SPI/LOKALNA RIZNICA - TIM4PIN...SPI/Lokalna riznica je jedinstveni informacijski sustav koji povezuje korisnika s nadležnim proračunom te omogućava što jednostavniju, bržu i kvalitetniju

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

svib

anj • 2

013.

TIS

KA

NIC

A -

PO

ŠTA

RIN

A P

LA

ĆE

NA

U P

OŠ

TI 10

00

0 Z

AG

RE

B

BROJ 5 • 2013

www.spi.hr

...Zakon o proračunu svojim odredbama još od 2003. godine postavlja zahtjev da se na razini jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave razvijaju sustavi riznica uspostavljanjem jedinstvenog računa

riznice te uvođenjem mehanizama praćenja i upravljanja prihodima i rashodima na razini općine, grada,

županije i njihovih proračunskih korisnika. Tako je člankom 60. utvrđeno da proračunski korisnici imaju

samo jedan račun koji je sastavni dio jedinstvenog računa riznice. Isto tako bi se u skladu sa člankom 48. i

51. svi prihodi proračunskih korisnika trebali uplaćivati na račun riznice...

SPI/LOKALNA RIZNICA

SPI/Lokalna riznica je jedinstveni informacijski sustav koji povezuje korisnika s nadležnim proračunom te omogućava što jednostavniju, bržu i kvalitetniju suradnju, što potvrđuju i naši zadovoljni korisnici među kojima je 5 županija, 24 grada te preko 380 proračunskih korisnika.

Informatičko rješenje u skladu sa Zakonom o proračunu je

ZNAČAJKE SPI/LOKALNE RIZNICE:

SPI

NA

KL

AD

NIK

: TIM

4P

IN, U

LIC

A G

RA

DA

VU

KO

VA

RA

237A

, 10

00

0 Z

AG

RE

B °

WW

W.T

IM4P

IN.H

R °

E-M

AIL

: C

EN

TA

R@

TIM

4P

IN.H

R

• Lokalni izbori i fi nanciranje stranaka

• Strateško planiranje 2014.-2016.• Otplata duga i otpis

potraživanja

• Devizna plaćanja u riznici• Europski semestar• Novine u Zakonu o sudovima

Ne propustite Školu proračunskog

računovodstva u svibnju i

specijalizirane radionice u lipnju!

ISSN 1848-7610

9 7 7 1 8 4 8 7 6 1 0 0 2

Datum:

R. br. Opis Cijena/kom Komada Ukupna cijena

1. Fiskalna odgovornost - popunjavanje upitnika 235,00 kuna

NAPOMENA: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20%.

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati:

Model:

OIB pravne osobe - 52

00

Žiro račun: 2340009-1110546815

IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5

Svrha uplate: Kupnja knjige Fiskalna odgovornost

kontakt broj:

tel:

fax: potpis i žig naručitelja

Narudžbenica broj ________

FISKALNA ODGOVORNOST - popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća -

Ivana Maletić, Ivana Jakir Bajo, Ana Zorić, Danijela Stepić i Davor Vašiček

Osigurajte primjerak izdanja koje vam je neophodno za popunjavanje upitnika o iskalnoj odgovornosti!

FISKALNA ODGOVORNOST – popunjavanje upitnika, sastavljanje

planova i izvješća

Autori: Ivana Maletić, Ivana Jakir-Bajo, Ana Zorić, Danijela Stepić i Davor Vašiček

U ovoj knjizi autori koji su izravno radili na harmo nizaciji hrvatske inancijske regulative s europskim načelima i pra-ksom detaljno opisuju sadržaj i značenje svakog od pitanja u Upitniku o iskalnoj odgovornosti, dokaze koji se mogu kori-stiti za odgovore na pitanja, daju primjere planova otklanja-nja slabosti i nepravilnosti te primjere izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima. Daju se i upute unutarnjim re-vizorima za sastavljanje Mišljenja uz Izjavu.

Uz knjigu dobivate i CD s uputama Ministarstva inancija, procedurama, primjerima planova i izvješ ća, obrascima testiranja za pojedina pitanja i Predmetom.

Cijena izdanja s CD-om: 235,00 kuna (uključen PDV)

Narudžbe možete slati na mail adresu [email protected] ili naručiti pozivom na neki od telefona Centra: 01/5531755, 01/5531335, 099/3037677, 099/3037678.

Naziv: ________________________________________

Ime odgovorne osobe: ________________________

Adresa: _______________________________________

OIB: __________________________________________

Žiro-račun: ___________________________________

E-mail: _______________________________________

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanjeUlica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb

tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678

[email protected]

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neprofi tnog sektora najavljuje

ŠKOLU RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE

Cilj programa: Upoznati i usavršiti polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima,ekonom-skim i inancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS i proračunskih korisnika, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem, iskalnom odgo-vornošću i izradom inancijskog plana/proračuna

Namjena: Računovođama i inancijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na operativnim razinama, in-ternim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranimaU Hrvatskoj djeluje oko 4.000 proračunskih subjekata u različitom djelatnostima i u različitim pravnim oblicima. Svi subjekti pri-mjenjuju propisani sustav računovodstva i inancijskog izvještavanja. Ovaj je sustav složen zbog višestruke svrhe inancijskog izvještavanja, a poglavito zbog složenosti proračunskih procesa koje primjenjuje. Sve većim uključivanjem proračunskih subjekata u porezni sustav nameće se potreba ustrojavanja i izdvojenih računovodstvenih evidencija. Računovodstveni proces u uskoj je vezi s procesom planiranja i praćenja izvršavanja inancijskih planskih dokumenata, a također u uskoj je korelaciji s dokazivanjem i-skalne odgovornosti čelnika proračunskih subjekta. U Hrvatskoj se ne provodi sustavna izobrazba za obavljanje računovodstvenih poslova te se ova edukacija ocjenjuje vrlo potrebnom i društveno korisnom. Polaznici će steći dodatna i ažurirati svoja znanja nužna za dobro inancijsko upravljanje, planiranje aktivnosti, praćenju inancijske e ikasnosti i zakonitosti u kontekstu iskalne odgovor-nosti, sastavljanju i razumijevanju inancijskih izvještaja i izradi proračunskih planskih dokumenata. Trajanje programa: 25 sati/3 dana/9,30-16,30hCijena: 3.000 kn (uključuje PDV i pisane materijale)

Program škole:1. Obilježja i funkcije sustava proračuna2. Osnove uspostavljanja iskalne odgovornosti3. Financijsko upravljanje4. Osnovna obilježja i načela računovodstva – instrumenti i regulatorni okvir5. Priznavanje i mjerenje imovine 6. Priznavanje i mjerenje prihoda i rashoda 7. Povezanost među ekonomskim kategorijama8. Sadržaj i proces upravljanja, iskalna odgovornost, programi i aktivnosti proračunskih subjekata, izrada inancijskog

plana – praktični primjeri9. Planiranje proračuna – propisana metodologija i sustav klasi ikacija, planiranje novčanih tokova – praktični primjeri10. Računovodstveno evidentiranje ne inancijske dugotrajne i kratkotrajne imovine, te povezanih prihoda i rashoda–

praktični primjeri11. Računovodstveno evidentiranje vrijednosnih papira, danih i primljenih zajmova, depozita, vlasničkih udjela– prak-

tični primjeri12. Računovodstveno evidentiranje prihoda iz proračuna, prihoda prema posebnim propisima, prihoda od imovine, vla-

stitih i ostalih prihoda– praktični primjeri13. Računovodstveno evidentiranje rashoda za zaposlene, inancijskih i materijalnih rashoda, te povezanih obveza, ras-

hoda za donacije i ostalih rashoda – praktični primjeri14. Vlastiti izvori od osnivača, revalorizacijska rezerva, rezultat poslovanja i izvanbilančni zapisi – praktični primjeri15. Financijski izvještaji – načela i redoslijed sastavljanja. Račun prihoda/primitaka i rashoda/izdataka. Bilanca. P-VRIO.

NT. Bilješke uz inancijske izvještaje. Povezanost inancijskog izvješćivanja i inancijskog plana/proračuna. Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.

Predavači: mr. sc. Ivana Maletić i dr. sc. Davor Vašiček sa ekspertnim suradnicima iz Ministarstva inancija i akademske zajednice

Mjesto i vrijeme održavanja: Zagreb, 20. - 22. 5. 2013.Uplate se izvršavaju na žiro-račun TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje broj: 2340009-1110546815, s pozivom na broj OIB-40, model 00..Prijave: 01/5531-755 (fax i tel), 01/5531-335 (tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te na e-mail: [email protected] Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.

1TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitatelji!

Stigao je i mjesec svibanj! Mnogi kažu, najljepši mjesec u godini. Što se vremena tiče, zaista ne možemo imati prigovora. Međutim, javnu scenu su početkom mjeseca najsnažnije obilježili sindikalni prosvjedi na glavnom zagrebačkom Trgu. Svih pet sindikalnih središnjica: SSSH, NHS, Matica, URSH i HUS okupili su dvadesetak tisuća prosvjednika, koji su izrazili svoje negodovanje smjerom vladine politike! U demokratskim društvima ovakvi događaji ne predstavljaju poseban spektakl, i uobičajeni su način javnog izražavanja stavova. Prihvatimo da je i to dio naše realnosti. Pažnju javnosti također, privukao je i nedavno održani, neuspjeli referendum u Dubrov-niku, koji će ostati upamćen kao prvi referendum u Hrvatskoj, do kojega je došlo slobodno izraženom voljom građana.

U području javnih inancija najznačajnije pitanje je pokretanja procesa sanacije javnozdravstvenih ustanova, koje se inancijski procjenjuje na preko 5 milijardi kuna. Osim devet državnih bolnica, u sanaciju se uključuju i javnozdravstvene ustanove na županijskoj razini. Formalno-pravne pretpostavke sanacije osigurane su do-nošenjem vladinih odluka o provođenju sanacije i imenovanju sanacijskih tijela. Za stručnjake u inancijskim i računovodstvenim službama ovih ustanova to znači intenzivan posao na pripremanju brojnih informacija za potrebe izrade prijedloga sanacijskih programa.

Temeljito snimanje stanja i uzroka nepovoljnih inancijskog stanja, i uzroka u poslovanju, koji generiraju gu-bitke, veliki su profesionalni izazov svim uključenim subjektima, a predlaganje mjera sanacije bit će posebno zahtjevno s obzirom na relativno kruti zakonski okvir, koji veliki dio troškova javnozdravstvenih ustanova čini iksnima. Ne možemo se ne prisjetiti da su nedugo iza nas i naši prvi izbori predstavnika za europski parlament.

Tim više, što je predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora TIM4PIN, mr. sc. Ivana Maletić, jedna od naših budućih europarlamentarki.

Već za nekoliko dana očekuje nas još jedan u nizu vrlo važnih političkih događaja. To su lokalni izbori. Predi-zborna kampanja već dugo traje, a svakim se danom intenzivira. U prošlom broju časopisa pisali smo o nor-mativnim aspektima njihovog provođenja, a u ovom broju nastavljamo, sa stručnog aspekta, naglašavati tu problematiku posebice u segmentu inanciranja političkih stranaka. Sadržajem ovog broja časopisa nastojimo pokriti i niz drugih značajnih stručnih tema u različitim djelatnostima. Posebno sa zanimanjem očekujemo donošenje novoga Pravilnika o porezu na dohodak, te objavljujemo osnovne elemente njegovog prijedloga. Vje-rujemo da će ove i druge teme zaokupiti vašu pažnju i dostatno zadovoljiti vaše potrebe za stručnim informa-cijama različitog sadržaja.

Srdačan pozdrav s poštovanjem, do idućeg broja!

Glavni urednik:

prof. dr. sc. Davor Vašiček

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41

Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678

www.tim4pin.hr

E-mail: [email protected]

OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR 33 23400091 110546815 (PBZ)

Adresa uredništva: Vukovarska 237a, Zagreb

Za nakladnika: mr.sc. Ivana Maletić

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Petričko, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Tajnica uredništva: Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan

Gra ička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna tiskara, d.o.o.

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN

Časopis Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora - TIM4PIN

2 TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.


PRIKAZ RADIONICE:Uspostava i poslovanje u sustavu lokalne riznice .............................................................. 7

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Ksenija CipekIva UljanićPrijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak ..................................................................... 9 Ana ZorićDonesena je nova uredba o odgodi plaćanja, otplati duga te prodaji i otpisu potraživanja ................................................................... 15

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Danka MihaljevićDevizna plaćanja u sustavu državne riznice ................................................................................ 23

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Ana Michieli PavunaIvana KunićStrateško planiranje za razdoblje 2014. - 2016. .................................................................. 26

Ivana Juras AnićStrateško planiranje na lokalnoj i regionalnoj razini ..................................................... 32

RAČUNOVODSTVO

Gorana RojeRačunovodstvo koncesija za javne usluge prema MRSJS-u 32 ...................................................... 35

JAVNA NABAVA

Glorija RagužPrimjena Zakona o javnoj nabavi kroz pitanja i odgovore ....................................................... 40

PLAĆE I NAKNADE

Vesna Šiklić OdakPravo na godišnji odmor državnih i lokalnih službenika i namještenika ............... 43

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Željko TufekčićProgrami Unije.............................................................. 50

Martina DalićZahtjevi Europskog semestra i položaj Hrvatske ....................................................... 55

SADRŽAJ

NE PROPUSTITE!

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA

ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE

U Zagrebu, 20. – 22. svibnja, s početkom u 9.30

Usavršite znanje o sustavu proračuna, proračunskim procesima,ekonomskim i i-nancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenom praćenju poslovanja JLS i proračunskih korisnika, inancijskom izvještavanju, inancijskom upravljanju, iskalnoj odgovornosti i izradi inancijskog plana/proračuna.Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.Više o Školi pogledajte na našoj internetskoj stranici www.tim4pin.hr.


PISMO GLAVNOG UREDNIKASADRŽAJ

SPECIFIČNOSTI PO DJELATNOSTIMA

SOCIJALNA SKRB

Nevenka BrkićFinanciranje domova za starije i nemoćne osobe .......................................................... 64

ZDRAVSTVO

Davor VašičekStanje i potrebe razvoja upravljačkog računovodstva u zdravstvenim ustanovama .. 68

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Vesna VašičekMartina DragijaModeli inanciranja visokog obrazovanja .... 72

ŠKOLSTVO

Ivana MaletićKorištenje vlastitih i namjenskih prihoda u školama ......................................................................... 84

PREDŠKOLSKI ODGOJ

Ivana Jakir-BajoSpeci ičnosti kod evidencija primljenih i danih predujmova u dječjim vrtićima ....................................................... 86

PRAVOSUĐE

Mirela MijočNovine Zakona o sudovima .................................... 88

KULTURA

Iva BrkićHana ZoričićNačin izrade i provođenja izmjena i dopuna inancijskih planova ustanova u kulturi ........ 94

VATROGASTVO

Ana ZorićVatrogasni doprinos kao izvor inanciranja djelatnosti vatrogastva ............................................ 97

LOKALNA SAMOUPRAVA

Katarina SerdarJelena KandžijaLokalni izbori ................................................................ 100

Albina RosandićLokalni izbori 2013. i zabrana inanciranja i pogodovanja ................................................................ 106

TIM4PIN INFO - KORISNI PODACI

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina ............................................................... 109

2. Naknade korisnika državnog proračuna.................................................................. 110

3. Plaće ............................................................................. 112

4. Ovrha na plaći i iznos plaće koji je zaštićen u ovršnom postupku nad plaćom ............................................................... 116

5. Drugi dohodak ................................................. 116

6. Ostale obavijesti ................................................... 118

Svoje upite šaljite na:

[email protected]



TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje najavljuje

SPECIJALIZIRANE RADIONICE PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA PRORAČUNSKIH KORISNIKA

NE PROPUSTITE INTERAKTIVNE RADIONICE S PUNO RAZGOVORA, RASPRAVA I RJEŠENJA

U ZAGREBU, HOTEL PALACE, OD 10h DO 15.30h

RASPORED RADIONICA:

DJEČJI VRTIĆI – 7. lipnja 2013.

OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE I UČENIČKI DOMOVI – 10. lipnja 2013.

USTANOVE U SOCIJALNOJ SKRBI – 11. lipnja 2013.

OPĆINE, GRADOVI I ŽUPANIJE – 12. lipnja 2013.

SUDOVI I ODVJETNIŠTVA – 14. lipnja 2013.

USTANOVE U ZDRAVSTVU – 17. lipnja 2013.

USTANOVE U KULTURI – 18. lipnja 2013.

JAVNE VATROGASNE POSTROJBE – 19. lipnja 2013.

FAKULTETI I INSTITUTI – 20. lipnja 2013.

TEMA RADIONICE:

Najčešće nepravilnosti u Izjavi o iskalnoj odgovornosti i sustavu inancijskog upravljanja, speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja polugodišnjih inancijskih izvještaja, kolektivni ugovori, ostale aktualnosti.

Detaljan program radionica objavljen je na internetskoj stranici www.tim4pin.hr

Materijal: CD sa svim tekstovima i prezentacijama predavača te pisani materijal

Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi 600,00kn (uključuje PDV). Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala 400,00kn.

Prijave se mogu izvršiti na: [email protected], on-line: www.tim4pin.hr, faksom ili telefonom 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678



Časopis Radno PRAVO obrađuje teme iz radnih odnosa - Zakon o radu, posebni zakoni, sudski po-stupak, ovrhe, zdravstveno osiguranje, zapošljava-nje, presude Europskog suda, mišljenja ministar-stava, sudsku praksu, tumačenja kolektivnih ugo-vora, itd.

Radno PRAVO – jedini specijalizirani stručni časopis za radne odnose

Urednik: Krešimir Rožman (raniji državni tajnik za rad)

Savjet časopisa: prof.dr.sc. Željko Potočnjak, Pravni fakultet, Ilija Tadić, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Darko Milković, Županijski sud Zagreb, Iris Go-vić, Županijski sud Zagreb, dr.sc. Viktor Gotovac, Pravni fakultet Zagreb, Željko Petrišić, odvjetnik, Ivica Crnić, odvjetnik, prof.dr.sc. Marinko Đ. Učur, Pravni fakultet Rijeka.

Više na www.radno-pravo.hr.

Časopis TIM4PIN MAGAZIN obrađuje aktualne inan-cijske, ekonomske, računovodstvene, porezne i pravne teme posebno iz područja poslovanja javnog i nepro-itnog sektora. Obrađuju se i teme vezane uz Europsku

uniju i korištenje EU fondova, te speci ične teme po djelatnostima proračuna, proračunskih i izvanprora-čunskih korisnika te nepro itnih organizacija. TIM4PIN MAGAZIN – specijalizirani časopis Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora

Urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo, doc.dr.sc. Saša Drez-gić, mr.sc. Ivana Maletić, mr.sc. Ivana Jakir-Bajo, Ante Loboja, mr.sc. Mirjana Mahović Komljenović, mr.sc. Ne-diljka Rogošić, mr.sc. Gorana Roje, Bernardica Rubčić, Ana Zorić, Danijela Stepić mag.oec., Desanka Sarvan, Ve-sna Orlandini, prof.dr.sc. Vesna Vašiček, mr.sc. Marijana Vuraić Kudeljan

Više na www.tim4pin.hr.

Na temelju uspostavljene poslovne suradnje nakladnika nudimo vam zajedničku pretplatu na dva stručna specijalizirana časopisa:

Radno PRAVO i TIM4PIN MAGAZIN

Pojedinačna cijena svakog časopisa iznosi:

Radno PRAVO - 984,50 kuna godišnje (12 brojeva), TIM4PIN MAGAZIN – 1.100 kuna godišnje (12 brojeva),a sada ih zajedno možete dobiti za samo 1.500 kuna godišnje (za 12 mjeseci, počevši od mjeseca pretplate)

PRETPLATA UKLJUČUJE:

- besplatne savjete putem telefona ili e-mail adrese - jedan besplatan seminar iz radnih odnosa

Jedinstveno rješenje za najvažnija i najčešća pitanja iz rada računovodstva/ inancijske službe, pravnika/tajnika i zakonskih predstavnika ( inancije, poreze, javnu nabavu, računovodstvo, plaće te radne odnose).

Pretplata: − putem internetskih stranica www.tim4pin.hr i www.radno-pravo.hr, − navođenjem podataka (naziv/ime, adresa, oib, osoba koja prima časopis), na sljedeće e-mail adrese: centar@tim-

4pin.hr; [email protected], − pozivom na dolje navedene telefonske brojeve, − narudžbenicom u nastavku (faks: 01/5531-335, 01/4829-842)

Upit za sve dodatne detalja možete dostaviti putem e-maila ili telefonom (TIM4PIN: 01/5531-755, 01/5531-335; RADNO PRAVO: 01/4829-841)


       Datum:  

Red. br. Opis Broj pretplata Jedinična cijena Ukupno

1. 

Zajednička godišnja pretplata na Radno PRAVO i

TIM4PIN MAGAZIN

1.500,00 

Naziv: ________________________________________


Adresa: _______________________________________

OIB: __________________________________________

Žiro-račun: ___________________________________

E-mail: _______________________________________

Osoba koja će primati časopis: ___________________

TIM4PIN Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora

i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanjeUlica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb

tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678

[email protected]

NAPOMENE: Temeljem izvršene uplate za godišnju pretplatu ostvaruje se popust od 300,00 kuna na bilo koju radionicu ili seminar TIM4PIN-a. Ako se adresa primatelja časopisa razlikuje od gore navedene adrese molimo posebno napomenuti.

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati: OIB pravne osobe -44 Model: 00   Žiro račun: 2340009-1110546815 IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Svrha uplate: Godišnja pretplata za TIM4PIN MAGAZIN  kontakt broj:    

tel.: _______________________________________


ZAJEDNIČKA PRETPLATA NA RADNO PRAVO I TIM4PIN MAGAZIN

TIM4PINULICA GRADA VUKOVARA 237A10000 ZAGREB - 4 4

5


PRIKAZ RADIONICE

U organizaciji TIM4PIN-a održana je atraktivna radionica namijenjena jedinicama lokalne i područne (regio-nalne) samouprave i njihovim proračunskim korisnicima na temu Uspostava i poslovanje u sustavu lokal-ne riznice.

Radionicu je otvorila predsjednica Centra i naša predstavnica u EU parlamentu mr. sc. Ivana Maletić. Naglasila je da je uvođenje riznice važno za uspostavu dobrog sustava inancijskog upravljanja te mehanizam u borbi protiv korupcije.

Prof. dr. sc. Vesna Vašiček, profesorica na Ekonomskom fa-kultetu u Zagrebu, prikazala je zakonske okvire prema kojima se uvođenje riznice treba provoditi; Zakon o proračunu uz koji se donose brojni pravilnici kojima se detaljnije uređuju posebna područja - pravilnici o: proračunskom računovodstvu, proračun-skim klasi ikacijama, inancijskom izvještavanju, internoj revizi-ji, internom nadzoru, procedurama javne nabave… Također, pro-fesorica Vašiček prezentirala je obilježja poslovanja preko jedin-stvenog računa riznice te učinke koje ona ostavlja na proračun JLP(R)S odnosno proračunskog korisnika.

Mr. sc. Ivana Maletić naglasila je kako je kvalitetna i pravovre-mena priprema za uvođenje sustava riznice potrebna kako bi se ona mogla provesti u praksi. Objasnila je pripremne radnje koje je nužno provesti: popisivanje svih izvora inanciranja i uvođenje praćenja potrošnje prema izvorima inanciranja, detaljno de ini-ranje sustava klasi ikacija, davanje rješenja za knjiženje prihoda koje korisnici uplaćuju u proračun, pa ponovno dobivaju iz pro-računa vodeći računa da korisnici trebaju imati ekonomski iska-zane prihode na način na koji su stvarno ostvareni; de iniranje načina razmjene podataka - obrazac, medij (papir, CD, Internet, …),omogućavanje poslovanja gotovinom, omogućavanje praćenja korisnika u sustavu PDV-a, osiguranje povratne informacije o iz-

vršenim poslovnim događajima i transakcijama. Navedeno je detaljno obrađeno kroz prezentacije u nastavku.

Gospodin Nediljko Rojnica, direktor u Sektoru za upravlja-nje prodajom PBZ-a prezentirao je Cash pooling - objedinjavanje stanja više računa jednog ili više poslovnih subjekata unutar Ban-ke. Cash pooling namijenjen je jedinicama lokalne i regionalne sa-

mouprave, grupama vlasnički i poslovno po vezanih po slovnih su bjekata, različi-tim asocijacijama, udruga ma, upravite-ljima zgra da, ... Pred-nosti Cash poolinga za sve članice su u internom inanciranju, povećanju inancijskih prihoda i smanjenju inancijskih rashoda, a za glavnu članicu prednosti se vide u nadzoru, planiranju te ko-načno u boljem i racionalnijem upravljanju ukupnim sredstvima poola – riznici.

Uspostava i poslovanje u sustavu lokalne rizniceZagreb, 18. travnja 2013. godine


PRIKAZ RADIONICE

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, načelnica u Ministarstvu inancija, prezentirala je kako pratiti namjenske i vla-stite prihode u sustavu riznice te napomenula kako je u planu i realizaciji plana bitno povezati rashode s izvorima inanciranja, za namjenske i vlastite prihode omogućiti praćenje naplate po izvorima te osigurati kontrolu troše-nja do visine naplaćenih prihoda, a sve navedeno osigurati kroz integrirani informacijski sustav riznice. Kod priznavanja prihoda proračunskih korisni-ka u sustavu riznice, uz osvrt na česte greške u inancijskim izvještajima, pri-kazala je evidencije općih prihoda i primitaka - naplata direktno na račun proračuna i naplata na račun proračunskog korisnika te shemu knjiženja na-mjenskih prihoda. U sustavu lokalnih riznica preporučila je izraditi interni akt o načinu izvršavanja proračuna s jedinstvenog računa te pojasnila kako

voditi knjigovodstvene evidencije povezane s gašenjem računa kori-snika. Na primjeru izvršavanje državnog proračuna u sustavu držav-ne riznice objasnila je kako bi se riznica mogla provoditi na lokalnoj razini, od rezervacije proračunskih sredstava, preko obrazloženja do primjera pokazatelja uspješnosti. Kod sastavljanja inancijskih izvje-štaja JLP(R)S inancijski izvještaj treba razlikovati od izvještaja o iz-vršenju proračuna. Posebno je obradila sadržaj izvještaja za JLP(R)S.

Mirela Zagorac, dipl. iur. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, prezentirala je temu Uspostava sustava za isplatu gotovi-ne. Iako je intencija smanjiti gotovinske isplate na najmanju moguću mjeru, one su ipak kod manjih materijalnih rashoda, hitnih i nepred-viđenih rashoda neizbježne, te je stoga osmišljen model isplate goto-vinskih sredstava u sustavu riznice koji je i prezentiran u izlaganju. Objasnila je proces isplate gotovine, kako se unosi zahtjev za isplatu gotovine i usklađuju računovodstvene stavke.

Nakon pauze za ručak, drugi dio radionice činile su prezentacije mo-dela riznica od strane četiri informatičke kuće:

Infomare d.o.o. Infoprojekt d.o.o. Rijeka

Libusoft Cicom

Zading d.o.o.

Svaka od kuća prezentirala je svoje jedinstveno informatičko rješenje za planiranje, izvršavanje, računovod-stveno evidentiranje, izvještavanje u sustavu riznice, te učinke uspostave riznice na poslovanje proračuna i proračunskih korisnika. Tijekom cijele radionice, polaznici su postavljali mnogobrojna zanimljiva pitanja, ukazali na probleme koji se pojavljuju u praksi, a predavači i informatičari davali svoja rješenja.



Porezna uprava je na svojoj internetskoj stranici: www.porezna-uprava.hr objavila prijedlog Pravil-nika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, kako bi širu javnost upoznala s bitnim izmjenama, koje će uslijediti nakon što Pravilnik bude objavljen i nakon što stupi na snagu. Najviše se izmjena i nužnost programske i tehničke prila-godbe očekuje kod primjene novog jedinstvenog obrasca JOPPD. U nastavku teksta donosimo kratki pregled izmjena i dopuna, koje se predlažu Pravil-nikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o pore-zu na dohodak.

1. Izbjegavanje dvostrukog oporezivanjaIzmjenama Pravilnika predlaže se jasnije tumačenje obveze u slučaju stjecanja primitka iz ili u inozem-stvu, odnosno obveze plaćanja predujmova poreza na dohodak za izaslane radnike. Naime, člankom 2., stavkom 3. Pravilnika propisano je da kod dohotka iz kojeg se predujam poreza plaća po odbitku, ob-vezu obračuna, obustave i uplate predujma poreza, obračuna i uplate kamata zbog nepravodobne uplate poreza, sastavljanja i dostavljanja propisanih izvje-šća i evidencija imaju isplatitelji primitaka (prav-ne i izičke osobe) i stjecatelji oporezivog primitka izravno iz inozemstva, od organizacija iz članka 45., stavka 7. Zakona, te izravno od izičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zako-na. Predujam poreza koji se plaća po odbitku stjeca-telji oporezivog primitka, izravno iz inozemstva, od organizacija (iz čl. 45., st. 7. Zakona), te izravno od izičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelat-

nost iz članka 18. Zakona, uplaćuju u roku od osam dana od dana naplate primitka.

Međutim, člankom 4., stavkom 3. Pravilnika pro-pisano je da pri utvrđivanju oporezivih dohodaka, odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog opore-zivanja i višestranih međudržavnih ugovora ili spo-

* Ksenija Cipek, dipl. oec., Ministarstvo inancija – Središnji ured porezne uprave, Zagreb. ** Iva Uljanić, dipl. oec, Ministarstvo inancija – Središnji ured porezne uprave, Zagreb.

razuma imaju prednost pred odredbama tuzemno-ga Zakona. U pravilu, da bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje ugovorima je utvrđeno da, u slučaju da je pravo oporezivanja dano objema zemljama ugo-vornicama, zemlja rezidentnosti će odobriti poreznu olakšicu, kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje, odnosno uračunat će porez plaćen u inozemstvu ili će dohodak izuzeti od oporezivanja.

Budući da je mogućnost uračunavanja poreza pla-ćenog u inozemstvu propisana samo pri godišnjem obračunu poreza na dohodak temeljem podnesene godišnje porezne prijave, postavlja se pitanje jesu li porezni obveznici u tijeku poreznog razdoblja ipak obvezni obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak u obje države (državi izvora i državi rezi-dentnosti). Da bi se izbjegle te nedoumice i spriječilo dvostruko oporezivanje, Pravilnikom se predlaže dopuna članka 2. tako da se propiše da, ako porezni obveznik rezident sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je u primjeni po osno-vi primitka ostvarenog iz ili u inozemstvu u tijeku poreznog razdoblja predujam poreza na dohodak plaća u inozemstvu iz tog primitka, nije obvezan plaćati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu, ali je obvezan u tom slučaju podnijeti godišnju pore-znu prijavu (čl. 39., st. 2. Zakona) osim, ako Republi-ka Hrvatska sukladno ugovoru, nema pravo opore-zivanja tog primitka.

Navedeno znači, da u tijeku poreznog razdoblja, ako je sukladno ugovoru, pravo oporezivanja dano i ze-mlji izvora, odnosno u slučaju primjerice, izaslanog radnika zemlji u kojoj se rad obavlja i ta zemlja isko-risti to svoje pravo i oporezuje dohodak kojeg ispla-ćuje rezident te zemlje, odnosno poslodavac izasla-nog radnika; tada isplatitelj primitka ili sam pore-zni obveznik može predujam poreza platiti samo u inozemstvu i o tome će biti dužan izvijestiti Poreznu upravu, ali će stjecatelj takvog primitka biti obve-zan podnijeti godišnju poreznu prijavu.

2. Dohodak od otuđenja nekretnina Radi jednostavnijeg postupka utvrđivanja porezne obveze, dohodak od otuđenja više od tri nekretnine

UDK 336.2Ksenija Cipek *

Iva Uljanić **

Prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak



zakupnina, najamnina, primitak od imovinskih pra-va, te primitak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava nije prijavljen ili nije prijavljen u tržišnom iznosu, dohodak će utvrditi Porezna uprava prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se nekretnina nalazi, mjestu u kojem se imovinsko pravo daje na korištenje, odnosno u mjestu u kojemu se imovin-sko pravo otuđuje ili prema naputku o osnovama i mjerilima za utvrđivanje tržišnih cijena, koje donosi ministar inancija.

Prema članku 82., stavku 2. Općeg poreznog Zakona (NN, br., 147/08 i 18/11), propisano je da će pore-zno tijelo procijeniti poreznu osnovicu, ako porezni obveznik podatke za oporezivanje ne može dokaza-ti vjerodostojnom dokumentacijom. Prema članku 56., stavku 3. toga Zakona vjerodostojnom ispra-vom smatra se isprava ona koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj, odnosno iz koje se nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene.

Nadalje, prema članku 12., stavku 4. Zakona o porezu na dohodak primici i izdaci utvrđuju se primjenom načela blagajne. Prema članku 8. Pravilnika primi-cima se smatraju sva dobra (novac, stvari, usluge i prava) koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik ostvari od rada, obavljanja djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osigura-nja i od drugih primitka propisanih Zakonom. Sma-tra se da su dobra, a time i primici naplaćeni, kad porezni obveznik njima može raspolagati. U izdatke spadaju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka.

Smatra se da je došlo do odljeva dobara, a time i do nastanka izdatka, kada porezni obveznik njima više ne može raspolagati. Primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju se tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata (načelo blagajne). Ako priljevi, odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu već

iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, sukladno Zakonu o izmje-nama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN, br., 144/12) od 1. siječnja 2013., ne smatra se više dohotkom od samostalne djelatnosti, već dohotkom od imovine i imovinskih prava.

Prijedlog Pravilnika usklađuje navedene odredbe s zadnjim izmjenama Zakona, te se predlaže brisanje navedenih odredbi u članku 20. Pravilnika kojim se propisuje dohodak od samostalne djelatnosti, i do-davanje novih odredbi u članku 40. Pravilnika kojim se propisuje dohodak od imovine i imovinskih prava. Time se zapravo proširuje porezna obveza za utvr-đivanje dohotka od otuđenja imovine i imovinskih prava. Naime, Zakonom je propisano da se dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava oporezu-je, ako je otuđeno (prodaja, zamjena i drugi prijenos) više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovin-ska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekretnine izvlašćuju na temelju posebnog za-kona te, ako se otuđuju zemljišta čija je pojedinačna površina do 250 m², a ukupno do 1000 m².

Ako se otuđuje zgrada s više stanova ili poslovnih prostora ili građevinsko zemljište ili više zemljišnih čestica, jednom nekretninom smatra se svaki stan, poslovni prostor, gradilište ili zemljišna čestica. Do-hodak čini razlika između ukupnog iznosa primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnina ili imovinskih prava, koji se otuđuju u razdoblju od pet godina i njihove nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda, te za troškove ulaganja za koje porezni obveznik posjedu-je vjerodostojne isprave.

Središnji ured Porezne uprave u mišljenju1 od 30. siječnja 2012., upućenom poreznom obve-zniku na upit o tome što je nabavna vrijednost nekretnine u slučaju izgradnje u vlastitoj režiji: da li ispostava Porezne uprave na području na kojem se predmetna nekretnina nalazi treba nabavnu vrijednost utvrditi prema tržišnoj vri-jednosti nekretnine u trenutku nabave? I što se smatra trenutak nabave novoizgrađenog objekta (datum uporabne dozvole ili i datum diobe i etažira-nja, kao i način priznavanja primitka i izdataka pri utvrđivanju dohotka od imovine po osnovi otuđenja nekretnine, npr. ako se otuđuje samo jedan dio ne-kretnine (stan), a izdaci za gradnju cijele zgrade su puno veći od tog primitka), navodi se da prema član-ku 28. Zakona o porezu na dohodak ako pri utvrđi-vanju dohotka iz članka 27., stavka 1. toga Zakona,

1 Klasa: 410-20/10-01/50, Ur. br.: 513-07-21-01/12-2.



u drugim dobrima, treba ih utvrđivati na način pro-pisan za primitke i izdatke u novcu. Slijedom nave-denog, razvidno je da se izdatkom pri utvrđivanju dohotka od otuđenja nekretnine smatra nabavna vrijednost uvećana za rast proizvođačkih cijena in-dustrijskih proizvoda, te troškovi otuđenja.

Također, ako je nekretnina izgrađena u vlastitoj režiji, nabavnu vrijednost čini stvarni izdatak, od-nosno cijena izgradnje prema vjerodostojnoj doku-mentaciji, a ako nema isprava o nabavi, nabavna vrijednost utvrđuje se procjenom, te se usklađuje s rastom proizvođačkih cijena od trenutka kad je na-stao izdatak do trenutka kad je ostvaren primitak po osnovi otuđenja te nekretnine. Također, ako se prodaje samo jedan stan, odnosno jedan dio novoiz-građene nekretnine, tada se u izdatke priznaje samo razmjerni dio ukupnih troškova izgradnje nekretni-ne. U slučaju izgradnje nekretnine u vlastitoj režiji dan nabave sukladno poreznim propisima smatra se dan, kada je izgrađena nekretnina osposobljena za upotrebu, te za potrebe oporezivanja nije od važ-nosti drugi podatak – datum diobe, etažiranja i sl.

Dio tog mišljenja dodan je i u prijedlog Pravilnika te se propisuje da u slučaju otuđenja nekretnine izgra-đene u vlastitoj režiji, nabavnu vrijednost čini stvar-ni izdatak, odnosno cijena izgradnje prema vjerodo-stojnoj dokumentaciji; a ako nema isprava o nabavi, nabavna vrijednost utvrđuje se procjenom, te se usklađuje sa rastom proizvođačkih cijena od trenut-ka kad je nastao izdatak do trenutka kada je ostva-ren primitak po osnovi otuđenja te nekretnine. Ako se otuđuje samo jedan stan, jedan poslovni prostor ili drugi dio nekretnine, tada se u izdatke priznaje samo razmjerni dio ukupnih troškova izgradnje ne-kretnine.

Nadalje, prema prijedlogu Pravilnika dohotkom od imovine i imovinskih prava iz članka 27., stavka 7. Zakona smatrat će se otuđenje (prodaja, zamjena i drugi prijenos) više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekretnine izvlašćuju te-meljem posebnog zakona te osim ako se otuđuju ze-mljišta čija je pojedinačna površina (površina svake pojedinačne čestice) do 250 m², a ukupna površina svih otuđenih zemljišnih čestica pojedinačne povr-šine do 250 m² i ne prelazi 1000 m².

Ako je na otuđenje nekretnina ili imovinskih prava ranije plaćen porez na dohodak od imovine i imovin-skih prava sukladno članku 27., stavku 5. Zakona i stavku 9. ovoga članka, a naknadno se ispune uvjeti za oporezivanje tog dohotka prema članku 27., stav-ku 7. Zakona, ranije plaćeni porez na dohodak od

imovine uzet će se u obzir pri utvrđivanju poreza na dohodak od otuđenja nekretnina ili imovinskih pra-va prema članku 27., stavku 7. Zakona. Dohodak će se utvrđivati za sve otuđene nekretnine iste vrste, odnosno za sva otuđena imovinska prava iste vrste. Dohotkom od imovine i imovinskih prava neće se smatrati dohodak od otuđenja nekretnina i imovin-skih prava stečenih nasljedstvom.

Nadalje, prema prijedlogu Pravilnika nekretnine (zemljišta i građevine) smatrat će se istovrsnima ovisno o njihovim obilježjima i namjenama, i to:

A. kod zemljišta istovrsnih nekretninama, sma-traju se:

• poljoprivredna zemljišta• građevinska zemljišta• šumska zemljišta• druga zemljišta.

B. kod građevina istovrsnih nekretninama, sma-traju se:

• stambene zgrade (stan, kuća, apartman i sl.)• poslovne zgrade• druge zgrade• dijelovi zgrada (garaže ili spremišta i sl.).

Imovinska prava smatrat će se istovrsnima ovisno o njihovim obilježjima i namjenama i to autorska prava prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, prava industrijskog vlasništva kojima se smatraju pravo na iskorištavanje prirodnih bogat-stava, pravo na tehnološki postupak, poslovni adre-sari i drugo.

3. Plaćanje poreza na dohodak po osnovi mirovine po rješenju porezne uprave

Mirovine rezidenata Republike Hrvatske ostvarene u inozemstvu od 1. ožujka 2012. oporezive su. Budu-ći da se radi o dohotku ostvarenom izravno iz ino-zemstva, umirovljenici su sami obvezni obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak te Poreznoj upravi podnijeti mjesečni ID obrazac, kao i godišnji obrazac IP, a ako ostvaruju mirovinu od dva ili više isplatitelja istodobno, obve-zni su podnijeti i godišnju poreznu prijavu.

Budući da se radi o skupini građana koji su starije životne dobi, smanjene poslovne aktivnosti i mo-gućnosti pristupa informacijama, ispunjenje pore-zne obveze za njih predstavlja dodatni trošak, koji je često nesrazmjeran ostvarenim primicima, te bi se prema prijedlogu Pravilnika uvele neke izmjene i dopune, koje bi im olakšale, pojednostavnile i pojef-tinile sam porezni postupak, odnosno ispunjenje



porezne obveze. Tako bi se prema prijedlogu Pravil-nika, umirovljenike, koji ostvaruju ukupnu mirovi-nu do 3.400,00 kuna mjesečno, odnosno do iznosa osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. i 2. Zakona (osim što ne moraju podnijeti godišnju poreznu pri-javu), oslobodilo i obveze podnošenja izvješća Po-reznoj upravi, uz uvjet da kod sebe imaju poreznu karticu ili presliku porezne kartice, koju će zatražiti od nadležne ispostave Porezne uprave, te da su u prijavi u registar poreznih obveznika-Obrazac RPO priložili vjerodostojne isprave (rješenje ili potvrda o mirovini, bankovni izvod i drugo).

Druga novost koja se predlaže jest da se omogući umirovljenicima, koji ostvaruju mirovinu iz inozem-stva, da plaćaju predujam poreza na dohodak po rješenju Porezne uprave na vlastiti zahtjev. Tako bi Porezna uprava utvrdila mjesečni predujam poreza na dohodak prema iskazanom mjesečnom primitku, sukladno vjerodostojnim ispravama, što bi umirov-ljenici bili dužni uplatiti do kraja mjeseca za tekući mjesec. Ne bi bili obvezni podnositi izvješće po sva-koj isplaćenoj mirovini, niti obračunavati svaki mje-sec novi predujam, a niti paziti da ne prekorače rok plaćanja predujma poreza u roku od 8 dana od dana stjecanja primitka.

4. Novi jedinstveni obrazac - JOPPDZakonom o porezu na dohodak (NN, br., 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12 i 144/12; dalje u tek-stu: Zakon) propisana je obveza podnošenja poda-taka o isplaćenom dohotku i uplaćenom porezu na dohodak; a oblik, sadržaj, rokove i način dostavlja-nja istih, propisuje ministar inancija provedbenim propisima, odnosno Pravilnikom o porezu na do-hodak. Tako je za pojedini izvor dohotka, na koji se porez plaća po odbitku, propisan i pojedini obrazac (ili više njih):

• za nesamostalni rad podnosio se Poreznoj upravi mjesečni ID Obrazac (zbirni za sve radnike/umi-rovljenike) i godišnji IP obrazac (po pojedinom radniku/umirovljeniku),

• za drugi dohodak i za sve ostale izvore dohotka kada se porez na dohodak plaća po odbitku (doho-dak od kapitala, dohodak od osiguranja, dohodak od imovinskih prava), Poreznoj upravi podnosi se mjesečni Obrazac IDD (do 15. u mjesecu za isplate u prethodnom mjesecu) i godišnji Obrazac ID-1 (do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu).

Osim toga, obveznici obračunavanja doprinosa obve-zni su Poreznoj upravi dostavljati izvješće na Obras-cu IDD-1. Nadalje, osim Poreznoj upravi isplatitelj, odnosno obveznik podnošenja izvješća, je dužan za

sve osiguranike, za koje prema propisima o dopri-nosima za obvezna osiguranja ima obvezu obračuna doprinosa, podnijeti Obrazac R-Sm Središnjem regi-stru osiguranika (REGOS).

U cilju e ikasnijeg prikupljanja podataka o ostva-renom dohotku izičkih osoba, o obračunatom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak, te o obvezi doprinosa što su ih obveznici obračunavanja dužni obračunati i uplatiti, i o tome izvijestiti Poreznu upravu; pokrenuta je inicijativa za izradu novog jedinstvenog obrasca kojim će se omogućiti prikupljanje objedinjenih podataka za potrebe više institucija na jednom mjestu.

Novi jedinstveni obrazac JOPPD, prema prijedlogu Pravilnika zamijenio bi slijedeće postojeće obrasce:

• Izvješće o primitcima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu – obrazac ID;

• Izvješće o drugom dohotku, obračunatom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu, te dopri-nosima za obvezna osiguranja – obrazac IDD;

• Izvješće o isplaćenoj naknadi plaće te o osnovi-cama i obračunanim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja – obrazac IDD-1;

• Izvješće o plaći i mirovini – obrazac IP;• Izvješće o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćen-

om doprinosu, porezu po odbitku i prirezu – obra-zac ID-1;

• Speci ikacija po osiguranicima o obračunanim doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja - obrazac R-Sm.

Osim toga, jedna od novina koja se predlaže jest i to da se na novom obrascu iskazuju i određeni pri-mici koji ne podliježu oporezivanju (primjerice: obiteljske mirovine, socijalne potpore, doplatak za djecu, potpore djeci u slučaju smrti roditelja, primi-ci učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, naknade



troškova na službenom putovanju, terenski doda-tak, stipendije i drugo), što do sada nije bio slučaj; a u svrhu prikupljanja podataka o ukupno ostvarenim primicima po pojedinom poreznom obvezniku u po-reznom razdoblju.

Prvenstveno se tu dakle misli na primitke iz članka 9. i 10. Zakona, te na primitke iz članka 15. stavka 2. i 3. Zakona. Također, Obrazac JOPPD podnosio bi se i za primitke koji bi bili oporezivi da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije propisa-no drukčije. Međutim, propisani su i neki izuzeci, te se na navedenom Obrascu ne bi iskazivali:

• primici po osnovi darovanja izičkih osoba, a za zdravstvene potrebe,

• potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda,

• potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja,

• nasljedstva i darovi, • primitci od otuđenja osobne imovine,• odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom dje-

latnošću,• primici ostvareni na nagradnim natječajima ili

natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba, i igrama na sreću prema posebnom zakonu,

• pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe,

• premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja,• mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu, koje

bi bile oporezive porezom na dohodak, da ugovo-rima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije uređeno drukčije; te mirovine iz inozemstva, ako je ukupni iznos primitaka od nesamostalnog rada ostvaren u iznosu manjem od iznosa osobnog od-bitka i mirovine iz inozemstva, po osnovi kojih se predujam poreza na dohodak plaća po rješenju Porezne uprave.

Međutim, isplatitelji ili sami porezni obveznici mo-raju voditi vlastitu evidenciju o navedenim primi-cima, jer se prema prijedlogu propisuje da Porezna uprava može zatražiti dostavu podataka o navede-nim primicima, kao i o ostalim primicima.

Obrazac JOPPD bi se prema prijedlogu podnosio dnevno, odnosno najkasnije slijedeći dan, tj. na dan isplate primitka ili obračuna doprinosa, ako nema isplate primitka. Odnosno, ako se doprinosi obra-čunavaju prema propisanoj osnovici sukladno po-sebnim propisima, za većinu isplaćenih oporezivih primitaka, odnosno za obračunate doprinose (osim nekih izuzetaka - primjerice kod primitaka u naravi, mirovina koje isplaćuje HZMO i primitaka sezonskih

radnika u poljoprivredi, budući da je obveza plaća-nja predujma do zadnjeg dana u mjesecu u kojem je primitak ostvaren odnosno isplaćen), obveza do-stavljanja izvješća bila bi najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu, praktički na dan dospijeća plaćanja pre-dujma poreza na dohodak.

Također, izuzetak se predlaže i za neoporezive pri-mitke, koji bi se na Obrascu iskazivali zbirno po po-jedinom poreznom obvezniku za sve isplate u tijeku jednog mjeseca; i obveza podnošenja Poreznoj upra-vi bila bi do 15. u mjesecu za isplate u prethodnom mjesecu. Međutim, ako bi se istovremeno i na isti način (primjerice, na tekući račun) poreznom obve-zniku isplatio neki oporezivi i neoporezivi primitak (primjerice, plaća i naknada za prijevoz) ili neopore-zivi primitak, koji podliježe obvezi doprinosa ili pri-mitak, koji se sastoji od oporezivog i neoporezivog dijela (primjerice stipendija iznad propisanih neo-porezivih iznosa), tada se i taj neoporezivi primitak, odnosno dio primitka, mora iskazati na isti dan kad i oporezivi primitak, odnosno kad nastane obveza doprinosa, u istome retku.

Nadalje, obrazac bi se sastojao od A i B strane, te bi na A strani podnositelji izvješća upisivali zbirne podatke o obračunatim porezima i doprinosima za sve stjecatelje primitka, odnosno osiguranike, dok bi se na B strani upisivali podaci po pojedinom po-reznom obvezniku stjecatelju primitka/osigurani-ku, s tim da se na jednom Obrascu mogu iskazati, za istog stjecatelja primitka, različite vrste primitka (primjerice plaća, drugi dohodak, dividenda i sl.); ali svaki primitak u svojem retku zbog različite kom-binacije oznaka koje se upisuju pod 6.1. i 6.2., a po kojima se raspoznaje o kakvom se stjecatelju pri-mitka radi i o kakvom primitku, odnosno obvezi osi-guranja. Bitno je i napomenuti da će se u istom danu s istom oznakom izvješća i oznakom vrste izvješća moći podnijeti samo jedan obrazac JOPPD.

Očekuje se da će uvođenje novog obrasca pospješiti naplatu poreza i doprinosa, te omogućiti bolji nadzor nad ispravnošću obračuna obveze doprinosa, pore-za na dohodak i prireza, i ažurniji uvid u isplaćene primitke i uplaćeni porez i doprinose, te će svaki po-rezni obveznik moći i u tijeku godine dobiti podatak, da li poslodavac/isplatitelj primitka ispunjava svoje obveze, a ostalim institucijama to će omogućiti pri-stup podacima o stvarno ostvarenim primicima po-jedine izičke osobe u realnom vremenu.

Obrazac bi se dostavljao u okviru sustava E-porezna, što je posebnim zakonom propisano, i ako se isti podnosi za više od 3 porezna obveznika, odnosno izičke osobe.



5. Isplate na računPrijedlogom Pravilnika se propisuju i nove odredbe o obvezi isplate primitaka na račun poreznog obve-znika ili izičke osobe, te bi isplatitelji na žiroračun bili obvezni isplatiti:

• primitke od samostalne djelatnosti,• primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak,• primitke po osnovi darovanja za zdravstvene po-

trebe.

Osim na žiro-račun, na ostale račune (a osobito te-kući i štedni račun) prema prijedlogu mogli bi se is-patiti:

• primici po osnovi nesamostalnog rada,• primici od kapitala,• primici od osiguranja,• naknade za rad u svezi s izborom, ako se isplaćuju

do 1.600,00 kuna po održanom izboru,• primici po osnovi otuđenja inancijske imovine,• naknada za otkup sekundarnih sirovina i otpa-

da koje se smatraju osobnom imovinom iznad 1.600,00 kuna mjesečno po pojedinom isplati-telju;

• primici učenika i studenata na redovnom školov-anju, za rad preko učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima;

• stipendije učenicima i studentima koje se isplaćuju za vrijeme njihova redovnog školovanja, a koje se do propisanog iznosa ne smatraju dru-gim dohotkom, te stipendije koje služe za pokriće troškova iz članka 45. stavka 1. točke 7. ovoga Pra-vilnika, osim troškova školarine, koje se isplaćuju na račun visokog učilišta;

• sportske stipendije, nagrade za sportska ostva-renja i naknada sportašima amaterima prema po-sebnim propisima, do propisanih iznosa;

• primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu do ukupno 12.000,00 kuna go-dišnje.

Svi ostali primici (neoporezivi primici koji nisu na-vedeni, iz članka 9. i 10. Zakona), te mirovine, na-grade nerezidentima za sudjelovanje na sportskim, umjetničkim i drugim natjecanjima u Republici Hr-vatskoj, ako se do završetka natjecanja ne zna koji od natjecatelja ostvaruje pravo na novčanu nagra-du, kao i primici koje ostvaruju djeca do navršene punoljetnosti, odnosno do završetka redovnog ško-lovanja, od obavljanja sezonskih poslova (sezonski poslovi u poljoprivredi, branje i skupljanje plodova i bilja, poslovi prodaje poljoprivrednih proizvoda, šumskih proizvoda, osvježavajućih napitaka, lede-nih slastica, dnevnog tiska, ulaznica i slično, poslo-

vi popisivanja, anketiranja, očitanja brojila i slično, amatersko sudjelovanje u radu kulturno umjetnič-kih društava i slični poslovi), uz uvjet da ovi primi-ci kod jednog isplatitelja ne prelaze 11.000,00 kuna godišnje, prema prijedlogu Pravilnika mogli bi se isplatiti u gotovu novcu.

Razlika u odnosu na sadašnje odredbe jest da bi se primjerice plaća radnika obvezno isplaćivala na ra-čun banke.

6. Ostali prijedlozi izmjena i dopunaPravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak predlažu se i slijedeće izmjene i dopune:

• uz godišnju poreznu prijavu ne bi se više podnosi-li preslici obrazaca IP, potvrde isplatitelja mirovi-ne, potvrde isplatitelja primitaka od imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugog dohotka,

• usklađuju se odredbe o oporezivanju mirovina s Zakonskim odredbama o programu mirovinske rente, koja će se uvesti u sustav mirovinskog osi-guranja, te će ona imati isti porezni tretman kao i dokup mirovine, odnosno propisuje se da se dohotkom ne smatraju uplate sredstava u okvi-ru programa mirovinske rente prema posebnim propisima, koje poslodavci uplaćuju za svoje ra-dnike u vrijeme njihovog umirovljenja, ali se pri-micima po osnovi nesamostalnog rada smatraju mirovinske rente koje umirovljenicima isplaćuju osiguravatelji na temelju prijašnjih uplata poslo-davca, ako su te uplate bile oslobođene oporezi-vanja. Također se propisuje da se rezidentima kod ostvarene mirovine, na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje, i na temelju prijašnjih uplata premija osiguranja za dokup dijela mirovine na teret poslodavca, te kod ostvarene mirovinske rente na temelju prijašnjih uplata sredstava na teret poslodavca, priznaje osobni odbitak u visini ukupne mirovine i miro-vinske rente ostvarene u poreznom razdoblju, najmanje 2.200,00 kuna, a najviše do 3.400,00 kuna mjesečno,

• predlaže se i da se dohotkom, između ostalog, ne smatraju per diem dnevnice koje se radnicima isplaćuju za službeno putovanje za potrebe njiho-vih radnih mjesta na teret sredstava Europske unije.

Napominjemo da je riječ o prijedlogu Pravilnika, te bi se isti, kao i odredbe koje su predložene, do nacr-ta konačnog teksta, koji će biti objavljen u Narodnim novinama, mogle izmijeniti.



Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pro-računu1 utvrđena je obveza sukladno kojoj je Vla-da Republike Hrvatske u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu predmetnog Zakona dužna do-nijeti uredbu, kojom će propisati vrstu duga, odno-sno potraživanja, kriterije, mjerila i postupak za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja za državu i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave. Time je Vladi dana ovlast za donošenje novog provedbenog propisa, kojim će se u potpunosti za-mijeniti Uredba o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te pro-daju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja2. Nova Uredba je donesena, te autorica u ovom tekstu piše o praktičnim aspektima njene primjene.

1. Pojmovi i obuhvat uredbeVlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) je na 87. sjednici održanoj 25. travnja 2013. Godine, donijela Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te proda-ju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja (u daljnjem tekstu: Uredba). Uredba se primjenjuje kada je riječ o dugovima izičkih i pravnih osoba prema državi i je-dinicama lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, odnosno potraživanjima države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema tim oso-bama. Međutim vodeći računa o tome da se uvijek u konkretnom slučaju primjenjuje onaj propis, koji je za stranku povoljniji, postupci koji su započeli do stupa-nja na snagu3 Uredbe, dovršit će se prema odredbama Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga, te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja (NN, br. 76/12), ako su iste povoljnije za podnositelja zahtjeva.

Kako bi se sa sigurnošću znalo što je dug, a što po-traživanje, uz ostale pojmove, de inicije se daju u sa-mom propisu:

* Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo inancija.1 NN, br. 136/08.2 NN, br. 76/12.3 Uredba će stupiti na snagu osmog dana od dana objave u NN.

• dug = svaka dospjela, a nepodmirena obveza pre-ma državi, odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja bi bila prihod dr-žav nog proračuna Republike Hrvatske, odnosno proračuna jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave, osim onih iz naslova javnih da-vanja, izuzev naknada za koncesije;

• javna davanja = sva davanja koja su kao javna da-vanja utvrđena Općim poreznim zakonom, izuzev naknada za koncesije;

• potraživanje = svako potraživanje države, od-nosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje bi bilo prihod državnog pro-računa Republike Hrvatske, odnosno proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave, osim onih iz naslova javnih davanja, izuzev naknada za koncesije.

U praksi su se često javljale dvojbe, pa je stoga potrebno naglasiti kako i pojam duga i pojam potraživanja uključuje i osnovni dug odnosno potraživanje i pripadajuće kamate.

Što se tiče određivanja pojma dužnika, dužnik je i i-zička osoba i pravna osoba. Međutim, kako obrtnici i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost mogu poslovati kao izičke i kao pravne osobe pojašnjeno je da se odredbe, koje se odnose na dužnika pravnu osobu primjenjuju i na dužnika izičku osobu obrtni-ka, odnosno izičku osobu koja obavlja samostalnu djelatnost (liječnici, odvjetnici i sl.).

Uredba se primjenjuju i na nedospjele, a nepodmire-ne obveze prema državi, odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje bi bile pri-hod državnog proračuna Republike Hrvatske, od-nosno proračuna jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave, ali samo iznimno; odnosno, za nedospjele, a nepodmirene obveze odgoda plaćanja, obročna otplata duga te prodaja, otpis ili djelomičan otpis potraživanja bi se trebale odobravati samo iznimno.

Kako je već i navedeno, Vladi je dana ovlast da, ako su za to ispunjeni uvjeti, odlučuje o odgodi plaćanja, obročnoj otplati duga te prodaji, otpisu ili djelomič-nom otpisu potraživanja. Međutim, temeljem Zako-na o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu

UDK 336.2Ana Zorić *

Donesena je nova uredba o odgodi plaćanja, otplati duga te prodaji i otpisu potraživanja



i ministru inancija je dana ovlast da, na prijedlog nadležnog tijela, a po zahtjevu dužnika odgodi pla-ćanje ili odobri obročnu otplatu duga ili proda, ot-piše ili djelomično otpiše potraživanje do iznosa od 1.000.000,00 kuna.

Pritom se detaljnije propisuje i da ministar inanci-ja može odobriti odgodu plaćanja duga i/ili obročnu otplatu duga, u vidu jednokratne otplate ili otpla-te u obrocima za razdoblje do najduže pet godina, odnosno da može prodati, otpisati ili djelomično otpisati potraživanje do pojedinačnog iznosa potra-živanja od 50.000,00 kuna. Navedeno se na lokalnoj razini odnosi na čelnika upravnog tijela za inancije. Ako se doslovno tumače propisi u kojima stoji da se odredbe na odgovarajući način primjenjuju i na je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, znači da pročelnik za inancije može samostalno od-lučivati o odgodi plaćanja ili obročnoj otplati duga ili prodaji, otpisu ili djelomičnom otpisu potraživanja do iznosa od 1.000.000,00 kuna4.

Ako se odlučuje o pravnim osobama potrebno je postupati u skladu s propisima, kojima se uređuju državne potpore, uključujući i pravila o potporama male vrijednosti. Navedeno znači da je u slučajevima kada se odlučuje o pravima pravnih osoba, potrebno od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja zatražiti mišljenje: radi li se u konkretnim slučajevima o dr-žavnim potporama sukladno propisima, kojima se uređuje davanje državnih potpora; te ukoliko Agen-cija za zaštitu tržišnog natjecanja utvrdi da se radi o odobravanju državnih potpora koje su u suprotnosti s propisima o državnim potporama, zahtjev pravne osobe bi trebalo odbiti, pozivajući se na odredbu članka 5. stavka 5. Uredbe5. Upravo radi navedenog Uredbom je propisana obveza dostave podataka o bankovnom kreditnom rejtingu.

Zahtjevi za odobravanje obročne otplate duga, ili prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja pod-nose se na obrascima koji su sastavni dio Uredbe, a biti će objavljeni i na internetskoj stranici Ministar-stva inancija (http://www.m in.hr/hr/podrska-dr-

4 Navedena će problematika, kao i pitanje primjene i odlučivanja temeljem Uredbe, a s obzirom na članak 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojim je utvrđeno kako i tko odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, biti obrađeni u jednom od naših sljedećih brojeva. 5 U Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga, te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja (NN, br. 76/12) ista se odredba nalazila u članku 4. stavku 3.

zavnoj-riznici) i kod nadležnog tijela6. Navedeni se zahtjevi podnose nadležnom tijelu, tj. tijelu koje nalaže uplatu bilo u državni proračun Republike Hrvatske bilo u proračun jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave i koje je odgovorno za potpunu i pravodobnu naplatu potraživanja iz svoje nadležnosti.

Podnositelj zahtjeva mora zaokružiti jednu od ponu-đenih mogućnosti tj. navesti želi li odgodu plaćanja, obročnu otplatu, prodaju, otpis ili djelomičan otpis, koje su dane u obrascu, jer će nadležno tijelo dati mi-šljenje isključivo na odabranu mogućnost. Što se tiče pojašnjenja na što se Uredba odnosi, to su dugovi, odnosno potraživanja:

a. utvrđena pravomoćnim sudskim odlukama,b. od zakupa ili iznajmljivanja imovine, a koji su

prihod državnog, odnosno lokalnog proračuna;c. naknada za korištenje javno-prometnih površina

(uplaćuje se po ugovorima, koji se sklapa na te-melju odluka jedinica lokalne samouprave do-nešenih na temelju statuta jedinica, jer se radi o načinu raspolaganja imovinom jedinica);

d. na osnovi sklopljenih ugovora (npr. o stipendi-ranju),

e. na osnovi novčanih kazni za prekršaje, osim nov-čanih kazni za porezne prekršaje za koje su ova pitanja uređena Općim poreznim zakonom,

f. na osnovi naknade za koncesije,g. na osnovi naknade štete za istraživanje i/ili ek-

sploataciju mineralnih sirovina bez potrebnih odobrenja,

h. i sva druga potraživanja, odnosno dugove, čija od-goda, obročna otplata i otpis nisu uređeni Općim poreznim zakonom.

6 Ako izička osoba podnosi zahtjev isti podnosi na obrascu ZFO, dok pravna osoba i izička osoba obrtnik te izička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost zahtjev podnosi na obrascu ZPO.



Uredba se ne odnosi na:

• javna davanja u smislu Općeg poreznog zakona (osim koncesija), budući da su ta pitanja za ja-vna davanja regulirana Općim poreznim zako-nom i određenim dijelom Zakonom o mjerama naplate poreznog duga uzrokovanoga gospo-darskom krizom,

• komunalnu naknadu,• komunalni doprinos, • druga davanja, čija je obročna otplata ili pro-

daja, otpis ili djelomičan otpis uređen poseb-nim propisima, odnsono propisima kojima je određena i naplata istih.

Kako bi se izbjegla zloupuraba korištenja prava, koja su dana ovom Uredbom, a ujedno bi dana prava tre-bala biti korištena iznimno, ako je izičkoj i pravnoj osobi odobrena odgoda plaćanja ili obročna otplata duga te otpis ili djelomičan otpis duga, sljedeći za-htjev za odgodu plaćanja ili obročnu otplatu duga, odnosno otpis ili djelomičan otpis potraživanja ne može se podnijeti prije proteka roka od pet godina, od donošenja odluke o odobrenju odgode ili obročne otplate duga za prvobitni dug.

U postupku odlučivanja o pravima koja su općeni-to predmet Uredbe, primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku, a akt koji se donosi je uprav-ni akt. Zato će i nadležno tijelo, u slučaju primjerice nepotpunog zahtjeva i/ili, ako nisu dostavljeni svi potrebni prilozi, zaključkom podnositelja zahtjeva upozoriti na nedostatke i naložiti mu da zahtjev na-dopuni u roku 15 dana od dana dostave. Ako pod-nositelj zahtjeva, svoj zahtjev ne dopuni na traženi način, i /ili traženi prilozi ne budu dostavljeni, nad-ležno tijelo će rješenjem predmetni zahtjev odbaciti.

2. Odgoda plaćanja i obročna otplata duga

Dužnik, izička i pravna osoba (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva), koji ima dug prema državi, odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji bi bio prihod državnog proračuna Republike Hrvatske, odnosno proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može nadležnom tijelu podnijeti zahtjev za odgodu plaća-nja ili obročnu otplatu duga.

Uz zahtjev, koji se podnosi na obrascima, podnose se i dokumenti kako je iskazano u tablici 1.

Tablica 1. Dokumenti koji se prilažu uz zahtjev za odgodu ili obročnu otplatu duga

Fizička osoba – građanin

Pravna osoba, izička osoba obrtnik, izička

osoba koja obavlja samostalnu djelatnost

1. presliku isprave o postojanju duga osim ako istom ne raspolaže nadležno tijelo, odno-sno kada nadležno tijelo istu ne može pribaviti iz službenih evidencija jav-nopravnih tijela;

1. presliku isprave o posto-janju duga osim, ako istom ne raspolaže nadležno tije-lo, odnosno kada nadležno tijelo istu ne može pribaviti iz službenih evidencija jav-nopravnih tijela;

2. ako traži odgodu pla-ćanja ili obročnu otplatu duga zbog imovnog sta-nja - potvrdu Porezne uprave o visini njegova dohotka i dohodaka čla-nova njegovog kućanstva

2. dokaz o inancijskoj spo-sobnosti:a. BON-1 (u izvorniku ili pre-slici, ne stariji od 6 mjeseci do dana podnošenja zahtjeva (ne odnosi se na izičku oso-bu obrtnika));b. BON-2 ili SOL-2 (u izvor-niku ili preslici, ne stariji od 30 dana do dana podnošenja zahtjeva);

3. ako traži odgodu pla-ćanja ili obročnu otpla-tu duga zbog činjenice da je prava na pomoć za uzdržavanje iz sustava socijalne skrbi - potvrdu ili presliku rješenja nad-ležnog centra za socijal-nu skrb o ostvarivanju prava na pomoć za uzdr-žavanje

3. jedan od instrumenata osiguranja duga: neopozivo jamstvo banke, zalog vrijed-nosnih papira, iducija, za-ložno pravo na nekretnina-ma, pokretninama i pravima građenja, mjenica, zadužnica ili jamstvo drugih trgovačkih društava solidnog boniteta;

4. ako traži odgodu pla-ćanja ili obročnu otplatu duga zbog činjenice da je korisnik prava na op-skrbninu prema zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i čla-nova njihovih obitelji i zakonu kojim se uređuje zaštita vojnih i civilnih invalida rata. - potvrdu ili presliku rješenja o op-skrbnini.

4. poslovni i inancijski plan društva s projekcijom učin-ka tražene obročne otplate ili odgode.

Nadležno tijelo će razmotriti potpuni zahtjev uz bri-žljivu ocjenu svih dokaza i okolnosti, te dati mišlje-nje o utemeljenosti zahtjeva na obrascima na kojima je zahtjev upućen. Međutim, prije davanja mišljenja o utemeljenosti zahtjeva, nadležno tijelo će po služ-

[email protected]@tim4pin.hr



benoj dužnosti obvezno od Porezne uprave zatra-žiti podatak o obvezama i potraživanjima iz pore-zno-dužničkog odnosa, te utvrditi postojanje svih međusobnih obveza i potraživanja, uključujući i one s osnova javnih davanja, između Republike Hrvatske i dužnika te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i dužnika.

Isto tako nadležno tijelo će od Ministarstva inan-cija i drugih javnopravnih tijela zatražiti isprave o potraživanjima između Republike Hrvatske i dužni-ka, te jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave i dužnika. Ukoliko se uslijed takvih traženja utvrdi da postoje međusobna potraživanja nadležno tijelo će samo izvršiti prijeboj takvih potraživanja, pritom se pozivajući na članak 11. stavak 4. Uredbe.

Ako nadležno tijelo nakon izvršenih provjera utvrdi da međusobna potraživanja ne postoje, nadležno ti-jelo će zahtjev zajedno sa svojim mišljenjem dostavi-ti Ministarstvu inancija, odnosno upravnom tijelu za inancije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: upravno tijelo za inancije) i to u roku 15 dana, od dana podnošenja

potpunog zahtjeva.

Ministarstvo inancija, odnosno upravno tijelo za inancije je dužno na temelju mišljenja nadležnog ti-

jela, u daljnjem roku od 15 dana od dana dostave, uz brižljivu ocjenu svih dokaza i okolnosti, razmotriti predmetni zahtjev. Ako su ispunjeni svi propisani uvjeti, Ministarstvo inancija odnosno upravno ti-jelo za inancije će zahtjevom predložiti Vladi, od-nosno načelniku općine, gradonačelniku ili županu, donošenje odluke o odgodi plaćanja ili obročnoj ot-plati.

Ako se odobrava obročna otplata duga u odluci, kojom se odlučuje o zahtjevu, obvezno se utvrđuje ukupan broj i iznos mjesečnih obroka te rokovi pla-ćanja. Zato je važno znati da se i za vrijeme trajanja odgode i obročne otplate duga obračunava kamata i primjenjuje se kamatna stopa u visini od 4,5%, a ka-mate se obračunavaju primjenom metode iz članka 3. Zakona o kamatama7.

Što se tiče općenito pravnih lijekova, ako odluku o opravdanosti zahtjeva donosi Ministarstvo inan-cija, odnosno upravno tijelo za inancije, podno-sitelj zahtjeva ima pravo na žalbu koja se podnosi

7 Zakon o kamatama (NN, br. 94/04 i 35/05), članak 3. stavak 1.: „Zatezna kamata obračunava se primjenom dekurzivnoga jed-nostavnoga kamatnog računa na dospjelu glavnicu bez pripisa zatezne kamate glavnici istekom obračunskog razdoblja.“ Detalj-na razrada i matematički izraz, koji se primjenjuje dani su u dalj-njem tekstu predmetnog Zakona.

Ministarstvu inancija, odnosno upravnom tijelu za inancije. Međutim, ako odluku donosi Vlada, odnosno načelnik općine, gradonačelnik ili župan, podnositelj zahtjeva nema pravo na žalbu, ali može pokrenuti upravni spor.

Kada nadležno tijelo daje mišljenje o opravdanosti zahtjeva rukovodit će se kriterijima koji su dani u Uredbi. Naime, odgoda plaćanja ili obročna otplata duga izičkim osobama - građanima odobrit će se, ako bi naplata duga u cijelosti predstavljala nepri-mjereno opterećenje za dužnika, a odgodom plaća-nja ili obročnom otplatom duga bi se bitno pobolj-šale dužnikove mogućnosti otplate duga, od kojega inače ne bi bilo moguće naplatiti cjelokupan dug.

Naplata duga u cijelosti bi za dužnika izičku osobu – građanina, prema Uredbi, predstavljala neprimje-reno opterećenje u sljedećim slučajevima:

1. ako podnositelj zahtjeva ostvaruje pravo na po-moć za uzdržavanje iz sustava socijalne skrbi, od-nosno pravo na opskrbninu prema zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domo-vinskog rata i članova njihovih obitelji, ili zakonu kojim se uređuje zaštita vojnih i civilnih invalida rata, ili

2. ako imovno stanje podnositelja zahtjeva i pu-noljetnih članova njegovog kućanstva odgovara sljedećim uvjetima, koji moraju biti ispunjeni ku-mulativno:a. kad imovina, u novčanom obliku, podnositelja

zahtjeva i članova njegovog kućanstva ne pre-lazi iznos od šest proračunskih osnovica8 na dan podnošenja zahtjeva, po članu kućanstva (u 2013. iznosi 19.956,00 kn),

b. kad ukupni dohodak i ukupni primici podno-sitelja zahtjeva i punoljetnih članova njego-vog kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva jednu proračunsku osnovicu (u 2013. iznosi 3.326,00 kn).

Pravnim osobama i izičkim osobama obrtnicima te izičkim osobama, koje obavljaju samostalnu djelat-

nost, odgoda plaćanja ili obročna otplata duga odo-brit će se, ako bi naplata duga u cijelosti dovela prav-nu osobu do nelikvidnosti (blokade računa), tj. ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. ako podnositelj zahtjeva nema dospjelog duga po osnovi poreznih obveza i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje o kojima službenu evidenci-ju vodi Porezna uprava,

8 Proračunska osnovica je de inirana u članku 2. točki 4. kao osnovica za obračun naknada i drugih primanja prema poseb-nim propisima čija se visina utvrđuje zakonom o izvršavanju dr-žavnog proračuna Republike Hrvatske za svaku pojedinu godinu



2. ako podnositelj zahtjeva nije u tekućoj godini niti u prethodnoj godini vršio isplatu dividende, udjela u dobiti ili predujma dobiti, ako je u isto vrijeme imao porezni dug,

3. ako bi naplata duga u cijelosti za pravnu osobu predstavljala neprimjereno opterećenje ili joj nani-jela veću gospodarsku štetu, te

4. ako se poslovni i inancijski plan pravnih osoba iz ovoga članka procijeni kao tržišno održiv.

Ako bi pravnoj osobi naplata duga u cijelosti pred-stavljala neprimjereno opterećenje ili joj nanijela veću gospodarsku štetu te, ako se poslovni i inan-cijski plan pravnih osoba procijeni kao tržišno odr-živ, takvoj će se pravnoj osobi, ali i izičkim osobama obrtnicima, te izičkim osobama koje obavljaju sa-mostalnu djelatnost odobriti obročna otplata glav-nice duga uz otpis/djelomičan otpis kamate.

Vlada, Ministarstvo inancija, odnosno upravno ti-jelo za inancije će odluku o zahtjevu za odgodu plaćanja ili obročnu otplatu duga nakon njene iz-vršnosti dostaviti nadležnom tijelu, koje će nadzi-rati izvršavanje obveza. Ovo je iznimno bitno, jer će Vlada, Ministarstvo inancija, odnosno upravno tijelo za inancije odluku ukinuti u cijelosti ili djelo-mično, ako podnositelj zahtjeva kojemu je odobrena odgoda plaćanja ili obročna otplata svoje obveze ne izvršava uredno i na vrijeme. Tada će takav dužnik na zahtjev nadležnog tijela biti obvezan uplatiti cje-lokupan dug. Ako cjelokupan dug ne bude uplaćen u državni proračun ili proračun jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, nadležno tijelo će pristupiti naplati duga instrumentima osiguranja, a ako u tome ne uspije, nadležno tijelo će poduzeti zakonom propisane mjere za prisilnu naplatu duga.

Što se tiče navedenih instrumenata osiguranja, koji se prilažu uz zahtjev, u članku 9. Uredbe navodi se kako se uz zahtjev za odgodu plaćanja ili obročnu otplatu duga, između ostalog, obvezno prilaže je-dan od instrumenata osiguranja: dugo neopozivo jamstvo banke, zalog vrijednosnih papira, iducija,

založno pravo na nekretninama, pokretninama i pravima građenja, mjenica, zadužnica ili jamstvo drugih trgovačkih društava solidnog boniteta. Tu je važno imati na umu, da nadležno tijelo ne utvrđuje bonitet trgovačkog društva koje jamči za podnosite-lja zahtjeva, već podnositelj zahtjeva treba dokazati kako trgovačko društvo koje jamči za njega ima bo-nitet koji je solidan.

Općenito bonitet, odnosno ocjena istoga je usmjere-na na ocjenu vjerojatnosti nastupanja insolventno-sti, odnosno na prognozu insolventnosti i procjenu buduće sposobnosti trgovačkog društva da svoje obveze ispunjava u preuzetim rokovima. Solidan bo-nitet ukazuje da je kvaliteta poslovanja solidna, da znatne promjene u okolnostima i okolini mogu osla-biti poslovni subjekt, te da je vjerojatnost zastoja u plaćanjima 7,5% do 10%. Uz opisani solidan rejting u smislu Uredbe prihvatljiv je vrlo dobar, izvrstan i izvanredan rejting.

Dakle, prilikom prilaganja jamstva trgovačkih dru-štava, potrebno je istom priložiti dokumente iz kojih je vidljivo da trgovačko društvo koje daje jamstvo ima solidan bonitet (primjerice, potrebno je priložiti obrazac BONPLUS, koji sadrži i ocjenu inancijskog rejtinga ili drugi odgovarajući dokument iz kojega je isto vidljivo). Ako navedeni dokument nije priložen, nadležno tijelo bi trebalo od podnositelja zahtjeva zatražiti da dopuni svoj zahtjev, odnosno da dostavi dokumente iz kojih je vidljivo da trgovačko društvo koje daje jamstvo ima najmanje solidan bonitet.

Također, s obzirom da se članak 9. Uredbe referenci-ra općenito na jamstvo trgovačkih društava, isti se odnosi na sva trgovačka društva kako su de inirana u Zakonu o trgovačkim društvima. Što se tiče zaduž-nice, koju podnositelj zahtjeva, također može prilo-žiti kao jedan od instrumenata osiguranja duga, no takvu je zadužnicu nužno potvrditi (solemnizirati) tj. dostaviti u obliku koji je u skladu s propisima, ko-jima je uređen oblik i sadržaj zadužnice, odnosno u obliku u kojem će se, u slučaju potrebe, moći aktivi-rati i temeljem koje će se moći naplatiti dužni iznos podnositelja zahtjeva.

Nadležno tijelo je dužno voditi evidenciju o naplati svake dospjele obveze, utvrđene odlukom o odgodi plaćanja ili obročnoj otplati, naplati duga dužnika u cijelosti, te o aktiviranim instrumentima osigura-nja; a o poduzetim mjerama kako bi se naplatio dug izvijestit će Ministarstvo inancija, odnosno uprav-no tijelo za inancije. Također Ministarstvo inanci-ja, odnosno upravno tijelo za inancije može u sva-kom trenutku zatražiti od nadležnog tijela dostavu podataka o naplati duga.



3. Otpis ili djelomičan otpis potraživanjaUz odgodu plaćanja i obročnu otplatu, Uredbom se daje mogućnost i podnošenja zahtjeva za otpis ili djelomičan otpis duga, koji može podnijeti dužnik izička osoba – građanin bez ograničenja.

Podnositelji zahtjeva izičke osobe – građani, uz za-htjev na za to predviđenom obrascu obvezno prilažu:

1. presliku isprave o postojanju duga, osim ako istom ne raspolaže nadležno tijelo, odnosno kada nadležno tijelo istu ne može pribaviti iz službenih evidencija javnopravnih tijela;

2. potvrdu Porezne uprave o visini njegova dohotka i dohodaka članova njegovog kućanstva - ako traži odgodu plaćanja ili obročnu otplatu duga zbog imovnog stanja;

3. potvrdu ili presliku rješenja nadležnog centra za socijalnu skrb o ostvarivanju prava na pomoć za uzdržavanje - ako traži odgodu plaćanja ili obroč-nu otplatu duga zbog činjenice da je prava na po-moć za uzdržavanje iz sustava socijalne skrbi;

4. potvrdu ili presliku rješenja o opskrbnini - ako traži odgodu plaćanja ili obročnu otplatu duga zbog činjenice da je korisnik prava na opskrbninu prema zakonu, kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i zakonu kojim se uređuje zaštita vojnih i civilnih invalida rata.

Nadležno tijelo će razmotriti potpuni zahtjev uz bri-žljivu ocjenu svih dokaza i okolnosti, te dati mišlje-nje o utemeljenosti zahtjeva na obrascima na kojima je zahtjev upućen. Međutim, prije davanja mišljenja o utemeljenosti zahtjeva, nadležno tijelo će po služ-benoj dužnosti obvezno od Porezne uprave zatra-žiti podatak o obvezama i potraživanjima iz pore-zno-dužničkog odnosa, te utvrditi postojanje svih međusobnih obveza i potraživanja, uključujući i one s osnova javnih davanja, između Republike Hrvat-ske i dužnika, te jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave i dužnika. Ako se prilikom takve provjere utvrdi da postoje međusobna potraživanja nadležno tijelo će izvršiti prijeboj takvih potraživa-nja pozivajući se na članak 22. stavak 4. Uredbe.

Međutim, ako se međutim prilikom takve provjere utvrdi da ne postoje međusobna potraživanja nad-ležno tijelo će zahtjev zajedno sa svojim mišljenjem dostaviti Ministarstvu inancija, odnosno upravnom tijelu za inancije u roku 15 dana, od dana podnoše-nja potpunog zahtjeva. Ministarstvo inancija, od-nosno upravno tijelo za inancije će na temelju mi-šljenja nadležnog tijela, u daljnjem roku 15 dana od dana dostave potpunog zahtjeva, uz brižljivu ocjenu svih dokaza i okolnosti, razmotriti zahtjev i, ako su

ispunjeni svi propisani uvjeti, udovoljiti zahtjevu ili predložiti Vladi Republike Hrvatske, odnosno načel-niku općine, gradonačelniku ili županu donošenje odluke o otpisu/djelomičnom otpisu potraživanja.

Da bi se udovoljilo zahtjevu izičke osobe – građa-nina za otpis ili djelomičan otpis duga potrebno je dokazati kako bi naplata duga ugrozila osnovne životne potrebe dužnika izičke osobe – građani-na i članovog njegovog kućanstva. Smatra se da su osnovne životne potrebe dužnika izičke osobe i čla-nova njegovog kućanstva ugrožene:

1. ako podnositelj zahtjeva ostvaruje pravo na po-moć za uzdržavanje iz sustava socijalne skrbi,

2. ako podnositelj zahtjeva ostvaruje pravo na op-skrbninu prema zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i član-ova njihovih obitelji ili zakonu kojim se uređuje zaštita vojnih i civilnih invalida rata,

3. ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti koji se tiču imovnog stanja podnositelja zahtjeva i pu-noljetnih članova njegovog kućanstva:a. kada imovina, u novčanom obliku, podnosi-

telja zahtjeva i članova njegovog kućanstva ne prelazi iznos od dvije proračunske osnovice na dan podnošenja zahtjeva, po članu njegovog kućanstva (u 2013. godini iznosi 6.652,00 kn ),

b. kada podnositelj zahtjeva, odnosno punoljetni članovi njegovog kućanstva imaju u vlasništvu stan ili kuću koji se ne smatraju zadovolja-vajućim stambenim prostorom (stan ili kuća ve-ličine do 35 m² za jednu osobu, uvećana za 10 m² za svaku daljnju osobu s mogućim odstupanjem do 10 m²), te ako imaju u vlasništvu automobil i/ili plovilo čija vrijednost ne prelazi iznos od dvije proračunske osnovice na dan podnošenja zahtjeva(u 2013. godini iznosi 6.652,00 kn),

c. kada ukupni dohodak i ukupni primici pod-nositelja zahtjeva i punoljetnih članova njego-vog kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos od jedne proračunske osnovi-ce (u 2013. godini iznosi 3.326,00 kn ).

Uvjeti koji trebaju biti ispunjeni su blaži od onih koji su bili propisani Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja (NN, br. 76/12) upravo kako bi se širem krugu gra-đana, čije su osnovne životne potrebe ozbiljno ugro-žene, dalo pravo na podnošenje zahtjeva za otpis ili djelomičan otpis njihovih dugova prema državnom proračunu ili lokalnim proračunima.

Nakon što se donesu izvršene odluke, kojima je od-lučeno o zahtjevima za otpis ili djelomičan otpis po-traživanja dostavljaju se nadležnom tijelu.



4. Posebni slučajevi otpisa • Otpis u slučaju nemogućnosti naplate potraživ-

anja

Uredbom su propisani slučajevi u kojima nadležno tijelo može otpisati potraživanja prema dužniku pravnoj osobi, koji se smatraju nenaplativima i to bez podnošenja bilo kakvog zahtjeva i prema diskre-cijskoj ocjeni samog nadležnog tijela. Nenaplativim se potraživanjima u tom smislu smatraju potraživa-nja prema dužnicima pravnim osobama, koja se ne mogu naplatiti u stečajnom postupkuna. U takvim će slučajevima nadležno tijelo otpisati potraživanje, ako postoji pravomoćno rješenje o zaključenju ste-čajnog postupka nad pravnom osobom. Također se nenaplativim potraživanjem smatrati ono koje se nije moglo naplatiti u postupku likvidacije kada se potraživanje otpisuje nakon što rješenje o brisanju pravne osobe iz sudskog registra postane pravo-moćno.

• Otpis duga na osnovi kamata, ako se plati glavni-ca duga

Fizičkoj i pravnoj osobi može se odobriti otpis duga na osnovi kamata, ako glavnicu duga plati u cijelosti jednokratno. Za izičku osobu ovo je pravo trajne na-ravi, dok pravne osobe mogu nadležnom tijelu pod-nijeti pisani i obrazloženi zahtjev za otpis dospjelog i nedospjelog nenaplaćenog, odnosno neplaćenog duga s osnove kamata u roku 120 dana nakon što Uredba stupi na snagu. Ako zahtjev za otpis duga s osnove kamata bude zaprimljen nakon proteka na-vedenog roka, nadležno tijelo odbacit će ga kao ne-pravodoban.

Zahtjev se ne mora podnositi na obrascima koji su dani u Uredbi već mogu biti podneseni i primjerice u obliku običnog pismena upućenog nadležnom tije-lu. Nadležno tijelo je dužno u roku 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva, točno utvrditi stanje duga s osnove glavnice i kamate čiji se otpis traži. Po utvr-đenju stanja duga, nadležno tijelo naložiti će prav-noj osobi plaćanje duga, s osnove glavnice, u cijelosti jednokratno. Ako izička i pravna osoba u roku 30 dana od dana usklađenja stanja duga na propisane uplatne račune prihoda državnog proračuna, odno-sno proračuna jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, uplati glavnicu duga za koji pod-nosi zahtjev za otpis kamata, dospjeli dug s osnove kamata će se otpisati. U tom slučaju, nadležno tijelo će zahtjev s dokazom o uplati glavnice duga i svo-jim mišljenjem, odnosno konstatiranjem da je glav-nica uplaćena u cijelosti na traženi način dostaviti Ministarstvu inancija, odnosno upravnom tijelu za inancije.

Ministarstvo inancija, odnosno upravno tijelo za inancije će na temelju mišljenja nadležnog tijela

otpisati potraživanje s osnove kamata ili predložiti Vladi Republike Hrvatske, odnosno načelniku opći-ne, gradonačelniku ili županu donošenje odluke o otpisu potraživanja s osnove kamata, ovisno o izno-su duga s osnova kamata koji se otpisuje.

Često je u praksi bilo nejasno što učiniti tj. je li mogu-će primijenitit navedeni članak u slučajevima kada su pokrenuti sudski postupci. Sadašnji članak 28. se može primijeniti, odnosno po navedenom se članku može otpisati dug na osnovi kamata, iako je u među-vremenu pokrenut postupak pred nadležnim tijeli-ma uslijed kojega bi se trebalo naplatiti predmetno potraživanje. U takvim će se slučajevima glavnicom duga smatrati glavnica duga osnovnog potraživanja (primjerice glavnica kredita) uvećana za troškove postupka koji se vodi pred nadležnim tijelom (su-dom), a posljedica je činjenice da podnositelj zahtje-va nije izvršavalo svoje obveze (primjerice nije pla-ćalo rate u skladu s potpisanim ugovorom).

• Otpis potraživanja na prijedlog Državnog odvjet-ništva Republike Hrvatske

Nadležna državna odvjetništva, nakon pravomoćno okončanih sudskih postupaka u kojima su sudjelovala kao zakonski zastupnici Republike Hrvatske, te nakon što utvrde da dužnik nema prebivalište, niti imovinu u Republici Hrvatskoj, dostavljaju presudu Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske radi pokretanja po-stupka pred stranim sudom. Konačni ishod ovakvih parničnih i ovršnih postupaka, koji mogu trajati godi-nama, je uvijek neizvjestan odnosno neizvjesna je na-plata tražbine Republike Hrvatske, jer se ne raspolaže podacima o imovini i zaposlenju ovršenika.

Vođenje postupaka u inozemstvu čija vrijednost predmeta spora ne prelazi 10.000,00 kn (sporovi male vrijednosti) dugotrajno je i u pravilu postoji vrlo mala vjerojatnost naplate tih potraživanja, te je vođenje takvih postupaka u konačnici nesvrsishod-no. Stoga se Uredbom predviđa mogućnost otpisa potraživanja, koja prema vrijednosti predmeta spora spadaju u kategoriju sporova male vrijednosti prema Zakonu o parničnom postupku, a postupak radi na-plate treba pokrenuti u inozemstvu. Istovremeno je moguć i otpis potraživanja prema izičkim osobama, koja prelaze iznos od 10.000,00 kuna, odnosno iznos od 50.000,00 kuna prema pravnim osobama.

U oba slučaja Ministarstvo inancija, odnosno Vlada Republike Hrvatske, ovisno o visini potraživanja, otpisuje potraživanja temeljem obrazloženog pri-jedloga – mišljenja Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, ako je isto, na temelju raspoloživih dokaza



ocijenilo da naplata nije izvjesna, odnosno da nije svr-sishodno pokretanje postupka s obzirom na visinu troškova vođenja postupka pred stranim sudovima.

• Otpis potraživanja u iznosu do 50,00 kn.

Za razliku od Uredbe o kriterijima, mjerilima i po-stupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja (NN, br. 76/12) u kojoj je bilo propisano da se otpisuju po-traživanja u iznosu do 30,00 kuna radi optimiziranja postupanja, Uredbom je propisano da potraživanje u iznosu do 50,00 kn nadležno tijelo može otpisati bez podnošenja zahtjeva za otpis, jer se smatra da bi troš-kovi koji bi nastali u postupku obrade i naplate zahtje-va bili veći od iznosa potraživanja, koji se otpisuje.

• Otpis potraživanja korisnicima kredita za inan-ciranje razvojnih programa u gospodarstvu i in-frastrukturnih ili sličnih projekata za gospodar-ski razvoj odobravanih od strane bivšeg Fonda za razvoj i zapošljavanje.

Člancima 33. do 38. Uredbe daje se mogućnost dje-lomičnog otpisa korisnicima kredita, odobravanih od strane bivšeg Fonda za razvoj i zapošljavanje (u daljnjem tekst: korisnici kredita), te se tako u ovim izazovnim gospodarskim uvjetima, takvim gospo-darskim subjektima nastoji pomoći i olakšati njihov položaj u gospodarstvu. Otpis navedenih kredita u isključivoj je nadležnosti Ministarstva inancija kao nadležnog tijela. Korisnicima kredita će se odobri-ti djelomičan otpis u visini od 30% do 70 % iznosa odobrenog i iskorištenog kredita uvećanog za pripa-dajuće kamate, ukoliko korisnici kredita u razdoblju od najmanje dvije godine od dana odobravanja kre-dita, odnosno početka korištenja odobrenog kredita dokažu da je odobrenje kredita rezultiralo novoza-pošljavanjem i povećanjem izvoza, te da je nakon uspješno provedenog programa reinvestirano u daljnji razvoj ili nove programe i tehnologije.

Uredbom je detaljno propisano kako će se vršiti djelomičan otpis iznosa odobrenih kredita ovisno o tome po kojem je kriteriju takav otpis zatražen. Ta-kođer, dodatno se daje mogućnost djelomičnog ot-pisa i korisnicima kredita, koji su u 2012. u odnosu na 2007. zbog gubitka tržišta ostvarili značajan pad ukupnog prihoda, iako su provodili program sana-cije i restrukturiranje društva te zadržali postojeći broj zaposlenih na teret vlastitog kapitala. Korisni-cima kredita koji ne zadovoljavaju navedene uvjete, jer nisu uspjeli završiti projekt koji je inanciran sredstvima bivšeg Fonda za razvoj i zapošljavanje, i staviti ga u funkciju, odobrit će se djelomičan otpis kamate obračunate na dan podnošenja potpunog za-

htjeva; ako korisnici kredita dokažu da su osigurali inancijska sredstva i nastavili realizaciju projekta,

i da su u potpunosti završili projekt.

U svakom slučaju, ako korisnici kredita ne zadovo-ljavaju uvjete za djelomičan otpis, a imaju poteškoće u poslovanju i ne mogu redovito otplaćivati kredit, mogu podnijeti zahtjev za odgodu plaćanja kredita. Uvjeti za odgodu plaćanja kredita su detaljno pro-pisani u samoj Uredbi, a zahtjev za odgodu plaćanja mogu podnijeti i pravne osobe kojima je odobren djelomičan otpis glavnice i/ili kamate. Također, ko-risnicima kredita može se odobriti otpis kamata, ako izvrše jednokratnu uplatu glavnice duga.

5. Prodaja potraživanjaPotraživanje prema dužniku pravnoj osobi može se prodati, ako:

a. se utvrdi da bi tako naplata potraživanja bila svr-sishodna, jer je imovina dužnika pravne osobe manja od vrijednosti potraživanja, odnosno da je vrijednost imovine na kojoj postoje instrumenti osiguranja manja od vrijednosti potraživanja;

b. se uvidom u raspoloživu inancijsku dokumenta-ciju dužnika pravne osobe utvrdi, da postoji rizik naplate potraživanja (nelikvidnost, insolvent-nost, prezaduženost).

Potraživanje prema dužniku pravnoj osobi može se prodati sukladno odredbama stečajnog postupka. Međutim, niti u kojem slučaju ne može se prodati potraživanje dužnika pravne osobe, koja je u većin-skom vlasništvu države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Što se tiče načina prodaje, utvrđeno je da se potraživa-nja mogu prodati na javnim dražbama, raspisivanjem javnog natječaja ili izravnom pogodbom uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske. Na prvoj javnoj dražbi ili javnom natječaju početna cijena je 75 posto nominal-nog iznosa duga (glavnica s kamatama). Ukoliko se ne postigne tražena cijena u roku od najmanje 30 dana, odredit će se nova javna dražba ili raspisivanje javnog natječaja, u kojem cijena ne može biti niža od 50 posto nominalnog iznosa duga, uz uvjet da je imovina prav-ne osobe čiji se dug prodaje nedostatna za pokriće 50 posto vrijednosti ukupnog potraživanja.

Ako se na drugoj javnoj dražbi ne postigne tražena cijena, u daljnjem roku od najmanje 30 dana odre-dit će se treća javna dražba ili raspisivanje javnog natječaja u kojem cijena ne može biti niža od 35 po-sto nominalnog iznosa duga, uz uvjet da je imovina pravne osobe čiji se dug prodaje nedostatna za po-kriće 35 posto vrijednosti ukupnog potraživanja.



Platni promet s inozemstvom za potrebe države obavlja se preko nekoliko poslovnih banaka i preko Hrvatske narodne banke (HNB) u kojoj je još 2002. godine otvoren devizni račun Ministar-stva inancija. Poslovi koje HNB obavlja za državu, u segmentu deviznog poslovanja, prvenstveno se odnose na izvršavanje naloga u inozemstvo, ali i po-slove kupoprodaje deviza, oročavanja sredstava te međubankarskih transfera. Uz proširenje obuhva-ta jedinstvenog deviznog računa, razvoj deviznog poslovanja uključivao je de iniranje e ikasnijih pro-ceduralnih rješenja, centralizaciju i automatizaciju poslova deviznog platnog prometa, te izgradnju od-govarajućeg modela informatičke podrške.

1. Uvod: Integracija informacijskih sustava za upravljanje inancijama

U sustavu državne riznice radilo se tijekom 2010. i 2011. na razvoju Gateway sustava, koji predstav-lja središnji sustav kroz koji se odvija automatska razmjena elektroničkih dokumenata i poruka iz-među sučeljenih strana. Poslovni model integracije informatičkih sustava putem Gateway poveznice iskorišten je i za povezivanje informatičkog sustava državne riznice s aplikacijom HNB-a za obavljanje deviznog platnog prometa.

Osnovni cilj integracije je osiguranje automatizma plaćanja i evidentiranja izvršenih plaćanja u real-nom vremenu, te automatizma evidentiranja upla-ćenih prihoda i primitaka. Time se rješava ključni nedostatak postojećeg procesa u kojem je proce-dura plaćanja odvojena od procedure evidentiranja (knjiženja) plaćenih obveza u izvještajnom sustavu državne riznice, te olakšava komunikaciju i kolanje dokumentacije.

U 2011. uspostavljena je komunikacijska infrastruk-tura između Ministarstva inancija i HNB-a, de i-niran poslovni model komunikacije i obavljena su početna testiranja rada aplikacijskih sustava. U ti-jeku 2012. nastavljeno je testiranje razmjene doku-menata i poruka de iniranih za potrebe obavljanja deviznog platnog prometa, te je paralelno, s provo-đenjem testiranja, nastavljen rad na doradama apli-kacija sukladno ukazanim potrebama.

* Danka Mihaljević, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH.

U prvoj fazi automatizacije deviznog platnog pro-meta za potrebe države, preko deviznih računa u HNB-u, platni promet s inozemstvom obavljat će Ministarstvo inancija (javni dug) i proračunski korisnici kojima su sredstva u cijelosti planirana u državnom proračunu, a u postojećem procesu platni promet s inozemstvom obavljaju preko sustava dr-žavne riznice (područna riznica) i redovnog devi-znog računa Ministarstva inancija u poslovnoj ban-ci ili zasebnog računa (partije) u okviru redovnog deviznog računa.

U ovoj fazi izgradnje i automatizacije deviznog plat-nog prometa u HNB-u planira se izvršavanje devi-znih plaćanja za 23 korisnika državnog proračuna. Tijekom prve faze uspostave produkcijskog rada pretpostavlja se provođenje i veri ikacija automati-zacije deviznog platnog prometa te evaluacija spre-mnosti za daljnje širenje sustava.

U drugoj fazi automatizacije deviznog platnog pro-meta rješavat će se pitanje proračunskih korisnika državnog proračuna, koji imaju status područne ri-znice, odnosno u cijelosti posluju preko sustava dr-žavne riznice i u postojećem procesu imaju zaseban račun (partiju) u okviru redovnog deviznog računa Ministarstva inancija u poslovnoj banci. Najčešće se radi o računima privremeno otvorenim za potre-be vođenja projekata, darovnica ili zajmova, koji se po okončanju projekta (darovnice, zajma) zatvaraju.

2. Evidentiranje računa u sustavu državne riznice

Način izvršavanja državnog proračuna s računa dr-žavnog proračuna propisan je Pravilnikom o načinu i uvjetima izvršavanja državnog proračuna te o na-činu povrata sredstava u državni proračun i vođenja evidencija o povratu sredstava (NN, br. 48/11).

Evidentiranje računa (zahtjeva za plaćanje) u susta-vu državne riznice odvija se na dva načina ovisno o tome radi li se o integriranom korisniku ili o ko-risniku koji paralelno radi na svom informatičkom sustavu i na sustavu državne riznice.

Integrirani proračunski korisnici devizne račune evidentirat će u svom informatičkom sustavu te će ih preko Gateway poveznice elektronički prenositi u informatički sustav državne riznice. To znači da će se u istom trenutku kada proračunski korisnik u

UDK 336.2Danka Mihaljević *

Devizna plaćanja u sustavu državne riznice



svoj informatički sustav unese devizni račun isti vi-djeti i u sustavu državne riznice.

Svi računi uneseni u informatički sustav proračun-skog korisnika i preneseni u sustav državne riznice imaju status F. Račun u statusu F znači da isti još nije odobren za plaćanje ovlaštene osobe proračun-skog korisnika. Kada ovlaštena osoba proračunskog korisnika veri icira račun za plaćanje, autorizirane osobe proračunskog korisnika mijenjaju status ra-čuna u sustavu državne riznice i isti dobiva status Z. Promjena statusa iz F u Z zamjenjuje potpisan i ovjeren zahtjev za plaćanje, koji se prije dostavljao u Ministarstvo inancija kao dokaz da je ovlaštena osoba odobrila zahtjev za plaćanje. Ovim korakom uneseni račun spreman je za plaćanje.

Zahtjev za plaćanje i račun jedan su dokument koji mijenja status preko posebnog polja na dokumentu. Također, račun nikad ne može biti plaćen u statusu računa F i prije datuma dospijeća naznačenog u za-htjevu (sustavna kontrola). Proračunski korisnici koji imaju devizna plaćanja, a čiji IT sustavi nisu još infor-matički povezani sa IT sustavom državne riznice, u prvoj fazi povezivanja informacijskih sustava unosit će devizne račune sa statusom F direktno u informa-tički sustav državne riznice. Promjena statusa iden-tična je kao kod integriranih ministarstava.

Kod proračunskih korisnika čija sredstva nisu u potpunosti planirana u državnom proračunu i ne-maju status područne riznice, a svoje devizne ob-veze podmiruju preko računa u okviru redovnog deviznog računa Ministarstva inancija u poslovnoj banci, devizna plaćanja odvijat će se prema postoje-ćem procesu.

3. Odobravanje deviznog zahtjeva za plaćanje

Odgovorne osobe Ministarstva inancija u Sektoru za izvršavanje državnog proračuna odobravaju za-htjeve za plaćanje određene za plaćanje. Procedura odobravanja deviznih zahtjeva za plaćanje identič-na je proceduri odobravanja zahtjeva za plaćanje u kunskom platnom prometu, uz izuzetak da se devi-zni zahtjevi za plaćanje mogu odobravati prije datu-ma dospijeća i slati u banku kao najava obveze.

4. Nalog za plaćanjeNalog za plaćanje kreirat će se automatski u trenut-ku odobrenja deviznog zahtjeva za plaćanje nakon čega se pokreće program automatskog plaćanja. Svi elementi za kreiranje naloga za plaćanje nalaze se u informatičkom sustavu državne riznice. U novoj

proceduri nalogodavac u nalogu za plaćanje s devi-znog računa državnog proračuna bit će uvijek Mi-nistarstvo inancija bez obzira da li devizni račun obrađuje i unosi proračunski korisnik ili Ministar-stvo inancija. Nalozi obrađeni u informacijskom su-stavu državnog proračuna prenose se automatski u Gateway sustav. U Gateway sustavu kreirani nalozi za plaćanje elektronički se potpisuju i prosljeđuju banci na izvršavanje.

Svaki korak vezan uz nalog za plaćanje u Gateway-u prati utvrđena promjena statusa naloga. Kada se na-log zaprimi iz informatičkog sustava državne rizni-ce u Gateway sustav, isti dobava status kreiran. Svaki nalog moraju potpisati dva ovlaštena potpisnika Mi-nistarstva inancija. Kod prvog potpisa nalog za pla-ćanje dobiva status veri iciran, a kod drugog potpisa potpisan. Sami nalozi u statusu potpisan mogu biti poslani banci na izvršenje. Poslani nalozi dobivaju status poslan. Nalozi zaprimljeni od strane banke mijenjaju status u odobren ili odbijen. Nakon uspješ-ne obrade deviznog naloga banka šalje Ministarstvu inancija potvrdu o izvršenom plaćanju (SWIFT), a

nalog dobiva status swift ok. Ukoliko plaćanje nije moguće provesti zbog određene greške, banka šalje elektroničku poruku kojom u Gateway-u nalog do-biva status za stornirati. Ovom porukom inicira se procedura storniranja naloga, a provođenjem stor-niranja nalog dobiva status storniran. Izmjena statu-sa deviznog naloga za plaćanje omogućuje korisni-cima aplikacije kontinuirano i jednostavno praćenje naloga od kreiranja do plaćanja.

5. Izvršeni nalozi za plaćanjeOsim naloga za plaćanje, de inirani su i ostali doku-menti u deviznom platnom prometu, koji se elektro-nički razmjenjuju kao što su izvod računa i obavijest o naplati iz inozemstva. Izvod računa zaprima se direktno u informatičkom sustavu državne rizni-ce idućeg radnog dana ukoliko je prethodnog dana bilo transakcija u platnom prometu. Izvodom se po-tvrđuje izvršenje naloga i, što je potrebno posebno naglasiti, automatsko knjiženje izvršenog plaćanja u izvještajnom sustavu državne riznice.

Izvodom se zaprimaju i podaci o priljevima na de-viznom računu, što se u informatičkom sustavu dr-žavne riznice evidentira na posebno de iniranom prijelaznom kontu za devizne priljeve. S prijelaznog konta, i uz pomoć dokumenta obavijesti o naplati iz inozemstva koji se zaprimaju na Gateway sučelju, priljevi se ručno raspoređuju na odgovarajuća kon-ta prihoda i primitaka, tako da je postupak knjiženja priljeva poluautomatski.



Daljnji razvoj sustava predviđa uspostavljanje pot-pune automatizacije knjiženja prihodne strane državnog proračuna po modelu kombiniranog ši-friranja, koji se primjenjuje kod knjiženja kunskih priljeva na jedinstveni račun državnog proračuna (uplatna šifra - konto prihoda (primitka) - ekonom-ska klasi ikacija - izvor inanciranja - organizacijska klasi ikacija (proračunski korisnik). Navedenim ši-friranjem omogućit će se raspoznavanje vrste devi-znih prihoda i primitaka, automatsko evidentiranje na odgovarajuću stavku glavne knjige, pripadnost izvoru inanciranja i korisniku proračuna.

6. Master Data Management (MDM)Kao dio projekta integracije uspostavljen je sustav upravljanja glavnim podacima tzv. Master Data Mana-gement (MDM) sustav. Cilj MDM sustava je uspostava jedinstvene baze matičnih podataka svih dobavljača i banaka, koji sudjeluju u domaćem i inozemnom plat-nom prometu s centraliziranim upravljanjem. Rad u MDM sustavu obuhvaća tri procesa: proces kreiranja novog dobavljača i banke, proces promjene i proces deaktivacije postojećeg dobavljača.

Za vođenje MDM sustava u dijelu koji se odnosi na matične podatke dobavljača i banaka u Republici Hrvatskoj zadužena je Financijska agencija (FINA) koja vodi i ažurira Jedinstveni registar računa po-slovnih subjekata u Republici Hrvatskoj. MDM su-stav povezan je s Jedinstvenim registrom računa poslovnih subjekata u Hrvatskoj, tako da se sve pro-mjene matičnih podataka dobavljača i banaka u re-gistru automatski odražavaju i na promjene u MDM

sustavu. Dnevno ažuriranje registra računa i MDM sustava matičnih podataka omogućava državnoj rizici kontinuiranu sustavnu kontrolu kod izvršava-nja plaćanja.

Vođenje MDM sustava u dijelu koji se odnosi na ma-tične podatke inozemnih dobavljača i banaka obav-ljaju djelatnici Ministarstva inancija do trenutka integracije informatičkog sustava proračunskog korisnika i informatičkog sustava državne riznice, nakon čega će integrirani proračunski korisnik kre-iranje dobavljača obavljati direktno u središnjem MDM sustavu.

7. ZaključakPrijelazom deviznog platnog prometa na produk-cijski rad, proces izvršavanja državnog proračuna bit će u potpunosti automatiziran. Nakon uspješne implementacije i veri ikacije prve i druge faze auto-matizacije deviznog poslovanja, rješavat će se auto-matizacija deviznog platnog prometa za proračun-ske korisnike, koji nemaju pristup sustavu državne riznice, čija sredstva nisu u potpunosti planirana u državnom proračunu, sukladno Zakonu o izvršava-nju Državnog proračuna RH, a svoje devizne obveze u postojećem procesu podmiruju preko zasebnog računa (partije) u okviru redovnog deviznog računa Ministarstva inancija u poslovnoj banci.

Daljnji razvoj sustava predviđa i potpunu automa-tizaciju evidentiranja deviznih prihoda i primitaka državnog proračuna prema poslovnom modelu iz-građenom za knjiženje prihoda i primitaka u kun-skom platnom prometu.

JESTE LI SE PRETPLATILI NA NOVI SPECIJALIZIRANI ČASOPIS ZA FINANCIJSKO UPRAVLJANJE U JAVNOM I NEPROFITNOM SEKTORU?

PRETPLATOM NA ČASOPIS OSTVARUJETE PRAVO NA NIZ POGODNOSTI. ZATRAŽITE PONUDU NA PRETPLATU ILI POSJETITE

www.tim4pin.hr



Proces strateškog planiranja, odnosno obveza izrade strateških planova za ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasi ikacije (dalje u tekstu: obveznici) uvedena je Zakonom o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. Strateški plano-vi su jedna od ključnih sastavnica srednjoročnog proračunskog okvira i kroz njihovu izradu postaju vidljivi prioriteti i ciljevi vladine politike. Ovi pri-oriteti izravno utječu na alokaciju sredstava unu-tar proračuna. Autorice u ovom tekstu ukazuju na proces strateškog planiranja i novosti za razdoblje 2014. - 2016.

1. UvodTemeljem strateških planova izrađuje se strategija Vladinih programa za trogodišnje razdoblje koja ja-sno de inira prioritete, ciljeve i politike; sve navede-no objašnjava proračunske alokacije, te je podrška proračunima pri predstavljanju javnosti i sabor-skim zastupnicima.

Prvi strateški planovi sastavljeni su za razdoblje 2010. - 2012., i od tada se svake godine, za sljede-će trogodišnje razdoblje, pripremaju novi. Kako bi se osigurao jednoobrazan i ujednačen pristup izra-di strateških planova, Ministarstvo inancija svake godine sastavlja uputu za izradu strateških planova. Sve upute za izradu strateških planova za prethodne cikluse dostupne su na internetskim stranicama Mi-nistarstva inancija http://www.m in.hr/hr/strate-sko-planiranje.

Važnost strateškog planiranja je prepoznata i pro-pisana Zakonom o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 139/10). Tako je tim Zakonom propisano da čelnik proračunskog korisnika državnog proračuna (dalje u tekstu: čelnik) svake godine za prethodnu prora-čunsku godinu sastavlja Izjavu o iskalnoj odgovor-nosti (dalje u tekstu: Izjava), kojom potvrđuje da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito kori-štenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkci-oniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola

* Ana Michieli Pavuna, mag. oec., Ministarstvo inancija.** Ivana Kunić, mag. oec., Ministarstvo inancija.

u okviru sredstava utvrđenih u proračunu odnosno inancijskom planu.

Uredbom Vlade Republike Hrvatske o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11) propisa-ni su izgled, sadržaj, postupak i rokovi sastavljanja i predaje Izjave. Sukladno navedenoj Uredbi čelnik ne daje samo Izjavu već uz istu, između ostalog, pri-laže popunjeni Upitnik o iskalnoj odgovornosti. Na značaj strateških planova u samom proračunskom procesu planiranja, ukazuje i činjenica da prva dva pitanja iz Upitnika testiraju aktivnosti sastavljanja i objave strateških planova te njihova povezivanja s državnim proračunom.

2. Razvoj procesa strateškog planiranjaStrateško planiranje je sustavan način donošenja temeljnih odluka, određivanja smjera djelovanja i provođenja akcija, koje usmjeravaju obveznike pre-ma budućnosti. Utvrđeni ciljevi i načini djelovanja usmjeravaju obveznike prema njihovoj viziji u bu-dućnosti. To je proces koji zahtjeva kontinuirano praćenje napretka u odnosu na postavljene ciljeve.

U prvom ciklusu strateškog planiranja za razdoblje 2010. - 2012. de inirao se okvir strateškog plana - vi-zija i misija, s njihovim ključnim elementima - općim i posebnim ciljevima te načinima ostvarenja istih.

Analiza strateških planova za razdoblje 2010. - 2012. pokazala je, da je drugi ciklus izrade stra-teških planova potrebno započeti analizom posto-jećeg stanja. Analizom stanja obveznici su utvrdili jesu li opći i posebni ciljevi te načini ostvarenja dobro de inirani ili ih je potrebno doraditi. Budu-ći da je upravo de iniranje pokazatelja uspješnosti ključni korak u procesu strateškog planiranja, jer su upravo pokazatelji osnova za uspostavu susta-va praćenja ispunjavanja postavljenih ciljeva te osiguravaju informacije za redovito polugodišnje i godišnje izvještavanje o postignutim rezultatima, u drugom ciklusu izrade strateških planova za raz-doblje 2011. - 2013. također se pristupilo njihovom detaljnijem utvrđivanju.

U strateškom planu utvrđene su dvije vrste po-kazatelja: pokazatelji rezultata i pokazatelji učinka. To je bio prvi korak u uspostavi susta-

UDK 336.2Ana Michieli Pavuna *

Ivana Kunić **

Strateško planiranje za razdoblje 2014. - 2016.



va odgovornosti za postavljene ciljeve i načine njihova ostvarenja, kojima je cilj alokacija pro-računskih sredstava na one ciljeve, koji će imati najveći učinak u prioritetnim područjima.

Kako bi se dodatno ojačao sustav odgovornosti, uz utvrđivanje pokazatelja uspješnosti i uspostavu sustava praćenja, obveznici su dužni imenovati odgovorne osobe za praćenje provedbe stra-teškog plana na razini svakog posebnog cilja i pojedinog načina ostvarenja, i to imenom i funkcijom, u odluci koju potpisuje čelnik ob-veznika.

U trećem ciklusu strateškog planiranja za razdoblje 2012. - 2014. započelo je uvođenje procesa uprav-ljanja rizicima. Ovaj proces uključuje utvrđivanje i procjenu rizika, postupanje po rizicima, te praćenje i izvještavanje o upravljanju rizicima. Zbog složeno-

Programi utvrđeni proračunom moraju re lekti-rati posebne ciljeve iz strateških planova, a nači-ni ostvarenja proračunske aktivnosti i projekte. Time se povezuje strateški plan s proračunom. Strateški plan koji je izrađen, a da se pritom za-nemario iskalni okvir, nemoguće je provesti. Zbog navedenoga, bilo je važno da proces stra-teškog planiranja postane sastavni dio procesa proračunskog planiranja.

Na važnost ovog procesa ukazuje i činjenica da drugo pitanje iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti (temeljem kojeg, između ostaloga, čelnik daje Izja-vu o iskalnoj odgovornosti) testira: jesu li pro-grami iz inancijskog plana povezani s ciljevima iz strateškog plana (a odgovaraju ministarstva i dru-ga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasi ikacije).

sti samog procesa u ovom ciklusu izrade strateških planova, pozornost je bila usmjerena isključivo na njihovo utvrđivanje i procjenu.

U zadnjem ciklusu za razdoblje 2013. - 2015. radilo se na poboljšanju kvalitete strateških planova re-vidiranjem pokazatelja uspješnosti, a po potrebi i načina ostvarenja i/ili posebnih ciljeva. Također, na-stavio se rad na utvrđivanju rizika koji mogu utjeca-ti na ostvarenje postavljenih ciljeva.

3. Povezivanje strateškog plana s proračunom

Strateškim planom de iniraju se pravci djelovanja obveznika, dok se proračunom de iniraju progra-mi, aktivnosti i projekti te osiguravaju sredstva potrebna za njihovu provedbu. Budući da je stra-teški plan nemoguće provesti bez sredstava, lo-gičan je zaključak da je to jedino moguće, ako su programi u proračunu povezani s ciljevima iz stra-teških planova.

Veza strateškog plana i državnog proračuna iskazu-je se u nastavku u obliku dane tablice, koja se uklju-čuje u strateški plan.

4. Izrada strateških planova za razdoblje 2014. - 2016.

Strateški plan je dokument kojim obveznik, kroz de iniranje vizije, misije, općih i posebnih ciljeva te načina njihovog ostvarenja, utvrđuje prioritete u narednom trogodišnjem razdoblju. Osim strateš-kih planova, proces strateškog planiranja također obuhvaća sustav praćenja i izvještavanja o proved-bi strateških ciljeva kroz de inirane pokazatelje uspješnosti te sustav upravljanja rizicima.

Pregled procesa strateškog planiranja

U svrhu povećanja transparentnosti procesa strateškog planiranja u ovom ciklusu strateškog planiranja pojednostavljena je sama izrada i sa-držaj strateških planova. Strateški planovi više



ne sadrže opis djelokruga obveznika te je promi-jenjena metoda utvrđivanja načina ostvarenja ciljeva.

U nastavku se daju preporuke za poboljšanje pojedi-nih elemenata strateškog plana kao i detaljnije upu-te za novu metodu utvrđivanja načina ostvarenja.

4.1. Preporuke za poboljšanje pojedinih elemenata strateškog plana

Vizija i misija

U dosadašnjim uputama za izradu strateških pla-nova dane su detaljne upute za de iniranje vizije i misije. Međutim, uočeno je da misije pojedinih ob-veznika zapravo predstavljaju samo još jednu viziju. Naime, vizija daje sliku željenog stanja, dok misija stavlja naglasak na način kojim će obveznik doći do tog željenog stanja.

Primjer jasno utvrđene vizije:

• Visoko razvijen, e ikasan, siguran, ekološki prihvatljiv i moderan prometni i komunikacij-ski sustav, potpuno integriran u mrežu glavnih međunarodnih prometnih pravaca, koji najbolje iskorištava prometni i geografski položaj Repu-blike Hrvatske i zadovoljava potrebe teretnog i putničkog prijevoza.

Primjer jasno utvrđene misije:

• Misija Ministarstva pomorstva, prometa i in-frastrukture je organizirati izradu strateških infrastrukturnih projekata i investicijskih pro-grama od posebnog značaja za Republiku Hrvat-sku, organizirati radove na izgradnji suvremene prometne infrastrukture, što će prometno pove-zati sve regije i razviti sve vidove prometa uz vi-sok stupanj profesionalnosti i sigurnosti u pru-

žanju prijevoznih usluga te poduzimanje svih mjera zaštite okoliša u transportu.

Primjer misije koja predstavlja viziju, budući da daje sliku željnog stanja, a ne načina kojim će obveznik do njega doći:

• Ministarstvo pravosuđa i sva pravosudna ti-jela djeluju u cilju osiguranja neovisnog, nepri-stranog, učinkovitog i profesionalnog pravosu-đa i pravne sigurnosti građana, te predlaganja i provedbe propisa, što sve podupire vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava.

Opći ciljevi

Opći ciljevi predstavljaju jasan smjer kretanja i dje-lovanja obveznika u dužem vremenskom razdoblju, čijim ostvarenjem obveznik svoju viziju i misiju ostvaruje, te se u pravilu oni ne bi trebali mijenjati. Ipak, potrebno ih je pregledati i po potrebi revidira-ti, uzimajući u obzir eventualne promjene organiza-cijske klasi ikacije te promjene u vanjskom okruže-nju koje izravno utječu na njihovo ostvarenje.

Primjer dobro utvrđenog općeg cilja:

• Jačanje i razvoj pravne države i vladavine prava

Također, naziv općeg/posebnog cilja ne smije biti po-pis pripadajućih posebnih ciljeva/načina ostvarenja. Primjerice, opći cilj: „Socijalno osnaživanje mladih, razvoj volonterstva i unapređenje međunarodne surad-nje, poslova vezanih uz pristupanje i članstvo u EU te povećanje socijalne uključenosti osjetljivih skupina kroz pristupne i strukturne fondove.“ - zbroj je posebnih ci-ljeva utvrđenih radi postizanja općeg cilja. U ovom slučaju bi se opći cilj trebao utvrditi na višoj razini, koja bi obuhvatila sve od navedenog. Ukoliko za neke od ciljeva nije moguće utvrditi višu razinu, to je vjero-



jatno pokazatelj potrebe revidiranja ciljeva, odnosno preispitivanja već utvrđenih razina istih.

Posebni ciljevi i načini ostvarenja

Posebni ciljevi su očekivani rezultati, odnosno že-ljene promjene koje su posljedica niza speci ičnih aktivnosti usmjerenih postizanju određenog općeg cilja. Nakon što su posebni ciljevi utvrđeni, potreb-no ih je opisati na jednostavan i jasan način. U opisu posebnog cilja neophodno je pojasniti zašto je upra-vo taj cilj prioritet i do kada se isti planira ostvariti.

Budući da su u dosadašnjim strateškim planovima opi-si posebnih ciljeva često bili vrlo opširni napominjemo kako nije bitna količina teksta, već njegova kvaliteta. Naime, u većini dosadašnjih strateških planova poseb-ni ciljevi de inirani su tako da opisuju djelokrug rada obveznika, a ne re lektiraju rješenje problema s kojim je obveznik suočen. Također, često su korišteni izrazi poput trebalo bi, potrebno je i slično, iz čega nije bilo ja-sno hoće li se predviđene mjere stvarno realizirati u razdoblju na koje se strateški plan odnosi.

Načini ostvarenja obuhvaćaju skupinu aktivnosti koje vode ostvarenju posebnog cilja. Dok posebni ci-

tivnost koja se provodi da bi se ostvario cilj - unapri-jeđen sustav upravljanja i razvoja ljudskih potencijala u državnoj upravi.

Pokazatelji uspješnosti

Pri de iniranju pokazatelja uspješnosti u strateš-kom planu koriste se dvije vrste pokazatelja: poka-zatelj rezultata i pokazatelj učinka.

Pokazatelji učinka postavljaju se na razini poseb-nih ciljeva te pružaju informaciju o učinkovitosti, dugoročnim rezultatima te društvenim i ekonom-skim promjenama koje se postižu ostvarenjem po-sebnih ciljeva.

Pokazatelji rezultata pridružuju se pojedinom na-činu ostvarenja. Oni moraju direktno mjeriti uspješ-nost pojedinog načina ostvarenja na koji se odnose, a više različitih načina ostvarenja ne mogu imati isti pokazatelji rezultata.

Za pokazatelje uspješnosti utvrđuju se polazne i ci-ljane vrijednosti (za naredno trogodišnje razdoblje), te se prikazuju u nastavku u obliku tablica koje se ugrađuju u strateški plan.

ljevi ukazuju što obveznik želi postići, načini ostva-renja ukazuju kako će se isti ostvariti. Analizom do-sadašnjih strateških planova uočeno je nerazumije-vanje pojmova cilja i načina ostvarenja.

Primjerice, jačanje učinkovitosti pravosuđa nije način ostvarenja nego poseban cilj, koji će se postići, izme-đu ostalog: smanjenjem zaostataka neriješenih pred-meta i racionalizacijom mreže sudova. S druge strane uspostavljanje evidencije javnih i državnih službenika te unaprjeđenje sustava plaća u javnom sektoru, nije poseban cilj, nego predstavlja način ostvarenja/ak-

Rizici

U cilju smanjenja opsega neizvjesnosti koja bi mogla biti prijetnja ostvarenju ciljeva de iniranih strateš-kim planovima obveznika, kao i predviđanja izmi-jenjenih okolnosti i pravovremenog reagiranja na njih, u proces strateškog planiranja uveo se i proces upravljanja rizicima. Rizici se utvrđuju na razini po-sebnog cilja i načina ostvarenja. Obveznici utvrđene rizike i njihovu procjenu iskazuju u obliku tablice, koja se nalazi u nastavku, ali ista nije dio strateškog plana, već se dostavlja kao prilog.



4.2. Novosti kod utvrđivanja načina ostvarenja ciljeva

U dosadašnjim ciklusima strateškog planiranja ob-veznici su de inirali i detaljno razrađivali (opis po-stojećeg stanja kao i što se u budućnosti planira po-stići) načine ostvarenja ciljeva. U ovom ciklusu, kako bi se istaknulo koji su novi načini ostvarenja u na-rednom trogodišnjem razdoblju, obveznici moraju načine ostvarenja ciljeva grupirati u dvije skupine. Prva skupina obuhvaća već postojeće načine ostva-renja, odnosno aktivnosti čijim provođenjem se i do sada doprinosilo ostvarenju određenog posebnog cilja; a druga skupina obuhvaća nove aktivnosti koje možemo smatrati svojevrsnim reformama.

Svim navedenim će se javnosti jasno dati do znanja što je do sada obveznik poduzeo i poduzima, kao i koje nove aktivnosti planira poduzeti u narednom razdoblju, da bi ostvario određeni cilj.

Budući da su načini ostvarenja iz strateškog plana povezani s aktivnostima/projektima iz državnog proračuna, što se detaljno opisuje u web aplikaciji za unos obrazloženja inancijskog plana, postojeći načini ostvarenja više se neće detaljno razrađivati, već će se isti samo de inirati. Međutim, nove načine ostvarenja potrebno je sažeto (ne više od pet rečeni-ca) i konkretno obrazložiti.

Primjeri:

Postojeći načini ostvarenja:

• provođenje poreznog nadzora,• osiguranje primjene Zakona o iskalnoj odgovor-

nosti,• smanjenje veličine minsko sumnjivih prostora,• povećati sigurnost prometa na cestama i• uspostava integriranog informacijsko-komunika-

cijskog sustava.

Novi načini ostvarenja:

• uvođenje iskalizacije u prometu gotovinom.

Jedna od mjera koja će se koristiti kao mjera borbe protiv porezne utaje u dijelu neizdavanja računa je propisivanje postupka iskalizacije, kao skupa mjera kojima se uvodi nadzor nad iz-davanjem računa za promet u gotovini. Obvezni-ci iskalizacije račune će morati izdavati putem elektroničkih naplatnih uređaja, koji su poveza-ni sa Ministarstvom inancija. Fiskalizacija će se odvijati u tri faze:

• u prvoj fazi iskalizaciju moraju provesti veliki i srednji poduzetnici i oni koji obavljaju djelatnost pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hra-ne,

• u drugoj fazi oni koji obavljaju djelatnost trgovi-ne na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla te obveznici koji obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja i

• u trećoj fazi svi preostali.

Uvođenje vozačke dozvole u obliku kartice

Kao i u svim članicama Europske unije i u Repu-blici Hrvatskoj će se tijekom 2013. godine, u cilju poboljšanja sigurnosti u prometu, olakšanja ko-rištenja slobode kretanja vozačima u Europskoj uniji, ali i sprečavanja prijevare, početi koristiti vozačke dozvole u obliku kartice. Nove vozačke dozvole vrijedit će najviše 15 godina, a rok za za-mjenu svih vozačkih dozvola je 2033. godina.

Smjernice za razradu postojećih načina ostvarenja, kao i detaljniju razradu novih dat će se Uputom za izradu Prijedloga državnog proračuna za razdoblje 2014. - 2016.

5. Praćenje i izvještavanjeProvedbu strateškog plana potrebno je sustavno i redovito pratiti i mjeriti. Svrha praćenja je pravo-vremeno uočavanje odstupanja od plana, te ocjena hoće li planirane aktivnosti imati željeni učinak na postavljene ciljeve. Temelj za kvalitetan sustav pra-ćenja i izvještavanja su dobro de inirani pokazatelji



rezultata i učinka, budući da se temeljem istih može utvrditi da li se provode načini ostvarenja, odnosno da li se ostvaruju posebni ciljevi sukladno planu.

Po usvajanju strategije Vladinih programa za određeno trogodišnje razdoblje, čelnik obvezni-ka donosi odluku o imenovanju odgovornih oso-ba za provedbu strateškog plana, te istu u roku od 30 dana od usvajanja strategije dostavlja Mi-nistarstvu inancija na znanje.

Osim odluke o imenovanju odgovornih osoba za pro-vedbu strateškog plana čelnici su obvezni donijeti od-luku o prijenosu ovlasti i odgovornosti za upravljanje proračunskim sredstvima osiguranim u inancijskom planu za 2014. godinu, kako bi se povezali ciljevi, pro-grami i proračunska sredstva. Ministarstva su nove odluke o prijenosu ovlasti i odgovornosti dužna donijeti u roku 30 dana od stupanja na snagu Dr-žavnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcija za 2015. i 2016.; te iste dosta-viti na znanje Ministarstvu inancija, Sektoru za izvršavanje državnog proračuna.

Predlošci ovih odluka dostupni su na službenim internetskim stranicama Ministarstva inancija: http://www.m in.hr/hr/stratesko-planiranje.

Izvještavanje Ministarstva inancija

Obveznici izvještavaju Ministarstvo inancija o pro-vedbi načina ostvarenja polugodišnje i godišnje, te o provedbi posebnih ciljeva godišnje, u skladu s rokovima za izvještavanje o izvršenju proračuna. Sukladno navedenom, polugodišnji izvještaj o provedbi načina ostvarenja za 2013. godinu, pot-pisan od strane čelnika, potrebno je dostaviti Ministarstvu inancija u roku od 20 dana po iste-ku izvještajnog razdoblja (do 20. srpnja 2013.), a godišnji izvještaj do 31. ožujka 2014. Godišnji izvještaj o provedbi posebnih ciljeva za 2013. godinu, potpisan od strane čelnika, dostavlja se Ministarstvu inancija na godišnjoj razini do 31. ožujka 2014.

Budući da se pojedini obveznici nisu pridržavali propisanih rokova, u ovom ciklusu strateškog pla-niranja u Odluku o imenovanju odgovornih osoba za provedbu strateškog plana koju potpisuje čelnik, ugrađena je odredba kojom se obveznik obvezuje na dostavu ovih izvještaja u propisanom roku.

Obrasci izvještaja s uputama za popunjavanje, tako-đer su dostupni na službenim internetskim strani-

cama Ministarstva inancija: http://www.m in.hr/hr/stratesko-planiranje.

Analizom dostavljenih izvještaja za prethodna raz-doblja uočeni su slični problemi pri de iniranju po-kazatelja uspješnosti kod različitih obveznika. U nastavku dajemo preporuke koje će obveznicima olakšati de iniranje kvalitetnih pokazatelja:

• ako za pokazatelja nije moguće utvrditi polaznu, trenutnu i ciljanu vrijednost, isti ne omogućava praćenje napretka, te ga nije moguće koristiti

• utvrđene polazne, trenutne i ciljane vrijednosti moraju biti iskazane u istoj mjernoj jedinici kao i pripadajući pokazatelj

Primjerice, za pokazatelja: broj ureda koji su informa-tizirani - trenutna vrijednost ne može biti utvrđena kao postotak ili opis (pripremljena je metodologija za izradu snimke stanja). Ako je napravljena pripre-mna radnja, a niti jedan ured nije informatiziran, trenutna vrijednost mora biti nula, dok se u obrazlo-ženju zašto se način ostvarenja ne odvija prema pla-nu, može navesti da su odrađene pripremne radnje.

• pokazatelj mora biti de iniran tako da mjeri samo jednu kategoriju

Primjerice, prema pokazatelju: broj programa, pre-davača i ciljano osposobljenih polaznika za obavljanje diplomatskih i drugih poslova u DM/KU RH prije upu-ćivanja u inozemstvo, te broj programa i polaznika je-zičnih tečajeva po stupnjevim - nije jasno što se točno mjeri ovim. Iz navedenog bi se moglo zaključiti da se njime mjeri pet kategorija: broj programa, broj predavača, broj ciljano osposobljenih polaznika, broj programa jezičnih tečajeva i broj njihovih pola-znika. Međutim, budući da je za svaku od vrijedno-sti pokazatelja (polazne, trenutne, ciljane) iskazan samo jedan broj, nije jasno koja se od navedenih pet mogućih kategorija mjeri.

• utvrđene ciljane vrijednosti pokazatelja moraju imati isti smjer kretanja kao i naziv pokazatelja

Primjerice, ako je pokazatelj: otvaranje novih teleme-dicinskih centar - pripadajuće polazne i ciljane vri-jednosti ne mogu predviđati njihovo smanjene.

Preporuka Ministarstva inancija je da se u tablica-ma pokazatelja uspješnosti, ciljane vrijednosti iska-zuju kumulativno, međutim ukoliko to nije moguće, u opis pokazatelja potrebno je staviti napomenu kako se radi o godišnjoj vrijednosti.



Postojanje dokumenata strateškog planiranja na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave iznimno je važno zbog pripreme samih jedinica za korištenje strukturnih i kohezijskog fonda Europske unije. Programi i projekti koji se planiraju inancirati iz navedenih fondova moraju imati vezu sa strateškim ciljevima i prioritetima. Autorica u nastavku teksta daje osvrt na županijske razvojne strategije, potrebu njihova unapređivanja i povezivanja s planovima razvojnih programa koje su od ove godine, a po novoj metodologiji, obvezne izrađivati sve lokalne i regionalne jedinice.

1. UvodZakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prora-čunu (NN, br. 136/12), plan razvojnih programa koji je sastavni dio proračuna jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave doživio je promjene, kako u sadržaju, tako i u načinu izrade. Naime, na-vedenim Zakonom, plan razvojnih programa izmije-njen je tako da mora sadržavati ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, koji su povezani s programskom i orga-nizacijskom klasi ikacijom proračuna. Sam plan ra-zvojnih programa sada predstavlja strateško-plan-ski dokument stvarajući dobru pretpostavku za povezivanje svih strateških dokumenata jedinice s proračunskim planiranjem.

Do sada nije postojala obveza da svaka općina ili grad mora izraditi svoj strateški dokument. Ukoliko nisu imale svoj strateški dokument razvoja, općine i gradovi su uvijek mogli proračunska sredstva po-vezati sa strateškim ciljevima i prioritetima iz župa-nijskih razvojnih strategija koje se donose sukladno Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN, br. 153/09), (dalje u tekstu: Zakon o regional-nom razvoju). Županijska razvojna strategija pred-stavlja planski dokument jedinice područne (regi-onalne) samouprave u kojoj se određuju osnovni smjerovi razvoja - ciljevi i prioriteti jedinice područ-ne (regionalne) samouprave pripremljeni u skladu s načelom partnerstva i suradnje. Sukladno Strategiji

* Ivana Juras Anić, dipl. iur., Ministarstvo inancija RH.

regionalnog razvoja RH ciljevi županijske razvojne strategije su:

• postići konsenzus među svim relevantnim na-cionalnim, regionalnim i lokalnim partnerima o razvojnim potrebama županije (vezanima uz gospodarski razvoj, zapošljavanje i edukaciju, infrastrukturu, okoliš, lokalni, urbani i ruralni razvoj, rješavanje pitanja siromaštva i socijalne isključenosti) te, sukladno tome, služiti kao osno-va za pregovaranje, usklađivanje i inanciranje aktivnosti de iniranih strategijom;

• dati osnovne smjernice za izradu županijskih raz-vojnih projekata;

• pomoći ispunjenju zajedničkih strateških ciljeva u suradnji s drugim susjednim županijama te stvo-riti osnovu za djelovanje u vezi s prekograničnim, transnacionalnim i međuregionalnim potrebama i mogućnostima;

• dati osnovne smjernice za lokalne razvojne plano-ve i projekte jedinica lokalne samouprave.

U 2013. godini moraju se izraditi nove županijske razvojne strategije za sljedeće razdoblje. U Ministar-stvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u tijeku je izrada izmjena i dopuna Zakona o regio-nalnom razvoju, kao i promjene u podzakonskim ak-tima, koji su doneseni na temelju Zakona o regional-nom razvoju. S druge strane, Ministarstvo inancija radi na propisivanju sadržaja i metodologije izrade plana razvojnih programa. Nužno je na odgovarajući način povezati planove razvojnih programa sa župa-nijskim razvojnim strategijama, što je i sam zakono-davac predvidio te je Zakonom o proračunu posebno istaknuto kako ministar inancija donosi pravilnik o sadržaju i metodologiji izrade razvojnih programa uz suglasnost ministra nadležnog za regionalni razvoj.

2. Razlike između strateških planova državne razine i strateških dokumenata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Zakon o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) obve-zuje korisnike državnog proračuna, razine razdjela (ministarstva i središnja tijela državne uprave) na izradu strateških planova za trogodišnje razdoblje i njihovo povezivanje s inancijskim planom, odno-

UDK 338.6Ivana Juras Anić *

Strateško planiranje na lokalnoj i regionalnoj razini



sno proračunom, a Zakon o regionalnom razvoju obvezuje županije na izradu županijskih razvojnih strategija. Osim terminoloških razlika između stra-teških planova ministarstava i županijskih razvoj-nih strategija (opći i posebni ciljevi u strateškim planovima, a strateški ciljevi i prioriteti u županij-skim razvojnim strategijama), osnovna razlika je u povezivanju s proračunskim sredstvima. Naime, ne-povezanost ciljeva i prioriteta s proračunskim sred-stvima predstavlja jedan od ključnih nedostataka u provedbi županijskih razvojnih strategija.

Sukladno Zakonu o regionalnom razvoju proizlazi obveza da se županijske razvojne strategije dono-se temeljem partnerstva i suradnje javnog, privat-nog i civilnog sektora u kojem sudjeluju sve općine i gradovi s područja županije, kao i različiti gospo-darski subjekti, predstavnici znanstvenih zajednica i dr. Dakle, županijska razvojna strategija donosi se u postupku savjetovanja s odgovarajućim partner-skim vijećem. Kako za općine i gradove do sada nije postojala zakonska obveza donošenja strateških planova ili strateških dokumenata razvoja (iako ih neki gradovi imaju), ključno je da općine i gradovi sudjeluju u pripremi i provedbi županijskih razvoj-nih strategija. Važno je da predstavnici različitih upravnih odjela (po pojedinim tematskim radnim skupinama) sudjeluju u postupku izrade županijske razvojne strategije, kako bi se u županijske razvoj-ne strategije ugradili prioriteti, projekti, određene aktivnosti općine ili grada, te kako bi se kod plani-ranja inancijskog plana županijske razvojne strate-gije mogla povezati proračunska sredstva županije, gradova i općina, što treba biti vidljivo i u planu ra-zvojnog programa pojedine općine, grada i županije.

3. Financijski plan županijskih razvojnih strategija1

Pravilnikom o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvoj-

1 U Pravilniku se na neujednačen način koriste termini „ inancijski plan“ i „ inancijski okvir“, stoga je i jedna od preporuka studije koju su proveli Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU i Ekonomski institut, Zagreb (2012), „Ocjena sustava strateškog planiranja i mogućnosti inanciranja razvoja županija i lokalnih jedinica u kontekstu provođenja politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske“, da se uvede jasno razlikovanje između pojmova inancijski okvir, inancijski plan i troškovi provedbe pojedinih aktivnosti i izvori inanciranja. Preporuka je da inancijski okvir bude sastavni dio strateškog dijela razvojnog dokumenta i da se njime utvrđuju inancijske alokacije na razini strateških ciljeva, prioriteta i mjera za cjelokupno razdoblje za koje se donosi razvojni dokument, a da akcijski plan bude dokument s realnijim (konkretnijim) inancijskim iznosima za trogodišnje razdoblje.

nih strategija (NN, br. 53/2010), (dalje u tekstu: Pravilnik) detaljnije se propisuje obvezni sadržaj i metodologija izrade županijske razvojne strategi-je. Sukladno Pravilniku, inancijski plan županijske razvojne strategije mora sadržavati indikativni i okvirni pregled te alokaciju inancijskih sredsta-va po strateškim cijevima, prioritetima i mjerama, izvorima i razdobljima. Osnovni elementi inancij-skog plana trebaju biti: izvori inancijskih sredstava (županijski i lokalni proračuni, državni proračun, pretpristupni fondovi EU-a i drugi inozemni izvori, privatni izvori i drugi izvori) i inancijski raspored sredstava prema vremenskim razdobljima (na go-dišnjoj razini i razini ukupnog razdoblja županijske razvojne strategije). Bitno je naglasiti da se Pravil-nikom propisuje da se inancijski okvir županijske razvojne strategije usklađuje s planom razvojnih programa koji županija donosi, sukladno Zakonu o proračunu iz 2008. godine, u kojem je plan razvojnih programa bio de iniran kao plan u kojem se iskazu-ju planirani rashodi proračuna jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave vezani uz provođe-nje investicija, davanje kapitalnih pomoći i donacija. Pravilnikom je predviđeno da se inancijski okvir županijske razvojne strategije usklađuje svake go-dine, a u samom procesu izrade inancijskog okvira, kao i prilikom njegovog godišnjeg usklađivanja, žu-panija surađuje s jedincima lokalne samouprave sa svog područja, državnom upravom, te svim ostalim potencijalnim izvorima inanciranja provedbe župa-nijskih razvojnih strategija.

Temeljem analize inancijskih i akcijskih planova županijskih razvojnih strategija, možemo zaključiti da su županije na različite načine pristupale izra-di inancijskih planova i akcijskih planova. Naime, određene županije su temeljem niza projektnih ide-ja županije, gradova i općina sa svojeg područja iz svoje baze dolazili do određenih inancijskih izno-sa, a određen broj županija je inancijska sredstva vezao isključivo uz županijski proračun bez pove-zivanja s inancijskim sredstvima općina i grado-va. Međutim, neovisno o pristupu, iz analize jasno proizlazi da nedostaje jasan inancijski okvir za provedbu županijske razvojne strategije. Važno je istaknuti, kako smo već to i naveli u ovom tekstu, da je za provedbu županijskih razvojnih strategija vrlo bitan i osjećaj vlasništva gradova i općina s područja županije nad županijskom razvojnom strategijom, odnosno da se gradovi i općine pre-poznaju u ciljevima i prioritetima županijskih ra-zvojnih strategija, te da svoja proračunska sredstva usmjere na ostvarivanje mjera, koje su osmišljene u cilju ostvarivanja postavljenih ciljeva. Neosporna je činjenica da, u mnogim županijama, gradovi imaju



veći proračun od same županije, stoga je primjena načela udruživanja inancijskih sredstava iz Zakona o regionalnom razvoju presudna za provedbu župa-nijskih strateških ciljeva.

4. Pravilnik o sadržaju i metodologiji izrade plana razvojnih programa

Kao odgovor na sve uočene probleme u primjeni dosadašnjih planova razvojnih programa, kao i na probleme u provedbi županijskih razvojnih strate-gija, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu propisano je da će ministar inancija, uz suglasnost ministra nadležnog za regionalni razvoj, pravilnikom propisati sadržaj i metodologiju izrade plana razvojnih programa, te sustav praćenja pro-vedbe razvojnih programa. Naime, budući planovi razvojnih programa važni su i u kontekstu pripre-ma jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave za korištenje sredstava iz fondova Europske unije, zato što programi i projekti koji se planiraju inancirati iz navedenih fondova moraju imati vezu

sa strateškim ciljevima i prioritetima jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, a koji opet moraju biti u suglasju s nacionalnim strateškim ci-ljevima i prioritetima.

Kod budućih planova razvojnih programa važno je naglasiti da planove razvojnih programa priprema-ju upravna tijela u suradnji s upravnim tijelom za i-nancije jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, kao koordinatorom, s time da su upravna tijela obvezna pri izradi plana razvojnih programa uključiti proračunske i izvanproračunske korisnike iz svoje nadležnosti. Naime, izmjena Zakona o pro-računu, proračunski i izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve više nisu u obvezi izrađivati planove razvojnih programa, ali su upravna tijela jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave obvezna pri izradi plana razvojnih programa uključiti proračunske i izvanproračunske korisnike iz svoje nadležnosti.

Budući da su i županije, kao i gradovi i općine, obvezne izrađivati planove razvojnih programa prema novim odredbama Zakona o proračunu, od pravilnika kojim se propisuje sadržaj i metodologija izrade razvojnih programa, kao i propisa iz dijela regionalnog razvoja koji su u postupku izmjena i dopuna, očekuje se da usu-glase sadržaj županijskih razvojnih strategija i planova razvojih programa, kako se ne bi dogodilo da županije izrađuju dva dokumenta (županijsku razvojnu strate-giju i plan razvojnih programa) istog sadržaja.

NE PROPUSTITE!

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA

ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE


Usavršite znanje o sustavu proračuna, proračunskim procesima,ekonomskim i inancij-skim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenom praćenju poslovanja JLS i prora-čunskih korisnika, inancijskom izvještavanju, inancijskom upravljanju, iskalnoj odgo-vornosti i izradi inancijskog plana/proračuna.Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.Više o Školi pogledajte na našoj internetskoj stranici www.tim4pin.hr.


RAČUNOVODSTVO

Upravljanje državnom imovinom važna je sastavnica reforme inancijskog upravljanja u javnom sektoru. Između ostalog, upravljanje imovinom uklju čuje i do-nošenje odluka o njezinoj uporabi. Odlu ka o dodjeli koncesije za javne usluge jedan je od primjera upra-vljanja imovinom. U ovom tekstu autorica nastoji približiti čitateljima važnost razvoja računovodstv-enih standarda za javni sektor, perspektive njihove primjene u RH, te osvrt na reguliranje računovodstva koncesija za javne usluge prema MRSJS-a 32, Ugovori o koncesijama: davatelj koncesije.

1. UvodRačunovodstvena metodologija reguliranja kon-cesija za javne usluge kao osnovni oblik javno-pri-vatnog partnerstva, do sada se u domaćoj literaturi uglavnom sagledavala s aspekta privatnog partne-ra, odnosno koncesionara. U 2011. godini Odbor za međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor1 je izdao standard, kojim se regulira raču-novodstvo koncesijskih usluga s aspekta davatelja koncesija, odnosno javnopravne osobe. Riječ je o Međunarodnom računovodstvenom standardu za javni sektor (MRSJS) 32, Ugovori o koncesijama: davatelj koncesije2.

Budući da se MRSJS-om 32 osigurava da imovina, koja je predmet ugovora o koncesiji i njezino inan-ciranje, bude predmet računovodstvenog priznava-nja i izvještavanja, njegovo se usvajanje drži među-narodnim iskorakom u poticanju transparentnosti i odgovornosti subjekata javnog sektora (davatelja koncesije).

Prema članku 4., Zakona o koncesijama (NN, br. 143/12) davatelj koncesije u Hrvatskoj može biti: a) Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, tijela državne uprave, u ime Republike Hrvatske, b) nad-ležna tijela jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave, u ime jedinica lokalne i područne

* Mr. sc. Gorana Roje, članica tima za provođenje pilot projekta BFC SEE, Zagreb.1 Engl. IPSASB (International Public Sector Accounting Stan-dards Board). 2 Engl. IPSAS 32 – Service Concession Arrangements: Grantor.

(regionalne) samouprave, te c) pravne osobe po-sebnim propisima ovlaštene za davanje koncesija.

2. Međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor (MRSJS)

Danas, države i državne jedinice slijede široko diver-zi iciranu (različitu) praksu inancijskog izvještava-nja, i u mnogim zemljama nisu razvijeni standardi javnog sektora. Od 2000. godine do danas Odbor za međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor objavio je 32 Međunarodna računovodstvena standarda za javni sektor (MRSJS), čija se primjena preporučuje subjektima sektora opće države, koji svo-je inancijsko izvještavanje temelje na primjeni obra-čunske osnove. Riječ je o 29 standarda za koja su kao predložak poslužili standardi, koje susrećemo u pro-itnom sektoru - Međunarodni računovodstveni stan-

dardi (MRS) i Međunarodni standardi inancijskog izvještavanja (MSFI), te o tri standarda speci ična za poslovanje sektora opće države: (MRSJS 22 – Objav-ljivanje inancijskih informacija o sektoru opće države, MRSJS 23 – Prihodi od transakcija bez pro-tučinidbe i MRSJS 24 – Objavljivanje proračunskih informacija u inancijskim izvještajima).

Primjena Međunarodnih računovodstvenih stan-darda za javni sektor odnosi se na sve subjekte javnog sektora, koji pripremaju i prezentiranju te-meljne inancijske izvještaje na obračunskoj osnovi, osim na poduzeća u vlasništvu države. Odredbe MR-SJS-a zahtijevaju od subjekata da pripreme inancij-ske izvještaje, kako bi isti sadržavali informacije o svim resursima koje izvještajni subjekt kontrolira, i da propišu pravila za konsolidaciju svih kontroli-ranih subjekata. Odredbe predstavljaju upute i pre-poruke (o načinima, metodama, postupcima provo-đenja određenih aktivnosti), koje bi trebalo slijediti u praksi inancijskog izvješavanja, računovodstva i revizije u javnom sektoru.

Svi do sada objavljeni MRSJS i reizdanja istih dostup-na su javnosti u elektronskom obliku na internet-skoj stranici Odbora3. Također, Odbor radi i na ra-

3 https://www.ifac.org/public-sector; IPSASB (2012): Handbo-ok of International Public Sector Accounting Pronouncements, Volume I (pp. 1-852) and Volume II (pp. 853-1630): https://

UDK 657.2Gorana Roje *

Računovodstvo koncesija za javne usluge prema MRSJS-u 32


RAČUNOVODSTVO

zvijanju publikacije Koncepcijski okvir za inancijsko izvještavanje za jedinice javnog sektora4 kao podloge za daljnji razvoj MRSJS-a. Do danas su izdana četiri poglavlja koncepcijskog okvira, drugi su u izradi.

3. Perspektive primjene MRSJS-a u RHZakon o proračunu (NN, br. 87/08)5 daje perspek-tivnu i široku osnovu za potpunu primjenu Među-narodnih računovodstvenih standarda za javni sektor (MRSJS)6 u proračunskom računovodstvu RH. Razinu primjene MRSJS u RH tek predstoji ja-sno odrediti i objaviti. Direktiva Vijeća o zahtjevima za proračunske okvire zemalja članica EU iz 2011. godine7 nalaže uvođenje obveze za države članice EU u pogledu primjene obračunske osnove u držav-nim računovodstvenim sustavima i ispitavanje pri-kladnosti usvajanja MRSJS. Europska komisija je u ožujku 2013. godine de inirala da je MRSJS potrebno nastaviti razvijati kao isključivu bazu za budući ra-zvoj harmoniziranih računovodstvenih standarda za javni sektor u EU – tzv. Epsas8 .

Slijedom navedenog, dinamiku buduće transformaci-je državnog računovodstva u Hrvatskoj treba sagle-davati u kontekstu trasirane buduće primjene MRSJS (a time i usvajanja obračunske osnove u sustavu dr-žavnog računovodstva) za obveznike Zakona o pro-računu te u kontekstu trendova u razvoju državnog računovodstva na međunarodnoj razini, a s obzirom na uključenja RH u europske integracijske procese i njeno skoro punopravno članstvo u Europskoj uniji.

4. Odabrane smjernice i speci ičnosti primjene MRSJS 32

MRSJS 32: Ugovori o koncesijama: davatelj kon-cesije9, objavljeni su u listopadu 2011. godine, a nje-

www.ifac.org/publications-resources/2012-handbook-interna-tional-public-sector-accounting-pronouncements4 engl. Conceptual Framework for General Purpose Financial Reporting by Public Sector Entities (Chapters 1-4)5 Prema članku 98., Zakona o proračunu (NN 87/08) „(1) Pro-računsko računovodstvo temelji se na općeprihvaćenim računo-vodstvenim načelima: točnosti, istinitosti, pouzdanosti i pojedi-načnom iskazivanju poslovnih događaja, te na međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor“6 Engl. International public sector accounting standards (IPSAS).7 Slobodan prijevod autora (engl. Council Directive 2011/85/EU of 8 November 2011 on requirements for budgetary frameworks of the Member States, Of icial Journal of the European Union, L306/41-47, Volume 54, 23.11.2011.8 http://www.public inanceinternational.org/news/2013/03/ipsas-indisputable-reference-for-potential-eu-wide-standards/9 IPSASB (2012): Handbook of International Public Sector Accounting Pronouncements, Volume II, pp.1403-1463.

gove odredbe moći će se službeno primjenjivati za izvještajna razdoblja, koja započinju 01.01.2014 ili nakon toga (ovisno o izvještajnom razdoblju prve primjene obračunske osnove). Očekuje se da će pri-mjena ovog Standarda pridonjeti većem stupnju do-sljednosti u inancijskom izvještavanju subjekata javnog sektora o značajnim i često složenim tran-sakcijama, koje su predmet koncesijskih ugovora.

Standard je koncipiran prema smjernicama Inter-pretacija br. 12, Ugovori o koncesijama10 kojim Odbor za tumačenje međunarodnog inancijskog izvještavanja11 regulira javno privatna partnerstva u području usluga od javnog značaja, odnosno raču-novodstvo koncesija usluga s aspekta koncesionara. MRSJS 32 je također koncipiran i prema smjerni-cama Interpretacija br. 2912, objavljenog od strane Odbora za međunarodne računovodstvene stan-darde13. Izvorni MRSJS 32 sadrži 37 odlomaka, a u nastavku se kroz skraćeni prikaz sadržaja izvornog Standarda obrazlažu njegov cilj, djelokrug, odabra-ne smjernice i speci ičnosti primjene.

4.1. Cilj i djelokrug Standarda

Cilj MRSJS 32 je regulirati računovodstvena pitanja iz ugovora o koncesiji usluga u sustavu inancijskog izvještavanja davatelja koncesije (koncedenta), od-nosno propisati smjernice za priznavanje i mjerenje imovine, koja je predmet ugovora o koncesiji i s njo-me povezanih obveza, prihoda i rashoda te objavlji-vanje informacija o istima.

Ugovor o koncesiji usluga tretira se kao speci ična vrsta javno privatnog partnerstva, koji sadrži i kom-ponentu pružanja usluge i imovinu.

Preciznije navedeno, Standard 32 de inira ugovor o koncesiji usluga kao “...obvezujući dogovor između davatelja koncesije i koncesionara“, u kojem:

• koncesionar koristi imovinu koncesije usluga za pružanje javne usluge u ime davatelja koncesije za određeno vremensko razdoblje, i

• koncesionar za te usluge, tijekom trajanja konce-sijskog ugovora, prima naknadu.

Za potrebe ovog Standarda:

• davatelj koncesije (koncedent) de inira se kao osoba koja koncesionaru daje pravo na korištenje imovine koja je predmet koncesije, dok se

10 Engl. IFRIC 12, Service Concession Arrangements11 International Financial Reporting Interpretations Committee – IFRIC12 Engl.SIC (Standing Interpretation Committee) 29, Service Concession Arrangements: Disclosures13 Engl.IASB – International accounting standards Board


RAČUNOVODSTVO

• koncesionar de inira kao osoba koja koristi imo-vinu u koncesiji, za pružanje javnih usluga ovisno o koncedentovoj kontroli nad imovinom.

Postoji više vrsta obvezujućih ugovora koji uklju-čuju sudjelovanje privatnog sektora u razvoju, i-nanciranju, poslovanju i/ili održavanju imovine, koja se koristi za pružanje javnih usluga. Međutim, odredbe MRSJS 32 se ne primjenjuju na sve ugovore, koji uključuju sudjelovanje privatnog sektora. Pre-ma odredbama ugovora u okviru ovog Standarda, koncesionar djeluje kao davatelj usluga, on gradi ili nadograđuje imovinu (npr. kroz povećanje kapacite-ta imovine), te koristi i održava imovinu ugovorom na određeno vrijeme. Prema tome, imovina koja je predmet koncesije usluga a nije pod kontrolom da-vatelja koncesije nije predmet djelokruga ovog Stan-darda (primjerice imovina, koja je predmet outsour-cing-a ili, ako je riječ o privatizaciji).

Imovina koja može biti predmet koncesije usluga odnosi se na nekretnine, postrojenja i opremu ili po-javni oblik nematerijalne imovine, kako slijedi:

• postojeća imovina koncesionara,• imovina koju koncesionar razvija, izgradi ili

stek ne od treće osobe u svrhu obav ljanja usluga uređenih ugovorom o koncesiji;

• postojeća imovina davatelja koncesije koju on ustupa koncesionaru u svrhu obavljanja dogovo-rene usluge (tzv. imovina koncesije usluga) ili na-dogradnja postojeće imovine davatelja koncesije, koja je rezultat provođenja ugovora o koncesiji.

4.2. Priznavanje i mjerenje imovine koja je predmet ugovora o koncesiji usluga

Davatelj koncesije će u svojim inancijskim izvješta-jima priznati imovinu koncesije usluga, koju pruža koncesionar, prema smjernica ovog Standarda, ako:

• davatelj koncesije kontrolira ili regulira usluge koje koncesionar mora pružiti, kome navedene usluge mora pružiti i po kojoj cijeni ih koncesio-nar mora pružiti,

• davatelj koncesije kontrolom vlasništva, povlaš-tenih ugovora ili na neki drugi način regulira ostatak uslužnog kapaciteta na kraju ugovornog razdoblja (ako je riječ o imovini koja se daje u kon-cesiju za period kraći od procijenjenog vijeka nje-ne upotrebe).

Imovina koja je predmet koncesije usluga neće biti priznata kao nekretnine, postrojenja i oprema kon-cesionara, osim ako se ugovorom o koncesiji ne pre-nese pravo kontrole nad imovinom od davatelja kon-cesije na koncesionara. Ako predmet ugovora o kon-

cesiji nije već postojeća imovina davatelja koncesije, tada će se ista inicijalno vrednovati po procijenjenoj fer vrijednosti. Ako je predmet ugovora o koncesiji već postojeća imovina davatelja koncesije, sukladno odredbama ovog Standarda, potrebno je izvršiti re-klasi ikaciju postojeće imovine u imovinu koncesija usluga te je priznati po njenom trošku kao zasebnu skupinu imovine sukladno smjernicama MRSJS 17, Nekretnine, postrojenja i oprema14 ili prema MR-SJS 31, Nematerijalna imovina15, ovisno o kojem pojavnom obliku imovine je riječ.

Nakon što se provede reklasi ikacija, mjerenje na-kon početnog priznavanja takve zasebne skupine imovine, koncesija usluga izvršiti će se prema mode-lu troška nabave (trošak nabave umanjen za ispra-vak vrijednosti (akumuliranu amortizaciju) i gubit-ke od umanjenja), ili prema modelu revalorizacije (iskazati po revaloriziranom iznosu, koji čini njego-vu fer vrijednost, na datum revalorizacije umanjena za svaki kasniji ispravak vrijednosti (akumuliranu amortizaciju), i kasnije akumulirane gubitke od umanjenja).

4.3. Priznavanje i mjerenje obveze koja je predmet ugovora o koncesiji

Vrsta obveze koju će davatelj koncesije priznati ovi-si će o načinu na koji će davatelj kompenzirati kon-cesionara. Ako davatelj koncesije kompenzira kon-cesionara dijelom kroz uplate, a dijelom time što mu jamči pravo na kompenzaciju, potrebno je izvršiti zasebno priznavanje pojedinih dijelova (frakcija) ukupne obveze. Iznos ukupne obveze koji će se ini-cijalno priznati, biti će jednak iznosu fer vrijednosti imovine koncesije usluga. Pojedini dio obveze po-četno će se priznati po procijenjenoj fer vrijednosti plaćene naknade (podmirene obveze) koncesionaru ili dospjele (plative) obveze.

• Model inancijske obveze

Davatelj koncesije plaća koncesionaru naknadu za izgradnju, razvoj, stjecanje, ili nadogradnju (pove-ćanje kapaciteta) imovine, koja je predmet konce-sije usluga pružanje usluga prema unaprijed dogo-vorenoj dinamici isplate. Kada se takva inancijska obveza početno priznaje, subjekt je treba mjeriti po njenoj fer vrijednosti uvećanom za možebitne tran-sakcijske troškove, koji se izravno mogu pripisati inancijskoj obvezi.

14 Engl. IPSAS 17, Property, plant, equipment15 Engl. IPSAS 31, Intangible assets


RAČUNOVODSTVO

• Model jamstva prava na naknadu (kompenza-ciju) koncesionaru

Koncesionar ima bezuvjetno pravo na primitak naknade, ako davatelj ugovorno jamči naknadu za pružene usluge: određenim ili odredivim iznosima ili, ako postoji, razlikom između iznosa primljenih od korisnika javnih usluga i iznosa ugovorenog u određenom ili odredivom iznosu, čak i ako je pla-ćanje uvjetovano zadovoljavanju određenih uvjeta kvalitete ili učinkovitosti imovine, koja je predmet koncesija usluga.

Davatelj koncesije može kompenzirati operatora (koncesionara) za izgradnju, razvoj, stjecanje, ili nadogradnju imovine davatelja koncesije time što mu jamči pravo na ostvarenje prihoda od imovine u koncesiji (prihodi se generiraju od trećih osoba) ili od druge (jedinice) imovine davatelja koncesije, koja stvara novac. Riječ je o transakciji razmjene koja uključuje imovinu koncesije usluga za davatelja koncesije i nematerijalne imovine za koncesionara, a koja će dovesti do povećanja prihoda davatelja kon-cesije. Međutim, kako se ugovor o koncesiji usluga sklapa za duže vremensko razdoblje, davatelj konce-sije neće odmah pristupiti priznavanju prihoda, već će za svaki iznos neobračunanog budućeg prihoda priznati obvezu.

4.4. Priznavanje prihoda i rashoda

Standard razlikuje nekoliko pristupa u priznavanju prihoda i rashoda:

• Model inancijske obveze

Prema modelu inancijske obveze davatelj koncesije će uplate koje je izvršio prema koncesionaru obra-čunati kao smanjenje obveza, trošak inanciranja i trošak usluga, koje je koncesionar pružio. Ako se komponente imovine i usluga iz ugovora o konce-siji utvrđuju odvojeno, iznos dodjeljen svakoj kom-ponenti određuje se u odnosu prema procjenjenim fer vrijednostima. Ako se komponente ne utvrđuju zasebno, iste se utvrđuju metodama procijene.Tro-šak inanciranja i trošak usluga, koje je koncesionar pružio priznaju se kao rashod, s time da će se trošak inanciranja u izvještaju o inancijskoj uspješnosti

iskazati na stavci inancijskih troškova.

• Model jamstva prava na naknadu (kompenza-ciju) koncesionaru

Kao što je prethodno spomenuto, davatelj koncesije neće priznati prihod od transakcije razmjene razli-čitih oblika imovine odmah u cijelosti, jer se pravo

koje jamči koncesionaru odnosi na duže vremensko razdoblje ugovora o koncesiji. Isto tako, davatelj koncesije, u zamjenu za jamstvo prava koncesiona-ra za razdoblje trajanja ugovora o koncesiji, prima koristi po osnovi imovine koja je predmet ugovora ili koja nastaje u koncesiji. Davatelj koncesije će pri-znati obvezu za svaki dio prihoda koji još nije zara-dio. Kod priznavanja prihoda povezanih s priznava-njem imovine koncesije usluga davatelja, umanjiti će se iznos prethodno obračunate obveze.

• Priznavanje ostalih prihoda i rashoda

U slučaju rezerviranja za podjelu prihoda, dava-telj koncesije priznati će iznos prihoda kada je isti ostvaren, a nakon nepredviđenog događaja (npr. na-kon postizanje jamstvenog praga prihoda).

4.5. Zahtjevi za objavu informacija o koncesiji usluga prema MRSJS 32

Ovaj Standard zahtjeva da se uz sastavljanje te-meljnih inancijskih izvještaja, u bilješkama objave i sljedeće informacije, za svaki izvještajni period za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji usluga, zasebno za svaki ugovor o koncesiji usluga ili skupno za gru-pu ugovora (primjerice, za usluge telekomunikacija, ubiranja cestarine i sl):

• opis ugovora o koncesiji usluga; • stavke ugovora značajne u smislu njihovog utje-

caja na iznos, vrijeme i izvjesnost budućih no-včanih tijekova (npr. razdoblje koncesije, vrije-me i osnovu za novo utvrđivanje cijene usluge ili izmjenu uvjeta ugovora);

• prirodu i opseg (količinu, vrijeme ili iznos, prema potrebi) sljedećih informacija:

• prava na uporabu imovine koja je predmet ugovora, • prava primitka usluga od koncesionara,• imovine koncesije usluge koja je priznata u iz-

vještajnom razdoblju, uključujući i imovinu koju je davatelj koncesije posjedovao prije početka pružanja usluga a koja je predmet ugovora i sukla-dno odredbama Standarda je reklasi icirana kao imovina koncesije usluge,

• prava na primitak određene imovine na kraju raz-doblja koncesije usluga;

• mogućnosti obnove i prestanka koncesije; • drugih prava i obveze (primjerice, veliki remont) • obveza da se koncesionaru omogući pristup imo-

vini koja je predmet koncesije usluga ili nekoj drugoj (jedinici) imovine koja stvara novac (a u slučaju jamstva prava na naknadu);

• promjene u ugovoru nastale tijekom razdoblja.


RAČUNOVODSTVO

TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.



JAVNA NABAVA

1. Pitanje: U slučaju pregleda i ocjene ponuda iz članka 94. stavka 3. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11), mora li naručitelj tijekom pregleda obaviti provjeru svih pet točaka članka ili može zaustaviti analizu i pregled već na prvoj točki, ako ponuda nije npr. cjelovita?

Odgovor:

Sukladno odredbama članka 94. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11) (dalje u tekstu: Zakon), u postupku pregleda i ocjene ponuda, javni naručitelj prvo isključuje ponuditelja kod kojeg su stečeni razlozi za isključenje u skladu s člankom 67. Zakona (obvezni razlozi isključenja natjecatelja ili ponudite-lja), te člankom 68. Zakona (ostali razlozi isključenja natjecatelja ili ponuditelja, ako su traženi).

Nadalje, sukladno odredbama članka 94. stavka 2., nakon isključenja ponuditelja, javni naručitelj odbija ponudu ponuditelja, koji nije dostavio jam-stvo za ozbiljnost ponude, ako je traženo, odnosno, ako dostavljeno jamstvo nije valjano.

U ponudama koje su preostale nakon isključenja i odbijanja, javni naručitelj u skladu s uvjetima i za-htjevima iz dokumentacije za nadmetanje sljedećim redoslijedom provjerava:

1. oblik, sadržaj i cjelovitost ponude,2. ispunjenje uvjeta sposobnosti,3. ispunjenje zahtjeva vezanih za opis predmeta na-

bave i tehničke speci ikacije,4. računsku ispravnost ponude,5. ispunjenje ostalih uvjeta iz dokumentacije za nad-

metanje.

Obzirom da Zakon kao obligaciju propisuje redo-slijed provjere preostalih ponuda, naručitelj može odbiti ponudu nakon svakog od propisanih koraka (točaka), ako utvrdi da ponuda ne odgovara traže-nim uvjetima i zahtjevima iz dokumentacije za nad-metanje. Prilikom sastavljanja zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, naručitelj bi trebao voditi računa o navedenim propisanim odredbama.

* Glorija Raguž, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN

2. Pitanje: Može li javni naručitelj provesti na-bavu rabljenog (već korištenog) osnovnog sred-stva, odnosno stroja?

Odgovor:

Sukladno članku 2. točki 27. ugovor o javnoj naba-vi robe je ugovor o javnoj nabavi, koji nije ugovor o javnim radovima, a čiji je predmet kupnja robe, najam robe, zakup robe, leasing s ili bez opcije kupnje robe. Ugovor o javnoj nabavi, čiji je predmet isporuka robe, a koji kao sporedne uključuje i poslo-ve postavljanja i instalacije, smatra se ugovorom o javnoj nabavi robe.

Prilikom nabave rabljenog stroja, naručitelj treba vo-diti računa o visini procijenjene vrijednosti stroja:

A. za stroj procijenjene vrijednosti nabave jednake ili veće od 70.000,00 kuna naručitelj je obvezan provesti postupak javne nabave sukladno Zako-nu o javnoj nabavi (NN, br. 90/11), neovisno da li nabavlja rabljeni ili novi stroj. U dokumentaciji za nadmetanje, naručitelj mora opisati predmet na-bave na jasan, nedvojben, potpun i neutralan način, koji osigurava usporedivost ponuda, a što bi značilo, u ovom slučaju, da jasno navede da nabavlja rabljeni (već korišteni stroj). Nadalje, u opisu predmeta na-bave navodi sve okolnosti, koje su bitne za izvršenje ugovora (npr. mjesto isporuke, rokovi izvršenja, po-sebni zahtjevi vezani za izvršenje ugovora itd.);

B. za stroj procijenjene vrijednosti nabave manje od 70.000,00 kuna naručitelj ne treba primjenjiva-ti Zakon o javnoj nabavi, a sve sukladno članku 18. stavku 3. Međutim, naručitelj treba voditi računa da za predmete nabave, čija je procijenjena vrijed-nost jednaka ili veća od 20.000,00 kuna, a manja od 70.000,00 kuna, u plan nabave unosi podatke o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave, a što je primjenjivo i u navedenom slučaju.

3. Pitanje: Naručitelj provodi pregovarački po-stupak javne nabave bez prethodne objave za nabavu dodatnih nepredviđenih radova. Kako naručitelj određuje procijenjenu vrijednost na-bave za dodatne nepredviđene radove? Smatra-ju li se dodatni nepredviđeni radovi opcijama i mogućim obnavljanjima ugovora u smislu član-

UDK 657.2Glorija Raguž *

Primjena Zakona o javnoj nabavi kroz pitanja i odgovore


JAVNA NABAVA

ka 18. stavka 4. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/2011), a vezano uz izračun procijenjene vri-jednosti nabave?

Odgovor:

Sukladno odredbama članka 18. stavka 4. Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/11) izračun procijenjene vrijednosti nabave temelji se na ukupnom iznosu, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV-a). Pri izračunu procijenjene vrijednosti nabave, naruči-telj mora uzeti u obzir ukupnu vrijednost naba-ve, koja uključuje sve opcije i moguća obnavlja-nja ugovora. Nadalje, sukladno odredbama članka 19. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi, pri izračunu procijenjene vrijednosti nabave za ugovore o javnim radovima uzimaju se u obzir troškovi radova i uku-pna procijenjena vrijednost robe i/ili usluga nužnih za izvođenje radova, koje naručitelj stavlja na raspo-laganje izvođaču radova.

Dodatak osnovnom ugovoru u slučaju nabave dodatnih nepredviđenih radova ne predstavlja opciju ili obnavljanje ugovora. Stoga, naručitelj prilikom određivanja procijenjene vrijednosti nabave, kod dodatnih nepredviđenih radova, uzima u obzir samo procijenjenu vrijednost na-bave dodatnih nepredviđenih radova.

4. Pitanje: Naručitelj je u fazi sklapanja ugovora o javnoj nabavi s odabranim ponuditeljem ve-zano uz postupak javne nabave rekonstrukcije i opremanja objekta. U postupku javne nabave ponuditelj je u ponudi dostavio da će koristi-ti za izvođenje radova i podizvoditelje. Budući da odabrani ponuditelj ima važeću Suglasnost za izvođenje radova na građevinama skupine F, može li u međuvremenu (prije sklapanja ugovo-ra) odustati od navedenih podizvoditelja, te iz-vršiti radove samostalno?

Odgovor:

Sukladno Zakonu o javnoj nabavi (NN, br. 90/11) odredbama članka 99. stavcima 1. i 2. odluka o oda-biru postaje izvršna nakon proteka roka mirovanja. Izvršnošću odluke o odabiru nastaje ugovorni odnos (ugovor o javnoj nabavi). Nadalje, suklad-no članku 86. stavku 6. Zakona o javnoj nabavi oda-brani ponuditelj smije tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi mijenjati podizvoditelje za onaj dio ugovora o javnoj nabavi, koji je dao u podu-govor, samo uz pristanak naručitelja.

Obzirom da je ponuditelj već odabran, odnosno odluka o odabiru je postala izvršna i nastao je ugo-vorni odnos, ponuditelj može mijenjati podizvodi-telja, naravno samo uz pristanak naručitelja.

5. Pitanje: Kako se dokazuje ovlaštenje ponudi-telja (pravna osoba), koje je važno za izvršenje određenog ugovora, ako ovlaštenje glasi na izič-ku osobu koja je zaposlenik ponuditelja?

Odgovor:

Sukladno odredbama članka 70. Zakona o javnoj na-bavi (NN, br. 90/11) u slučaju dokazivanja pravne i poslovne sposobnosti svaki natjecatelj ili ponudi-telj mora u postupku javne nabave dokazati svoj upis u sudski, obrtni, strukovni ili drugi odgo-varajući registar države sjedišta gospodarskog subjekta. Navedeno se odnosi i u slučaju zajednice ponuditelja ili natjecatelja, odnosno svi članovi zajednice obvezni su pojedinačno dokazati svoju pravnu i poslovnu sposobnost u nadmetanju. U slučaju da se gospodarski subjekt javlja samostalno na nadmetanje, tada se ne može koristiti aktom ne-kog drugog gospodarskog subjekta u svrhu dokazi-vanja pravne i poslovne sposobnosti.

Upis u registar dokazuje se odgovarajućim izvo-dom, a ako se oni ne izdaju u državi sjedišta gos-podarskog subjekta, gospodarski subjekt može do-staviti izjavu s ovjerom potpisa kod nadležnog tijela. Napominjemo da izvod ili izjava ne smije biti starija od tri mjeseca, računajući od dana početka postupka javne nabave. Ako natjecatelj ili ponudi-telj mora posjedovati određeno ovlaštenje ili biti član određene organizacije kako bi mogao izvr-šiti određeni ugovor u državi njegova sjedišta, naručitelj ga mora tražiti da dokaže posjedova-nje važećeg ovlaštenja ili članstva.

Ako je sukladno posebnim propisima de inirano da gospodarski subjekt (pravna osoba) može obavljati određenu djelatnost samo kada njegovi zaposleni-ci kao izičke osobe posjeduju važeća ovlaštenja ili članstvo, tada ti dokazi služe za dokazivanje pravne i poslovne sposobnosti gospodarskog subjekta (npr. rješenje Komore inženjera).

6. Pitanje: Na koji način provesti postupak javne nabave za Projekt obnove objekta, koji se sastoji od dvije faze, a sredstva su osigurana u proraču-nu za 2013. godinu samo za I. fazu Projekta?

Odgovor:

A. U slučaju da je Projekt obnove objekta de iniran tako da se može podijeliti u dvije faze i to: I. faza izvođenje radova i II. faza opremanje obnovljenog objekta (roba), nabavu je moguće provesti s dva odvojena otvorena postupka javne nabave. U Planu nabave za 2013. godinu može se navesti predmet nabave: izvođenje radova I. faza Projekta obnove objekta, te odrediti procijenjenu vrijednost samo


JAVNA NABAVA

za de inirane radove. U 2013. godini može se prove-sti otvoreni postupak javne nabave u slučaju da je procijenjena vrijednost nabave jednaka ili veća od 70.000,00 kuna.

Nadalje, u Planu nabave za 2014. godinu može se odrediti predmet nabave: opremanje objekta II. faza Projekta obnove objekta (nabava robe), odrediti procijenjenu vrijednost nabave za de iniranu robu, te u slučaju da je procijenjena vrijednost nabave jed-naka ili veća od 70.000,00 kuna, provesti otvoreni postupak javne nabave.

B. Međutim, ako Projekt obnove objekta predstav-lja jednu nedjeljivu funkcionalnu cjelinu, u Planu nabave za 2013. godinu naručitelj može odredi kao predmet nabave: radovi na obnovi objekta (radovi i opremanje) I. faza Projekta, tada za procijenjenu vrijednost nabave određuje ukupnu procijenjenu vrijednost nabave (ukupne troškove radova i opre-manja za I. fazu i II. fazu Projekta), te istu vrijednost navodi u pozivu na nadmetanje i dokumentaciji za nadmetanje otvorenog postupka javne nabave.

U otvorenom postupku javne nabave, koji će se provesti u 2013. godinu za I. fazu Projekta obnove objekta, u pozivu na nadmetanje potrebno je predvi-djeti (opisati) da će se tijekom 2014. provesti prego-varački postupak javne nabave bez prethodne obja-

ve za II. fazu Projekta obnove objekta. Potrebno je naglasiti da se pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave može provesti unutar 3 godi-ne nakon sklapanja osnovnog ugovora.

Naime, sukladno odredbama članka 26. stavka 5. Za-kona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11) naručitelj može primijeniti pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave za nove radove, koji se sastoje u ponavljanju sličnih radova, koji se dodjeljuju gospo-darskom subjektu s kojim je isti javni naručitelj već sklopio osnovni ugovor, pod uvjetom da:

a. su takvi radovi u skladu s osnovnim projektom za koji je bio sklopljen osnovni ugovor,

b. je osnovni ugovor sklopljen u otvorenom ili ogra-ničenom postupku javne nabave,

c. je već u prvom pozivu na nadmetanje bila predvi-đena mogućnost primjene ovoga postupka,

d. je javni naručitelj pri određivanju procijenjene vrijednosti nabave uzeo u obzir ukupnu procjenu troškova novih radova, koji će se ponavljati, i

e. se ovaj postupak odvija unutar tri godine nakon sklapanja osnovnog ugovora.

Navedene odredbe se mogu primijeniti i u ovom slu-čaju.

www.spi.hr

UPRAVLJANJE IMOVINOM U JLS za sveobuhvatnu evidenciju imovine!

SPI/Registar nekretnina predstavlja jedinstv-

enu i sveobuhvatnu evidenciju svih pojavnih ob-

lika imovine u vlasništvu ili na upravljanju kako

jedinica lokalne samouprave tako i svih drugih

segmenata iz javnog sektora, a primjenljiv je i u

privatnom sektoru.

SPI/Registar nekretnina temelji se na poseb-

noj PRLS metodologiji koju je za potrebe USAID u

RH razvio The Urban Institute. Dosljedna primjena

PRLS metodologije i SPI REGISTRA NEKRETNINA u

praksi osigurava značajno povećanje proračunskih

prihoda od imovine, a time i znatno povećanje pri-

hoda proračuna.

Uvođenjem SPI REGISTAR NEKRETNINA osi-

gurava se bolja potpora razvoju lokalnog gosp-

odarstva i pribavljanje upravnih prihoda iz alter-

nativnih izvora. Posebno važna komponenta za

što kvalitetnije upravljanje imovinom i prostorom

je povezanost SPI REGISTRA NEKRETNINA sa Geo-

grafskim Informacijskim Sustavom (SPI/GIS).

SPI/Registar nekretnina


PLAĆE I NAKNADE

Pravo na korištenje godišnjeg odmora zaposlenika uređuje se Zakonom o radu (NN, br. 149/09, 60/11) i autonomnim izvorima radnog prava, odnosno Ugo-vorom o radu, Pravilnikom o radu te Kolektivnim ugovorom koji zakonski obvezuje poslodavca koji ih je potpisao ili je na njih proširena primjena. Du-žina trajanja godišnjeg odmora ovisi o određenom zakonskom minimumu koji se, sukladno unaprijed određenim kriterijima (npr. godine radnog staža, složenost poslova, otežani uvjeti rada, socijalni uvjeti i sl.), u autonomnim izvorima radnog prava, uvećava za određeni broj dana. Međutim, unatoč kriterijima propisanim u autonomnim izvorima prava i zakonom propisanom minimumu trajanja godišnjeg odmora, još uvijek postoje brojne nedou-mice i pitanja kao što su: koliki broj dana uzeti kao polazište, koji dani se uračunavaju u godišnji odmor, stjecanje prava na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora, odricanje od prava na godišnji odmor, pra-vo službenika na godišnji odmor koji radi s nepunim radnim vremenom i sl. Pored toga, dodatno nera-zumijevanje u praksi izazvali su blagdani i neradni dani određeni Zakonom, privremena nesposobnost za rad (bolovanje) u pogledu ukupnog trajanja go-dišnjeg odmora kao i izračunavanje prava na raz-mjerni dio godišnjeg odmora. Na aktualna pitanja u vezi prava na godišnji odmor državnih i lokalnih službenika i namještenika, autorica će odgovoriti kroz članak.

1. Godišnji odmor državnih službenika i namještenika

Zakonom o državnim službenicima (NN, br. 92/05, 107/08, 34/11, 34/12, 94/12, 37/13 i 38/13) uređen je radno-pravni odnos između državnih službenika i države kao poslodavca, jedinstvena pravila koja reguliraju prijam u državnu službu, klasi ikaciju radnih mjesta državnih službenika, stručno ospo-sobljavanje i usavršavanje kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza državnih službenika, kao i određena pitanja od značaja za uređivanje i ostvarivanje prava, obveza i odgovor-

* Vesna Šiklić Odak, dipl. iur., načelnica Sektora za politički su-stav i ljudska prava, Ministarstvo uprave.

nosti namještenika. Međutim, pitanje korištenja go-dišnjeg odmora državnih službenika i namještenika nije uređeno tim Zakonom, te se na to pitanje su-kladno članku 4. stavku 2. istog Zakona primjenjuju odredbe kolektivnog ugovora, odnosno opći propisi o radu. Dakle, na državne službenike i namještenike u pogledu prava na korištenje i trajanje godišnjeg odmora primjenjuje se Kolektivni ugovor za držav-ne službenike i namještenike (u daljnjem tekstu: Ko-lektivni ugovor, NN, br. 89/12) i Zakon o radu (NN, br. 149/09, 60/11).

1.1. Odredbe Kolektivnog ugovora o pravu na godišnji odmor

Odredbama Kolektivnog ugovora (čl. 13. – 30.) ure-đeno je pitanje godišnjeg odmora državnih službe-nika i namještenika. Radi usklađivanja s odredbama Zakona o radu (čl. 55.), kojim je propisano da radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna (st. 1.), a maloljetni radnik i radnik koji radi na po-slovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdrav-lja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godi-nu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana (st. 2.), sada je člankom 13. Kolektivnog ugovora (za razliku od ranije važećeg Kolektivnog ugovora) propisano da službenik ili namještenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni go-dišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i da osnovica za izračun godišnjeg odmora iznosi 18 radnih dana. Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umje-sto korištenja godišnjeg odmora (čl. 15. Kolektivnog ugovora). Prema članku 16. Kolektivnog ugovora, pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora, ne ura-čunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani. Pored toga, u trajanje godišnjeg odmora ne uraču-nava se razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik.

Prema članku 19. Kolektivnog ugovora, osnovica za izračun godišnjeg odmora (18 radnih dana) uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima (tak-sativno navedenim). Prema članku 20. Kolektivnog ugovora, slijepi službenik i namještenik, donator or-

UDK 330.1Vesna Šiklić Odak *

Pravo na godišnji odmor državnih i lokalnih službenika i namještenika


PLAĆE I NAKNADE

gana kao i službenik i namještenik koji radi na po-slovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće u potpunosti zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, ima pravo na najmanje 30 dana godišnjeg odmora.

1.2. Odricanje od prava na korištenje godišnjeg odmora

U članku 57. Zakona o radu uređeno je pravo na go-dišnji odmor i tog prava radnik se ne može odreći. Pravo na godišnji odmor zajamčeno je čak i Ustavom Republike Hrvatske gdje je u članku 55 propisana ništetnost sporazuma o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korište-nja godišnjeg odmora. Nadalje, člankom 61. Zakona o radu propisana je obveza poslodavca da radniku, kojem je prestao radni odnos, isplati naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, bez obzira na razlog neiskorištenog godišnjeg odmora. Ako se radniku ne omogući najkraći godišnji odmor ili se sklopi sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno ako se ne isplati radniku naknada za ne-iskorišteni godišnji odmor, to predstavlja najteži prekršaj poslodavca za koji kazna iznosi od 61.000 do 100.000 kn.

Prema članku 15. Kolektivnog ugovora ništavan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja go-dišnjeg odmora. Dakle, Kolektivnim ugovorom, kao i Zakonom o radu utvrđeno je da se državni službe-nici i namještenici ne mogu odreći prava na godišnji odmor, odnosno sporazumjeti s državnim tijelom da im se umjesto korištenja godišnjeg odmora isplati naknada.

1.3. Primjena povoljnijeg propisa

Prema članku 3. Kolektivnog ugovora, odredbe Ko-lektivnog ugovora primjenjuju se neposredno, osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za službeni-ke i namještenike povoljnije uređena drugim pro-pisima ili općim aktom. Prema članku 55. Zakona o radu, radnik ima za svaku kalendarsku godinu pra-vo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna (st. 1.), a maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera za-štite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zašti-titi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalen-darsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana (st. 2.).

U članku 56. Zakona o radu propisano je da se tra-janje godišnjeg odmora duže od najkraćeg propisa-nog odredbom članka 55. toga Zakona te broj radnih

dana koji se uračunavaju u godišnji odmor radni-ka, utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

S obzirom na prethodno citirane odredbe, vidljivo je da u pogledu najkraćeg trajanja godišnjeg odmora nije potrebno utvrđivati koji je propis povoljniji, ob-zirom da je članak 13., stavak 2. Kolektivnog ugovo-ra usklađen s člankom 55. Zakona o radu (najmanje 20 radnih dana, odnosno najmanje četiri tjedna).

Međutim, u pogledu najkraćeg trajanja godišnjeg od-mora za službenike i namještenike koji rade na po-slovima na kojima niti uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće u potpunosti zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, članak 20. Kolektivnog ugovora je povoljniji od članka 55., stavka 2. Zakona o radu, jer utvrđuje pravo tih službenika i namještenika na najmanje 30 dana godišnjeg odmora (6 tjedana), a članak 55., stavak 2. Zakona o radu utvrđuje najma-nje pet tjedana (25 dana godišnjeg odmora).

Nadalje, u odnosu na ukupno trajanje godišnjeg od-mora, nije potrebno uspoređivati koji je propis po-voljniji (čl. 19. Kolektivnog ugovora ili čl. 55. Zakona o radu) jer navedeno pitanje uopće nije uređeno u članku 55. Zakona o radu – isti uređuje pitanje naj-kraćeg trajanja godišnjeg odmora, a ne propisuje da su četiri tjedna godišnjeg odmora polazna osnovica za utvrđivanje ukupnog trajanja godišnjeg odmora s obzirom na mjerila propisana u kolektivnom ugovo-ru. Pri tome, članak 56. Zakona o radu upućuje da se utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora dužeg od naj-kraćeg propisanog člankom 55. toga Zakona te broja radnih dana koji se uračunavaju u godišnji odmor radnika, utvrđuje kolektivnim ugovorom.

Stoga, kod utvrđivanja ukupnog trajanja go-dišnjeg odmora treba primijeniti odredbe Ko-lektivnog ugovora (čl. 19.), odnosno kao pola-znu osnovicu za utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora treba uzeti 18 radnih dana, (sukladno Kolektivnom ugovoru, čl. 13. st. 2.; osnovica za izračun godišnjeg odmora), a ne četiri tjedna (20 radnih dana).

1.4. Utvrđivanje broja dana godišnjeg odmora

U Kolektivnom ugovoru (čl. 19.) propisano je da se trajanje godišnjeg odmora određuje tako da se osno-vica za izračun, odnosno 18 radnih dana, uveća za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih (t. 1. – t. 5.), s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može izno-siti više od 30 radnih dana u godini, osim u slučaju iz članka 20., stavka 1. Kolektivnog ugovora. Prema tom članku Kolektivnog ugovora, službenik, odno-


PLAĆE I NAKNADE

sno namještenik, ima pravo na uvećanje godišnjeg odmora s obzirom na pojedinačno određena mjerila (uvjete rada, složenost posla i stupanj stručne spre-me, dužinu radnog staža, posebne socijalne uvjete, ostvarene rezultate rada), pri čemu se pojedinačno određena mjerila utvrđuju na dan donošenja rješe-nja. Ako se koje od pojedinačno određenih mjerila izmijeni do početka korištenja godišnjeg odmora (npr. navršeni radni staž, broj malodobne djece) va-lja izmijeniti rješenje o godišnjem odmoru i uzeti u obzir nove činjenice (mjerila), a ako nije doneseno rješenje o korištenju godišnjeg odmora, pojedinač-no određena mjerila za uvećanje godišnjeg odmora utvrđuju se na dan stvarnog početka korištenja go-dišnjeg odmora.

Prema članku 19. Kolektivnog ugovora, godišnji od-mor iz članka 13., stavka 2. Kolektivnog ugovora, odnosno osnovica za izračun od 18 radnih dana uve-ćava se prema pojedinačno određenim mjerilima, kako je prikazano tablicom 1.

1. S OBZIROM NA UVJETE RADA:• rad na poslovima s otežanim ili posebnim uvjetima rada

2 dana

• rad u smjenama, turnusu ili redovni rad subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima određenim zakonom

1 dan

2. S OBZIROM NA SLOŽENOST POSLOVA I STUPANJ STRUČNE SPREME:

• rukovodećim državnim službenicima 4 dana• višim državnim službenicima 4 dana• nižim državnim službenicima 3 dana• namještenicima sa SSS 3 dana• namještenicima sa NSS 2 dana

3. S OBZIROM NA DUŽINU RADNOG STAŽA:• od navršenih 5 do navršenih 9 godina radnog staža

2 dana

• od navršenih 10 do navršenih 14 godina radnog staža

3 dana


4 dana


5 dana


6 dana


7 dana

• od navršenih 35 i više godina radnog staža

8 dana

4. S OBZIROM NA POSEBNE SOCIJALNE UVJETE:

• roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom

2 dana

• roditelju, posvojitelju ili skrbinku za svako daljnje malodobno dijete još po:

1 dan

• samohranom roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom

3 dana

• roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s invaliditetom, bez obzira na ostalu djecu

3 dana

• osobi s invaliditetom 3 dana• osobi s tjelesnim oštećenjem najmanje 50%

2 dana

5. S OBZIROM NA OSTVARENE REZULTATE RADA:

• službeniku ocijenjenom ocjenom izvanredan

3 dana

• službeniku ocijenjenom ocjenom odličan

2 dana

• službeniku ocijenjenom ocjenom dobar

1 dan

Uvećanje za izračun broja dana godišnjeg odmo-ra s obzirom na ostvarene rezultate rada i po-sebne socijalne uvjete

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o držav-nim službenicima (NN, br. 49/11), koji je stupio na snagu 7. svibnja 2011. godine (dakle, prije zaključi-vanja sada važećeg Kolektivnog ugovora) izmijenjen je članak 84. Zakona o državnim službenicima tako da se državni službenici ocjenjuju se ocjenom uspje-šan, višom ocjenom primjeran i izuzetan te nižom ocjenom zadovoljava i ne zadovoljava. Stoga je neja-sno zašto članak 19., stavak 5. Kolektivnog ugovora nije usklađen sa Zakonom o državnim službenicima. Međutim, u tom slučaju primijenit će se članak 69. navedenog Zakona o izmjenama i dopunama Zako-na o državnim službenicima, koji propisuje da se pri odlučivanju o pravima, obvezama i odgovornostima državnih službenika uzimaju u obzir ocjene kojima su službenici ocijenjeni u prethodnom razdoblju te se smatra da ocjene koje su državni službenici dobili sukladno dosadašnjim propisima odgovaraju ocje-nama iz ovoga Zakona, i to:

• dosadašnja ocjena izvanredan odgovara ocjeni izuzetan,

• dosadašnja ocjena odličan odgovara ocjeni primje-ran,

• dosadašnja ocjena dobar odgovara ocjeni uspješan,• dosadašnja ocjena zadovoljava odgovara ocjeni

zadovoljava,• dosadašnja ocjena ne zadovoljava odgovara ocjeni

ne zadovoljava.

U odnosu na uvećanje dana godišnjeg odmora s ob-zirom na posebne socijalne uvjete, Kolektivnim ugo-


PLAĆE I NAKNADE

vorom (čl. 19., st. 1., t. 4.) nije propisano uvećanje go-dišnjeg odmora samohranom roditelju, posvojitelju i skrbniku za svako daljnje malodobno dijete (kao što je to propisano za roditelja, posvojitelja ili skrb-nika u alineji 2., t. 4., čl. 19. Kolektivnog ugovora). Međutim, obzirom na intenciju ugovornih strana potpisnika Kolektivnog ugovora da se obzirom na posebne socijalne uvjete službenicima i namješte-nicima uveća godišnji odmor, mišljenja smo da se i samohranom roditelju, posvojitelju ili skrbniku s dvoje ili više djece uvećava godišnji odmor za svako daljnje malodobno dijete još po jedan dan (kako je to propisano i za roditelja, posvojitelja ili skrbnika u alineji 2., t. 4., čl. 19. Kolektivnog ugovora).

Uvjet za ostvarenje prava na godišnji odmor u godini koja prethodi godini u kojoj se službenik ili namještenik vratio na rad.

Pitanje uvjeta za ostvarenje prava na godišnji odmor u godini koja prethodi godini u kojoj se službenik ili namještenik vratio na rad (npr. pravo na godišnji od-mor nakon povratka s porodnog dopusta, bolovanja i sl.) jedno je od pitanja koje se postavlja prilikom primjene članka 26. Kolektivnog ugovora, odnosno članka 58. Zakona o radu, odnosno primjene povolj-nijeg propisa. Zakonom o radu (čl. 58.), radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima, prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor određen tako propisan odred-bom članka 55. i članka 56. ovoga Zakona nakon šest mjeseci neprekidnog rada, dok je člankom 26. Kolektivnog ugovora propisano da godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora, koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je ste-čen zbog bolesti ili porodnog dopusta, odnosno zbog vojne vježbe ili drugog opravdanog razloga, službe-nik i namještenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine.

Dakle, kako Kolektivnim ugovorom nije predviđen uvjet iz članka 58. Zakona o radu (da je radnik radio najmanje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad), smatra se da je u tom po-gledu Kolektivni ugovor povoljniji od Zakona o radu, pa se isti i primjenjuje kao propis koji je povoljniji za službenika ili namještenika. Stoga, npr. službenik ili namještenik koji u prethodnoj godini nije radio niti jedan dan zbog bolovanja, uslijed održavanja trud-noće ili porodnog dopusta ili porodnog dopusta do navršene treće godine života djeteta (za blizance, treće i svako sljedeće dijete) temeljem članka 14. Za-kona o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08), ima pravo iskoristiti cijeli godišnji odmor za tu godinu, ali do 30. lipnja tekuće godine. Međutim, za vrijeme mirovanja prava i obveza iz

službe, kao što je slučaj po povratku na posao nakon isteka prava iz članka 22. Zakona o rodiljnim i ro-diteljskim potporama (službenica koja je, nakon što je istekao porodni dopust, koristila pravo jednog od roditelja djeteta da ne radi dok dijete ne navrši tri godine života), službenica nema pravo na korištenje godišnjeg odmora iz prethodne godine, u kojoj su joj mirovala prava i obveze iz službe odnosno radnog odnosa.

1.5. Korištenje prava na razmjerni dio godišnjeg odmora

Prema Kolektivnom ugovoru (čl. 18., st. 1.), službe-nik i namještenik koji u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije ostvario pravo na go-dišnji odmor, jer nije proteklo 6 mjeseci neprekid-nog rada, ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada. Dakle, pravo na puni godišnji odmor službenik i namješte-nik stječe nakon šest mjeseci neprekidnog rada, su-kladno članku 17. Kolektivnog ugovora, a pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora iz članka 18., stav-ka 1. Kolektivnog ugovora odnosi se samo na služ-benike i namještenike koji u kalendarskoj godini u kojoj su zasnovali radni odnos nije proteklo više od šest mjeseci i ako im radni odnos prestaje prije nego što navrše šest mjeseci neprekidnog rada. Stoga se razmjerni dio godišnjeg odmora iz članka 18. Ko-lektivnog ugovora ne odnosi na službenike i namje-štenike koji imaju više od šest mjeseci neprekidnog rada, bez obzira kada im prestaje služba, odnosno radni odnos. Pri tome treba naglasiti da spomenutih šest mjeseci uključuje i bolovanje, blagdane i zako-nom propisane neradne dane.

Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora službenik i namještenik može koristiti krajem kalendarske go-dine u kojoj je stekao pravo na razmjerni dio godiš-njeg odmora (pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg


PLAĆE I NAKNADE

odmora za svaki navršeni mjesec dana rada). Odred-ba članka 26. Kolektivnog ugovora kojom je propi-sano da se godišnji odmor koji nije korišten u kalen-darskoj godini u kojoj je stečen, može iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, odnosi se na godišnji odmor ili njegov dio koji nije iskorišten u kalendarskoj go-dini u kojoj je stečen, uključujući i razmjerni dio go-dišnjeg odmora iz članka 18. Kolektivnog ugovora.

1.6. Pravo na korištenje godišnjeg odmora kada službeniku prestaje služba na određeno vrijeme

Sukladno Zakonu o državnim službenicima (čl. 133.), državnom službeniku prestaje državna služ-ba na određeno vrijeme istekom roka na koji je služ-benik primljen u službu. Stoga, državni službenik istekom roka na koji je primljen u državnu službu na određeno vrijeme, nema pravo na korištenje godiš-njeg odmora (neovisno o razlozima zbog kojih nije ranije iskoristio godišnji odmor), jer mu je prestala državna služba (nema mogućnosti produženja dr-žavne službe radi korištenja godišnjeg odmora).

1.7. Naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora

Prema članku 14. Kolektivnog ugovora, službeniku i namješteniku se za vrijeme korištenja godišnjeg od-mora isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Sukladno članku 41., stavku 1. Kolektivnog ugovora, plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnov-nu plaću, a prema stavku 3. istog članka, dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, doda-ci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uveća-nja plaće navedena u članku 44. Kolektivnog ugovora. Osnovna plaća je umnožak koe icijenta složenosti po-slova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža (čl. 41., st. 2. Kolektivnog ugovora). Stoga se pod naknadom plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu podrazumijeva plaća (osnovna plaća i do-daci na osnovnu plaću) koju službenik i namještenik ostvaruje za rad u redovnom radnom vremenu.

Materijalna prava službenika i namještenika, od-nosno novčani primitci (čl. 50., 51., 52., 54., 55., 56., 58., 59., 62., 63., 64. i 66 Kolektivnog ugovora) ne smatraju se dodacima na osnovnu plaću u smislu čl. 41. Kolektivnog ugovora. Međutim, u slučaju da se navedena materijalna prava temeljem Zakona o radu smatraju dodacima na osnovnu plaću, primje-njuje se Zakon o radu kao povoljniji propis, obzirom da je člankom 3. Kolektivnog ugovora propisano da

se odredbe ovoga Ugovora primjenjuju neposredno, osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za služ-benike i namještenike povoljnije uređena drugim propisima ili općim aktom.

1.8. Naknada plaće kada je službenik bio na bolovanju u prethodna tri mjeseca

U Kolektivnom ugovoru (čl. 14., st. 2.) propisano je da državnom službeniku i namješteniku čija je na-rav službe (posla) takva da mora raditi prekovre-meno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna 3 mjeseca.

U praksi se pojavila dvojba oko izračuna plaće u slučaju kada službenik ili namještenik nije ostvario plaću u prethodna tri mjeseca, nego naknadu plaće za bolovanje. Obzirom na intenciju ugovornih strana Kolektivnog ugovora za zaključiti je da se pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini tri posljed-nje prosječne plaće koje je ostvareno za puno radno vrijeme prije mjeseca u kojem je korišteno bolovanje računa unazad od mjeseca u kojem je službenik ili namještenik ostvario pravo na godišnji odmor, tako da se naknada plaće obračunava prema prethodna tri mjeseca u kojima službenik nije bio niti jedan dan na bolovanju, pri čemu ta tri prethodna mjeseca ne moraju biti uzastopna.

2. Godišnji odmor lokalnih službenika i namještenika

Zakonom o službenicima i namještenicima u lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 86/08. i 61/11.) uređuje se prijam u službu te prava, obveze i odgovornosti službenika u upravnim odjeli-ma i službama (upravnim tijelima) lokalne i područ-ne regionalne samouprave, kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza službenika i namještenika. Navedenim Zakonom radno-pravni status službenika i namještenika u upravnim tijeli-ma jedinica lokalne samouprave i jedinica područ-ne (regionalne) samouprave uređen je u cijelosti, uz uvažavanje potreba i posebnosti službe u lokalnoj samoupravi.

Međutim, materijalna i druga prava službenika i namještenika u upravnim tijelima lokalnih jedini-ca koja proizlaze iz radnog odnosa, kao na primjer pravo na godišnji odmor te pravo na regres, mogu se urediti kolektivnim ugovorom sklopljenim između ovlaštenih predstavnika sindikata i općinskog na-čelnika, gradonačelnika odnosno župana. Na pitanja


PLAĆE I NAKNADE

koja nisu uređena navedenim zakonom, propisima donesenim na temelju zakona ili kolektivnim ugo-vorom primjenjuju se opći propisi o radu. Pri tome, potrebno je istaknuti da, ukoliko nije sklopljen nave-deni kolektivni ugovor, predstavničko tijelo jedinice samouprave može donijeti odluku prema kojoj se na zaposlene u upravnim tijelima jedinice samouprave primjenjuje Kolektivni ugovor za državne službeni-ke i namještenike, pa se u tom slučaju odredbe tog Kolektivnog ugovora primjenjuju temeljem odluke predstavničkog tijela jedinice samouprave ili općim aktom regulirati pitanja vezana za ostvarivanje pra-va službenika i namještenika koja proizlaze iz njiho-vog radnog statusa.

2.1. Trajanje godišnjeg odmora

2.1.1. Najmanje trajanje

Prema Zakonu o radu (čl. 55.), radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 4 tjedna (st. 1.), a maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana (st. 2.).

To znači da, ako radnik ima petodnevni radni tjedan, ima pravo na najmanje 20 radnih dana, a ako rad-nik ima šestodnevni radni tjedan, tada ima pravo na najmanje 24 radna dana. Dakle, službenici i na-mještenici u upravnim tijelima jedinica samouprave imaju pravo na plaćeni godišnji odmor od najmanje 20 radnih dana, ukoliko trajanje godišnjeg odmora dužeg od najkraćega propisanog navedenom odred-bom nije određeno kolektivnim ugovorom, u tom se slučaju primjenjuju odredbe kolektivnog ugovora kao povoljnijeg propisa.

2.1.2. Ukupno trajanje

U Zakonu o radu (čl. 56.) propisano je da se traja-nje godišnjeg odmora duže od najkraćeg propisanog odredbom članka 55. toga Zakona, te broj radnih dana koji se uračunavaju u godišnji odmor radnika utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. U trajanje godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani i neradni dani određeni zakonom, kao i razdoblje privremene nesposobno-sti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik. Gornja granica trajanja godišnjeg odmora nije određena Za-konom o radu, ali može biti određena pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom.

Obzirom na navedenu odredbu Zakona o radu, ra-zvidna je nužnost sklapanja kolektivnog ugovora u

jedinicama samouprave, kojima bi se odredilo uku-pno trajanje godišnjeg odmora službenika i namje-štenika, odnosno uvećanje polazne osnovice (naj-kraće trajanje godišnjeg odmora) prema pojedinač-no određenim mjerilima u odnosu na uvjete rada, složenost poslova, dužinu radnog staža, socijalne uvjete i sl. U onim jedinicama u kojima se nije sklo-pio kolektivni ugovor, ukupno trajanje godišnjeg od-mora utvrđuje se općim aktom jedinice. Također je potrebno istaknuti da s obzirom kako gornja granica trajanja godišnjeg odmora nije određena Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom ili općim aktom, jedini-ce mogu utvrditi i druge dane koji se ne uračunavaju pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora, kao npr. subote i nedjelje.

2.2. Stjecanje prava na godišnji odmor

Prema Zakonu o radu (čl. 58.), radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Pri-vremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti gra-đana u obrani ili drugi zakonom određeni slučaj op-ravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stjecanja prava na godišnji odmor.

2.3. Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora

Prema članku 59. Zakona o radu, radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora, za svakih navršenih mjesec dana rada, u slučaju:

• ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao rad-ni odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnog roka iz članka 58., stavka 1. ovoga Zakona, nije stekao pravo na godišnji odmor,

• ako radni odnos prestane prije završetka šes-tomjesečnoga roka od dana zaposlenja te

• ako radni odnos prestane prije 1. srpnja.

Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora, naj-manje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovi-ca mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.

2.4. Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeni-ci i namještenici u upravnim tijelima jedinice sa-mouprave imaju pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, odnosno općim aktom jedinice, a najmanje, prema odredbi članka 60., Zakona o radu, u visini njihove prosječne mje-sečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući


PLAĆE I NAKNADE

sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju na-knadu za rad). Također, prema članku 61. Zakona o radu, u slučaju prestanka službe, službenik koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, ima pravo na naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, koja se određuje razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.

2.5. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

Prema Zakonu o radu (čl. 62.), službenici i namje-štenici imaju pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela, osim ako se sa čelnikom upravnog tijela druk-čije ne dogovore. To znači da je čelnik tijela obvezan omogućiti službeniku korištenje godišnjeg odmora u jednom dijelu. Ako službenik koristi godišnji od-mor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskori-stiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna. Neiskorišteni dru-gi dio godišnjeg odmora službenik ili namještenik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine. Službenik ili namještenik ne može pre-nijeti u slijedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora, ako mu je bilo omogućeno korištenje tog odmora. Iznimno, godišnji odmor koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditelj-ski i posvojiteljski dopust, službenik i namještenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine (bez obzira koliko je radio u prethodnoj godini).

2.6. Raspored korištenja godišnjeg odmora

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje čelnik tijela u skladu s kolektivnim ugovorom, odnosno pravilnikom o radu, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, te o rasporedu obavještava službenike.

Službeniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca, a poslodavci ne po-stignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora poslodavci su dužni omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema njegovom zahtjevu. Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmo-ra moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive službenicima. Najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmo-ra službenika se mora obavijestiti o trajanju godiš-njeg odmora i razdoblju njegovog korištenja. Jedan dan godišnjeg odmora službenik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti čelni-ka upravnog tijela najmanje tri dana prije njegovog korištenja, ako kolektivnim ugovorom nije određen drukčiji rok.

2.7. Pravo na godišnji odmor za vrijeme trajanja raspolaganja

Prema odredbi Zakona o službenicima i namješteni-cima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupra-vi (čl. 107., st. 2.), službenici stavljeni na raspolaga-nje ostvaruju pravo na naknadu plaće i druga prava iz službe u upravnom tijelu u kojem je doneseno rje-šenje o stavljanju na raspolaganje.

Stoga, službenik koji je rješenjem stavljen na raspo-laganje ima pravo koristiti godišnji odmor za vrije-me trajanja roka raspolaganja. Pri tome, potrebno je istaknuti sljedeće: imajući u vidu odredbu članka 106. stavka 1. Zakona o službenicima i namješteni-cima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoup-ravi, kojom je propisano da se na dužinu i tijek roka raspolaganja primjenjuju opći propisi o radu koji se odnose na dužinu i tijek otkaznog roka - da je odred-bom članka 113., stavka 2. Zakona o radu, propisano da otkazni rok, između ostalog, ne teče za vrijeme trajanja godišnjeg odmora, te je razvidno da rok ras-polaganja ne teče za vrijeme trajanja godišnjeg od-mora službenika stavljenog na raspolaganje.


[email protected]



Programe Unije provodi izravno iz Bruxellesa Eu-ropska komisija. U ovom tekstu autor piše o dva potpuno nova programa pripremljena za iduće pro-gramsko razdoblje od 2014. do 2020. godine. To su Horizon 2020 i COSME, programi koji bi, kako zbog svoje inancijske izdašnosti, tako i zbog područja koja pokrivaju trebali biti posebno interesantni hrvatskim institucijama, poduzetnicima i drugim sektorima.

1. UvodEuropska unija ciljeve i prioritete svojih politika (kohezijska, poljoprivredna, ribarska itd.), te razne tematske prioritete (istraživanje i razvoj, inovacije, energetska učinkovitost, poticanje poduzetništva itd.) podupire raznim programima, fondovima i i-nancijskim instrumentima.

Kod većine programa i fondova (strukturni i kohe-zijski fond, fond za ruralni razvoj) odgovornost i upravljanje podijeljeno je između Europske komisije i zemalja članica. Glavnina EU sredstava (oko 76% EU proračuna) čine fondovi kojima se upravlja za-jednički između EU i zemlje članice.

Kod ovih fondova, odnosno fondova tzv. podijeljenog upravljanja, odgovornost za upravljanje podijeljena je između Komisije i zemlje članice na sljedeći način:

• Komisija pregovara i odobrava prijedloge razvoj-nih programa i alokaciju sredstava,

• institucije zemlje članice i regija upravljaju pro-gramima, provode ih kroz odabir projekata, nad-ziru provedbu i ocjenjuju ih,

• Komisija je uključena u praćenje i nadzor progra-ma, isplaćuje odobrene troškove i provjerava su-stav inancijskog upravljanja i kontrola.

U drugom slučaju, kod tzv. Programa Unije sve gore navedeno obavlja izravno iz Bruxellesa Europska komisija.

Može se reći da je najvažnija vanjska razlika, vidljiva korisnicima EU sredstava, između ovih dviju kate-gorija u tome tko raspisuje natječaje i sklapa ugovo-re s korisnicima.

U prvom slučaju, dakle kod fondova podijeljenog upravljanja, natječaje raspisuju te ugovore s korisni-

* Željko Tufekčić, mag. oec., Plavi partner d.o.o.

cima potpisuju ovlaštena i odgovorna tijela zemlje članice dok u drugom slučaju to čini sama Europska komisija ili tijelo koje je ona ovlastila. Cilj ovih pro-grama je potaknuti i promicati suradnju između zemalja članica u različitim područjima poveza-nim sa zajedničkim politikama Europske unije.

2. Horizon 2020 – Okvirni program za istraživanje i inovacije

Horizon 2020 novi je inancijski instrument koji treba poduprijeti prioritet Inovativna Unija, te ojača-ti globalnu konkurentnost EU. Horizon 2020 treba pridonijeti gospodarstvu utemeljenom na znanju i inovacijama tako da osigura sredstva za inanci-ranje istraživanja, razvoja i inovacija. U razdoblju 2014-2020 ovaj će instrument na raspolaganju ima-ti proračun od 80 milijardi eura (prema prijedlogu višegodišnjeg inancijskog okvira). Horizon 2020 će kombinirati i objediniti sva dosadašnja sredstva za istraživanje i inovacije trenutno na raspolaganju kroz FP (Framework programmes for research and technical development), CIP (Competitivness and In-novation Framework Programme) i EIT (European Institute of Innovation and Technology) program.

Program će imati puno jednostavniju arhitekturu i procedure, manje administracije i jednostavniji su-stav kontrole, a s obzirom na objedinjavanje, ovo će značiti da se sve odvija prema jedinstvenim pravili-ma. Predviđa se da će biti dovoljno 100 dana od pod-nošenja zahtjeva do dobivanja potpore.

Potpora Horizon 2020 programom namijenjena istraživanju i inovacijama, imat će ciljeve:

a) Izvrsnost u znanosti, jačanjem europske pozicije u znanosti, za što proračun iznosi 24,6 milijardi eura.

UDK 332.1Željko Tufekčić *

Programi Unije



Ovo će osigurati visoki priljev sredstava najvišoj ra-zini znanosti u Europi, u cilju povećanja razine iz-vrsnosti u europskoj znanstvenoj bazi i osiguranja stalnog dotoka sredstava i stvaranje znanstvenika svjetske klase. Ovaj će program podržati najbolje ideje, razviti talente u Europi, osigurati istraživači-ma i znanstvenicima pristup vrhunskoj infrastruk-turi, te učiniti Europu atraktivnom lokacijom za naj-bolje svjetske znanstvenike.

Program će u okviru ove komponente:

• osigurati potporu najtalentiranijim i najkreativ-nijim pojedincima, i njihovim timovima za istra-živanja na najvišoj razini;

• pomagati zajednička istraživanja, kako bi se ot-vorila nova i obećavajuća područja istraživanja i inovacija u području ključnih razvojnih tehnolo-gija budućnosti;

• omogućiti istraživačima vrhunsku obuku i mo-gućnosti razvoja karijera kroz Marie Curie pro-gram i aktivnosti;

• osigurati Europi vrhunsku istraživačku infra-strukturu (uključujući e-infrastrukturu) dostup-nu svim istraživačima u Europi i šire.

b) Konkurentnu industriju, jačanjem industrij-skog vodstva u inovacijama - za što je izdvojeno 17,9 milijardi eura.

Cilj je učiniti Europu puno atraktivnijom lokacijom za ulaganje u istraživanje i inovacije promoviraju-ći aktivnosti, koje je samo gospodarstvo odredilo kao važne i potrebne. Ovo će značiti osiguravanje značajnih ulaganja u ključne industrijske tehnolo-gije, povećanje potencijala rasta europskih tvrtki osiguravajući im odgovarajuću razinu sredstava, te pomoć europskim inovativnim malim i srednjim po-duzetnicima, da izrastu u svjetske lidere.

Program će u okviru ove komponente:

• graditi vodstvo u industrijskim tehnologijama s posebnom podrškom ICT sektoru, nanotehnolo-giji, naprednim materijalima, biotehnologiji, sve-mirskoj industriji, naprednoj proizvodnji i obradi;

• osigurati potporu raznim aktivnostima koje će komercijalizirati akumulirane koristi i kombi-nirati rezultate i mogućnosti ključnih razvojnih tehnologija (gore pobrojanih);

• osigurati pristup fondovima rizičnog kapitala,• osigurati široku potporu za inovativne male i sre-

dnje poduzetnike.

c) Bolje društvo, za što je rezervirano 31,7 mili-jardi eura, kako bi pomoglo rješavanje najvažnijih društvenih problema poput: klimatskih promjena, razvoj održivog prometa i mobilnosti, povećavanje

dostupnosti obnovljive energije, sigurnost i isprav-nost hrane te starenje populacije.

Financiranje će biti orijentirano na sljedeće izazove:

• zdravlje i demografske promjene,• sigurnost hrane, održiva poljoprivreda, more i

morska istraživanja i bio gospodarstvo,• sigurna, čista i učinkovita energija,• pametan, zelen i integriran transport,• klimatske promjene, učinkovitost korištenja re-

sursa i sirovina,• uključivo, inovativno i sigurno društvo.

Horizon 2020 navedene će izazove rješavati tako da osigurava vezu između istraživanja i tržišta, od-nosno primjene. Orijentiranost tržištu rezultirat će partnerstvima s privatnim sektorom kako bi se osi-gurala potrebna sredstva. Oko 60% Horizon sred-stava bit će orijentirano održivom rastu (klimatske promjene i učinkovitost korištenja resursa).

Važna usmjerenost ovog novog programa su mali i srednji poduzetnici (dalje u tekstu: MSP). Procje-njuje se da će oko 15% ukupnih sredstava programa iskoristiti upravo mali i srednji poduzetnici (MPS). Sijedom toga, program će podupirati sve vrste ino-vativnih MSP-a koji pokazuju volju za rast, razvoj i internacionalizaciju. Pomoć će biti osigurana za sve vrste inovacija – tehnološke, ne-tehnološke te inova-tivne usluge.

Također, posebno je važno da će MSP-ovi pomoć moći dobiti za sve faze razvoja – od ideje do komer-cijalnog proizvoda spremnog za tržište:

• Faza 1: Ocjena koncepta i održivosti – MSP će do-biti pomoć temeljem ocjene znanstvene i tehničke



održivosti, te komercijalnog potencijala nove ideje kako bi se razvio inovativni projekt. Pozitiv-na ocjena u ovoj fazi pretpostavka je za nastavak inanciranja u idućoj.

• Faza 2: Istraživanje i razvoj, testiranje, prototip: pomoć u istraživanju i razvoju s posebnim na-glaskom na testiranja, prototip, dizajn, razvoj ino-vativnih procesa, proizvoda i usluga, ocjena kara-kteristika itd.

• Faza 3: Komercijalizacija: pomoć za potporne aktivnosti, omogućavanje pristupa privatnom ka-pitalu, fondovima rizičnog kapitala, umrežavanje, povezivanje, obuku, mentorstvo i savjetovanje itd.

Ovo naglašeno pojednostavljivanje procedure odo-bravanja potpore novim programima će se primje-njivati na male i srednje poduzetnike, kako bi im se olakšao pristup i dodatno rasteretili njihove i admi-nistrativni i inancijski kapaciteti (ili resursi). Važan aspekt Programa je i komponenta novih inancijskih instrumenata MSP-ima dostupnim u obliku zaduži-vanja (kredit, jamstva) ili kapitala.

3. COSME - Competitiveness and SMEs Programme

Poduzeća, posebice mali i srednji poduzetnici, naj-značajnije doprinose gospodarskom rastu i zapo-šljavanju, a da bi se ostvarili prioriteti pametnog i održivog rasta te zapošljavanja, konkurentnost po-duzetnika mora biti u središtu pozornosti u nared-nom razdoblju. Otežana mogućnost inanciranja po-duzetničkih projekata, nedostatak poduzetničkog duha, brojne administrativne i tržišne barijere, ote-žano pokretanja poslovanja, ograničeni kapaciteti malih i srednjih poduzetnika za prelazak na zeleno gospodarstvo te otežan pristup vanjskim tržištima (EU i globalnom) problemi su s kojima se EU podu-zetnici suočavaju.

Program COSME ima na raspolaganju ukupni prora-čun od 2,5 milijardi eura čime će jačati konkuren-tnost i održivost europskih poduzeća, promovirati poduzetništvo te poticati osnivanje i rast malih i srednjih poduzetnika.

Aktivnosti i projekti koji će biti inancirani imat će ciljeve:

a) Poboljšanje okvirnih uvjeta poslovanja kako bi se ojačala konkurentnost i održivost EU podu-zeća uključujući i turistički sektor

• Unapređenje regulatornog i gospodarskog okru-ženja za MSP,

• Potpora dosljednosti i ujednačenosti u provedbi politike prema MSP-ima,

• Razmjena najbolje prakse i sektorskih inicijativa,• Jačanje sektora u kojima MSP imaju značajan udio.

b) Promoviranje poduzetništva

• Promoviranje poduzetništva poboljšavajući ok-virne uvjete koji utječu na razvoj poduzetništva,

• Posebna pozornost i pomoć mladim poduzetnici-ma, novim i potencijalnim poduzetnicima te žen-ama poduzetnicama,

• Potpora zemljama članicama u jačanju poduzet-ničkog obrazovanja i vještina, posebice među no-vim i potencijalnim poduzetnicima.

c) Poboljšavanje pristupa inanciranju SME-a u obliku kapitala (equity) i duga

• Pomoć aktivnostima koje MSP-ima olakšavaju i poboljšavaju pristup inanciranju u početnoj (start up) fazi i fazi rasta. Ova pomoć bit će komple-mentarna, odnosno nadopunjavat će se s drugim inancijskim instrumentima kohezijske politike,

ali i nacionalnim programima. Ove će aktivnosti stimulirati ponudu od instrumenata duga (kredit, jamstva) do kapitala, što bi značajno trebalo ola-kšati inanciranje malih i srednjih poduzetnika, i pomoći u rješavanju ovog velikog problema podu-zetnika u cijeloj EU.

• Europska komisija će razviti mjere koje poboljšav-aju mogućnosti inanciranja preko granica zemlje članice, te inanciranje u više zemalja (osnivanje npr. venture capital fonda u jednoj zemlji članici omogućit će automatski njegov rad u cijeloj EU), što bi trebalo dovesti do okrupnjavanja i veće konkurentnosti fondova rizičnog kapitala u EU.

d) Poboljšavanje pristupa tržištu unutar EU i šire

• U cilju jačanja konkurentnosti i pristupa tržištu europskih poduzetnika Komisija će nastavi-ti s potporom mreži Enterprise Europe Network



(mreža od oko 600 međusobno povezanih članica koja malim poduzetnicima pomaže u pristupu i nastupu na tržištu, poduzetnik na jednom mjestu dobije informacije i pomoć za nastup na tržištu).

• Pomoć poduzetnicima u nastupu na jedinstve-nom EU tržištu uključujući pružanje informaci-ja i jačanje svjesnosti o koristima izlaska na EU tržište.

• Posebne mjere potpore za izlazak MSP-a na međunarodno, globalno tržište, mjere u području standarda i zaštite intelektualnog vlasništva.

• Ujednačavanje regulatornog okvira između EU i trećih zemalja u području industrijskih proizvoda i industrijske politike.

4. Mjere u okviru novih programa

Financiranje poduzetnika

Oba ova programa trebala bi pomoći poduzetnici-ma u lakšem ostvarivanju inanciranja svojih pro-jekata na inancijskom tržištu. Naime, nedostatak odgovarajućih instrumenata inanciranja, posebice fondova rizičnog kapitala, koji bi pratili poduzetni-ke i njihove projekte u ranim fazama i fazama rasta jedno je od značajnijih ograničenja rasta i razvoja EU gospodarstva uočenih u proteklom razdoblju. Naime, EU gospodarstvo se u dijelu vanjskog inan-ciranja najvećim dijelom oslanja na banke, odnosno bankovne kredite (80%), a svega 2% na fondove ri-zičnog kapitala (u USA čak 14%).

Ovi pokazatelji ukazuju na činjenicu da ne postoji dovoljno fondova kapitala, koji su spremni preuzeti veći rizik, ali i omogućiti realizaciju razvojnih proje-kata i rasta malih i srednjih poduzetnika, te ostvari-ti i značajniji povrat za uloženi kapital. Stoga je Ko-misija u okviru COSME programa značajan naglasak stavila upravo na ovakve instrumente inanciranja koji trebaju pomoći MSP u fazama rasta i razvoja. Mjere unutar ovog programa ići će u smjeru razvo-ja inancijskih instrumenta s ciljem poboljšavanja pristupa tržištu kapitala i tržištu duga (olakšanog zaduživanja).

Mjere za poboljšanje zaduživanja MSP-a

Komisija je predložila inancijski model za inan-ciranje kreditom za poduzeća, koji će poduprijeti njihov rast, istraživanje i inovacije, koji će osigurati jamstvo i druge oblike podjele rizika kako bi pota-knuo posuđivanja sredstava odnosno kreditiranje malih i srednjih poduzetnika, uključujući posebice

MSP-e orijentirane istraživanju i inovacijama. Fon-dovi i instrumenti koji će osiguravati sredstva za ove inancijske instrumente su upravo COSME i Ho-rizon 2020.

Program COSME će poduzećima, a posebice malim i srednjim, osiguravati jamstvene linije za kredite, koji će ponuditi jamstva za:

• zaduženja putem kredita ili leasinga, kako bi se MSP-ima olakšao pristup inanciranju putem za-duživanja,

• sekuritizaciju zaduženja MSP-a kako bi se omo-gućilo dodatno inanciranje dugom za potrebe ra-sta.

Ovaj će instrument jamstvom pokrivati kredite do 150.000 eura i minimalne ročnosti od 12 mjeseci.

Mjere za poboljšanje pristupa kapitalu i drugom rizičnom inanciranju

Europska komisija je za iduće razdoblje predvidjela model inanciranja kapitala, koji će biti okrenut ula-ganju u rast, istraživanje i inovacije u poduzećima. Ovaj će instrument osiguravati rizični kapital ( i-nancijski kapital koji se osigurava u ranoj, odnosno početnoj fazi poduzeća, početnicima s visokim po-tencijalom rasta i s tim povezanim visokim rizikom) ili mezzanine inanciranje ( inanciranje kreditom, ali s mogućnosti pretvaranja u kapital) za poduzeća u njihovoj ranoj fazi, ali i u fazama rasta.

Ove će mogućnosti biti inancirane putem progra-ma COSME (za fazu rasta) i Horizon 2020 (za ranu i početnu faza). I ova će se dva programa međusob-no nadopunjavati. Uspjeh samog programa mjerit će se postotkom rasta EU industrije u odnosu na rast ukupnog GDP-a, rastom proizvodnje u eko-in-dustrijama, promjenom administrativnog optere-ćenja malih i srednjih poduzetnika, rastom malih i srednjih poduzetnika (dodana vrijednost i broj za-poslenih) te porastom prometa kod malih i srednjih poduzetnika.

Razvidno je da oba programa pružaju dodatne i važ-ne mogućnosti hrvatskom društvu i gospodarstvu u odnosu na sredstva odobrena izravno Republici Hrvatskoj. Ovi programi pokrivaju goruće izazove s kojima se suočava društvo i gospodarstvo Europske unije, a koji su vrlo aktualni i u Hrvatskoj. Stoga je vrlo važno prepoznati mogućnosti koje ovi progra-mi nude, te se u čim većoj mjeri uključiti u korištenje tih mogućnosti.



O KNJIZI EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020U koje će sektore EU najviše ulagati? Koji su najvažniji fondovi i što inanciraju? Kakvi će se projekti inancirati?

Upravo izlazi iz tiska jedinstvena publikacija koja daje odgovore na ova i mnoga druga pitanja. Knjiga ‘EU politike i fondovi 2014-2020’ na jednom mjestu, na hr-vatskom jeziku, objedinjuje i sažima sve najvažnije EU strategije i politike za iduće programsko razdoblje. Također, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU inancijskih instrumenata pripremljenih za novo programsko razdoblje.

Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike tijela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržavati, kako treba biti osmišljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga te koji i kakvi su projekti najpoželjniji.

U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće biti potrebnije proniknuti i razumjeti sustave inanciranja kroz EU fondove kako bi se mogle iskoristiti mogućnosti koje će se ot-

voriti članstvom u EU. To što će sredstva postati dostupna gotovo svim hrvatskim subjektima ne znači da će ona automatski biti i iskorištena. Zbog toga je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlastitim), svima koji planiraju svoje projekte pripremiti za inanciranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele znati više.

Datum:

Red.

br.Opis Cijena/kom Komada

Ukupna

cijena

1. EU politike i fondovi 2014-2020350,00 kuna

(uključen PDV)

NAPOMENA: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20%. PDV je uključen u cijenu.


Model:


00

Žiro račun: 2340009-1110546815

IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5

Svrha uplate: EU politike i fondovi 2014-2020

kontakt broj:

tel:



POLITIKE

2014 - 2020

FONDOVI

ZAGREB 2013

U koje sektoreće EU najviše ulagati?Koji su najvažniji fondovi i što financiraju?Kakvi će se projekti financirati?

MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

ENERGETIKA

TURIZAM

RURALNI RAZVOJ

POLJOPRIVREDADRUŠTVENE DJELATNOSTI

GOSPODARSTVO

ZAŠTITA OKOLIŠA

RIBARSTVO

Naziv: ________________________________________

________________________________________


Adresa: _______________________________________

OIB: __________________________________________

Žiro-račun: ___________________________________

E-mail: _______________________________________


tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678

[email protected]



Europska Unija kojoj Hrvatska pristupa u mnogome se razlikuje od EU s kojom je Hrvatska počela pre-govore i pregovarala o članstvu. Jedno od područja u kojem se Unija ubrzano mijenja su mehanizmi koordinacije, praćenja i nadzora nad ekonomskim politikama država članica. Naime, aktualna kriza je pokazala postojanje brojnih problema u kvaliteti ekonomske politike pojedinih država članica (po-sebno onih, koje su teško pogođene krizom), ali i u međusobnoj usklađenosti ekonomskih politika na razini Unije. Europski semestar predstavlja okvir za poboljšanje koordinacije ekonomske politike, kako između država članica, tako i između različitih po-dručja ekonomske politike svake pojedine države. To je novost, koja za nas kao državu članicu pred-stavlja izazov i priliku o čemu autorica detaljnije piše u ovom tekstu.1

1. UvodIzgradnja Europskog semestra počela je 2010. go-dine i još uvijek traje. Međutim, bitna je osobina Europskog semestra da on, zajedno s Europskim stabilizacijskim mehanizmom i Ugovorom o stabil-nosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i mo-netarnoj uniji (poznatiji kao iscalcompact) osnažuje utjecaj nadnacionalnih (europskih) tijela nad naci-onalnim ekonomskim politikama. Europski seme-star uvodi čvršće mehanizme i instrumente kojima Europska komisija, Vijeće EU i Europski parlament mogu intervenirati i utjecati na vođenje ekonomske politike država članica. Štoviše, u slučaju opetova-nog nepoštivanja obveza preuzetih u okviru Europ-skog semestra, države članice eurozone su podložne kaznama, dok se države koje nisu članice eurozone mogu suočiti s drugim oblicima sankcija uključuju-ći i nemogućnost korištenja sredstava iz Europskih fondova.

Hrvatska ulazi u Uniju u nepovoljnoj fazi europskog ekonomskog ciklusa, opterećena brojnim vlastitim ekonomskim problemima. Sudjelovanje u Europ-

* Dr. sc. Martina Dalić, zastupnica u Hrvatskom saboru.1 Temeljeno na izlaganju koje je održano na 6. zagrebačkom ekonomskom forumu Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu 9. travnja 2013.

skom semestru bit će stoga izazov, ali i prilika. Izazov zato što će se hrvatska ekonomska politika suočiti s kontinuiranim procesom ocjene vlastitih ekonom-skih rješenja i zahtjevom za ispunjavanjem i poštiva-njem za nju de iniranih preporuka. Štoviše, kao i za druge države članice, obveze iz Europskog semestra bit će kontinuirani test vjerodostojnosti, jer se cjelo-kupni proces temelji na eksplicitnoj pretpostavci da ono što se u okviru Europskog semestra dogovori, države članice trebaju provesti. S druge strane, bit će to ipak i prilika koja može motivirati na brže i djelo-tvornije rješavanje naših ekonomskih problema, ali i prilika da se osigura viši stupanj ustrajnosti i konti-nuiteta u vođenju ekonomske politike.

U ovogodišnjem ciklusu Europskog semestra Hrvat-ska sudjeluje dobrovoljno i u tom je kontekstu izra-đen i Ekonomski program za RH za 2013. (Vlada RH, 2013.). Međutim, već za nekoliko mjeseci Europski semestar postat će dio naših obveza iz članstva. Cilj je ovoga članka procijeniti ekonomski položaj Hr-vatske kroz metriku i zahtjeve Europskog semestra i naznačiti područja ekonomske politike, koje bi Eu-ropski semestar mogle prepoznati kao one koje za-htijevaju žurno djelovanje.

Članak je podijeljen u pet osnovnih poglavlja. U pr-vom se poglavlju ukratko opisuju osnovne značajke i faze Europskog semestra, nakon čega slijedi detalj-niji prikaz sadašnjeg položaja Hrvatske u odnosu na zahtjeve svakog od njegova tri osnovna segmenta. U drugom poglavlju se procjenjuje sadašnji položaj Hrvatske u odnosu na strategiju EU2020. U trećem poglavlju se prikazuju zahtjevi Pakta za stabilnost i rast, i procjenjuje sadašnji položaj Hrvatske u odno-su na te zahtjeve. U četvrtom poglavlju se prikazu-je Procedura za nadzor i sprečavanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža i procjenjuje sa-dašnja pozicija Hrvatske u odnosu na metodologiju provođenja u te procedure. Peto poglavlje prikazuje zaključke.

2. Značajke Europskog semestra2

Europski semestar je okvir za koordinaciju eko-nomskih politika između država članica, ali i okvir

2 Prikaz temeljen na Hallerberg, Marzinotto i Wolff (2012).

UDK 332.1Martina Dalić *

Zahtjevi Europskog semestra i položaj Hrvatske1



za osiguranje konzistentnosti između različitih sa-stavnica nacionalne ekonomske politike. Obliko-vanje Europskog semestra počelo je 2010. godine i de inirano je tzv. six-pack uredbama, koje su usvo-jene sredinom 2011. godine. Prvi ciklus Europskog semestra je proveden u 2011. godini, ali njegova iz-gradnja još traje. U postupku usvajanja nalazi se tzv. two-pack, koji će, ukoliko bude usvojen, dodatno re-de inirati i postrožiti zahtjeve Europskog semestra za države članice euro zone.

Po svome sadržaju Europski semestar nije sasvim i u potpunosti nov proces. On objedinjuje, osnažuje i proširuje već prethodno postojeće mehanizme ko-ordinacije razvijene za potrebe provođenja Strate-gije EU2020 i Pakta za stabilnost i rast, ali uvodi i neke nove vezane uz, na primjer, nadzor i korekciju makroekonomskih neravnoteža. Istodobno, Europ-ski semestar je otvorio i nove kanale institucionalne komunikacije unutar EU.

Naime, osim središnje uloge Komisije, Vijeća EU i Europskog Vijeća, Europski semestar predviđa i ak-tivno sudjelovanje Europskog parlamenta procesom Ekonomskog dijaloga. Za razliku od procesa koor-dinacije koji su se primjenjivali prije Europskog se-mestra, Ekonomski dijalog omogućava kontinuirano sudjelovanje Europskog Parlamenta u svim fazama Europskog semestra. Upravo i zbog ovih novina u odnosu među europskim institucijama, Europski semestar je središnji dio nove arhitekture ekonom-skog upravljanja EU.

Tri su temeljna stupa na kojima počiva Europski se-mestar, a koji su shematski prikazani slikom 1.

Kao što prikazuje slika 1 Europski semestar objedi-njuje preispitivanje dinamike i načina kojima država članica udovoljava obvezama iz strategije EU2020, Pakta za stabilnost i rast tj. obvezama održavanja de icita nižeg od 3% BDP-a, odnosno obvezama odr-žavanja stabilnog makroekonomskog okruženja.

Upravo je preispitivanje kvalitete makroekonom-skog okruženja preventivnim, a zatim i korektivnim djelovanjem Procedure za sprečavanje makroeko-nomskih neravnoteža i najveća novina Europskog semestra u odnosu na razdoblje prije njegove iz-gradnje.

Ova se procedura zasniva se na sustavu ranog upo-zorenja, koji se sastoji od 11 makroekonomskih po-kazatelja (engl. scoreboard). Ovisno o signalima koje o kvaliteti makroekonomskog okruženja proizvodi sustav ranog upozorenja, Komisija procjenjuje u ko-jim je državama potrebno provesti dubinsku anali-zu, a koju zatim sama provodi. Temeljem provedene dubinske analize Komisija procjenjuje potrebu po-kretanja korektivnih mehanizama za ispravljanje uočenih makroekonomskih neravnoteža.

I prije pokretanja Europskog semestra države člani-ce su bile dužne poštivati obveze, koje su sadržane u prvom i drugom stupu Semestra (Strategija EU2020 i Pakt za stabilnost i rast). Međutim, nije se obraćalo puno pažnje na njihovu međusobnu povezanost niti na unutarnju usklađenost ekonomskih politika (npr. nije se obraćalo previše pozornosti na usklađenost planova za iskalnu konsolidaciju, u okviru obveza iz Pakta za stabilnost i rast, koji su istovremeno bili praćeni planovima za povećanje ulaganja u obrazo-vanje, znanost i istraživanje – u okviru ispunjavanja strategije EU2020). Europski semestar ovo pokušava promijeniti dodajući još i dimenziju praćenja i nadzo-ra nad ukupnim makroekonomskim neravnotežama.

Kao što pokazuje slika, drugi i treći stup Europskog semestra sadrži preventivni i korektivni dio. U okvi-ru preventivnih dijelova Europska komisija i Vijeće EU obavljaju nadzor nad iskalnom politikom i uku-pnom ekonomskom politikom, koji se temelji na nizu kvantitativnih pokazatelja koje su države članice dužne ispunjavati. U odnosu na države članice, koje ne ispunjavaju te obveze na kvalitetan način, može

se na prijedlog Komisije pokrenuti odgovarajući korektivni mehani-zam. Proces Europskog semestra i odgovarajuće praćenje i nadzor nad ekonomskim politikama i is-punjavanjem preporuka, koje su državi članici date u okviru ovog procesa ponavlja se svake godine.

2.1 Tijek Europskog semestra

Tijek Europskog semestra i po-stupci pojedinih sudionika u tom procesu shematski su prikazani slikom 2.

Slika 1: Temeljne sastavnice Europskog semestra



Ciklus Europskog semestra počinje u studenom/prosincu tekuće godine za iduću godinu objavom dokumenta pod nazivom Pregled o gospodarskom rastu (engl. AnnualGrowthSurvey), kojeg izrađuje Komisija temeljem izvještaja o napretku na ostva-rivanju strategije EU2020. U ovom se dokumentu utvrđuju ekonomski i socijalni prioriteti Unije za na-dolazeću godinu i odnosi se na sve članice EU.

Otprilike u isto vrijeme Komisija objavljuje Izvještaj o mehanizmu ranog upozorenja (engl. AlertMechani-smReport), koji proizlazi iz očitanja ekonomskih po-kazatelja koji čine sustav ranog upozorenja iz Proce-dure za sprečavanje i korekciju makroekonomskih neravnoteža. U ovom se Izvještaju, između ostalog, predlaže i odabir država članice za koje će Komisija provesti dubinsku analizu njihova makroekonom-skog stanja.

Izvještaj o mehanizmu ranog upozorenja (engl. Aler-tMechanismReport) usvaja Vijeće ministara, a Pre-gled o gospodarskom rastu (engl. AnnualGrowthSur-vey) Europsko vijeće na svom proljetnom sastanku tijekom ožujka.

Države članice su dužne dostaviti svoje Nacionalne programe reformi i Programe stabilnosti/konver-gencije tijekom travnja. U tim programima države članice obrazlažu mjere ekonomske politike, koje namjeravaju provesti s ciljem ostvarivanja strate-gije EU2020, osiguranja razumne iskalne pozicije i osiguranja makroekonomske stabilnosti i konku-rentnosti. U odnosu na vremenski raspored, koji se za podnošenje ovih dokumenata primjenjivao prije Europskog semestra, najveću promjenu je doživio vremenski rok za podnošenje Programa stabilno-sti/konvergencije. Prije pokretanja Europskog se-mestra Program stabilnosti/konvergencije se pod-

nosio u prosincu (kada je usvajanje proračuna već bilo završeno). Sada se mora podnijeti u travnju što, u većini slučajeva znači i prije, nego je proces donošenja nacionalnog proračuna i počeo.

Njegovim istovremenim podnoše-njem s Nacionalnim programom reformi otvara se mogućnost Ko-misiji da provjeri: konzistentnost iskalne politike, planirane struk-

turne reforme i druge mjere eko-nomske politike. U oba ova doku-menta države članice su dužne u potpunosti uzeti u obzir ispunja-vanje: ciljeva Strategije EU2020, ciljeva iskazanih u Pregledu o gos-

podarskom rastu, zaključke prikazane u Izvještaju o mehanizmu upozorenja, isto kao i osigurati usklađe-nost s Paktom za stabilnost i rast.

Komisija će ovako dostavljene nacionalne dokumen-te pregledati i ocijeniti, te krajem svibnja objaviti speci ične preporuke, za svaku pojedinu državu čla-nicu, koje Europsko vijeće usvaja na svom sastanku u lipnju.

U preostalom dijelu godine države članice su dužne osigurati provedbu ciljeva i preporuka, koje su proi-zašle iz Europskog semestra uključujući i donošenje proračuna koji odražava provedu tih ciljeva i prepo-ruka. Dodatno, u slučaju ako se usvoji tzv. two-pack, što su dvije uredbe koje su za sada još uvijek u pro-cesu usuglašavanja, tada će se za članice eurozone dodatno postrožiti zahtjevi Europskog semestra. Naime, two-pack predviđa da države članice euro-zone moraju dostaviti Komisiji svoje proračune za nadolazeću godinu do 15. listopada tekuće godine (tj. prije njihova usvajanja u nacionalnim parlamen-tima).

Komisija će ocijeniti sukladnost proračuna sa spe-ci ičnim preporukama, koje su za pojedinu državu članicu donesene u procesu Europskog semestra (koje je Europsko vijeće usvojilo na ljetnom sastan-ku). Nacionalni parlamenti bit će slobodni usvojiti proračun, kojeg smatraju primjerenim, ali će tako-đer biti i upoznati s mišljenjem Komisije o njemu.

3. Ciljevi strategije EU2020 i HrvatskaStrategija EU2020 (EuropeanCommission, 2010) je desetogodišnja strategija ekonomskog rasta čiji je cilj unaprijediti europski ekonomski model i osigu-rati održiv rast EU kao cjeline. Strategija EU2020 prepoznala je obrazovanje, zapošljavanje, zaštitu

Slika 2: Tijek Europskog semestra



okoliša, ulaganja u istraživanja i razvoj, te smanji-vanje siromaštva kao bitna strateška područja za ostvarivanje ovih ciljeva. Utvrđeni su stoga i kvan-titativni ciljevi, koje u svakom od ovih područja Uni-ja namjerava ostvariti do 2020. Nacionalne ciljeve, čije ispunjavanje treba osigurati ostvarivanje ciljeva Unije kao cjeline, utvrđuju države članice u svojim Nacionalnim programima reformi.

Hrvatska se tek nalazi u procesu utvrđivanja svojih nacionalnih ciljeva. Tablica 1 prikazuje, stoga, refe-rentne vrijednosti za društveno ekonomske poka-zatelje iz EU2020, isto kao i trenutne vrijednosti za Hrvatsku.

stima biti značajan izazov. Ako Hrvatska ima ambi-ciju radikalnog smanjivanja sadašnje udaljenosti od ciljeva EU2020, to će zahtijevati brze i korjenite pro-mjene u mnogim društveno-ekonomskim područji-ma. Za očekivati je stoga da će u procesu Europskog semestra Hrvatskoj biti postavljeno mnogo pitanja o načinu kako namjerava ispuniti strategiju EU2020, ali je isto tako za očekivati i brojne preporuke – u prvom redu one, koje se tiču strukturnih reformi.

4. Zahtjevi Pakta za stabilnost i rastProvođenje Pakta za stabilnost i rast (European-Commission, 2012.) počiva na dva stupa: preventiv-

nom i korektivnom stupu.

Zadaća je preventivnog stu-pa osigurati razumnu sred-njoročnu iskalnu politiku, odnosno osigurati iskalnu politiku, koja će se u svakoj fazi ekonomskog ciklusa, moći zadržati u okviru de i-cit manji od 3% BDP-a i dug niži od 60% BDP-a. Države članice u svojim Programi-ma stabilnosti/konvergen-cije utvrđuju srednjoročne budžetske ciljeve i dinamiku njihova ostvarenja, kojih su se dužne držati. Primjere-nom dinamikom ostvariva-nja srednjoročnih iskalnih ciljeva se smatra godišnje

poboljšanje strukturne iskalne pozicije za 0,5% BDP-a. Države potpisnice Ugovora o stabilnosti, ko-ordinaciji i upravljanju dužne su svoje srednjoroč-ne ciljeve utvrditi sukladno odredbama Ugovora (ostvarivanje strukturnog de icita od najviše 0,5% BDP-a (odnosno 1% za one s niskim dugom).

Zadaća je korektivnog stupa Pakta za stabilnost i rast osigurati, da država članica provodi odgovara-juće politike za smanjivanje iskalnih neravnoteža, koje se utvrđuju u okviru procedure za uklanjanje prekomjernog de icita. Procedura za uklanjanje pre-komjernog de icita se pokreće ako je de icit veći od 3 posto, ako država opetovano odstupa od svojih srednjoročnih iskalnih ciljeva postavljenih u okvi-ru Programa stabilnosti/konvergencije ili ako se javni dug država čija razina prelazi 60% BDP-a ne smanjuje zadovoljavajućom brzinom3.

3 Odstupanje od ispunjavanja srednjoročnih iskalnih ciljeva i dinamika smanjivanja javnog duga su kao razlozi za pokretanje Procedure za uklanjanje prekomjernog de icita uvedeni ‘six-

1.European Commission (2010)

Izvor podataka za EU27 i Hrvatsku u 2011: Eurostat. Za Hrvatsku se koriste Eurostat podatci radi usporedivosti.

Tablica 1: Ciljevi strategije EU2020 i Hrvatska

Jednostavan uvid u udaljenost između ciljeva EU i Hrvatske početne pozicije, pokazuje značajan jaz u većini promatranih strateških područja EU2020. Iako za dostizanje ciljeva iz strategije EU2020 ima još sedam godina, tijekom kojih će Hrvatska biti čla-nica EU i stoga uživati u određenim ekonomskim i inancijskim koristima od članstva, njezina je počet-

na pozicija u mnogim ovim područjima vrlo slaba. Hrvatska ima najnižu stopu zaposlenosti u budućoj EU-28, nižu čak i od Grčke, koja je u 2011. zabilježila stopu zaposlenosti od 59,9%. U dijelu istraživanja i razvoja ili tercijarnog obrazovanja Hrvatska se pak nalazi u društvu država članica s najnižim vrijedno-stima. Rezultate bolje od postavljenih ciljeva Hrvat-ska pokazuje jedino u zadržavanju mladih osoba u školskom sustavu. Međutim, ostaje pitanje, da li je ovaj rezultat povezan s željom za obrazovanjem ili nemogućnosti pronalaženja zaposlenja.

Sudeći stoga po trenutnoj udaljenosti od dijela eko-nomskih ciljeva iz EU2020, za Hrvatsku će njihovo ostvarivanje i približavanje referentnim vrijedno-



Zadovoljavajuća brzina u snižavanju duga znači nje-govo smanjivanje za 1/20 godišnje (u prosjeku tije-kom tri godine). Osnova za utvrđivanje ovih okol-nosti su redoviti izvještaji, koje sve države članice dostavljaju u kontekstu ispunjavanja svojih obveza iz Pakta.

Procedura za uklanjanje prekomjernog de icita (EDP) se pokreće odlukom Vijeća ministara na pri-jedlog Komisije. U odluci se utvrđuje rok u kojem država članica mora uskladiti svoju proračunsku poziciju, dinamika tog usklađenja, jednako kao i pre-poruke o mjerama koje je u tom smjeru potrebno po-duzeti. U slučaju de icita uvjetovanog izvanrednim okolnostima, kao što su de iciti nastali tijekom ak-tualne krize, Komisija može predložiti i dulje(sred-njoročno) razdoblje za smanjivanje de icita.

Trenutno je procedura za otklanjanje prekomjernih de icita otvorena u odnosu na 20 država članica, s rokovima za smanjivanje de icita ispod 3%, koji va-riraju od 2012 do 2016 godine. Za većinu država čla-nica, koje se trenutno nalaze u ovoj proceduri ona je otvorena 2009. Godine, nakon nastupanja krize. Izuzetak je Mađarska, koja se u proceduri za ukla-njanje prekomjernog de icita nalazi neprekidno od stupanja u članstvo EU.

4.1 Hrvatska i zahtjevi Pakta za stabilnost i rast

Hrvatska izvještava o iskalnim podatcima, prema formatu Procedure za otklanjanje prekomjernog de-icita od trenutka stjecanja statusa kandidata, a po-

vezano s procesom izrade Pretpristupnih ekonom-skih programa. Slika 3 prikazuje kretanje de icita opće države po ESA standardu4, kako ih je Hrvatska izvještavala u kontekstu svojih pristupnih obveza. Međutim, prikazani podatci se ne mogu smatrati konačnima, jer će do trenutka stupanja u članstvo, Hrvatska i službeno uskladiti svoju iskalnu statisti-ku s Eurostatom, što znači da su moguće i promjene prikazanih veličina.

Sigurno je da će tijekom usklađivanja s Eurostatom doći do određenih izmjena (zbog pitanja jamstava brodogradnji i drugim tvrtkama, pitanja sanacije bolnica i sl.). Međutim, te izmjene mogu ići samo u pravcu povećanja prikazanih veličina de icita. Iako

pack-om’. Prije toga procedura se mogla otvoriti samo zbog de icita većeg od 3%. 4 Najvažnija razlika između de icita opće države po GFS2001 (kako ga za sada službeno iskazuje MF) i ESA95 odnosi se na izdatke za kamate i glavnice po protestiranim jamstvima i dug umirovljenicima koji su se uključivali u ESA95 de icit, ali ne i u GFS2001 de icit.

je sadašnje stanje iskalnih računa, između ostalog, posljedica duboke i dugotrajne krize; vrlo je vjero-jatno da će Komisija neposredno po stupanju u član-stvo predložiti otvaranje Procedure za uklanjanje prekomjernog de icita zbog nepoštivanja odreda-ba Pakta. Zajedno s pokretanjem procedure za ot-klanjanje prekomjernog de icita Vijeće ministara će odrediti i rok za uklanjanje de icita i preporuke kako to učiniti.

U slučaju Mađarske, Komisija je već nakon 12 dana od početka članstva objavila odgovarajući izvještaj, a Vijeće EU je donijelo odluku o pokretanju procedu-re u srpnju 2004.

Slika 3: De icit opće države, % BDP-a; prema ESA95_EDP

5. Procedure za sprečavanje i korekciju prekomjernih makroekonomskih neravnoteža5

Procedura za sprečavanje i korekciju makroeko-nomskih neravnoteža je proces praćenja i nadzo-ra nad ukupnom makroekonomskom situacijom u državama članicama uveden six-pack regulativom. Procedura se primjenjuje na sve države članice osim onih koje primaju inozemnu inancijsku pomoć zbog čega se nalaze u posebnim programima inancijskog nadzora. Kao i u slučaju Pakta za stabilnost i rast, Procedura za sprečavanje i korekciju makroeko-nomskih neravnoteža počiva na preventivnom i ko-rektivnom stupu.

Preventivni stup Procedure za sprečavanje i korek-ciju makroekonomskih neravnoteža se provodi kroz dvije razine. Prva razina se temelji na sustavu ranog upozorenja na postojanje makroekonomskih nerav-noteža ( engl. scoreboardindicators). Sustav ranog upozorenja (EuropeanCommission, 2012d, 2012e)

5 Prikaz temeljem European Commission (2012a) European Commission (2012d), European Commission (2012e) i Hallerberg, Marzinotto i Wolff (2012).



je sastavljen od 11 makroekonomskih pokazatelja, koji su de inirani tako da signaliziraju eventualno postojanje eksternih neravnoteža, gubitak konku-rentnosti i interne makroekonomske neravnoteže. Za svaki od ovih 11 pokazatelja de inirane su re-ferentne vrijednosti, čiji je cilj signalizirati štetne neravnoteže i gubitak konkurentnosti u ranoj fazi njihova nastajanja.

Numeričko de iniranje referentnih vrijednosti se temelji na historijskom kretanju odgovarajućih vre-menskih serija, ali i rezultatima relevantnih eko-nomskih istraživanja. U očitavanju rezultata susta-va ranog upozorenja koristi se i određeni broj po-moćnih pokazatelja za koje nisu de inirane indika-tivne vrijednosti, ali osiguravaju vrijedne dodatne informacije o makroekonomskom stanju u pojedinoj državi. Smisao sustava ranog upozorenja je utvrditi da li pokazatelji određene države članice probijaju referentne vrijednosti. Očitavanjem vrijednosti po-kazatelja iz sustava ranog upozorenja završava prva razina preventivnog djelovanja procedure. Očitanja se objavljuju u Izvještaju o mehanizmu ranog upozo-renja ( engl. AlertMehanismReport).

Međutim, sustav ranog upozorenja i utvrđivanje proboja referentnih vrijednosti je samo ilter, teme-ljem kojeg se utvrđuju države za koje će Komisija provesti dubinsku analizu. Izvještaj o mehanizmu ranog upozorenja prikazuje očitanja sustava ranog upozorenja za sve države članice, te u zaključku donosi popis država za koje će se izvršiti dubinska analiza. Dubinska analiza predstavlja stoga drugu razinu preventivnog djelovanja ove Procedure.

Nakon provedene dubinske analize donosi se ocje-na o eventualnom postojanju neravnoteža, prirodi tih neravnoteža i potrebnim mjerama ekonomske politike. Ovo znači da ne postoji automatizam izme-đu probijanja referentnih vrijednosti sustava ranog upozorenja i zaključka o postojanju prekomjernih neravnoteža. Odgovor na pitanje o postojanju nerav-

noteža daje dubinska analiza, koja može zaključiti da neravnoteže nema (procedura se obustavlja), da neravnoteže postoje (oblikuju se preporuke za vo-đenje politike u državi članici) ili da su neravnoteže prekomjerne, što onda vodi u obvezno pokretanje korektivnog mehanizma, odnosno aktiviranje po-stupaka iz korektivnog stupa Procedure.

U slučaju da dubinska analiza pokaže postojanje neravnoteža za koje Komisija procjenjuje da još uvi-jek nisu prekomjerne, Komisija će predložiti prepo-ruke za vođenje ekonomske politike, koje čine sa-stavni dio preporuka koje za državu članicu proiz-laze iz Europskog semestra.

Ako nakon provedene dubinske analize Komisija utvrdi postojanje prekomjernih neravnoteža i, ako se s takvom ocjenom složi Vijeće EU (u formaciji mi-nistara inancija ECOFIN), u odnosu na tu državu se pokreće korektivni mehanizam ove procedure. Ko-rektivni mehanizam zahtijeva da država članica, u speci iciranom roku, izradi Korektivni akcijski plan s jasnim rokovima provođenja. Vijeće EU će ocijeniti kvalitetu plana (što znači da će plan biti prihvaćen samo ako njegova kvaliteta dobije pozitivnu ocjenu) i pratiti provedbu.

U slučaju izbjegavanja izrade kvalitetnog plana ili neprovođenja plana sukladno zadanim rokovima, države članice eurozone su izložene inancijskim sankcijama. Štoviše, sve odluke o sankcijama se, kao i u slučaju procedure za sprečavanje prekomjer-nog de icita, donose tzv. obratnom kvali iciranom većinom. Obratna kvali icirana većina znači, da se prijedlog Komisije o uvođenju sankcija smatra pri-hvaćenim, osim u slučaju da je kvali icirana većina država članica protiv prijedloga (i to u roku od naj-dulje 10 dana nakon donošenja odluke Komisije).

Komisija je početkom 2012. godine objavila prvi Iz-vještaj o mehanizmu ranog upozorenja (European-Commission, 2012) temeljem kojeg je provedena du-binska analiza u 10 država članica. Niti u odnosu na jednu od njih nije pokrenuta procedura za otklanja-nje prekomjernih neravnoteža, iako je za Cipar utvr-đeno postojanje vrlo ozbiljnih neravnoteža. Cipar se, kao što znamo, upravo suočava s teškom krizom, ali Komisija, očigledno, u prvoj godini provođenja ove procedure nije imala snage pokrenuti korektivne mehanizme prema Cipru.

U ciklusu Europskog semestra koji je trenutno u tijeku, Izvještaj o mehanizmu ranog upozorenja za 2013. (EuropeanCommission, 2012a) je proširio po-pis država za koje je provedena dubinska analiza. Rezultati ovogodišnje dubinske analize (Europe-anCommission, 2013.), objavljeni sredinom travnja



Tablica 2: Procjena rezultata sustava ranog upozorenja za Hrvatsku

Napomena: Izračun svakog pokazatelja obavljen je temeljem službene metodologije EK objavljene u EuropeanCommission (2012e).

2013., ukazuju na prekomjerne neravnoteže u Slo-veniji i Španjolskoj, te potrebu urgentne reakcije ekonomske politike. Ostaje za vidjeti hoće li Komi-sija u svojim preporukama krajem svibnja predloži-ti otvaranje korektivnih postupaka za otklanjanje prekomjernih neravnoteža u tim državama.

6. Sustav ranog upozorenja i Hrvatska Tablica 2 prikazuje referentne vrijednosti pokaza-telja ranog upozorenja i procjene njihovih vrijedno-sti za Hrvatsku. Vrijednosti pokazatelja iz sustava ranog upozorenja za Hrvatsku treba smatrati pro-cjenama stoga, što svi podatci na kojima se temelje izračuni za neke od ovih pokazatelja nisu veri icira-ni Eurostatom. Međutim, svugdje gdje je to bilo mo-guće, izvor podataka za izračun pokazatelja ranog upozorenja su Eurostatovi podatci za Hrvatsku. Za pokazatelje čiji izračun nije moguć temeljem Euro-statovih podataka, korišteni su HNB-ovi koje dr-žimo pouzdanim i kvalitetnim izvorom podataka usklađenim s relevantnim međunarodnim meto-dologijama. S obzirom na ograničene ciljeve ovog prikaza, ne prikazujemo cjelokupan skup pomoćnih pokazatelja.

Svi prikazani rezultati odnose se na 2011. godinu i predstavljaju pogled na Hrvatsku kroz metriku sadaš-njeg ciklusa Europskog semestra. Naime ovogodišnji Izvještaj o mehanizmu ranog upozorenja (European-Commission, 2012) zaključen je u studenom 2012., u podatcima za 2011. Detaljna ekonomska analiza i ra-sprava o ekonomskoj situaciji koju ovi pokazatelji si-gnaliziraju, prelazi okvire ovog članka. Naš je cilj ovdje isključivo primijeniti sustav ranog upozorenja na Hr-vatsku i procijeniti signale koje će on proizvesti.

Kao što je vidljivo iz tablice 2, vrijednosti pokaza-telja iz sustava ranog upozorenja za Hrvatsku u

2011. probijaju indikativne vrijednosti u slučaju tri pokazatelja: neto međunarodna ulaganja (% BDP-a) što je jedan od pokazatelja koji signalizira eksterne neravnoteže; petogodišnja promjena tržišnog udjela u svjetskom izvozu roba i usluga, što je jedan od po-kazatelja konkurentnosti; te trogodišnja prosječna stopa nezaposlenosti, što je pokazatelj koji signalizi-ra interne neravnoteže.

Prema visini neto međunarodnih ulaganja, Hrvat-ska se u 2011. godini nalazila u neto obvezi prema inozemstvu u iznosu od 90,3% BDP-a. Prema pre-liminarnim podatcima vrijednost ovog pokazatelja je ponešto poboljšana u 2012. (- 88,1% BDP-a). Me-đutim, on višekratno premašuje indikativnu vri-jednost iz sustava ranog upozorenja (-35% BDP-a). Hrvatska nije jedina država koja probija indikativ-nu vrijednost u ovom pokazatelju; međutim, Hrvat-ska je jedna od manjeg broja država, čijim relativno velikim obvezama prema inozemstvu dominiraju kreditne obveze uz relativno mali udjel obveza za direktna strana ulaganja u kapital poduzeća. Hrvat-ska se stoga nalazi u zoni, koja signalizira izloženost riziku eksterne ranjivosti.

Drugi pokazatelj čije kretanje probija indikativnu razinu je pokazatelj petogodišnje promjene tržišnog udjela u izvozu roba i usluga, koji pokazuje stopu promjene tržišnog udjela u tekućoj godini u odnosu na razdoblje prije pet godina. Tržišni udio Hrvatske u svjetskom izvozu roba i usluga je malen i kretao se od 0,16% u 2004. do 0,12% u 2011. Međutim, za razliku od drugih Novih država članica, Hrvatska u srednjoročnom razdoblju gubi i taj maleni tržišni udio. Brzina srednjoročnog gubitka tržišnog udjela je veća od one koju sugerira indikativna vrijednost (koja je također negativna) i nedvojbeno re lektira probleme u konkuretnosti.



Kao što pokazuje slika 4, trend gubitka tržišnog udjela naročito je osnažen nakon 2008. godine i po toj je osobini Hrvatska bliža visoko razvijenim eu-ropskim državama nego Novim članicama. Nasuprot tome, Nove države članice kontinuirano povećavaju svoj udio u svjetskom izvozu (iako po opadajućoj stopi), dok ga visokorazvijene članice Unije gube.

Treći pokazatelj za koji po našim izračunima Hrvat-ska probija indikativne vrijednosti sustava ranog upozorenja je trogodišnja prosječna stopa nezapo-slenosti, koja se u cijelom razdoblju nakon 2010. na-lazi u zoni iznad referentne vrijednosti stope neza-poslenosti (10%). Dodatnu dimenziju ovom proble-mu daje i već spomenuta najniža stopa zaposlenosti u budućoj EU-28.

Procjena rezultata sustava ranog upozorenja za Hrvatsku ukazuje na postojanje tri bitna makroe-konomska rizika: eksterne ranjivosti, problema s konkurentnošću i s tim povezane niske sposobnosti generiranja radnih mjesta. Ovakvi makroekonom-ski rezultati i signali iz sustava ranog upozorenja ne iznenađuju. Međutim, u kontekstu Europskog se-mestra pokazuju, da Hrvatska vrlo vjerojatno treba računati, da će Komisija provesti dubinsku analizu i vjerojatno formulirati niz obvezujućih preporuka vezano uz potrebu provođenja strukturnih reformi značajnih za poboljšanje konkurentnosti i stanje na tržištu rada. Kako će Komisija ubuduće ocjenjivati potrebu otvaranja procedure za korekciju preko-mjernih neravnoteža, ovisi vjerojatno i o tome kako će se na njezino razmišljanje odraziti iskustvo s Ci-prom – za koje je ustanovila postojanje vrlo ozbilj-nih neravnoteža, ali je procijenila da nisu pretjera-ne. Cipar se za manje od godinu dana od te procjene suočio s dubokom krizom.

7. ZaključakU kontekstu nužne iskalne konsolidacije, čiju će važnost dodatno naglasiti moguće otvaranje Proce-dure za uklanjanje prekomjernih de icita, zadatak

Hrvatske ekonomske politike i u članstvu EU ostaje nepromijenjen: gospodarski oporavak uz iskalnu konsolidaciju. Metrika Europskog semestra zorno signalizira, da bi europske preporuke mogle biti koncentrirane na dva područja – iskalne konsoli-dacije i poboljšanja konkurentnosti. Na pojavnoj i deklarativnoj razini, nositelji ekonomske politike u Hrvatskoj potvrđuju razumijevanje tih prioriteta. Problemi nastaju negdje u provedbi.

Međutim, u provedbi vlastitih ekonomskih ciljeva, koji se na de inicijskoj razini i ne razlikuju puno od onoga što će biti poruke budućih Europskih seme-stara, Hrvatska će u Europskoj uniji i briselskim in-stitucijama imati, s jedne strane saveznika, a s dru-ge strane vjerojatno i neugodnog sugovornika. Koja će od tih strana prevagnuti ovisi o Hrvatskoj, nje-zinoj vjerodostojnosti i dosljednosti u provođenju ekonomske politike.

Istodobno, kompleksnost sustava ekonomskog up-rav ljanja EU, koja se prelama kroz Europski seme-star ukazuje također, da ima sve manje prostora za odvojenost nacionalnih i europskih politika. Jačanje nadnacionalnih mehanizama nadzora i praćenja onemogućuje vođenje nacionalnih ekonomskih poli-tika na dvije razine – gdje se jedan skup ekonomskih mjera poduzima za nacionalne potrebe, a jedan za potrebe Europe. Razumijevanje ovih promjena i ra-zumijevanje već jasno vidljivog trenda jačanja utje-caja Unije na nacionalne ekonomske politike i stvar-no prihvaćanje europskih politika, kao nacionalnih politika važan je preduvjet uspješnog članstva – po-sebno za malu državu opterećenu ekonomskim pro-blemima kao što je Hrvatska.

S druge strane, ta ista kompleksnost ekonomskog upravljanja u Uniji otvara i pitanje administrativnog i stručnog kapaciteta hrvatskih državnih institu-cija, koje su zadužene za formuliranje i provođenje ekonomske politike. Možda će Europski semestar i ovdje s vremenom donijeti neke pozitivne promjene.

8. LiteraturaCouncil Directive 2011/85/EU of 8 November 2011 on requ-irements for budgetary frameworks of the Member States, http://ec.europa.eu/economy_ inance/economic_gover-nance/index_en.htm

Council Implementing Decision 2012/156/EU onsuspen-ding commitments from the Cohesion Fund for Hungary with effect from 1 January 2013 , 13.03. 2013, Brussels,

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2012:078:0019:0020:EN:PDF

Council Implementing Decision 2012/323/EU on lifting the suspension of commitments from Cohesion Fund for Hun-gary, 26.6.2013., Brussels,



http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2012:165:0046:0047:EN:PDF

European Commission (2013a),Results of in-depth reviews under Regulation (EU) No 1176/2011 on the prevention an-dcorrection of macroeconomic imbalances, Communication from the Commission to the European Parliament, the Coun-cil and to the Eurogroup, COM(2013) 199 inal, 10.04.2013, Brussels,

http://ec.europa.eu/economy_ inance/publications/occasi-onal_paper/2013/pdf/com(2013)_199_ inal_en.pdf

European Commission (2013b), European Economic Foreca-sts Winter 2013,European Economy 1/2013, Siječanj 2013, Brussels,http://ec.europa.eu/economy_ inance/publicati-ons/european_economy/2013/pdf/ee1_en.pdf

European Commission (2013c), In-depth review for Slovenia, Commission Staff Working Document,SWD(2013) 122 inal, 10.04.2013., Brussels,http://ec.europa.eu/economy_ inance/publications/occasional_paper/2013/pdf/ocp142_en.pdf

European Commission (2012a),Alert Mechanism Report 2013, Report from the Commission to the European Parlia-ment, the Council; the European Central Bank, the European Economic and Social Committee , the Committee of the Re-gions and the European Investment Bank, COM(2012) 751 inal, Brussels, 28.11. 2012., http://eur-lex.europa.eu/LexU-

riServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0751:FIN:EN:PDF

European Commission (2012b), Statistical Annex, Accom-panying the document ‘Report from the Commission Alert Mechanism Report – 2013’, Commission Staff Working Do-cument, SWD(2012)421 inal, 28.11.2012, Brusselshttp://ec.europa.eu/economy_ inance/economic_governance/do-cuments/alert_mechanism_report_2013_stannex_en.pdf

European Commission (2012c), Annual Growth Survey 2013, Communication from the Commission, COM(2012) 750 i-nal, Brussels, 28.11.2012, http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/ags2013_en.pdf

European Commission (2012d), Scoreboard for the Survei-llance of Macroeconomic Imbalances:technical explanations on the scoreboard, European Economy, Occasional Papers, 92, February 2012. Brussels, http://ec.europa.eu/eco-nomy_ inance/publications/occasional_paper/2012/pdf/ocp92_en.pdf

European Commission (2012e), Completing the Scorebo-ard for the MIP:Financial Sector Indicator, Commission Staff Working Document, SWD(2012) 389 inal, Brus-sels, 14.11.2012, http://ec.europa.eu/economy_ inance/economic_governance/documents/alert_mechanism_re-port_2013_ inancial_sector_en.pdf

European Commission (2012f), Report on Public inances in EMU - 2012, European Economy EuropeanEconomy 4/2012, Srpanj 2012, Brussels,http://ec.europa.eu/economy_ inance/publications/european_economy/2012/pdf/ee-2012-4.pdf

European Commission (2012g), Macroeconomic Imbalances – Slovenia, European Economy, Occasional Papers 109, July 2012, http://ec.europa.eu/economy_ inance/publications/occasional_paper/2012/op109_en.htm

European Commission (2012h), Code of Conduct - Speci i-cations on the implementation of the Stability and Growth Pact and guidelines on the format and content of stability

and convergence programmes”, 3. 12. 2012http://ec.europa.eu/economy_ inance/economic_governance/sgp/pdf/coc/code_of_conduct_en.pdf

European Commission (2012i),Alert Mechanism Report 2012, Report from the Commission, COM(2012) 68 inal, Brussels, 14.02. 2012.,http://eur-lex.europa.eu/LexUri-Serv/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0068:FIN:EN:PDF

EuropeanCommission (2011a), Proposal for a Regulation on commonprovisions for monitoringandassessingdraftbud-getaryplansandensuringthecorrectionofexcessive de icit oftheMemberStatesinthe euro area, COM(2011)821 inal, Brussels, 23November2011,

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=-CELEX:DKEY=627835:EN:NOT

EuropeanCommission (2011b), Proposal for a Regulation on thestrengtheningofeconomicandbudgetarysurveillan-ceofMemberStatesexperiencing or threatenedwithserious-dif icultieswithrespect to their inancialstabilityinthe euro area,COM(2011)819 inal, 23November2011,

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=-COM:2011:0819:FIN:EN:PDF

European Commission (2010),Europe 2020; Strategy for Smart, Sustainable and Inclusive Growth, Communication from the Commission,COM(2010) 2020 inal, 3.3. 2010.

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=-COM:2010:2020:FIN:EN:PDF

European Council (2012), Treaty on the Stability, Co-ordi-nation and Governance in the Economic and monetary Uni-on (TSCG), 2.ožujak. 2012,

http://european-council.europa.eu/media/639235/st00ts-cg26_ en12.pdf

Hallerberg, Marzinotto i Wolff(2012): „ An Assessment of European Semester“, European Parliament; Directorate Ge-neral for Internal Policies, September 2012, Brussels.

Regulation (EU) No 1173/2011 of the European Parliament and of the Council of 16 November 2011 on the effective en-forcement of budgetary surveillance in the euro area

Regulation (EU) No 1174/2011 of the European Parliament and of the Council of 16 November 2011 on enforcement me-asures to correct excessive macroeconomic imbalances in the euro area

Regulation (EU) No 1175/2011 of the European Parliament and of the Council of 16 November 2011 amending Council Regulation (EC) No 1466/97 on the strengthening of the surveillance of budgetary positions and the surveillance and coordination of economic policies

Regulation (EU) No 1176/2011 of the European Parliament and of the Council of 16 November 2011 on the prevention and correction of macroeconomic imbalances

Council Regulation (EU) No 1177/2011 of 8 November 2011 amending Regulation (EC) No 1467/97 on speeding up and cla-rifying the implementation of the excessive de icit procedure

VladaRepublikeHrvatske (2013), Ekonomski program RH za 2013,17.04.2013, Zagrebhttp ://www.vlada.hr/hr/naslov-nica/sjednice_i_odluke_vlade_rh/2013/86_sjednica_vlade_republike_hrvatske


SOCIJALNA SKRB

Domovi za starije i nemoćne osobe inanciraju se, kao i ostale decentralizirane funkcije, iz sredsta-va dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije. Autorica u nastavku teksta daje pregled načina inanciranja domova za starije i nemoćne osobe, mogućnosti prijenosa sredstava planiranih za realizaciju ka-pitalnih projekata iz tekuće u sljedeću godinu, ali se osvrće i na primjedbe pojedinih županija koje su mišljenja kako uređeno decentralizirano inan-ciranje domova za starije i nemoćne osobe ne sti-mulira domove, niti njihove osnivače, na povećanje prihoda.

1. UvodZakonom o socijalnoj skrbi (NN, br. 33/12) uređuje se djelatnost, načela i inanciranje socijalne skrbi, prava i socijalne usluge u sustavu socijalne skrbi i postupci za njihovo ostvarivanje, korisnici, sadržaj i način obavljanja djelatnosti socijalne skrbi, stručni radnici u socijalnoj skrbi, zbirke podataka i nadzor, te druga pitanja značajna za djelatnost socijalne skr-bi. Osnivač domova socijalne skrbi može biti Repu-blika Hrvatska i jedinica područne (regionalne) sa-mouprave, te Grad Zagreb. Od 2001. godine decen-tralizirana je funkcija socijalne skrbi, te su određeni rashodi preneseni na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a inanciraju se iz dodat-nog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.

Člankom 45. Zakona o inanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08 i 25/12) pro-pisana je raspodjela prihoda od poreza na dohodak, kojima se inanciraju decentralizirane funkcije, iz-među ostalih i decentralizirana funkcija socijalne skrbi koja obuhvaća centre za socijalnu skrb i po-moći za stanovanje korisnicima koji se griju na drva, te domove za starije i nemoćne osobe. Temeljem odredbi ovoga Zakona, Vlada Republike Hrvatske je donijela Uredbu o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lo-

* Nevenka Brkić, mag. oec., Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

kalne i područne (regionalne) samouprave za 2013. godinu (NN, br. 29/13), (dalje u tekstu: Uredba).

Sredstva za decentralizirano inanciranje domova za starije i nemoćne osobe utvrđena su bilančnim pravi-ma, koja su sastavni dio Odluke o minimalnim inan-cijskim standardima za decentralizirano inancira-nje domova za starije i nemoćne osobe u 2013. godini (NN, br. 29/13), (dalje u tekstu: Odluka Vlade).

2. Decentralizirano inanciranje domova za starije i nemoćne u 2013. Godini

Tablica 1. Rashodi domova za starije i nemoćne osobe koji su preneseni s državne ra-zine na razinu županije, odnosno Gra-da Zagreba

Prenesena funkcija

- socijalna skrb

Vrste prenesenih rashodaRazina inanci-ranja

Domovi za starije i nemoćne osobe

• rashodi za zaposlene (plaće, ostali rashodi za zaposlene i doprinosi na plaće)

• materijalni i inancijski rashodi (naknade troškova zaposlenima, rashodi za materijal i energiju, rashodi za usluge, ostali nespomenuti rashodi poslovanja)

• inancijski rashodi (ostali inancijski rashodi)

• hitne intervencije (investicijsko održavanje, oprema i nabava ne inancijske imovine)

• rashodi za nabavu ne inancijske imovine (materijalna i nematerijalna imovina, građevinski objekti, postrojenja i oprema, prijevozna sredstva isključivo za obavljanje osnovne djelatnosti, nematerijalna proizvedena imovina informatizacija, dodatna ulaganja u ne inancijsku imovinu i drugo)

županije i Grad Zagreb

Izvor: Odluka o minimalnim inancijskim standardima za de-centralizirano inanciranje domova za starije i nemoćne osobe u 2013. godini (NN, br. 29/13).

Decentralizirano inanciranje domova za starije i ne-moćne osobe preuzelo je 17 županija i Grad Zagreb (Zagrebačka, Krapinsko-zagorska i Virovitičko-po-dravska županija nemaju domova za starije i nemoćne

UDK 336.2Nevenka Brkić *

Financiranje domova za starije i nemoćne osobe


SOCIJALNA SKRB

osobe, koji se inanciraju iz sredstava namijenjenih za decentralizirane funkcije). Poslovi koji su Zakonom o socijalnoj skrbi preneseni s državne razine na župa-nije i Grad Zagreb prikazani su u tablici 1.

Domovi za starije i nemoćne osobe inanciraju se, kao i ostale decentralizirane funkcije, iz sredstava dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći iz-ravnanja za decentralizirane funkcije. Temeljem članka 45. Zakona o inanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, županija i Grad Zagreb, koji su preuzeli inanciranje domova za sta-rije i nemoćne, ostvaruju prihode iz dodatnog udjela poreza na dohodak u visini od 1,7%.

Ako županije i Grad Zagreb, koji su preuzeli decen-tralizirano inanciranje domova za starije i nemoćne osobe, iz dodatnog udjela u prihodima od poreza na dohodak ne ostvare dovoljno sredstava do ukupno bilančnih prava, imaju pravo na sredstva pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije iz pozicije: Dodatna sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije, koja je planirana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. Godinu (NN, br. 139/12).

Ukupan iznos bilančnih prava za inanciranje decen-traliziranih funkcija u 2013. godini planiran je u izno-su od 2,2 milijarde kuna. Od navedenog iznosa iznos sredstava od 499.991.391,00 kuna odnosi se na de-centraliziranu funkciju socijalne skrbi, konkretno na inanciranje domova za starije i nemoćne osobe. Radi

se o sredstvima potrebnima za osiguranje minimal-nog inancijskog standarda, odnosno za izvršavanje rashoda domova za starije i nemoćne osobe (tablica 2), koji se inanciraju iz dva izvora i to iz:

• prihoda za posebne namjene. Radi se o prihodu koji dom za starije i nemoćne osobe ostvari napla-tom cijene skrbi temeljem ugovora o skrbi izvan vlastite obitelji, odnosno obveznika plaćanja cije-ne skrbi izvan vlastite obitelji ili rješenja centra za socijalnu skrb, ostalih usluga ili na drugi način,

• iz proračuna županije i Grada Zagreba.

Tablica 2. Rashodi domova za starije i nemoćne osobe planirani u 2013. godini

17 županija

i Grad Zagreb

Ukupni rashodi domova

Prihod za posebne namjene

Sredstva koje osiguravaju

županije

1 2 3 4 (2-3)UKUPNO KUNA 499.991.391,00 315.105.000,00 184.886.391,00

Izvor: Odluka o minimalnim inancijskim standardima za de-centralizirano inanciranje domova za starije i nemoćne osobe u 2013. godini (NN, br. 29/13).

Županija, odnosno Grad Zagreb za domove za starije i nemoćne osobe, koji imaju sjedište na njihovu po-dručju, a na koje su prenijeta osnivačka prava, osi-guravaju sredstva za obavljanje djelatnosti doma u visini razlike između ukupnih rashoda i ostvarenih prihoda za posebne namjene doma. Ta su sredstva županije, odnosno Grad Zagreb, dužni rasporedi-ti domovima za starije i nemoćne osobe kojima su osnivači.

Ako dom za starije i nemoćne osobe ostvari prihod za posebne namjene u iznosu manjem od procije-njenog, jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb osiguravaju razliku između ukupno ostvarenih prihoda i ukupno utvrđenih ras-hoda (bilančnih prava). Ako dom za starije i nemoć-ne osobe ostvari prihod za posebne namjene u izno-su većem od procijenjenog, smanjuje se razlika iz-među ukupno utvrđenih rashoda (bilančnih prava) i ukupno ostvarenih prihoda za posebne namjene, koje osigurava jedinica područne (regionalne) sa-mouprave, odnosno Grad Zagreb.

Pojedine županije su mišljenja, da sadašnje ure-đenje decentraliziranog inanciranja domova za starije i nemoćne osobe ne stimulira domove, niti njihove osnivače na povećanje prihoda os-tvarenih za posebne namjene, jer se povećanje istih ne odražava na smanjenje sredstava koja je obvezna osigurati županija i Grad Zagreb. Stoga predlažu da se županiji i Gradu Zagrebu omogu-ći samostalnost u određivanju visine indeksa planiranja sredstava ostvarenih prihodima za posebne namjene, s tim da s tako ostvarenim prihodima izvršavaju rashodi, koji se pojavljuju kao razlika između sredstava planiranih Odlu-kom Vlade i sredstava za pokriće stvarnih ras-hoda domova za starije i nemoćne osobe.

Važno je ovdje naglasiti, kako su sredstva za mi-nimalne inancijske standarde za decentralizi-rane funkcije, svake godine, pa tako i za 2013. (za svaku decentraliziranu funkciju pa tako i za socijalnu skrb, odnosno za rashode domova za starije i nemoćne osobe) planirana u okviru limita danih u Uputama Ministarstva inancija za izradu proračuna jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave za razdoblje 2013. - 2015. Upute su izrađene temeljem Smjernica ekonomske i iskalne politike Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2013. - 2015. Navedenim Uputama Ministarstva inancija propisani su indeksi po vrstama rashoda temeljem kojih se izračunavaju ukupna bilančna prava, odnosno sredstva za decentralizirano inanciranje do-mova za starije i nemoćne osobe. Povećavanjem


SOCIJALNA SKRB

limita prihoda iz sredstava ostvarenih od priho-da za posebne namjene povećavaju se bilančna prava za decentralizirano inanciranje domova za starije i nemoćne osobe u odnosu na druge decentralizirane funkcije, čime se narušava su-stav jednakosti za sve preuzete decentralizirane funkcije.

3. Mogućnost prijenosa sredstava planiranih za realizaciju kapitalnih projekata domova za starije i nemoćne osobe iz tekuće u sljedeću godinu

Prijenos planiranih, a neizvršenih, sredstava za re-alizaciju kapitalnih projekata domova za starije i nemoćne osobe iz tekuće u sljedeću godinu moguć je uz uvjete propisane Uredbom i uz suglasnost nad-ležnog ministarstva.

Godišnjim odlukama Vlade Republike Hrvatske o minimalnim inancijskim standardima za svaku po-jedinu decentraliziranu funkciju utvrđuju se sred-stva (bilančna prava) za inanciranje decentralizira-nih rashoda, između ostalih i sredstva za realizaciju kapitalnih projekata, a sve sukladno planu rashoda županije i Grada Zagreba (nositelja inanciranja pre-uzetih decentraliziranih funkcija) za nabavu proi-zvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini.

Županije i Grad Zagreb su dužne, kao nositelji inan-ciranja domova za starije i nemoćne osobe, donijeti plan/zahtjev rashoda za nabavu proizvedene dugo-trajne imovine i dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini za decentralizirano inanciranje domova za starije i nemoćne osobe u tekućoj godini za sljede-ću godinu i dostaviti ga na suglasnost ministarstvu nadležnom za socijalnu skrb, odnosno Ministarstvu socijalne politike i mladih. Ministarstvo socijalne politike i mladih odobrava (ili korigira dostavljeni zahtjev) i zahtjeve nositelja inanciranja uvrštava u prijedlog odluke o minimalnim inancijskim stan-dardima, koji donosi Vlada. Sredstva za rashode za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini domova za starije i nemoćne osobe, planirana Odlukom Vlade, župani-je i Grada Zagreba planiraju u svojim proračunima.

Uredbom je propisano da su korisnici pomoći izrav-nanja dužni sredstva potrebna za osiguranje mini-malnih inancijskih standarda za pojedine decen-tralizirane funkcije koristiti za namjene utvrđene odlukama o minimalnim inancijskim standardima. Uredbom je također propisan i način postupanja s viškovima (neutrošenim sredstvima) iz prethodne godine. Ako županija i Grad Zagreb iz sredstava do-

datnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravna-nja primjerice u 2013. godini ostvare više sredsta-va, nego što je to utvrđeno minimalnim inancijskim standardom, odnosno ako ostvare više sredstava nego što je stvoreno obveza po rashodima, koji se inanciraju temeljem Odluke Vlade Republike Hr-

vatske, višak sredstava su dužni najkasnije do 15. veljače 2014. godine vratiti na račun državnog pro-računa Republike Hrvatske (čl. 8., st. 1. Uredbe).

Međutim, ako aktivnosti i projekti za koje su sred-stva osigurana u proračunu tekuće godine nisu iz-vršena do visine utvrđene proračunom, mogu se sukladno članku 55. stavku 3. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) u toj visini izvršavati u slje-dećoj godini na način i pod uvjetima propisanima zakonom o izvršavanju državnog proračuna, od-nosno odlukom o izvršavanju proračuna. U skladu s navedenim, člankom 8. Uredbe, propisano je da se kapitalni projekti, u slučaju kada nisu izvršeni do kraja tekuće godine, mogu prenijeti i izvršavati u sljedećoj godini, ako su ispunjeni osnovni predu-vjeti. Što znači da se povrat viška sredstava, pro-pisan stavkom 1. članka 8. Uredbe, ne odnosi na sredstva namijenjena za kapitalne projekte koji su planirani, a nisu izvršeni do kraja 2013. godi-ne. Višak tih sredstava se može prenijeti i izvršavati u 2014. godini, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. sredstva za projekte, koji se prenose u visini bi-lančnih prava tekuće godine moraju ostati na kraju tekuće godine neizvršena ili izvršena u iznosu ma-njem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela ti-jekom tekuće godine,

2. preneseni projekti mogu se izvršavati u sljedećoj proračunskoj godini uz suglasnost nadležnog mini-starstva i Ministarstva inancija.

Ministarstvo inancija daje mogućnost prijenosa sredstava iz tekuće godine u sljedeću, ali prema konkretnim zahtjevima, za određeni projekt/in-vesticiju, koja je neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog. Sve mora biti u skladu s odredbama Uredbe i uz suglasnost nadležnog ministarstva, u konkretnom slučaju Ministar-stva socijalne politike i mladih.

S obzirom na to da Ministarstvo socijalne politi-ke i mladih, kao nadležno ministarstvo ima uvid, zaprima i odobrava zahtjev/plan rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini domova za starije i nemoć-ne osobe, ono ima odlučujuću ulogu u davanju su-glasnosti za prijenos sredstava u sljedeću godi-nu, koja su u tekućoj godini ostala neizvršena ili su izvršena u iznosu manjem od planiranog. Kontrolu


SOCIJALNA SKRB

ostvarivanja prihoda, odnosno sredstava potrebnih za osiguranje minimalnih inancijskih standarda (bilančnih prava), obavlja Ministarstvo inancija, a kontrolu izvršavanja rashoda obavlja nadležno mi-nistarstvo: Ministarstvo socijalne politike i mladih.

U praksi se događa da županije, pozivajući se na čla-nak 8. Uredbe, traže prijenos planiranih, a neizvrše-nih decentraliziranih sredstava iz tekuće u sljedeću godinu, za određenu investiciju/kapitalni projekt doma za starije i nemoćne osobe koje je županija u tekućoj godini planirala u svom proračunu, ali za potrebe neke druge investicije/kapitalnog projekta u sljedećoj godini. Primjer: sredstva su za projekt X doma za starije i nemoćne planirana u 2013. godini u iznosu od 1,5 milijuna kuna, izvršena u iznosu od 1,1 milijuna kuna; a ostatak neutroše-nih sredstava u iznosu od 400.000,00 kuna žu-panija želi prenijeti u 2014. godinu i uključiti ga u plan inanciranja decentraliziranih sredstava za potrebe tog istog doma, ali za projekt Y, od-nosno za neku drugu investiciju. U konkretnom

slučaju, ne radi se o višku sredstava namijenjenih za kapitalne projekte koji su planirani, a nisu izvršeni do kraja tekuće godine (čl. 8., st. 2. Uredbe).

Ovdje se radi o tome da je županija realizirala projekt, koji je planirala u svom proračunu, ali su sredstva planirana za taj projekt izvršena u manjem iznosu od planiranih. Županija je dakle za određenu investiciju/kapitalni projekt ostvarila više sredstava, nego što je stvorila obveza po rashodima za taj projekt (čl. 8., st. 1. Uredbe), te slijedom toga, sredstva koja je teme-ljem Odluke Vlade planirala u svom proračunu za tu investiciju/kapitalni projekt, a nije izvršila u tekućoj godini, ne može iz tekuće prenijeti u sljedeću godinu i uključiti u plan inanciranja decentraliziranih sred-stava za potrebe tog istog doma, već za drugu investi-ciju/kapitalni projekt. Kako se u konkretnom slučaju radi o višku sredstava, za koji nije stvorena obveza, županija je ta sredstva dužna vratiti u državni prora-čun Republike Hrvatske u skladu s odredbama Ured-be Vlade Republike Hrvatske.

NE PROPUSTITE!


U Zagrebu, hotel Palace, od 10h do 15.30h

Dječji vrtići – 7.6.,

Osnovne i srednje škole i učenički domovi – 10.6.,

Ustanove u socijalnoj skrbi – 11.6.,

Općine, gradovi i županije – 12.6.,

Sudovi i odvjetništva - 14.6.,

Ustanove u zdravstvu – 17.6.,

Ustanove u kulturi – 18.6.,

Javne vatrogasne postrojbe – 19.6.,

Fakulteti i instituti – 20.6.

Detaljan program radionica objavljen je na internetskoj stranici

www.tim4pin.hr


ZDRAVSTVO

Sanacija javnih zdravstvenih ustanova utemeljena na Zakonu o sanaciji ustanova (NN, br. 136/12) pred samom je realizacijom. U formalno-pravnom smislu pretpostavke za sanaciju državnih zdravstvenih ustanova su stvorene donošenjem vladinih Odluka o sanaciji, imenovanjem sanacijskih upravitelja i sanacijskih vijeća. Resorno ministarstvo donijelo je Naputak o metodologiji izrade i provođenju pro-grama sanacije, te je pred imenovanim osobama od-govoran i opsežan posao izrade prijedloga progra-ma sanacije. Proces se uskoro proširuje i na javne zdravstvene ustanove u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Krajnji cilj sanacije je uspostavljenje kvalitetnog, inancijski i ekonomski stabilnog i održivog funkcioniranja sustava javnog zdravstva. Ovaj proces svakako treba promatrati i u kontekstu Ekonomskog programa Republike Hrvatske, koji je Vlada usvojila 18. travnja 2013. godine. U ostvari-vanju navedenih ciljeva značajno mjesto i ulogu ima uspostavljanje kvalitetne informacijske osnove za generiranje upravljačkih informacija. One se osigu-ravaju razvijanjem primjerenog sustava troškovn-og i upravljačkog računovodstva podržanog napre-dnim informatičkim tehnologijama.

1. Uvod – informacije i reforma zdravstvenog sustava

Značaj informacija u ostvarivanju ciljeva ekonom-skog prosperiteta neupitan je u svim segmentima društvene aktivnosti. To je posebice naglašeno i u kontekstu reforme javnog zdravstva kao integral-nog elementa ukupnih strukturalnih ekonomskih reformi pred kojima se nalazimo. Reformske mjere koje pridonose reformi zdravstvenog sustava sa-stavni su dio Ekonomskog programa Republike Hr-vatske za 2013. godinu1. Reformske mjere iz Progra-ma, koje izravno podrazumijevaju uspostavljanje informacijskih pretpostavki u obliku outputa kva-litetnog sustava internog obračuna (upravljačkog računovodstva) navodimo u cijelosti:

* Prof. dr. sc. Davor Vašiček, Ekonomki fakultet Sveučilišta u Ri-jeci1 http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sjednice_i_odluke_vlade_rh/2013/86_sjednica_vlade_republike_hrvatske, str.33 i dalje

• Objedinjavanje bolničke nabave za bolnice ok-virnim sporazumima

U 2013. godini planira se nastavak objedinjava-nja bolničke nabave. U okviru ove mjere, do pro-sinca 2012. objavljeno je natječaja u vrijednosti 1,2 milijarde kuna, a u prvom polugodištu 2013. očekuje se objava novih natječaja, u vrijednosti od dodatnih milijardu kuna. Procjena iskalnog učinka za 2013. godinu iznosi 250–350 milijuna kuna. S obzirom na dodatna smanjenja bolničkih proračuna u 2013. godini, navedena ušteda tre-bala bi imati pozitivan učinak na trend generira-nja dugovanja bolnica.

Masterplan bolničkog zdravstvenog sustava

Ova mjera odnosi se na reorganizaciju ustroja i dje-lovanja zdravstvenih ustanova. Planira se dovrše-tak masterplana bolničkog zdravstvenog sustava u četvrtom tromjesečju 2013. Realizacija masterplana bolničkog zdravstvenog sustava provesti će se nakon 2013., a rezultati će biti usporavanje porasta bolničke potrošnje remodeliranjem postojećih bolničkih ka-paciteta, uvođenjem dnevnih bolnica i objedinjenih hitnih bolničkih prijama, smanjenje skupih goručih kapaciteta, koji se trenutno koriste za produženo li-ječenje, te proširenje jeftinijih kroničnih kapaciteta bolnica. Potražnja za bolničkim zdravstvenim uslu-gama godišnje, prirodno inancijski raste na razini od 5-8% (starenje populacije, napredak medicinske teh-nologije i očekivanja stanovništva). Provedbom ma-sterplana usporit će se porast potrošnje. Procijenjeni učinak je smanjenje prirodnog porasta potrošnje na bolničke usluge s 5-8% na 2-4% godišnje.

Outsourcing nezdravstvenih usluga u bolnicama

Ova mjera također se odnosi na reorganizaciju ustroja i djelovanja zdravstvenih ustanova. Više od trideset bolnica u proteklih nekoliko godina poje-dinačno je provelo programe outsourcinga raznih nemedicinskih usluga, uglavnom čišćenja i pranja rublja. Do kraja 2013. donijet će se nacionalne pre-poruke za provedbu, koje će omogućiti proširenje navedenih aktivnosti na širi spektar bolnica i usluga te osigurati učinkovitost i kvalitetu.

UDK 657.2Davor Vašiček *

Stanje i potrebe razvoja upravljačkog računovodstva u zdravstvenim ustanovama


ZDRAVSTVO

Informatizacija zdravstva

Informatizacija zdravstva je administrativna mjera uspostave informacijsko-komunikacijskog sustava, kojim će se centralizirati i integrirati upravljanje in-formacijama u zdravstvenom sustavu. Cilj ove mjere je podizanje učinkovitosti, pristupačnosti i sigurno-sti zdravstvenog sustava, standardizacija poslovnih procesa i informacija, te poboljšani nadzor i uprav-ljanje zdravstvenim sustavom u cijelosti. Planira-no je preusmjeravanje uštede od 1,5% od ukupnog godišnjeg proračuna zdravstvenog sustava i podi-zanje kvalitete zdravstvene zaštite, odnosno liječe-nje osjetljivih skupina. Ulaganjem u informatizaciju ostvaruju se preduvjeti praćenja rada, potrošnje i ostvarivanja ciljeva, a time i učinkovitog upravlja-nja sustavom zdravstva. Također, boljom kontrolom i smjernicama usporava se prirodni trend porasta potražnje zdravstvenih usluga.

Novi modeli ugovaranja zdravstvene zaštite

Mjera promjene modela ugovaranja zdravstvene za-štite je prije svega administrativne prirode, te uklju-čuje izmjene u ugovorima s pružateljima zdravstve-ne zaštite. Izmjena modela ugovaranja biti će objav-ljena Odlukom o osnovama sklapanja ugovora o pro-vođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstve-nog osiguranja. Osmišljen je i de iniran novi model ugovaranja primarne i bolničke zdravstvene zaštite za ugovorno razdoblje 2013.-2015. temeljen na pra-ćenju učinkovitosti i kvalitete pružanja zdravstvene zaštite, provođenju preventive, upravljanju kronič-nim bolestima, udruživanju liječnika prema poseb-nim vještinama, te pružanju dodatnih usluga paci-jentima, i to prema najvišim europskim i svjetskim standardima.

Iz navedenih mjera razvidno je da se njihovo provo-đenje može temeljiti na preciznoj alokaciji troškova na mjesta i nositelje troškova, kao informacijskoj pretpostavci utvrđivanja ekonomske e ikasnosti. Predviđeno je te pretpostavke osiguravati jednom od mjera, i to informatizacijom zdravstva, no tome svakako valja pridodati i nužnost usvajanja potreb-nih ekonomskih znanja i vještina u primjeni tehnika i metoda upravljačkog računovodstva.

2. Stupanj primjene upravljačkog računovodstva u javnom zdravstvu

Dosadašnje spoznaje pokazuju da je korištenje in-strumentarija upravljačkog računovodstva i raču-novodstva troškova u javnom sektoru u Republici Hrvatskoj na niskoj razini. Javno-zdravstveni su-stav bitno se ne razlikuje u tom pogledu. Rezulta-

te istraživanja primjene računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva, kao dio istraživanja provedenih prije nekoliko godina2 nakon kojih nije bilo vidljivijeg napretka na ovom području, pred-stavljamo sažeto u nastavku.

Dio istraživanja o stupnju razvijenosti računovod-stva troškova i upravljačkog računovodstva temeljio se na anketnom upitniku upućenom bolničkim usta-novama (odgovorilo 36 od 64 ustanove).

Anketni upitnik u ovom dijelu sadrži 26 pitanja ras-poređenih u tri cjeline, i to:

• pitanja koja se odnose na planiranje, obračun i kontrolu troškova,

• pitanja koja se odnose na određivanje cijena uslu-ga i

• pitanja koja se odnose na mjerenje rezultata po-slovanja.

U prvom pitanju koje glasi:

U kojoj se mjeri u Vašoj ustanovi primjenjuju neki od navedenih instrumentarija računovod-stva troškova i upravljačkog računovodstva za potrebe internog obračuna? (Koristite se ocje-nama od 1 do 5, pri čemu je ocjena 1 – najmanje važno, a 5 – najviše važno):

Ispitanici su korištenje navedenih instrumenata u svojim ustanovama, ocijenili na sljedeći način:

Instrument/ocjena 1 2 3 4 51. planiranje, obračun i kontrola troškova 1 1 6 13 15

2. određivanje cijena usluga 2 17 7 4 63. mjerenje rezultata poslovanja 1 11 12 7 6

Prikazani rezultati testirani su neparametarskim testom (Wilcoxon Signed Rank Test) o medijanu po-pulacije, koji je rezultirao sljedećim rezultatima:

1. Većina ispitanika navodi da je planiranje, obračun i kontrola troškova vrlo važno ili najviše važno te se koristi u njihovim ustanovama.

2. Stajališta o važnosti i primjeni određivanja cijena usluga su podijeljena.

3. Stajališta o primjeni mjerenju rezultata poslo-vanja također su podijeljena.

Za cjelovitije sagledavanje iskazanih stajališta po-trebno je razmotriti i odgovore na neka druga pita-nja u ovom dijelu ankete.

2 Roje, G. & Vašiček, D. (2010) Accounting System in Croatian Public Healthcare Organizations: an Empirical Analysis. Theoretical and Applied Economics. Vol. XVII., No. 6(547), pp. 37-58.


ZDRAVSTVO

Planiranje, obračun i kontrola troškova

Na pitanje koje glasi:

U svrhu planiranja troškova, troškovi u vašoj Ustanovi se iskazuju:

a) po prirodnim vrstama na razini ustanove kao cjeline (prema računskom planu),

b) po mjestima troškova ili organizacijskim jedi-nicama (odjeli, službe, i dr.),

c) po nositeljima troškova (vrste usluga i ispo-ruka),

42% ispitanika (15 od 36) navodi odgovor a, a 58% (21 od 36) odgovore a i b. Nitko od ispitani-ka nije odgovorio s c, što znači da se planiranje, obračun i kontrola troškova ne provodi prema nositeljima troškova.

U strukturi troškova kod 83% (30 od 36) ispitanika, plaće su zastupljene s 50-80%, a kod ostalih i iznad 80% ukupnih troškova.

Svi ispitanici su se izjasnili da se trošak plaća iska-zuje samo po mjestima troškova, dakle ne i po nosi-teljima troškova. Pritom 42% ispitanika (15 od 36) troškove plaća iskazuje i prema nekim drugim krite-rijima kao što je primjerice vrsta posla, redovan rad, dežurstva i sl.

Materijalni troškovi u strukturi ukupnih troškova zastupljeni su kod svih ispitanika do 50% ukupnih troškova, pri čemu je ta zastupljenost kod 67% (24 od 36) ispitanika u rasponu od 30-50% od ukupnih troškova, a kod ostalih je manja.

Po pitanju iskazivanja materijalnih troškova 50% (18 od 36) ispitanika izjasnilo se da iskazuju samo po mjestima troškova, a 39% (14 od 36) iskazuje ih i po mjestima troškova i po vrstama usluga.

O rasporedu indirektnih troškova ispitanici su se izjasnili tako da njih 47% (17 od 36) tvrdi da primje-njuje direktnu metodu, tj. raspored preko jednog ili više ključeva, 38% (14 od 36) da primjenjuje direk-tnu i indirektnu metodu, a 14% (5 od 36) da primje-njuje samo indirektnu metodu.

Određivanje cijena usluga

U ovom dijelu istraživanja utvrđeno je da se zdrav-stvene ustanove dominantno inanciraju iz ugovora s HZZO pri čemu kod 67% ustanova (24 od 36) pri-hodi iz HZZO-a čine više od 70% ukupnog prihoda, kod ostalih ovi prihodi čine od 50% do 70% uku-pnog prihoda.

Na pitanje o određivanju cijena usluga prevladava očekivani odgovor da cijene određuje HZZO, dok

samo 0,5% ispitanika (2 od 36) navodi da cijene utvrđuju kombinirano.

Prema iskazima ispitanika, ugovorena cijena s HZZO-om, u 78% (28 od 36) slučajeva ne pokriva ili samo djelomično pokriva troškove isporučenih usluga. Ostali ispitanici nisu uspoređivali razinu ugovorenih cijena s troškovima koji su potrebni za njihovo izvršenje.

Zanimljive rezultate pokazuju i odgovori na pitanje:

Pokriva li utvrđena cijena usluga nastale troš-kove pruženih usluga s uključenim ispravkom vrijednosti (amortizacijom) ne inancijske dugo-trajne imovine ?

U 78% (28 od 36) slučajeva odgovor je ne, dok 11% (4 od 36) ispitanika izjavljuje da je odgovor da. Osta-li nisu analizirali ovaj odnos cijena i troškova.

Prilikom isporuka usluga koje se izravno naplaćuju na tržištu, 69% (25 od 36) ispitanika navodi, da se ne primjenjuju iste cijene kao u ugovoru sa HZZO-om, dok ostali primjenjuju iste cijene usluga i za ostale konzumente.

Za utvrđivanje cijena usluga iz prethodnog pitanja ispitanici su se izjasnili tako da 17% njih (6 od 36) kalkulaciju cijena temelji na razini pokrića svih troš-kova, osim troška amortizacije. Troškove s uključe-nom amortizacijom kalkulira u formiranju prodajne cijene 0,5% (2 od 36) ispitanika.

U formiranje prodajnih cijena 19% ispitanika (7 od 36) uz pokriće svih troškova uključuje i određeni postotak zarade, 25% ispitanika izjavljuje da pro-dajne cijene određuju tržišni uvjeti što bi moglo zna-čiti da se formiranje prodajnih cijena ne provodi na temelju njihovih kalkulacija.

Mjerenja rezultata poslovanja i uspješnosti

Ispitivanje zastupljenosti mjerenja rezultata prove-deno je kroz osam pitanja. Rezultati poslovanja, pre-ma navodima ispitanika, mjere se u 94% (34 od 36) ustanova, pri čemu se u 69% (25 od 36) slučajeva mjerenje provodi i prema organizacijskim jedinica-ma ustanova.

Prema pruženim uslugama ispitanici tvrde, da se mjerenje rezultata i uspješnosti provodi u 47% (17 od 36) ustanova, dok ostali tvrde suprotno.

Prema izvorima inanciranja, rezultate i uspješnost u cijelosti ili djelomično mjeri 64% (24 od 36) usta-nova.

Prethodni pozitivni indikatori o mjerenju rezultata i uspješnosti pružanja usluga ipak se relativiziraju


ZDRAVSTVO

razmatranjem kriterija, koji se prema navodima ispi-tanika primjenjuju za mjerenje i ocjenu uspješnosti.

Tako 67% ispitanika (24 od 36) navodi da se ocjena uspješnosti pružanja usluga provodi temeljem ste-čenih znanja i iskustava, 0,5% (2 od 36) uspješnost ocjenjuje intuicijom, a isto toliko ispitanika navodi da se za ocjenu koriste neke kvantitativne metode.

Za ocjenu uspješnosti pruženih usluga 88% (32 od 36) ispitanika ne koristi se ili se samo djelomično koristi obračunom troškova.

Financijske pokazatelje u ocjenjivanju uspješnosti pruženih usluga koristi samo 27% (10 od 36) ispi-tanika, a 3E analizu koristi potpuno ili djelomično samo 8% (3 od 36) ispitanika.

Povezanost eksternog i internog obračuna

S obzirom na rezultate istraživanja u prvom i drugom dijelu anketnog upitnika provedeno je istraživanje međusobne povezanosti sustava inancijskog izvje-štavanja i primjene upravljačkog računovodstva.

Za ovo istraživanje postavljena je radna hipoteza, da se informtičke manjkavosti eksternih inancijskih izvještaja u prezentiranju objektivnog inancijskog stanja i uspješnosti mogu otkloniti informacijama dobivenim primjenom tehnika i metoda upravljač-kog računovodstva u dijelu ocjenjivanja uspješnosti pruženih usluga.

U tom cilju provedeno je statističko istraživanje po-vezanosti odgovora na pitanje broj 22 u prvom dije-lu upitnika koje glasi:

• Smatrate li da su informacije prezentirane u inancijskim izvještajima dovoljne za ocjenu

uspješnosti menadžmenta vaše ustanove?

i pitanja pod brojem 6, 7 i 8 u drugom dijelu upitnika (pod C) koja glase:

• Koristite li podatke dobivene obračunom troškova (kalkulacije) u ocjenjivanju uspješn-osti pružanja usluga?

• Koristite li inancijske pokazatelje (pokaza-telje analize inancijskih izvještaja) u ocjenji-vanju uspješnosti pruženih usluga?

• Koristite li 3E analizu (ef iciency, effective-ness and economy) u ocjenjivanju uspješnosti pruženih usluga?

Za ispitivanje povezanosti navedenih pitanja u svr-hu dokazivanja postavljene hipoteze korištena je logistička regresija, koja uzima u obzir kvalitativne odgovore, što je ovdje slučaj.

Rezultati regresije pokazuju da navedena pitanja nisu povezana. To upućuje na zaključak, da se infor-macijske manjkavosti eksternih inancijskih izvje-štaja u prezentiranju objektivnog inancijskog sta-nja i uspješnosti poslovanja ne supstituiraju dodat-nim informacijama o uspješnosti pruženih usluga, koje se mogu generirati u okviru internog računo-vodstva primjenom metoda inancijske analize.

Implicitno, to upućuje na zaključak o niskom stupnju konvergencije eksternog i internog izvještavanja.

3. ZaključakZbog nedosljednog i teško održivog načina inanci-ranja, te zbog informacijskih manjkavosti sustava inancijskog računovodstva, koji pokazuje određe-

ne manjkavosti koje proizlaze iz suženog obuhvata inancijskih transakcija u odnosu na primjenu kon-

cepta punog nastanka događaja, stupanj razvoja i primjene troškovnog i upravljačkog računovodstva u sustavu javnog zdravstva pokazuje relativno ni-sku razinu i niz nedostataka. Ti se nedostaci odno-se poglavito na područje kvalitete informacija za upravljanje ukupnim troškovima, a time i na mjere-nje e ikasnosti.

Ova su pitanja vrlo značajna u kontekstu prisut-nog procesa sanacije i restrukturiranja poslovanja zdravstvenih ustanova, što je razvidno i u činjenici da Naputak o metodologiji izrade sanacijskih pro-grama predviđa razvoj troškovnog i upravljačkog računovodstva tijekom sanacijskog i postsanacij-skog razdoblja. Razvoj ovoga sustava računovod-stva posebno je važan i za izračun ekonomske cijene zdravstvenih outputa, gdje su oni egzaktno prepo-znatljivi i mjerljivi kao što je to slučaj s bolničkim outputima. Nadalje, ove manjkavosti sužavaju i pro-stor optimalnog ekonomskog izbora pri donošenju odluka o načinu izvođenja određenih projekata i obavljanja usluga, primjerice za odlučivanje kupiti ili iznajmiti, raditi sam ili koristiti outsourcing, ući u projekt na bazi javno-privatnog partnerstva i sl., što je u izravnoj svezi s reformskim mjerama u zdrav-stvu iz Ekonomskog programa.



Kvaliteta visokog obrazovanja u izravnoj je korela-ciji s inanciranjem visokog obrazovanja. Postotak izdvajanja u BDP-u za visoko obrazovanje i znan-stveno-istraživačku djelatnost varira od zemlje do zemlje. U posljednje vrijeme u europskim zemljama uz tradicionalno značajno inanciranje iz javnih izvora, sve značajnije postaje inanciranje i iz dru-gih izvora. Financiranje visokog obrazovanja u Re-publici Hrvatskoj oslonjeno je prvenstveno na javno inanciranje iz državnog proračuna. Cilj ovog rada

je prikazati strategiju razvoja visokog obrazovanja kao i trendove u inanciranju visokog obrazovanja u europskim zemljama koji se uspoređuje sa stanjem u Republici Hrvatskoj. U radu se prezentiraju mo-deli inanciranja sustava visokog obrazovanja pri-sutni u zemljama Europske unije, a zatim je fokus stavljen na inanciranje visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Kroz navedeno se ukazuje na manjkavosti postojećeg sustava inanciranja u Re-publici Hrvatskoj te se daju preporuke i smjernice za unaprjeđenje.

1. Strategija razvoja visokog obrazovanja

Visoko obrazovanje izuzetno je važno u razvoju svakog društva. Osiguravanje kvalitetnog obrazo-vnog sustava od predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog do visokog obrazovanja uz uklju-čivanje obrazovanja odraslih (cjeloživotnog obra-zovanja) pretpostavka je razvoja društva kroz po-većanje konkurentnosti i produktivnosti temeljenog na znanju i inovacijama.

Strategije razvoja zajednica temelje se na strategija-ma razvoja obrazovanja i znanstveno-istraživačke djelatnosti1. Europska unija razvila je za tekuće de setljeće strategiju razvoja temeljenu na koncep-tu rasta koji ujedinjuje kvalitetu obrazovanja, ja-

* Prof. dr. sc. Vesna Vašiček, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.** Martina Dragija, univ. spec. oec., Ekonomski fakultet Sveuči-lišta u Zagrebu.1 U radu je naglasak na trendovima i modelima inanciranja vi-sokog obrazovanja, ali jednako tako, s obzirom da je uz nastavnu djelatnost na visokim učilištima ravnopravno zastupljena znan-stveno-istraživačka djelatnost podrazumijeva se da se u istom kontekstu prezentira i znanstveno-istraživačka djelatnost.

čanje istraživačke djelatnosti i prijenos znanja, komercijalizaciju pronalazaka, proizvoda i usluga i potpunu iskoristivost komunikacijskih i informa-cijskih tehnologija - Europa 2020 - Strategija za in-teligentni, održivi i uključivi rast (Horizon 20202 - The Framework Programme for Research and Innovation). Europska unija de inirala je Strateški okvir za europsku suradnju u obrazovanju i izo-brazbi koji je u ciljevima usmjeren realno ostva-renju cjeloživotnog učenja i mobilnosti, poboljšanju kvalitete i učinkovitosti obrazovanja i izobraz-be, unapređivanju ravnopravnosti i dostupnosti obrazovanja, poboljšanju kreativnosti i inovacija uključujući i poduzetništvo3. Posebni naglasak u razvoju visokog obrazovanja u Europskoj uniji je na cjeloživotnom učenju4. Ulaganje u ljudski kapital prioritet je određen u više dokumenata Europske

2 Obzor 2020 će usredotočiti sredstva na tri glavna cilja. Podu-pirat će vodeću svjetsku poziciju EU na području znanosti, za što je osigurano 24,6 milijarda eura, uključujući i povećanje sredsta-va od 77% za vrlo uspješno Europsko istraživačko vijeće (ERC). Pomagat će da se osigura industrijsko vodstvo u inovacijama, za što je predviđen proračun od 17,9 milijarda eura. Time je obu-hvaćeno i veliko ulaganje u ključne tehnologije u iznosu od 13,7 milijarda eura, kao i veći pristup kapitalu i potpora srednjim i malim poduzećima. I konačno, 31,7 milijarda eura ići će za rje-šavanje važnih pitanja koja muče sve Europljane, na ovih šest glavnih područja: zdravstvo; demografske promjene i blagosta-nje; sigurnost hrane, održiva poljoprivreda, morska i pomorska istraživanja i bio-gospodarstvo; sigurna, čista i učinkovita ener-gija; pametni, ekološki i integrirani transport; borba protiv kli-matskih promjena, učinkovitost resursa i sirovine; te inkluzivna, inovativna i sigurna društva.Izvor: stranica Europske Unije u Republici Hrvatskoj www. delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=3723, posjećena 22.08.2012. 3 Novi strateški okvir za europsku suradnju u području obrazo-vanja i stručnog usavršavanja – Education and Training 2020 na-stavlja se na prethodni radni program “Education and Training 2010” (ET 2010) postavlja načela i ciljeve za države članice EU s ciljem podrške nacionalnim reformama i razvoju zajedničkih instrumenata u području obrazovanja i usavršavanja temeljenih na kvaliteti, mobilnosti i transparentnosti. Council conclussions of 12 May2009 on a strategic framework for European coopera-tion in education and training (ET 2020), Of icial Journal of the European Union (2009/C 119/02).4 Rezolucija o cjeloživotnom učenju (Službeni list EZ C 163, 09.07.2002.), Rezolucija o obnovljenoj Europskoj agendi za obra-zovanje odraslih (Službeni list EZ C 372, 20.12.2011.) pogledati http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3401 .

UDK 336.2-371.4Vesna Vašiček*

Martina Dragija**

Modeli inanciranja visokog obrazovanja



unije i ugrađen u Lisabonsku dekalaraciju. Finan-ciranje razvoja temeljenog na znanju osigurava se osim iz nacionalnih sredstava i iz sredstava fondova Europske unije gdje se kroz načela kompetitivnosti i transparentnosti pružaju jednake mogućnosti za sve zemlje članice i pristupnice da ovisno o svojim kapacitetima participiraju u sredstvima fondova Europske unije. Nacionalna postignuća kao rezul-tat djelovanja u prethodnim razdobljima i strateška opredjeljenja za budućnost, odrednice su koje pozi-cioniraju svaku zemlju u regionalnom, europskom i svjetskom prostoru visokog obrazovanja5.

Kvaliteta visokog obrazovanja u izravnoj je korela-ciji s inanciranjem visokog obrazovanja. Postotak izdvajanja u BDP-u za visoko obrazovanje i znan-stveno-istraživačku djelatnost varira od zemlje do zemlje i kao pokazatelj inancijskih ulaganja u viso-ko obrazovanje i znanost predstavlja samo jedan od pokazatelja kvalitete visokog obrazovanja i znan-stveno-istraživačke djelatnosti. Jednako važan utje-caj na svrsishodnost potrošnje sredstava i rezultate koji se mjere kvantitativnim i kvalitativnim poka-zateljima uspješnosti visokog obrazovanja ima sama distribucija sredstava i usmjerenost u određene vi-dove potrošnje. Važno je da kretanje na makro razi-ni (kretanje izdvajanja u BDP-u) prati analiza e ika-snosti raspodjele sredstava na mikro razini (razini institucije).

Sljedeća tablica prikazuje ukupne godišnje izda-tke, iz javnih i privatnih izvora, za tercijarnu razinu obrazovanja izražene u postotku BDP-a od 2000. do 2009. godine. Pod tercijarnom razinom obrazovanja se misli na visoko obrazovanje koje podrazumijeva sveučilišta, fakultete, veleučilišta i institute (OECD Thematic Review of Tertiary Education, Synthesis Report, 2008). Javni izvori inanciranja odnose se na sredstva iz proračuna kojima se direktno podmiruju tekući i kapitalni troškovi institucija visokog obrazo-

5 Visoka učilišta s ciljem eksterne potvrde uspješnosti i uspo-redbe s ostalima, ulaze u razne sustave rangiranja koji objavljuju ljestvice temeljene na kombinaciji raznih kriterija. Sveučilište u Zagrebu (uz Sveučilište u Ljubljani) jedino je sveučilište jugoi-stočne Europe rangirano među 500 najboljih svjetskih sveuči-lišta (rang između 400 i 500-tog mjesta prema tkz. Šangajskoj listi - ARWU (Academic Ranking of World Universities) koja između ostalih kriterija uzima citiranost znanstvenih članaka i objave u eminentnim znanstvenim časopisima te nagrađenost znanstvenika međunarodnim nagradama s područja znanosti, a prema webometrics koji se temelji na pojavnosti sveučilišta i dostupnosti u digitalnim bazama podataka i elektroničkim medi-jima Sveučilište u Zagrebu je među prvih 100 sveučilišta u Euro-pi (82 mjesto). Pogledati na http://www.shanghairanking.com/ARWU2012.html i http://www.webometrics.info/top100_conti-nent.asp?cont=europe.

vanja, zatim školarine studenata, te pružaju potpore za razne edukacijske aktivnosti (Reis, F., Gheorghiu, S. F., 2011). Privatni izvori obuhvaćaju školarine od-nosno upisnine i ostale troškove plaćene od strane studenata kao i sredstva dobivena temeljem ugo-vora s privatnim poduzećima i nepro itnim orga-nizacijama za inanciranje visokog obrazovanja, te inanciranje iz donacija.

Tablica 1. Ukupni godišnji izdaci (javni i privat-ni) za tercijarnu razinu obrazovanja izraženi u postotku bruto domaćeg proizvoda (% BDP-a)

Zemlja/godina 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

European Union (27 countries)

1,1 1,1 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2 1,3

Belgium 1,2 1,3 1,3 1,3 1,2 1,2 1,3 1,2 1,3 1,4

Bulgaria 1,3 1,3 1,3 1,3 1,2 1,1 1,1 1,1 1,2 1,4

Czech Republic 0,8 0,8 0,9 1,0 1,0 1,0 1,3 1,2 1,1 1,2

Denmark 1,6 1,8 1,9 1,8 1,8 1,7 1,7 1,7 1,6 1,8

Germany 1,0 1,0 1,1 1,1 1,1 1,1 1,1 1,1 1,2 1,3

Estonia 0,9 0,9 0,9 0,9 0,9 1,1 1,0 1,2 1,2 1,5

Ireland 1,3 1,3 1,2 1,1 1,1 1,1 1,1 1,2 1,4 1,6

Greece 0,8 1,0 1,1 1,1 1,3 1,5 : : : :

Spain 1,1 1,2 1,2 1,2 1,2 1,1 1,1 1,1 1,2 1,3

France 1,3 1,3 1,3 1,3 1,3 1,3 1,3 1,4 1,4 1,5

Italy 0,9 0,9 0,9 0,9 0,9 0,9 0,9 0,9 0,9 1,0

Cyprus 2,2 1,3 1,6 1,6 1,3 1,4 1,4 1,4 1,7 1,8

Latvia 1,2 1,3 1,3 1,3 1,3 1,4 1,4 1,3 1,4 1,2

Lithuania 0,8 1,2 1,2 1,3 1,3 1,3 1,3 1,3 1,3 1,5

Luxembourg : : : : : : : : : :

Hungary 1,1 1,1 1,2 1,3 1,1 1,1 1,1 0,9 0,9 1,0

Malta 0,5 0,7 0,7 0,6 0,6 1,1 1,0 1,0 1,0 1,2

Netherlands 1,4 1,4 1,4 1,4 1,4 1,5 1,4 1,5 1,5 1,6

Austria 1,1 1,2 1,1 1,1 1,2 1,3 1,3 1,3 1,3 1,4

Poland 0,7 1,0 1,5 1,4 1,5 1,6 1,3 1,3 1,5 1,5

Portugal 1,0 1,0 0,9 1,0 0,9 1,3 1,3 1,5 1,3 1,3

Romania 0,6 0,9 0,8 0,6 0,6 1,1 : : : 1,2

Slovenia : 1,2 1,2 1,3 1,3 1,2 1,2 1,2 1,1 1,3

Slovakia 0,8 0,8 0,8 0,9 1,1 0,9 0,9 0,8 0,9 0,9

Finland 1,7 1,7 1,7 1,8 1,8 1,7 1,7 1,6 1,7 1,9

Sweden 1,6 1,6 1,6 1,7 1,6 1,6 1,5 1,5 1,5 1,7

United Kingdom 1,0 1,1 1,1 1,1 1,1 1,3 1,2 1,2 1,1 1,3

Iceland 0,9 0,9 1,0 1,1 1,2 1,2 1,1 1,2 1,3 1,3

Liechtenstein : : : : : : : : : :

Norway 1,2 1,3 1,5 1,5 1,4 1,3 1,2 1,2 1,2 1,4

Switzerland : 1,2 1,4 1,5 1,4 1,4 1,4 1,1 1,2 1,3

Croatia : : 0,7 0,7 0,7 1,0 1,2 1,1 1,2 1,1

Turkey 0,8 0,7 0,9 0,9 0,8 : 0,7 : : :

Izvor: Eurostat, dostupno na: http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/setupModifyTableLayout.do



Iz predočene tablice je vidljivo da postoje značajne razlike u postotku izdvajanja u BDP-u za tercijarnu razinu obrazovanja u europskim zemljama. Hrva-tska pripada skupini zemalja u kojima izdaci za vi-soko obrazovanje iznose oko 1% BDP-a. U navedenu skupinu ulaze Italija, Mađarska i Slovačka. Zemlje Europske unije koje najviše izdvajaju (od 1,8 do 2% BDP-a) za obrazovanje su Njemačka, Cipar, Danska, Finska i Švedska. Prosjek godišnjih izdataka na ra-zini Europske unije se kreće od 1,1% BDP-a u 2000. godini i raste na 1,3% BDP-a u 2009. godini. Dakle, Hrvatska je ispod prosjeka EU te treba ustrajati na daljnjem povećanju inanciranja visokog obrazo-vanja osobito kroz nove izvore inanciranja kao što su fondovi EU.

Primjer značajne ekspanzije visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj govori u svim pokazatelji-ma o rastu sustava (ukupno inanciranje na nacio-nalnoj razini, broj visokih učilišta, broj studenata), ali se istodobno uočava da taj razvoj nije dovoljno uspješno usmjeravan i nadziran.

Razvoj sustava visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj u posljednjem desetljeću karakterizi-raju sljedeće pojave6:

• Republika Hrvatska počela je s razvojem binar-nog (sveučilišnog i stručnog) sustava te s poli cen-tričnim razvojem visokog obrazovanja,

• uspostavom 7 javnih sveučilišta dosegnut je ma-ksimum koji je ostvariv s obzirom na znanstveno nastavni potencijal i u idućih 10-15 godina,

• osnivanjem triju novih privatnih sveučilišta od-stupilo se od prakse osnivanja sveučilišta pri-sutne u Europskoj uniji gdje se tek nakon što postojeće visoko učilište postane spremno za izvođenje doktorskog studija ono preoblikuje u sveučilište,

• novije utemeljena sveučilišta imaju samo druš-tvene i humanističke programe,

• osnivanjem većeg broja javnih veleučilišta u studi-jima pretežito u području društvenih znanosti po-licentrični razvoj dobio je svoje konačno obilježje,

6 Pogledati detaljnije dokument Mreža visokih učilišta i studij-skih programa u Republici Hrvatskoj. Dokument je pripremljen od strane Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, a rasprav-ljan i usvojen na Saboru Republike Hrvatske 28.10. 2011. godine. Dokument  polazi od analize postojeće mreže visokih učilišta i studijskih programa, dajući osvrt na okolnosti njezina dosadaš-njeg razvoja te probleme koji su nastali kao rezultat tih okolnosti. U dokumentu se također predlažu kvalitativni kriteriji na kojima bi se ubuduće trebalo temeljiti donošenje ocjene o opravdanosti osnivanja novih visokih učilišta i studijskih programa. Pogledati detaljnije na http://www.azvo.hr/hr/mree-visokih-uilita-i-stu-dijskih-programa .

• gotovo polovica svih stručnih studija još se razvi-ja na sveučilištima,

• pojedina sveučilišta izvode dislocirane studije,• privatne visoke škole osnovane su na području

ekonomije i većinom su smještene u Zagrebu, • prisutan je paralelizam i preklapanje studijskih

programa između sveučilišta, veleučilišta i unu-tar pojedinih sveučilišta,

• širenje mreže visokih učilišta nije pratilo sustav-no inanciranje te je izražena pojava redistribuci-je postojećih sredstava na veći broj visokih učil-išta i programa, iako je proračunsko inanciranje u apsolutnim iznosima poraslo ta sredstva nisu mogla pokrivati potrebe pa se pristupilo partici-pacijama studenata u troškovima studija, a preve-like upisne kvote narušile su kvalitetu studija.

Navedeni procesi i pojave upućuju na zaključak da je razvoj sustava visokog obrazovanja bio neusklađen i nekontroliran te će potrebno prei-spitivanje svrsishodnosti biti veoma složen i zahtijevan proces. Poseban naglasak u razvoju su-stava stavljen je na sustav kvalitete visokog obrazo-vanja, koji omogućava akreditaciju novih i reakredi-taciju postojećih visokih učilišta po sustavu koji je usklađen s Europskim standardima i smjernicama (Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area, ESG), a pro-vodi ga nezavisna akreditirana agencija7. Navede-no normativno i administrativno uređenje sustava

7 U Republici Hrvatskoj ustrojena je Agencija za znanost i vi-soko obrazovanje (AZVO) koja sukladno Zakonu o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN br. 45/2009.) provodi dio postupaka inicijalne akreditacije, postupke reakre-ditacije, postupke tematskog vrednovanja, postupke vanjske neovisne periodične prosudbe unutarnjih sustava osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete (audit), prikuplja i obrađuje podatke o sustavu znanosti i visokog obrazovanja i drugim sustavima s kojima su znanost i visoko obrazovanje u međuovisnosti, a na kojima se temelje analize potrebne kao polazišta za utvrđivanje standarda i kriterija za vrednovanje koje provodi Agencija te do-nošenje ocjena u svim postupcima vrednovanja i koji predstav-ljaju relevantne informacije o stanju i učinkovitosti cjelokupnoga sustava znanosti i visokog obrazovanja potrebne stručnim i dr-žavnim tijelima za donošenje strateških odluka za razvoj znano-sti i visokog obrazovanja u cjelini. Ostvarivanjem punopravnog članstva u krovnoj Europskoj udruzi za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju - European Association for Quality Assu-rance in Higher Education (ENQA)  te uvrštavanjem u Europski registar agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazova-nju, koji je osnovala skupina E4 - European Quality Assurance Register for Higher Education (EQAR), potvrđena je 2011. go-dine vjerodostojnost AZVO-a kao europske agencije ovlašte-ne za provođenje postupaka vanjskog osiguravanja kvalitete u čitavom Europskom prostoru visokog obrazovanja (EHEA). Detaljnije pogledati http://www.azvo.hr/hr/o-nama-i, stranica posjećena 22. 08.2012.



kvalitete u visokom obrazovanju uslijedilo je nakon provedenih procesa otvaranja visokih učilišta u Re-publici Hrvatskoj, te nije imalo potrebni utjecaj na dosadašnji razvoj.

Strategija razvoja Republike Hrvatske8 i strateški plan Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za razdoblje 2012.-2014. de inira ciljeve u razvoju održivog odgojno-obrazovnog sustava i znanosti kao pokretača dugoročnog gospodarskog i društvenog razvoja Republike Hrvatske s naglaskom na razvoj i osiguranje sustava kvalitete na svim razinama obrazovanja, poticanje obrazovanja odraslih, poti-canje inkluzivnog obrazovanja, razvoj učinkovitog sustava studentskog standarda u svrhu poboljšanja dostupnosti obrazovanja, promjene sustava upra-vljanja u visokom obrazovanju, jačanje ljudskih po-tencijala u znanosti i inovacijama, poticanje povezi-vanja znanstvenog potencijala na sveučilištima i in-stitutima, kao i mobilnost te međunarodnu suradnju hrvatskih znanstvenika. Postizanje navedenih cilje-va iz strategije zahtijeva koordinirano djelovanje svih sudionika u sustavu (ministarstva, sveučilišta, visokih učilišta, zaposlenih i studenata) i inancijsku podršku kroz stabilno proračunsko inanciranje. Trendovi u javnom inanciranju nisu povoljni jer projekcije proračuna Republike Hrvatske za razdo-blje 2012.-2014. predviđaju smanjeno inanciranje visokog obrazovanja i znanosti tako da ostaje vidjeti kako će se realizirati zacrtani ciljevi.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta obja-vilo je Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije9 koje su okvir javne raspra-ve o razvoju istih u sljedećem desetljeću. Smjerni-ce trebaju poslužiti izradi nacionalne strategije za preobrazbu obrazovnog i istraživačkog sustava koja

8 Strategija Vladinih programa za razdoblje 2012.-2014. Poglav-lje 6. Poticanje znanja, izvrsnosti i kulture u točki 6.1. Održiva kvaliteta obrazovanog sustava i razvoj sporta i točki 6.2. Razvi-janje znanosti kao pokretača dugoročnog gospodarskog i druš-tvenog razvoja ističe prioritete u području razvoja obrazovanja i znanosti, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u Stra-teškom planu za razdoblje 2012.-2014. također ističe ciljeve, aktivnosti, pokazatelje učinaka i rezultata u području održive kvalitete odgojno-obrazovnog sustava, razvoja znanosti i održive kvalitete sporta. Pogledati detaljnije dokumente na http://pu-blic.mzos.hr/Default.aspx?art=10679&sec=1933.9 Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehno-logije, http://public.mzos.hr/Default.aspx, Smjernice su rezultat rada Povjerenstva sastavljenog od emi-nentnih članova akademske zajednice i stručne javnosti, a ime-novanog od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta s ciljem da se donese koherentan dokument razvoja odgoja, obra-zovanja, znanosti i tehnologije oko kojeg bi se postigao nacional-ni konsenzus.

treba biti podržana odgovarajućom legislativom te iskalnom politikom. Uočava se da se pristupilo izra-

di potrebnih strateških dokumenata koji trebaju de-inirati razvoj visokog obrazovanja i znanosti Repu-

blike Hrvatske u idućem desetljeću te poslužiti kao okvir za razvoj strategija pojedinih institucija viso-kog obrazovanja i kao okvir privlačenja sredstava Europske unije i ostalih izvora inanciranja.

Zaključno se može reći da su strateški ciljevi i pro-grami razvoja obrazovanja i znanstveno-istra ži-vačke djelatnosti u Europskoj uniji pa tako i u Repu-blici Hrvatskoj postavljeni vrlo ambiciozno, ali da se većina zemalja, pa tako i Republika Hrvatska susreće s objektivnim poteškoćama njihove provedbe.

2. Trendovi u inanciranju visokog obrazovanja u Europi

Izazovi u inanciranju visokog obrazovanja kreću se između sljedećih odrednica: s jedne strane povećava se studentska populacija i teži se povećanju udjela visokoobrazovanih osoba u ukupnoj populaciji, a s druge strane smanjuje se javno inanciranje na-stavne i znanstveno-istraživačke djelatnosti, što je posebno izraženo od početka inancijske krize. U uvjetima globalizacije i internacionalizacije vi-sokog obrazovanja, kao i pritisaka na smanjivanje javnog inanciranja povećavaju se izazovi visokim učilištima u pronalasku održivog inanciranja njiho-vih aktivnosti. Financiranje iz javnih izvora postaje kompleksnije i zahtijeva više upravljačkih ovlasti i odgovornosti no i dalje predstavlja dominantan izvor inanciranja u svim europskim zemljama.

U okviru Europske unije provedeno je istraživanje u 27 zemalja s ciljem da se utvrdi inancijska održivost i perspektiva inanciranja visokog obrazovanja kao i kvaliteta upravljanja institucijama visokog obra-zovanja10. Prisutnost različitih izvora inanciranja i raznolikost u njihovoj zastupljenosti između europ-skih zemalja je velika. Sistematizacija izvora inan-ciranja prepoznaje dvije osnovne kategorije: javno inanciranje i inanciranje iz drugih izvora. Javno inanciranje orijentirano je na državne i lokalne

proračune (ovisno o teritorijalnom ustroju i iskal-nom sustavu), a inanciranje iz drugih izvora po-drazumijeva: školarine, inanciranje kroz pružanje usluga (savjetovanja, knjižnice, prihodi od imovine i

10 Istraživanje je završeno i objavljeno 2011 godine European University Association (2011) “Financially Sustainable Univer-sities II: European Universities Diversitfying Income Streams“ – EUDIS . U istraživanju je putem on-line upitnika sudjelovalo 136 institucija, str. 90. , http://www.eua.be/publications/eua-reports-and-studies.aspx, stranica posjećena 28.08.2012.



sl.), inanciranje iz ugovora s privatnim sektorom, i-nanciranje iz donacija, inanciranje iz investicijskih aktivnosti i sl., a posebno se može istaknuti inanci-ranje iz fondova Europske unije.

Slika 1. Izvori inanciranja i načini inanciranja institucija visokog obrazovanja11

Izvor: obrada autora prema Thomas Esterman, Enora Bannetot (2012)

Izvori inanciranja visokog obrazovanja u europskim zemljama prosječno imaju sljedeću distribuciju12:

• 72,8% javno inanciranje • 9,1% studentske participacije • 6,5% inanciranje u suradnji s privatnim sekto-

rom • 4,5% inanciranje kroz donacije • 4,1% inanciranje kroz pružanje usluga • 3,0% međunarodno javno inanciranje.

Razlike u izvorima inanciranja između zemalja su značajne, ali izražen je trend pada javnog inanci-ranja prouzročen inancijskom krizom i drugim ne-povoljnim kretanjima javnih inancija tako da je u nekim zemljama u razdoblju 2008.-2012. zabilježen pad javnog inanciranja preko deset posto (Latvija, Litva, Češka Republika, Grčka, Mađarska, Italija, Irska, Island, Portugal, Španjolska, Nizozemska)13,

11 Prilagođeno prema Thomas Esterman, Enora Bennetot Pruvot (2012) Funding of higer education:diversitfying the universities income, European University Association, str. 3.12 European University Association (2011) “Financially Sustai-nable Universities II: European Universities Diversitfying Inco-me Streams“ – EUDIS, Brussels, str. 27.13 Public Funding Observatory http://www.eua.be/events/past/2012/eua-funding-forum/Resources.aspx, str. 1, stranica posjećena 29.08.2012.Prema podacima iz studije Republika Hrvatska imala je pad i-nanciranja 2008.-2010. 5%, 2011. inanciranje se stabilizira, a prema projekciji 2012. bilježi se ponovni pad.

a u nekima do deset posto (Engleska, Škotska, Irska, Estonija, Nizozemska, Island). Neke zemlje su uspje-le održati razinu inanciranja nepromijenjenom, a neke su povećale javno inanciranje visokog obra-zovanja i znanosti. Zemlje koje su održale razinu ja-vnog inanciranja su Belgija i Finska, a zemlje koje su povećale javno inanciranje visokog obrazovanja i znanosti u razdoblju 2008.-2012. su Austrija, Nje-mačka, Švicarska, Francuska, Danska, Norveška, Šv-edska, Poljska i Slovačka14.

U detaljnijoj analizi rasta ili pada po zemljama može se uočiti da su trendovi različiti u inanciranju zna-nosti i istraživanja od nastavne aktivnosti. Porast izdvajanja u nastavnu aktivnost često je poslje-dica povećanog broja studenata, a ne povećanog izdvajanja po studentu. Promjene treba promatrati u korelaciji sa stopom izdvajanja za visoko obrazo-vanje i znanost u BDP-u tako da se značaj povećanja izdvajanja u nekim zemljama (kao na primjer Slo-vačka) relativizira s niskim zatečenim udjelom iz-dvajanja za obrazovanje i znanost u BDP-u. Također je primjećen trend promjene načina doznake sred-stava koja se sve češće alociraju kroz kompetitivne fondove i projektno inanciranje.

Očekivanja su, prema rezultatima provedenog istra-živanja, da će udio izravnog javnog inanciranja stag nirati i dalje se smanjivati, a očekuje se porast inanciranja iz drugih izvora (prvenstveno fondovi

EU i bespovratni izvori). Mijenja se politika partici-pacija studenata u troškovima studija i to različito po zemljama pa se pojavljuju situacije da zemlje koje nisu imale značajne participacije pronalaze izvor za inanciranje nastavne djelatnosti u povećanju parti-

cipacija (na primjer u Irskoj je porasla participacija s 825 eura 2007. godine na 2000 eura 2011. godine), a neke zemlje kao na primjer Bavarska i Donja Saska uvode potpuno oslobađanje studenata od participa-cija. Značajan broj zemalja s uvođenjem participacija uvodi i sustav zajmova i subvencioniranja participa-cija (Nizozemska, Engleska, Mađarska).

Međunarodno javno inanciranje ima relativno mali udio u ukupnom inanciranju (prosječno 3%), ali se u većini zemalja očekuje rast inanciranja iz tog izvora. Međutim, snalaženje u novim izvorima i-nanciranja kao što su fondovi EU često je otežano nedostatkom kadrova, znanja, vještina i nedovoljnoj kompetitivnosti malih zajednica u odnosu na velike zajednice. Takvo inanciranje često zahtijeva i su i-nanciranje na koje visoka učilišta nisu spremna, a često izostane i potpora na nacionalnoj razini.

14 Public Funding Observatory http://www.eua.be/events/past/2012/eua-funding-forum/Resources.aspx.



U nekim zemljama15 nacionalna tijela uvode koncept inanciranja izvrsnosti excellence pri čemu se pojam

izvrsnosti različito de inira ali je u izraženoj korela-ciji s nacionalnom strategijom visokog obrazovanja i znanosti te s strategijom i misijom (pro ilom) poje-dinih institucija visokog obrazovanja. Prateći tren-dove javnog inanciranja visokog obrazovanja i zna-nosti, Europsko udruženje sveučilišta upozorava da inancijska održivost zavisi od razumnog i dovoljnog

javnog inanciranja i sveučilišta koja mogu uspješno pronalaziti komplementarne izvore inanciranja za-visno do njihove misije i pro ila16.

Nepovoljna kretanja u izvorima inanciranja imaju višestruke učinke na djelatnost visokih učilišta gdje se osim smanjivanja plaća i sužavanja aktivnosti nepovoljni učinci mogu odraziti i na samu kvalite-tu studija u smislu odustajanja od nekih studijskih programa, dostupnosti literature, knjižnice i sl. Promjene u izvorima inanciranja, osim što nose vrlo izraženu opasnost za kontinuitet i stabilnost inan-ciranja, zahtijevaju od uprava visokih učilišta razvoj menadžerske sposobnosti, a što u povijesno gledano sredine, koje su u fokusu imale pretežito akademska pitanja, donosi nove zahtjeve na koje se još traže odgovori. Nacionalna tijela imaju ključnu ulogu u podršci visokim učilištima u provedbi njihove stra-tegije diversi ikacije izvora inanciranja. Potrebno je izgraditi prihvatljive upravljačke i administrativne kapacitete na visokim učilištima koji će preuzeti od-govornost za inanciranje u novim okvirima vodeći računa o akademskoj autonomiji kao složenoj kate-goriji. Regulatorni okvir koji je u nadležnosti nacio-nalnih tijela treba dobro odmjeriti i de inirati okvire inancijske autonomije kako bi kriteriji i mehanizmi

bili poticajni za diversi ikaciju izvora inanciranja uz jamstvo kvalitete usluge.

Javno inanciranje u većini slučajeva temelji se na cjelovitim iznosima (engl. block grant, lump sum) gdje uprave visokih učilišta preuzimaju odgovornost za internu alokaciju resursa. Prema istraživanju Eu-

15 Poznat je primjer Njemačke i programa Excellenzinitiative kroz koji se dodatno inanciraju najbolje rangirana sveučilišta koja ostvare posebne rezultate u područjima de iniranim pro-gramom usmjerenih prvenstveno promociji znanosti i istraži-vanja. Vidjeti više na http://www.excellence-initiative.com/ex-cellence-initiative.16 EUA (2012) Universities in the European Higher Education Area and the Contribution of EUA, EUA Input Statement to the Bologna Ministerial Conference, Bucharest, Romania, 26.-27. April 2012., str. 4, http://www.ehea.info/Uploads/%281%29/Universities%20in%20the%20EHEA_EUA%20Statement%20for%20Bolo-gna%20Ministerial%20Conference.pdf.

ropske sveučilišne asocijacije (EUA)17 u većini eu-ropskih zemalja (26 zemalja) primjenjuje se neka od inačica dodjele cjelovitog iznosa. Često se iznos određuje putem određenih formula (broj zaposlenih, broj studenata i sl.), ali s trendom porasta upotrebe kriterija usmjerenih mjerenju učinaka (engl. output-based, performanced-related criteria) što naglašava kompetitivni pristup u stjecanju sredstava. Dodjela sredstava po stavkama proračuna upotrebljava se u sedam dominantno istočnih Europskih zemalja (Bugarska, Cipar, Grčka, Latvia, Litva, Srbija i Tur-ska), a speci ična je situacija u Republici Hrvatskoj gdje zakonski okvir de inira cjeloviti iznos, a u praksi model nije doživio punu primjenu te su i dalje izražene dodjele sredstava po stavkama proračuna na fakultete18.

Prijenos ovlasti i odgovornosti u inancijskom po-slovanju na visoka učilišta koji ima za cilj povećati učinkovitost u potrošnji sredstava i staviti naglasak na mjerenje uspješnosti što se ocjenjuje pozitivnim, događa se u okruženju koje karakterizira značajno smanjenje javnih rashoda za visoko obrazovanja. Prijenos odgovornosti za inancijski položaj i rezultat na visoka učilišta u uvjetima smanjenog inanciranja nosi visoku razinu rizika za rezultat takve tranzicije s neizvjesnim ishodom na kvalitetu visokog obrazovanja u budućnosti. Integracija različitih izvora inanciranja mora biti dio strategije visokih učilišta koju će pratiti izgradnja interne strukture za realizaciju te strategije, za što visokim učilištima treba podrška i puno povje-renje nacionalnih tijela, ali i drugih izvora inanciranja (privatnog sektora, građanstva, donatora).

3. Modeli inanciranja visokog obrazovanja

Modeli inanciranja visokog obrazovanja razvijali su se od proračuna po stavkama do proračuna u ukup-nom iznosu s različitim kriterijima alokacije. U kon-tekstu visokog obrazovanja uglavnom se razmatraju tri načina dodjeljivanja proračunskih sredstava19:

• dodjeljivanje u cjelovitom iznosu (engl. lump-sum allocations)

• određivanje na temelju formule (engl. formula ba-sed appropriations)

17 Thomas Estermann, Terhi Nokkala(2009) University Au-tonomy in Europe I – Exploratory Study, European University Association, Brussels, str. 19.18 Ibid, str. 19.19 Frank Ziegele (2008) Management of Financial Re-sources, ed. M.Knust, Faculty I Education, Division of Continuing Educa-tiona and Educational Management, University of Oldenburg, Germany, str. 63.



• određivanje na temelju utvrđenih ciljeva/ rezul-tata (engl. appropriations by target agreement) - navedeni model ima manje ili više sličnih inačica kao: funding agreement, performance agreement, management by objecitives.

Dodjela u cjelovitom iznosu može podrazumije-vati različite pristupe utvrđivanju cjelovitog izno-sa. Iznos se temelji na pregovorima između visokih učilišta i resornog ministarstva i nosi obilježje dogo-vorenog, te ne varira naknadno ovisno o potrošnji i postignućima visokih učilišta. Dodjela u cjelovitom iznosu ne prepoznaje potrebe za speci ičnim inan-ciranjem i prvenstveno se oslanja na razinu inan-ciranja prethodnih razdoblja. Napredni pristupi cjelovitog iznosa uključuju u određivanje cjelovitog iznosa formule/ kriterije.

Dodjeljivanje na temelju formule ima obilježje dodjeljivanja na temelju indikatora/pokazatelja ili određenih parametara koji se izabiru s ciljem da kao jedinstveni kriteriji odraze pravednost i objek-tivnost u utvrđivanju iznosa dodjele. Sredstva se dodjeljuju na temelju aktualne ili očekivane vrijed-nosti iz formule i imaju stimulativan/destimulati-van učinak na visoko učilište ovisno o postignutoj razini indikatora/formule. Financiranje je vezano na elemente formule i nije povezano s prirodom sa-mih procesa.

Osnovno obilježje dodjela prema dogovorenim ci-ljevima je u dogovoru između ravnopravnih part-nera: visokog učilišta i ministarstva u dijalogu te-meljenom na povjerenju. Ovaj sustav inanciranja potiče visoka učilišta da de iniraju svoje strateške prioritete i ciljeve te da uvjere ministarstvo kao predstavnika javnog inanciranja da je nacionalni interes inancirati realizaciju takvih ciljeva. Pred-nost je što institucije mogu leksibilnije postavljati ciljeve koji se na nacionalnoj razini mogu prepozna-ti kao sastavnica nacionalne strategije. Ovaj način dodjele može poticati institucije na iznalaženje no-vih ciljeva (ako se mogu pribaviti značajni iznosi) ili na postizanje rezultata u realizaciji postavljenih ciljeva (ako je nagrada vezana za postizanje ciljeva). Važno je naglasiti da ovaj način daje leksibilnost in-stitucijama u izboru načina i metoda za postizanje konačnih ciljeva. Praćenje realizacije dogovorenih ciljeva zahtijeva sustav kvantitativnih i kvalitati-vnih pokazatelja, iako sam model to eksplicitno ne zahtijeva, pri čemu je poželjno slijediti standardne sustave pokazatelja.

Kao mogući nedostatci korištenja formule ističe se da je uvijek problem izbor parametara u formulu i nemogućnost da se kroz formulu pokriju sve potre-

be, speci ičnosti i prepoznaju inovativne aktivnosti. U korištenju modela inanciranja ciljeva ističe se opasnost da se ciljevi nisko postave te se može de-monstrirati uspješnost bez poteškoća20. U rasprava-ma o prednostima i nedostatcima jednog ili drugog modela preporuka je da se kombiniraju modeli, a što je moguće na mnogo načina. Prednosti i nedostatke svakog od modela potrebno je pažljivo odvagnuti i napraviti konzistentan model koji je moguće u da-nim okolnostima primijeniti.

3.1. Modeli inanciranja visokog obrazovanja u zemljama EU

Prethodno je već istaknuto da ne postoji uni icirani model inanciranja visokog obrazovanja u zemljama EU već svaka zemlja ima svoj model u kojem se kori-ste različite kombinacije instrumenta inanciranja. Unutar zemalja EU najčešće se pojavljuju sljedeći instrumenti inanciranja institucija visokog obrazo-vanja (Strehl, F., Reisinger, S, Kalatschan, M., 2007):

• sporazumi o ciljevima (engl. perfomance agree-ment),

• globalni proračuni (engl. global budget),• proračuni utemeljeni na formuli (engl. formula ba-

sed budget) i• školarina/ naknada za studiranje (engl. tuition/

study fee).

Sporazumi o ciljevima imaju važnu ulogu u upra-vljanju institucijama visokog obrazovanja u većini zemalja EU. Pravne forme ovakvih ugovora se razlikuju među zemljama, ali međuovisnost između ostvarenih ciljeva (uspjeha) i alokacije proračuna (Strehl, F., Reisinger, S, Kalatschan, M., 2007). Unatoč tome, sljedeće stavke imaju bitnu ulogu kod sporazu-ma o ciljevima: strateški ciljevi, akademski priori-teti, nastava, razvoj nastavnog osoblja, istraživački rad, suradnja između sveučilišta, internacionaliza-cija i akademska mobilnost (Institut za obrazovanje i razvoj, 2011).

Globalni proračun kojeg određuje Vlada svake zem-lje dominira u ukupnom proračunu institucija viso-kog obrazovanja te se kreće od 50% do više od 90% ukupnog proračuna. Osnovni proračun se najčešće raspoređuje korištenjem različitih formula ili spo-razumima o ciljevima. U većini zemalja EU kod do-djeljivana proračuna temeljem formule veću ulogu ima broj upisanih studenata kao input u odnosu na outpute (na primjer broj diplomiranih studenata).

Proračun utemeljen na formuli se odnosi na dio proračuna koji se formulira korištenjem formula za

20 Ibid, str. 72.-73.



čiju izradu se koriste različiti indikatori (broj stude-nata, trajanje studiranja, broj istraživačkih projeka-ta, broj objavljenih radova i slično). Osnovna svrha ovakvog inanciranja je poticanje kvalitete i konku-rencije među sveučilištima.

Školarine su također jedan od instrumenata inan-ciranja institucija visokog obrazovanja u zemljama Europske unije. No, bitno je napomenuti da je njihov udio u ukupnim izvorima malen iako pojedine po-put Irske povećavaju iznose školarina uslijed nedo-statnosti proračunskih sredstava. U sljedećoj tablici prikazani su instrumenti inanciranja za izabrane zemlje Europske unije. Primjeri su izabrani na način da su zastupljene s jedne strane starije članice Eu-ropske unije (Austrija, Njemačka, Portugal i Dan-ska) i s druge strane novije članice Unije (Češka i Slovačka).

Tablica 2. Instrumenti inanciranja za izabrane zemlje Europske unije

ZemljaSporazumi o

ciljevimaGlobalni proračun

Proračun utemeljen na

formuli

Ostali instrumenti inanciranja

AUSTRIJA Postoje između Ministarstva i svakog sveučilišta.

Trogodišnji proračun, sadržava sporazum o ciljevima (80%) i proračun izračunat temeljem formule (20%).

Trogodišnji, 20% od osnovnog proračuna.Kriteriji: nastava, istraživanje i razvoj,

Školarine, ostali izvori inanciranja

kao što su donacije.

ČEŠKA Ne postoje klasični sporazumi o ciljevima.Financiranje razvojnih programa se može promatrati kao sporazumi o ciljevima.

Dodjeljivanje u cjelovitom iznosu (50%).

Nastava (otprilike 53% proračuna): formula bazirana uglavnom na inputima (broj studenata), a u posljednje vrijeme broj diplomiranih studenata se uvodi u formulu. Istraživanje (otprilike 4% proračuna).: formula bazirana na broju kvali iciranih nastavnika (profesori i docenti) Pregovaranje oko povećanje godišnjeg iznosa inanciranih

studenata.

Financiranje istraživanja, ostali izvori inanciranja.

DANSKA Razvojni ugovori.

Dodjeljivanje u cjelovitom iznosu za nastavnu i istraživačku aktivnost.

Nastava (sistem taksimetra: povezanost između broja studenata koji su položili ispit i iznosa novca).

Financiranje istraživanja, ostali izvori inanciranja.

NJEMAČKA Ciljani ugovori.Sporazumi o visokom obrazovanju.

Postoje samo djelomično, ali bit će razvijeni u budućnosti.

Dio proračuna: vezano uz uspješnost i kapacitete.Svaka pokrajina u Njemačkoj ima drugačiju formulu.

Školarine, inanciranje

istraživanja, ostali izvori inanciranja

PORTUGAL ---------------------------

Dodjeljivanje u cjelovitom iznosu za nastavnu aktivnost.

Nastava (formula uključuje sljedeće indikatore: broj studenata koji se inanciraju uz potporu države, prosječni troškovi nastavnika, omjer nastavnog i nenastavnog osoblja, % nastavnog osoblja po titulama.



SLOVAČKA Potpore koje se dodjeljuju na temelju ugovora.

Kombinacija skupne potpore s određenim potporama za izabrane aktivnosti.

Formula za potpore za nastavu (čine oko 45 % ukupnog proračuna) i djelomično za naknadu za istraživanje (čine oko 15 % proračuna).



Izvor: Prilagođeno prema: Strehl, F., S. Reisinger and M. Kala-tschan (2007), “Funding Systems and their Effects on Higher Education Systems”, OECD Education Working Papers, No. 6, OECD, Publishing. http://dx.doi.org/10.1787/220244801417

U Austriji se od 2004. godine, kada je stupio na snagu novi Zakon o sveučilištima iz 2002. godine, sveučilištima dodjeljuje cjeloviti proračun na osno-vu trogodišnjih sporazuma o ciljevima koji pre-dstavljaju ugovore između Ministarstva i svakog sveučilišta (Institut za obrazovanje i razvoj, 2011). Više od 90% sredstava za inanciranje sveučilišta dolazi iz državnog proračuna te je bitno istaknuti da se samo javna sveučilišta inanciraju iz proračuna. Ostali izvori inanciranja javnih sveučilišta čine do-nacije, školarine, ugovori s privatnim sektorom i sl. (Strehl, F. i Kalatschan, M., 2006). Proračunska sred-stva se u cjelovitom iznosu dodjeljuju sveučilištima kojim ista autonomno raspolažu za podmirivanje materijalnih troškova, troškova osoblja i investi-cija vodeći računa o učinkovitoj realizaciji ciljeva



de iniranih u trogodišnjem sporazumu o ciljevima. U sklopu sporazuma o ciljevima inancijski resur-si vežu se uz kvalitativne ciljne de inicije i ugovo-rene kvantitativne ciljeve, pri čemu su sveučilišta dužna opisati svoje strateške ciljeve za trogodišnje razdoblje (Institut za obrazovanje i razvoj, 2011). Od ukupnog iznosa iz državnog proračuna 80% je alocirano na temelju sporazuma o ciljevima, dok je preostalih 20% alocirano temeljem formule (Strehl, F. i Kalatschan, M., 2006). Dakle, u Austriji je nagla-sak stavljen na kompetitivnu alokaciju sredstava iz državnog proračuna.

U Češkoj udio izdvajanja za obrazovanje iz proračuna predlaže Vlada, a odobrava Parlament. Ministar obrazovanja ukupan iznos pregovara prvenstveno s Ministrom inancija, te je naglasak više stavljen na političke prioritete nego na produktivnost samih in-stitucija visokog obrazovanja. Glavni dio iznosa za nastavu se dodjeljuje na temelju formule, a manji dio se bazira na ugovorima. Financiranje istraživanja je najvećim dijelom projektno orijentirano, a samo manji dio se dodjeljuje na temelju formule. Oko 50% od ukupnog iznosa inanciranja se dodjeljuje u cjelo-vitom iznosu, a preostala polovica se dodjeljuje cilja-nim inanciranjem (Institut za obrazovanje i razvoj, 2011). Mehanizmi alociranja proračuna su fokusira-ni na inpute, a samo malim dijelom na outpute.

U Danskoj je odvojeno inanciranje nastavne i istraživačke aktivnosti. Država odnosno proračun predstavlja najvažniji izvor inanciranja. Za inan-ciranje nastave se koristi princip taksimetra odno-sno postoji tarifa za položeni ispit. Za istraživačku aktivnost se koriste sustavi potpora. Postoje opće potpore od ministarstva, te vanjske potpore od kojih se ističu potpore od danskog istraživačkog odbora, danske nacionalne istraživačke fondacije i fondacije visoke tehnologije.

U Njemačkoj je određivanje proračuna za institu-cije visokog obrazovanja usmjereno na ulazne para-metre i pregovaranje. Javno inanciranje institucija visokog obrazovanja ne koristi određenu formulu za izračun različitih komponenata, nego se proračun temelji na institucijskim proračunskim zahtjevima, odnosno potrebama oko kojih se pregovara između pokrajinskog ministarstva i institucije visokog obrazovanja (Institut za obrazovanje i razvoj, 2011). U posljednjih nekoliko godina u nekim saveznim po-krajinama uvodi se planiranje proračuna utemelje-no na formuli, te se također eksperimentalno uvodi model inanciranja cjelovitim proračunom i ugovor-no inanciranje vezano uz ostvarivanje dogovorenih ciljeva. (Institut za obrazovanje i razvoj, 2011).

U Portugalu postoje dva osnovna mehanizma ja-vnog inanciranja: javno inanciranje za institucije visokog obrazovanja i javno inanciranje za znanost i tehnologiju. Sistem inanciranja se sastoji od tri di-menzije: istraživanja (uglavnom sustav natjecanja), nastave (dodjeljivanje temeljem formule) i investi-cija (odobrenje Ministarstva za razvojne planove) (Strehl, F., S. Reisinger i M. Kalatschan, 2007). Do-djeljivanje temeljem formule za nastavnu aktivnost je komplicirano obzirom da je potreban veći broj ulaznih kriterija. Stoga je u 2006. godini pored broja studenata, prosječnih troškova nastavnika, omjera nastavnog i nenastavnog osoblja, postotak nastav-nog osoblja po titulama uveden i kriterij za kvalite-tu i uspješnost (postotak doktora znanosti, posto-tak diplomiranih na svim razinama). Ostali izvori inanciranja za visoko obrazovanje također imaju

značajan udio u ukupnom proračun te iznose oko 24% od čega školarine čine 7% (Strehl, F., S. Reisin-ger i M. Kalatschan, 2007).

Visoko obrazovanje u Slovačkoj se uglavnom inan-cira kroz potpore od državnog proračuna. U 2002. godini, kada je na snagu stupio Novi zakon o viso-kom obrazovanju, inancijske potpore iz državnog proračuna se dodjeljuju u sljedeća četiri oblika na bazi ugovora: potpore za odvijanje akreditiranih studijskih programa, potpore za istraživanje, razvoj umjetničkih aktivnosti, potpore za razvoj institu-cija visokog obrazovanja, te potpore za studente (Strehl, F., S. Reisinger i M. Kalatschan, 2007). Važno je naglasiti da se točan iznos potpora dodjeljuje na pojedine institucije visokog obrazovanja sukladno vodiču kojeg na godišnjoj razini priprema i donosi Ministarstvo obrazovanja.

3.2. Model inanciranja visokog obrazovanja u Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj model inanciranja visokog obrazovanja se razvija pod pojmom programski ugovori. U okviru modela može biti kombinacija različitih pristupa dodjele sredstava: osnovno inan-ciranje koje ima obilježje cjelovitog iznosa, inanci-ranje temeljeno na indikatorima i formulama kroz koje se prati realizacija, razvojno inanciranje okre-nuto inovacijama i postignućima ciljeva. Implemen-tacija programskih ugovora temelji se na određenim pretpostavkama. Odlučivanje o potrošnji sredstava se decentralizira što znači da sveučilišta trebaju razviti upravljačke i operativne mehanizme koji će osigurati provedbu programskih ugovora (potrebni su profesionalni upravljački instrumenti - novi javni menadžment, upravljačko i troškovno računovods-tvo, sustav unutarnjih kontrola). Sveučilišta moraju



imati razvijenu internu komunikaciju i naći odnos između autonomije i odgovornosti za rezultate. Upravljanje je višerazinsko pri čemu su upravljačke strukture na razini sveučilišta orijentirane na stra-tegiju, utvrđivanje ciljeva i indikatora za praćenje napretka u postizanju ciljeva, a niže upravljačke ra-zine na operativna pitanja.

Izbor modela inanciranja mora se nužno temeljiti na postojećim institucionalnim i administrativnim kapacitetima, a prijelaz između modela inanciranja treba biti koordiniran i dobro pripremljen. Važan element su vjerodostojne i ažurne baze podataka i nacionalna statistika. Informacijski sustav mora pokrivati sve inancijsko-upravne procese na vi-sokim učilištima kako bi se osiguralo povezivanje ciljeva s aktivnostima i sredstvima te dokumentira-li pokazatelji uspješnosti.

4. Financiranje visokog obrazovanja u Hrvatskoj

Povijesno gledano (posljednjih 20 godina) inan-ciranje visokih učilišta u Republici Hrvatskoj bilo je opterećeno nizom nenačelnih rješenja koja su se pojavila kao odgovor na niz izvanrednih okolnosti (ratna zbivanja, zaostajanje plaća, otvorenost tržištu i uvođenje participacija, decentralizacija sustava). Činjenica je da u Republici Hrvatskoj ne postoje isku-stva s primjenom različitih modela inanciranja koja bi mogla poslužiti za procjenu posljedica primjene nekog modela. Nadalje, praksa drugih zemalja i teori-jska istraživanja ukazuju da postoji visoka korelacija između modela inanciranja i ponašanja menadžm-enta i zaposlenika visokih učilišta u pogledu njihovih preferencija određenih aktivnosti. Isto tako, činjen-ica je da je teško procijeniti utjecaj promjene mode-la inanciranja na ponašanje zaposlenih na dulji rok. Procesi uvođenja novih modela inanciranja su dugo-trajni i zahtijevaju opsežne zakonodavne, institucio-nalne, organizacijske i druge pripreme.

Financiranje visokog obrazovanja u Republici Hrva-tskoj određeno je Zakonom o znanstvenoj djelatno-sti i visokom obrazovanju21 (u nastavku teksta: ZZDVO).

21 Narodne novine (2003) Zakon o znanstvenoj djelatnosti i viso-kom obrazovanju. Narodne novine d.d.: Zagreb, p. 123, str. 1742, Narodne novine (2004) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Zagreb. Narodne novine d.d., 105, str. 2025, Narodne novine (2004) Zakon izmje-nama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Zagreb. Narodne novine d.d., 174, str. 3013, Narodne novine (2007) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Zagreb. Narodne novine d.d., 46, str. 1555.

Prema članku 107. ZZDVO visoka učilišta, instituti i druge znanstvene organizacije inanciraju se iz:

• sredstava osnivača,• državnog proračuna Republike Hrvatske,• proračuna županija, gradova i općina,• Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i

tehnologijski razvoj Republike Hrvatske22,• vlastitih prihoda ostvarenih na tržištu od školarina,

istraživačkih, umjetničkih i stručnih projekata, ela-borata, ekspertiza, nakladničke i drugih djelatnosti,

• sveučilišnih i ostalih zaklada, ostvarene dobiti trgo-vačkih društava i drugih pravnih osoba,

• izravnih ulaganja pojedinaca, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba,

• donacija, te• ostalih izvora.

Sveučilišta, veleučilišta, visoke škole i javni znan-stveni instituti mogu se inancirati samo iz onih izvora koji ne utječu na njihovu neovisnost i dosto-janstvo. Vlastiti prihodi mogu se ostvarivati samo u djelatnostima koje ne štete ostvarenju osnovnih zadaća sveučilišta, veleučilišta, visokih škola i jav-nih znanstvenih instituta.

Vidljivo je da u postojećem modelu inanciranja vi-sokog obrazovanja postoje različiti izvori inanci-ranja što čini složenim praćenje njihove realizacije i namjenske potrošnje. Kriteriji u raspodjeli prihoda pribavljenih iz svih izvora su nepotpuni, nedorečeni i netransparentni pa prelijevanje izvora inanci-ranja i potrošnja bez jasne poveznice s izvorima i-nanciranja ne osigurava kvalitetne informacije za inancijsko upravljanje. Također je nužno istaknuti

da su u Hrvatskoj i dalje dominanti javni izvori i-nanciranja što je i vidljivo iz donjeg gra ikona. Iako je uočen pozitivan trend odnosno blagi porast pri-vatnih izvora inanciranja osobito u 2006. godine, danas je taj udio na nezadovoljavajućoj razini i po-trebno je pronalaziti nove izvore inanciranja kako bi se uslijed pada javnog inanciranja mogli realizi-rati zacrtani strateški planovi Ministarstva znano-sti, obrazovanja i sporta. Prikaz inanciranja u Re-publici Hrvatskoj s obzirom na izvore inanciranja dan je u nastavku.

22 Sam naziv kao i djelatnost Zaklade značajno su mijenjani tije-kom razdoblja 2003.-2012. Posljednje izmjene Zakon o izmjena-ma i dopunama Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost, Nar.nov. 78/2012., http://narodne-novine.nn.hr/default.aspx.



Izvor: Eurostat

Nadalje, računovodstveno-izvještajni sustav nije jednoznačno de iniran i prilagođen speci ičnostima djelatnosti fakulteta te stoga onemogućava proces inancijske integracije i sagledavanja inancijskog

položaja i uspješnosti sveučilišta. Financijsko izvještavanje treba promatrati kroz dvije grupe izvještaja de iniranih različitom svrhom i ciljevima izvještavanja određenim zahtjevima korisnika, a to su: eksterno izvještavanje i interno izvještavanje. Eksterno izvještavanje ne može udovoljiti zahtije-vima za informacijama internih korisnika (uprava visokih učilišta), a interno izvještavanje nije dovolj-no razvijeno što ograničava mogućnost provedbe novog modela inanciranja jer je slaba dostupnost i transparentnost informacija koje su potrebne kao parametri inancijskog upravljanja.

Iako je u ZZDVO još 2004. godine de iniran lump sum ili cjeloviti iznos kao model inanciranja, prijelaz na inanciranje kroz cjeloviti iznos do danas nije u potpunosti završen. Preuzimanje odgovornosti za i-nancijski položaj u takvim uvjetima na sveučilištima zahtijeva niz aktivnosti koje su za sveučilišta nove aktivnosti koje iziskuju ljudske, materijalne i druge resurse kojih nema dovoljno. Poznato je da u okvi-ru sveučilišta u Republici Hrvatskoj (osim mlađih sveučilišta) sveučilišne sastavnice posjeduju pravne osobnosti što znači da pravna autonomija otežava in-tegrirano upravljanje pa tako i upravljanje inancija-ma. Istodobno proces prijenosa inancijskih ovlasti i odgovornosti s Ministarstva na sveučilišta nikada nije s razine Ministarstva dobio jasne odrednice pa samim time nije proveden do kraja na što upozorava i Državna revizija u postupcima revizije navodeći da se institucije visokih učilišta inanciraju izravno iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a što je protivno važećem Zakonu.

Dosadašnji način određivanja sredstava za viso-ko obrazovanje i znanost iz državnog proračuna u Republici Hrvatskoj temeljio se na iznosima iz prošlih godina, korigirao na više ili na niže ovisno

o promjenama BDP-a i raspoloživim sredstvima na godišnjoj razini. Takav sustav povijesne aloka-cije sredstava koji se temelji na inanciranju plaća zaposlenih i dijela materijalnih troškova kontroli izvršavanja proračuna po stavkama, ulaznim krite-rijima ne omogućava srednjoročno niti dugoročno planiranje kao ni postavljanje strateških ciljeva i praćenje njihove realizacije kroz proračun. Posljedi-ca je zadržavanje postojećeg stanja, a izbjegavajući poticaj razvoju institucija promjenom modela inan-ciranja ne potiču se važni razvojni programi koji su ostavljeni na brigu samim institucijama.

Može se zaključiti da utjecaj na postojeći model, u kojem se nalaze mnoge manjkavosti, ima:

• samo sveučilište koje nije dovoljno integrirano, • okruženje (prvenstveno resorno ministarstvo)

koje ima značajnu ulogu u oblikovanju inanci-jskog sustava, a koje često ima kratkoročne i arbi-trarne odluke.

Model inanciranja usmjerava sustav u neželjenom smjeru jer ne stimulira istraživačke i znanstvene procese, usmjerava se na nastavnu djelatnost koja se dodatno stimulira prihodima od participacija stu-denata u troškovima studija. Politika participacije studenata u troškovima studija slijedila je stihijski razvoj cijelog sustava. U razdoblju 1994.-2004. pri-sutan je trend komercijalizacije visokog obrazovanja što znači da se udio studenata koji plaćaju participa-ciju povećava s 11,8% ak. god. 1993./1994. na 56,7% ak. god. 2004./2005.23, a zatim se stabilizira. Promje-na u vidu prijenosa obveze plaćanja sa studenta na Ministarstvo se događa ak. god. 2008./ 2009. s uvođenjem sustava subvencioniranja participacija studenata od strane Ministarstva znanosti, obra-zovanja i sporta kroz jednogodišnje ugovore. Tim potezom sustav školarina dodatno se usložava bez jasnih naznaka strategije u svezi participacije stu-denata u troškovima studija i njihovog uključivanja u ukupno javno inanciranje. Obveza je sagledati probleme u inanciranju visokog obrazovanja i znan-stveno-istraživačke djelatnosti te na njih odgovoriti i ponuditi model inanciranja koji će biti razvojno orijentiran i dugoročno održiv.

5. Zaključak Osiguravanje kvalitetnog obrazovanja prioritet je svakog društva koje teži razvoju utemeljenom na znanju i inovacijama. Postizanje navedenog zahtije-

23 Mataković (2009) Pregled statističkih pokazatelja participa-cije, prolaznosti i režima plaćanja studija u Republici Hrvatskoj 1991.-2007., Revija za socijalnu politiku, 2/16, Zagreb, str. 239.



va značajna inancijska sredstva, a s druge stra-ne rezultati ulaganja u obrazovanje i znanost kao i njihov utjecaj na razvoj društva nisu vidljivi u kra-tkom roku niti egzaktno mjerljivi. Prisutan je nega-tivan trend smanjivanja inanciranja iz javnih izvo-ra uz istodobno povećanje zahtjeva za učinkovitu potrošnju javnih sredstava. S raznim pristupima i pod raznim nazivima pojavljuju se modeli inanci-ranja visokog obrazovanja i znanstveno-istraživačke djelatnosti koji nose obilježje inanciranja putem ugovorenih iznosa gdje se sredstva doznačuju viso-kim učilištima u jednom iznosu, a ona u okviru svoje autonomije donose odluku o potrošnji sredstava vodeći računa o uspješnosti i realizaciji ugovorenih ciljeva. Procesi uvođenja novih modela inanciranja su dugotrajni i zahtijevaju opsežne zakonodavne, institucionalne, organizacijske i druge pripreme. No visoka učilišta se nalaze pred izazovom da u no-vim uvjetima osiguraju javne izvore inanciranja i uspješno apliciraju na ostale izvore inanciranja kao što su suradnja s gospodarstvom, projekti Europske unije te ostali međunarodni i domaći projekti, dona-cije i sl. Uspješnost navedenih procesa u korelaciji je s razvojem upravljačkih struktura na sveučilištima i s podrškom ministarstva i drugih sudionika. Nagla-sak promjena je na stvaranju dodane vrijednosti za visoka učilišta i društvo u cjelini.

Literatura1. Council conclussions of 12 May2009 on a strategic

framework for European cooperation in education and training (ET 2020), Of icial Journal of the Euro-pean Union (2009/C 119/02)

2. EUA (2012) Universities in the European Higher Edu-cation Area and the Contribution of EUA, EUA Input Statement to the Bologna Ministerial Conference, Bu-charest, Romania, 26.-27. April 2012., str.4

3. European University Association (2011)“ Financially Sustainable Universities II: European Universities Di-versitfying Income Streams“ – EUDIS ., str. 90., http://www.eua.be/publications/eua-reports-and-studies.aspx

4. Frank Ziegele (2008) Management of Financial Re-sources, ed.M.Knust, Faculty I Education, Division of Continuing Educationa and Educational Manage-ment, University of Oldenburg, Germany, str. 63

5. http://www.ehea.info/Uploads/%281%29/Universi-ties%20in%20the%20EHEA_EUA%20Statement%20for%20Bologna%20Ministerial%20Conference.pdf

6. Mataković (2009) Pregled statističkih pokazatelja participacije, prolaznosti i režima plaćanja studija u

Republici Hrvatskoj 1991.-2007., Revija za socijalnu politiku, 2/16, Zagreb, str. 239.

7. Narodne novine (2003) Zakon o znanstvenoj djelat-nosti i visokom obrazovanju. Zagreb. Narodne novine d.d., 123, str.1742

8. Narodne novine (2004) Zakon izmjenama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Zagreb. Narodne novine d.d., 174, str.3013

9. Narodne novine (2004) Zakon o izmjenama i dopuna-ma Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazo-vanju. Zagreb. Narodne novine d.d., 105, str.2025

10. Narodne novine (2007) Zakon o izmjenama i dopuna-ma Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazo-vanju. Zagreb.Narodne novine d.d., 46, str.1555

11. Public Funding Observatory http://www.eua.be/events/past/2012/eua-funding-forum/Resources.aspx, str 1

12. Rezolucija o cjeloživotnom učenju (Službeni list EZ C 163, 09.07.2002.), Rezolucija o obnovljenoj Europ-skoj agendi za obrazovanje odraslih (Službeni list EZ C 372, 20.12.2011.) pogledati http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3401

13. Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije, http://public.mzos.hr/Default.aspx

14. Strategija Vladinih programa za razdoblje 2912.-2014. pogledati detaljnije dokumente na http://pu-blic.mzos.hr/Default.aspx?art=10679&sec=1933

15. Strategija za inteligentni, održivi i uključivi razvoj, online: www. delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr& con-tent=3723, posjećeno:22.02.2012.

16. Thomas Esterman, Enora Bennetot Pruvot (2012) Fun ding of higer education: diversitfying the univer-sities income, European University Association, str. 3

17. Thomas Estermann, Terhi Nokkala(2009) University Autonomy in Europe I – Exploratory Study, European University Association, Brussels, str.19.

18. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost, Nar.nov. 78/2012., http://narod-ne-novine.nn.hr/default.aspx

19. Reis, F., Gheorghiu, S. F. (2011) Population and social dimension. 14% of the funding of education insti-tutions int he EU in 2008 comes from private sour-ces. EUROSTAT. Statistics in Focus 50/ 2011, str 10, online, dostupno na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-SF-11-050/EN/KS-SF-11-050-EN.PDF, posjećeno: 20.09.2012.

20. http://www.european-agency.org/heag/search/AT/en/


ŠKOLSTVO

Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (NN, br. 136/2012) uvodi se leksibilnost u izvršavanju vlastitih prihoda na način da se mogu koristiti iznad plana, ali se ne dozvoljava prenošenje neutrošenog dijela u sljedeću godinu što je za namjenske priho-de omogućeno. Načini korištenja ovih prihoda nisu de inirani te je često pitanje u praksi što u ovom slučaju znači namjensko korištenje. Autorica u na-stavku piše o navedenoj problematici.

1. Vlastiti prihodiPrema odredbama Zakona o proračunu vlastiti pri-hodi su oni koje proračunski korisnici, dakle i škole, ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržiš-nim uvjetima. Ostvarene vlastite prihode škole evi-dentiraju kao:

• 6614 Prihodi od prodaje proizvoda i robeo 66141 Prihodi od prodaje proizvodao 66142 Prihodi od prodaje robe

• 6615 Prihodi od pruženih uslugao 66151 Prihodi od pruženih usluga

U okviru ove podskupine računa škole najčešće ost-varuju prihode od: najma (zakupa) dvorane – evi-dentiraju se na 66151 Prihodi od pruženih usluga i najma (zakupa) prostora i opreme – evidentiraju se na 66151 Prihodi od pruženih usluga.

2. Namjenski prihodiPrihodi koje škole ostvare od su inanciranja cijene usluge (produženi boravak, prehrana) evidentiraju se na računu 65264 Su inanciranje cijene usluge, participacije i slično u okviru prihoda po posebnim propisima. Ovi prihodi se prema klasi ikaciji izvora inanciranja uključuju u namjenske prihode.

Zbog različitih pravila izvršavanja prihoda, izuzet-no je važno dobro klasi iciranje i praćenje prihoda po izvorima inanciranja.

* Mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora.

3. Izvršavanje vlastitih i namjenskih prihoda

Zakonom o proračunu daje se leksibilnost u izvrša-vanju namjenskih prihoda i primitaka na način da se propisuje mogućnost njihova izvršavanja u izno-sima većim od planiranih, a ograničenje se postavlja na razinu ostvarenja prihoda. Dodatno, neiskorište-ni namjenski prihodi i primici u jednoj godini mogu se prenijeti i trošiti u drugoj godini.

Ovo je izuzetno bitno jer često škole ne mogu pred-vidjeti i točno isplanirati koliko će npr. donacija ili pomoći ostvariti pa se u praksi znalo događati da odbiju donaciju jer je nemaju planiranu i ne mogu je koristiti. Primjena različitih pravila korištenja prihoda odnosno izvršavanja proračuna uvodi se u praksi preko klasi ikacije izvora inanciranja.

Vlastiti prihodi proračunskih korisnika su u okviru Zakona o proračunu de inirani posebnim člankom (52.) i izdvojeni su od namjenskih prihoda. To su pri-hodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obav-ljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne inanciraju iz proračuna npr. iznajmljivanje pro-stora i opreme, fotokopiranje, restoran za zaposlene, dodatno učenje stranih jezika i slično.

Stupanjem na snagu Zakona o proračunu iz 2009. godine propisana je obveza uplate svih prihoda koje proračunski korisnici ostvare od obavljanja poslo-va na tržištu i u tržišnim uvjetima u proračun. Su-kladno navedenom i proračunski korisnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su duž-ni uplaćivati vlastite prihode u proračun nadležne jedinice gdje se isti planiraju kao izvor inanciranja – vlastiti prihodi, iz kojeg se inanciraju rashodi i iz-daci (aktivnosti i projekti) proračunskog korisnika koji je vlastite prihode i ostvario. U skladu sa Zako-nom o proračunu, novi Računski plan prilagođen je ovakvom načinu praćenja vlastitih prihoda te kao protustavku uplati vlastitih prihoda u lokalni pro-račun predviđa evidentiranje potraživanja od pro-računa. U slučaju da proračunski korisnik ne potro-ši vlastite prihode uplaćene u državni proračun ili proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do kraja proračunske godine, primjeri-ce 2013. godine, Zakon o proračunu iz 2009. godine

UDK 657.2Ivana Maletić*

Korištenje vlastitih i namjenskih prihoda u školama


ŠKOLSTVO

nije predvidio mogućnost prijenosa nepotrošenog dijela u iduću proračunsku godinu, kao niti leksi-bilnost u izvršavanju ove vrste prihoda (kao za na-mjenske prihode i primitke koji se mogu izvršavati i iznad planiranih, a do visine naplaćenih iznosa). Zato je dopunjen članak 52. Zakona o proračunu prema kojem se uplaćeni, a manje planirani vla-stiti prihodi mogu izvršavati iznad iznosa utvr-đenih u proračunu, do visine uplaćenih odnosno planiranih sredstava. Za uplaćene, a neplanirane vlastite prihode također je omogućeno njihovo kori-štenje prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u proračunu uz prethodnu suglasnost Ministarstva inancija, odnosno upravnog tijela za inancije. Navedena promjena stupila je na snagu 1.

siječnja 2013. godine. To znači da se ova pravila pri-mjenjuju prvi put u procesu izvršavanja proračuna za 2013. godinu i prijenosa nepotrošenih vlastitih prihoda iz 2013. u 2014. godinu.

Jedno od čestih pitanja škola i učeničkih domova je na koje rashode mogu trošiti ostvarene vlastite i na-mjenske prihode. S obzirom da je Zakonom o pro-računu 2009. ukinut Pravilnik o mjerilima za kori-štenje prihoda proračunskih korisnika ostvarenih na tržištu od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti (NN, br. 146/98.) koji se primjenjivao od 1. siječnja 1999., namjensko korištenje utvrđuje se proraču-nom odnosno inancijskim planom. Pri tom niti je-dan propis na državnoj razini ne ograničava vrstu rashoda koja se može inancirati iz namjenskih i/ili vlastitih prihoda. Međutim, nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može propisati svojim proračunskim korisnicima mjerila i načine korištenja ovih izvora inanciranja čega se proračunski korisnici trebaju pridržavati.

4. Naplata vlastitih i namjenskih prihodaČlankom 47. Zakona o proračunu de inira se da ne-ovisno o tome na koji način se prihodi prikupljali i rashodi plaćali, odgovornost za prihode odnosno naplatu potraživanja i namjensko trošenje sredsta-va ostaje na razini proračunskih korisnika odnosno onog tko je zadužen za naplatu prihoda i tko daje nalog za plaćanje rashoda. Proračunski korisnici i tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave odgovorna su za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti,

za njihovu uplatu u proračun i za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s namjenama. Prihodi proračuna ubiru se i uplaćuju u proračun u skladu sa zakonom ili drugim propisima, neovisno o visi-ni prihoda planiranih u proračunu. Koliki je značaj navedene odredbe ukazuje činjenica da je člankom 125. istoga Zakona propisano da će se za postupa-nje suprotno navedenoj odredbi novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kazniti za prekršaj odgovorna osoba proračuna i proračun-skog korisnika.

Člankom 47. de inira se i da za naplatu i evidenti-ranje prihoda ograničenje nikako ne može biti plan proračuna jer se prihodi uplaćuju u proračun u skla-du sa zakonima i drugim propisima.

E ikasna naplata potraživanja pretpostavlja vođe-nje cjelovitih evidencija kako dospjelih, tako i ne-dospjelih potraživanja te poduzimanje učinkovitih i pravodobnih mjera za naplatu potraživanja. Pravo-dobno poduzimanje mjera za naplatu potraživanja od iznimne je važnosti kako ne bi došlo do zasta-re potraživanja. Navedeno pretpostavlja i praćenje dospijeća za sva potraživanja i zaračunavanje zate-znih kamata ukoliko ista nisu plaćena u skladu sa rokom dospijeća. Naravno da su škole dužne u skladu sa odredbama Ovršnog zakona poduzi-mati i mjere prisilne naplate svojih potraživa-nja. U određenim prilikama potrebno je preispitati mogućnost odgode plaćanja ili obročnog plaćanja duga, a pod određenim uvjetima i mogućnost otpisa ili djelomičnog otpisa duga.

Pravodobno poduzimanje mjera za naplatu po-traživanja uključuje i zaračunavanje zakonskih zateznih kamata za potraživanja koja nisu pla-ćena u skladu sa rokom dospijeća. Pravodobnim poduzimanjem propisanih mjera za naplatu priho-da, vodeći računa o dospjelosti potraživanja, izbje-gava se njihova zastara. Važno je istaći da za prekid zastare nije dovoljno dostaviti dužniku samo opo-menu. Zastara se prema članku 240. Zakona o ob-veznim odnosima prekida kada dužnik prizna dug odnosno podnošenjem tužbe ili svakom drugom radnjom vjerovnika poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđiva-nja osiguranja ili ostvarenja tražbine, što je propisa-no člankom 241. istoga Zakona.


PREDŠKOLSKI ODGOJ

Autorica u tekstu daje pregled zakonodavnog okvi-ra kojeg se dječji vrtići trebaju držati ako plaćaju predujmovima, ali i odgovore na speci ična pitanja povezana s primanjem predujmova, odnosno akon-tacija.

1. Uvod – zakonodavni okvirPlaćanje predujmom je Zakonom o proračunu1 predviđeno kao iznimka. Proračunski korisnici dr-žavnog proračuna mogu plaćati predujmovima uz suglasnost ministra inancija, a dječji vrtići koji su proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uz suglasnost načelnika, gradonačelnika ili župana. Ipak, Zakonom o prora-čunu dana je mogućnost da se zakonom o izvrša-vanju državnog proračuna za određenu godinu, a za dječje vrtiće i ostale proračunske korisnike na lokalnoj i regionalnoj razini odlukom o izvršavanju proračuna jedinice, utvrdi iznos do kojeg korisnik nije obvezan zatražiti suglasnost prije davanja pre-dujma. Uobičajeno je riječ o manjim iznosima za koje ne postoji nesigurnost da roba i usluge neće biti isporučene nakon prethodno isplaćenog pre-dujma. Člankom 9. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu2 utvrđeno je da proračunski korisnici državnog proračuna mogu plaćati predujmom bez suglasno-sti ministra inancija, do pojedinačnog iznosa od 50.000,00 kuna (u 2012. godini moglo se plaćati predujmom do pojedinačnog iznosa od 20.000,00 kuna). Ova odredba Zakona ne odnosi se na dječ-je vrtiće. Dječji vrtići trebaju pogledati odredbe odluke o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (iz čije su nad-ležnosti) za 2013. godinu da bi utvrdili do kojeg pojedinačnog iznosa mogu plaćati predujmovima. Najčešće jedinice primjene iste limite koji su utvr-đeni zakonom o izvršavanju državnog proračuna, ali oni se mogu i razlikovati od jedne do druge lo-kalne i regionalne jedinice. Ako odlukom jedinice

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, načelnica u Ministarstvu inancija RH.1 NN, br. 87/08 i 136/12.2 NN, br. 139/12.

nije propisan pojedinačni iznos do kojeg korisnici mogu plaćati predujmovima, za svaku pojedinačnu isplatu predujmom dječji vrtić treba zatražiti pret-hodnu suglasnost načelnika, gradonačelnika ili žu-pana.

U odnosu na sve prethodno navedeno, naglašava-mo da su plaćanja predujmova za obveze preuze-te po ugovorima za projekte koji se su inanciraju iz sredstava Europske unije iznimka te za iste nije potrebno ishoditi prethodne suglasnosti (utvrđeno izmjenama članka 53. Zakona o proračunu). U dijelu primljenih predujmova, odnosno akontacija nema odredbi u okviru proračunskih propisa koje bi ogra-ničavale njihovu realizaciju.

2. Speci ične knjigovodstvene evidencijeDio dječjih vrtića ima praksu da roditelji pri upisu djece uplaćuju predujam, odnosno akontaciju koja stoji do ispisa (obično nekoliko godina). Pri ispisu se zadnja mjesečna rata prebija s danom akontacijom, a razlika se uplaćuje ili vraća roditeljima.

Primljenu akontaciju na izvodu potrebno je iska-zati na osnovnom računu 23951 Obveze za preduj-move. Po ispisu djeteta iz dječjeg vrtića zadnjom ratom potrebno je zatvoriti akontaciju te proknji-žiti prihod i to osnovni račun prihoda koji se i inače koristi za uplate roditelja - 65264 Su inanciranje cijene usluge, participacije i slično. Ako postoji ra-zlika, koju je potrebno isplatiti roditelju, taj iznos akontacije ne priznaje se u prihod, već se zatvara akontacija uz evidentiranje odljeva novčanih sred-stava.

Dječji vrtići dosta plaćaju predujmovima, ali do pojedinačno vrlo malih iznosa (plaćanja prema dostavljenim ponudama dobavljača). Vrtići često pitaju, budući da je riječ o malim iznosima, mogu li zatvarati predujam u ukupnom iznosu ili svakog pojedinačno. Radi potpunog i ažurnog pregleda i praćenja potraživanja po dobavljačima za dana predujmove, potrebno je provoditi zatvaranja po svakom pojedinačnom predujmu. Oni dječji vrtići koji imaju zastarjele programske pakete te im ovo povezivanje oduzima dosta vremena, trebaju raz-misliti, ako im to inancijske mogućnosti dopušta-

UDK 657.2Ivana Jakir-Bajo *

Speci ičnosti kod evidencija primljenih i danih predujmova u dječjim vrtićima


PREDŠKOLSKI ODGOJ

ju, o naprednijim inačicama koje postoje na tržištu ovih proizvoda.

U nastavku daje se standardni primjer knjigovod-stvene evidencije danog predujma za isporuke roba koja je uslijedila neposredno nakon uplate predujma.

Primjer:

Plaćan je predujam za nabavu robe u iznosu od 23.333,00 kn. Isporuka robe i račun je uslijedio u istom mjesecu po uplati sredstava.

Knjiženje:

Red.br. Opis Račun

IznosDuguje Potražuje

1 2 3 4 51. Plaćen predujam

za robu1291211121

23.333,0023.333,00

2. Primljen račun za isporuku

3222123222

23.333,0023.333,00

3. Prijenos predujma na obveze

2322212912

23.333,0023.333,00

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje najavljuje


NE PROPUSTITE INTERAKTIVNE RADIONICE S PUNO RAZGOVORA, RASPRAVA I RJEŠENJA

U ZAGREBU, HOTEL PALACE, OD 10h DO 15.30h

RASPORED RADIONICA:

DJEČJI VRTIĆI – 7. lipnja 2013.OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE I UČENIČKI DOMOVI – 10. lipnja 2013.

USTANOVE U SOCIJALNOJ SKRBI – 11. lipnja 2013.OPĆINE, GRADOVI I ŽUPANIJE – 12. lipnja 2013.

SUDOVI I ODVJETNIŠTVA – 14. lipnja 2013.USTANOVE U ZDRAVSTVU – 17. lipnja 2013.

USTANOVE U KULTURI – 18. lipnja 2013.JAVNE VATROGASNE POSTROJBE – 19. lipnja 2013.

FAKULTETI I INSTITUTI – 20. lipnja 2013.

TEMA RADIONICE:

Najčešće nepravilnosti u Izjavi o iskalnoj odgovornosti i sustavu inancijskog upravljanja, speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja polugodišnjih inancijskih izvještaja, kolektivni ugovori, ostale aktualnosti.Detaljan program radionica objavljen je na internetskoj stranici www.tim4pin.hrMaterijal: CD sa svim tekstovima i prezentacijama predavača te pisani materijalNaknada za sudjelovanje na seminaru iznosi 600,00kn (uključuje PDV). Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala 400,00kn.Prijave se mogu izvršiti na: [email protected], on-line: www.tim4pin.hr, faksom ili telefonom 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678


PRAVOSUĐE

Donošenje novog Zakona o sudovima1 (u daljnjem tekstu ZOS) izazvalo je veliki interes javnosti, po-sebno zbog javne rasprave oko pojedinih odred-bi zakona koja se mogla pratiti i u medijima. Novi Zakon detaljnije de inira poslove sudske uprave i ovlasti predsjednika suda, uvodi se ravnatelj sudske uprave i de iniraju njegovi poslovi. Izmjene su veza-ne i uz institut suđenja u razumnom roku. O svemu navedenom autorica piše detaljnije u ovom tekstu.

1. Imunitet sudaca i delegacija predmetaU nastavku se obrađuju pojedine važnije novine ZOS-a, s naglaskom na povećavanje odgovornosti predsjednika sudova, izmjene vezane za institut suđenja u razumnom roku i uvođenje Ravnatelja sudske uprave:

• Imunitet sudaca (čl. 8. ZOS-a/čl. 8. prijašnjeg za-kona).

Prijašnje zakonsko uređenje da sudac ne smije biti pritvoren niti se protiv njega smije pokrenuti kazne-ni postupak bez odobrenja Državnoga sudbenog vi-jeća, izmijenjeno je tako da se imunitet odnosi samo na kaznena djela počinjena u obnašanju sudačke dužnosti.

Prijedlog ove izmjene izazvao je javnu polemiku, u dijelu stručne javnosti2, koja se mogla pratiti u me-dijima. No, treba spomenuti da su suci zaštićeni od neopravdanog progona za kaznena djela za koja se postupak pokreće po privatnoj tužbi, prijedlogu ili se radi o preuzimanju kaznenog progona od strane oštećenika, tako da se kazneni postupak protiv suca ne može pokrenuti niti voditi bez odobrenja Držav-nog sudbenog vijeća.

• Delegacija predmeta (čl. 11. ZOS-a/čl. 10. prija-šnjeg Zakona)

Odredbe koje reguliraju ustup predmeta sudovima druge stvarne i mjesne nadležnosti, zakonodavac opravdava razlozima postizanja ravnomjerne opte-

* Mirela Mijoč, dipl. iur., predsjednica Općinskog građanskog suda u Zagrebu.1 Stupio na snagu osmi dan od objave u Narodnim novinama, br. 28/13 od 6. ožujka 2013. godine.2 http://www.uhs.hr/data_sve/docs/UHS-primjedbe_na_Konacni_prijedlog_ZOS_18-1-13.pdf.

rećenosti sudova, ali svakako treba dodati i razlo-ge zaštite prava stranaka na suđenje u razumnom roku.

Naime, navedena odredba omogućava, da se rav-nomjernom opterećenošću sudova rasterete sudovi koji zbog preopterećenosti objektivno nisu u mo-gućnosti postupati u razumnim rokovima.

Novina ZOS-a je, uz to da prijedlog može podnijeti predsjednik suda i ministar pravosuđa, i to da od-vjetnicima pripada pravo na naknadu troškova ja-vnog prijevoza i pravo na naknadu troškova za iz-bivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja određenih Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad od-vjetnika, samo ako putovanje do drugog suda i na-trag do mjesta ureda traje duže od tri sata.

2. Sudskoovršiteljske službe i sudačka vijeća

• Sudskoovršiteljske službe (čl. 37., st. 3. ZOS-a)

U okviru odredbe koja regulira sudske odjele, pro-pisuje se da se na sudovima u kojima na poslovi-ma provedbe ovrhe radi više sudskih službenika mogu osnovati sudskoovršiteljske službe, a da se rad službe odvija pod neposrednim nadzorom suca određenoga godišnjim rasporedom poslova.

Iako niti do sada nije bilo nikakvih zapreka da se isto na navedeni način uredi godišnjim rasporedom poslova, navedenom odredbom se očito, a imajući u vidu da nije zaživio institut javnih ovršitelja, želi pojačati značenje i odgovornost sudskih ovršitelja.

• Sudačka vijeća (čl. 49.- 62. ZOS-a/čl. 37. - 50. pri-jašnjeg Zakona)

Odredbe o sudačkim vijećima, kao tijelima koja daju ocjenu obnašanja sudačke dužnosti, mišljenje o kan-didatima za predsjednika suda, te koja postupaju povodom zahtjeva za ocjenu postojanja povrede Kodeksa sudačke etike su dopunjene tako da, osim suca kojemu je u prethodne četiri godine izrečena stegovna mjera, član sudačkog vijeća ne može biti predsjednik suda3 ni član Državnog sudbenog vijeća.

3 Članak 142. ZOS-a: Stupanjem na snagu ovog Zakona pred-sjedniku suda prestaje članstvo u sudačkom vijeću, a dužnost člana vijeća preuzima sudac tog suda koji je prema konačnim rezultatima izbora za sudačko vijeće sljedeći po redoslijedu prema broju ostvarenih glasova.

UDK 657.2Mirela Mijoč *

Novine Zakona o sudovima


PRAVOSUĐE

U cilju ubrzavanja postupaka imenovanja sudaca zakonski je određen rok od 60 dana u kojem je su-dačko vijeće dužno donijeti ocjenu obnašanja su-dačke dužnosti na zahtjev Državnog sudbenog vi-jeća, sa sankcijom za predsjednika sudačkog vijeća kojemu prestaje dužnost predsjednika po sili zako-na ukoliko se podaci ne dostave u zakonskom roku (čl. 100., st. 4. ZOS-a).

3. Ovlaštenja, organizacija rada i inanciranje

• Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Hrvatskom saboru (čl. 45. ZOS-a)

Značajnija novina, koja se uslijed javne polemike ta-kođer mogla pratiti u medijima, je da je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske dužan jednom godišnje Hrvatskom saboru podnijeti izvješće o stanju sudbene vlasti u protekloj godini.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sukladno ZOS-u, u izvješću može upozoriti na stanje i djelovanje sudbene vlasti, organizacijske probleme u sudovima i nedostatke u zakonodavstvu, te dati prijedloge za unaprjeđenje rada sudova, a Hrvatski sabor će, ako ocijeni potrebnim, zauzeti stajališta u svezi sa stanjem sudbene vlasti.

U odnosu na čl. 45.4 konačnog prijedloga zakona, po primjedbama je u ZOS-u dodano, da u svrhu zaštite samostalnosti i neovisnost sudaca i sudbene vlasti, Hrvatski sabor prilikom zauzimanja stajališta neće raspravljati niti zauzimati stajališta o stanju pojedi-nih sudskih predmeta ili o radu pojedinih sudaca (čl. 45., st. 4. ZOS-a).

• Sudski službenici i namještenici (čl. 108. ZOS-a/čl. 117. prijašnjeg Zakona)

Iako je prijašnjim zakonom bilo propisano da broj sudskih službenika i namještenika utvrđuje pred-sjednik suda, uz prethodnu suglasnost ministra pravosuđa, nova odredba ZOS-a po kojoj broj sud-skih službenika i namještenika određuje ministar

4 Članak 45., konačni prijedlog Zakona objavljen na internet-skoj stranici Ministarstva pravosuđa (www.mprh.hr):(1) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske dužan je jednom godišnje Hrvatskom saboru podnijeti izvješće o radu sudbene vlasti u protekloj godini. (2) U godišnjem izvješću predsjednik Vrhovnog suda Repu-blike Hrvatske može upozoriti na stanje i djelovanje sudbene vlasti, organizacijske probleme u sudovima i nedostatke u za-konodavstvu te dati prijedloge za unapređenje rada sudova.(3) Nakon razmatranja izvješća, Hrvatski sabor će, ako ocijeni potrebnim, zauzeti stajališta u svezi sa stanjem sudbene vlasti i unapređenjem njezinog rada, poštujući i ne dovodeći u pitanje samostalnost i neovisnost sudbene vlasti.

pravosuđa u praksi neće napraviti veliku razliku s obzirom, da je i do sada odlučujuća bila upravo su-glasnost ministra.

Nova odredba po kojoj sudski službenici rješenjem ministra mogu biti premješteni na rad u drugi sud, po potrebi službe, trebala bi zajedno s odredbom o ustupu predmeta omogućiti ravnomjernu opte-rećenost sudova i službenika po pojedinim sudovi-ma.

• Ovlaštenja sudskih savjetnika (čl. 109.– 110. ZOS-a/čl. 119.– 120. prijašnjeg Zakona)

ZOS-om je značajno povećana vrsta predmeta u koji-ma sudski savjetnici mogu samostalno provoditi po-stupke i predlagati nacrte odluka.

Primjerice, u parničnim predmetima vrijednost predmeta spora u sporovima za isplatu novčane tražbine ili naknadu štete povećana je sa 50.000,00 kuna na 100.000,00 kuna.

Dane su im i ovlasti za postupanje u radnim sporovi-ma proizašlim iz kolektivnih ugovora, te u upravnim sporovima u kojima se odlučuje o tužbama u pred-metima, koji se rješavaju temeljem pravomoćne pre-sude donesene u oglednom sporu, o tužbama protiv postupanja ili zbog propuštanja postupanja javno-pravnog tijela i u upravnim sporovima, u kojima vri-jednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna.

ZOS-om se propisuju ovlasti savjetnika u regi-starskim i skraćenim stečajnim postupcima, te u odlučivanju o troškovima sudskih postupaka.

Imajući u vidu navedeno, neophodno je adekvat-no riješiti i status sudskih savjetnika na sudovima, jer sadašnje rješenje, odnosno nedostatak rješenja njihovog statusa, dovodi do odlaska sudskih savjet-nika sa sudova.

Nadalje, novina je ZOS-a i status sudskih savjetnika, polaznika Državne škole za pravosudne dužnosnike,


PRAVOSUĐE

koji ne završe Školu u propisanom roku. Naime, izje-dnačena je sankcija prestanka radnog odnosa za sve više sudske savjetnike, koji su polaznici Državne škole za pravosudne dužnosnike, a koji ne završe Školu u propisanom roku; za razliku od prijašnjeg zakonskog rješenja po kojem su se savjetnici, koji su u Školu primljeni kao sudski savjetnici trebali vrati-ti na mjesto sudskih savjetnika, dok je samo polaz-nicima koji su u Školu primljeni izvan pravosudnih tijela trebao prestati radni odnos.

• Sudjelovanje županija, gradova i općina u osigu-ranju inancijskih sredstava za rad sudova (čl. 137., st. 3., ZOS-a)

ZOS-om je sada, u okviru inancijskog i materijalnog poslovanja suda, regulirano da, u osiguranju sred-stava za pojedine aktivnosti sudova i rad službenika od interesa za jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave, mogu sudjelovati i županije, grado-vi i općine.

Ovom odredbom će se otkloniti dvojbe o postojanju sukoba interesa u situacijama u kojima su određeni projekti u interesu navedenih jedinica5.

• Sudski polog (čl. 138. ZOS-a/čl. 153. prijašnjeg Za-kona).

Treba spomenuti i odredbe, koje reguliraju sudski polog prema kojima je pomaknut rok za preuzimanje sudskog pologa s dvije na pet godina, te je posebno normirano postupanje u slučaju da je preuzimatelj pologa nepoznatog boravišta, što će svakako u pra-ksi olakšati rad sudova.

4. Poslovi sudske uprave i odgovornost predsjednika sudova

• Poslovi sudske uprave (čl. 29. ZOS-a/čl. 29. prija-šnjeg zakona).

U dijelu koje se odnosi na unutarnje ustrojstvo su-dova, zakonski se propisuju dodatni poslovi sudske uprave6.

5 Za sada je najveći interes pokazan u projektima vezano za zemljišne knjige.6 Prema članku 29. ZOS-a, poslovi sudske uprave obuhvaća-ju: osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje suda, skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u sudu, poslove pozivanja i raspoređivanja sudaca porotnika, poslove u svezi sa stalnim sudskim tumačima, vještacima i procjeniteljima, poslove osiguranja podrške svjedocima i žrtvama u sudskim postupcima, postupanje po zahtjevu za zaštitu prava na su-đenje u razumnom roku, poslove ovjere isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu, poslove u svezi s međunarodnom prav-nom pomoći i pravosudnom suradnjom, poslove u svezi s pred-stavkama stranaka na rad suda, poslove vezane uz funkcioni-

Među dodanim poslovima, u odnosu na prijašnji zakon, su i poslovi sudske uprave koji su i do sada bili propisani pravilnikom o unutarnjem poslovanju sudova, odnosno Sudskim poslovnikom, a odnose se na poslove praćenja naplate sudskih pristojbi, upravljanja sudskom zgradom i nekretninama koje su dodijeljene sudu na korištenje, poslove u svezi s međunarodnom pravnom pomoći i pravosudnom suradnjom, poslove vezane uz funkcioniranje infor-matičkog sustava i analize upravljačkih izvješća o radu sudaca i suda.

• Povećavanje odgovornosti predsjednika sudova (čl. 10. st. 2., čl. 29., čl. 31. st. 4. i 5., čl. 33. st. 2., čl. 80.-84., čl. 95. ZOS-a)

Kao što je gore navedeno, pojačava se odgovornost predsjednika suda za rad suda tako da se odredba-ma zakona proširuju poslovi sudske uprave (čl. 29. ZOS-a).

Nadalje, obaveza predsjednika suda da obavlja nad-zor nad urednim i pravodobnim obavljanjem poslo-va u sudu je pojačana tako, da je predsjednik suda dužan o obavljenom nadzoru i rezultatima nadzora, te poduzetim mjerama, najmanje jedanput mjesečno sastaviti izvješće, koje će uložiti u za to osnovani spis sudske uprave (čl. 31. st. 4. ZOS-a).

Također je naglašeno, da je predsjednik suda dužan brinuti o učinkovitosti suda u rješavanju predmeta, a posebno o rješavanju predmeta u kojima postupak traje više od tri godine (čl. 31., st. 5. ZOS-a).

Obvezom provođenja analize statističkih izvješća i izrade mjesečnog izvješća, što će obuhvaćati rezulta-te nadzora i poduzete mjere, kao i obvezu predsjed-nika suda o podnošenju izvješća neposredno višem sudu, Državnom sudbenom vijeću i Ministarstvu pra-vosuđa, o obavljenim poslovima sudske uprave, mje-rama i aktivnostima poduzetim za unapređenje rada i učinkovitosti suda u rješavanju predmeta, a poseb-no o mjerama poduzetim radi ostvarenja svog pro-grama rada, najkasnije do 31. ožujka za prethodnu godinu, stavlja se naglasak na odgovornost predsje-dnika suda za pravilno i zakonito obavljanje poslova sudske uprave u sudu (čl. 33., st. 2. ZOS-a).

ranje informatičkog sustava, poslove inancijsko-materijalnog poslovanja suda, poslove praćenja naplate sudskih pristojbi, stručne poslove u svezi s ostvarivanjem prava i dužnosti služ-benika i namještenika u sudu, skrb o stručnom usavršavanju sudaca, sudskih savjetnika, sudačkih vježbenika i drugih služ-benika i namještenika u sudu, poslove upravljanja sudskom zgradom i nekretninama koje su dodijeljene sudu na korište-nje, poslove vođenja statistike i analize upravljačkih izvješća o radu sudaca i suda, davanje obavijesti o radu suda i druge poslove propisane zakonom i Sudskim poslovnikom.


PRAVOSUĐE

U okviru povećavanja kontrole rada predsjednika suda treba spomenuti i obavezu dostave pravo-moćnog godišnjeg rasporeda poslova predsjedniku neposredno višeg suda i Ministarstvu pravosuđa (čl. 10., st. 2. ZOS-a), a što je do sada bilo regulira-no odredbama čl. 47. Sudskog poslovnika, tako da se godišnji raspored poslova dostavljao višem tijelu sudske uprave na potvrdu ili odlučivanje o prigovo-ru ili primjedbama.

Promjenom nadležnosti vezano za postupanje po zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, sa suda višeg stupnja na sud na kojem je postu-pak u tijeku, predsjedniku suda je povećan obujam poslova i odgovornosti kod određivanja rokova u kojem će se predmet riješiti (čl. 63.-70. ZOS-a).

U okviru pojačane odgovornosti predsjednika sudo-va, treba spomenuti i da se novim ZOS-om (čl. 80., do 84.), detaljnije razrađuju odredbe prijašnjeg za-kona vezano za pravosudnu inspekciju, koja obavlja poslove nadzora nad pravilnim i zakonitim obavlja-njem poslova sudske uprave.

Vezano za odredbu članka 95. novog ZOS-a o ispunja-vanju sudačkih obaveza, a imajući u vidu da su iste dopunjene tako da je predsjednik suda odluke o ispunjavanju sudačkih obaveza dužan donijeti do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, i to u formi rješenja za koje je sada predviđen pravni lijek; razvidno je da je smisao istih odredbi transparent-nost u radu predsjednika sudova, te omogućavanje da se kroz pravne lijekove utvrdi pravilnost odluke predsjednika suda.

Istovremeno sa dodavanjem zakonskih odredbi ve-zano uz proširenje poslova sudske uprave, a time i povećavanjem odgovornosti predsjednika suda, predsjednik suda više ne daje suglasnost za pri-vremni premještaj sudaca u Ministarstvo pravo-suđa, Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće, već po novim zakonskim odredbama (čl. 88., st. 5. ZOS-a) rješenje donosi ministar uz suglasnost predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

5. Suđenje u razumnom roku• Zaštita prava na suđenje u razumnom roku (čl. 63. - 70. ZOS-a/čl. 27. - 28. prijašnjeg Zakona)

Imajući u vidu da dosadašnji institut zaštite prava na suđenje u razumnom roku nije doveo do smanjenja trajanja sudskih postupaka, ZOS propisuje pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, a to su: zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i zahtjev za isplatu primjerene na-knade zbog povrede prava na suđenje u razumnom

roku. Razdvajanjem ovih pravnih sredstava, o koji-ma se prema odredbama prijašnjeg zakona odlučiv-alo jednom odlukom7 neposredno višeg suda, sta-vljen je naglasak na smanjenje trajanja postupka.

Važnija novina je i propisana nadležnost suda pred kojim se vodi postupak o odlučivanju o osnovanosti zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

Naime, o osnovanosti zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku odlučuje predsjednik suda, osim ako se radi o predmetu u kojem postupa predsjednik suda, kada o zahtjevu odlučuje zamje-nik predsjednika suda.

Propisanim odredbama se stavlja poseban nagla-sak na odgovornost predsjednika suda i suca, koji rješava predmet, a sa ciljem skraćivanja trajanja po-stupaka i poboljšanja položaja stranaka u dugotraj-nim postupcima.

Znatno je smanjen rok u kojem se odlučuje o zahtje-vu8, tako da je novim ZOS-om određeno da predsje-dnik suda o podnesenom zahtjevu mora odlučiti u roku od 60 dana od njegovog zaprimanja. Ukoliko u navedenom roku ne bude donesena odluka, stranka ima pravo žalbe o kojoj odlučuje predsjednik ne-posredno višeg suda, osim ako se zahtjev odnosi na

7 Prema članku 28., stavku 1. prijašnjeg Zakona: Ako sud iz član-ka 27. ovoga Zakona utvrdi da je zahtjev podnositelja osnovan, odredit će rok u kojem sud pred kojim je postupak u tijeku mora odlučiti o pravu ili obvezi ili o sumnji ili optužbi za kažnjivo dje-lo podnositelja zahtjeva, te odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegovog prava na suđenje u razumnom roku.8 Odredbama članka 28., stavka 4. prijašnjeg Zakona bio je propisan rok od šest mjeseci za odlučivanje o zahtjevu.


PRAVOSUĐE

postupak pred Vrhovnim sudom Republike Hrvat-ske, kada o žalbi odlučuje vijeće od tri suca tog suda.

S obzirom da je propisano da sudac koji rješava pred-met u izvješću navodi i mišljenje u kojem roku se predmet može riješiti, preuzima i veću odgovornost za poštivanje određenog roka u slučaju utvrđivanja da je zahtjev osnovan.

Osim kraćeg roka za odlučivanje o zahtjevu propi-san je i najduži rok za rješavanje predmeta: rok od 6 mjeseci, osim ako okolnosti slučaja ne nalažu duži rok, u kojemu sudac mora riješiti predmet. Rješenje kojim se određuje rok ne mora biti obrazloženo i protiv njega nije dopuštena žalba. Ukoliko je zahtjev neosnovan, predsjednik suda odbit će ga rješenjem protiv kojeg je dopuštena žalba u roku od 8 dana od primitka rješenja. Predsjednik neposredno višeg suda ili vijeće od tri suca može žalbu odbiti kao neo-snovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje ili prei-načiti rješenje.

Odredbe čl. 68. i 69. ZOS-a odnose se na situaciju kad sudac ne riješi predmet u roku koji mu je predsjednik odredio, obrazlaže se postupanje po drugom prav-nom sredstvu (zahtjevu za isplatu primjerene nak-nade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku), propisuju se rokovi za podnošenje zahtjeva za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku9, postupanje neposredno višeg suda i maksimalna visina naknade (35.000,00 kn) u jednom predmetu.

Ukoliko predmet ne bude riješen u određenom roku, predsjednik suda je dužan o razlozima dostaviti pi-sano izvješće predsjedniku Vrhovnog suda RH i Mi-nistarstvu pravosuđa, u roku od 15 dana od isteka određenog roka10.

6. Ravnatelj sudske uprave• Ravnatelj sudske uprave (čl. 35. ZOS-a )

Uvodi se institut ravnatelja sudske uprave za sudo-ve s više od 40 sudaca ili za više sudova različitog stupnja i vrste sa sjedištem na području nadležnosti županijskog suda, koji zajedno imaju više od 40 su-

9 Rok od šest mjeseci po isteku roka za donošenje odluke nakon usvojenog zahtjeva.10 Jedna od primjedbi koje je na Konačni prijedlog ZOS-a iznije-la Udruga hrvatskih sudaca, a koja nije usvojena, odnosila se na obvezu dostave pisanog izvješća Ministarstvu pravosuđa, su-kladno odredbi čl. 66., st. 2., i glasila je: „Institut zaštite prava na suđenje u razumnom roku je postupak pred sudom u kojem s odlučuje o individualnim pravima stranaka i stoga ne postoji niti jedan razlog da se izvješća dostavljaju Ministarstvu pravo-suđa kao tijelu izvršne vlasti.“

daca, a koji mogu imati zajedničkog ravnatelja sud-ske uprave koji će obavljati poslove za te sudove. Su-dovi koji imaju zajedničkog ravnatelja sudske upra-ve zaključit će sporazum o zajedničkom obavljanju poslova iz nadležnosti ravnatelja sudske uprave.

Ravnatelj sudske uprave obavlja stručne, admini-strativne, tehničke i druge poslove u sudu, propisa-ne u članku 35., stavku 3. ZOS-a.

Uvođenje funkcije Ravnatelja sudske uprave u cilju razdvajanja pravosudnih i administrativnih ovla-sti u pravosuđu Republike Hrvatske (kao važan fa-ktor za učinkovit rad na sudovima u Republici Hr-vatskoj), trebao bi imati značaj nove uloge s novim dužnostima, a ne novi naziv za već ustrojeno radno mjesto određenog naziva.

Ravnatelj sudske uprave za svoj rad odgovoran je predsjedniku suda, i obavlja dio poslova sudske uprave radi rasterećenja predsjednika suda u admi-nistrativnom dijelu upravljanja sudom, a razdvaja-njem pravosudnih i administrativnih ovlasti očekuje se pozitivan učinak na učinkovitost sudovanja.

Predsjednik suda je dužnosnik kojem je mandat ograničen vremenski, dok zahtjevniji administrati-vno-tehnički poslovi, koji su razvidni iz zakonskog opisa poslova ravnatelja, zahtijevaju da se njima bavi osoba kojoj bi to bilo profesionalno i trajno opredjeljenje.

U kontekstu navedenog treba navesti da su izmi-jenjene i odredbe o tajniku suda tako da sada tajnika može imati sud već s 15 sudaca (prije s 20 sudaca), te su poslovi za koje odgovora tajnik11 dorađeni. Ukoliko navedene odredbe povežemo s odredbama o uvođenju ravnatelja sudske uprave, proizlazi da je prepoznato da je predsjednicima sudova (posebno s obzirom na povećanje odgovornosti) neophodna adekvatna logistika, da bi sud mogao redovno po-slovati u svim svojim segmentima.

Ravnatelja sudske uprave prepoznale su i neke eu-ropske zemlje imenujući ga raznim nazivima, a kao osobu koja bi se sustavno u okviru svog profesio-nalnog usmjerenja bavila spomenutim poslovima,

11 Prema članku 36., stavku 3. ZOS-a, tajnik suda brine se o urednom i pravodobnom obavljanju uredskih i drugih tehnič-kih poslova u sudu, i to: organizira i odgovara za rad sudskih službenika i namještenika, prati i planira edukaciju službenika i namještenika kao i njihovu učinkovitost u radu, uz suglasnost predsjednika suda donosi odluke o rasporedu sudskih službe-nika i namještenika, po ovlaštenju predsjednika suda odgo-vara na predstavke i pritužbe stranaka na rad suda, obavlja i druge poslove iz nadležnosti sudske uprave koje mu povjeri predsjednik suda, obavlja i druge poslove utvrđene posebnim zakonima.


PRAVOSUĐE

upravo imajući u vidu važnost kvalitetnog upravlja-nja svim segmentima suda, pa se tako osnivanje tog radnog mjesta preporučilo i u mišljenju eksperata Europske komisije za pravosuđe u Republici Hrva-tskoj. Uvođenje funkcije ravnatelj sudske uprave u pravni sustav RH započelo je citiranim člankom ZOS-a, ali tek nakon što se podzakonskim propisima u potpunosti regulira radni status ravnatelja, omo-gućit će se da navedeni institut zaživi na sudovima.

7. ZaključakZOS sa svojim novinama pokušava pomiriti razne interese u okviru pravosuđa, i to interesa stranaka, sudaca, predsjednika sudova, Ministarstva pravo-suđa i dr., što se ponekad isprepliće, jer je interes

jednog dioničara nekad na teret drugoga, iako bi in-teres trebao biti zajednički - omogućavanje pravne zaštite u razumnim rokovima.

Neovisno o brojnim promjenama koje su prethod-no opisane, svakako treba posebno istaknuti novi institut zaštite prava na suđenje u razumnom roku, te posebno uvođenje ravnatelja sudske uprave kao značajnu novinu koja bi trebala na vidljiv način pokazati pozitivan i mjerljiv pomak u poboljšanju učinkovitosti u radu sudova.

Imajući u vidu da je novi zakon tek kratko u primjeni s vremenom će praksa pokazati da li će se odredbe zakona uspjeti prilagoditi stvarnim potrebama su-dova ili će pokazati potrebu novih izmjena.

Na temelju uspostavljene poslovne suradnje nakladnika nudimo vam zajedničku pretplatu na dva stručna specijalizirana časopisa:

Radno PRAVO i TIM4PIN MAGAZIN

Pojedinačna cijena svakog časopisa iznosi:

Radno PRAVO - 984,50 kuna godišnje (12 brojeva), TIM4PIN MAGAZIN – 1.100 kuna godišnje (12 brojeva),a sada ih zajedno možete dobiti za samo 1.500 kuna godišnje (za 12 mjeseci, počevši od mjeseca pretplate)

PRETPLATA UKLJUČUJE:

- besplatne savjete putem telefona ili e-mail adrese - jedan besplatan seminar iz radnih odnosa

Više saznajte putem internetskih stranica www.tim4pin.hr i www.radno-pravo.hr


KULTURA

Autorice u tekstu daju pregled speci ičnosti s kojima se susreću ustanove u kulturi, koje su proračunski korisnici, prilikom izrade inancijskog plana, uka-zujući na obveznu primjenu njegovog, zakonom propisanog, sadržaja. Nadalje, člankom se opisuje i utjecaj načina inanciranja javnih potreba u kulturi na potrebu provođenje izmjena i dopuna inancij-skog plana tijekom proračunske godine.

1. UvodSadržaj inancijskog plana proračunskog korisnika de iniran je odredbama Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12). Ustanove u kulturi prilikom izrade svojih inancijskih planova ne pridržavaju se u cijelosti odredbi Zakona, ponajprije u dijelu primjene propisa-nih proračunskih klasi ikacija. Financijski plan usta-nova u kulturi najčešće je rezultat isključivo primjene ekonomske klasi ikacije i predstavlja pregled planira-nih troškova ustanove po prirodnim vrstama rashoda.

Vezano uz realnost i ostvarivost planiranih stavki inancijskog plana te potrebu provođenja izmjena

i dopuna tijekom proračunske godine, ustanove u kulturi uistinu jesu speci ični proračunski korisni-ci. Jedan dio sredstava ove ustanove ostvaruju iz programa javnih potreba u kulturi za koje, prilikom izrade inancijskog plana, nemaju informacije o visi-ni sredstava koja će im biti dodijeljena. To svakako utječe na potrebu provođenja izmjena i dopuna i-nancijskog plana tijekom proračunske godine.

Budući da Zakonom nije de inirano tko sudjeluje u izradi inancijskog plana, odnosno njegovim izmje-nama i dopunama, često se pogrešno pretpostavlja da je ovo zadatak organizacijske jedinice zadužene za inancijske i računovodstvene poslove. Međutim, u ovim procesima neophodno je sudjelovanje svih or-ganizacijskih jedinica kako bi izvršavanje aktivnosti i projekata iz inancijskog plana bilo nesmetano te u skladu s propisanim proračunskim načelima. Konačnu odgovornost za planiranje, ekonomično raspolaganje i izvršavanje inancijskog plana ima čelnik ustanove.

* Iva Brkić, mag. oec., Ministarstvo inancija RH.** Hana Zoričić, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH.

2. Sadržaj inancijskih planova ustanova u kulturi

Financijski plan ustanove u kulturi obvezno sadrži prihode i primitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvr-stane prema proračunskim klasi ikacijama i obrazlo-ženje prijedloga inancijskog plana. Financijski plan ustanove u kulturi, kojoj je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz navedeno, sa-drži i plan razvojnih programa, s time da se posljed-njim izmjenama i dopunama Zakona o proračunu ob-veza izrade ovog plana ukida za 2014. godinu.

Upravno vijeće ustanove u kulturi ili ravnatelja (ako ustanova nema upravno vijeće) treba usvojiti inan-cijski plan do kraja godine. Vrlo često se događa da upravna vijeća ne usvoje inancijski plan do kraja godine i ne inzistiraju na izgledu inancijskog plana sukladno odredbama Zakona o proračunu. Sredstva u inancijskom planu trebaju biti planirana po pro-gramima. Ustanove u kulturi najčešće imaju jedan program, koji utvrđuju na temelju zakonodavnog okvira, koji im propisuje djelokrug rada. Program se razrađuje na aktivnosti i projekte. U praksi je pri-sutno da većina ustanova u kulturi svoj inancijski plan izrađuje samo prema ekonomskoj klasi ikaciji.

Slika 1: Primjer inancijskog plana ustanove u kulturi, koji nije u skladu s odredbama Zakona o proračunu

Ustanove u kulturi često pitaju kako objediniti ras-hode u aktivnosti i projekte, odnosno što su im to

UDK 657.2Iva Brkić *

Hana Zoričić **

Način izrade i provođenja izmjena i dopuna inancijskih planova ustanova u kulturi


KULTURA

aktivnosti i projekti u inancijskom planu. Aktiv-nost je dio programa za koji nije unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, a u kojem su planirani rashodi za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom. Usta-nove najčešće sve rashode za zaposlene i materi-jalne troškove planiraju u okviru jedne aktivnosti: Administracija i upravljanje. Projekt je sastavni dio programa za koji je unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, dakle poznato je vrijeme njegova početka i završetka. Dobri primjeri projekata, koji se trebaju izdvojeno iskazati u inancijskom planu ustanove s rashodima po ekonomskoj klasi ikaciji i izvorima iz kojih se inanciraju jesu projekti, s kojima se ustano-ve prijavljuju na natječaje za sudjelovanje u progra-mu javnih potreba u kulturi (primjerice: Tiskanje časopisa „Građa i prilozi za povijest Dalmacije, br. 25“; Tjedan arhiva; Nabava materijala za Radionicu za restauraciju, konzervaciju i knjigovežnicu i sl.).

Sastavni dio inancijskog plana ustanova u kulturi je i njegovo obrazloženje, čiji je sadržaj, propisan član-kom 30. Zakona o proračunu. Uz sažetak djelokruga rada i obrazloženja programa, aktivnosti i projekata, obrazloženje inancijskog plana treba obuhvatiti i is-hodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, aktivnosti i projekata i izvještaj o postignutim ciljevi-ma i rezultatima programa temeljenim na pokazate-ljima uspješnosti iz nadležnosti ustanove.

Na važnost primjene odredbi Zakona na sadržaj i-nancijskog plana, ukazuju i pitanja iz Upitnika o i-skalnoj odgovornosti na temelju kojeg se daje i Izja-va o iskalnoj odgovornosti. Pitanjima se provjerava, između ostalog, i jesu li ustanove u kulturi izradile svoj inancijski plan prema programskoj klasi ikaci-ji. Ovim načinom planiranja jasno se prati trošenje sredstava, naglašava transparentnost i omogućava potvrda zakonitog, namjenskog i svrhovitog kori-štenje sredstava.

Utjecaj načina inanciranja javnih potreba u kul-turi na izradu te izmjene i dopune inancijskih planova ustanova u kulturi

Javne potrebe u kulturi su one potrebe koje se doti-ču kulturnih djelatnosti i ustanova, primjerice ka-zališta, muzeja, galerija, knjižnica i sl. Zakonom o inanciranju javnih potreba u kulturi (NN, br. 47/90,

27/93 i 38/09) reguliraju se pitanja vezana za inan-ciranje kulturnih djelatnosti i kulture, te pitanja koja se odnose na raspolaganje sredstvima od jav-ne potrebe u kulturi. Temeljem navedenog Zakona određuju se aktivnosti, poslovi, djelatnosti, akcije i manifestacije u kulturi koje su od javnog interesa, odnosno imaju status javnih potreba.

Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, općine i gradovi donose programe javnih potreba u kultu-ri te za njihovo provođenje osiguravaju sredstva iz svojih proračuna, u skladu sa Zakonom. Programom javnih potreba u kulturi obuhvaćaju se svi oblici po-ticanja i promicanja kulture i kulturnih djelatnosti što pridonosi razvitku i unapređivanju svekolikog kulturnog života u Republici Hrvatskoj. Pri utvrđi-vanju programa javnih potreba u kulturi polazi se od potreba i postignutog stupnja razvitka kulture i kulturnih djelatnosti.

Temeljem članka 10a. Zakona o inanciranju javnih potreba u kulturi donesen je Pravilnik o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi (NN, br. 69/12), kojim se određuju rokovi, kriteriji i po-stupak izbora kulturnih projekata i akcija te utvr-đuju programi javnih potreba u kulturi, za koje se sredstva osiguravaju u državnom proračunu.

Utvrđivanje kulturnih programa od interesa za Re-publiku Hrvatsku i njihovo uvrštavanje u program javnih potreba u kulturi provodi se putem Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kultu-ri Republike Hrvatske, koji raspisuje Ministarstvo kulture. Pravo podnošenja programa na Poziv imaju uz samostalne umjetnike, umjetničke organizacije, građane i udruge, pravne i izičke osobe, koje obav-ljaju djelatnost u kulturi i ustanove u kulturi, koji su proračunski korisnici. Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske raspisuje se jednom godišnje, za sljedeću proračunsku godinu s rokom prijave od 1. srpnja do 1. rujna. Vijeća, odno-sno stručna povjerenstva sastaju se krajem tekuće ili početkom sljedeće godine i provode postupke vrednovanja prijedloga programa/projekata. Pri-jedlog sadržava popis programa, čije se inanciranje predlaže s prijedlogom iznosa inancijske potpore.

Program javnih potreba u kulturi županija, Grada Zagreba, gradova i općina donosi predstavničko ti-jelo županije na prijedlog župana, predstavničko ti-jelo Grada Zagreba na prijedlog gradonačelnika Gra-da Zagreba, predstavničko tijelo grada na prijedlog gradonačelnika, te općine na prijedlog općinskog načelnika.

Javne potrebe u kulturi, za koje se sredstva osigu-ravaju iz proračuna županija, Grada Zagreba, općina i gradova, jesu kulturne djelatnosti i poslovi, akcije i manifestacije u kulturi od interesa za županije, Grad Zagreb, općine i gradove koje oni programom utvr-de kao svoje javne potrebe, kao i one koje su utvrđe-ne posebnim zakonom, a osobito djelatnost i poslovi ustanova kulture, udruženja i drugih organizacija u kulturi, kao i pomaganje i poticanje umjetničkog i kul-


KULTURA

Slika 2: Primjer predloženih i ostvarenih sredstava za projekte/programe koji su uvrš teni u program javnih potreba u kulturi

Izvor: Ministarstvo kulture

turnog stvaralaštva, akcije i manifestacije u kulturi što pridonose razvitku i promicanju kulturnog života.

Iz gore opisane procedure provođenja programa jav-nih potreba u kulturi, kako na državnoj, tako i na lo-kalnoj razini, razvidno je, u kontekstu izrade inancij-skih planova ustanova u kulturi, da se odluka o dodjeli inancijskih sredstva za projekte/programe, koji će

biti uvršteni u program javnih potreba u kulturi, dono-si nakon usvajanja inancijskog plana, a da se odobreni iznosi razlikuju od onih predloženih i planiranih.

Tako je primjerice, Državni arhiv u Bjelovaru za 2012. godinu prijavio četiri projekta u ukupnom iznosu od 94.000,00 kuna. Sva četiri projekta su odobrena, ali je iznos odobrenih inancijskih sredstva iznosio 50.000,00 kuna.

Pod pretpostavkom, da su predloženi projekti iska-zani u inancijskom planu ustanove u kulturi (a pre-ma propisanoj metodologiji su trebali biti iskazani), a kako se zatraženi iznosi razlikuju od onih odo-brenih, potrebno je prije same realizacije projekata provesti izmjene i dopune inancijskog plana. Izmje-ne i dopune inancijskog plana provode se po istoj proceduri prema kojoj se i usvajao inancijski plan na kraju godine. Prilikom izrade izmjena i dopuna i-nancijskog plana važno je da su uključene sve orga-nizacijske jedinice ustanove. Zadaća organizacijske jedinice za inancije i računovodstvo je da pomogne u primjeni proračunskih klasi ikacija, odnosno da rashode, za koje organizacijske jedinice predviđaju da će imati, razvrsta po prirodnoj vrsti i poveže ih s izvorom inanciranja.

NE PROPUSTITE!

SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA USTANOVE U KULTURI

U Zagrebu, 18. lipnja, hotel Palace, od 10h do 15.30h

Detaljan program radionica objavljen je na internetskoj stranici www.tim4pin.hr


VATROGASTVO

U tekstu autorica detaljnije objašnjava, što je vatro-gasni doprinos u kontekstu inanciranja djelatnosti vatrogastva kao djelatnosti, koja je od interesa za Republiku Hrvatsku. Poseban osvrt je dan na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske iz 2002. Godine, temeljem koje je ukinuta obveza izdvajanja 1% od naplaćene premije iz osiguranja od odgovornosti u cestovnom (automobilska odgovornost), riječnom, pomorskom, zračnom i željezničkom prometu.

1. UvodVatrogasna djelatnost je, sukladno propisima kojima se uređuje vatrogastvo, de inirana kao sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovi-ne, ugroženih požarom i eksplozijom, pružanje teh-ničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama, te obavljanje i drugih poslova u nesrećama, ekološkim i inim nesrećama. To je stručna i humanitarna dje-latnost, koja je od interesa za Republiku Hrvatsku.

Vatrogasnu djelatnost obavljaju javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva, dobro-voljna vatrogasna društva u gospodarstvu i profesi-onalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu, koje se udružuju u vatrogasnu zajednicu općine, odno-sno grada. Dvije ili više jedinica lokalne samouprave mogu sporazumno osnovati zajedničku vatrogasnu zajednicu, odnosno područnu vatrogasnu zajedni-cu u koju se udružuju javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva, dobrovoljna va-trogasna društva u gospodarstvu i profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu, s njihovih područja. Navedene vatrogasne zajednice udružuju se u vatrogasnu zajednicu županije i vatrogasnu za-jednicu Grada Zagreba.

Uz ostale izvore inanciranja u Zakonu o vatroga-stvu1 utvrđene su posebne obveze društava za osi-guranje glede inanciranja djelatnosti vatrogastva, između ostaloga određena je visina sredstava, koja se za tu svrhu izdvajaju, način njihove raspodjele, te

* Ana Zorić, dipl.iur., Ministarstvo inancija1 NN, br. 106/99, 117/01, 36/02 (Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), 96/03, 139/04, 174/04 i 38/09

njihova konkretna namjena. Na taj je način Zakonom o vatrogastvu utvrđeno kako društva za osiguranje inanciraju vatrogasnu djelatnost po dvije osnove:

1. izdvajanjem 5% od premije osiguranja od požara, 2. izdvajanjem 1% od premije (naplaćene funkcio-

nalne) iz osiguranja od odgovornosti u cestovnom (automobilska odgovornost), riječnom, pomors-kom, zračnom i željezničkom prometu (obveza uki-nuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-597/20002, od 20. ožujka 2002. godine).

Riječ je o tzv. vatrogasnom doprinosu, tj. sredstvi-ma koje plaćaju društva za osiguranje, a za provođe-nje mjera zaštite od požara. Navedeno je u skladu s osiguravateljnom teorijom i praksom, te kao takvo propisano zakonima u većini zemalja. Najčešće se, kao i u Republici Hrvatskoj, određuje kao postotak na premiju za osiguranja kojima je obuhvaćen rizik požara. Takav se doprinos obračunava pri utvrđiva-nju visine premije požarnog osiguranja koju plaća osiguranik.

Postojanje zakonske obveze uplate vatrogasnog doprinosa uobičajeno je kod imovinskih osigura-nja, u kojima je uključen rizik požara. Riječ je o pre-ventivnim ulaganjima, koja u prvom redu doprinose smanjenju šteta, a potom i obvezama osiguratelja u odnosu na osiguranu imovinu.

2. Odluka Ustavnog suda o ukidanju odredbe o izdvajanju 1% iz osiguranja za inanciranje djelatnosti vatrogastva

Zakonom o vatrogastvu, člancima 43.-52. je propi-san način inanciranja djelatnosti vatrogastva. Una-toč činjenici da je Ustavni sud Republike Hrvatske donio Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-597/20003, od 20. ožujka 2002. Godine, te-meljem koje je ukinuta odredba članka 46. stavka 2. Zakona, odnosno ukinuta je obveza društava za osiguranje, da uplaćuju 1% sredstava od naplaćene funkcionalne premije osiguranja od osiguranja u odgovornosti u cestovnom (automobilskom), riječ-

2 NN, br. 36/023 NN, br. 36/02

UDK 336.2Ana Zorić *

Vatrogasni doprinos kao izvor inanciranja djelatnosti vatrogastva


VATROGASTVO

nom, pomorskom, zračnom i željezničkom prometu na području, na kojem se nalazi osigurana imovina; navedena odredba nije brisana kasnijim izmjenama Zakona o vatrogastvu.

Ista je navedena čak i u pročišćenom tekstu Zakona o vatrogastvu (NN, br. 139/04). Stoga, u nastavku dajemo kratak pregled navedene Odluke Ustavnog suda uz navođenje razloga zašto je ukinuta obveza društava za osiguranje da uplaćuju 1% sredstava od naplaćene funkcionalne premije osiguranja od osiguranja u odgovornosti u cestovnom (automobil-skom), riječnom, pomorskom, zračnom i željeznič-kom prometu na području na kojem se nalazi osigu-rana imovina4.

Hrvatski ured za osiguranje je u svom prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske istaknuo, kako je društvima koja se bave osiguranjem od automobilske odgovornosti, odgovornosti cestovnih vozara, odgovornosti riječ-nog i pomorskog prijevoznika i odgovornosti avio-poduzetnika nametnuta obveza uplate sredstava za djelatnost vatrogastva u visini 1% naplaćene funk-cionalne premije u tim vrstama osiguranja. Na taj je način obveza su inanciranja djelatnosti vatrogastva bila neosnovano nametnuta društvima za osigura-nje, čija djelatnost nema nikakve veze s djelatnosti vatrogastva, s obzirom da samo u neznatnom broju slučajeva postoji izvjesna povezanost (npr. u slučaju požara sudarenih vozila), kada društvo za osigura-nje nadoknađuje štete svim oštećenim osobama, pa tako i troškove vatrogasne službe.

Glavni argument je bio, kako je takva obveza mo-gla biti nametnuta i drugim trgovačkim društvima,

4 Sukladno članku 55. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 49/02 – pročišćeni tekst) ukinute odredbe propisa prestaju važiti danom objave odluke Ustavnog suda u “Narodnim novinama”, ako Ustav-ni sud ne odredi drugi rok. Slijedom navedenog, navedene su odredbe prestale važiti dana 10. travnja 2002. godine.

bankama, štedionicama, Hrvatskom autoklubu ili bilo kojoj drugoj pravnoj osobi. Što se tiče odgovor-nosti u zračnom i pomorskom prometu, zrakoplovi, bušeće platforme i plovila su vrlo visoke osigura-ne vrijednosti s visokim rizikom odgovornosti, pa se veliki dio rizika, čak do 99% reosigurava u ino-zemstvu. Na opisani su način društva za osiguranje, koja su većinom u privatnom vlasništvu, a neka i u pretežitom vlasništvu inozemnih pravnih i izičkih osoba, bila jedina trgovačka društva kojima je takva obveza nametnuta, te su ista bila stavljena u nerav-nopravan položaj.

Hrvatski ured za osiguranje je prema ocjeni Ustav-nog suda Republike Hrvatske, osnovano ukazao na neustavnost navedene obveze, jer je na opisani način jedna grupa poduzetnika stavljena u neravnopra-van položaj u odnosu na druge. Također je utvrđeno, kako s obzirom da je vatrogastvo djelatnost od jav-nog interesa, njeno ostvarivanje preventivno mora biti jednakopravna obveza svih, zbog čega razvoju i inanciranju vatrogastva moraju doprinositi svi su-

kladno zakonu i Ustavu Republike Hrvatske.

Međutim, obveze koje u tu svrhu zakonodavac na-meće gospodarskim i drugim pravnim subjektima moraju biti određene na način i uz pretpostavke kojima se neće dovesti u pitanje njihova prava za-jamčena Ustavom Ustavu Republike Hrvatske, kao što su jednakost pred zakonom, ali i jednak pravni položaj na tržištu.

Stav Ustavnog suda Republike Hrvatske je bio da je u datom slučaju riječ o dodatnom vatrogasnom doprinosu, koji je kao obveza nametnuta osigura-vateljnim društvima iz premije onih osiguranja, kojima se osigurava odgovornost za štete nanesene trećima u prometu i za koje, sukladno zakonu i ugo-voru o osiguranju, oštećenima odgovara osigurava-telj do visine ugovorene svote. S obzirom da se tim osiguranjem pokriva odgovornost vlasnika motor-nih vozila u slučaju nastupa smrti, tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, uništenja ili oštećenja stvari treće osobe, nema opravdanja obvezivati osigurate-lje tih osiguranja na izdvajanje iz premija plaćenih za tu vrstu osiguranja još i za vatrogasnu djelatnost, jer su štete od požara pokrivene zasebnim osigura-njem imovine od požara.

Također je, u obrazloženju bilo istaknuto da ako je zakonodavac smatrao da je potrebno u interesu cjelokupne društvene zajednice poboljšati uvjete obavljanja vatrogasne djelatnosti, tada je obveza povećanog izdvajanja u tu svrhu trebala biti propi-sana za sve gospodarske subjekte, sukladno njiho-vim mogućnostima. Dodatno je naglašeno i da sama


VATROGASTVO

činjenica, što vatrogasne pristojbe nisu od društava za osiguranje naplaćivale troškove svojih interven-cija, to nije opravdan i valjan razlog za propisivanje takve obveze5.

3. Izdvajanje 5% od premije osiguranja od požara

Kako je prethodno navedeno, društva za osiguranje izdvajaju sredstva u visini 5% od premije osigura-nja od požara za inanciranje djelatnosti vatroga-stva. Zakonom o vatrogastvu je određena raspodje-la sredstva tako da se ona u određenim postocima doznačuje Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, Vatro-gasnoj zajednici Grada Zagreba, te vatrogasnim za-jednicama županija i jedinica lokalne samouprave, odnosno područnih vatrogasnih zajednica.

Tako društva za osiguranje izdvajaju sredstva u visini 5% od premije osiguranja od požara, koja se uplaćuju kako slijedi:

• u iznosu od 30% na poseban račun Hrvatske va-trogasne zajednice,

• u iznosu od 30% na poseban račun vatrogasnih zajednica županija i Vatrogasne zajednice Grada Zagreba na području kojih se nalazi osigurana imovina, te

• 40% na račun vatrogasne zajednice jedinice lokalne samouprave, odnosno područne vatroga-sne zajednice na području na kojem se nalazi osi-gurana imovina.

Kako je i navedeno, raspodjela je propisana po teri-torijalnom kriteriju u smislu da pravo na navedena sredstva imaju vatrogasne zajednice na području ko-jih se nalazi osigurana imovina, jer će te zajednice u pravilu i intervenirati u slučaju požara. Pri tome ako pravne osobe za osiguranje od požara svoje imovi-ne osnivaju vlastite osiguravajuće fondove, uplaćuju iz tih fondova sredstva u visini i kako je prethodno navedeno. Društva za osiguranje pravnim osobama, koje imaju profesionalnu vatrogasnu postrojbu u

5 Po sličnoj je osnovi Ustavni sud Republike Hrvatske odlučio i kada su ukinute odredbe Zakona o Crvenom križu (Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-2441/2002, U-I-1107/2002 od 12. veljače 2003., Narodne novine br. 28/03)

gospodarstvu i dobrovoljno vatrogasno društvo u gospodarstvu, utvrđeno zakonom umanjuju obra-čunati iznos premije osiguranja od požara za 30% iznosa samo za imovinu, koju njihove postrojbe osi-guravaju sukladno planu zaštite od požara.

Prema članku 46. stavku 3. sredstva koja se dozna-čavaju vatrogasnim zajednicama vode se izdvojeno i po svojoj su naravi strogo namjenska, s obzirom da se mogu koristiti samo za nabavu opreme i sredsta-va namijenjenih za vatrogasne intervencije, osposo-bljavanje vatrogasaca te pomaganje vatrogastva na područjima od posebne državne skrbi, prema mje-rilima koja utvrdi nadležno tijelo Hrvatske vatroga-sne zajednice. Prihodi koji vatrogasnim zajedni-cama uplaćuju društva za osiguranje temeljem propisa o vatrogastvu iskazuju se u okviru pod-skupine računa 331 Prihodi po posebnim propi-sima. Vatrogasne zajednice obvezne su u svojim računovodstvima osigurati analitičke evidenci-je, koje će omogućiti praćenje namjenskog kori-štenja ovih prihoda.

U smislu proračunskih propisa, navedena su sredstva također prihodi za posebne namjene, tj. prihodi čije je korištenje i namjena utvrđena posebnim propisima. Navedena se sredstva pla-niraju u okviru posebnog izvora inanciranja uz koji se povezuju rashodi vezani uz nabavu opre-me i sredstava namijenjenih za vatrogasne in-tervencije, osposobljavanje vatrogasaca i ostale rashode prema namjeni, koje propisuje zakono-davac.

Posebno se postavlja pitanje: raspolažu li vatro-gasne zajednice podacima o tome kolika je obveza uplate, odnosno koliko pojedino društvo za osigu-ranje treba uplatiti od uplaćenih premija osiguranja od požara na račun Hrvatske vatrogasne zajednice, vatrogasnih zajednica županija i Vatrogasne zajed-nice Grada Zagreba i vatrogasnih zajednica jedinice lokalne samouprave, odnosno područnih vatroga-snih zajednica? Naime, kako bi se mogla voditi po-traživanja navedenih vatrogasnih zajednica prema društvima za osiguranje, neophodno je znati koja je imovina osigurana od požara i kolika je premija pla-ćena za istu.


[email protected]


LOKALNA SAMOUPRAVA

U nedjelju 19. svibnja 2013. godine održat će se lokalni izbori. To je prilika da se prikažu pravila za izbor članova predstavničkih tijela te izvršnih ti-jela na lokalnoj razini. Pravila za izbor navedenih tijela utvrđena su Zakonom o lokalnim izborima. Hrvatski je sabor u prosincu prošle godine donio Zakon o lokalnim izborima kojim se na jedinstven način uređuje izbor članova općinskih i gradskih vi-jeća te županijskih skupština i općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika. U ovom tekstu će se prikazati postupak kandidiranja na lokalnim izborima, pravila izborne promidžbe, dužnosti izbornih tijela, procedura izbora članova predstavničkih tijela te općinskih načelnika, grado-načelnika i župana, ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih manjina na zastupljenost u predstav-ničkom i izvršnom tijelu te mogućnost promatranja izbora i pravo na zaštitu izbornog prava.

1. UvodIzbori za tijela jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave u Republici Hrvatskoj bili su ure-đeni različitim zakonima: izbori za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave, tj. općinska i gradska vijeća te županijske skupštine bili su uređeni Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave1, dok je izbor nositelja izvršnih ovlasti, odnosno općinskih načelnika, gradonačelni-ka i župana bio uređen Zakonom o izborima općin-skih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačel-nika Grada Zagreba2.

S obzirom da je izborni proces na lokalnoj razni bio uređen različitim zakonima te izborni postupci nisu bili cjelovito i na jedinstven način uređeni za oba lo-kalna tijela, te su pojedina zakonska rješenja iz tih zakona bila neusklađena, nedorečena i manjkava, iskazala se potreba za donošenjem jedinstvenog za-kona, kojim bi bili obuhvaćeni i uređeni lokalni izbo-

* Katarina Serdar, dipl. iur, Ministarstvo uprave, Sektor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.** Jelena Kandžija, dipl. iur, odvjetnički ured, Zagreb.1 NN, br. 33/01, 10/02, 155/02, 45/03, 43/04, 40/05, 44/05 - pročišćeni tekst, 109/07 i 24/11.2 NN, br. 109/07, 125/08, 24/11 i 150/11.

ri u Republici Hrvatskoj. Slijedom toga, Hrvatski je sabor dana 14. prosinca 2012. godine donio Zakon o lokalnim izborima koji je objavljen u Narodnim novinama broj 144, 21. prosinca 2012. godine te je na snagu stupio 29. prosinca 2012. godine.

Vlada Republike Hrvatske donijela je 11. travnja 2013. godine Odluku o raspisivanju izbora članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Odluku o raspisivanju iz-bora za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike, kao i Odluku o raspisivanju iz-bora za zamjenike općinskih načelnika, gradonačel-nika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manji-na, odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda3.

Redovni lokalni izbori održavaju se treće nedjelje u mjesecu svibnju svake četvrte godine, te su suklad-no tome izbori raspisni 19. svibnja 2013. godine.

Iako statistički podaci pokazuju veći odaziv građa-na na parlamentarne i predsjedničke izbore, činje-nica je da su lokalni izbori od većeg značaja za same građane i zajednicu u kojoj žive. Lokalna samoupra-va ključan je element u pravnom i političkom susta-vu svake moderne države, i lokalni izbori na kojima građani biraju svoje lokalne predstavnike, sukladno tome predstavljaju osobito važan oblik sudjelovanja građana u oblikovanju javnih politika i obavljanju javnih poslova.

Uređenje lokalne samouprave ima ključnu ulogu u demokratskom, političkom sustavu, budući da lokalne vlasti građanima osiguravaju niz javnih usluga (od socijalne skrbi, zdravstvene zaštite, od-goja i obrazovanja do uređenja naselja i stanovanja, prostornog i urbanističkog planiranja, pružanja komunalnih usluga, održavanja javnih cesta i sl.). Međutim, činjenica je da određeni broj građana ne razlikuje ulogu i značenje lokalne samouprave u slo-ženom sustavu javne uprave te je poistovjećuje sa središnjom razinom vlasti, jednako kao što i u okvi-ru lokalne samouprave ne razlikuju lokalnu razinu od regionalne razine. Neosporno je da građani op-ćenito nisu upoznati s radom svog predstavničkog i izvršnog tijela, niti informirani o odlukama koje ta tijela donose. Razlog tome je nedovoljno razvijena

3 NN, br. 44/13.

UDK 352.1Katarina Serdar *

Jelena Kandžija **

Lokalni izbori


LOKALNA SAMOUPRAVA

interakcija samih predstavnika lokalne samouprave sa svojim građanima, ali i nedostatna medijska po-praćenost rada lokalne samouprave, kao i općenito nepoznavanje i nerazumijevanje funkcioniranja lo-kalne samouprave. Posljedica toga je niska izlaznost birača na lokalne izbore.

Ovim tekstom nastojat će se u bitnim crtama pri-kazati izborna pravila ovih izbora: od ostvarivanja biračkog prava i postupka kandidiranja, do glasova-nja i provedbe izbora te promatranja izbora i zaštite izbornog prava.

2. Biračko pravoHrvatski državljani mogu ostvariti biračko pravo na predsjedničkim, parlamentarnim i lokalnim izbori-ma, a od ove godine i na europskim izborima. Za ra-zliku od biračkog prava za zastupnike u Hrvatskom saboru, za Predsjednika Republike Hrvatske te za zastupnike u Europski parlament iz Republike Hr-vatske, biračko pravo za članove općinskih i grad-skih vijeća, odnosno županijskih skupština te za op-ćinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike vezano je za prebivalište određene osobe na području konkretne jedinice lokalne, tj. područ-ne (regionalne) samouprave.

Aktivno biračko pravo

Biračko pravo imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina života. Glede aktivnog biračkog prava, tj. prava biranja propisano je, da pravo birati članove predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te birati općinskog načel-nika, gradonačelnika i župana i njihove zamjenike imaju birači, koji imaju prebivalište na području je-dinice za čija se tijela izbori provode.

Pasivno biračko pravo

Što se tiče pasivnog biračkog prava, tj. prava biti biran za člana predstavničkog tijela, to pravo ima

birač, koji na dan stupanja na snagu odluke o ras-pisivanja izbora ima prijavljeno prebivalište na po-dručju jedinice, za čije se predstavničko tijelo izbori provode. Dok glede uvjeta prebivališta kod kandidi-ranja za člana predstavničkog tijela nema vremen-skog ograničenja, za općinskog načelnika, gradona-čelnika i župana te njihovog zamjenika ima pravo biti biran birač koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima najmanje šest mjeseci pri-javljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo izbori provode.

3. Izborna promidžbaIzborna promidžba je skup radnji koje poduzimaju sudionici izborne promidžbe u svrhu javnog pred-stavljanja i obrazlaganja svojih izbornih programa biračima. Sudionici izborne promidžbe su kandidati, nositelji kandidacijskih lista grupe birača, političke stranke, odnosno dvije ili više političkih stranaka, naznačeni na objavljenoj listi kandidata i zbirnoj listi. Svi navedeni sudionici izborne promidžbe imaju pra-vo na izbornu promidžbu pod jednakim uvjetima.

Izborna promidžba počinje danom objave zbirnih li-sta, a prestaje 24 sata prije dana održavanja izbora. Izborna šutnja počinje protekom izborne promidž-be, a završava na dan održavanja izbora u devetna-est sati. Za vrijeme izborne šutnje zabranjeno je jav-no predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, objav-ljivanje procjena izbornih rezultata kao i objavljiva-nje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe, te navođe-nje njihovih izjava ili pisanih djela.

Sudionici izborne promidžbe imaju jednake uvjete predizbornog nadmetanja i u tu svrhu imaju rav-nopravan položaj u predstavljanju u svim lokalnim medijima. Lokalni mediji u svojim emisijama ili član-cima u tiskovinama, a koji nisu vezani uz predstav-ljanje izbornih programa, ne smiju koristiti sadrža-je koji bi se mogli tumačiti kao izborna promidžba. Elektronički mediji dužni su poštivati načelo jedna-kog pristupa plaćenoj političkoj promidžbi sudioni-ka izborne promidžbe te objektivno, nepristrano i uravnoteženo informiranje o izbornoj promidžbi.

4. Tijela za provedbu izboraTijela za provedbu izbora su:

• Državno izborno povjerenstvo Republike Hr-vatske,

• Izborno povjerenstvo Grada Zagreba, • županijska izborna povjerenstva,


LOKALNA SAMOUPRAVA

• gradska izborna povjerenstva, • općinska izborna povjerenstva te • birački odbori.

Državno izborno povjerenstvo imenuje županijska izborna povjerenstva i Izborno povjerenstvo Grada Zagreba. Županijska izborna povjerenstva imenuju gradska i općinska izborna povjerenstva na svom području. Izborno povjerenstvo Grada Zagreba te gradska i općinska izborna povjerenstva imenuju i raspuštaju biračke odbore na svom području. Iz-borna povjerenstva moraju se imenovati odmah po stupanju na snagu odluke o raspisivanju izbora, a birački odbori se imenuju najkasnije 10 dana prije dana održavanja izbora.

Birački odbori

Birački odbor izravno provodi glasovanje na birač-kom mjestu, te osigurava pravilnost i tajnost gla-sovanja. U vrijeme trajanja glasovanja na biračkom mjestu moraju biti stalno prisutni: predsjednik bi-račkog odbora ili njegov zamjenik, te najmanje če-tiri člana biračkog odbora. Predsjednik biračkog odbora dužan je i ovlašten osiguravati red i mir na biračkom mjestu za vrijeme glasovanja, kao i nakon zatvaranja biračkog mjesta.

Po završenom glasovanju birački će odbor najprije prebrojati neupotrijebljene glasačke listiće i stavi-ti ih u poseban omot, koji će zapečatiti. Nakon toga birački odbor utvrđuje ukupan broj birača, koji su glasovali na tom biračkom mjestu prema izvatku iz popisa birača i potvrdama nadležnog tijela. Nakon utvrđivanja broja birača koji su glasovali, birački odbor pristupa otvaranju glasačke kutije, prebro-javanju glasačkih listića i broja glasova. Prilikom prebrojavanja glasova moguće je da se utvrdi, da je njihov broj manji od utvrđenog broja birača koji su glasovali.

U tom slučaju vrijedi rezultat glasovanja po glasač-kim listićima. Isto tako moguće je da se prilikom pre-brojavanja glasačkih listića utvrdi da je njihov broj veći od utvrđenog broja birača koji su glasovali, bi-rački odbor je dužan o tome odmah obavijestiti nad-ležno izborno povjerenstvo. Nadležno izborno povje-renstvo tada raspušta birački odbor i imenuje novi, te određuje ponavljanje glasovanja na tom biračkom mjestu, koje će se obaviti sedmog dana od dana prvog glasovanja. Rezultat ponovljenog glasovanja utvrđuje se u roku od 12 sati nakon obavljenog glasovanja.

5. GlasovanjeGlasovanje se obavlja glasačkim listićima. Sadržaj glasačkog listića ovisi o vrsti izbora.

Glasački listić na kojem se glasuje za kandidacijsku listu sadrži:

• naziv liste,• ime i prezime nositelja liste,• naputak o načinu glasovanja,• serijski broj listić.

Glasački listić na kojem se glasuje za kandidata sa-drži:

• redni broj kandidata za općinskog načelnika, gra-donačelnika i župana,

• ime i prezime kandidata za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika,

• naziv političke stranke koja je predložila kandida-te, odnosno oznaku – kandidati grupe birača,

• naputak o načinu glasovanja,• serijski broj listića.

Važeći glasački listić je onaj iz kojega se na siguran i nedvojben način može utvrditi za koju je kandida-cijsku listu ili kandidata birač glasovao.

Nevažeći glasački listić je: 1) neispunjeni glasački listić, 2) glasački listić popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koju je kandidacijsku listu ili kandidata birač glasovao, 3) glasački listić na ko-jem je birač glasovao za dvije ili više kandidacijskih lista, odnosno kandidata.

Glasovanje traje neprekidno od sedam do devetna-est sati. Biračka mjesta se zatvaraju u devetnaest sati, a biračima koji su se u to vrijeme zatekli na bi-račkom mjestu, mora se omogućiti glasovanje.

6. Provedba izbora za predstavnička tijela

Članovi predstavničkih tijela biraju se razmjernim izbornim sustavom, tako da cijelo područje jedini-ce čini jednu izbornu jedinicu. Svi birači koji imaju prebivalište na području te jedinice i koji pristupe glasovanju biraju sve članove predstavničkog tijela jedinice temeljem kandidacijskih lista. U predstav-ničko tijelo jedinice bira se onaj broj članova koji je utvrđen zakonom, kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Pravo na sudjelovanje u diobi mjesta u predstavnič-kom tijelu jedinice imaju liste koje na izborima dobi-ju najmanje 5% važećih glasova birača. Broj članova predstavničkog tijela jedinice, koji će biti izabran sa svake kandidacijske liste, utvrđuje se tako da se ukupan broj važećih glasova koje je dobila svaka li-sta dijeli s brojevima od jedan do, zaključno, broja koliko se članova predstavničkog tijela jedinice bira, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih


LOKALNA SAMOUPRAVA

tako dobivenih rezultata, mjesta u predstavničkom tijelu osvajaju one liste na kojima se iskaže onoliko brojčano najvećih rezultata uključujući decimalne ostatke, koliko se članova predstavničkog tijela bira. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj mjesta u pred-stavničkom tijelu koliko je postigla pojedinačnih rezultata, među onoliko brojčano najvećih rezultata koliko se članova predstavničkog tijela bira. U sluča-ju da su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvr-diti koja bi između dviju ili više lista dobila mjesto u predstavničkom tijelu, ono će pripasti onoj listi koja je dobila više glasova. Ako su pak dvije ili više lista dobile isti broj glasova, te se ne može utvrditi koja bi lista dobila mjesto u predstavničkom tijelu, ono će pripasti svakoj od tih lista.

Sa svake kandidacijske liste izabrani su kandidati od rednog broja 1 pa do rednog broja koliko je odre-đena lista dobila mjesta u predstavničkom tijelu je-dinice.

7. Izbor općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika

Općinski načelnici, gradonačelnici i župani biraju se većinskim izbornim sustavom u kojem cijelo po-dručje općine, grada, županije i Grada Zagreba čini jednu izbornu jedinicu. Općinski načelnik, grado-načelnik i župan te njihovi zamjenici biraju se ve-ćinom glasova svih birača, koji su glasovali prema evidenciji u izvatku iz popisa birača i priloženim potvrdama za glasovanje. Za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana izabran je kandidat koji na izborima dobije više od 50% glasova birača koji su glasovali (prvi krug glasovanja).

Ako niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu glasova u prvom krugu glasovanja, održat će se dru-gi krug glasovanja četrnaesti dan nakon održavanja

prvog kruga glasovanja. U drugom krugu glasovanja izbor se obavlja između dva kandidata s najvećim brojem glasova. Ako tri ili više kandidata ima isti najveći broj glasova, u drugom krugu glasovanja iz-bor se obavlja između svih tih kandidata, sukladno prethodno navedenim pravilima.

U drugom krugu glasovanja izabran je kandidat, koji dobije veći broj glasova birača koji su glasovali. Ako u drugom krugu glasovanja oba kandidata dobiju jednak broj glasova, održat će se treći krug glaso-vanja prema postupku propisanom za drugi krug glasovanja. Ako u trećem krugu glasovanja oba kan-didata dobiju jednak broj glasova, izborni postupak ponovit će se u cijelosti.

8. Zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkom i izvršnom tijelu

Zastupljenost u predstavničkom tijelu

Zastupljenost nacionalnih manjina u predstavnič-kim tijelima jedinica određuje se sukladno odred-bama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih ma-njina4. Za određivanje broja pripadnika nacionalne manjine u predstavničkom tijelu mjerodavni su službeni rezultati popisa stanovništva. Broj člano-va predstavničkog tijela iz reda pripadnika pojedine nacionalne manjine utvrdit će se tako da se udio po-jedine nacionalne manjine u ukupnom stanovništvu te jedinice pomnoži s brojem članova predstavnič-kog tijela, a dobiveni broj zaokružuje se na cijeli broj bez decimalnog ostatka.

Ako manjina koja sudjeluje u ukupnom stanovniš-tvu jedinice s najmanje 5% ne ostvari pravo na za-stupljenost u predstavničkom tijelu sukladno reče-nom pravilu, ta manjina ima pravo na jednog člana predstavničkog tijela. Osim zastupljenosti zajamče-ne Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manji-na, pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju pravo na zastupljenost u predstavničkom tijelu i u onim jedinicama u kojima je neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedi-nice, pravo na zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu propisano statu-tom jedinice.

Kod utvrđivanja rezultata izbora, nadležno izborno povjerenstvo utvrđuje je li osigurana odgovaraju-ća zastupljenost nacionalnih manjina na provede-nim izborima. Ako nije postignuta odgovarajuća zastupljenost, broj članova predstavničkog tijela

4 NN, br. 55/02, 47/10 – Odluka USRH, 80/10 i 93/11 – Odluka USRH.


LOKALNA SAMOUPRAVA

povećat će se do broja, koji je potreban da bi bila ostvarena odgovarajuća zastupljenost. Ako se pri-mjenom zakonskih pravila ne postigne odgovaraju-ća zastupljenost, Vlada Republike Hrvatske raspisat će dopunske izbore za predstavnike nacionalnih manjina, i to u roku od 90 dana od konstituiranja predstavničkog tijela jedinice.

Zastupljenost u izvršnom tijelu

Pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradona-čelnika, odnosno župana iz redova nacionalnih ma-njina određuje se sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi5. Pra-vo na zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih ma-njina imaju i nacionalne manjine kojima je neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedinice, pravo na zamjenika propisa-no statutom te jedinice.

Jedna od bitnih novina iz Zakona o lokalnim izbori-ma je činjenica da se zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina bira neposredno na izborima tajnim glasovanjem, na mandat od četiri godine; istovremeno, na isti način i po istom postupku kao i općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan. Na taj način na samim lokalnim izborima (bez even-tualne potrebe održavanja dopunskih izbora) se osi-gurava zastupljenost pripadnika nacionalne manji-ne u izvršnom tijelu.

Pravo birati zamjenika općinskog načelnika, gra-donačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina imaju samo birači pripadnici manjina, koje imaju pravo na zamjenika te imaju prebivalište u jedinici. Pravo biti biran za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno žu-pana iz reda pripadnika nacionalnih manjina ima bi-rač iz reda pripadnika nacionalnih manjina, koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima najmanje šest mjeseci prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo izbori provode.

Za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelni-ka odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina izabran je kandidat, koji na izborima dobije najviše glasova birača koji su glasovali. Ukoliko je dvoje ili više kandidata dobilo isti najveći broj gla-sova, izbori će se ponoviti za 14 dana. U ponovljenim izborima sudjeluju samo kandidati koji su dobili isti broj glasova.

5 NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst.

9. Promatranje izboraPravo promatranja izbora obuhvaća promatranje cjelokupnog izbornog postupka, a naročito glaso-vanje, rad izbornih tijela i uvid u cjelokupni izborni materijal. Kandidat na izborima ne smije biti proma-trač tih izbora za koje je kandidat.

Pravo promatrati izborni postupak, provedbu izbo-ra te rad izbornih tijela imaju:

• promatrači političkih stranaka, registrirani u Re-publici Hrvatskoj, koji su predložili kandidacijsku listu, odnosno kandidata (promatrači političkih stranaka),

• promatrači birača, koji su predložili kandidaci-jsku listu birača, odnosno kandidata (proma-trači birača),

• promatrači nevladinih udruga, registriranih u Republici Hrvatskoj kao udruga koja djeluje na području neovisnog promatranja izbornih postu-paka i/ili promicanja ljudskih i građanskih prava (promatrači nevladinih udruga),

• promatrači međunarodnih organizacija, koji dje-luju u Republici Hrvatskoj (strani promatrači).

Promatrač koji promatra rad biračkog odbora ima pravo biti nazočan radu biračkog odbora od pripre-manja biračkog mjesta prije njegova otvaranja, za vrijeme glasovanja, prebrojavanja glasačkih listića i utvrđivanja rezultata glasovanja te ispunjavanja zapisnika o radu biračkog odbora. Promatraču je dopušteno stavljati obrazložene primjedbe na rad biračkog odbora u zapisnik o radu biračkog odbora ili ih u pisanom obliku priložiti tom zapisniku.

Nadalje, promatrač ima pravo biti nazočan radu nadležnog izbornog povjerenstva za vrijeme održa-vanja sjednica, te upozoravati na uočene nepravil-nosti. Promatračima je dopušteno stavljati obrazlo-žene primjedbe na rad izbornog tijela i dužni su ih u pisanom obliku priložiti uz zapisnik o radu tog iz-bornog tijela. Promatrač ima pravo zahtijevati pre-sliku ili prijepis zapisnika o radu izbornog tijela, čiji je rad promatrao, te ima pravo biti nazočan primo-predaji izbornog materijala.

10. Zaštita izbornog pravaUstavni sud Republike Hrvatske nadzire ustavnost i zakonitost izbora te rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, odlučujući u povodu žalbe na rješenje nadležnoga izbornog povjerenstva.

Prigovor

Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidira-nja ili u postupku izbora za članove predstavničkih


LOKALNA SAMOUPRAVA

tijela jedinica, odnosno izbora za izvršno tijelo mogu podnijeti političke stranke, nositelji kandidacijske liste birača, kandidati, najmanje 100 birača ili naj-manje 5% birača jedinice u kojoj se provode izbori. Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidira-nja i u postupku izbora za članove županijske skup-štine i Gradske skupštine Grada Zagreba i župana i gradonačelnika Grada Zagreba podnosi se Držav-nom izbornom povjerenstvu, dok se prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za članove općinskog i gradskog vijeća, op-ćinskih načelnika i gradonačelnika podnosi županij-skom izbornom povjerenstvu.

Navedeni prigovor podnosi se u roku od 48 sati, ra-čunajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor. Državno izborno povje-renstvo, odnosno županijsko izborno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada je prigovor dostavljen, odnosno od dana kada su dostavljeni izborni materijali na koje se prigovor odnosi.

Ako nadležno izborno povjerenstvo rješavajući pri-govor utvrdi da je bilo nepravilnosti, koje su bitno utjecale ili su mogle utjecati na rezultate izbora, po-ništit će radnje i odrediti da se u određenom roku koji mora omogućiti da se izbori održe na dan kada su raspisani, te radnje ponove. Ako ne postoji mo-gućnost ponavljanja poništenih radnji ili ako se ne-pravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale, odnosno mogle utjecati na rezultat izbo-ra, nadležno izborno povjerenstvo poništit će izbor i odrediti rok u kojem će se izbor ponoviti.

Žalba

Protiv rješenja nadležnog izbornog povjerenstva podnositelj prigovora ima pravo podnijeti žalbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se pod-nosi putem nadležnog izbornog povjerenstva u roku od 48 sati, računajući od dana primitka pobi-janog rješenja. Ustavni sud Republike Hrvatske će o žalbi odlučiti u roku od 48 sati od dana primitka žalbe.

NE PROPUSTITE!

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE


Usavršite znanje o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i i-nancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenom praćenju poslovanja JLS i proračunskih korisnika, inancijskom izvještavanju, inancijskom upravljanju, iskalnoj

odgovornosti i izradi inancijskog plana/proračuna.

Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usa vršavanja.

Više o Školi pogledajte na našoj internetskoj stranici www.tim4pin.hr.


LOKALNA SAMOUPRAVA

Prema odredbama Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, političke stranke mogu radi ostvarivanja svojih političkih ciljeva stje-cati prihode od imovine u svojem vlasništvu, član-arine, izdavačke djelatnosti, dobrovoljnih priloga (donacija), prodaje propagandnog materijala, orga-nizacije stranačkih manifestacija i drugih zakonom dopuštenih izvora. Osim toga, političke stranke se mogu inancirati iz sredstava državnog proračuna, kao i proračuna lokalnih jedinica, na način i pod uvjetima utvrđenim navedenim Zakonom. Način stje-canja prihoda, političke stranke su odredile i svojim internim aktima, najčešće statutima. Česte su nepra-vilnosti u radu političkih stranaka vezane uz dobro-voljne priloge (donacije): npr. neuplaćivanje u držav-ni proračun donacija koje su primljene od izičke osobe u iznosu većem od dopuštenog, izbjegavanje iskazivanja svih dobivenih donacija u inancijskim iz-vještajima, neizdavanje potvrda o primitku donacija i slično. Upravo zato, autorica u tekstu ukazuje na odredbe Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe vezane uz donacije.

1. UvodZakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (čl. 10., st. 2., NN, br. 24/11, 61/11 i 27/13, u daljnjem tekstu: Zakon o inanciranju) de iniran je pojam dobrovoljnog priloga – donacije, tako da su one povremene ili redovite uplate, kojima izičke ili pravne osobe dobrovoljno daju novac, odnosno pru-žaju usluge ili daju proizvode bez naplate:

• političkoj stranci, nezavisnom zastupniku, članu predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranom s liste grupe birača (kada govorimo o njihovoj redovitoj poli-tičkoj aktivnosti) te

• političkoj stranci, nezavisnoj listi, odnosno listi grupe birača i kandidatu (kada govorimo o inan-ciranju izborne promidžbe).

Sukladno nadolazećim lokalnim izborima, kada go-vorimo o donacijama, govorimo o donacijama izbor-nim sudionicima, i to:

* Albina Rosandić, dipl. iur.

• političkim strankama i kandidacijskim listama grupa birača (izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave);

• kandidatima za općinske načelnike, gradonačeln-ike i župane (izbori za izvršnu vlast u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave);

• kandidatima za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika na-cionalnih manjina i

• kandidatima za zamjenike općinskih načelnika iz reda pripadnika hrvatskog naroda.

Primjerom sudjelovanja izbornih sudionika na lo-kalnim izborima i načinima inanciranja njihove iz-borne promidžbe dan je prikaz ove teme.

1. Zabranjene donacijePrema članku 22., stavku 1., 2. i 3. Zakona o inanci-ranju propisane su sljedeće zabranjene donacije:

• stranih država, stranih političkih stranaka, stra-nih pravnih osoba;

• državnih tijela, javnih poduzeća, pravnih osoba s javnim ovlastima, trgovačkih društava i dru-gih pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima udjele ili dionice te javnih i dru-gih ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave;

• udruga radnika i poslodavaca; • udruga, zaklada i fundacija koje zastupaju ili

predstavljaju državni dužnosnici ili dužnosnici lokalne i područne (regionalne) samouprave;

• vjerskih zajednica, humanitarnih te drugih ne-pro itnih udruga i organizacija;

• izičkih i pravnih osoba protiv kojih se vodi po-stupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema proračunu ili zaposlenicima;

• jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave, osim u slučajevima i na način propisan Za-konom o inanciranju;

• donacije iz anonimnih izvora; • donacije u novcu ili obliku proizvoda preko trećih

osoba (posrednika).

UDK 352.1Albina Rosandić*

Lokalni izbori 2013. i zabrana inanciranja i pogodovanja


LOKALNA SAMOUPRAVA

Zakonom o inanciranju propisana su dva slučaja dopuštenih donacija jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Riječ je o donacijama, koje se ne odnose na donacije izbornim sudionicima, niti se odnose na donacije u vrijeme izborne promidžbe, već je riječ o donacijama koje se odnose na redovitu političku aktivnost. Tako se:

• sukladno članku 26., stavku 3. Zakona o inanci-ranju ne smatra donacijom ako članovi predstav-ničkih tijela jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave izabrani sa liste grupe birača na internetskoj stranici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj politički dje-luju, objave polugodišnje izvješće o donacijama iz članka 26., stavka 1. ili obavijest, da u prvih šest mjeseci nisu primili donacije iz članka 26., stavka 2. Zakona o inanciranju;

• sukladno članku 39., stavku 5. Zakona o inanci-ranju ne smatra se donacijom, ako članovi pred-stavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača na internetskoj stranici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj poli-tički djeluju, objave godišnje inancijske izvještaje iz članka 30., stavka 2. Zakona o inanciranju.

Zakonom je propisano i kada su dopuštene donacije stranih država, stranih političkih stranaka i stranih pravnih osoba, čija je osnovna djelatnost edukacija u razvoju i promicanju demokratskih načela. Ove donacije se mogu odnositi na donacije političkim strankama, nezavisnim zastupnicima i članovima predstavničkih tijela izabranih sa liste grupe birača

(dakle, na njihovu redovitu političku aktivnost), ali i na donacije političkim strankama, nezavisnim lista-ma, odnosno listama grupe birača i kandidatima u vrijeme izborne promidžbe (dakle, na aktivnost iz-borne promidžbe). Riječ je o donacijama namijenje-nim inanciranju programa namijenjenih za eduka-ciju (čl. 26., st. 5. Zakona o inanciranju).

3. Postupanje s donacijom iz nedopuštenih izvora

Kada izborni sudionik na lokalnim izborima - politič-ka stranka, nositelj liste grupe birača i kandidat1 primi donaciju iz nedopuštenih izvora, tada je tu donaciju dužan prijaviti Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske i iznos takve donacije dozna-čiti u korist državnog proračuna najkasnije u roku od 8 dana od dana primljene uplate.

4. Protuzakonit pritisak sa svrhom prikupljanja donacija i protuzakonito obećavanje političkih i drugih protuusluga

Sukladno odredbama Zakona o inanciranju (čl. 23., st. 1.), zabranjen je politički ili bilo kakav drugi pri-tisak na izičke i pravne osobe pri prikupljanju do-nacija za inanciranje izborne promidžbe od strane izbornih sudionika - političkih stranaka, lista grupe birača i kandidata. Prema navedenom zakonu (čl. 23., st. 2.), zabranjeno je obećavati političke ili ka-kve druge protuusluge, povlastice ili osobne koristi bilo koje vrste izičkim ili pravnim osobama pri pri-kupljanju donacija za inanciranje izborne promidž-be, od strane izbornih sudionika – političkih strana-ka, lista grupe birača i kandidata.

5. Prekršajna odgovornost

5.1. Zabranjene donacije i prekršajna odgovornost

Zakonom o inanciranju (čl. 44., st. 1., čl. 6., st. 2.) propisana je za političku stranku, nositelja liste gru-pe birača i kandidata novčana kazna u iznosu od 8% do 10% od ukupne vrijednosti donacije, koju izička, odnosno pravna osoba može donirati izbornim su-dionicima u kalendarskoj godini, između ostalog i za sljedeću povredu Zakona o inanciranju:

1 Kandidat za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana; kandidat za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina i kandidat za zamjenika općinskog načelnika iz reda pripadnika hrvatskog naroda.


LOKALNA SAMOUPRAVA

• ako politička stranka, nositelj liste grupe birača i kandidat ne prijavi uplatu donacija iz nedopušten-ih izvora i ne doznači uplaćena sredstva u državni proračun u skladu sa člankom 22., stavkom 4. Za-kona o inanciranju.

5.2. Protuzakonit pritisak i protuzakonito obećavanje političkih i drugih protuusluga sa svrhom prikupljanja donacija i prekršajna odgovornost

U smislu Zakona o inanciranju (čl. 43., st. 1., čl. 11., čl. 44.), ako izborni sudionik - politička stranka, no-sitelj liste grupe birača i kandidat radi politički ili drugi pritisak na pravne i izičke osobe ili obećava političke ili druge protuusluge, povlastice ili osobne koristi izičkim i pravnim osobama pri prikupljanju donacija i u prekršajnom se postupku utvrdi nje-gova krivnja, prekršajne sankcije koje mu se mogu izreći su:

• novčana kazna u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna za političku stranku, odnosno 30.000,00 do 50.000,00 kuna za nositelja liste grupe birača i kandidata.

5.3. Nadležna tijela

U smislu odredbe članka 49., stavka 2. Zakona o i-nanciranju, Državno izborno povjerenstvo i Državni ured za reviziju su ovlašteni, svako tijelo u okviru svojeg djelokruga, obavijestiti Državno odvjetniš-tvo Republike Hrvatske o utvrđenim povredama Zakona o inanciranju. Dakle, o povredama Zakona o inanciranju počinjenim u vrijeme izborne pro-midžbe, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske će dobiti obavijest od Državnog izbornog povjeren-stva Republike Hrvatske. Za prekršaje propisane Zakonom o inanciranju, ovlašteni tužitelj je državni odvjetnik, a o prekršajnoj odgovornosti odluku do-nosi nadležni prekršajni sud.

NE PROPUSTITE!


U Zagrebu, hotel Palace, od 10h do 15.30h

Dječji vrtići – 7.6.,

Osnovne i srednje škole i učenički domovi – 10.6.,

Ustanove u socijalnoj skrbi – 11.6.,

Općine, gradovi i županije – 12.6.,

Sudovi i odvjetništva - 14.6.,

Ustanove u zdravstvu – 17.6.,

Ustanove u kulturi – 18.6.,

Javne vatrogasne postrojbe – 19.6.,

Fakulteti i instituti –20.6.

Detaljan program radionica objavljen je na internetskoj stranici

www.tim4pin.hr


TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otprem-nina

R.br.

Vrsta isplate Dopuštena isplata

I. NAKNADE1. Prijevozni troškovi na službenom

putovanjuu visini stvarnih

izdataka

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne

odnosno pojedinačne prijevozne karte

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

1. Dnevnice u zemlji (do 8 sati se ne isplaćuje, 8–12 sati 1/2 dnevnice, preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km)

170,00 kn dnevno

2. Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora biti udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika)

170,00 kn dnevno

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno

4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno

5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno

6. Dnevnice u inozemstvu do propisanog iznosa za korisnike

državnog proračuna, prema Odluci

Vlade RH (NN, br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006.

(tablica 5.)III. OTPREMNINE I DAROVI

1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn

2. Otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani otkaz

6.400,00 kn za svaku navršenu godinu rada

kod tog poslodavca

3. Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne bolesti

8.000,00 kn za svaku navršenu

godinu rada kod tog poslodavca

4. Dar djetetu do 15 godina starosti 600,00 kn godišnje

5. Dar posloprimcu samo u naravi (do 400,00 kn godišnje)

4. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.)

sveukupno 2.500,00 kn godišnje

IV. POTPORE

1. Zbog invalidnosti zaposlenika 2.500,00 kn godišnje

2. U slučaju smrti zaposlenika 7.500,00 kn

3. U slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika

3.000,00 kn

4. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana

2.500,00 kn godišnje

5. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1

3.326,00 kn

6. Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda2

7.. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata3

8. Darovanje za zdravstvene potrebe4

9. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja5

V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA

1. Za navršenih:– 10 godina radnog staža– 15 godina radnog staža– 20 godina radnog staža– 25 godina radnog staža– 30 godina radnog staža– 35 godina radnog staža– 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

VI. STIPENDIJE

1. Stipendije (učenicima srednjih škola i redovnim studentima)

1.600,00 kn mjesečno

2. Stipendija koja se dodjeljuje studentima za izvrsna postignuća


3. Stipendije iz proračuna EU u ukupnom iznosu isplate

4. Stipendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge institucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom stipendiranja

u ukupnom iznosu isplate

1 Sukladno čl. 19. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN, br. 139/12).2 Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamo-stalnog rada (čl. 6., st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).3 Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.4 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima.5 Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neopore-zivo do 500,00 kuna mjesečno.


TIM4PIN INFO

VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA1. Sportske stipendije, koje se prema

posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje


2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima


3. Nagrade za sportska ostvarenja 20.000,00 kn godišnje

VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA

1. Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika

50.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada


Napomena: Iako se radi o neoporezivim iznosima: stipendije, sportske stipendije, nagrade za sportska ostvarenja obvezno se isplaćuju na žiro-račun pri-matelja. Izuzete su nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada, koje se mogu isplatiti u gotovini.

Ako isplatitelj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pri-braja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se dopri-nosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak).

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osoba-ma koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stavku 16. Pravilnika o porezu na dohodak.

IZNIMKA SU NEPROFITNE ORGANIZACIJE I PRO-RAČUNSKI KORISNICI koji osobama koje nisu u radnom odnosu mogu neoporezivo isplaćivati:

• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove ko-rištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe tih organiza-cija iako ne ostvaruju naknadu za rad (dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 5., stavku 5. Pravilnika o pore-zu na dohodak).

• Troškove noćenja i prijevoza na službenom pu-tovanju osobama, koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glase na ne-pro itnu organizaciju ili proračunskog korisnika

2. Naknade korisnika državnog proračuna

2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Temeljem članka 20. Zakona o izvršavanju Držav-nog proračuna RH za 2013. godinu (NN, br. 139/12.)

osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osno-vica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn.

Prema Dodatku I. Temeljnom kolektivnom ugovo-ru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.) i Dodatku I. Kolektivnom ugovo-ru za državne službenike i namještenike (NN, br. 89/12.) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje nekih materijalnih prava ugovore-nih Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama, odnosno Kolek-tivnim ugovorom za državne službenike i namješte-nike u 2013. godini.

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2013. godini, prema dodacima kolektivnih ugovora

Materijalno pravoDržavni

službenici i namještenici

Službenici i namještenici u

javnim službamaDnevnica za službeni put u zemlji

150,00 kn 150,00 kn

Terenski dodatak 150,00 kn 150,00 knRegres za godišnji odmor

Neće se isplatiti Neće se isplatiti

Božićnica Neće se isplatiti Neće se isplatitiOsnovica za isplatu jubilarne nagrade

900,00 kn 500,00 kn

2.2. Jubilarna nagrada

Kod državnih službenika i namještenika (Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru u članku 5.) osim smanjenja osnovice za isplatu jubilarnih nagrada s 1.800,00 kuna na 900,00 kuna, de inirano je da se službenici-ma i namještenicima, koji će u 2013. godini navršiti 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe neće isplatiti jubilarna nagrada.

Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2013. godini prema dodacima kolektivnih ugovora

Godine neprekidne službe/rada u

državnim tijelima i jedinicama

lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ugovoreno pravo

Državni službenici i

namješteniciOsnovica:900,00 kn

Službenici i namještenici

u javnim službamaOsnovica:

500,00 kuna

5 1 osnovica - 500,0010 1,25 osnovice 1.125,00 625,0015 1,5 osnovice - 750,0020 1,75 osnovice 1.575,00 875,0025 2 osnovice - 1.000,00


TIM4PIN INFO

30 2,5 osnovice 2.250,00 1.250,0035 3 osnovice - 1.500,0040 4 osnovice 3.600,00 2.000,0045 5 osnovica 4.500,00 2.500,00

2.3. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosni-ke te ostale zaposlene, koji se inanciraju iz sredsta-va državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračun-skim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se slijedeći iznosi naknada:

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnos-nike, suce i ostale zaposlene, koji se i-nanciraju iz sredstava državnog pro-računa

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji

150,00 kn dnevno

Troškovi noćenja prema priloženom računuNaknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

Terenski dodatak 150,00 kn dnevno

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u inozemstvo za korisnike koji se inancira-ju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13. stavkom 14. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 61/12) neopo-rezivi iznosi dnevnica za inozemstvo iznose:

Tablica 5. Neoporezivi iznosi dnevnica za služ-beni put u inozemstvo

Naziv države Iznos dnevnice Naziv države Iznos

dnevniceIslamska država Afganistan

35,00 USD Republika Koreja 70,00 USD

Republika Albanija 35,00 EUR Republika Kuba 35,00 USDAlžirska Narodna Demokratska Republika

40,00 USD Država Kuvajt 70,00 USD

Kneževina Andora 70,00 USD Republika Latvija 40,00 EURRepublika Angola 35,00 USD Libanonska

Republika35,00 USD

Argentinska Republika

50,00 USD Republika Liberija 40,00 USD

Republika Armenija 50,00 USD Socijalistička Narodna Libijska Arapska Džamahirija

40,00 USD

Australija 85,00 USD Republika Litva 40,00 EUR

Republika Austrija 70,00 EUR Veliko Vojvodstvo Luksemburg

80,00 EUR

Azerbajdžanska Republika

50,00 USD Republika Madžarska

50,00 EUR

Kraljevina Belgija 70,00 EUR Republika Makedonija

30,00 EUR

Republika Bjelarus 50,00 USD Malezija 40,00 USDRepublika Bolivija 40,00 USD Republika Malta 60,00 EURSavezna Republika Brazil

40,00 USD Sjedinjene Meksičke Države

35,00 USD

Bosna i Hercegovina 30,00 EUR Republika Moldova 40,00 USDRepublika Bugarska 40,00 EUR Kneževina Monako 70,00 EURRepublika Cipar 60,00 EUR Republika Mozambik 35,00 USDČeška Republika 50,00 EUR Kraljevina

Nizozemska70,00 EUR

Republika Čile 40,00 USD Kraljevina Norveška 80,00 EURKraljevina Danska 70,00 EUR Novi Zeland 70,00 USDArapska Republika Egipat

40,00 USD Savezna Republika Njemačka

70,00 EUR

Republika Estonija 40,00 EUR Islamska Republika Pakistan

40,00 USD

Savezna Demokratska Republika Etiopija

35,00 USD Republika Peru 35,00 USD

Republika Filipini 40,00 USD Republika Panama 50,00 USDRepublika Finska 70,00 EUR Republika Poljska 40,00 EURFrancuska Republika 70,00 EUR Portugalska

Republika60,00 EUR

Republika Gruzija 50,00 USD Rumunjska 40,00 EURHelenska Republika (Grčka)

60,00 EUR Ruska Federacija 50,00 USD

Republika Indija 40,00 USD Kraljevina Saudijska Arabija

50,00 USD

Republika Indonezija 40,00 USD Republika Senegal 35,00 USDIslamska Republika Iran

60,00 USD Republika Singapur 85,00 USD

Republika Irak 60,00 USD Sirijska Arapska Republika

50,00 USD

Irska 70,00 EUR Sjedinjene Američke Države

95,00 USD

Republika Island 80,00 EUR Slovačka Republika 50,00 EURDržava Izrael 70,00 USD Republika Slovenija 50,00 EURJamajka 35,00 USD Srbija i Crna Gora 30,00 EURJapan 85,00 USD Republika Sudan 35,00 USDRepublika Jemen 35,00 USD Kraljevina

Španjolska60,00 EUR

Hašemitska Kraljevina Jordan

35,00 USD Švicarska Konfederacija

80,00 EUR

Južnoafrička Republika

50,00 USD Kraljevina Švedska 80,00 EUR

Kanada 85,00 USD Talijanska Republika 70,00 EURRepublika Kazahstan 50,00 USD Republika

Tadžikistan50,00 USD

Republika Kenija 35,00 USD Republika Tunis 35,00 USD


TIM4PIN INFO

Narodna Republika Kina

50,00 USD Turkmenistan 50,00 USD

Narodna Republika Kina, Hong Kong

95,00 USD Republika Turska 50,00 EUR

Kirgiska Republika 50,00 USD Ukrajina 50,00 USDRepublika Kolumbija 40,00 USD Republika

Uzbekistan50,00 USD

Republika Kongo 35,00 USD Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske

70,00 EUR

Demokratska Narodna Republika Koreja

40,00 USD Ujedinjeni Arapski Emirati

50,00 USD

Sve druge države 35,00 USD

3. Plaće

3.1. Obvezni doprinosi

3.1.1. Doprinosi iz plaće

Tablica 6. Doprinosi iz plaće

Doprinosi iz plaće• za mirovinsko osiguranje 20%• I. stup 15%• II. stup 5%

3.1.2. Doprinosi na plaću

Tablica 7. Doprinosi na plaću

Doprinosi na plaću• za zdravstveno osiguranje 13%• za zaštitu zdravlja na radu 0,5%• za zapošljavanje i doprinos za

poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom

1,7%(ili 1,6 + 0,1%)*

(ili 1,6 + 0,2%)*

* čl. 10 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Poslodavci koji zapošljavaju do 19 radnika, plaćaju doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7%, dok oni koji zapošljavaju 20 i više radnika imaju obvezu plaćanja posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, pa doprinos za zapošljavanje obraču-navaju po stopi 1,6%, a pritom primjenjuju stopu od 0,1% za izračun doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Poslodavac koji podliježe obve-zi zapošljavanja invalida, a nije zaposlio odgovarajući broj osoba s invaliditetom, poseban doprinos za za-pošljavanje invalida plaća po stopi 0,2%.

Poslodavac je obvezan uplatiti povećani doprinos (pored mirovinskog doprinosa 20%) za mirovinsko

osiguranje na osnovicu na plaće radnika kojima se staž računa s povećanim trajanjem prema stopa-ma prikazanim u tablici 8. Tablica 8. Staž osiguranja s povećanim trajanjem

Za 12 mj. staža

priznaje se

Ukupna stopa

doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu14 mjeseci 4,86% 3,61% 1,25%15 mjeseci 7,84% 5,83% 2,01%16 mjeseci 11,28% 8,39% 2,89%18 mjeseci 17,58% 13,07% 4,51%

3.1.3. Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu u 2013. godini

Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozem-stvu plaćaju poslodavci za osobe koje se upućuju na službeni put u inozemstvo u sve zemlje, neovisno o tome ima li Hrvatska s njima sklopljen ugovor ili ne. Sukladno članku 188. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08. - 22/12.), ovaj doprinos se obračunava prema stopi od 20% na osnovicu od 2.753,42 kn mjesečno, za put obavljen nakon 1. siječnja 2013. godine. Ako se doprinos plaća za razdoblje kraće od mjesec dana, tada se za svaki dan proveden na službenom putu plaća iznos razmjerno broju dana u mjesecu.

Tablica 9. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu dodatnog doprinosa za zdra-vstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu

Broj dana u mjesecu

28 30 31

Dnevna osnovica u kn 98,34 91,78 88,82Dnevna obveza u kn 19,67 18,36 17,76

Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu se plaća do 15. dana u tekućem mjesec, za obavljena službena putovanja u prethodnom mjesecu.

Taj doprinos uplaćuje se na račun Državnog prora-čuna Republike Hrvatske

1001005-1863000160

HR1210010051863000160*

poziv na broj 68 8443 – OIB pravne osobe

*IBAN konstrukcija računa čija je primjena već mo-guća, a obvezna je od 1. lipnja 2013. godine.


TIM4PIN INFO

Uplaćeni iznos doprinosa za zaposlenike evidentira se na obrascu ID, a za ostale (nezaposlenike, vanjske suradnike) na obrascu IDD.

3.1.4. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08 - 144/12), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje oslobođeni su godinu dana pla-ćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st 2. Zakona o do-prinosima)

Prema Zakonu o poticanju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle:

a) nezaposlenu osobu koja ima više od jedne godine evidentiranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu,

b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao neza-poslena osoba vodi neprekidno duže od dvije godi-ne i zapošljava se temeljem ugovora o radu, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaštitu na radu, te doprinos za zapošljavanje i doprinos za zapošlja-vanje osoba s invaliditetom).

3.2. Osobni odbici

Tablica 10. Pregled osobnih odbitaka

Osobni odbitakFaktor

osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka

Mjesečno od 1.3.Osnovni osobni odbitak 1,00 2.200Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi)

0,50 1.100

Prvo dijete 0,50 1.100Drugo dijete 0,70 1.540Treće dijete 1,00 2.200Četvrto dijete 1,40 3.080Peto dijete 1,90 4.180Šesto dijete 2,50 5.500Sedmo dijete 3,20 7.040

Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd.Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

0,30 660

Za 100% invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

1,00 2.200

Umirovljenici područja posebne državne skrbi

- Visina mirovine, a najviše 3.400

(najmanja 2.200)

Područje posebne državne skrbi

I. skupina 3.840II.

skupina3.200

III. skupina

2.400

Brdsko-planinska područja 2.400

3.3. Stope poreza na dohodak

Tablica 11. Pregled stopa poreza na dohodak

StopaVisina porezne osnovice

Mjesečno Godišnje12% do 2.200 kn do 26.400 kn

25%6.600 kn

(razlika od 2.200 do 8.800)

79.200 kn (razlika od

26.400 do 105.600)40% Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn

3.4. Pregled uplatnih računa za doprinose iz i na plaće, poreza i prireza na dohodak od nesamo-stalnog rada zaposlenika – za pravne osobe (iz Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje dru-gih javnih potreba u 2013. godini (NN, br. 2/2013.).

Od 1. lipnja 2013. obvezno je korištenje IBAN kon-trukcije računa za platne transakcije pa tako i pri uplati poreza, obveznih doprinosa te ostalih javnih davanja. U pregledu uplatnih računa dani su dosa-dašnji transakcijski računi koji će biti u primjeni do 31. svibnja 2013. godine te IBAN (s oznakom HR), čija je primjena moguća od 1. lipnja 2012., a obve-zna je od 1. lipnja 2013. godine.

Tablica 12. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamostalnog rada za pravne osobe

Naziv doprinosa/poreza

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN

konstrukcija računaPoziv na broj

Doprinos za zdravstveno osiguranja

1001005-1863000160 HR1210010051863000160Državni proračun RH

688400-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora - 4 znamenke)

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu

1001005-1863000160 HR1210010051863000160 Državni proračun RH

688559-OIB- oznaka R-Sm (može i ne mora - 4 znamenke)

Doprinos za mirovinsko osiguranje (I. stup)


688109-OIB-oznaka R-Sm (4 znamenke)


TIM4PIN INFO

Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje - za osiguranike kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem



Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – za osiguranike po osnovi rada, za poslodavca pravnu osobu (II stup)

1001005-1700036001 HR7610010051700036001Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje


Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – za osiguranike kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem



Doprinos za zapošljavanje



Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom



Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

Račun grada/općine prema prebivalištu posloprimca, npr. za Zagreb:1001005-1713312009 HR1110010051713312009


3.5. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2013. godinu

Tablica 13. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Bruto osnovica

Propis

Državni službenici i namještenici

5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09.)

Javne službe 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09.)

Državni dužnosnici

4.491,236 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnosti

4.727,615 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine

3.6. Naknada plaće zbog bolovanja

3.6.1. Naknada plaće na teret poslodavca

Naknada plaće zbog bolovanja isplaćuje se na teret poslodavca za:

a) prvih 42 dana bolovanja,b) prvih 7 dana bolovanja u slučaju bolovanja ra-

dnika, koji je invalid rada.

Visina naknade utvrđuje se prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu, a ne može biti niža od 70% utvrđene osnovice za nakna-du (sukladno čl. 42. Zakona o obveznom zdravstve-nom osiguranju, NN, br. 150/08. - 123/12.).

Naknada koju isplaćuje poslodavac na teret svojih sredstava podliježe obvezi obračuna doprinosa iz i na plaću te poreza i prireza.

3.6.2. Naknada plaće na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

3.6.2.1. Naknade plaće, koje isplaćuje poslodavac i HZZO-u podnosi zahtjev za povrat

Poslodavac obračunava i isplaćuje naknadu za bolo-vanje, a isplaćeni iznos refundira od HZZO-a za bo-lovanje:

a) od 43. dana bolovanja,b) od osmog dana bolovanja za invalida rada,c) od prvog dana bolovanja za njegu djeteta ili

supružnika,d) od prvog dana bolovanja, koje je posljedica

ozljede na radu, odnosno profesionalne bole-sti.

Osnovica za obračun naknade (u slučajevima pod a, b i c):

• prosječni iznos plaće koja je osiguraniku splaćena u posljednjih šest mjeseci, prije mjeseca u kojem je bolovanje započelo,


TIM4PIN INFO

• ako je osiguranik u poslednjih 6 mjeseci bio za-poslen kod dva ili više poslodavaca, osnovica za naknadu plaće određuje se od plaće koja je osigu-raniku isplaćena u svih šest mjeseci,

• kod neprekidnog bolovanja u trajanju dužem od tri mjeseca osnovica za naknadu plaće valorizira se, ako je porast prosječne plaće u Republici Hr-vatskoj u tom tromjesečnom razdoblju bio veći od 5%,

• ako u prethodnih šest mjeseci prije početka bolo-vanja zaposleniku nije isplaćena niti jedna plaća, odnosno ako je isplaćena samo jedna plaća, kao osnovica se uzima isplaćena plaća do dana na-sanka osiguranog slučaja, odnosno plaća prema ugovoru o radu, ali tako utvrđena osnovica ne može biti viša od propasane najniže osnovice za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osi-guranje za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je započelo bolovanje, umanjene za doprinose iz osnovice, porez i prirez.

Visina naknade (u slučajevima pod a, b i c):

a. 70% za prvih šest kalendarskih mjeseci neprekid-nog bolovanja,

b. 80% nakon šest mjeseci,c. 50% zadnje isplaćene naknade plaće nakon 18

mjeseci neprekidnog bolovanja zbog iste dijagno-ze, osim u slučaju kada je zaposlenik na bolovanju zbog liječenja zloćudnih bolesti, koji je na hemodi-jalizi ili na bolovanju zbog uzimanja ili presađiv-anja dijelova tijela,

100% od osnovice za:

• njegu oboljelog djeteta mlađeg od tri godine živ-ota,

• bolovanje zbog transplatacije živog tkiva i organa u korist druge osobe,

• osiguranika koji je izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini.

NAJNIŽI IZNOS naknade plaće za navedene sluča-jeve bolovanja iznosi 831,50 kn (25% proračunske osnovice, odnosno 25% od 3.326,00 kn).

NAJVIŠI IZNOS naknade plaće za navedene slučaje-ve bolovanja iznosi 4.257,28 kn (proračunska osno-vica uvećana za 28%, odnosno 3.326,00 kn x 1,28).

Naknada plaće u navedenoj svoti priprada zapo-sleniku, koji je ispunio uvjet prethodnog staža osiguranja najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije go-dine. Ako osiguranik ne ispunjava uvjete pret-hodnog osiguranja pripada mu naknada plaće u iznosu od 831,50 kn.

Osnovica za obračun naknade plaće za bolovanje koje je posljedica ozljede na radu, odnosno profesio-nalne bolesti (d):

• prosječni iznos plaće, koja je osiguraniku isplaćena u posljednih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je započeto bolovanje,

• ako u prethodnih šest mjeseci nije isplaćena niti jedna plaća, odnosno ako je isplaćena samo jedna plaća osnovica je isplaćena plaća, odnosno plaća prema ugovoru o radu, ali ne više od propisane najniže osnovice za obračun doprinosa utvrđene za mjesec, koji prethodi mjesecu u kojemu je za-počelo bolovanje, umanjenje za doprinos iz osno-vice, porez i prirez.

Visina naknade za bolovanje koje je posljedica ozlje-de na radu, odnosno profesionalne bolesti (d):

• 100% osnovice za naknadu

Kod bolovanja koje je posljedica ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti nije propisan uvjet prethodnog staža osiguranja i nema ogra-ničenja u visini najviše naknade plaće.

3.6.2.2. Naknade plaće koje HZZO isplaćuje izravno

Od prvog dana bolovanja HZZO isplaćuje naknadu plaće prema osnovici koja se utvrđuje kao prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljed-njih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je započelo bolovanje, odnosno korištenje prava za:

a) komplikacije u trudnoći:• 100% od osnovice,• propisan je uvjet prethodnog staža osiguranja

(12 odnosno 18 mjeseci),• najniža naknada iznosi 831,50 kn,• najviša naknada iznosi 4.247,28 kn;

b) korištenje rodiljnog dopusta (do navršenih šest mjeseci djetetovog života):• 100% od osnovice bez ograničenja u visini nak-

nade plaće, a najmanje 1.663,00 kn,• od 1. siječnja 2009. godine propisan je uvjet

prethodnog staža osiguranja u trajanju od 12 mje-seci neprekidno. Ako nije ispunjen uvjet prethod-nog staža osiguranja naknada plaće iznosi 50% proračunske osnovice, odnosno 1.663,00 kn;

c) roditeljski dopust nakon šest mjeseci života djeteta (za prvih šest mjeseci korištenja):• najmanje 1.663,00 kn, a najviše 2.660,00 kn

(80% proračunske osnovice);

d) roditeljski dopust od jedne do tri godine djete-tova života za blizance, treće i svako slijedeće dijete (za preostala 24 mjeseca):• 1.663,00 kn;


TIM4PIN INFO

e) stanku za dojenje djeteta:• od proračunske osnovice (3.326,00 kn), ovisno

o broju sati korištenja stanke.

Osim navedenih naknada plaće HZZO izravno isplaćuje i novčanu naknadu za vrijeme korište-nja rodiljnog dopusta majke izvan sustava rada, u iznosu od 1.663,00 kn.

3.6.3. Naknada plaće na teret Državnog proračuna

Na teret Državnog proračuna isplaćuje se na-knada plaće zbog bolovanja, koje je posjedi-ca rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Ovu naknadu isplaćuje HZZO izravno od prvog dana bolovanja.

Osnovica je prosječni iznos plaće koja je osigurani-ku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je započeto bolovanje.

Visina naknade je 100% osnovice za naknadu.

Propisan je uvjet prethodnog staža osiguranja (12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidi-ma u posljednje dvije godine), nema ograničenja u visini najviše naknade plaće.

4. Ovrha na plaći i iznos plaće koji je zaštićen u ovršnom postupku nad plaćom

Ovršni zakon (NN, br. 112/12.) de inira provođenje ovrhe na plaći kad je riječ o ovrsi na plaći zbog ne-pravodobnog plaćanja temeljem dužničko-vjerov-ničkog odnosa.

Iznos do kojeg poslodavac može ovršiti plaću radnika ovisi o visini neto plaće zaposlenika u odnosu na prosječnu neto plaću u RH te o pred-metu ovrhe (članak 173. Ovršnog zakona).

U članku 173. stavku 3. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12.) prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj de inirana je kao prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom u prav-nim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u »Narodnim novinama«, najkasnije do 31. pro-sinca te godine. Tako utvrđeni iznos prosječne pla-će u RH primjenjuje se u slijedećoj godini.

U Narodnim novinama (br. 128/12), taj je podatak objavljen i iznosi 5.464,00 kn te se primjenjuje u 2013. godini.

4.1. Ograničenja ovrhe kad je plaća ovršenika jednaka ili veća od 5.464,00 kn

U slučaju kada je plaća ili naknada plaće jednaka ili veća od prosječne neto plaće, koja iznosi 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate nekog od nepri-vilegiranih vjerovnika, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 toga iznosa, odnosno 3.642,66 kn.

U slučaju provedbe ovrhe na plaći, koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovr-he je izuzet iznos u visini ½ neto plaće u RH, odno-sno iznos od 2.732,00 kn.

Ako se provodi ovrha na plaći koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi uzdržavanja djeteta, od ovrhe je izuzet iznos od ¼ prosječne neto plaće, odnosno 1.366,00 kn.

4.2. Ograničenje ovrhe kad je plaća ovršenika manja od 5.464,00 kn

Ako ovršenik prima plaću koja je manja od 5.464,00 kn, od ovrhe su izuzeti iznosi koji ovise o visini plaće ovršenika.

U slučaju kada radnik prima plaću koja je niža od prosjeka u RH, tada mu se od ovrhe izuzima iznos u visini 2/3 njegove plaće, ako se ovrha provodi radi naplate nekog od neprivilegiranih vjerovnika. Npr., neto plaća zaposlenika je 3.000,00 kuna. U ovom slu-čaju iznos od 2.000,00 kn bi bio zaštićen od ovrhe.

U slučaju kada se ovrha provodi radi naplate traž-bine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ plaće zaposlenika, u našem primjeru bi zaposleniku iznos od 1.500,00 kuna mo-gao biti uplaćen na zaštićeni račun.

Ako se ovrha provodi radi prisilne naplate novča-nih iznosa za uzdržavanje djeteta, od ovrhe je izu-zet iznos koji odgovara ¼ prosječne plaće u RH, tj. 1.366,00 kuna.

Napomena: U Narodnim novinama, br. 6/13., objav-ljen je Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovr-he na novčanim sredstvima. Ministarstvo inancija objavilo je tumačenje primjene članka 26. Pravilni-ka o načinu i postupku provedbe ovrhe na novča-nim sredstvima (www.m in.hr/hr/ovrha-na-novca-nim-sredstvima).

5. Drugi dohodakDruge dohotke možemo podijeliti u nekoliko skupina:

1. Primitke na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja.


TIM4PIN INFO

2. Autorske honorare, uključujući honorare umjetnika.3. Primitke sportaša i novinara.4. Ostale primitke na koje se NE plaćaju doprinosi za

obvezna osiguranja.5. Primitke koje ostvaruju učenici i studenti putem

studentskih i učeničkih udruga.

Isplatitelj drugog dohotka sastavlja i predaje Pore-znoj upravi slijedeća izvješća o obračunatom i upla-ćenom porezu na dohodak i prirezu te o doprinosi-ma za obvezna osiguranja:

• Obrazac IDD mjesečno izvješće do 15. u mjesecu za protekli mjesec

• Obrazac ID-1 do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu

5.1. Koe icijenti za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka

Tablica 14. Pregled koe icijenata za preračun-avanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Drugi dohodak*Doprinos

za MIO -20%Stopa

poreza 25%

Drugi dohodak za koji ne

postoji obveza doprinosa**

Paušalni izdaci - ne

Doprinos za MIO - ne

Stopa poreza 25%

Autorski honorarPaušalni izdaci -

30%Stopa

poreza - 25%

Umjetnički autorski honorar

uz potvrdu ovlaštene udruge***

Neoporezivi dio - 25%

Paušalni izdaci-30%

Stopa poreza - 25%1 2 3 4 5

0,00 1,666667 1,333333 1,212121 1,1267611,00 1,672241 1,337793 1,214698 1,1281912,00 1,677852 1,342282 1,217285 1,1296243,00 1,683502 1,346801 1,219884 1,1310624,00 1,689189 1,351351 1,222494 1,1325035,00 1,694915 1,355932 1,225115 1,1339486,00 1,700680 1,360544 1,227747 1,1353966,25 1,706485 1,361702 1,228407 1,1357596,50 1,703578 1,362862 1,229067 1,1361227,00 1,706485 1,365188 1,230391 1,1368487,50 1,709422 1,367521 1,231717 1,1375768,00 1,712329 1,369863 1,233046 1,1383049,00 1,718213 1,374570 1,235712 1,139763

10,00 1,724138 1,379310 1,238390 1,14122712,00 1,736111 1,388889 1,243781 1,14416513,00 1,742160 1,393728 1,246494 1,14563915,00 1,754386 1,403509 1,251956 1,14860018,00 1,773050 1,418440 1,260239 1,153070

* za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osi-guranja (stupac 2.) isplatitelj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 13%.

** drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji za slučaj smrti radnika, stipendije iznad neoporezivih iznosa i dr.

*** Ovlaštene strukovne umjetničke udruge i ovlaštene agencije:• Hrvatsko društvo ilmskih djelatnika, Zagreb• Hrvatska udruga ilmskih snimatelja, Zagreb• Društvo hrvatskih ilmskih redatelja, Zagreb• Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, Zagreb• Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika, Zagreb• Hrvatska glazbena unija, Zagreb• Hrvatsko društvo skladatelja, Zagreb• Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Zagreb• Društvo hrvatskih književnika, Zagreb• Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb• Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa, Zagreb• Hrvatsko društvo ilmskih kritičara, Zagreb• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Zagreb• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik, Dubrovnik• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre, Pula• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka, Rijeka• Hrvatska Udruga likovnih umjetnika Split, Split• Hrvatsko akademsko društvo likovnih umjetnika Zadar,

Zadar• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Međimurja, Čakovec• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek, Osijek• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždin, Varaždin• Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjet-

nika, Zagreb• Hrvatsko društvo naivnih umjetnika, Zagreb• Hrvatsko dizajnersko društvo, Zagreb• Udruženje hrvatskih arhitekata, Zagreb• Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Zagreb• Udruga samostalnih i drugih profesionalnih plesnih

umjet nika Hrvatske (suvremeni balet), Zagreb• Udruga profesionalnih plesnih umjetnika „Puls“ (suvre-

meni balet), Zagreb• Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika, Zagreb• Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika, Zagreb

5.2. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak

Tablica 15. Pregled uplatnih računa za doprino-se, porez i prirez na drugi dohodak

DoprinosiBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj*

Doprinos za zdravstveno osiguranja


68 8664-OIB -oznaka R-Sm (može i ne mora - 4 znamenke)

Doprinos za mirovinsko osiguranje (I. stup)

1001005-1863000160 HR1210010051863000160 Državni proračun RH

68 8290-OIB -oznaka R-Sm (4 znamenke)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II stup)


68 2194-OIB -oznaka R-Sm (4 znamenke)


TIM4PIN INFO

Porez i prirezRačun grada/općine prema

prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj**

Članovi skupština, nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih vijeća, povjerenstava i komisija

68 1457 – OIB

Suci porotnici 68 1457 – OIBČlanovi predstavničkih i izvršnih tijela državne i lokalne vlasti koji tu dužnost ne obavljaju profesionalno

68 1813 – OIB

Autorske naknade 68 1465 – OIBUmjetničke autorske naknade 68 1830 – OIBPrimici sportaša koji po toj osnovi nisu osigurani (amateri)

68 1813 – OIB

Primici sportaša koji su osigurani po toj osnovi 68 1848 – OIBNagrade sportskim sucima i delegatima prema posebnim kriterijima

68 1813 – OIB

Primici akvizitera, trgovačkih putnika i agenata 68 1813 – OIBPrimici sudskih vještaka, tumača, prevoditelja (osim za umjetničko djelo), turističkih radnika, konzultanata

68 1813 – OIB

Primici novinara koji nisu osigurani po toj osnovi (osim autorskih naknada)

68 1813 – OIB

Primici novinara koji su osigurani po toj osnovi (osim autoskih naknada)

68 1848 – OIB

Naknade za rad učenika i studenata preko ovlaštenih posrednika iznad 50.000,00 kuna godišnje

68 1821 – OIB

Naknade za praktični rad studenata i učenika 68 1821 – OIBStipendije iznad 1.600,00 kuna 68 1821 – OIBPrimici u naravi za osobe koje nisu u radnom odnosu 68 1821 – OIB

* upisuje se OIB isplatitelja** upisuje se OIB primatelja

6. Ostale obavijestiMinimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu, a određena je Zakonom o minimalnoj plaći. Do 31. svibnja 2013. godine mi-nimalna plaća utvrđivala se prema Zakonu o mini-malnoj plaći objavljenim u Narodnim novinama, br. 67/08. Novi Zakon o minimalnoj plaći objavljen je u Narodnim novinama, br. 39/13.

Tablica 16. Iznos minimalne plaće

Bruto iznos za puno radno vrijeme

za razdoblje

od 1.6.2011. do 31.5.2012.

od 1.6.2012. do 31.5.2013.

od 1.6.2013. do 31.12.2013.

Iznos minimalne plaće

2.814,00 2.814,00 2.984,78*

Objavljeno u NN, br.

58/11. 60/12.

Tablica 17. Prosječne plaće po zaposlenom u pra-vnim osobama Republike Hrvatske

RazdobljeProsječna plaća

bruto netosiječanj – kolovoz 2012. (NN, br. 128/12.)

7.867,00 5.464,00

siječanj – prosinac 2012. (NN, br. 32/13.)

7.875,00 5.478,00

Tablica 18. Pregled sati rada po mjesecima u 2013. godini

siječanj 184 srpanj 184veljača 160 kolovoz 176ožujak 168 rujan 168travanj 176 listopad 184svibanj 184 studeni 168lipanj 160 prosinac 176

Ukupan broj sati rada u 2013. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sati vrijedi za 40 satni radni tjedan u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

Tablica 19. Blagdani u svibnju 2013.

Prvi svibnja (srijeda) Praznik rada30. svibnja (četvrtak) Tijelovo

Tablica 20. Stope zateznih kamata i eskontna stopa

Kamate i razdoblje primjene stopa objavaESKONTNA STOPAod 11.04.2000. do 22.10.2002. 5,9% NN, br. 39/00.od 23.10.2002. do 30.12.2007. 4,5% NN, br. 12/02.od 31.12.2007. do 22.06.2011. 9,0% NN, br. 132/07.,

75/08., 01/09., 76/09., 01/10., 82/10. i 01/11.

od 23.06.2011. 7,0% NN, br. 66/11, 01/12., 73/12. I 1/13.

ZATEZNA KAMATAod 01.07.2002. do 02.11.2004. 15% NN, br. 72/02.0d 03.11.2004. do 31.12.2007. 15% NN, br.153/04.Zatezna kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i na odnose iz ugovora između trgovaca i osoba javnog prava*

čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05. i 41/08.)

od 01.01.2008. do 30.06.2011. 17%od 01.07.2011. 15%Zatezne kamate u ostalim odnosima

čl. 29. Zakona o obveznim odnosima

od 01.01.2008. do 30.06.2011. 14%od 01.07.2011. 12%

* Prema članku 26. stavak 6. Zakona o obveznim odnosima, oso-bama javnog prava smatraju se osobe koje su obvezne postu-pati po propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih društava.

Datum:

R. br. Opis Cijena/kom Komada Ukupna cijena

1. Fiskalna odgovornost - popunjavanje upitnika 235,00 kuna

NAPOMENA: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20%.


Model:


00

Žiro račun: 2340009-1110546815

IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5

Svrha uplate: Kupnja knjige Fiskalna odgovornost

kontakt broj:

tel:



FISKALNA ODGOVORNOST - popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća -

Ivana Maletić, Ivana Jakir Bajo, Ana Zorić, Danijela Stepić i Davor Vašiček

Osigurajte primjerak izdanja koje vam je neophodno za popunjavanje upitnika o iskalnoj odgovornosti!

FISKALNA ODGOVORNOST – popunjavanje upitnika, sastavljanje

planova i izvješća

Autori: Ivana Maletić, Ivana Jakir-Bajo, Ana Zorić, Danijela Stepić i Davor Vašiček

U ovoj knjizi autori koji su izravno radili na harmo nizaciji hrvatske inancijske regulative s europskim načelima i pra-ksom detaljno opisuju sadržaj i značenje svakog od pitanja u Upitniku o iskalnoj odgovornosti, dokaze koji se mogu kori-stiti za odgovore na pitanja, daju primjere planova otklanja-nja slabosti i nepravilnosti te primjere izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima. Daju se i upute unutarnjim re-vizorima za sastavljanje Mišljenja uz Izjavu.

Uz knjigu dobivate i CD s uputama Ministarstva inancija, procedurama, primjerima planova i izvješ ća, obrascima testiranja za pojedina pitanja i Predmetom.

Cijena izdanja s CD-om: 235,00 kuna (uključen PDV)

Narudžbe možete slati na mail adresu [email protected] ili naručiti pozivom na neki od telefona Centra: 01/5531755, 01/5531335, 099/3037677, 099/3037678.

Naziv: ________________________________________


Adresa: _______________________________________

OIB: __________________________________________

Žiro-račun: ___________________________________

E-mail: _______________________________________


tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678

[email protected]

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neprofi tnog sektora najavljuje

ŠKOLU RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE

Cilj programa: Upoznati i usavršiti polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima,ekonom-skim i inancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS i proračunskih korisnika, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem, iskalnom odgo-vornošću i izradom inancijskog plana/proračuna

Namjena: Računovođama i inancijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na operativnim razinama, in-ternim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranimaU Hrvatskoj djeluje oko 4.000 proračunskih subjekata u različitom djelatnostima i u različitim pravnim oblicima. Svi subjekti pri-mjenjuju propisani sustav računovodstva i inancijskog izvještavanja. Ovaj je sustav složen zbog višestruke svrhe inancijskog izvještavanja, a poglavito zbog složenosti proračunskih procesa koje primjenjuje. Sve većim uključivanjem proračunskih subjekata u porezni sustav nameće se potreba ustrojavanja i izdvojenih računovodstvenih evidencija. Računovodstveni proces u uskoj je vezi s procesom planiranja i praćenja izvršavanja inancijskih planskih dokumenata, a također u uskoj je korelaciji s dokazivanjem i-skalne odgovornosti čelnika proračunskih subjekta. U Hrvatskoj se ne provodi sustavna izobrazba za obavljanje računovodstvenih poslova te se ova edukacija ocjenjuje vrlo potrebnom i društveno korisnom. Polaznici će steći dodatna i ažurirati svoja znanja nužna za dobro inancijsko upravljanje, planiranje aktivnosti, praćenju inancijske e ikasnosti i zakonitosti u kontekstu iskalne odgovor-nosti, sastavljanju i razumijevanju inancijskih izvještaja i izradi proračunskih planskih dokumenata. Trajanje programa: 25 sati/3 dana/9,30-16,30hCijena: 3.000 kn (uključuje PDV i pisane materijale)

Program škole:1. Obilježja i funkcije sustava proračuna2. Osnove uspostavljanja iskalne odgovornosti3. Financijsko upravljanje4. Osnovna obilježja i načela računovodstva – instrumenti i regulatorni okvir5. Priznavanje i mjerenje imovine 6. Priznavanje i mjerenje prihoda i rashoda 7. Povezanost među ekonomskim kategorijama8. Sadržaj i proces upravljanja, iskalna odgovornost, programi i aktivnosti proračunskih subjekata, izrada inancijskog

plana – praktični primjeri9. Planiranje proračuna – propisana metodologija i sustav klasi ikacija, planiranje novčanih tokova – praktični primjeri10. Računovodstveno evidentiranje ne inancijske dugotrajne i kratkotrajne imovine, te povezanih prihoda i rashoda–

praktični primjeri11. Računovodstveno evidentiranje vrijednosnih papira, danih i primljenih zajmova, depozita, vlasničkih udjela– prak-

tični primjeri12. Računovodstveno evidentiranje prihoda iz proračuna, prihoda prema posebnim propisima, prihoda od imovine, vla-

stitih i ostalih prihoda– praktični primjeri13. Računovodstveno evidentiranje rashoda za zaposlene, inancijskih i materijalnih rashoda, te povezanih obveza, ras-

hoda za donacije i ostalih rashoda – praktični primjeri14. Vlastiti izvori od osnivača, revalorizacijska rezerva, rezultat poslovanja i izvanbilančni zapisi – praktični primjeri15. Financijski izvještaji – načela i redoslijed sastavljanja. Račun prihoda/primitaka i rashoda/izdataka. Bilanca. P-VRIO.

NT. Bilješke uz inancijske izvještaje. Povezanost inancijskog izvješćivanja i inancijskog plana/proračuna. Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.

Predavači: mr. sc. Ivana Maletić i dr. sc. Davor Vašiček sa ekspertnim suradnicima iz Ministarstva inancija i akademske zajednice

Mjesto i vrijeme održavanja: Zagreb, 20. - 22. 5. 2013.Uplate se izvršavaju na žiro-račun TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje broj: 2340009-1110546815, s pozivom na broj OIB-40, model 00..Prijave: 01/5531-755 (fax i tel), 01/5531-335 (tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te na e-mail: [email protected] Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

svib

anj • 2

013.

TIS

KA

NIC

A -

PO

ŠTA

RIN

A P

LA

ĆE

NA

U P

OŠ

TI 10

00

0 Z

AG

RE

B

BROJ 5 • 2013

www.spi.hr

...Zakon o proračunu svojim odredbama još od 2003. godine postavlja zahtjev da se na razini jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave razvijaju sustavi riznica uspostavljanjem jedinstvenog računa

riznice te uvođenjem mehanizama praćenja i upravljanja prihodima i rashodima na razini općine, grada,

županije i njihovih proračunskih korisnika. Tako je člankom 60. utvrđeno da proračunski korisnici imaju

samo jedan račun koji je sastavni dio jedinstvenog računa riznice. Isto tako bi se u skladu sa člankom 48. i

51. svi prihodi proračunskih korisnika trebali uplaćivati na račun riznice...

SPI/LOKALNA RIZNICA

SPI/Lokalna riznica je jedinstveni informacijski sustav koji povezuje korisnika s nadležnim proračunom te omogućava što jednostavniju, bržu i kvalitetniju suradnju, što potvrđuju i naši zadovoljni korisnici među kojima je 5 županija, 24 grada te preko 380 proračunskih korisnika.

Informatičko rješenje u skladu sa Zakonom o proračunu je

ZNAČAJKE SPI/LOKALNE RIZNICE:

SPI

NA

KL

AD

NIK

: TIM

4P

IN, U

LIC

A G

RA

DA

VU

KO

VA

RA

237A

, 10

00

0 Z

AG

RE

B °

WW

W.T

IM4P

IN.H

R °

E-M

AIL

: C

EN

TA

R@

TIM

4P

IN.H

R

• Lokalni izbori i fi nanciranje stranaka

• Strateško planiranje 2014.-2016.• Otplata duga i otpis

potraživanja

• Devizna plaćanja u riznici• Europski semestar• Novine u Zakonu o sudovima

Ne propustite Školu proračunskog

računovodstva u svibnju i

specijalizirane radionice u lipnju!

ISSN 1848-7610

9 7 7 1 8 4 8 7 6 1 0 0 2

Documents

SPI/LOKALNA RIZNICA - TIM4PIN...SPI/Lokalna riznica je jedinstveni informacijski sustav koji povezuje korisnika s nadležnim proračunom te omogućava što jednostavniju, bržu i kvalitetniju