodajnih geografskih trzista i privlacnost za druge trzisne segmentePitanjel2/253 Strategija dupliranja znaci: raditi vise onoga u cemu je preduzece dobro

balansiranja, standardizovanja, prilagodjavanja, jer se ide na razlicita trazista

otkriti manje delove i njih agresivno razvijati

Pitanjel3/253 Vertikalna integracija moze biti: povezana i nepovezana unapred i unazad

horizontalna i konglomeratska

Pitanje 14 / 253 Transformationi lider: zasniva svoju moc na nagradama i kaznama je onaj koji radi u postojecem sistemu kulture umesto da nastoji da je menja je orijentisan na opunomocivanje saradnika

Pitanje 15/253 Najbitniji deo strategijskog liderstva je:

uticanje na zaposlene da dobrovoljno donose odluke koje unapredjuju preduzece n uticanje na zaposlene da formulisu i sprovode strategije uticanje na druge da razumeju sta treba uraditi efektivno

Pitanje 16/253 Moc pojedinih sektora se zasniva na :

moci polozaja,moci resursa,moci kontrole,politickoj moci

moci polozaja,informacionoj moci.moci okolnosti,politickoj moci moci pozicije,moci strucnosti,moci kontrole,politickoj moci

Pitanje 17/253 Ubedjivanje je prisutno kada je :

izvor moci individua,a koriscenje moci implicitno

izvor moci institucija.a koriscenje moci implicitno

izvor moci individua,a koriscenje moci eksplicitno

Pitanje 18/253 Autoritet je :

sposobnost da se utice da drugi obavljaju aktivnosti koje inace ne bi obavljali pravo primene sile na druge

primena dovoljno sile na druge da menjaju ponasanje

Pitanje 19/253 Akcionari stavljaju akcenat na:

rast prodaje,rast aktive

rentabilnost u poredjenju sa angazovanim kapitalom

trzisnu stopu prinosa na njihove investicije,trzisnu vrednost njihove investicije

Pitanje 20 / 253 Sistem uprave koji funkcionise u Japanu je:

kolektivni kapitalizam

akcionarski kapitalizam stejkholderski kapitalizam

Pitanje 21 / 253 Sistem uprave koji funkcionise u Evropi je: akcionarski kapitalizam stejkholderski kapitalizam

kolektivni kapitalizam

Pitanje 22 / 253 Stejkholderi su:

pojedinci i grupe koji poseduju akcije preduzeca

pojedinci i grupe koje mogu da uticu (ili su pod uticajem) na rezultate poslovanja preduzeca

pojedinci koji formulisu i primenjuju strategiju

Pitanje 23/25 Ukoliko je atraktivnost grane mala,a konkurentna pozicija preduzeca slaba,namece se:

strategija zaokreta strategija suzavanja ili zatvaranja preduzeca

diversifikacija kao strategija rasta

Pitanje 24 / 253 Ukoliko se menadzeri regrutuju van preduzeca,a menadzerski tim je heterogen:

situacijaje nejasna

ide se na stabilnu strategiju sa inovacijam to ce za posledicu imati strategijsku promenu

Pitanje 25 / 253 Ukoliko menadzeri dolaze iz preduzeca,a menadzerski tim je heterogen ide se obicno na: stabilne strategije koje se unekoliko inoviraju

strategijske promene stabilne strategije

Pitanje 26 / 253 Sustina agencijske teorije je da:

principal delegira autoritet na agenta da radi u njegovom interesu

principal kontrolise agenta

covek koji se emocionalno ponasa i zeli da bude eticki odgovoran

Pitanje 27 / 253 Stil strategijske kontrole primenjuju preduzeca kod kojih su:

mali planski uticaj,a cvrsta fmansijska kontrola nad menadzerima SPJ

veliki planski uticaj,a fleksibilni kontrolni nad menadzerima SPJ osrednji planski,a cvrsti strategijski sistem kontrole nad menadzerima SPJ

Pitanje 28 / 253 Stil strategijskog planiranja primenjuju preduzeca kod kojih su:

mali planski uticaji,a cvrsta finansijska kontrola nad menadzerima SPJ veliki uticaj menadzera preduzeca na menadzere SPJ u planiranju.a fleksibilni kontrolni uticaji

osrednji planski,a cvrsti strategijski sistem kontrole nad menadzerima SPJ

Pitanje 29 / 253 Cilj bencmarkinga je :

trazenje preduzeca koje je najrentabilnije trazenje najbolje prakse

trazenje preduzeca koje je najproduktivnije

Pitanje 30 / 253 Koriste se cetiri tipa strategijske kontrole:

kontrola pretpostavki,primene,strategijsko pracenje,specijalna

kontrola opreznosti rj kontrola informacija,primene,ponasanja,specijalna kontrola opreznosti

kontrola pretpostavki,primene,ponasanja,strategijsko pracenje

Pitanje 31/253 Konkurentska prednost je obicno rezultat superiornosti u jednom od tri podrucja:

izvorima,strucnosti,poziciji

izvorima,sposobnosti,kompetentnosti ? strucnosti,sposobnosti,poziciji

Pitanje 32 / 253 Kontrola informacija se primarno bavi pitanjem da li preduzece :

"radi stvari na pravi nacin"

"vrsi odgovarajucu alokaciju resursa" "radi prave stvari"

Pitanje 33 / 253 Postoji 2 tipa strategijske kontrole:

kontrola informacija i ponasanja kontrola pretpostavki i ponasanja

kontrola informacija i kontrola primene

Pitanje 34 / 253 Na nivou SPJ kontrola se primarno bavi poboljsanjem konkurentske poricijc.i dominira:

strategijska kontrola operativna kontrola takticka kontrola

Pitanje 35/253 Kontigentni planovi se pouzdanije rade ako preduzece koristi: eksplorativni metod

metod ocekivane buducnosti metod scenarija

Pitanje 36 / 253 Planovi za slucaj iziienadjenja se zovu:

konvergentni planovi

kontigentni planovi n

"hitni" planovi

Pitanje 37 / 253 Teorija eventualnosti: tvrdi da je uspeh osiguran kada preduzece obezbedi dobru uskladjenost izmedju situacije u poslovnoj sredini i njegove strategije i strukture

tvrdi da je uspeh osiguran kada preduzece obezbedi dobru uskladjenost izmedju interne sredine i njegove strukture i strategije

se zasniva na pretpostavci da isti uzrok nece imati isti efekat

Pitanje 38 / 253 Centri prihoda su centri odgovornosti: u kojima se performanse mere u smislu razlike izmedju prihoda i izdataka

kod kojih se performanse mere u smislu monetarnih jedinica prodaje bez uzimanja u obzir troskova koriscenih izvora

koji koriste veliku aktivu koja se mora uzeti u obzir pri oceni performansi

Pitanje 39 / 253 Za ispravnu strategijsku orijentaciju bitna su cetiri bazicna merila:

fokus na potrosace,procesi,finansijska perspektiva,inventivnost

fokus na potrosace,interna perspektiva,finansijska perspektiva,inovativnost

fmansijska perspektiva,marketing perspektiva,fokus na potrosace.inovativnost

Pitanje 40 / 253 Dinamicki nuiltidimcnzionalni model meri efektivnost preko tri organizaciona nivoa:

projekti,SPJ,preduzece

funkcije,SPJ,preduzece

zadaci,SPJ,preduzece

Pitanje 41 / 253 Sugerise se novi model za merenje performansi: staticki multidimenzionalni model L1

sistem balansiranih merila dinamicki multidimenzionalni model 1'

Pitanje 42 / 253 Tehnicki pristup: procenjuje sposobnost preduzeca da bude inovativno i funkcionise brzo reagujuci na promene

se koristi kod menadzera da se proceni koliko uspesno preduzece kontrolise svoju eksternu sredinu procenjuje sposobnost preduzeca da kombinuje strucnost i izvore

Pitanje 43 / 253 Strategija vodjstva u troskovima za svoje sprovodjenje preferira: funkcionalnu strukturu i organizaciju po proizvodima

divizionu strukturu

funkcionalnu strukturu i organizaciju po trzistima

Pitanje 44 / 253 Kod preduzeca sa malom povezanoscu proizvoda i malom povezanoscu trzista se trazi:

centralizovano odlucivanje odlucivanje top menadzmenta decentralizovano odlucivanje

Pitanje 45 / 253 Kod preduzeca sa visokom povezanoscu proizvoda,a sa skromnom povezanoscu trzista odgovara:

funkcionalna struktura

diviziona struktura

multidiviziona struktura

Pitanje 46 / 253 Ispoljava se tendencija da organizacije postaju:

"dublje" "plice"

sa vise hijerarhijskih nivoa

Pitanje 47 / 253 Za razumevanje promena organizacione strukture treba poci od razmatranja uzajamnih odnosa izmedju cetiri elementa organizacije: zadatka,strukture,sredstva,ljudi

funkcije,strukture,sredstva,ljudi D

funkcije,strukture,sisterna,ljudiPitanje 48 / 253 Jedan od izvora strategijske disonance je: razlika izmedju strategije preduzeca i strategijske akcije n

razlika izmedju strategije i strukture preduzeca

razlika izmedju strategije i kulture preduzeca

Pitanje 49 / 253 Cetiri moguca ishoda formulisanja i sprovodjenja strategije su: uspeh,rulet,teskoce,neuspeh

podesavanje,adaptiranje,reorijentacija,ponovno kreiranje uspeh,neizvesnost,problemi,neuspeh

Pitanje 50 / 253 Strategija je transformaciona:

ako se preduzece suocava sa skromnim rizikom i primenjuje ista pravila igre kao i njegovi glavni konkurenti u grani kada se preduzece suocava sa rizikom jer pokusava da menja pravila igre u grani

ako se preduzece suocava sa skromnim rizikom jer pokusava da menja marketing pristup

Pitanje 51/253 Strategija je operativna:

kada se preduzece suocava sa rizikom jer pokusava da menja pravila igre u grani kada se preduzece suocava sa rizikom jer pokusava da menja marketing pristup ako se preduzece suocava sa skromnim rizikom i primenjuje ista pravila igre kao i njegovi glavni konkurenti u grani

Pitanje 52 / 253 Primena strategije ima u fokusu: efektivnost Efikasnost

preduzetnicki fokus

Pitanje 53 / 253 Radikalna strategijska promena podrazumeva:

istu granu.organizaciju

istu granu.organizaciju i proizvode istu granu

Pitanje 54 / 253 Rutinska strategijska promena ukljucuje: nov marketing pristup

nove proizvode i nov marketing pristup nastavljanje sa postojecom strategijomPitanje 55 / 253 Teorija O ("meki" pristup) je promena: zasnovana na ekonomskoj vrednosti zasnovana na sposobnosti organizacije

zasnovana na eksternim snagama koje pokrecu promene

Pitanje 56 / 253 Teorija E ("tvrdi "pristup) promena: se zasniva na sposobnosti organizacije

se zasniva na razvijanju otvorene kulture u dugom roku

se zasniva na ekomonskoj vrednosti

Pitanje 57 / 253 Na reaktivne promene se ide kada :

snage u preduzecu imaju moc da menjaju status quo

interne snage vrse pritisak na preduzece da mora da se menja eksterne snage vrse pritisak na preduzece da mora da se menja

Pitanje 58 / 253 Inostrane direktne investicije:

su ulaganja kapitala u stranu zemlju u ocekivanju prinosa

su kupovima inostranih hartija od vrednosti u ocekivanju prinosa

ne ocekuju kontrolu nad preduzecem u koje se investira

Pitanje 59 / 253 Postojc dva nacina da se ne ide na strategijske alijanse: interni razvoj,spajanje sa dotle samostalnim preduzecima interni razvoj,pripajanje dotle samostalnih preduzeca

eksterni razvoj,pripajanje dotle samostalnih preduzeca

Pitanje 60 / 253 Preduzece se suocava sa dva problema kada se opredeli na strategijske alijanse: strategijska uskladjenost,organizaciona uskladjenost izbor partnera,kulturna uskladjenost izbor partnera,upravljanje alijansom

Pitanje 61 7253 Pokretaci procesa globalizacije su: medjunarodna trgovina,inostrane direktne investicije,strategijske alijanse

medjunarodna trgovina,portfolio investicije,strategijske alijanse

medjunarodna trgovina,inostrane direktne investicije,dugorocni ugovori

Pitanje 62 / 253 Ako je za razvoj proizvoda potrebno veliko ulaganje u istrazivanje i razvoj,cena igra znacajnu ulogu u odlucivanju potrosaca u kupovini-to govori u prilog:

adaptacije

koriscenja fleksibilne strategije standardizacije

Pitanje 63 / 253 Preduzeca koja se nalaze u granama gde je visok pritisak za lokalnim prilagod javanjem,a nizak za snizavanjem troskova slede:

domacu strategiju multidomacu strategiju

medjunarodnu strategiju

Pitanje 64 / 253 Ukoliko nema pritiska za lokalno prilagodjavanje,ni za ekonomiju troskova preduzece sledi:

globalnu strategiju medjunarodnu strategiju

multidomacu strategiu

Pitanje 65 / 253 Ukoliko je trzisna atraktivnost skromna,a rizik visok:

ide se na poslove preko domacih nezavisnih distributera G obicno se izvozi po porudzbini sa obezbedjenim placanjem L!

traze se zajednicka ulaganjaPitanje 66 / 253 Ako je trziste atraktivno,a rizik visok:

ide se na poslovne aktivnosti koje ne zahtevaju fmansijske obaveze a

ide se na skromne fmansijske obaveze n

obicno se izvozi po porudzbini

Pitanje 67 / 253 Pravi se razlika izmedju dva procesa izbora trzista:

reaktivnog i proaktivnog 11

defanzivnog i ofanzivnog n

reaktivnog i ofanzivnog

Pitanje 68 / 253 Filijale na strategijski vaznim trzistima na kojima transnacionalno preduzece ima skromnu sposobnost se nazivaju: sprovodilac n crna rupa 11

kontributor

Pitanje 69 / 253 Filijala sa velikom kompetentnoscu na strategijski manje vaznim trzistima se naziva:

kontributor sprovodilac strategijski lider

Pitanje 70 / 253 Transnacionalno preduzece ima 3 sposobnosti i prednosti:

globalna efektivnost,inoviranje i ucenje u svetu,kreiranje vrednosti po najnizim troskovima

globalna efektivnost,stimulisanje inovacije i ucenja u svetu,prilagodjavanje proizvoda zahtevima potrosaca globalna efikasnost,stimulisanje inovacije i ucenja u svetu i njihov transfer u celom preduzecu,trazenje nacina da se kreira vrednost za potrosace po najnizim troskovima

Pitanje 71 / 253 Medjunarodno (internacionalno) preduzece : je fleksibilno i sposobno da se izadje u susret razlikama u traznji u pojedinim zemljama

adaptira proizvode globalnim zahtevima i potrebama

se preokupira globalnim trzistem,ali sekundarno u odnosu na domace

Pitanje 72 / 253 Globalni potrosaci su grupa potrosaca:

sa heterogenim potrebama koje traze u atributima proizvoda

sa homogenim potrebama koje traze u atributima proizvoda

koji preferiraju prilagodjene proizvode specificne namene

Pitanje 73 / 253 Glavni indikator procesa globalizacije je:

konvergencija potreba i zahteva potrosaca

tehnologija

pojava globalnih konkurenata

Pitanje 74 / 253 Participacija preduzeca na trzistima van svoje zemlje moze biti dvojaka: multinacionalna i internacionalna' internacionalizacija i globalizacija

globalna i transnacionalna

Pitanje 75 / 253 Trajna konkurentska prednost u globalnoj ekonomiji lezi sve vise u lokalnim stvarima.To Porter zove:

klasteri kriticne mase na jednom mestu

klasteri kriticne mase na vise mesta

konkurentska prednost nacija

Pitanje 76 / 253 Porter smatra da 4 faktora doprinose naciji da uoblicava sredinu u kojoj domaca preduzeca konkurisu da unaprede Hi ogranice kreiranje konkurentske prednosti:

uslovi faktora,traznje,povezane i podrzavajuce grane,strategija,struktura i rivalitet preduzeca

uslovi faktora,ponude,podrzavajuce grane,strategija i struktura preduzeca

uslovi faktora,traznje,povezane i podrzavajuce grane,taktika,strategija i rivalitetPitanje 77 / 253 Potrosaci globalnih proizvoda preferiraju: prilagodjene proizvode specificne namene

proizvode sa visim cenama dobar odnos cena/kvalitet

Pitanje 78 / 253 Globalni proizvodi:

su oni koji se prodaju u citavom svetu sa znacajnim modifikovanjem su oni koji se prodaju u citavom svetu bez znacajnog modifikovanja

se prilagodjavaju zahtevima potrosaca na svakom trzistu

Pitanje 79 / 253 Koncept avotnog ciklusa proizvoda: je instrument pomocu koga preduzece moze izvrsiti podelu proizvoda u proizvodnom programu na one gde se zeli da se bude inovator i gde se zeli pratiti vodjstvo drugih

je instrument pomocu koga preduzece moze da vidi gde treba izvrsiti promene.na kojim proizvodima

je instrument pomocu koga preduzece moze videti koje proizvode je potrebno inovirati

Pitanje 80 / 253 Defanzivna IR strategija: znaci da preduzece svesno prepusta drugima vodecu ulogu

je pozeljna da bi preduzece bilo prvo na trzistu

je ona kojom preduzece pruza otpor inovaciji

Pitanje 81/253 Tradicionalna IR strategija: je ona kojom se preduzece suocava i pruza otpor inovaciji

se zasniva na simbiozi sa "velikim bratom"

reaguje na trziste stvoreno od ofanzivnog i defanzivnog inovatora

Pitanje 82 / 253 Primenjeni inzenjering je:

orijentacija preduzeca na poznate proizvode

orijentacija preduzeca na nepoznate proizvode

orijentacija preduzeca na inoviranje

Pitanje 83 / 253 Kada preduzece ide na penetraciju trzista ide se na : defanzivnu strategiju IR aktivnosti

ofanzivnu strategiju IR aktivnosti

Imitativnu strategiju IR aktivnosti

Pitanje 84 / 253 Iskoristiti je: jaka tehnoloska pozicija,ali tehnologjja nije znacajna u trzisnom smislu

dobra tehnoloska pozicija i znacajna tehnologija

slaba tehnoloska pozicija,ali je znacaj tehnologije veliki

Pitanje 85 / 253 Stvaranje portfolio tehnologija zahteva procenu:

znacaja tehnologije i relativne tehnoloske pozicije

znacaja tehnologije i stope promena tehnologije

relativne tehnoloske pozicije i stope promena tehnologije

Pitanje 86/253 Konsolidatorima se nazivaju preduzeca koja konkurisu u grani koja se nalazi u: fazi zastarelosti u zivotnom ciklusu

fazi rasta u zivotnom ciklusu fazi opadanja u zivotnom ciklusu

Pitanje 87 / 253 Preduzeca koja preduzimaju rizik u veoma dinamicnoj sredini u kojoj su kako barijere ulaska tako i izlaska cesto niske se nazivaju: Pioniri

pokretaci koncepta

konsolidatori

Pitanje 88 / 253 Ukoliko se posmatraju dve dimenzije stopa tehnoloske promene i zivotni ciklus grane dobijaju se cetiri situacije:

stabilna evolucija,kreativna destrukcija,brzi rast,haoticni rast

mirne vode,brzi rast,kreativna destrukcija,nemirne vode

stabilna evolucija,brzi rast,haoticni rast,nemirne vode

Pitanje 89/253 Konkurencija zasnovana na vremenu:

se meri brzinom reagovanja na zahteve sa trzista

se odnosi na sposobnost brzog uvodjenja novih proizvoda i usluga u proizvodni program

se meri brojem proizvoda koji preduzece moze da proizvodi u jedinici vremena

Pitanje 90 / 253 Fleksibilnost proizvodnog programa: se meri brojem proizvoda koji preduzece moze da proizvodi u jedinici vremena

se odnosi na sposobnost brzog uvodjenja novih proizvoda i usluga u proizvodni program

se deflnise kao sposobnost da se varira obim proizvodnje u jedinici vremena bez negativnih posledica na kvalitet

Pitanje 91 / 253 Poslednjih godina u granama koje dozivljavaju brze promene preduzeca su se preorijentisala na paradigmu:

"masovno prilagodjavanje"

"masovna proizvodnja"

"strategijska fleksibilnost"Pitanje 92 / 253 U slucaju masovnog prilagodjavanja akcenat je na:

ekonomiji velicine

ekonomiji obima ekonomiji sirine

Pitanje 93 / 253 U slucaju masovne proizvodnje akcentira se: ekonomija sirine Lj ekonomija velicine a

ekonomija obima

Pitanje 94 / 253 Akcenat treba da bude na jakom istrazivacko-razvojnom sektoru,razvoju novih proizvoda i jakim finansijskim izvorima kada su: promene na trzistu brze od tehnoloskih promena

promene u tehnologiji brze nego trzisne promene

spore i tehnoloske i trzisne promene

Pitanje 95 / 253 Da se uspe akcenat treba da bude na masovnom marketingu,distribuciji i prodaji,a prednost prvog preduzeca je vremenski ogranicena kada su:

tehnoloske promene brze,a trzisne spore

brze i tehnoloske i trzisne promene trzisne promene brze,a tehnoloske spore

Pitanje 96 / 253 Povoljna situacija za sticanje dugorocne dominantne pozicije je kada su:

spora evolucija tehnologije i trzista (mirne vode)

brze tehnoloske,a spore trzisne promene

brze trzisne,a spore tehnoloske promene

Pitanje 97 / 253 Da bi preduzece moglo da sagleda ulogu tehnologije u sticanju i odrzavanju konkurentne prednosti mora da proceni dva kriticna faktora:

stopa tehnoloske promene i zivotni ciklus grane

pribavljanje tehnologije i upravljanje tehnologijom brzina evolucije tehnologije i brzina evolucije trzista

Pitanje 98 / 253 Eksplorativno predvidjanje: polazi od pretpostavke da se tehnoloski razvoj odvija nekim svojim prirodnim tokom koji se moze sagledati i na koji moze da se utice polazi od ciljeva koji treba da se ostvare u buducnosti

ciljevi determinisu razvoj tehnologijePitanje 99 / 253 Osnova za novi strategijski pristup trzistu od strane preduzeca su: radikalne inovacije

inkrementalne inovacije

takticke inovacije

Pitanje 100/253 Kod normativnog tehnoloskog predvidjanja: koristi se sadasnje poznavanje naucnog potencijala

ciljevi determinisu razvoj tehnologije

polazi se od pretpostavke da se tehnoloski razvoj odvija nekim svojim prirodnim tokom

Pitanje 101/253 Informacije koje su od znacaja za ocenu tehnoloskih promena su: invencija,uvodjenje inovacije,difuzije rasta i faze zrelosti

inovacija,stopa difuzije tehnologije,supstitucije tehnologije i vremenski razmak inovacije

stopa difuzije tehnologije.supstitucije tehnologije,frekvencija tehnoloske inovacije i vremenski razmak inovacije

Pitanje 102 / 253 Preduzeca koja sacinjavaju grane visoke tehnologije su: tehnoloska preduzeca

inovativna preduzeca

tehnicka preduzeca

Pitanje 103/253 S kriva je: sredstvo predvidjanja promena proizvoda sredstvo predvidjanja promena u sredini sredstvo predvijanja tehnoloskih promena

Pitanje 104/253 Tehnoloske promene zahtevaju i omogucavaju istovremeno:

dinamicko pozicioniranje proizvoda na trzistu

radikalno pozicioniranje proizvoda na trzistu

inkrementalno pozicioniranje proizvoda na trzistu

Pitanje 105/253 Kako dolazi do efekta krive iskustva:

troskovi rastu po ravnomernoj stopi kad god se kumulativni obim proizvodnje udvostruci n troskovi opadaju po neravnomernoj stopi kad god se kumulativni obim proizvodnje poveca

troskovi opadaju po ravnomernoj stopi kad god se kumulativni obim proizvodnje udvostruci

Pitanje 106/253 Stopa inovacije proizvoda opada,a povecava se inovacija procesa u:

fluidnoj fazi

tranzicionoj fazi

specificnoj fazi

Pitanje 107/253 Revolucionarni proizvodi su rezultat:

inkrementalnih inovacija

diskontinuelnih inovacija

dinamicnih kontinuelnih inovacija

Pitanje 108/253 Ako se posmatraju efekat inovacije na navike i ponasanje potrosaca i na konkurentnost postojecih preduzeca dobijaju se sledeci tipovi inovacija:

glavne,radikalne,inkrementalne,strategijske inovacije

cisto drustveni,drustveno tehnicki,cisto tehnicki tip inovacije

glavne,poslovne,tehnoloske,menadzment inovacije

Pitanje 109/253 Korisnost inovacija u preduzecima se meri primarno njihovim doprinosom: nauci

tehnologiji konkurentnoj prednosti preduzeca

Pitanje 110/253 Inovacija je: korisna primena nove ideje

pojava nove ideje

napustanje uobicajenih formi organizacija sto menja nacin na koji se posao obavlja

Pitanje 111 / 253 Organizacija koja uci nastoji da njena stopa ucenja bude: jednaka stopi promena u eksternoj sredini

jednaka ili veca nego stopa promena u eksternoj sredini

manja nego stopa promena u eksternoj sredini

Pitanje 112/253 Cetiri genericke strategije znanja su:

sustinsko,napredno,inovativno,zadrzano

strategijsko,takticko,informciono,zadrzano ojacavanje,ekspanzija,pribavljanje,inicijativnost

Pitanje 113/253 Tri su osnovne defanzivne strategijske opcije:

horizontalna integracija,povezana diversifikacija i zajednicka ulaganja

suzavanje,dezinvestiranje i likvidiranje

koncentracija,razvoj trzista i razvoj proizvoda

Pitanje 114/253 Ako su potencijal za konkurentnu prednost i strategijski rizik eksternog pribavljanja visoki treba se opredeliti za:

pribavljanje znanja eksterno

ugovorne aranzmane stvaranje znanja interne u preduzecu

Pitanje 115 7253 Napredno ziianjc:

omogucava preduzecu da vodi u svojoj grani i da se znacajno razlikuje od konkurenata

omogucava vitalnost u odnosima sa konkurentima

je minimum znanja potrebnog za "ucesce u igri"

Pitanje 116/253 Strategijski razmak je odnos izmedju: onog sto preduzece mora da zna i onog sto preduzece zna

onog sto preduzece mora da radi i sta stvarno moze da radi

onog sto preduzece mora da radi i onog sto preduzece zna

Pitanje 117/253 Strategijsko znanje omogucava preduzecu da: stekne prednost u primeni ostvari diferentnu prednost

razume sta je pravo u ponasanju

Pitanje 118/253 Intelektualni kapital cine: zemlja,prirodni resursi,radna snaga

znanje,informacije,intelektualna svojina.iskustvo

znanje,radna snaga,iskustvo

Pitanje 119/253 Neopipljivu aktivu konkurenti: mogu da pribave i uspesno imitiraju u kratkom vremenskom periodu

tesko mogu da pribave,ali mogu da je uspesno imitiraju u kratkom vremenskom periodu

ne mogu da pribave i uspesno imitiraju u kratkom vremenskom perioduPitanje 120 / 253 Struktura inovativne organizacije je : plitka

birokratska

sa hijerarhijskom kontrolom

Pitanje 121 / 253 Kada postoji operaciona povezanost novog poslovnog poduhvata sa postojecim poslovanjem i strategijski znacaj ide se na: poslovnujedinicu

direktno integrisanje

ugovore

Pitanje 122/253 Kada ne postoji operaciona povezanost novog poslovnog poduhvata sa postojecim poslovanjem,a postoji strategijski znacaj novog poslovanja sugerise se da se ide na: direktno integrisanje

kompletno odvajanje poslovnu jedinicu

Pitanje 123/253 Strategiju zaokreta treba primenjivati: kada je preduzece u teskocama,ali ga dugorocno posmatrano vredi spasavati

kada je preduzece u teskocama,ali ga kratkorocno vredi spasavati

kada strategija suzavanja ne daje ocekivane rezultate

Pitanje 124/253 Pravi se razlika izmedju tri tipa restrukturiranja: organizacionog,portfolio,finansijskog

restrukturiranje preduzeca,SPJ,poslovnih funkcija

organizacionog,finansijskog i restrukturiranja poslova

Pitanje 125/253 Portfolio restrukturiranje: ima za posledicu promenu u strukturi kapitala ima najslabiji efekat na performanse ima za posledicu znacajne promene u miksu aktive preduzeca i poslova koje obavlja

Pitanje 126/253 Jedan od razloga da se preduzece opredeli za strategiju zetve je: kada strategija suzavanja ne daje ocekivanje rezultate

zbog antimonopolskog zakonodavstva pojava novog preduzeca u grani

Pitanje 127 / 253 Postoje tri strategije smanjenja poslovanja: redefmisanje poslovanja,rekomponovanje poslovanja,realokacija sustine poslovanja redukcija radne snage,organizaciono redizajniranje,sistemska strategija

redefmisanje poslovanja,organizaciono redizajniranje,rekomponovanje poslovanja

Pitanje 128 / 253 Tip lidera koji nema sposobnosti ni u stvaranju vizije,ni u sprovodjenju strategije se naziva: sanjalica

Tehnicar zrtva

Pitanje 129 7253 Strategijsko liderstvo se definise kao sposobnost: da se utice na druge da dobrovoljno donose odluke koje unapredjuju dugorocnu vitalnost preduzeca,a da se istovremeno odrzava karatkorocna finansijska sposobnost

da se stvori i primeni imidz koji akcentira ono sto preduzece zeli da postane

da se kreiraju nove ideje i metode da se od prosecnog preduzeca dobiju natprosecni poslovni rezulatati

Pitanje 130/253 Pasivni menadzment putem izuzetka ukljucuje: pracenje zaposlenih i korektivnu akciju da se posao efektivno sprovede

objasnjenje posla kako treba da se obavi nesto da bi se dobila nagrada

kaznjavanje i druge korektivne akcije,kao reagovanje na devijacije od ustanovljenih standarda ponasanja

Pitanje 131 / 253 Transformacioni lideri:

su retki i obicno se pojavljuju kada je jedna organizacija u stanju stresa

se mogu naci u svakqj organizaciji,na svakom organizacionom nivou

se ne mogu naci u svakoj organizaciji

Pitanje 132/253 Prvi zadatak za transformacionog lidera je da: sagleda potrebu za promenom

da ide na inkrementalne promene

da motivise zaposlene da prihvate promenu

Pitanje 133/253 Harizmatski lider je pre za:

evolucionalne,nego revolucionarne promene revolucionarne,nego evolucionalne promene

inkrementalne nego revolucionarne promene

Pitanje 134/253 Tip lidera koji je dobar u sprovodjenju strategije,ali je slab u kreiranju vizije se naziva: sanjalica

lider-menadzer radilica

Pitanje 135/253 Na osnovu dve dimenzije liderstva dobija se cetiri tipa lidera: superioran lider,politicki igrac,tehnicar i lider-menadzer

sanjalica,zrtva,radilica i lider-menadzer

spavalica,superioran lider,radilica i lider-menadzer

Pitanje 136/253 Kerol sugerise piramidu drustvene odgovornosti preduzeca: drustvena,pravna,eticka i filantropska odgovornost

drustvena,pravna,finansijska i filantropska odgovornost ekonomska,pravna,eticka i filantropska odgovornost

Pitanje 137 7253 Ako preduzece nije sposobno ili ne zeli da sebe ogranicava razmatrajuci odgovornost prema svim stejkholderima u sredini zadatakje drustva,obicno u liku drzave,da preduzima akcije ogranicenja-to je:

zakon drustvene odgovornsti gvozdeni zakon odgovornosti

metalni zakon odgovornosti

Pitanje 138/253 Po Fridmanovom stanovistu drustvena odgovornost:

doprinosi otvorenoj trzisnoj privredi steti otvornoj trzisnoj privredi ne utice na trzisnu privredu

Pitanje 139/253 Kada je individua izvor moci,a koriscenje moci implicitno prisutno je:

prevladavanje

naredjivanje

ubedjivanje

Pitanje 140/253 Kada je izvor moci institucija,a koriscenje moci eksplicitno prisutno je

komandovanje

ubedjivanje modelovanje

Pitanje 141/253 U literaturi postoji podela glavnih stejkholdera u cetiri grupe:

vlasnici kapitala i vlasnici manje opipljive aktive,zaposleni i privreda akcionari,menadzeri,zaposleni i privreda

aktivni i oni na koje se utice,primarni i sekundarni

Pitanje 142 7253 Grupe stejkholdera se dobro indentifikuju na osnovii tri kriterijuma:

vlasnistvo-posedovanje neke aktive,legitimitet odnosa sa preduzecem i osecanja-kod familijarnih firmi

vlasnistvo-posedovanje neke aktive,osetljivost-znacaj koji se pridaje odnosima sa preduzecem i urgentnost zahteva moc da uticu na preduzece,legitimitet odnosa sa preduzecem i urgentnost zahteva u odnosima sa preduzecem

Pitanje 143/253 Smatra se da u tri glavna ekonomska centra u savremenom svetu postoje tri razlicita sistema uprave preduzeca:

stejkholderski kapitalizam,akcionarski kapitalizam i kolektivni kapitalizam

stejkholderski kapitalizam,akcionarski kapitalizam i individualni kapitalizam

stejkholderski kapitalizam,agencijski kapitalizam i individualni kapitalizam

Pitanje 144/253 Ukoliko je atraktivnost grane osrednja.a preduzece ima jaku ili osrednju strategijsku poziciju obicno se ide na strategiju:

koncentricnog rasta.sa menadzerom koji je dinamicni ekspert za granu

diversifikacije.sa analiticnim portfolio menadzerom stabilnosti,sa menadzerom koji je oprezni planer dobiti

Pitanje 145/253 Ako je atraktivnost grane velika ili osrednja,a strategijska pozicija preduzeca slaba naniece se strategija:

zaokreta,sa menadzerom koji je specijalista za zaokret

diversifikacije,sa analiticnim portfolio menadzerom

stabilnosti,sa menadzerom koji je oprezni planer dobiti

Pitanje 146/253 Kada je atraktivnost grane vclika,a preduzece ima jaku ili osrednju konkurentsku poziciju obicno se ide na strategiju:

koncentricnog rasta ,sa menadzerom koji je dinamicni ekspert za granu

zaokreta.sa menadzerom koji je specijalista za zaokret

stabilnosti,sa menadzerom koji je oprezni planer dobiti

Pitanje 147/253 Ako se menadzeri regrutuju sa trzista menadzera,a menadzerski tim je homogen:

velika je verovatnoca da ce to za posledicu imati veliku strategijsku promenu

onda je situacija nejasna

preduzece ce imati stabilnu strategiju sa inovacijama

Pitanje 148/253 Ako se menadzeri regrutuju iz preduzeca,a menadzerski tim je homogen preduzece ce imati:

stabilnu strategiju sa inovacijama

nepromenjenu strategiju stabilnu strategiju

Pitanje 149/253 Dominir a praksa da je uloga menadzmenta da:

odobrava i da prati primenu strategije

formulise i da prati primenu strategije

formulise i primenjuje strategiju

Pitanje 150/253 Dominira praksa da je uloga upravnog odbora da:

odobrava i da prati primenu strategije

formulise i primenjuje strategiju

formulise i odobrava strategiju

Pitanje 151/253 Predsednik upravnog odbora moze imati vise uloga.Uloga mentora:

daje instrukcije generalnom direktoru da se preduzmu poslovne akcije

u kojoj predsednik zeli da mu se direktor obrati za savet

akcentira se davanje saveta da se utice na ponasanje generalnog direktora

Pitanje 152/253 Razlikuju se tri tipa eksternog bencmarkinga:

konkurentski.granski i najuspesniji u grani

konkurentski,granski i najbolji u klasi

konkurentski,u strategijskqj grupi i najbolji u klasi

Pitanje 153/253 Tipovi konkurentnog poredjenja su: interni i eksterni

interni i konkurentski

interni i granski

Pitanje 154/253 Koji stil upravljanja primenjuju preduzeca kada menadzeri preduzeca koriste osrednji planski i cvrsti strategijski sistem kontrole nad menadzerima SPJ: strategijsko planiranje

strategijska kontrola

finansijska kontrola

Pitanje 155/253 Koji stil upravljanja primenjuju preduzeca kod kojih su veliki uticaji menadzera preduzeca na menadzere SPJ u planiranju.a fleksibilni kontrolni uticaji: finansijska kontrola

strategijska analiza strategijsko planiranje

Pitanje 156/253 Postoje tri stila upravljanja u diversifikovanom preduzecu: strategijska analiza,strategijska kontrola i finansijska kontrola

strategijsko planiranje,strategijska kontrola i finansijska kontrola

strategijsko planiranje,takticka kontrola i finansijska kontrola

Pitanje 157/253 Danas preovladjuje podela na: strategijsku.takticku i trzisnu kontrolu

strategijsku,takticku i operativnu kontrolu

strategijsku,takticku i finansijsku kontrolu

Pitanje 158 /253 Planovi za slucaj iznenadjenja se nazivaju:

konvergentni

Strategijski kontingentni

Pitanje 159/253 Postoje dva opsta tipa centara izdataka:

inzenjerski i diskrecioni centri izdataka

centri investicija i inzenjerski centri

centri standardnih troskova i inzenjerski centriPitanje 160/253 Upravljacka kontrola : je faza procesa upravljanja u kojoj se meri ostvarenje ciljeva i strategija i preduzimaju mere korektivne akcije kada se ustanovi da je neophodno

se primarno bavi primenom strategijskog plana je proces kojim menadzment utice na zaposlene da u preduzecima primene formulisane strategije

Pitanje 161/253 U upravljackoj kontroli:

planiranje i kontrola su otprilike od podjednakog znacaja

proces kontrole je vazan

proces planiranja je vrlo vazan

Pitanje 162/253 Elementi procesa kontrole su:

detektor,procenitelj,efektor i mreza komuniciranja i povezivanja

defektor,procenjivac,efektor i mreza komuniciranja

defektor,procenjivac,kontrolor i mreza komuniciranja

Pitanje 163/253 Kameron je napravio razlikovanje izmedju cetiri pristupa merenju efektivnosti preduzeca:

ostvarenje ciljeva,sistemski pristup,strategijski konstituenti i konkurentne vrednosti

ostvarenje ciljeva.programski pristup,strategijski konstituenti i konkurentne prednosti ostvarenje ciljeva,sistemski pristup,strategijski stejkholderi i konkurentne prednosti

Pitanje 164/253 Vazni su sledeci tipovi standarda u procesu kontrole: fizicki,troskovi,standardi za kapital,standard) rashoda,neprogramski,neopipljivi i ciljevi kao standard!

prinos na vlasnistvo,trzisno ucesce.stopa rasta i prinos po akciji fizicki,troskovi,standardi za kapital,standard! prihoda,programski,neopipljivi i ciljevi kao standard!

Pitanje 165/253 Kod preduzeca sa malom povezanoscu proizvoda i malom povezanoscu trzista potrebna je(po Lorendzu):

diviziona struktura

funkcionalna struktura multidiviziona struktura

Pitanje 166/253 Kod preduzeca sa malom povezanoscu proizvoda,a sa visokom povezanoscu trzista potrebna je(po Lorendzu):

funkcionalna struktura

diviziona struktura

multidiviziona struktura

Pitanje 167/253 Kada se dobro formulisana strategija lose sprovodi,to je situacija koja se naziva: neuspeh

teskoce

rulet

Pitanje 168/253 Kada se lose formulisana strategija dobro sprovodi,to je situacija koja se naziva:

rulet D neuspeh

teskoce

Pitanje 169 7253 Kada se preduzece suocava sa rizikom jer pokusava da menja pravila igre u grani,strategija je:

transformaciona

transnacionalna

operativna

Pitanje 170/253 Ako se preduzece suocava sa skromnim rizikom i primenjuje ista pravila igre kao i njegovi glavni konkurenti u grani,strategija je:

operativna

takticka

transformaciona

Pitanje 171/253 Primena strategije ima primarno: preduzetnicki fokus

akcioni fokus upravljacki fokus

Pitanje 172 /253 Koja strategijska promena zahteva znacajniju reorganizaciju u preduzecu(preduzece ostaje u istoj grani.ali se menjaju proizvodi,marketing pristup i organizaciona struktura):

rutinska radikalna ogranicenaPitanje 173/253 Koja promena strategije ukljucuje samo promenu marketing pristupa:

radikalna rutinska D

ogranicenaPitanje 174/253 Promene koje imaju strategijski karakter na osnovu anticipiranja buduceg toka dogadjaja u sredini su:

reorijentacija

podesavanje

zaokret

Pitanje 175/253 Promene inkrementalnog karaktera koje se obavljaju kao reagovanje na dogadjaje u sredini su:

adaptiranje

podesavanje

reorijentacija

Pitanje 176/253 Promene inkrementalnog karaktera koje se obavljaju na osnovu anticipiranja buduceg toka dogadjaja su:

reorijentacija

podesavanje

zaokret

Pitanje 177/253 Najkriticnija komponenta strategijskog menadzmenta je:

strategijska analiza

strategijski izbor sprovodjenje strategije(strategijska promena)

Pitanje 178/253 Inostrane portfolio investicije:

zahtevaju angazovanje menadzmenta u poslovanju preduzeca u koja se investira

se odnose na kupovinu inostranih akcija,bonova ili drugih hartija od vrednosti u ocekivanju prinosa

su ulaganja kapitala u stranu zemlju u ocekivanju prinosa

Pitanje 179/253 Najvisi oblik angazovanja preduzeca u medjunarodnim poslovnim aktivnostima su:

inostrane direktne investicije

strategijske alijanse

inostrane portfolio investicije

Pitanjel 80/253 Ugovor izmedju dva ili vise preduzeca da dele troskove,rizik i koristi povezane sa razvojem novog poslovanja su: zajednicka ulaganja

kooperacija strategijske alijanse

Pitanje 181/253 Proces internacionalizacije poslovne aktivnosti pocinje kod najveceg broja preduzeca i ne samo pocinje vec se duze zadrzava na aktivnosti ma koje se klasifikuju kao:

poslovi medjunarodne trgovine ili izvoznog marketinga

poslovi preko domacih nezavisnih distributera

poslovi zajednickih ulaganja

Pitanje 182/253 Preduzeca kod kojih je kako visok pritisak za ekonomijom troskova tako i za lokalnim prilagodjavanjem ponude slede:

multinacionalnu strategiju transnacionalnu strategiju

globalnu strategiju

Pitanje 183/253 Preduzeca kod kojih je nizak pritisak za lokalno prilagodjavanje ponude,a visok pritisak za snizenje troskova slede:

transnacionalnu strategiju

medjunarodnu strategiju globalnu strategiju

Pitanje 184/253 Cetiri bazicne strategije koje preduzece moze da sledi u zavisnosti od pritiska za ekonomijom u troskovima i pritiska za lokalnim prilagodjavanjem su:

globalna,medjunarodna,transnacionalna i multidomaca

nacionalna,multinacionalna,transnacionalna i medjunarodna

nacionalna,internacionalna,transnacionalna i medjunarodna

Pitanje 185 /253 Dve strategijske dileme za svako preduzece koje se poslovno angazuje na medjunarodnom trzistu su:

geografska prisutnost i da li poslovnu aktivnost obavljati samostalno ili u saradnji sa nekim

geografska prisutnost i da li da se orijentise na jedan deo ili da ide na veci broj trzista geografska prisutnost i da li ici sa standardizovanom ili prilagodjenom ponudom ciljnom trzistu

Pitanje 186/253 Kao osnovna razlika izmedju domace i medjunarodne sredine smatra se:

veca dobit u medjunarodnoj poslovnoj sredini

veci troskovi u medjunarodnoj poslovnoj sredini

veci stepen rizika prisutan u medjunarodnoj poslovnoj sredini

Pitanje 187/253 Ukoliko je atraktivnost zemalja velika,ali su potencijali preduzeca za koriscenje tih mogucnosti skromni,to su segment! medjunarodne sredine:

u koje treba investirati na kojima treba dominirati/dezinvestirati

na kojima treba ici na zetvu/dezinvestirati/kornbinovati licence

Pitanje 188/253 Stepen globalizacije preduzeca meri se obimom: proizvodnje koja se obavlja van granica nacionalne ekonomije,iznosom direktnih investicija u inostranstvu i iznosom zajednickih ulaganja

poslovne aktivnosti koja se obavlja u inostranstvu,iznosom zajednickih ulaganja i stepenom kooperacije sa inostranim partnerima poslovne aktivnosti koja se obavlja van granica nacionalne ekonomije,iznosom direktnih investicija u inostranstvu i clanstvom u strategijskim alijansama

Pitanje 189/253 Neke filijale imaju samo sposobnost da obavljaju lokalne aktivnosti na strategijski nebitnim trzistima,one se nazivaju:

kontributor

strategijski lider sprovodilac

Pitanje 190/253 Filijala sa jakom medjunarodnom kompetentnoscu(nivoom izvora i sposobnosti)koja je locirana na strategijski znacajnom trzistu se naziva:

strategijski lider sprovodilac

kontributor

Pitanje 191 /253 Posmatranje filijala po pojedinim zemljama kao poslovnih partnera cije znanje i sposobnost su vitalni za sposobnost preduzeca da odrzava relativno trajnu konkurentnu prednost na globalnom trzistu osobenost je:

globalnog preduzeca transnacionalnog preduzeca

multinacionalnog preduzeca

Pitanje 192 / 253 Preduzece koje ima sposobnost da koristi aktivu i strucnost stvorenu u zemlji da se obezbedi podrska ekspanziji na medjunarodnom trzistu se naziva: transnacionalno preduzece

medjunarodno(internacionalno)

multinacionalno preduzece

Pitanje 193/253 Baziena orijentacija multinacionalnih preduzeca je: etnocentricna

geocentricna policentricna

Pitanje 194/253 Kada su barijere ulaska u delatnost skromne inovator moze da ostvari zadovoljavajuce rezultate: orijentacijom na ucesce na trzistu putem snizavanja cena i znacajnih ulaganja u promociju proizvoda

orijentacijom na ucesce na trzistu odrzavajuci visok nivo cena uz relativno skromna ulaganja u promociju

uvodjenjem novog proizvoda

Pitanje 195 /253 Know-how se definise kao: primena baze znanja na posebne probleme

suma ukupnih informacija u okviru preduzeca koje su relevantne za poslovanje preduzeca

primena naucne baze na posebne probleme

Pitanje 196/253Koja od istrazivacko-razvojnih strategija se zasniva na simbiozi sa "velikim bratom": tradicionalna

Oportunisticka zavisna

Pitanje 197 /253 Moguce istrazivacko-razvojne strategije preduzeca su:

prvi na trzistu.pratilac vodje.kopiranje i licenca

ofanzivna,defanzivna,imitativna,zavisna,tradicionalna i oportunisticka

proaktivna,reaktivna,imitativna,zavisna,tradicionalna i oportunisticka

Pitanje 198 7 253 Preduzece mora nastojati da izbegne da prodaje proizvode na trzistu sa skromnim potencijalom ili da razvija tehnologiju koja nije bitna.To se u literaturi naziva: strategijska opasnost

strategijska zamka

operativna klopka

Pitanje 199/253 Kod razvoja portfolia tehnologija polje u kome je tehnoloska pozicija jaka,ali tehnologija nije znacajna u trzisnom sniislu se naziva: nereseno

likvidirati iskoristiti

Pitanje 200 / 253 Stvaranje portfolia tehnologije zahteva: procenu znacaja tehnologije i njihove relativne tehnoloske pozicije

vrednovanje linije proizvoda sa stanovista trzisne pozicije i stope rasta trzista

procenu tehnoloske strategije i znacaja tehnologije

Pitanje 201 / 253 Tehnoloska strategija prema Porteru: u fokusu ima znanje i sposobnosti i njihovo uspesno koriscenje u duzem roku

opredeljuje nacine na koje ce preduzece da stvara i koristi tehnologiju

opredeljuje nacine na koje ce preduzece da pribavlja i prodaje tehnologiju

Pitanje 202 / 253 Neadekvatno pracenje i uvazavanje tehnoloskih promena ima za posledicu 3 greske koje cine preduzece neuspesnim:

ne investira se u novu tehnologiju,problemi sa novim tehnolog.,ogranicenja prodavaca nove tehnologije ne investira se u novu tehnolog.,investira se u pogresnu tehnolog.,problemi sa novim tehnologijama

ne investira se u novu tehnolog.,investira se,ali se bira pogresna,nesposobnost da se brani postojeca i napada sa novom tehnologijom

Pitanje 203 / 253 Po Fosteru S kriva je sredstvo predvidjanja: tehnoloskih promena promena trzista

promena proizvodnog procesa

Pitanje 204 / 253 Foster deflnise tehnoloski diskontinuitet kao: prelazak sa jedne tehnologije na drugu

prelazak sa "industryskog na informaciono" preduzece

period prelaska sa jedne grupe proizvoda ili procesa na drugi

Pitanje 205 / 253 Kriva iskustva predstavlja barijeru ulaska za nova preduzeca u jednu granu.Ona se u dobrom broju slucajeva moze prevazici: promenom proizvodnog programa tehnoloskom promenom

inovacijom proizvodnog procesa

Pitanje 206 / 253 Izneta je ocena da je cilj inovativnih preduzeca maksimiziranje: poslovne vrednosti fizicke aktive

dobiti preduzeca poslovne vrednosti intelektualne svojine, hov u ocekivanju prinosa

Pitanje 207 / 253 Pravi se razlika izmedju: operativne i inventivne organizacije

operativne i inovativne organizacije

"ucece" i inovativne organizacije

Pitanje 208 / 253 Najveca inovacija proizvoda kada se jos uvek eksperimentise sa dizajnom proizvoda je u: fluidnoj fazi

specificnoj fazi

tranzicionoj fazi

Pitanje 209 / 253 U kojoj fazi(modela dinamicke inovacije)se ostvaruje najveci stepen efikasnosti proizvodnje:

specificnoj

fluidnoj

tranzicionoj

Pitanje 210/253 Dinamicke kontinuelne inovacije: su rezultat inkrementalnih inovacija

su rezultat kontinualnih inovacija dovode do novih proizvoda ili bitnih promena u odnosu na postojece

Pitanje 211/253 Raspravljajuci o konkurentskoj prednosti nacija Porter posebno akcentira ulogu:

invencija

inovacija

imitacija

Pitanje 212/253 Istrazivacko-razvojni proces ima sledeci tok: inovacija-imitacija-poboljsanje inovacije

invencija-poboljsanje invencije-prva inovacija

invencija-inovacija-poboljsanje inovacije

Pitanje 213/253 Koja od tvrdnji je tacna: Sve inovacije nisu promena,ali sve promene su inovacija

Sve inovacije su promena i sve promene su inovacija Sve inovacije su promena,ali sve promene nisu inovacija

Pitanje 214/253 Kada(malo)preduzece pocne da ostvaruje vece prihoda od rashoda: kratkorocni cilj opstanka na trzistu je ostvaren

dugorocni cilj poslovanja je ostvaren

ostvaren je opstanak na trzistu

Pitanje 215/253 Postoje dva bazicna tipa fransizing ugovora:

ugovor na bazi zastitnog znaka proizvoda i preduzetnicki ugovor

ugovor na bazi patenta i poslovni ugovor

ugovor na bazi zastitnog znaka proizvoda i poslovni ugovor

Pitanje 216/253 Ne umanjujuci znacaj ostalih faktora pri stvaranju strategije malih preduzeca treba racionalno balansirati:

inovativnost i rizik

inovativnost i autonomiju

inovativnost i proaktivnost

Pitanje 217/253 Nacelno govoreci,malo preduzece: ne moze da koristi sve 3 genericke strategije-vodjstvo u troskovima,diferenciranje i usredsredjenost

moze da koristi sve 3 genericke strategjje-vodjstvo u troskovima.diferenciranje i usredsredjenost

moze da koristi sve 3 genericke strategije-penetracija trzista,razvoj proizvoda i diversiflkacija

Pitanje 218/253 "Uglovi trzista": su adekvatno pokriveni proizvodnim programima velikih preduzeca su podrucja proizvodne i usluzne delatnosti koja su "rezervisana" za mala preduzeca

su podrucja proizvodne i usluzne delatnosti koja su "rezervisana" za velika preduzeca

Pitanje 219/253 Strategijsko preduzetnistvo se definise kao: preduzetnicka aktivnost koja polazi sa taktickog stanovista

strategijska aktivnost koja polazi sa preduzetnickog stanovista preduzetnicka aktivnost koja polazi sa strategijskog stanovista

Pitanje 220 / 253 Strategijski menadzment pomaze da se prodje put od: preduzetnicke ideje do stvaranja velikog preduzeca sposobnog za opstanak i sa potencijalom za rast na trzistu

preduzetnicke ideje do stvaranja malog preduzeca sposobnog za opstanak i sa potencijalom za rast na trzistu

preduzetnicke ideje do stvaranja velikog preduzeca sposobnog za opstanak i sa potencijalom za razvoj na trzistu

Pitanje 221/253 Hofer smatra da postoje dva veca tipa strategija zaokreta na nivou strategijskih poslovnih jedinica preduzeca: Strategijski zaokret i takticki zaokret

operativni zaokret i takticki zaokret strategijksi zaokret i operativni zaokret

Pitanje 222 / 253 Po Slejteru dva najbitnija faktora koji su najcesci uzroci losih performansi preduzeca su: slab menadzment i neadekvatna fmansijska kontrola

slab menadzment i nepovoljna struktura troskova

slab menadzment i neadekvatan marketing napor

Pitanje 223 / 253 Strategiju zaokreta treba primenjivati u situaciji: kada je preduzece u teskocama.ali ga kratkorocno posmatrano vredi spasavati kada je preduzece u teskocama,ali ga dugorocno posmatrano vredi spasavati

kada je preduzece u teskocama,ali ga dugorocno posmatrano ne vredi spasavati

Pitanje 224 / 253 Cetiri faktora utice na reagovanje preduzeca na krizu: strategija,struktura,vreme i adekvatni izvori preduzeca

strategija,struktura,vreme i karakter zaposlenih u preduzecu

strategija,struktura,organizaciona kultura i karakter zaposlenih u preduzecu

Pitanje 225 / 253 Menadzment ide na restrukturiranje tj. vrsi promene u: kompoziciji poslova,tehnologiji preduzeca i/ili fmansijskoj strukturi

kompoziciji poslova,u aktivi preduzeca i/ili tehnologiji preduzeca kompoziciji poslova,u aktivi preduzeca i/ili finanskijskoj strukturi

Pitanje 226 / 253 Ukoliko menadzment propusti pravi trenutak za likvidaciju preduzece: moze doci pod stecaj

moze doci pod bankrotstvo

moze ici na zetvu

Pitanje 227 / 253 Likvidacija ukljucuje prestanak poslovne aktivnosti preduzeca: prodajom aktive

kada je trzisna vrednost aktive nedovoljna da se isplate prispele obaveze poveriocima

bilo prodajom aktive ili zatvaranjem proizvodnih i poslovnih jedinica

Pitanje 228 / 253 Kod reagovanja na novo preduzece koje ulazi u granu tri su faktora koja treba analizirati:

konkurentna prednost postojeceg preduzeca,njegova ekonomija velicine i njegovi izvori

konkurentna prednost postojeceg preduzeca,ekonomija velicine novog preduzeca i izvori novog preduzeca

konkurentna prednost novog preduzeca,njegova ekonomija velicine i njegovi izvori

Pitanje 229 / 253 "Zetva" je strategijska opeija kada se smisljeno ide na:

smanjenje trzisnog ucesca da bi se ostvario kratkorocni tok gotovine i/ili dobit povecanje trzisnog ucesca da bi se ostvario kratkorocni tok gotovine i/ili dobit

smanjenje trzisnog ucesca da bi se ostvario dugorocni tok gotovine i/ili dobit

Pitanje 230 / 253 Postoji nekoliko uobicajenih tipova dezinvestiranja:

prodaja,odvajanje i izdvajanje prodaja,odvajanje i razdvajanje

zetva,likvidacija i bankrotstvo

Pitanje 231/253 Suzavanje poslovanja ima za rezultat:

rekomponovanje poslovanja da se stvori novi koncept sirine trzista

smanjenje broja zaposlenih i broja poslovnih jedinica preduzeca

eliminisanje poslovnih jedinica koje se ne uklapaju u ono sto menadzment defmise kao sustinu poslovanja preduzeca

Pitanje 232 / 253 Strategija kontrakcije je,po pravilu,: ofanzivna reakcija preduzeca na zbivanja u sredini u kojoj obavlja svoju poslovnu aktivnost

defanzivna reakcija preduzeca na zbivanja u sredini u kojoj obavlja svoju poslovnu aktivnost Ll

reaktivna reakcija preduzeca na zbivanja u sredini u kojoj obavlja svoju poslovnu aktivnost

Pitanje 233 / 253 Kod izbora strategijske opcije koja se naziva zajednicko ulaganje bitna su tri elementa:

izbor partnera,znati kako se kontrolise zajednicko ulaganje i kako njime upravljati da se ostvare zajednicki ciljevi poslovanja barijere ulaska u granu,troskovi zajednickog ulaganja i rizici

izbor partnera,znati kako se kontrolise zajednicko ulaganje i njegovi troskovi

Pitanje 234 / 253 Tri strategije se preferiraju kada se stvaraju zajednicka ulaganja:

paukova mreza,ici zajedno i razdvojiti se i uspesna integracija

paukova mreza,ici zajedno i spojiti se i uspesna integracija

paukova mreza,ici zajedno i razdvojiti se i povezana integracija

Pitanje 235 / 253 Kada se posmatraju moguci ishodi pripajanja,obrnuto pripajanje je: kada oba preduzeca preuzimaju fundamentalne promene u svome poslovanju

kada se ide na sinergiju izmedju preduzeca od delimicne do potpune integracije kada pripojeno preduzece namece nacine kulturnih promena preduzecu koje vrsi pripajanje

Pitanje 236 / 253 Ukoliko je preduzece kandidat za pripajanje u istom poslovnom podrucju poslovanja,ali nema kljucne faktore za poslovni uspeh:

treba ga pripajati ono spada u sekundarnu grupu kandidata

treba odustati od pripajanja takvih preduzeca

Pitanje 237 / 253 Smatra se da: ne postoji menadzerski tim koji moze da od lose kupovine napravi dobro preduzece postoji menadzerski tim koji moze da od lose kupovine napravi dobro preduzece los menadzerski tim ne moze da od dobre kupovine napravi lose preduzece

Pitanje 238 / 253 Moguce strategijske opcije kod spajanja i pripajanja su brojne.Koncentricna opcija znaci da se kom

dva ili vise preduzeca koja proizvode proizvode i usluge koji se znacajno medjusobno razlikuju

dva ili vise preduzeca koja imaju slicne proizvode i usluge u smislu tehnoloske osnove,proizvodnog programa,kanala distribucije ili ciljnog trzista

preduzeca koja su direktni konkurenti

Pitanje 239 / 253 Jedan od stilova spajanja je konsolidacija:

kada preduzece zeli da kupi samo deo aktive drugog preduzeca kada se dva preduzeca kombinuju tako da kreiraju novo pravno lice

kada preduzece apsorbuje aktivu,dugove i akcije drugog preduzeca

Pitanje 240 / 253 Pripajanje je: kupovina preduzeca koje se time apsorbuje i postaje organizaciona jedinica preduzeca koje je obavilo kupovinu

transakcija koja ukljucuje dva ili vise preduzeca cije se akcije razmenjuju pri cemu opstaje jedno preduzece kombinacija sa preduzecima koja su direktni konkurenti

Pitanje 241 / 253 Glavni razlozi da se odlucno krene na strategiju diversifikacije su: smanjenje rizika i odrzavanje rasta

!balansiranje toka gotovine i deljenje infrastrukture povecanje trzisne moci i kapitaliziranje na sustini kompetentnosti

Pitanje 242 / 253 Koncentricna diversifikacija podrazumeva: isto trziste i istu tehnologiju povezana trzista ili tehnologije

razlicita trzista i razlicite tehnologije

Pitanje 243 / 253 Glavni problem u vertikalno integrisanom preduzecu je sis tern: internih cena koji treba da se zasniva na racunovodstvu

eksternih cena internih cena koji treba da funkcionise na isti nacin kao sto bi to trziste radilo

Pitanje 244 / 253 Kotler navodi tri moguce opcije u strategiji razvoja proizvoda: razviti nove atribute proizvoda,razviti varijacije kvaliteta,razviti dodajne modele i velicine

dodati poboljsanje proizvodu,prosirenje linije proizvoda,razviti dodajne modele i velicine,ici na nove segmente

razviti nove atribute proizvoda.prosirenje linije proizvoda,razviti dodajne modele i velicine.nova ciljna trzista

Pitanje 245 / 253 Strategija razvoja proizvoda je: orijentacija da se sa postojecim proizvodima osvajaju nova trzista orijentacija na promene u proizvodu da bi se povecala penetracija trzista u okviru date grupe potrosaca

orijentisana da se sa postojecim proizvodom osvoji postojece trziste

Pitanje 246 / 253 Kotler sugerise dva pravca akcije u stvaranju strategije razvoja trzista:

geografska ekspanzija i razvoj nove generacije proizvoda

razvoj nove generacije proizvoda i nova ciljna trzista otvaranje dodajnih geografskih trzista i privlacnost za druge trzisne segmente(stvaranje nove verzije proizvoda atraktivne za druge trzisne segmente)

Pitanje 247 / 253Kotler preporucuje sledece nacine povecanja prodaje postojecih proizvoda na postojecim trzistima:

povecanje stope koriscenja postojecih kupaca,privlacenje potrosaca konkurenata i privlacenjem onih koji do sada nisu koristili proizvod

povecanje trzisnog ucesca,povecanje frekvencije koriscenja izmenom proizvoda i povecanje koriscene kolicine

povecanje stope koriscenja postojecih kupaca,povecanje frekvencije koriscenja i naci nove primene za postojece korisnike

Pitanje 248 / 253 Prema stepenu ocekivanja trzista,preduzeca se mogu svrstati u jednu od cetiri grupe.Jednu grupu cine "trkaci maratona":

za koja trziste ocekuje da prevazidju svoje konkurente u kratkom i dugom roku

od njih trziste dosta ocekuje u kratkom,ali ne u dugom roku za koje postoje kratkorocno mala ocekivanja,a velika u dugom roku

Pitanje 249 / 253 Na osnovu novijih istrazivanja doslo se do stanovista da preduzeca koriste tri srategije rasta:

koncentracija,vertikalna integracija i diferenciranje penjanje,dupliranje i granuliranje

penjanje,dupliranje i diversifikacija

Pitanje 250 / 253 Smatra se da su tri uobicajene etape rasta preduzeca na domacem i medjunarodnom trzistu:

koncentracija,vertikalna integracija i diversifikacija

rast na postqjecim trzistima proizvoda,razvqj proizvoda i razvoj trzista

koncentracija.vertikalna integracija i horizontalna diversifikacija

Pitanje 251/253 Kod strategije vertikalne integracije ntzlikujemo: povezanu i nepovezanu integraciju integraciju unapred i integraciju unazad

horizontalnu i koncentricnu integraciju

Pitanje 252 / 253 Kod razvoj a trzista podrazumeva se: isti proizvod i isto trziste postqjeci proizvod,a novo trziste

nov proizvod,a postqjece trziste

Pitanje 253 / 253 Penetracija trzista je: kreiranje novih da zamene postojece proizvode u proizvodnom programu

trazenje nove misije za postojeci proizvod ostvarenje rasta povecanjem trzisnog ucesca na postojecem proizvod- trzistu L!