Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
ŽELJKO ČERNELIĆ
INTERNET I ELEKTRONIČKO POSLOVANJE TVRTKE KRAŠ d.d.
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
INTERNET I ELEKTRONIČKO POSLOVANJE TVRTKE KRAŠ d.d.
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Elektroničko poslovanje
Mentor: dr.sc. Zvonko Čapko
Student: Željko Černelić
JMBAG: 0081114942
Studijski smjer: Poduzetništvo
Rijeka, studeni 2013.
I
KAZALO
1. UVOD ........................................................................................................................... 1
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA .................................... 1
1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE .............................................. 1
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA .............................................................. 2
1.4. ZNANSTVENE METODE ............................................................................... 2
1.5. STRUKTURA RADA ....................................................................................... 3
2. INFORMATIKA I INTERNET ................................................................................... 4
2.1. NASTANAK INFORMATIKE ............................................................................. 4
2.2. INTERNET ............................................................................................................ 5
2.2.1. Povijesni razvoj Interneta ............................................................................... 6
2.2.2. Arhitektura Interneta .................................................................................... 7
2.2.3. Internetski servisi ............................................................................................ 9
2.2.3.1. World Wide Web ..................................................................................... 9
2.2.3.2. Elektronička pošta ................................................................................ 11
2.2.4. Intranet i Ekstranet........................................................................................ 14
2.2.5. Bežični pristup Internetu .............................................................................. 16
2.2.5.1. Povezivanje bežične i internetske tehnologije ....................................... 17
2.2.5.2. Spajanje na Internet pomoću mobitela ................................................. 18
2.2.6. Cloud computing .......................................................................................... 19
3. ELEKTRONIČKO POSLOVANJE ........................................................................... 21
3.2. Prednosti i nedostaci Elektroničkog poslovanja ................................................. 22
3.3. Tehnološke i zakonske pretpostavke razvoja Elektroničkog poslovanja ........... 23
3.4. Vrste Elektroničkog poslovanja........................................................................... 23
3.5. Sigurnost elektroničkog poslovanja..................................................................... 24
II
3.6. Elektronička razmjena podataka (EDI) ............................................................... 25
3.6.1. EDI standardi razmjene podataka ................................................................. 26
3.6.2. Identifikacija trgovačkih artikala (GTIN)..................................................... 27
3.6.3. Identifikacija lokacije (GLN) ....................................................................... 27
4. KRAŠ d.d. .................................................................................................................. 29
4.1. Povijesni razvoj ................................................................................................... 29
4.2. Misija i Vizija ...................................................................................................... 30
4.3. Organizacijska struktura ...................................................................................... 30
4.4. Ljudski resursi ..................................................................................................... 33
4.5. Proizvodni program ............................................................................................ 34
4.5.1. Čokolade ....................................................................................................... 34
5.4.2. Bombonjere .................................................................................................. 35
4.5.3. Keksi, čajna peciva i vafli............................................................................. 35
4.5.4. Bomboni ....................................................................................................... 35
4.5.5. Ostali proizvodni asortiman ......................................................................... 36
4.6. Upravljanje kvalitetom ........................................................................................ 36
4.7. Financijski pokazatelji ......................................................................................... 37
5. INTERNET I ELEKTRONIČKO POSLOVANJE U TVRTKI KRAŠ d.d. .............. 39
5.1. Internet u tvrtki Kraš d.d...................................................................................... 39
5.2. EDI u tvrtki Kraš d.d. ......................................................................................... 40
5.2.1. Razvoj elektroničke razmjene podataka u Kraš-u ........................................ 41
5.2.2. Ciljevi uvođenja elektroničke razmjene podataka u Krašu .......................... 41
5.2.3. Prednosti uvođenja elektroničke razmjene podataka u Krašu ...................... 41
5.2.4. Proces elektronske narudžbe u Kraš d.d. ...................................................... 42
5.3. Poslovanje između kompanije i potrošača........................................................... 44
III
6. PRIMJENA SUVREMENE INFORMACIJSKO-TELEKOMUNIKACIJSKE
TEHNOLOGIJE U POSLOVANJU PRODAJNE OPERATIVE .................................. 45
7. ZAKLJUČAK ............................................................................................................. 52
Literatura ........................................................................................................................ 54
Popis priloga ................................................................................................................... 57
1
1. UVOD
Nastanak Interneta, brz tehnološki razvoj, razvoj novih usluga i važnost elektroničkog
poslovanja, nameću potrebu da se posebna pažnja posveti elektroničkom poslovanju i
primjeni suvremenih informacijsko-telekomunikacijskih tehnologija u poslovanju tvrtki.
U ovom diplomskom radu pobliže je objašnjeno korištenje Interneta i elektroničko
poslovanje tvrtke Kraš d.d., te primjena suvremene informacijsko-telekomunikacijske
tehnologije u poslovanju prodajne operative.
U uvodu se obrađuju sljedeće tematske jedinice: 1) problem, predmet i objekt
istraživanja, 2) radna hipoteza i pomoćne hipoteze, 3) svrha i ciljevi istraživanja, 4)
znanstvene metode i 5) struktura rada.
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA
Problem istraživanja ovog diplomskog rada je sljedeći: nepoznavanje primjene
Interneta i elektroničkog poslovanja u poslovanju tvrtke Kraš d.d.
Iz tako definiranog problema istraživanja proizlazi i predmet istraživanja, a to je:
istražiti i utvrditi korištenje Interneta i elektroničko poslovanje te primjenu suvremene
informacijsko-telekomunikacijske tehnologije u poslovanju tvrtke Kraš d.d., te odrediti
prednosti i nedostatke.
Problem i predmet istraživanja odnose se na sljedeće objekte istraživanja: informatika,
Internet, elektroničko poslovanje.
1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE
Sukladno problemu, predmetu i objektu istraživanja postavljena je radna hipoteza:
sustavnim izučavanjem Interneta i elektroničkog poslovanja dolazi se do spoznaje
2
da primjena Interneta i elektroničkog poslovanja u poslovanju tvrtke Kraš d.d.
smanjuje troškove poslovanja.
Postavljena hipoteza može se konkretizirati s tri pomoćne hipoteze:
P.H. 1: Objektivnim znanjem o Internetu i elektroničkom poslovanju moguće je detaljno
izučiti njihovu primjenu u poslovnim sustavima.
P.H. 2: Sustavnom analizom prikupljene materije o specifičnostima poslovanja Kraš
d.d. moguće je utvrditi temeljne značajke primjene Interneta i elektroničkog poslovanja
u poslovanju iste.
P.H.3: Sustavnom analizom primjene suvremene informacijsko-telekomunikacijske
tehnologije moguće je predvidjeti budući značaj istih u poslovanju.
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Svrha i cilj ovog istraživanja je istražiti sve bitne značajke o Internetu i elektroničkom
poslovanju tvrtke Kraš d.d., a posebice o primjeni suvremene informacijsko-
telekomunikacijske tehnologije u poslovanju prodajne operative.
Imajući na umu svrhu i ciljeve istraživanja, potrebno je dati odgovore na nekoliko
važnih pitanja:
1) Što je informatika?
2) Što je Internet i koji su najznačajniji internetski servisi?
3) Što je elektroničko poslovanje?
4) Koje su značajke Interneta i elektroničkog poslovanja u Kraš d.d.?
5) Kako primjena suvremene informacijsko-telekomunikacijske tehnologije u
poslovanju prodajne operative utječe na smanjenje troškova poslovanja.
1.4. ZNANSTVENE METODE
Pri istraživanju i formuliranju rezultata istraživanja tematike, koja je predočena u ovom
diplomskom radu s naslovom Internet i elektroničko poslovanje tvrtke Kraš d.d., u
3
odgovarajućim kombinacijama korištene su ove znanstvene metode: induktivna i
deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda generalizacije, metoda
klasifikacije, metoda deskripcije, metoda kompilacije. komparativna metoda, povijesna
metoda, metoda dokazivanja, statistička metoda te grafičko prikazivanje podataka.
1.5. STRUKTURA RADA
Rezultati istraživanja zahtijevaju potrebu da se tematika ovog seminara sustavno
predoči u pet međusobno povezanih poglavlja.
U uvodu su navedeni problem, predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza i pomoćne
hipoteze, svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene metode i obrazložena je struktura rada.
U drugom dijelu s naslovom Informatika i Internet u teoriji obrađeni su: nastanak
informatike, Internet (povijesni razvoj, arhitektura Interneta, internetski servisi, intranet
i ekstranet, bežični pristup Internetu, cloud computing). Elektroničko poslovanje
naslov je trećeg dijela u kojem su obrazloženi: pojam elektroničkog poslovanja,
prednosti i nedostaci, tehnološke i zakonske pretpostavke, vrste elektroničkog
poslovanja, sigurnost elektroničkog poslovanja i EDI (elektronička razmjena podataka).
U četvrtom dijelu predstavljena je tvrtka Kraš d.d.: povijesni razvoj, misija i vizija,
organizacijska struktura, ljudski resursi, proizvodni program, upravljanje kvalitetom i
financijski pokazatelji poslovanja. U petom dijelu pod naslovom Internet i
elektroničko poslovanje u tvrtki Kraš d.d., obrađena je primjena Internata i
elektroničko poslovanja tvrtke Kraš d.d., te u šestom dijelu primjena suvremene
informacijsko-telekomunikacijske tehnologije u poslovanju prodajne operative tvrtke
Kraš d.d..
Zaključak daje kratak osvrt na rezultate istraživanja kojima je dokazana radna hipoteza.
4
2. INFORMATIKA I INTERNET
U dvije tematske cjeline predstavljeno je značenje Informatike i Interneta: 1) nastanak
informatike, 2) Internet.
2.1. NASTANAK INFORMATIKE
Čovjek se oduvijek bavio i fizičkim i umnim radom. U početku se služio samo svojim
osjetilima, umom i govorom, a kasnije određenim pomagalima. Ta pomagala bili su
kamenčići pomoću kojih je čovjek obavljao jednostavne računske operacije i komadići
drveta kojima je bilježio razna zapažanja. U kasnijoj fazi, čovjek izrađuje predmete i
oblikuje ih sukladno vlastitim potrebama, stvarajući jednostavne alate koji mu služe kao
pomagala za obradu podataka.
„Prvim djelotvornim alatom te vrste smatra se tzv. abakus, jednostavna računaljka
kakva je sve donedavno bila popularnom dječjom igračkom i obrazovnim pomagalom
za djecu mlađe dobi.“ (Panain i Strugar, 2000, p. 3)
Kako bi si olakšao prije svega fizičke, ali i intelektualne poslove, čovjek stvara
mehaničke strojeve. Prvi strojevi pojavljuju se u 17. stoljeću i namijenjeni su isključivo
obradi podataka. Za razvoj istih zaslužni su francuski fizičar Blaise Pascal koji stvara
aritmometar, te njemački filozof i matematičar Gottfried Wilhelm Leibniz koji svoj
stroj naziva binarnim strojem. Pomoću tih strojeva izvodili su se matematički proračuni
u obliku niza jednostavnih računskih operacija, kao što su zbrajanje i oduzimanje.
(Panain i Strugar, 2000, p. 3-4).
Izumom električne energije dolazi do razvoja elektro-mehaničkih strojeva.
Elektromehanički strojevi namijenjeni obradi podataka pojavljuju se u drugoj polovini
19. stoljeća i u prvoj polovini 20. stoljeća, a najznačajniji su tzv. kartični strojevi,
strojevi koji su za obradu podataka koristili bušene kartice.
„Izumitelj takve vrste elektromehaničkih strojeva bio je američki inženjer Herman
Hollereith (1860. – 1929.), koji je početkom 20. stoljeća utemeljio jednu od najvećih
tvrtki proizvođača informatičke opreme – IBM (International Busniess Machines).“
(Panain i Strugar, 2000, p. 4)
5
S vremenom dolazi do potpune zamjene mehaničkih dijelova strojeva elektroničkim, te
tako nastaju elektronički uređaji za obradu podataka, nazvanima elektroničkim
računalima, odnosno kompjutorima.
Prvo računalo koje je moglo izvoditi različite zadatke bilo je ENIAC što je kratica od
Electronic Numerating and Integrating Automated Computer. Konstruirano je 1944.
godine prvenstveno za vojne svrhe i značajno je pridonijelo učinkovitosti provedbe
završnih ratnih operacija i okončanju II svjetskog rata. (Panain i Strugar, 2000, p. 4)
Nakon toga nastaju brojna savršenija računala. Prva primjena računala, u komercijalne
ili poslovne svrhe, ostvarena je 1951. godine je prilikom obrade podataka popisa
stanovništva u SAD-u.
Računala su postala složeni uređaji i od velike su pomoći pri obradi podataka. Zbog
mogućnosti primjene računala u najrazličitijim ljudskim aktivnostima, razvija se
zasebna znanstvena disciplina – Informatika. Naziv informatika je akronim dvaju
francuskih riječi L'information i L'automatique.
„Informatika se definira kao znanost o prikupljanju, obradi, pohranjivanju, prenošenju
i uporabi informacija uz pomoć tehničkih (elektroničkih) uređaja.“ (Panain i Strugar,
2000, p. 4)
2.2. INTERNET
„Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mreža koja zajedno povezuje
računala i računalne mreže korištenjem istoimenog protokola (internetski protokol =
IP).“ (http://hr.wikipedia.org/wiki/Internet, 2013.)
Internet je mreža koja je sastavljena od mnogo raznih kućanskih, akademskih, poslovnih
i vladinih mreža koje međusobno razmjenjuju informacije i usluge.
6
2.2.1. Povijesni razvoj Interneta
Nastanak Interneta vezan je uz Ministarstvo obrane SAD-a, koje šezdesetih godina
prošlog stoljeća putem svoje Agencije za napredne istraživačke projekte ARPA pokreće
niz eksperimenata sa ciljem razvoja mreže elektroničkih računala rasprostranjenih na
velikom geografskom prostoru i povezanih tako da mogu izravno razmjenjivati podatke
isključivo u vojne svrhe. (Panian, 2000-a, p. 1)
Prvo uspješno povezivanje dvaju računala, dogodilo se u rujnu i listopadu 1969. godine.
Prvo računalo bilo je na sveučilištu UCLA u Los Angelesu, a drugo na MIT-u
(Masaschussetts Institute of Tehnology) u Bostonu. Nakon toga se sve veći broj
računala uključuje na mrežu, koja se nazivala ARPANET, a u kojoj je bilo povezano
više od 1000 računala. Kasnije, iz sigurnosnih razloga, ARPANET se razdvaja na dvije
mreže: ARPAnet koja je služila za civilne potrebe, i MILNET za potrebe vojske.
(Panian, 2000-a, p. 1)
„1986. godine razvijena je mreža superračunala NSFNET, koja se povezuje sa
ARPAnetom i pomalo ga asimilira. Ta je zapravo, gotovo neopazice nastao Internet.“
(Panian, 2000-a, p. 1)
Internet danas sačinjavaju milijuni računala sa različitih strana svijeta povezani u jednu
jedinstvenu mrežu. Internet nema vlasnika već predstavlja jednu otvorenu informatičku
mrežu dostupnu svima sa tendencijom rasta. Internet se razvio iz lokalnih računalnih
mreža u kompanijama koje su omogućavale dijeljenje računalnih resursa i razmjenu
datoteka i pošte unutar tvrtke ili pružanje nekih drugih usluga.
(http://www.informatika.buzdo.com/s910.htm, 2013).
„Internet se zasniva na ogromnom broju umreženih lokalnih sustava različite svrhe i
veličine, međusobno povezanih kao ogromna paukova mreža; odnosno od odredišta do
cilja može se doći preko više različitih putova.“
(http://www.informatika.buzdo.com/s910.htm, 2013).
7
Internetom, u samo jednoj minuti, pošalje se više od 200 milijuna mailova. Na
YouTubeu se pogleda preko milijun videozapisa. Broj računala, tableta ili pametnih
telefona s kojima se spajamo na Internet približan je broju ljudi na Zemlji, a kroz dvije
godine možda će ih biti i dvostruko više (http://dnevnik.hr/vijesti/tech/pogledajte-sto-se-
dogodi-na-internetu-u-samo-jednoj-minuti---279346.htm, 2013).
Infografika 1: Što se dogodi na Internetu u samo jednoj minuti
Izvor: http://dnevnik.hr/vijesti/tech/pogledajte-sto-se-dogodi-na-internetu-u-samo-
jednoj-minuti---279346.html, 21.03.2013.
2.2.2. Arhitektura Interneta
Internet se sastoji od mnogo računalnih mreža povezanih određenim točkama u jednu
mrežu. Pojedinačna računala ili mreže moraju se pridržavati određenih pravila za
razmjenu podataka na daljinu, koje nazivamo komunikacijskim protokolima. Dva
8
osnovna protokola su TCP (Transmission Control Protocol) i IP (Internet Protocol).
(Panian, 2000-a, p. 1-2)
Internet funkcionira na klijentsko-poslužiteljskoj arhitekturi. Svako računalo na mreži
koje posjeduje neke podatke (u memoriji) može iste ponuditi nekome na korištenje.
Takvo računalo se naziva poslužiteljem (engl. Server), a ono računalo koje koristi
podatke od nekog poslužitelja naziva se klijentom (enlg. Client). (Varga i suradnici,
2007, p. 49)
Na shemi 1. Prikazana je klijentsko-poslužiteljska arhitektura Interneta.
Shema 1. Klijentsko-poslužiteljska arhitektura Interneta.
Izvor: Varga, M i suradnici: Informatika u poslovanju, Element, Zagreb, 2007, p 49
9
2.2.3. Internetski servisi
Najznačajniji internetski servisi su: WWW (World Wide Web), elektronička pošta,
diskusijske skupine, distribucijske list, prijenos datoteka na daljinu (FTP – File Transfer
Protocol), uključivanje na udaljena računala (Telnet servis), videokonferencije i internet
telefonija.
2.2.3.1. World Wide Web
„Internetski servis World Wide Web referencira se mnogim nazivima , kao što WWW,
the Web ili W3, a koncipirao ga je World Wide Web Consortium (W3C) na kraju 80-tih
godina.“ (Panian, 2000-b, p.17)
WWW služi za organiziranje informacija, dostupnih korisnicima Interneta u obliku
hipermedijskih dokumenata. Hipermedijski dokument je skup srodnih informacija,
iskazanih u obliku teksta, grafike, videa ili zvuka, koje se odnose na neki objekt.
(Panian, 2000-b, p.17)
„Hipertekstualni i hipermedijski dokumenti i dijelovi njihova sadržaja mogu se po volji
povezivati, a veze među dokumentima nazivaju se hiperpoveznicama (engl. Hyperlink)
ili, jednostavno, poveznicama (engl. Link), koje su u dokumentu vidljivo označene
(primjerice, naglašavanjem ili podcrtavanjem teksta).“ (Varga i suradnici, 2007, p.52)
Hipermedijski dokumenti još se nazivaju i web stranicama. WWW je hipermedijski
sustav bez ikakvih ograničenja. Jednim klikom „miša“ na link neke web stranice,
otvaramo neki drugi dokument, koji se „poziva“ i „otvara“, te čiji se sadržaj promptno
prikazuje na zaslonu. (Varga i suradnici, 2007, p.52)
Hipermedijski dokumenti imaju dvije važne značajke (Panain i Strugar 2000, p. 91):
1. nema redoslijeda ili hijerarhije obuhvaćenih informacija.
10
2. Omogućuju da neke informacije budu u višestrukim odnosima prema nekim
drugim informacijama.
Web stranice uređuju se uporabom HTML-a (akr. engl. Hyiper Text Markup Language).
HTML je poseban programski jezik koji određuje kako će neka informacija izgledati,
odnosno kako će se ponašati na zaslonu korisnika kad je on zatraži. (Panain i Strugar,
2000, p. 91)
Svaka Web stranica ima svoju jedinstvenu adresu. Lokatori resursa, ili skraćeno URL
(akr. engl. Universal Resource Locator) specificiraju lokaciju ili adresu svake web
stranice na Internetu, odnosno poslužiteljsko računalo u čijoj je memoriji konkretna
web stranica pohranjena. URL sastoji se od najmanje dva dijela, i to od specifikacije
protokola za prijenos web stranice i od naziva domene, odnosno IP adrese računala, u
kojoj se nalazi web stranica. Programi koji su nam potrebni za pronalaženje web
stranica nazivaju se preglednicima (engl. Browser). Najpopularniji preglednici danas su
(http://hr.wikipedia.org/wiki/Internetski_preglednik, 2013.):
ú Firefox
ú Mozilla
ú Opera
ú Internet Explorer
ú Safari i
ú Google Chrome.
Kao protokol za prijenos web stranice koristi se HTTP (akr. engl. Hyper Text Transfer
Protocol). Do tražene web stranice, korisnik će doći tako da na web pregledniku upiše
oznaku protokola i simboličku IP adresu poslužitelja koji održava tu stranicu. (Varga i
suradnici, 2007, p.52)
Kako bi na Internetu pronašli web stranice Ekonomskog fakulteta u Rijeci moramo u
prozor preglednika treba napisati: http://www.efri.uniri.hr/. Izgled zaslona kojeg otvara
preglednik Internet Explorer kod traženja naslovne web stranice Ekonomskog fakulteta
u Rijeci prikazan je na slici 1.
11
Slika 1. Naslovna web stranica Ekonomskog fakulteta u Rijeci
Izvor: http://www.efri.uniri.hr/, 2013.
Na monitoru računala prikazat će se naslovnica, odnosno prva ili naslovna stranica web
mjesta Ekonomskog fakulteta u Rijeci. Odabirom neke od ponuđenih opcija u
izborniku prelazimo se izravno na bilo koju daljnju stranicu, koristeći pritom svojstvo
hipermedijskih dokumenata da ne predstavljaju bilo kakav unaprijed utvrđeni redoslijed
ili hijerarhiju pretraživanja.
World Wide Web omogućuje tri vrste informacijskih poslova (Panian, 2000-b, p.19-20):
1. pretraživanje Web stranica,
2. pretplatu na Web sadržaje,
3. stvaranje (kreiranje) vlastitih Web stranica.
„WWW servis jedan je od osnova suvremenog elektroničkog poslovanja, kao jedne od
najznačajnijih primjena Interneta danas, a zasigurno još i više u bliskoj budućnosti.“
(Panian, 2000-b, p.20)
2.2.3.2. Elektronička pošta
„Elektronička pošta (engl. e-mail) omogućuje elektroničko stvaranje poruka, njihovo
slanje kroz mrežu i čitanje i najkorišteniji je servis koji omogućava brzu i jeftinu
globalnu komunikaciju“. (Čičin-Šain i suradnici, 2006, p. 99)
12
Elektronička pošta sadrži obilježja telefonije i pisane komunikacije. A to su hitrost i
trajnost.
Davatelj usluge, korisnicima elektroničke pošte omogućuje spremanje elektroničke
pošte u „poštanski pretinac“ unutar memorije računala. Savki pretinac ima jednoznačnu
adresu slijedećeg formata:
Ime u adresi označava naziv ili ime vlasnika pretinca, organizacija instituciju u okviru
koje vlasnik „pretinca“ djeluje, a segment „područje“ odnosi se na oznaku zemljopisnog
područja ili djelatnosti. (Panian, 2000-b, p.21)
Za Hrvatsku oznaka područja je „hr“. Za ostale zemlje standardizirane su oznake
standardom ISO 3166, a u SAD-u postoje slijedeće oznaka djelatnih područja (Panian,
2000-b, p.21-22):
ú com – komercijalne i profitne organizacije
ú org – mješovite i neprofitne organizacije
ú net – internetska infrastruktura i davatelji mrežnih usluga
ú edu – fakulteti i sveučilišta
ú gov – federalne vladine agencije.
Pokretanjem programa za pisanje elektroničkih poruka i upisivanjem potrebnih
podataka započinje postupak slanja poruke. Kad su napisani svi elementi poruke,
aktivira se slanje poruke, te poruka odlazi u “poštanski pretinac“ primatelja. Poruka u
„poštanskom pretincu“ ostaje pohranjena sve dok je primatelj ne pozove u svoje
računalo. Da bi primatelj poruke primio poruku njegovo računalo mora biti aktivno,
odnosno spojeno na Internet. (Panian, 2000-b, p.22)
Princip rada elektroničke pošte prikazan je na shemi 2.
13
Shema 2: Princip rada elektroničke pošte
Izvor: Panian, Ž.: Elektroničko trgovanje, Sinergija d.o.o., Zagreb, 2000.
Za rad elektroničke pošte potrebna su dva protokola, POP protokol (engl. Post Office
Potocol) za primanje i pohranjivanje ulaznih poruka i protokol za slanje izlaznih poruka
SMTP (engl. Simple Mail Transfer Protocol). (Varga i suradnici, 2007, p. 235)
Pojedine web stranice, kao što su www.gmail.com i www.yahoo.com nude besplatne
sandučiće za elektroničku poštu. Istima se pristupa pomoću običnog web preglednika,
tako da nije potreban zaseban program za rad s elektroničkom poštom.
Neke od prednosti elektroničke pošte su slijedeće (Varga i suradnici, 2007, p. 236):
ú poruke se brzo prenose,
ú pošiljatelj poruke i primatelj ne moraju biti istodobno spojeni na Internet da bi se
poruka prenijela, poruka čeka primatelja u njegovom poštanskom sandučiću.
ú troškovi primanja i slanja su mali,
ú jedna poruka se može poslati na neograničen broj adresa.
ú poruke koje su poslane mogu se provjeriti i pritom utvrditi vrijeme i datum
slanja.
ú moguće slanje multimedijskih privitaka (slike, video, poveznice na web stranice,
zvučne datoteke itd.)
ú elektronička pošta potiče i pomaže timskom radu i poslovanju na daljinu.
14
Nedostaci elektroničke pošte su (Varga i suradnici, 2007, p. 236):
ú vrijeme putovanja poruke može se produžiti, a poruke se mogu putem izgubiti,
presresti i čak izmijeniti,
ú primanje neželjenih poruka, tzv. Spam-ova
ú poruke elektroničke pošte se lako mogu presresti i promijeniti njihov sadržaj.
ukoliko nisu kriptirane.
2.2.4. Intranet i Ekstranet
Koristi od Interneta i kvaliteta usluga, osnovni su razlog što su brojne tvrtke izgradile
vlastite mreže primjenjujući u njima koncept Interneta.
Izgradnje vlastite mreže moguća je na dva načina:
ú zadržavanjem postojeće lokalne i privatne mreže sa dodavanjem elemenata i
karakteristika Interneta, i
ú izgradnjom potpuno nove mreže, usklađene s Internetom.
Intranet je unutarnja računalna mreža neke kompanije ili poslovnog sustava koja
funkcionira slično kao i Internet.
„Uloge intraneta u informacijskom sustavu mogu biti različite, tako da može (Varga i
suradnici, 2007, p.55):
ú biti zamjenom (supstitutom) za lokalnu mrežu tvrtke,
ú povezati više lokalnih mreža velike tvrtke,
ú biti zamjenom za rasprostranjenu mrežu tvrtke,
ú povezati lokalne i rasprostranjenu mrežu velike tvrtke.“
Intranet je privatna mreža neke tvrtke ili poslovnog subjekta koja primjenjuje
internetske standarde i protokole. Djelatnicima omogućuje jednostavnu komunikaciju i
suradnju te pristup informacijama kompanije. Razlika između Intraneta i Interneta
očituje se u pogledu vlasništva i prava pristupa. Kao što je već ranije spomenuto,
15
Internet nije u vlasništvu niti jedne kompanije ili osobe, dok je intranet privatna mreža u
vlasništvu neke tvrtke ili poslovnog subjekta. Što se tiče prava pristupa, Internetu može
pristupiti svatko tko ima mogućnosti za to, dok na intranet imaju pristup samo osobe s
ovlaštenjem. (Čapko, 2009, p. 48)
Svaki intranet u pravilu je i sastavni dio Interneta. Stoga između njega i Interneta treba
ugraditi mehanizam zaštite tajnosti informacijskog sadržaja i procesa u intranetu. Takav
se mehanizam zaštite naziva obrambenim zidom ili vatrozidom (engl. Firewall).
Firewall je uređaj ili računalni program kojim se omogućuje neometan pristup Internetu
iz intraneta, ali ograničava pristup iz Interneta u intranet. Shematski prikaz intraneta
prikazan je na shemi 3.
Shema 3: Intranet tvrtke zaštićen vatrozidom
Izvor: Varga, M. i suradnici: Informatika u poslovanju, Element, Zagreb, 2007.
„Ekstranet (engl. extranet) je oblik povezivanja računalnih mreža dvaju ili više
zasebnih poslovnih sustava koji čine stanovitu poslovnu asocijaciju.“ (Varga i
suradnici, 2007, p.56)
Ekstranet je ostvariv samo onda kada tvrtke ili poslovni subjekti imaju već razvijene
vlastite intranete. S obzirom da svaki intranet ima vlastiti obrambeni zid, istovremeno
će služiti i kao zaštita ekstraneta od Interneta, ali i intraneta međusobno.
16
Shematski prikaz ekstraneta nalazi se na shemi 4.
Shema 4: Ekstranet
Izvor: Varga, M. i suradnici: Informatika u poslovanju, Element, Zagreb, 2007.
„Ekstranet može biti uzajamni ili središnji. U uzajamnom ekstranet svaka od
organizacija omogućuje svojem partneru pristup specifičnim informacijama sa svojeg
intraneta, dok u središnjem ekstranetu (engl. Hub Extranet) jedna organizacija
omogućuje svojim poslovnim partnerima pristup njenim informacijama.“ (Čapko, 2009,
p. 55)
2.2.5. Bežični pristup Internetu
Telekomunikacije, a posebice mobilna telefonija, posljednjih godina iskazuju najveću
stopu rasta među svim gospodarskim djelatnostima. Fiksna telefonija je razmjerno
nefleksibilna i skupa. Bežični prijenos govornih poruka postaje privlačnijim i
ekonomskim opravdanijim rješenjem.
Prednost bežične u odnosu na fiksnu telefoniju je slijedeća (Panian i Strugar, 2000,
p.106):
· bežična ne ovisi o instalacijama,
· korisnici ne moraju uvijek biti u blizini telefonskog priključka ili govornice,
17
· razgovori se mogu obavljati svagdje gdje ima signala.
Zbog svojih velikih potencijala, a i tehnološkog procesa, mobilna telefonija značajno
pridonosi povećanju popularnosti Interneta. Zbog toga se razvila mogućnosti
povezivanja tehnologija klasičnog „ožičenog“ Interneta i mobilne telefonije. Danas je to
povezivanje poprimilo vrlo značajne razmjere i svakim danom sve se više koristi u
privatnim i poslovnim prilikama.
2.2.5.1. Povezivanje bežične i internetske tehnologije
Najvažnije karakteristike bežičnih komunikacija i mobilne tehnologije su sljedeće
(Panian i Strugar, 2000, p. 107):
ú centralizacija upravljačkih funkcija,
ú uređene pravne norme na nacionalnoj i međunarodnoj razini,
ú odvija se u stvarnom (realnom) vremenu
ú poznati su korisnici, odnosno, mogu se lako identificirati
ú zasniva se na tehnici komutacije kanala (engl. Circuit Switching)
ú moguće pogreške u prijenosu signala
ú ograničena propusnost.
Najvažnije karakteristike internetske tehnologije su sljedeće (Panian i Strugar, 2000, p.
108):
ú bez vlasnika,
ú deregulirana je, nema nikakvog autoriteta koji bi upravljao čitavom mrežom,
ú razvijaju je softverske kompanije, medijske kuće i pojedinci – entuzijasti,
ú funkcionira prema načelu „spremi i otpremi“ (engl. Store – and – Forward),
ú korisni su u načelu anonimni,
ú zasnovana je na tehnici komutacije paketa podataka (engl. Packet Switching),
ú moguće je ispravljanje pogrešaka u prijenosu podataka,
ú propusnost prilagodljiva aktualnom opterećenju prometa podataka.
18
Navedene razlike između dviju tehnologija moguće je otkloniti ili kompenzirati
protokolom koji se naziva Wireless Application Protocol (WAP).
„Protokol za bežične internetske aplikacije (engl. Wireless Application Protocol, WAP)
opći je standard za zahvaćanje sadržaja i naprednih usluga iz Interneta putem mobilnih
telefona i drugih bežičnih uređaja.“ (Panian i Strugar, 2000, p.109)
WAP-om se omogućava bežični pristup Internetu neovisno o proizvođaču opreme i o
tipovima ostvarivih veza.
WAP je kompatibilan sa svim standardima mobilne komunikacije (GSM 900, 1800 i
1900, CDMA, TDMA, UMTS, GPRS, Wideband i dr.) ali i sa operativnim sistemima
PalmOS, EPOC, Windows CE, OS/9 i JavaOS. (http://www.info-mob.com/clanci/wap-
mobilni-internet.html, 2013.)
2.2.5.2. Spajanje na Internet pomoću mobitela
Mobilni telefoni i smart telefoni se mogu spojiti na Internet s gotovo bilo koje lokacije.
Da bismo se mogli spojiti na Internet moramo imati mobilni uređaj koji podržava
Internet spajanje.
Mobilni telefon povezuje se s Internetom putem istog bežičnog signala kojim se
uspostavlja telefonski poziv. Telefon se povezuje s baznom stanicom u neposrednoj
blizini koja se zatim povezuje s Internetom.
Mobilni uređaji s Androidom mogu se spojiti na Internet putem Wi-Fija. Za bežično
spajanje pomoću Wi-Fija nije potreban signal mobitela ili pretplatničkim paket.
Potrebno je jedino da se nalazite na području gdje je Wi-Fi dostupan. Danas mnogi
ugostiteljski lokali, prodavaonice ili cijeli gradovi nude besplatan Wi-Fi.
(http://www.google.hr/intl/hr/goodtoknow/web/101/, 2013.)
19
2.2.6. Cloud computing
Cloud computing je nastao kao želja informatičara za povećanjem kapaciteta i
dodavanjem novih mogućnosti na vlastite sustave bez investiranja u novu infrastrukturu
i potrebe za osposobljavanjem novog osoblja i/ili kupnje novih licenciranih programa.
Pojavom Cloud computing povećavaju se mogućnosti uporabe računala i programa, a
poboljšane su i mogućnosti prijenosa pohrane, zaštite, obrade i sigurnosti podataka
Neke od prednosti korištenja cloud computinga su:
(http://www.cert.hr/sites/default/files/NCERT-PUBDOC-2010-03-293.pdf, 2010.):
- niža cijena hardvera jer ga korisnik ne mora kupovati, nego ga po potrebi
iznajmljuje,
- dostupnost posljednje programske inačice,
- podaci su dostupni sa svakog računala s kojeg korisnik ima pristup Internetu,
- manji troškovi održavanja i nadogradnje programske podrške; nema troškova
izravno vezanih uz kupovinu sučelja, licenciranih programa, baze podataka,
poslužitelja za elektroničku poštu, kao ni troškova vezanih za njihovu
instalaciju i konfiguraciju te kasnije održavanje,
- uključena profesionalna antivirusna zaštita,
- dostupnost aplikacija,
- mogućnost opsluživanja velikog broja korisnika,
- fleksibilnost u izmjeni i prilagodbi aplikacija i
- stalno praćenje rada i održavanje infrastrukture.
Neki nedostaci cloud computinga su (http://www.cert.hr/sites/default/files/NCERT-
PUBDOC-2010-03-293.pdf, 2010):
- problem dostupnosti i sigurnosti,
- ovisnost o jednom pružatelju programske podrške,
- usvajanje novog načina razvoja aplikacija,
- nemogućnost jednostavnog premještanja postojećih aplikacija,
- nepostojanje standarda za povezivanje aplikacija različitih proizvođača,
razmjenu podataka, premještanje podataka te programske podrške iz „oblaka
jednog proizvođača“ u „oblak drugog“.
20
Cloud computing (shema 5) koristeći Internet omogućuje da aplikacije i dokumenti
poslani iz bilo kojeg dijela svijeta budu pohranjeni i čuvani na za to predviđenim
poslužiteljima. Cloud computing smanjuje potrebu za kupnjom novih računala i
programa. Pristup „podacima u oblaku“ odvija se putem web preglednika ili
specijaliziranih aplikacija.
Shema 5: Cloud computing
Izvor: http://www.cert.hr/sites/default/files/NCERT-PUBDOC-2010-03-293.pdf,2010.
21
3. ELEKTRONIČKO POSLOVANJE
Da bi se utvrdila važnost i bitna obilježja Elektroničkog poslovanja potrebno posvetiti
pozornost ovim temama: 1) pojam elektroničkog poslovanja, 2) prednosti i
nedostaci, 3) tehnološke i zakonske pretpostavke, 4) vrste elektroničkog
poslovanja, 5) sigurnost elektroničkog poslovanja i 6) EDI (elektronička razmjena
podataka).
3.1. Pojam elektroničkog poslovanja
Elektroničko poslovanje podrazumijeva čestu uporabu informatičke tehnologije i
Interneta u poslovanju tvrtke.
Pojava i razvoj Interneta te jačanje web servisa, u velikoj su mjeri doprinijeli shvaćanju
da Internet ne služi samo za razmjenu informacija, već da se njime učinkovito mogu
obavljati različiti poslovi. S vremenom Internet je postao najvećim svjetskim tržištem
roba, usluga, kapitala, rada i informacija, odnosno novim globalnim gospodarskim
prostorom.
Tvrtke su najprije svoje web stranice koristile za oglašavanja proizvoda i usluga koje su
nudile potrošačima. Kasnije se dodaju neke nove funkcionalnosti kao što su
pretraživanja ponuda, dogovaranja uvjeta kupnje i isporuke, naručivanja proizvoda ili
usluga, elektroničkog plaćanja i isporuke dobara u digitalnom obliku. Pojavljivanje sve
većeg broja poslovnih web mjesta pogodovalo je razvoju elektroničkih tržišta.
„Intenzivno umrežavanje poslovnih organizacija i razvoj Interneta stvorili su
pretpostavke za razvoj elektroničkog poslovanja (engl. electronic business) koje
uključuje poslovanje unutar poslovnih organizacija, među poslovnim organizacijama
(engl. business to business), između poslovnih organizacija i pojedinačnih kupaca (engl.
business to costumer).“ (Čapko, 2009, p. 23)
22
Elektroničko poslovanje primjenjuje se u svim gospodarskim djelatnostima, a najviše u
(Čapko, 2009, p. 23):
ú elektroničkoj trgovini,
ú elektroničkom marketingu,
ú elektroničkom bankarstvu,
ú elektroničkom investiranju, i
ú elektroničkoj burzi.
Definicija Elektroničkog poslovanja (predložena od strane ESPRIT projekta Europske
unije (http://www2.cordis.lu/esprit/src/ecoproj.htm) glasi: „Elektroničko poslovanje je
opći koncept koji obuhvaća sve oblike poslovnih transakcija ili razmjene informacija
koje se izvode korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije i među tvrtkama,
između tvrtki i njihovih kupaca, ili između tvrtki i javne administracije. Elektroničko
poslovanje uključuje trgovanje dobrima i uslugama.“ (Čapko, 2009, p. 23-24)
3.2. Prednosti i nedostaci Elektroničkog poslovanja
Najvažnije prednosti elektroničkog poslovanja su sljedeće:
· smanjenje troškova poslovanja,
· smanjenje pogrešaka,
· jeftino javno objavljivanje informacija,
· mogućnost rada „od kuće“,
· kvalitetnija unutrašnje i vanjsko povezivanje kompanija,
· mogućnost digitalizacije različitih medija (teksta, slike, zvuka i videa).
Najveći nedostatak u primjeni Elektroničkog poslovanja je sigurnost rada na Internetu,
ograničena propusnost mreže, te neizbježan ljudski faktor.
23
3.3. Tehnološke i zakonske pretpostavke razvoja Elektroničkog poslovanja
Za uspješan razvoj elektroničkog poslovanja potrebno je ispuniti određene tehnološke
pretpostavke i ostvariti zakonske uvjete.
U tehnološkom smislu potrebno je raspolagati odgovarajućom informatičkom
infrastrukturom, imati uređaje i alate za stvaranje, publiciranje i distribuciju
multimedijskih sadržaja.
Potrebno je imati i poslovnu infrastruktura za sigurno izvođenje poslovnih transakcija,
uključujući i on-line plaćanja. Za to su potrebne metode i pribor za enkripciju (zaštitu
sadržaja dokumenta) i autentifikaciju (osiguranje identiteta stranaka). Također je
potrebno standardizirati sve aspekte mreže i osigurati kompatibilnost uređaja i metoda
koje služe u elektroničkom poslovanju.
Zakonske pretpostavke moraju omogućiti nesmetan razvoj elektroničkog poslovanja,
zaštitu autorskih prava i privatnosti, osigurati univerzalan pristup mreži i odgovarajuću
politiku određivanja cijena za pristup mreži i kupovanje informacija. (Čapko, 2009,
p.26)
3.4. Vrste Elektroničkog poslovanja
Elektroničko poslovanje prema sugovornicima može se podijeliti u više kategorija
(Čapko, 2009, p.28):
1. unutar kompanije
2. među kompanijama
3. između kompanije i potrošača
4. između kompanije i javne administracije
5. između javne administracije i potrošača.
24
3.5. Sigurnost elektroničkog poslovanja
Sigurnost elektroničkog poslovanja jedan je od najvećih prepreka bržem razvoju
elektroničkog poslovanja.
Dva su osnovna aspekta sigurnosti elektroničkog poslovanja (Čapko, 2009, p. 31):
· autorizacija
· sigurnost podataka i transakcija.
Autorizacijom se smatra da samo korisnici i programi koji za to imaju odobrenje mogu
pristupati određenim bazama podataka. Osigurava se korištenjem lozinke, kriptiranjem
pametnih kartica, otiscima prstiju te sigurnosnim stijenama (engl. firewalls).
Sigurnost podataka i transakcija znači osiguranje privatnosti, integriteta i povjerljivosti
poslovnih transakcija i poruka. Osigurava se kriptiranjem poruka pomoću tajnog
odnosno javnog i privatnog ključa.
Osnovni zahtjevi za sigurnost transakcija su slijedeći (Čapko, 2009, p. 32):
- privatnost
- identifikacija korisnika
- integritet transakcija
- nemogućnost osporavanja poruke.
Sigurnost transakcija osigurava se kriptiranjem poruka, digitalnim potpisom i digitalnim
certifikatom.
Kriptiranje je izmjena informacija, u oblik koji može pročitati samo ona osoba koja ima
ključ za dekriptiranje. Digitalni potpis služi za provjeru identiteta pošiljatelja i
osiguranja da poruka nije bila izmijenjena nakon potpisivanja, a digitalni certifikat se
koristi za provjeru da li određeni ključ pripada osobi koja ga treba posjedovati. (Čapko,
2009, p. 32-33)
25
3.6. Elektronička razmjena podataka (EDI)
„Elektronička razmjena podataka (EDI) jest razmjena dokumenata između organizacija
u standardiziranom elektroničkom obliku, i to direktno između računalnih aplikacija.“
(Čapko, 2009.)
EDI (engl. Electronic Data Interchange) je način razmjene različitih vrsta dokumenata
između tvrtki koji omogućuje smanjenje jednog dijela operativnih troškova tvrtke.
Elektronički dokumenti sadrže istu informaciju koja se nalazi na papirnatom dokumentu
koji organizacija koristi u neku svrhu. Razmjena elektroničkih dokumenata prakticira se
u trgovini, medicini, transportu, građevinarstvu, ali i u svim ostalim tržišnim
segmentima koji imaju potrebu za razmjenu. Elektronički dokumenti u odnosu na
papirnate dokumente imaju prednost kod pohrane i manipuliranja podacima bez
dodatnih troškova i pogrešaka ručnog unosa. Brzina kojom se na ovaj način dobivaju i
zaprimaju informacije u sustavu neusporediva je s brzinom izmjene papirnatih
dokumenata. (http://www.redok.hr/sto_je_edi.html, 2012.)
EDI osigurava uštede i povećava produktivnost poslovnih procesa. Povećanjem
produktivnosti poslovnih procesa svi poslovni procesi se mogu znatno ubrzati i
automatizirati. Povećava se integritet podataka i smanjuje ljudska pogreška, a proces
arhiviranja i pretraživanja dokumenata se znatno olakšava i ubrzava.
Povećavanjem produktivnosti poslovnih procesa povećava se i produktivnosti
zaposlenika. Zaposlenici imaju više vremena za bavljenje izuzecima, nadzornim
funkcijama i podizanju nivoa odnosa s poslovnim partnerima, te se samim time
smanjuje broj reklamacija.
Smanjenje operativnih troškova materijala odnosi se na smanjenje ili potpuno ukidanje
ispisa nekih dokumenata što rezultira znatnim uštedama u troškovima papira, omotnica,
tonera, poštarina i ostalih troškova. Uštede ovise o broju dokumenata ali i o stupnju
automatizacije poslovnih procesa. Osim materijalnih troškova, najznačajnije uštede
postižu se u radnim satima zaposlenika.
26
EDI omogućava razmjenu sljedećih vrsta dokumenata:
- narudžbe,
- otpremnice,
- račune.
„EDI je prijenos strukturiranih podataka, prema dogovorenim standardima, od jedne
kompjuterske aplikacije do druge, elektroničkim putem i uz minimalnu ljudsku
intervenciju.“ (http://www.gs1hr.org/djelatnosti/razmjena, n.d.)
Prijenos strukturnih podataka prikazan je na shemi 6.
Shema 6: EDI - prijenos strukturiranih podataka
Izvor: http://www.gs1hr.org/djelatnosti/razmjena, n.d.
3.6.1. EDI standardi razmjene podataka
„EDI standard je set definiranih poruka postavljenih kako bi opisali podatkovne
elemente potrebne da bi se sastavila poruka za elektronsku razmjenu podataka.“
(http://www.optimit.hr/edi/-/asset_publisher/6a93Ij7DSOHe/content/edi-standardi-
razmjene-podataka, n.d.)
27
Standardi koji se danas koriste u elektroničkoj razmjeni podataka su: ANSI ASC X12,
TRADACOMS, ODETTE, UN/EDIFACT. UN/EDIFACT standard koriste svi veći
međunarodni lanci, stoga je on za nas i najvažniji.
EDIFACT (engl. Electronic Data Interchange for Administration, Commerce and
Transport) je međunarodni skup EDI standarda za izradu EANCOM standarda.
EDIFACT standard koristi se uglavnom u veleprodajnim i maloprodajnim trgovačkim
lancima.
EDIFACT standard određuje kako se svaki artikl treba označiti GTIN kodom, a svaka
lokacija GLN brojem. EANCOM standard vrlo je bitan jer bez njega EDI razmjena ne
bi bila moguća. EANCOM osigurava da su poruke jasne, strukturirane i točne, a
korištenje GLN brojeva da neće doći do dupliranja. (http://www.optimit.hr/edi/-
/asset_publisher/6a93Ij7DSOHe/content/edi-standardi-razmjene-podataka, n.d.)
3.6.2. Identifikacija trgovačkih artikala (GTIN)
Trgovački artikli označeni su GTIN brojevima (engl. Global Trade Item Number).
GTIN predstavlja identifikacijsku šifru trgovačkog artikla i ne sadržava nikakve podatke
o artiklu. GTIN broj služi kao ključ za dohvat podataka prethodno zapisanih u bazu,
koji sadržavaju karakteristike nekog artikla (naziv, pos-naziv, cijenu, tarifnu grupu za
PDV). (http://www.gs1hr.org/djelatnosti/identifikacija/proizvoda-gtin, n.d.)
3.6.3. Identifikacija lokacije (GLN)
GLN (engl. Global Location Number) je numerički kod koji identificira bilo koju
pravnu, funkcionalnu ili fizičku lokaciju u sklopu neke poslovne ili organizacijske
strukture, kao što su (http://www.gs1hr.org/djelatnosti/identifikacija/lokacije-gln, n.d.):
- pravne jedinice (npr. cijela poduzeća, podružnice, kupci, banke...)
- funkcionalne jedinice (npr. određeni sektori unutar tvrtke, kao računovodstvo...)
28
- fizičke jedinice (npr. skladišta, određene prostorije u zgradi, mjesto isporuke...).
GLN ne sadržava nikakvu opisnu informaciju o lokaciju koju predstavlja, već ima
standardizirani format i strukturu koja omogućuje lokacijskom broju da bude jedinstven
u cijelom svijetu.
Format i struktura GLN koda prikazani su na slici 2.
Slika 2: Format i struktura GLN-a
Izvor: http://www.gs1hr.org/djelatnosti/identifikacija/lokacije-gln, n.d.
U elektroničkoj razmjeni podataka GLN kod se koristi za identifikaciju pošiljaoca i
primaoca. GLN je ključ za dohvat podatka iz informatičkih baza koje se koriste za
upućivanje roba, papirnatih dokumenata ili elektroničkih informacija na različite
lokacije. (http://www.gs1hr.org/djelatnosti/identifikacija/lokacije-gln, n.d.)
29
4. KRAŠ d.d.
U ovom poglavlju predstavljena je tvrtka Kraš d.d. kroz sedam poglavlja: 1) povijesni
razvoj, 2) misija i vizija, 3) organizacijska struktura, 4) ljudski resursi, 5)
proizvodni program, 6) upravljanje kvalitetom i 7) financijski pokazatelji
poslovanja.
4.1. Povijesni razvoj
Kraš je „leader“ hrvatske konditorske industrije, ujedno i najveći proizvođač
konditorskih proizvoda u jugoistočnoj Europi. Proizvodni asortiman objedinjuje sve tri
grupe konditorskih proizvoda: proizvodnju čokolade, bombona te keksa i vafla, čija je
kvaliteta poznata i priznata i na svjetskim tržištima.
Kraš je utemeljen 1911. godine u Zagrebu, kada je u Branimirovoj ulici izgrađena
tvornica pod nazivom „Union“, u kojoj je započela proizvodnja slatkiša.
Od 1967. godine do 1989. godine Kraš je dominirao tržištem bivše Jugoslavije, s
udjelom od 25% u ukupnoj konditorskoj proizvodnji, među tada 51 registriranim
proizvođačem.
Početkom 90-ih godina počinje novo razdoblje u razvoju Kraša, koje karakteriziraju
tranzicijske promjene – pretvorba društvenog vlasništva u privatno, te izgradnja
gospodarskog sustava na tržišnim načelima.
Krajem 1992. godine društveno poduzeće Kraš transformirano je u dioničko društvo.
Od 1992. godine Krašev menedžment i stručnjaci provode kontinuirano restrukturiranje,
pri čemu koriste iskustva domaćih i svjetskih konzultantskih kuća radi poboljšanja
efikasnosti poslovanja te prilagodbe organizacije i upravljanja u tržišnim uvjetima.
30
Do kraja 1998. godine realizirani su ključni razvojni projekti predviđeni Planom
restrukturiranja „Kraš 2000“, pri čemu je proizvodnja u Hrvatskoj objedinjena na jednoj
lokaciji. Uz modernizaciju proizvodnje, u okviru ovog projekta izgrađeno je i potpuno
automatizirano visoko-regalno skladište, jedinstveno u ovom dijelu Europe.
Kraš danas posluje kao suvremena tržišno orijentalna kompanija. Godišnja proizvodnja
Društva premašuje količinu od 33.000 tona konditorskih proizvoda, od kojih se gotovo
polovina uspješno izvozi na sva svjetska tržišta.
Razvojni planovi usmjereni su prema snažnoj izvoznoj orijentaciji, uz naglasak na
jačanju vodeće pozicije na tržištima regije, na kojima Kraš posluje putem vlastitih
komercijalnih podružnica. Kraš je vlasnik i dviju tvornica, MIRE Prijedor, najveće
tvornice keksa i vafla u BiH, i Karoline, tvornice keksa, vafla i slanica u Osijeku.
4.2. Misija i Vizija
Misija Kraša je stvaranje originalnih brandova visoke kvalitete koji svojim okusom
povezuju generacije potrošača. Najveća su vrijednost kraševi zaposlenici i bogato
iskustvo stoljetne tradicije. Svoje poslovanje Kraš razvija kroz samostalni razvoj
kompanije i transparentan odnos sa poslovnim partnerima i zajednicama sa kojima
posluje. (http://www.kras.hr/hr/misija_i_vizija, n.d.)
Vizija Kraša je da će u srednjoročnom razdoblju zadržati vodeću poziciju na tržištu
regije jačanjem svojih brandova kroz razvoj i rast kompanije, strateške saveze i
akvizicije, te učinkovito upravljanje ljudskim potencijalima u cilju osiguranja pretežno
radničkog vlasništva. (http://www.kras.hr/hr/misija_i_vizija, n.d.)
4.3. Organizacijska struktura
Organizacijska struktura ustrojena je od pet Sektora, i to:
1. proizvodno-tehnički poslovi
31
2. marketing i prodaja
3. razvoj, investicije i kontrola
4. financije i kontroling
5. kadrovski, opći i pravni poslovi.
Ustrojstvo na ovakvom funkcionalnom pristupu jasno i prepoznatljivo ukazuje na bitne
procese i procese podrške i nadzora i doprinosi razgraničenju nadležnosti i odgovornosti
u cilju racionalnog poslovanja.
Nadzorni odbor Društva čine predsjednik, zamjenik predsjednika i četiri člana. U
Upravi Društva, pored predsjednika djeluju i dva člana. Uprava Društva, adekvatno
poslovnoj politici i politici kvalitete i ostvarenju strateških, glavnih i operativnih ciljeva,
vodi računa o daljnjim potrebnim mjerama za ostvarenje optimalizacije organizacijske i
kadrovske strukture i poboljšanja u području efikasnosti.
Pored navedenih pet sektora u sastavu Kraš Matice nalaze se Ured Uprave društva i Eko
park Kraš - Bratina.
Organizacijska struktura Kraš-a prikazana je na shemi 7.
32
Shema 7: Organizacijska struktura Kraš d.d.
Izvor: Kraš d.d., 2012. godina
Pored tvornice u Zagrebu Kraš je vlasnik i dviju tvornica i to:
- „Karloline“, tvornice za proizvodnju keksa, vafla i slanica u Osijeku
- „Mire“, tvornice keksa i vafla u Prijedoru (BiH).
URED UPRAVE
DRUŠTVA
UPRAVA DRUŠTVA
1 predsjednik, 2
člana
SEKTOR
PROIZVODNO -
TEHNIČKIH
POSLOVA
PLANIRANJE I
STUDIJ RADA
NABAVA
TVORNICA
KAKAO
PROIZVODA
TVORNICA
BOMBONSKIH
PROIZVODA
TVORNICA
KEKSA I VAFLA
SLUŽBA
ODRŽAVANJA
SEKTOR
MARKETING I
PRODAJA
SLUŽBA
TRŽIŠNOG
RAZVOJA I
TRGOVAČKOG
MARKETINGA
SLUŽBA
DOMAĆE
PRODAJE
SLUŽBA IZVOZA
SLUŽBA
LOGISTIKE
SEKTOR
RAZVOJA,
INVESTICIJA I
KONTROLE
SLUŽBA
INVESTICIJA
SLUŽBA
TEHNOLOŠKOG
RAZVOJA
SLUŽBA
RAZVOJA
AMBALAŽE
SLUŽBA
KONTROLE
SEKTOR
FINANCIJA I
KONTROLINGA
SLUŽBA
FINANCIJA I
STRATEŠKOG
KONTROLINGA
SLUŽBA
RAČUNOVODST
VA
SLUŽBA
INFORMATIKE
SEKTOR
KADROVSKIH,
OPĆIH I PRAVNIH
POSLOVA
SLUŽBA
DIONIČARSTVA I
OBRAČUNA
PLAĆA
SLUŽBA
PRAVNIH I
OPĆIH POSLOVA
EKO PARK KRAŠ
- BRATINA
NADZORNI ODBOR
1 PREDSJEDNIK
1 ZAMJENIK PREDSJEDNIKA
4 ČLANA
33
Kraš grupa u svom sastavu ima i slijedeća ovisna društva (7 u inozemstvu i 2 u
tuzemstvu):
1. Mira a.d., Prijedor
2. Krašcommerce d.o.o., Ljubljna
3. Kraš trgovina d.o.o., Široki Brijg
4. Kraškomerc d.o.o.e.l., Skopje
5. Kraš Slovakija sr.o., Bratislava
6. Kraš CZ spol sr.o., Prag
7. Kraš Commerce d.o.o., Beograd
8. Kraš-trgovina d.o.o., Zagreb
9. Kraš centar d.o.o., Osijek
4.4. Ljudski resursi
U 2013. godini u Kraš grupi zaposleno je 2505 zaposlenika, od toga u Kraš matici 1600
zaposlenika. U strukturi zaposlenika prema spolu, 70% čine žene, a 30% muškarci.
Struktura zaposlenika prema stručnoj spremi prikazana je u tablici 1 i grafikonu 1.
Tablica 1: Struktura zaposlenih u Kraš d.d.
Struktura zaposlenih
Red.br Naziv stručne spreme Udio
(%)
1. VSS 12,57
2. VŠS 3,22
3. VKV 9,05
4. SSS 40,38
5. KV 14,65
6. PKV 3,63
7. NSS 16,50
Izvor: Kraš d.d., 2010. godina
34
Grafikon 1: Struktura zaposlenih u Kraš d.d.
Izvor: Tablica broj 1., izradio student, siječanj, 2013.
4.5. Proizvodni program
Kraševa proizvodnja širokog asortimana, čokolada, keksa i bombona razvijana je kroz
gotovo cijelo stoljeće. Od samog početka industrijske konditorske proizvodnje, posebna
pozornost poklanjala se kvaliteti proizvoda. Dvadesetih godina prošlog stoljeća
započela je proizvodnja čokolada i deserta, koji su do danas ostali najznačajniji dio, i
ponos Kraševe proizvodnje.
4.5.1. Čokolade
Kakao proizvodi temelj su Kraševe tradicije i kvalitete, jer je Kraš prvi proizvođač
čokolade na području jugoistočne Europe. Od čokolada u svom proizvodnom
asortimanu Kraš ima slijedeće brandove:
1. Dorina (uključujući Dorina Čoksa),
2. Kraš 1911.,
3. Životinjsko carstvo,
4. Kolumbo,
5. Bananko.
13%
3%
9%
40%
15%
4%
16%
Struktura zaposlenih u Kraš d.d.
VSS
VŠS
VKV
SSS
KV
PKV
NSS
35
5.4.2. Bombonjere
Bombonjere u proizvodnom asortimanu Kraš-a su slijedeće:
1. Bajadera,
2. Giotte,
3. Fontana,
4. Kraš 1911.,
5. Dorina deserti,
6. Fantazija, Harmony i dr.
4.5.3. Keksi, čajna peciva i vafli
Kraševi keksi, čajna peciva i vafli, sami i prevučeni–preliveni čokoladom, punjeni
finom kremom ili komadićima čokolade izrađeni su od najboljih prirodnih sastojaka
prema tradicionalnim receptima. Ovu proizvodnu kategoriju čine:
1. Domaćica,
2. Napolitanke,
3. Petit beurre,
4. Batons,
5. Tortica,
6. Krašuljci & Krašotice,
7. Jadro (Karolina),
8. Moto (Karolina),
9. Jaffa i dr.
4.5.4. Bomboni
Kraševi bomboni nadaleko su poznati i omiljeni kako djeci tako i odraslima. A to su:
1. KIKI (uključujući i gumene bombone),
2. Bronhi,
3. 505 sa crtom,
4. Mentol,
5. Pepermint.
36
4.5.5. Ostali proizvodni asortiman
Pored gore navedenih brandova Kraš u svom proizvodnom asortimanu još ima: slani
asortiman (VIC), dijetalni asortiman (proizvodi bez šećera), kakao instant napitke (Kraš
express), kulinarski asortiman (čokolada za kuhanje, kakao prah, čokolada u prahu,
oblatne,…)
4.6. Upravljanje kvalitetom
Kraš d.d. je prvi u svojoj branši 1997. godine uspostavio dokumentirani sustav
upravljanja kvalitetom. Sustav je provjeren i odobren od priznate svjetske certifikacijske
tvrtke Lloyd´s Register. Od tada sustav se primjenjuje i neprekidno poboljšava u skladu
sa zahtjevima međunarodne norme ISO 9001.
U 2006. godini implementiran je integralni sustav upravljanja kvalitetom u tvornicu
MIRA u Prijedoru (BiH) , a 2012. godine i u tvornicu Karolina u Osijeku.
Kraševa služba kontrole kvalitete, kao najvažniji dio upravljanja kvalitetom, u vlastitim
laboratorijima obavlja stalnu provjeru parametara kvalitete u odnosu na definirane
zahtjeve specifikacija, zakonskih propisa i pravilnika.
Potrošačima se nudi siguran i ispravan proizvod što je potvrđeno uvođenjem sustava
upravljanja kvalitetom, samokontrolom po načelima HACCP-a. Provedene su aktivnosti
na standardizaciji najboljih svjetskih praksi (npr. GHP) kao bitnoj pretpostavci za
sigurnost, zdravlje i povjerenje potrošača.
Kraš posjeduje slijedeće certifikate (http://www.kras.hr/hr/nase_odgovornosti/prikazi-
26-upravljanje-kvalitetom, n.d.):
1. KOSHER – Kosher proizvodi dozvoljeni su i ispravni za konzumaciju pripadnicima
židovske vjerske zajednice.
37
2. HALAL – certificirani proizvodi prihvatljivi su za konzumaciju pripadnicima
islamske vjeroispovijesti.
3. IFS – International Food Standard – međunarodna norma kojom se trgovačkim
lancima i dobavljačima jamči sigurnost i kvaliteta hrane koju za njih proizvode drugi
proizvođači.
4.7. Financijski pokazatelji
Kraš grupa je u poslovnoj 2012. godini ostvarila konsolidirane ukupne prihode u iznosu
od 1.038,00 milijuna kuna, a ukupni konsolidirani rashodi u 2012. godini ostvareni su
u iznosu od 1.032,10 milijuna kuna. Prihodi na domaćem tržištu ostvareni u iznosu od
571,80 milijuna kuna, a u inozemstvu u iznosu od 415,10 milijuna kuna što čini 42 %
ukupnih prihoda.
U odnosu na 2011.godinu prihodi su smanjeni za 9%, dok su rashodi smanjeni za 6,8%.
Kraš grupa je u 2012. godini ostvarila neto dobit u iznosu od 1,8 milijuna kuna.
(Godišnji financijski izvještaj za poslovnu 2012. godinu, 2013.)
Kraš grupa je ostvarila ukupne prihode u iznosu od 456,5 milijuna kuna. Ukupni
rashodi u prvom polugodištu 2013. godine ostvareni su u iznosu od 450,4 milijuna
kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine ukupni prihodi manji su za 32,8 milijuna
kuna, dok su ukupni rashodi manji za 33,9 milijuna kuna. Neto dobit u prvom
polugodištu 2013. godine iznosi 3,6 milijuna kuna. (Rezultati poslovanja Kraš grupe za
prvo polugodište 2013. godine polugodišnji izvještaj-nerevidirano, konsolidirano,
2013.)
Višegodišnja kriza i visoka razina nezaposlenosti uzrok su smanjenju potrošnje, koja se
negativno odražava na prodaju konditorskih proizvoda na tržištu Hrvatske i na tržištima
zemalja u Regiji.
38
Udio prihoda od prodaje u inozemstvu u ukupnim prihodima povećan je na 42,7%.
Povećan je obujam izvoza na tržišta Australije, Saudijske Arabije, Slovenije, Slovačke,
Švedske, Crne Gore i Kosova.
Rast cijena energenata i glavnih sirovina (brašno, škrobni sirup i biljne masti) u odnosu
na isto razdoblje prošle godine, nepovoljno odrazilo na ostvarene rezultate.
39
5. INTERNET I ELEKTRONIČKO POSLOVANJE U TVRTKI KRAŠ d.d.
Tvrtka Kraš d.d., iako stogodišnjak, prati suvremene trendove u proizvodnji i
poslovanju. Proizvodni procesi potpuno su automatizirani i informatizirani, a svi sektori
međusobno su povezani Internetom, odnosno intranetom, te imaju pristup Web-u. U
ovom dijelu obrađen je Internet u Kraš grupi, EDI te poslovanje između kompanije i
potrošača.
5.1. Internet u tvrtki Kraš d.d.
Princip rada Intraneta u tvrtki Kraš d.d. prikazano je na shemi 8. Podignut je privatni
oblak kojim se daju usluge Kraš-u (Zagreb), Karolina-i (Osijek) i Mira-i (Prijedor,
BiH). Prodajni centri, koji su unutar Sektora marketing i prodaja – Služba domaće
prodaje na lokacijama Zagreb, Rijeka, Split i Osijek također su povezani na Krašev
privatni oblak. Tvornica u Zagrebu, Prodajni centri, te tvornica u Karolina Osijeku
koriste MPLS tehnologiju za povezivanje na mrežnom nivou. Multi-Protocol Label
Switshing (MPLS) je tehnologija koja osigurava tradicionalni model prosljeđivanja
paketa kroz mrežu, all na mnogo elegantniji, efikasniji i brži način.
Shema 8: Internet u Kraš-u
Izvor: Kraš d.d., 2013.
40
Kraš maloprodaja (Kraš bombonjere i Choco barovi) na „oblak“ su povezani ADSL
VPN tehnologijom. Tehnologijom koja brzo, efikasno i sigurno osigurava pristup
udaljenim lokacijama, omogućujući tako djelatnicima koji nisu u prostorima tvrtke
pristup informacijama.
Sve mreže izvan matične mreže na lokaciji Kraš d.d. Ravnice – Zagreb pristupaju
oblaku kroz UTMS uređaje gdje se prati i podešava razina pravila pristupa.
Svim zaposlenicima pruža se i mogućnost klijent VPN pristupa u kontroliranim
uvjetima. Virtual Private Network (virtualna tajna mreža) je računalna mreža koja spaja
daleke mreže koristeći javne komunikacijske mreže (Internet). VPN daje upraviteljima
mreža, te krajnjim korisnicima sigurnost od prisluškivanja i upadanja drugih korisnika.
Sve tvrtke Kraš grupe, pristup Internetu ostvaruju kroz krašev priključak na Internet koji
je nadziran od strane UMTS uređaja. UMTS (engl. Universal Mobile
Telecommunications System) je jedna od tehnologija treće generacije (3G) mobilne
telefonije. UMTS omogućuje prijenos podataka teoretskim brzinama do 2 Mb/s, dok su
realne brzine puno niže, do 384 Kbit/s.
5.2. EDI u tvrtki Kraš d.d.
Kraš d.d. primjenjuje elektronsku razmjenu podataka s kupcima, i to elektronsku
narudžbu i elektronsku fakturu (račun).
Davatelj internetskih usluga (engl. Internet Service Provider), odnosno tvrtke koje
pružaju pristup Internetu su Megatrend poslovna rješenja d.o.o. i Pantheon plus d.o.o.
Prije početka elektronske razmjene podataka potrebno je bilo između Kraš-a i kupca
izvršiti razmjenu podataka i to GTIN kodove i GLN brojeve.
41
5.2.1. Razvoj elektroničke razmjene podataka u Kraš-u
Prvi zahtjevi kupaca za elektroničkom razmjenom podataka datiraju od početka 2006.
godine kada upite za istim šalju strani trgovački lanci Billa, Metro i Kaufland.
U rujnu 2006. potpisan je prvi ugovor za usluge e-poslovanja sa Panteon group d.o.o. U
veljači 2009. godine započinje primjena EDI-a sa kupcem Metro (e-narudžba). U
kolovozu 2009. započinju pregovori sa kupcem Billa (e-narudžba), a krajem 2009.
godine započinje suradnja sa kupcem Kaufland (e-narudžba).
Trenutno elektronička razmjena podataka prakticira se slijedećim kupcima:
ú Diona – Dinova d.o.o. (e-narudžba i e-faktura),
ú Studenac d.o.o. (e-faktura),
ú METRO Cash & Carry d.o.o. (e-narudžba),
ú Konzum d.d. (e-narudžba i e-faktura).
5.2.2. Ciljevi uvođenja elektroničke razmjene podataka u Krašu
Uvođenjem elektroničke razmjene podataka želi se postići
- smanjenje troškova i roka obrade dokumenta,
- smanjenje rizika ljudske greške,
- automatsku obradu dokumentacije,
- dostupnost sadržaja,
- sigurnost pristupa podacima.
5.2.3. Prednosti uvođenja elektroničke razmjene podataka u Krašu
Prednosti uvođenja elektroničke razmjene podataka za Kraš d.d. kao dobavljača su
višestruke:
1. lakša administrativna obrada podataka:
42
- nestaje potrebe za usklađivanjem stanja obveza i potraživanja
- manje neispravnih računa
- manje otpisa
- manje otvorenih potraživanja
- manje grešaka u narudžbama,
2. bolje upravljanje kategorijama i promidžbom:
- brže i lakše uvođenje novih proizvoda
- kraće razdoblje realizacije u promidžbi proizvoda
- lakše dodavanje ili izmjena proizvoda u katalozima kupaca (i/ili
njihovih cijena),
3. učinkovitija logistika:
- učinkovito određivanje narudžbi zahvaljujući točno izraženoj težini i
izmjerama
- lakše praćenje i sljedivost narudžbe
- manje vraćenih pošiljki
- točnije komisioniranje robe
- optimizirano kratkoročno planiranje,
4. učinkovitiji zaposlenici:
- zahvaljujući manjem opsegu administrativnog posla, djelatnici se mogu
više posvetiti podizanju nivoa odnosa s poslovnim partnerima.
5.2.4. Proces elektronske narudžbe u Kraš d.d.
Kupac, koji u svom sustavu posjeduje podatke o kraševim proizvodima, sukladno
potrebama izrađuje narudžbu i prosljeđuje je davatelju usluga – provideru (u primjeru to
je tvrtka Pantheon).
43
Narudžba sadrži slijedeće podatke:
- GLN
- EAN
- naručenu količinu.
Disponent u Kraš-u putem web preglednika prijavljuje se u sustav Pantheon, označava
nove narudžbe i zaprima ih u bazu podataka (SPID).
Narudžba se jednostavno, automatski prebacuje u oblik zaključnice (bez prepisivanja,
ručnog izračunavanja i sl), prosljeđuje u logistiku gdje se priprema isporuka robe za
kupca.
Proces elektronske narudžbe prikazan je na shemi 9.
Shema 9: Proces elektronske narudžbe u Kraš-u
Izvor: Kraš d.d., 2013
44
5.3. Poslovanje između kompanije i potrošača.
Elektroničko poslovanje između Kraš-a i njegovih potrošača svodi se na oglašavanje i
marketing proizvoda putem Weba, te prodaju proizvoda na web mjestu kompanije.
Pored korporativne web stranice (u prilogu 1 na kraju diplomskog rada) tvrtka Kraš d.d.
izradila je i objavila slijedeće web stranice putem kojih komunicira sa svojim
potrošačima, oglašava vlastite prodaje i prakticira elektroničku trgovinu. a to su:
- Igraoni.ca (u prilogu 2 na kraju diplomskog rada) –namijenjena djeci sa raznim
igrama i multimedijskim sadržajima,
- Ekopark Krašograd (u prilogu 3 na kraju diplomskog rada) - web aplikacija
ekoparka u Bratini koji prvi značajniji iskorak Kraš-a iz primarnog biznisa
proizvodnje slatkiša,
- Choco bar (u prilogu 4 na kraju diplomskog rada) – aplikacija koja poziva u
Krašev svijet čokolade, gdje se uz odabrani asortiman poznatih Kraševih
proizvoda nudi velik izbor jedinstvenih, rukom rađenih čokoladnih pralina i
izvorno pripremljenih i maštovito ukrašenih koktela,
- Kraš centra (u prilogu 5 na kraju diplomskog rada) – web stranica kraševog
rasadnika,
- Kraš-trgovine (u prilogu 6 na kraju diplomskog rada) – web stranice za on-line
prodaju proizvoda iz asortimana Kraš grupe.
Kraš sa svojim potrošačima komunicira i preko društvene mreže Facebook. Neki od
poznatih brendova kao što su Dorina (u prilogu 7 na kraju diplomskog rada), KI-KI,
Životinjsko carstvo i dr. imaju otvorene svoje profile.
45
6. PRIMJENA SUVREMENE INFORMACIJSKO-
TELEKOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE U
POSLOVANJU PRODAJNE OPERATIVE
U današnje vrijeme poslovanje je zahtjevnije nego ikad. Konkurencija je sve
intenzivnija, dobiti su sve manje, svakodnevno se pojavljuju novi proizvodi, učestalo se
mijenjaju cijene i promidžbene aktivnosti, a sve više važnih poslovnih aktivnosti odvija
se izvan ureda – od prikupljanja narudžbi i prodaje do borbe za prodajni prostor i
naklonost prodavača.
Informatizacija terenskih aktivnosti danas više nije pitanje izbora već nužnost. Nove
tehnologije, poput tablet računala i pametnih telefona, te mobilnih komunikacija, imaju
sve veće mogućnosti uz istovremeno sve niže cijene.
Donošenje odluka samo temeljem „osjećaja“ donosi lošije poslovne rezultate, na svim
razinama, a sporo donošenje odluka je pogubno, pogotovo u krizi. Brzi i uspješni
donositelji odluka koriste više informacija u odlučivanju, stoga su terenske informacije
nužne za donošenje utemeljenih odluka.
Kvalitetno informatiziranim mobilnim prikupljanjem narudžbi možemo povećati
prodaju, smanjiti troškove, ubrzati tijek informacija, eliminirati greške, ojačati odnos s
kupcima i prestići konkurenciju.
Tvrtka Kraš d.d. vlastitim resursima razvila je sustav mobilne aplikacije „Dlanovnici“.
Aplikacija „Dlanovnici“ služi za podršku prodajnoj operativi u obradi prodajnih mjesta
(kupaca) putem mobilnih uređaja (dlanovnika).
Aplikacija „Dlanovnici“ nalazi se na web-u, pa je potrebna dobra veza sa serverom, a
pristup istoj ostvaruje pomoću suvremenog pametnog mobilnog telefona (Androida)
Samsung Galaxy S3 (slika 3).
46
Slika 3: Samsung Galaxy S3
Izvor: http://www.electricpig.co.uk/2012/05/03/samsung-galaxy-s3-arrives-giant-
screen-and-siri-slaying-skills/index.html, 2012.
Kraševa aplikacija „Dlanovnici“ omogućava efikasan rad uz minimalne troškove,
besprijekornu kvalitetu te povećanje usluge brzom i automatiziranom razmjenom
podataka sa središnjim uredom. Omogućena je dostupnost informacija bilo kad i bilo
gdje, te brzo reagiranje na zahtjeve tržišta.
Aplikacija Dlanovnici namijenjena je trgovačkim predstavnicima Kraša u njihovim
poslovima terenskog naručivanja i prikupljanja marketinških podataka.
Glavni moduli aplikacije su:
1. narudžbe,
2. snimke cijena,
3. prisutnost Kraš asortimana,
4. udio na polici,
5. stalci,
6. dodatne pozicije,
7. dodatne aktivnosti (akcijske cijene i distribucija izlaganja),
8. ostale aktivnosti (status prodajnog mjesta i sl.).
47
Aplikacija „Dlanovnici“ omogućuje sistematizaciju i pohranjivanje svih važnih
podataka o poslovanju na jednom mjestu. Evidencije o kupcima, prodajnim mjestima,
narudžbama, proizvodima, marketinškim aktivnostima, dostupne su "na dlanu" i
upućuju svakog djelatnika na njegov sljedeći korak. Sve informacije prikupljene na
terenu djelatnici upisuju u program i šalju u Kraš, oslobađajući se često nepotrebnih i
zamornih administrativnih poslova. Na taj način, značajno se podiže brzina i efikasnost
terenskih aktivnosti. Zahvaljujući on-line prijenosu podataka između Kraša i djelatnika
na terenu, svježe informacije izravno s tržišta uvijek su dostupne za potporu poslovnom
odlučivanju.
Temeljni modul aplikacije je ruta. Jedna ruta obično odgovara jednom radnom danu
trgovačkog predstavnika i sadrži popis prodajnih mjesta koje trgovački predstavnik
posjećuje u tom danu.
Narudžbe, kao i sve ostale marketinške aktivnosti obavljaju se kroz obradu prodajnog
mjesta unutar rute. Na slici 4 prikazan je ekran sa prikazom: predložaka ruta, planiranih
ruta, ruta u radu i obavljenih ruta.
Slika 4: Ekran sa prikazom ruta
Izvor: Kraš d.d., 2013.
48
Za planiranu rutu unosi se kilometraža na početku i završetku, te troškovi (slika 5 ). U
popisu troškova kilometraža se automatski računa na temelju početne i završne
kilometraže.
Slika 5: Izgled aplikacije „Dlanovnici“ – Planirane rute
Osnovni podaci
rute u radu
Troškovi
rute u radu
Izvor: Kraš d.d., 2013.
Aplikacija ulaskom u pojedino prodajno mjesto (slika 6) omogućava pregled osnovnih
podataka prodajnog mjesta, narudžbe, sumarni prikaz narudžbe (total narudžbi),
marketinške aktivnosti vezane za to prodajno mjesto, te ostale aktivnosti.
49
Slika 6: Izgled aplikacije „Dlanovnici“ – Prodajno mjesto
Osnovni podaci prodajnog mjesta rute u
radu Započinjanje obrade prodajnog mjesta
Izvor: Kraš d.d., 2013.
Klikom na gumb „narudžbe“ dok se nalazimo u prodajnom mjestu možemo pogledati
sve narudžbe u prošlosti, te izraditi novu narudžbu (slika 7).
Artikle u narudžbi moguće je filtrirati po nazivu i šifri artikla. Na popisu artikala biramo
jedinicu mjere: transportno pakiranje, komadi, palete.
50
Slika 7: Izgled aplikacije „Dlanovnici“ – Narudžba
Izvor: Kraš d.d., 2013.
U totalu narudžbe (slika 8) ispisuje se broj stavaka i neto težina narudžbe.
Slika 8: Izgled aplikacije „Dlanovnici“ – Total narudžbe
Izvor: Kraš d.d., 2013.
51
Kada je posjeta prodajnog mjesta završena može se zaključati obrada tog prodajnog
mjesta. U trenutku kad se zaključa prodajno mjesto narudžba i marketinške aktivnosti
vezane za to prodajno mjesto, te ostale aktivnosti vidljive su u kraševom operativnom
sustavu.
S obzirom da je aplikacija „dlanovnici“ na web-u, odnosno on-line, potrebna je stalna
povezanost na Internet. To je i jedan od glavnih nedostataka ovakvog načina rada jer
teritorij Hrvatske nije 100% pokriven mobilnim Internetom.
52
7. ZAKLJUČAK
Nastanak i razvoj Informatike, bili su osnovni preduvjeti za stvaranje Interneta i
elektroničkog poslovanja. Danas je gotovo nemoguće funkcioniranje suvremenog
poslovnog čovjeka bez Interneta, koji ima značajnu ulogu u poslovanju, odnosno bez
Interneta nema elektroničkog poslovanja.
Telekomunikacije i mobilna telefonija, najbrže rastuće gospodarske djelatnosti,
značajno pridonose povećanju popularnosti Interneta, a samim time pridonose razvoju i
svakodnevnom prakticiranju elektroničkog poslovanja.
Od utemeljena, pa do danas, Kraš je „leader“ hrvatske konditorske industrije, ujedno i
najveći proizvođač konditorskih proizvoda u jugoistočnoj Europi. Unatoč ekonomskoj
krizi i rastu nezaposlenosti, posluje pozitivno, prije svega zahvaljujući rastu prihoda na
izvoznim tržištima. Tvrtka Kraš d.d. posebnu pažnju posvećuje informatizaciji i razvoju
elektroničkog poslovanja.
U Krašu se sve više prakticira elektronska razmjena podataka s kupcima, i to
elektronska narudžba i elektronska faktura (račun). Prednosti uvođenja elektroničke
razmjene podataka za Kraš d.d. su višestruke, a očituju se u lakšoj administrativnoj
obradi podataka, boljem upravljanju kategorijama i promidžbom, učinkovitijom
logistikom i učinkovitijim zaposlenicima. Najvažnije koristi od uvođenja elektronske
razmjene podataka su smanjenje troška i roka obrade dokumenta, te smanjenje rizika
ljudske pogreške.
Tvrtka Kraš d.d. posebnu važnost pridaje poslovanju između kompanije i potrošača, i to
oglašavanjem i marketingom proizvoda putem Weba. Oglašavanje i marketing putem
Weba omogućava jeftino i globalno objavljivanje i ažuriranje informacija o
proizvodima i o samoj kompaniji.
Da bi povećali prodaju, a ujedno smanjiti troškove, ubrzali tijek informacija i eliminirati
pogreške, Kraš d.d. je informatizirao terenske aktivnosti prodajne operative. Vlastitim
53
resursima razvijen je sustav mobilne aplikacije pod nazivom „Dlanovnici“. To je web
aplikacija kojoj se pristup ostvaruje pomoću suvremenog pametnog mobilnog telefona –
„androida“, stoga je potreban stalni pristup Internetu. Uporaba mobilne aplikacije
„Dlanovnici“ omogućuje sistematizaciju i pohranjivanje svih važnih podataka na
jednom mjestu od evidencije o kupcima, prodajnim mjestima, narudžbama,
proizvodima i marketinškim aktivnostima. Prijenosu podataka između Kraša i djelatnika
na terenu je „on-line“, stoga su informacije s tržišta uvijek dostupne menadžmentu,
odnosno informacije menadžmenta prodajnoj operativi.
Zaključno se može istaknuti da se uporabom Interneta i elektroničkog poslovanja znatno
olakšava poslovanje uštedom vremena, smanjenjem troškova i povećanjem kvalitete
poslovanja, a primjenom suvremene informacijsko-telekomunikacijske tehnologije u
poslovanju prodajne operative može se povećati prodaja, ubrzati tijek informacija,
eliminirati greške, ojačati odnos s kupcima i samim time nadjačati konkurencija.
Na temelju spoznaja o teorijskim značajkama Interneta i elektroničkog poslovanja, te
primjene istih u Kraš-u, može se potvrditi zadana hipoteza. Sustavnim izučavanjem
Interneta i elektroničkog poslovanja dolazi se do spoznaje da primjena Interneta i
elektroničkog poslovanja u poslovanju tvrtke Kraš d.d. smanjuje troškove
poslovanja.
Diplomskim radom ukazano je na činjenicu da upotrebom elektroničkog poslovanja,
odnosno elektronske razmjene podataka i primjenom suvremene informacijsko-
telekomunikacijske tehnologije, djelatnici tvrtke Kraš d.d. mogu postići bolje rezultate u
poslovanju uz snižavanje troškova poslovanja.
54
Literatura
w Knjige
1. Čapko, Z, 2009, Skripta iz kolegija Internet u poslovanju i Elektroničko
poslovanje, V izdanje, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka
2. Čičin-Šain, M. i suradnici, 2006, Informatika za informatičko poslovanje, treće
popravljeno izdanje, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka
3. Panian, Ž. 2000-a, Internet i malo poduzetništvo, Informator, Zagreb
4. Panian, Ž. 2000-b, Elektroničko trgovanje, Sinergija d.o.o., Zagreb
5. Panian, Ž. i Strugar, I., 2000, Primjena računala u poslovnoj praksi, Sinergija
d.o.o., Zagreb
6. Varga, M i suradnici, 2007, Informatika u poslovanju, Element, Zagreb
w Članci
1. Cloud computing, 2010., CARNet, dostupno 31.08.2013. na
<http://www.cert.hr/sites/default/files/NCERT-PUBDOC-2010-03-293.pdf>
2. Godišnji financijski izvještaj za poslovnu 2012.godinu (Kraš matica i Kraš
grupa), 2013., Kraš d.d. Zagreb, dostupno 15.05.2013. na
<http://www.kras.hr/images/financial_reports/Grupa_komplet_file_83.pdf>
3. Rezultati poslovanja Kraš grupe za prvo polugodište 2013.godine polugodišnji
izvještaj-nerevidirano, konsolidirano, 2013., Kraš d.d. Zagreb, dostupno
31.08.2013. na <http://www.kras.hr/images/financial_reports/TFI-POD-0613-
MATICA-HANFA_za_objavu_file_88.pdf>
w Ostali izvori
1. EDI - Electronic Data Interchange - Elektronička razmjena podataka, GS1,
dostupno 03.09.2013. na <http://www.gs1hr.org/djelatnosti/razmjena>
55
2. EDI standardi razmjene podataka, 2012., OptimIT d.o.o., dostupno 03.09.2013.
na <http://www.optimit.hr/edi/-/asset_publisher/6a93Ij7DSOHe/content/edi-
standardi-razmjene-podataka>
3. Identifikacija trgovačkih artikala (GTIN), GS1 Croatia, dostupno 04.09.2013. na
<http://www.gs1hr.org/djelatnosti/identifikacija/proizvoda-gtin>
4. Internet, 2013., Wikipedija, dostupno 05.05.2013. na
<http://hr.wikipedia.org/wiki/Internet>
5. Internetski preglednik, 8. ožujka 2013, Wikipedija, dostupno 15.05.2013. na
<http://hr.wikipedia.org/wiki/Internetski_preglednik>
6. LOKACIJSKI KODOVI GLN - GLOBAL LOCATION NUMBER, GS1
Croatia, dostupno 04.09.2013. na
<http://www.gs1hr.org/djelatnosti/identifikacija/lokacije-gln>
7. Misija i vizija, Kraš d.d. Zagreb, dostupno 15.05.2013. na
<http://www.kras.hr/hr/misija_i_vizija>
8. Osnove interneta, 2013., Google, dostupno 25.05.2013. na
<http://www.google.hr/intl/hr/goodtoknow/web/101/>
9. Pogledajte što se dogodi na internetu u samo jednoj minuti!, 21.03.2013.,
Dnevnik.hr, dostupno 05.05.2013. na <http://dnevnik.hr/vijesti/tech/pogledajte-
sto-se-dogodi-na-internetu-u-samo-jednoj-minuti---279346.html>
10. Radić, D., 2013, Informatička abeceda, dostupno 05.05.2013. na
<http://www.informatika.buzdo.com/s910.htm>
11. Što je EDI (Electronic Data Interchange), 2013., MEGATREND REDOK d.o.o.,
dostupno 31.08.2013. na <http://www.redok.hr/sto_je_edi.html>
12. Upravljanje kvalitetom, Kraš d.d., Zagreb, dostupno 15.05.2013. na
<http://www.kras.hr/hr/nase_odgovornosti/prikazi-26-upravljanje-kvalitetom>
13. Zadravec, D., WAP - novi standard u mobilnim komunikacijama, Info-
Mob.com, dostupno 26.05.2013. na
<http://www.info-mob.com/clanci/wap-mobilni-internet.html>
Popis infografika
1. Infografika 1: Što se dogodi na Internetu u samo jednoj minuti 7
56
Popis shema
1. Shema 1. Klijentsko-poslužiteljska arhitektura Interneta 8
2. Shema 2. Princip rada elektroničke pošte 13
3. Shema 3: Intranet tvrtke zaštićen vatrozidom 15
4. Shema 4: Ekstranet 16
5. Shema 5: Cloud computing 20
6. Shema 6: EDI - prijenos strukturiranih podataka 26
7. Shema 7: Organizacijska struktura Kraš d.d 32
8. Shema 8: Internet u Kraš-u 39
9. Shema 9: Proces elektronske narudžbe u Kraš-u 43
Popis slika:
1. Slika 1: Naslovna web stranica Ekonomskog fakulteta u Rijeci 11
2. Slika 2: Format i struktura GLN-a 28
3. Slika 3: Samsung Galaxy S3 46
4. Slika 4: Ekran sa prikazom ruta 47
5. Slika 5: Izgled aplikacije „Dlanovnici“ – Planirane rute 48
6. Slika 6: Izgled aplikacije „Dlanovnici“ – Prodajno mjesto 49
7. Slika 7: Izgled aplikacije „Dlanovnici“ – Narudžba 50
8. Slika 8: Izgled aplikacije „Dlanovnici“ – Total narudžbe 50
Popis tablica:
1. Tablica 1: Struktura zaposlenih u Kraš d.d 33
Popis grafikona:
1. Grafikon 1: Struktura zaposlenih u Kraš d.d 34
57
Popis priloga
1. Prilog 1: Izgled web stranice (naslovna) tvrtke Kraš d.d 44
Prilog 1: Web stranica (naslovna) tvrtke Kraš d.d
Izvor: http://www.kras.hr/, 2013.
2. Prilog 2: Izgled web stranice Igraoni.ca 44
Prilog 2: Web stranica Igraoni.ca
Izvor: http://www.igraoni.ca/, 2013.
58
3. Prilog 3: Izgled web stranice Ekoparka Krašograd 44
Prilog 3: Web stranica Ekoparka Krašograd
Izvor: http://www.ekopark-kras.hr/, 2013.
4. Prilog 4: Izgled web stranice Choco bara 44
Prilog 4: Web stranica Choco bara
Izvor: http://www.kraschocobar.com/, 2013.
59
5. Prilog 5: Izgled web stranice Kraš centra 44
Prilog 5: Web stranica Kraš centra
Izvor: http://www.kras-centar.hr/, 2013.
6. Prilog 6: Izgled web stranice Kraš-trgovine 44
Slika 6: Web stranica Kraš-trgovine
7
Izvor: http://www.kras-trgovina.hr/, 2013.
60
7. Prilog 7: Izgled web stranice Dorine 44
Prilog 7: Facebook stranica Dorine
Izvor: https://www.facebook.com/pages/Dorina/132208800130713, 2013.
61
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom Internet i elektroničko
poslovanje tvrtke Kraš d.d. izradio samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Zvonka
Čapka.
U radu sam primijenio metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristio literaturu
koja je navedena na kraju diplomskog rada.
Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili
parafrazirajući naveo u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirao sam i
povezao s fusnotama s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika.
Suglasan sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.
Student
Željko Černelić
