Teorija 1 Parc Samo Tacni

8/18/2019 Teorija 1 Parc Samo Tacni

1/18

Odgovori B r o j

i t a n j a

T a

č n o

N e t a č n

o

Ključni pojmovi - odgovoriti sa "tačno/netačno":

NETAČNO 1.

Kvalitativno mjerenje je standardizovana metoda utvrdđivanja mjerljivine!ea!tivnosti ili proje!ta.

TAČNO . #ndi!atori su $rojčani po!azatelji o ne!oj pojavi% zasnovani na oda$ranim

&itanja s ponuđenim odgovorima od !oji je ispravan samo jedan.'. (vr a evalua)ije je

x da se utvrdi opšta usklađenost projekta sa projektnom svrhom.

*. +ođa proje!ta

kreira uslove u kojima je moguće postići ostvarenje cilja projekta.

je odgovoran a svrhu projekta.

&itanja s vi,e odgovora !oji predstavljaju )jelinu označiti najvi,e ' od

mogu i 0. 2ta od donji izdata!a tre$a uvrstiti u investi)ione tro,!ove u proje!tima:

! datke a pri"avljanje licence a proi vodnju#

! datke a pri"avljanje građevinske do vole# ! datke a i gradnju o"jekata i puštanje u rad#

.&rili!om evalua)ije te nič!i i 3nansijs!i aspe!ata proje!ta !oje podr4ava 56%pored ostalog% vodi se računa o: odr$ivosti projekta metodologiji korištenoj u projektu relevantnosti projekta

AČNO1. Kvalitativno mjerenje je metoda o)jene e7e!ata proje!ta !oja nije stand

ETAČN . #zlazi iz proje!ta su oče!ivani indire!tni rezultati proje!ta.


2/18

'.

(pojiti pojmove sa nji ovim sadr4ajem% premje,tanjem sadr4aja - iz 4utoiza pojma.

&ojam 8e3ni)ija% &rijeme mirovanja

' (ontrola) *lan aktivnosti

+ !ndikatori, (ontrola

- ista aktivnosti/ *rogram

0 Evaluacija

9 Ocjena stepena do kojeg su ostvareni acrtani ciljevi projekta*ostupak provjere saglasnosti predviđenih i ostvarneih na"avki1 radova i troškova*opis aktivnosti koje je nu$no o"aviti radi pripreme i reali acije projekta2kup projekata 3ijom sinergijom se ostvaruju optimalni re ultati

1*eriod u pripremi ili reali aciji projekta u kom nije moguće ra vijati neku aktivnostprojektnog tima*ostupak provjere saglasnosti predviđenih i ostvarenih na"avki1 radova i troškova

' Tekstualni i gra43ki prika rasporeda aktivnosti koji omogućava planiranje1 i vršen* 5roj3ani poka atelji o nekoj pojavi1 asnovani na oda"ranim kriterijima

&itanja s vi,e odgovora !oji predstavljaju )jelinu označiti najvi,e ' od *. &rili!om izvođenja radova na o$je!tima !oji su predmet proje!ta izvođač

vodi dnevnik radova1 građenja ili monta$e konstrukcija

a reali ovane radove pravi situaciju i dostavlja je nad ornom organu na ovjeru pravi predmjer i predra3un troškova projekta

. 2ta pored ostalog% od donji a!tivnosti% sadr4i 4ivotni )i!lus proje!ata !

! rada i podnošenje prijedloga projekta

Ocjena validnosti primljenih prijedloga# 6govaranje projekta#

AČNO1. 6čina! je proizvod% usluga ili drugi rezultat ne!e od a!tivnosti proje!ta il

NETAČNO .

Kvantitativno mjerenje je pro)es te nič!og% 3nansijs!og i drugi o$li!a spro)esu 7ormula)ije i izvođenja proje!ta.


3/18

&itanja s ponuđenim odgovorima od !oji je ispravan samo jedan.'. ;iljna grupa je:

grupa ljudi i7ili institucija korisnika projekta.

NETAČNO 1. Program nije skup projekata čijom sinergijom se ostvaruju optimalni učinci.

AČNO 2. Diskontna stopa je koeficijent koji pokazuje sadašnju vrijednost budućeg primitka od 1 novčan

Pitanja s ponuđenim odgovorima od koji je ispravan samo jedan.!. "dbrati netačnu tvrdnju#8iskontna metoda procjene 4nansijskih e9ekata projekta koristi se rijetko kod projširi društveni u3inak.

$. %ta se podrazumijeva pod konverzijom projekta &odabrati tačnu tvrdnju'( *retvaranje kapitala :nov3anih sredstava; u materijal1 radnu snagu1 opremu koji ćprojektu.

Pitanja s više odgovora koji predstavljaju cjelinu &odabrati najviše ! od mogući ) odg*. +oji aspekti se moraju definisati u fazi formulisanja projekta(

sadr$aj projekta :prika an u tekstu u pose"nom pove u1 sa crte$ima1 ta"elama i d sredstva potre"na a reali aciju :troškovi resursa i sredstva a upravljanje projekt potre"no vrijeme

). Prilikom definisanja radnog kalendara, moguće je aktivnosti terminirati# una ad1 ako je po nat datum avršetka projekta unaprijed, ako je poznat datum završetka projekta potpuno1 ako su po nati datum po3etka i avršetka projekta

NETAČNO

1.


4/18

NETAČNO . &ut !ojim se mo4e sti i samo pod pose$nim uslovima je !ritični put za o

&itanja s ponuđenim odgovorima od !oji je ispravan samo jedan.'

. 6pravni od$or proje!ta 2tara se o adovoljenju potre"a i kreiranju uslova a ostvarenje svrhe projekta.

*. Te nič!i ru!ovodila) proje!ta

2tara se a posti anje mjerljivog cilja projekta.

&itanja s vi,e odgovora !oji predstavljaju )jelinu označiti najvi,e ' od . 2ta od donji izdata!a tre$a uvrstiti u investi)ione tro,!ove u proje!tim

! datke a pri"avljanje licence a proi vodnju# ! datke a pri"avljanje građevinske do vole# ! datke a i gradnju o"jekata i puštanje u rad#

. 2ta pored ostalog% od donji a!tivnosti% sadr4i 4ivotni )i!lus proje!ata !

! rada i podnošenje prijedloga projekta

Ocjena validnosti primljenih prijedloga#

6govaranje projekta#

NETAČNO

1.

Kvalitativno mjerenje je standardizovana metoda utvrdđivanja mjerljiviili proje!ta.

AČNO . #ndi!atori su $rojčani po!azatelji o ne!oj pojavi% zasnovani na oda$ranim

&itanja s ponuđenim odgovorima od !oji je ispravan samo jedan.'. (vr a evalua)ije je

da se utvrdi opšta usklađenost projekta sa projektnom svrhom.


5/18

*. +ođa proje!ta

kreira uslove u kojima je moguće postići ostvarenje cilja projekta.

je odgovoran a svrhu projekta.


. 2ta od donji izdata!a tre$a uvrstiti u investi)ione tro,!ove u proje!tim! datke a pri"avljanje licence a proi vodnju# ! datke a pri"avljanje građevinske do vole#

! datke a i gradnju o"jekata i puštanje u rad#

.&rili!om evalua)ije te nič!i i 3nansijs!i aspe!ata proje!ta !oje podr4 vodi se računa o:odr$ivosti projekta metodologiji korištenoj u projektu relevantnosti projekta

AČNO 1. -lavni cilj razvojnog projekta je zadovoljenje razvojni potreba nekog korisnika ili ciljne grupe,

NETAČNO 2. "pšti cilj ili svr a projekta je mjerljivi indikator očekivanog ili ostvarenog rezultata projekta.

Pitanja s ponuđenim odgovorima od koji je ispravan samo jedan.!. "dabrati tačnu tvrdnju#

Organi vlasti i "irokratske procedure mogu uticati na uslove i vođenja projekta.

$. "snovna namjena /0P programa /vropske nije je# 6sklađivanje sistema visokog o"ra ovanja u 5i< s o"ra ovanjem u emljama E6

Pitanja s više odgovora koji predstavljaju cjelinu &označiti najviše ! od ) mogući '*. 3iklus upravljanja projektom sadr4i 5 između ostali 5 slijedeće faze#

!denti4kacija ra vojnih ciljeva =ormulisanje sadr$aja projekta


6/18

Evaluacija projekta

). ;ost-$ene3t proje!ti su proje!ti !oji: metodološki o"uhvataju interne i eksterne e9ekte kojima se procjenjuju prihodi i rashodi i nekog poslovnog poduhvata

kojima se > anali om ra li3itih varijanata > nastoji doći do ekološki uravnote$enih r

Ključni pojmovi - odgovoriti sa "tačno/netačno":NETAČNO

1. +rijeme mirovanja u proje!tu je vrijeme u !ojem se proje!t ne mo4e reali

NETAČNO . Kritični put je put !roz !oji proje!t te,!o mo4e da se realizuje.

&itanja s ponuđenim odgovorima od !oji je ispravan samo jedan.'. +rijeme povrata ulaganja je:

5roj godina potre"nih a otplatu ulaganja i ostvarene do"iti projekta.

*. Odgođeni proje!t je:

projekt koji daje o3ekivane re ultate1 ali nisu ispunjene sve pretpostavke a njego


. 2ta od donji izdata!a tre$a uvrstiti u investi)ione tro,!ove u proje!tim! datke a pri"avljanje licence a proi vodnju# ! datke a pri"avljanje građevinske do vole#

! datke a i gradnju o"jekata i puštanje u rad#

. 2ta pored ostalog% od donji a!tivnosti% sadr4i 4ivotni )i!lus proje!ata ! ! rada i podnošenje prijedloga projekta


7/18

Ocjena validnosti primljenih prijedloga#

6govaranje projekta#

*oeni =adata! :2pojiti pojmove sa njihovim sadr$ajem1 premještanjem sadr$aja u prvu depojma.

aks Ostvar.+rednovanj

e: Ta3no spojeni pojmovi i de4nicije vrednuju se sa @1, poena > najveći "roj pi nositi +.

+ '

T a 3 n o

: % ; 1

N e

t a 3 n o

: @ ;

A e

d n

i " r o j p o

j m a

&ojam 8e3ni)ija% % Evaluacija Ocjena stepena do kojeg su ostvareni acrtani ciljevi projekta

% '

!denti4kacija

prepreka *ostupak otkrivanja potencijalnih smetnji reali aciji projekta

% ) ?onitoring

*roces tehni3kog1 vremenskog i troškovnog i drugih o"lika svakodnevnogupravljanja uu postupku 9ormulacije i i vođenja projekta

@ + *redmjer Tekstualni i "roj3ani opis vrsta i koli3ina materijala1 radova i usluga potre"pojedinih aktivnosti

% , i ici *ojave ili uticaji koji mogu ugro iti 9ormulisanje ili reali aciju projekta

% -6pravlja3kiciklus ogi3ki slijed aktivnosti upravljanja koje se i vršavaju uglavnom prema pr

% / *reduslovi 2kup okolnosti "e 3ijeg ispunjenja projekt nije moguće rali ovati na predv

@ 0 *redra3un2kup podataka o vrstama radova1 koli3inama i troškovima predviđenim aneke aktivnosti

tanja koja za tijevaju jezgrovitu tekstualnu elaboraciju odgovora &esejska pitanja 5 minimum *6 riječi'

Navedite i o$jasnite izvore i te ni!e utvrđivanja potre$a.2ve i vore mo$emo klasi4kovati u dvije vrsteB primarne i sekundarne. !n9ormacije i primarnih i vsvrstavaju se in9ormacijekoje se prikupljaju neposredno na terenu od potencijalnih korisnika projekta. Tu spadajuB intervju1

i direktno posmatranje pojave.!ntervju je o"lik ra govora s ispitanikom u kom se od ispitiva3a o3ekuje da je do"ar po navalac m ispitanika se o3ekuje da je jedan od klju3nih in9ormatora. !spitiva3 o"i3no ima pripremljen


8/18

pitanja1 ali ih tokom intervjua mo$e reo"likovati. *rimjer novinarski. =ormiranje 9okus grupe je o"li in9ormacija u kojem mala grupa 3lanova tima anali ira pro"lem te identi4kujeo"ilje$ja i njihove dimen ije tokom jedne ili više sesija. Crupa u vođu radi spontano1 jer diskusijadrugim ograni3ena. Anketa je procedura ispitivanja većeg "roja ispitanika kojapo3iva na uni9ormiranim o"rascima. 6pitnik sadr$i unaprijed de4nisanu listu pitanja1 na koja tre"asvakog pripadnika u orka ili populacije. *itanja se o"icno 9ormulisu tako da nudeodgovore u dvije ili vise alternativa. 8irektno posmatranje pojave primjenjuje se u timu stru3njakado"ro upućeni u pojavu i mogu1 na osnovu ajedni3kog koncepta1 dovesti istra$ivanjedo kraja. 2E(6N8A N! i vori in9ormacija su institucije koje su na neki nacin istra$ivale i raspola$ukvalitetnom dokumentacijom. *ostojeca dokumentacijaB 8okumentacija o posmatranoj

pojavi mo e se nala iti u o"liku i vjestaja u "i"liotekama1 kod specijali ovanih agencija isl. *ostoj o"icno prikupljaju staticku građu koja je naj3ešće javnog karaktera. To mogu "iti staticki uredi i slin9ormatoru. Desto u drustvu postoje lica ili institucije koje su u po icij da do"ro po naju pro"lem6koliko ne raspola u statickom građom1 svakako su korisni kao in9ormatori o kljucnim karakteristise istra uje.

( !ojim su$je!tima o!ru4enja proje!ta mogu i najče, e nastaju !ritične veze proje!ta!ritičnost ti veza.6 su"jekte s kojima naj3ešće nastaju kriti3ne ve e projekta spadajuB>vlade>stranke>do"avlja3i(riti3nost ovih ve a je "og toga jer 3esto i rada projekta uveliko ovisi o vladi1stankama1do"avlja je nemoguće uraditi odnosno nastaviti"e saglasnosti ili i vršenog dijela pomenutih su"jekata1 ato i nastaju kriti3ne ve e:projekat se n

i voditi "e avršetka kriti3ne ta3ke;.

Kad% po narud4$i ne!og od su$je!ata zainteresovani za rezultate proje!ta% tre$a da v!oje 7a!tore tre$a razmotriti da $ismo napravili ugovor o evalua)iji>%. utvrdivanje pitanja a evaluaciju'.utvrditi o"lasti koje je potre"no evaluirati).planiranje prikupljanje podataka+.prikupljanje i sistemati acija podataka

,.anali a podataka-.i rada i vjestaja

+ "itna aspekta a utvrđivanje potre"a kada se algoritam sa$meB pro"lem1 rješenja1 korisnici i odlOdgovor %+- stranica. Ako algoritam sa$memo1 uo3ićemo da postoje 3etiri aspekta "itna a utvrđivanjepotre"aB%. pro"lem'. rješenja). korisnici i+. odluka.(ad pro"lem identi4kujemo1 moramo detaljnije i vesti anali u njegovih u roka.Njih također mo$e "iti jako mnogo i mogu1 a istu vrstu pro"lema1 "iti ra li3iti.


9/18

6 rok ne aposlenosti mo$e "iti u sla"oj ra vijenosti privrede1 u neadekvatnomo"ra ovnom sistemu :koji proi vodi nepotre"nu ili neadekvatnu kvali4kacionustrukturu; ili u o"a 9aktora. (od ne aposlenosti $ena to1 pored navedenih 9aktora1mo$e "iti i diskriminacija. &isokoj stopi mortaliteta mo$e "iti u rok u nera vijenoj

dravstvenoj aštiti1 nepovoljnoj starosnoj strukturi ili neadekvatnom pen ionomsistema. ista u roka mo$e "iti nanto šira od navedene i u većini slu3ajeva je tako.

a vojni projekt ne mo$e sve pro"leme otkloniti1 pogotovu ne odjednom. F"ogtoga je nu$no 9okusirati se na samo neke od njih i projektom nastojati da se oniuklone. *otre"no je među pro"lemima1 uo3iti klju3ni u rok i njemu prilagoditirješenje. Ako smo se kao pro"lem identi4kovali1 npr.1 na ni ak standardstanovništva na selu u roci "i mogli "itiB%. niski prihodi ruralnog stanovništva1 ili'. sla"o dravstveno stanje1 ili). nera vijen sistem o"ra ovanja1 ili+. nera vijena ruralna in9rastruktura1 ili,. sve ajedno.

Kad - u realiza)iji proje!ta - !ritična a!tivnost !asni u odnosu na plan% o$jasnite načinrije,iti.

a; ra motriti povecanje resursa na toj aktivnosti

pronaci alternativu i premostiti tu aktivnostprilagodit radni kalendar1 npr. adit su"otomstranica '@-.

"bjasniti šta znači konsenzus u upravljanju projektom. 8avesti barem $ od 16 pravila dobrog ponašanja pri odlučKonsenzus nije postizanje dvotrecinske ili neke druge vecine u odlucivanju o nekom problemu ili projektu. To je zapravo pristanaka na ucesce u projektu ili provodenju odluke i u slucajevima kada se djelimicno slazemo sanavedenim rjesenjima. Da bi se on postigao potrebno je da se zadovolje odredjena pravila koja nam govore sta je dobroa sta ne ciniti. Dobro je prije svega: 1. iznijeti sve pretpostavke i probleme pred grupu, . osigurati da svi ucestvuju i

slusaju druge. !. o neslaganju razmisljati kao o nacinu da se nauce neke nove stavke, ". prouciti sve alternative prije nego se donese rjesenje, # pribaviti sve potrebne detalje o problemu, $. obavjestiti ljude i pruziti im pomoc. %e trebaciniti: 1. insistirati na brzim i lakim sporazumjevanjem, . glasati i snazno se natjecati za ekstremne pozicije,!. nametati izvrsne prijedloge, ". biti negativan i kritican, #. razocarati druge ljude pogresnim stavovima

Konsenzus je pristanak na ucesce u projektu ili provodjenu odluke i u slucaju kad se djelomicno ne slazemosa odabranim rjesenjem.


10/18

"bjasnite čemu slu4e pretpostavke i rizici pri formulisanju projekta u logičkom okviru.

Kada je u pitanju projekat, znamo da je njegov zadatak ili &unkcija da zadovolji odredjenu potrebu: 1. uprostoru u kome je de&inisana,

. u vremenu koje nazivamo zivotni vijek projekta i uz odredjena &inancijska ulaganja. 'redpostavke sluze tome da donesemo odluku da li projekat zadovoljava kriterije zbog koji( se izvodi, je izvodjen ili se namjerava izvoditi.)izici su ti zbog koje su uvedene razlicite metode ocjene opravdanosti ulaganja u sam projekat.To su prije svega: metoda vremena povrata ulaganja, metoda anuiteta, metoda sadasnje vrijednosti,metoda interne stope rentabilnosti...

O$jasnite pojam i navedite primjer e!sterni tro,!ova proje!ta.

Eksterni troskovi su oni troskovi koji se jave na nekom projektu koji je vec u 9unkciji. 2to naci datroskovi koji se uglavnom javljaju neplanirano i a njih mo emo reci da nisu do"rodosli ureali aciji projekata. Neki od primjere mo e "iti neplanski kvar neke masine od koje avisi daljareali acija projektnih aktivnosti i koja se mora popraviti kao "i projekat "io uradjen na vrijeme.

2ta tre$a uraditi u analizi razvojni potre$a za ne!im od proje!ata>ista potre"a mo$e "iti jako široka. 6 anali i ra vojnih potre"a "itno je o"ratiti pa$nju na sljedećeB

o"ratiti pa$nju na pro"leme ra vojnih potre"a i uporediti ih sa ahtjevima korisnika tih potre"ate prostorom na kome će ra vojna potre"a "iti reali ovana.

%.de4nisati pro"lem'.i vrsiti anali u u roka tog pro"lema).napraviti listu mogucih rijesenja


11/18

+.identi4kovati korisnika,.identi4kovati moguce prepreke-.donjeti odluku o ra radi ili nastavljanju rada na projektu

%ta predstavlja grafički prikaz desno i šta predstavlja plavo osjenčeno polje na grafičkom prikazu desno(Cra43ki prika desno prika uje istovremeni monitoring1 troškovnog1 e4kasnog i vremenskog upra*lavo osjen3eno polje prika uje do voljene granice odstupanja od planiranih o3ekivanja.*rihvatljivo je kada se kreće simetralomkvadranta.

adatak O$jasnite pojmove !on!urents!i i !omplementarni proje!ata i način na !oji se odluč

Konkurentski projekti su projekti koji konkurišu jedan drugom i obi*no se radi o poslovnim projektima.+ takvim slu*ajevima naj*eš e se odlu*uje za projekt koji donosi najve u dobit na ulo-ena sredstva.

Fa tu odluku koriste se1 uglavnom1 slijedeće metode ocjene projekataB%. ?etoda vremena povrata ulaganja. 6 njoj se utvrđuje vrijeme a kojeprojekt1 nakon stavljanja u 9unkciju1 kro ostvarenu do"it mo$e vratitiulaganja. 6 principu1 projekt je to "olji što je vrijeme povrata ulaganjakraće.'. ?etoda anuiteta. &isina do"iti u prosje3noj godini eksploatacije u principumora "iti veća od prosje3nog anuiteta1 ra3unatog pod pretpostavkom da susva ulaganja i vršena i kredita. Gto je do"it nakon opore ivanja veća odnavedenog anuiteta to je projekt povoljniji.). ?etoda sadašnje vrijednosti projekta. Na3in utvrđivanja sadašnjevrijednosti projekta opisan je ranije. 2matra se da je projekt utoliko povoljniji što

je neto sadašnja vrijednost projekta veća. Nešto preci niji poka atelj"a iran na neto sadašnjoj vrijednosti je sadašnji indeks renta"ilnosti :kvocijenti među sadašnje vrijednosti ukupnih 4nansijskih primitaka i ukupnihi dataka;. Gto je kvocijent veći to je projekt povoljniji a ulaganja.+. ?etoda interne stope renta"ilnosti. !nterna stopa renta"ilnosti je stopa prikojoj se diskontovani neto primici i jedna3uju s investicijom u projekt.2topa1 u principu1 tre"a da je veća od kamatne stope na kredite1 a projekt jeutoliko povoljniji što je interna stopa renta"ilnosti veća.

ta3no

Te nič!i aspe!ti proje!ta pri!azuju se u pose$nim dijelovima proje!tane razrađuju !oličins!i detalji

' #denti3!a)ija prepre!a proje!tu je:x *ostupak otkrivanja mogućih smetnji ostvarenju projekta.

* Kvalitativno mjerenje je:x Nestandardi ovana metoda ocjene e9ekata projekta.

O!ru4enje proje!ta sastoji se od:


12/18

x (riti3nih 3im"enika od kojih avisi reali acija projekta :korisnici1 konkurencija1 dox 2kupa društvenih institucija koje mogu ugro iti reali aciju projektax Okoliša i kojeg se crpe materijalni resursi a i vođenje projekta.

@izi)i proje!tax Havljaju se kad pretpostavke projekta nisu ispunjene.x 8jeluju pri nesposo"nosti projektnog tima da riješi neki pro"lem.x !spoljavaju se naro3ito kad vremenske prilike ne do voljavaju reali aciju predviđ

O$jasnite na !oji način vrednujemo istovremeno tro,!ovno% te nič!o ivremens!o izvr,enje proje!t:2trana '@'B !stovremeni monitoring tehni3kog1 vremenskog i troškovnogi vršenja projekta;

2imultano pracenje daje naj"olje e9ekte kod pracenja sva tri aspekta. Na apcisi senala e kumulirani procenti troskova1 a na ordinati kumulirani procenti tehnickogi vrsenja projekta. *rojekt je idealno vodjen ako se i vrsenje krece simetralomkvadranta. Odstupanje ulijevo podra umijeva vece tehnicko i vrsenje u ni$etroškove1 a ispod simetrale više troškove u procentualno sla"ije tehnickoi vrsenje projekta. ?ogucnosti korekcije su sve manje sto projekt odmice sreali acijom1 "og toga o"je linije konvergiraju roku avrsetka projekta.

Pitanje$#

bjasnite na*in na koji sistematizujemo aktivnosti potrebne za realizaciju projekta.Kako na tu poma-e /0 'roject

20trana 1$" pa nadalje: 3zrada tabele aktivnosti4

0istematizacija liste aktivnosti se sastoji od slijedeci( koraka:1. izrada liste aktivnosti koja se radi za svaki izlaz posebno

. aktivnosti se mogu izvoditi sukcesivno 2jedna aktivnost mora biti zavrsena da bi druga mogla poceti4 ili pa!. nakon toga kodiramo aktivnosti 2numeri*ka identi&ikacije aktivnosti, s tim da se jedan kod mo-e odnositi saktivnost4". raspored i trajanje aktivnosti#. procjena troškova projekta$. izrada plana &inanciranja projekta'omo u /0 'rojecta vrijeme planiranja realizacije projekta se znatno skracuje i mnogo je lakše premještanjs redoslijedom izvo5enja aktivnosti.

2ta sve% od te nič!e do!umenta)ije% i u !ojoj 7ormi - mora $iti razrađenou proje!tu da $i se on mogao realizovati.

2trana ))B Tehni3ki aspekti sadr$aja;8a "i se projekt mogao reali ovati potre"no je de4nisati:sto se ti3e tehni3kihaspekata sadr$aja;B a; i gled o"jekta koji je predmet projektovanja1 naj3ešće crte$


13/18

"; materijali od kojih ce "iti i gradjen i radovi koje je nu$no i vesti:vrsta ikoli3ina;1 u dokumentu koji se ove predmjerc; opremu koja ce se koristiti a o"avljanje djelatnosti:vrsta1 kapacitet i kolicina; udokumentu koji se ove speci4kacija opremed; okvirnu visinu ulaganja u projekt datu u predra3unuOvi projekti se rade u dvije 9ormeB idejni projekt i i ved"eni projekt:svi potre"nidetalji o reali aciji osim visine ulaganja;.

&repostavimo da ste u ulozi vođe proje!ta i% pri monitoringu i !ontroliproje!ta% do,li ste do za!ljuč!a da postoji $ojazan da e ne!a a!tivnostna !ritičnom putu za!asniti.Koje op)ije vam% !ao vođi proje!ta% stoje na raspolaganju u razmatranjumogu eg rje,enja.

(riti3na aktivnost kasni u odnosu na plan. Alternative suB%.ra motriti povećanje resursa na toj aktivnosti'.kriti3nu aktivnost premostiti :pronaći na3in da se ra viju druge aktivnosti1 nprB

"ušenje tunela s jedne strane i ao"ila ni put1 radi i rade trupa sao"raćajnice i anjega;).prilagođavanje radnog kalendara :dodati po jedan radni dan u sedmici Isu"otama ili jedan radni sat dnevno1 u godišnji odmor imi;

O$jasnite detaljnije 2TA T@5BA #85NT# ##KO+AT# analizom razvojnipotre$a !on!retno i !a!o se ona izvodi.

!denti4kacija je ustvari proces utvrđivanja prepreka ra voju koje se mogupreva ići planiranjem i implementacijom :nekog; projekta.*rojekti mogu poticati i ra li3itih i vora i "iti produkt "ilo 3ijih opservacija i idejeo projektu. a vojni projekt mo$e se de4nisatii kao namjenski pokušaj da se unaprijedi privredna i socijalna situacija u emlji.

Fa 9ormulisanje ra vojnog projekta potre"no je B%.de4nisati pro"lem koji ogranicava adovoljenje neke potre"e'.i vrsiti anali u u orka tog pro"lema).napraviti listu mogucih rjesenja i oda"rati najvjerovatnije+.identi4kovati korisnika rjesenja,.identi4kovati moguce prepreke ostvarenju rjesenja-.donjeti odluku o ra radi ili nastavljanju rada na projektu

Ako algoritam sa memo uocit cemo da postoje + aspekta "itna a utvrdjivanjepotre"aB%.pro"lem'.rjesenja).korisnici+.odluka

O$jasnite !oji pro$lemi se javljaju !od neposrednog mjerenja e7e!ataproje!ta i !a!o se rje,avaju - načelno.

*ro"lem neposrednog mjerenja e9ekata


14/18

(od neposrednog mjuerenja e9ekata postoje ra licite situacije u ve i sa tr isnomcijenom B%.da tr iste 9unkcionise i daje realnu sliku cijenaAko se radi o slo"odnoj konkurenciji a utvrdjivanje e9ekata projekta neposrednose koristi tr isna cijena

'.da tr iste 9unkcionise ali daje iskrivljenu sliku(ad se radi o monopolu tr isnu cijenu tre"a umanjiti a monopolsku do"it1 a kadse radi o monopsonu uvecati a isti i nos.

).da tr iste ne 9unkcionise ili ne postoji>u takvim slucajevima koriste se cijene usjeni tj.cijene koje se ne pojavljuju na tr istu1ali predstavljaju alternativni trosak.

*ro"lemi koji se javljaju se odnose na sliku tr$išta koje mo$e "iti Ba; tr$ište do"ro 9unkcionise i daje realnu sliku cijena1"; tr$ište 9unkcionise al daje iskrivljenju sliku cijena

c; tr iste ne 9unkcionise ili ne postojia ; tu vlada slo"odna konkurencija i moguce je koristit tr isne cijene autvrdivanje e9ekata projekta" ; pro"lem se rjesava tako sto kod monopola tr isnu cijenu umanjujemo amonopolsku do"it1 a kod monopsona :monopol na strani tra$nje; se uvecava aistuc ;radi se o javnim do"rima1 koriste se cijene u sijeni tj cijene koje se nepojavljuju na tr istu ali predstavljaju alternativni trosak.

*o vrsti vrijednosti :upotre"na1 opciona i eg istencijalna vrijednost;1 po nacinuutvrđivanja vrijednosti :direktna i indirektna metoda; i po principu manjestete :ljudski ivoti; J

TACNO - Ka,njenje zadata!a na !ritičnoj putanji proje!ta uzro!ovat e!a,njenje )ijelog proje!ta

Oda$rati netačnu tvrdnju:

N5TACNO 8iskotni princip je metoda procjene 4nansijskih e9ekata projekta kojase u posljednje vrijeme rijetko koristi kod projekata koji imaju šire društvenee9ekte.

TACNO Tempus je program Evropske unije a pomoć i podršku ra voja visokogo"ra ovanja u partnerskim emljama 6nije.

TACNO6r"anisti3ka1 energetska i vodoprivredna saglasnost spadaju u administrativneaspekte projekta koji se moraju o"aviti u po3etnoj 9a i ra voja projekta.

TACNO


15/18

*rojekat je skup svrsishodnih aktivnosti 3iji adatak je da pomoću unaprijedde4nisanih resursa dovedu do ostvarenja određenog cilja unutar adanogvremena i 4nansijskih sredstava na po natom prostoru.

Koje od navedeni su !ljučne oso$ine proje!ta>

orijentacija ka "udućnostiunikatan karakter projekta

6 proje!tu% )iljna grupa je:pojedinac ili grupa koja ima koristi od projektnih rješenja

6 op,ta pravila i instrumente podr,!e proje!tima 5vrops!e unije

spadaju:mre$a i vrsnosti :NetKork o9 Excellence;speci43ni istra$iva3ki i inovacioni projekti

6 D( &roje)tu% prili!om de3nisanja radnog !alendara mogu e jea!tivnosti terminirati:una ad1 ako je po nat datum avršetka projektaunaprijed1 ako je po nat datum po3etka projekta

&rijedlog odlu!e o ulaganju u proje!at:donosi se nakon podro"no o"avljene anali e svih alternativa i oda"iranajpovoljnije varijante a ulaganje

Di)roso7t &roje)t omogu uje spremanje ini)ijalnog proje!tnog plana injegovo poređenje sa !asnijim izmijenjenim verzijama plana% čime se!ontroli,e stepen izvr,enja proje!ta.8A

&ro)jena tro,!ova i !oristi od proje!ta o$avlja se% po pravilu% u dvaperioda:u eksploatacionom periodu

u investicionom periodu

Oda$rati a!tivnosti !oje se mogu smatrati proje!tima:o"nova i proširenje gradske vodovodne mre$ei gradnja postrojenja a melioraciju :navodnjavanje; poljoprivrednih površina

@e!onstru!)ija u preduze u se ne mo4e posmatrati !ao pose$anproje!at% sa svim aspe!tima te nič!i% 3nansijs!i% vremens!i0NE

Oda$rati a!tivnosti !oje se mogu smatrati proje!tima:sanacija rije3nog korita i pori"ljavanjei gradnja cestovnog i $elje ni3kog koridora ,D


16/18

5valua)ija je:postupak kojim se utvrđuje do kojeg stepena su ostvareni acrtani ciljevipostupak ocjene opravdanosti projekta

;ost-$ene3t proje!ti:metodološki o"uhvataju i interne i eksterne e9ekte projekta

TACNO Troškovi projekta odnose se na cijenu koja se mora platiti da "i se projekat staviou 9unkciju.

N5TACNO Tempus je program Evropske unije a podršku ra voja dr$avnih institucija u

emljama kandidatima a 3lanstvo u 6niji.

N5TACNO

!nterna stopa renta"ilnosti mora "iti manja od kamatne stope da "i projekat "ioprihvatljiv s 4nasijskog aspekta.

TACNO(olaudacija je avršni postupak presijecanja vrpce i stavljanja projekta uupotre"u.

N5TACNODilj projekta je adatak najvišeg prioriteta i uklju3uje procjenu troškova i koristi.

&roje!tni zada)i mogu $iti dio rutins!i zadata!a u o!viru jedneproje!tne linije - o$rnuto ne vrijediE8A

Označiti metode opravdanosti proje!ata:metoda vremena povrata ulaganjametoda anuitetametoda sadašnje vrijednosti projekta

&roje!tom institu)ionalnog razvoja 3nansira se razvoj ne!e od institu)ija javnog se!tora. 2ta tre$a sadr4avati prijedlog proje!ta institu)ionalnograzvoja>tehni3ki opis aktivnosti koje će se i voditi prema predlo$enom planu

doka o usklađenosti projekta sa strateškim dokumentom institucije a koju seprojekat predla$e

&roje!at o$u vatainvesticijski periodeksploatacijski period

6 prin)ipu% ,to je ne!a zemlja sla$ije razvijena% to je prostor za razvojneproje!te u toj zemlji manji.NE

#ndi!atori su:"roj3ani poka atelji o nekoj pojavi1 asnovani na oda"ranim kriterijumima


17/18

&roje!t ima zadata! ili 7un!)iju da zadovolji određenu potre$u:%. na prostoru na kojem je potre"a identi4kovana i na kom se ona adovoljava'. u vremenu koje na ivamo $ivotnim vijekom projekta i). u troškove 9unkcionisanja :odr$avanja; koji će1 pored onih u3injenih ana"avku :i gradnju1 implementaciju;1 opravdati korisnost projekta.

Kvantitativno mjerenje:2tandardi ovana metoda utvrđivanja mjerljivih dimen ijaneke aktivnosti ili projekta.

Koji se aspe!ti moraju de3nisati u 7azi 7ormulisanja proje!ta>lokacija projektasadr$aj projektapotre"no vrijemepotre"na 4nansijska sredstva

TACNOOrgani vlasti i "irokratske procedute mogu uticati na uslove i vođenja projekta.

N5TACNOogi3ki okvir koristi se kao metoda evaluacije projektnih planova.

N5TACNO*rojektni planovi koji imaju nisku internu stopu renta"ilnosti pogodni su areali aciju.

N5TACNO*iramida pro"lema je hijerarhijski prika rješenja pro"lema i potre"a korisnikaprojekta.

&rili!om utvrđivanja potre$a za razvojnim proje!tom potre$no jepovezati !on!retan razvojni pro$lem sa pro)jenom potre$a !orisni!a io!ru4enjem u !ojem se proje!at izvodi.8A

N5TACNO8iskontni princip je metoda procjene 4nansijskih e9ekata projekta koja se uposljednje vrijeme rijetko koristi kod projekata koji imaju šire društvene e9ekte.

&rijedlog odlu!e o ulaganju u proje!at:donosi se nakon podro"no o"avljenje anali e svih alternativa i oda"iranajpovoljnije varijante a ulaganje

Oda$rati a!tivnosti !oje se mogu smatrati proje!tima:o"nova i proširenje gradske vodovodne mre$ei gradnja postrojenja a melioraciju :navodnjavanje; poljoprivrednih površina

O$jasnite metodu istovremenog 3zič!og% vremens!og i vrijednosnogpra enja realiza)ije proje!ta

2imultano pracenje daje naj"olje e9ekte kod pracenja sva tri aspekta. Na apcisi senala e kumulirani procenti troskova1 a na ordinati kumulirani procentitehnickog i vrsenja projekta. *rojekt je idealno vodjen ako se i vrsenje krece


18/18

simetralom kvadranta. Odstupanje ulijevo podra umijeva vece tehnicko i vrsenjeu ni$e troškove1 a ispod simetrale više troškove u procentualno sla"ije tehnickoi vrsenje projekta. ?ogucnosti korekcije su sve manje sto projekt odmice sreali acijom1 "og toga o"je linije konvergiraju roku avrsetka projekta.

(tavite se u ulogu predsjedni!a vlade u gradu Dostaru i nalazite se predodlu!om o ulaganju u ne!i srazmjerno !rupan dru,tveni proje!t. re)imo:F5)o-grad DostarG0.Koji stručni do!ument tre$a da $ude prezentiran glasač!oj ma,ini uparlamentu i ,ta on ? u osnovi - tre$a da sadr4i da $i se moglo meritornoodlučivati.Koji indi!atori o proje!tu mogu ola!,ati odlučivanje o usvajanju%od$a)ivanju ili odlaganju odlu!e>! vještaj koji "i mogao da poslu$i kao osnova a donošenje odluke o prihvatanjuprojekta tre"a da sadr$iB%. opis pro"lema1 njegove u roke1 moguca i oda"rano rješenje'.opis korisnika projekta1 njihove potre"e1 strukturu i nacin adovoljenja

).ciljeve i strukturu projekta+.i vodljivost projekta :sredstva1 tehnologije1 3inioci1 vrijeme1 sposo"nostupravljanja;,.prijedlog nacina reali acijeFa projekt je "itno da "ude po nat nosilac daljnjih aktivnosti1 to mo$e1 ali i nemora1 da "ude tim ili organi acija koja je o"avila prethodnu 9a u.:2trana %-@B ! vještaj o identi4kaciji;

TACNO! la i su o3ekivani kratkoro3ni re ultati proistekli i projekta u upotre"i.

Odgođen proje!t je:projekt koji nudi o3ekivanje re ultate ali nisu ispunjene sve pretpostavke areali aciju

+rijeme povrata ulaganja je:vrijeme upotre"e projekta u kojem ukupan prihod od projekta pokriva troškovegrađenja

Koje 7a!tore tre$a prepoznati i de3nisati to!om 7ormulisanja proje!ta:ciljnu grupuproi vodresurse

&roje!t ima zadata! da zadovolji određenu potre$u:na prostoru na kojem je potre"a identi4kovanau vremenu koje na ivamo $ivotnim ciklusom

Documents

Teorija 1 Parc Samo Tacni