SPI/LOKALNA RIZNICA · 2015. 5. 9. · propisa na poslovanje. Ova znanja neophodna su za upravljanje, planiranje aktivnosti, praćenju inancij-ske eikasnosti i zakonitosti, razumijevanju

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

lis

top

ad

• 2

013.

Pravna zaš ta i javnanabava

www.spi.hr

...Zakon o proračunu svojim odredbama još od 2003. godine postavlja zahtjev da se na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave razvijaju sustavi riznica uspostavljanjem jedinstvenog računa riznice te uvođenjem mehanizama praćenja i upravljanja prihodima i rashodima na razini općine, grada, županije i njihovih proračunskih korisnika. Tako je člankom 60. utvrđeno da proračunski korisnici imaju samo jedan račun koji je sastavni dio jedinstvenog računa riznice. Isto tako bi se u skladu sa člankom 48. i 51. svi prihodi proračunskih korisnika trebali uplaćivati na račun riznice...

SPI/LOKALNA RIZNICA

SPI/Lokalna riznica je jedinstveni informacijski sustav koji povezuje korisnika s nadležnim proračunom te omogućava što jednostavniju, bržu i kvalitetniju suradnju, što potvrđuju i naši zadovoljni korisnici među kojima je 5 županija, 24 grada te preko 380 proračunskih korisnika.

Informatičko rješenje u skladu sa Zakonom o proračunu je

U zadnje 2 godine implementirano 11 lokalnih riznica!

LISTOPAD

STUDENI

Programski sadržaj

1. Obilježja, vrste i pravno-organizacijski oblici nepro itnih organizacija

2. Promjene u zakonodavnom okviru stupanjem na snagu novog Zakona o računovodstvu i i-nancijskom poslovanju nepro itnih organizaci-ja i što nam one donose

3. Financijsko upravljanje u nepro itnim organi-zacijama

4. Osnovna obilježja i načela računovodstva ne-pro itnih organizacija – instrumenti i regula-torni okvir

5. Priznavanje i mjerenje imovine nepro itne or-ganizacije

6. Priznavanje i mjerenje prihoda i rashoda ne-pro itne organizacije

7. Povezanost među ekonomskim kategorijama

8. Sadržaj i proces inancijskog upravljanja, pro-grami i aktivnosti nepro itnih organizacija, izrada operativnog i inancijskog plana – prak-tični primjeri

9. Plan prihoda i rashoda prema ekonomskoj, funkcionalnoj i drugim klasi ikacijama, plani-ranje novčanih tokova – praktični primjeri

10. Računovodstveno evidentiranje ne inancijske dugotrajne i kratkotrajne imovine, te poveza-nih prihoda i rashoda– praktični primjeri

11. Računovodstveno evidentiranje recipročnih i nerecipročnih prihoda, prihoda prema poseb-nim propisima, prihoda od imovine i ostalih prihoda– praktični primjeri

12. Računovodstveno evidentiranje rashoda za za-poslene, inancijskih i materijalnih rashoda, te povezanih obveza, rashoda za donacije i ostalih rashoda – praktični primjeri

13. Vlastiti izvori od osnivača, revalorizacijska re-zerva, rezultat poslovanja i izvanbilančni zapisi – praktični primjeri

14. Financijski izvještaji – načela i redoslijed sa-stavljanja. Račun prihoda i rashoda. Bilanca. Bilješke uz inancijske izvještaje. Povezanost inancijskog izvješćivanja i inancijskog plana.

15. Porezni položaj nepro itnih organizacija – PDV, porez na dobit i porezni aspekti subjekata po-vezanih sa nepro itnim organizacijama

U Republici Hrvatskoj djeluje oko 60.000 organiza-cija različitih pravnih oblika koje primjenjuju raču-novodstvo nepro itnih organizacija. Od toga, znača-jan broj ima obvezu vođenja dvojnog knjigovodstva i inancijskog izvještavanja. Vođenje poslovnih knjiga

i izradu inancijskih izvještaja organizacije nerijet-ko povjeravaju knjigovodstvenim servisima. Osobe koje volonterski ili profesionalno vode poslovanje tih organizacija često su nedovoljno upoznate sa utjecajem računovodstvenih, inancijskih i poreznih propisa na poslovanje. Ova znanja neophodna su za upravljanje, planiranje aktivnosti, praćenju inancij-ske e ikasnosti i zakonitosti, razumijevanju inancij-skih izvještaja i izradi poreznih prijava.

Na seminaru ćete saznati što donosi novi Zakon o računovodstvu i inancijskom poslovanju nepro-itnih organizacija.

Cilj programa je upoznati i usavršiti polaznike s ekonomskim i inancijskim kategorijama u poslo-vanju nepro itnih organizacija, računovodstvenim praćenjem poslovanja, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem i planiranjem.

Namjena škole: Računovođama nepro itnih organiza-cija, tajnicima, predsjednicima ili članovima uprave ne-pro itnih organizacija, računovodstvenim servisima.

Predavači: TIM4PIN savjetnici i stručnjaci iz nad-ležnih institucija

Trajanje škole: 25 sati/3 dana/9,30-16,30

Cijena: 2.625,00 kn (s uključenim PDV-om i litera-turom)

Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-39, model 00.Prijaviti se možete :- putem e-mail adrese: [email protected] on-line: www.tim4pin.hr- faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677,

099/3037-678

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

organiziraju

ŠKOLU RAČUNOVODSTVA ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE

U Zagrebu, 23. - 25. listopad, hotel Palace, s početkom u 9.30 sati

Ne propustite seminare u listopadu i studenome!

1TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitatelji!

Ušli smo u zadnje tromjesečje 2013. godine, što znači da prilično pouzdano možemo sagledavati ispunjenje ciljeva i planova, koje smo prošle godine u ovo vrijeme, sebi zadali. Stupanj njihova ispunjenja i procijenjeni gospodarsko- inancijski trendovi, osnova su izrade operativnih i inancijskih planova i projekcija za naredno trogodišnje razdoblje. Razloga za veliki optimizam nema, no jednako tako niti za destruktivni pesimizam.

Potrebno je biti realan i svjestan, da je nužno s više rada, i boljeg rada, osobnu i javnu potrošnju svesti u one okvire, koje smo davno premašili. Koliko smo u tome sudjelovali, koliko smo o tome bili pitani i koliko smo na to mogli utjecati, drugo je, i danas malo važno pitanje. No, važan je sadašnji rezultat, baziran na prošlosti, a on se može kratko predstaviti s par riječi – dugovi, de icit, nee ikasnost, nezaposlenost i td. U toj se situaciji nismo našli preko noći, a niti ćemo iz nje tako brzo i lako izaći.

U tim okolnostima svjedočimo najavu daljnjeg niza Vladinih mjera, kojima je cilj konsolidacija državnog prora-čuna i promjena negativnog trenda gospodarskih aktivnosti, kao jedinoj zdravoj osnovi izlaska iz krize. Uz sve to su naglašenije i zakonodavne aktivnosti na podizanju porezne i inancijske discipline, te transparentnosti poslovanja svih subjekata na društveno-ekonomskoj sceni. Pored gospodarskih i proračunskih subjekata, i ne-pro itni sektor u vrlo skoroj budućnosti može očekivati niz sustavnih zakonskih promjena usmjernih k navede-nom cilju.

Ovih dana je Hrvatski Sabor raspravio prijedlog novog Zakon o udrugama, a operacionalizacija pojedinih odredbi ovog Zakona do konca će godine biti upotpunjena i novim, već duže najavljivanim, Zakonom o računo-vodstvu i inancijskom upravljanju nepro itnih organizacija. U javnosti se o ovim propisima već duže vrijeme provodi javno savjetovanje, u kojemu smo i mi sudjelovali, a svakako ćemo toj temi i nadalje, počevši od ovoga broja, posvetiti dužnu pažnju.

U ovom smo broju časopisa, kao i u prethodnima, nastojali obraditi najaktualnija pitanja, koja trenutno za-okupljaju vašu stručnu pažnju. Koliko smo u tome uspjeli procijenit ćete čitajući brojne članke koje smo vam pripremili. Već mnogo puta smo vas pozvali na aktivnu suradnju, a činimo to i sada. Svima koji su se odazvali iskreno zahvaljujemo, duboko svjesni da su vaše sugestije, prijedlozi, prilozi, pohvale i kritike jedini pravi način trasiranja naše uređivačke politike, u funkciji vaših stručnih informacijskih potreba.

U ime uredništva pozdravljam vas s poštovanjem!

Glavni urednik:

prof. dr. sc. Davor Vašiček

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o za savjetovanje,

Zagreb, Šumetlička 41Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678www.tim4pin.hrE-mail: [email protected] 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5

Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Predsjednica Centra: mr. sc. Ivana Maletić

Za nakladnika: Glorija Raguž, dipl. oec.

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Tajnica uredništva: Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, dipl. oec. Glorija Raguž

Oblikovanje naslovnice: Dinko Bažulić

Gra ička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna tiskara, d.o.o.

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN Časopis Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora - TIM4PIN

2 TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Vesna Lendić KasaloNovi Zakon o udrugama upućen u saborsku proceduru .............................................. 7

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Davor KozinaOsvrt na Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru za 2012. godinu .................... 11

Hana ZoričićIva BrkićIzmjene Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila ........................................................... 16

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Nina Ban GlasnovićNovine u primjeni zakona o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi ................. 19

RAČUNOVODSTVO

Stjepan JusupIvana Jakir-BajoPrimjena organizacijske i programske klasi ikacije kod izrade proračuna JLP(R)S ... 21

Ivana Jakir-BajoDevetomjesečni inancijski izvještaji nepro itnih organizacija ......................................... 24

Mladenka Karačić

Računovodstvo PDV-a u sustavu proračuna .. 26

JAVNA NABAVA

Zoran BlaževićPostupak i primjeri pravne zaštite u sustavu javne nabave .................................................................. 29

SADRŽAJ

Sabina RebrovićZelena nabava ............................................................... 38

PLAĆE I NAKNADE

Sanja RotimElektronički zapis podataka iz područja radnih odnosa ............................................................... 43

POREZI I DOPRINOSI

Mirjana Mahović KomljenovićPorez na tvrtku za pravne i izičke osobe ...... 51

Ksenija Cipek

Iva Uljanić

Novine u izmijenjenom pravilniku o porezu na dohodak ..................................................................... 56

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Danka Mihaljević Kohezijski i strukturni fondovi – planiranje i izvršavanje državnog proračuna iz novih izvora inanciranja ..................................................... 65

Željko Tufekčić

Novi pristup planiranju lokalnog razvoja u EU ..................................................................................... 67

EKONOMIKA

Željka Hrs BorkovićEnergetska učinkovitost zgrada ......................... 71

JAVNA UPRAVA

Bernardica RubčićUloga i odgovornost čelnika JLP(R)S ................ 77


PISMO GLAVNOG UREDNIKASADRŽAJ

SPECIFIČNOSTI PO DJELATNOSTIMA

ZDRAVSTVO

Dubravka Pezelj DulibaPrava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti .............................................. 82

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Dubravka ZatezaloUtvrđivanje i knjiženje PDV-a pri prijenosu porezne obveze – primjer fakulteta ................ 84

PREDŠKOLSKI ODGOJ

Ana PolićRashodovanje dugotrajne ne inancijske imovine dječjih vrtića ............................................... 88

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Nataša Žunić-Kovačević

Potpore za izgradnju komunalne infrastrukture i primjena PDV-a ........................ 90

Desanka Sarvan

Potreba za novim pristupom pravnom uređenju komunalnih usluga ............................... 99

LOKALNA SAMOUPRAVA

Ana-Marija KončićNerazvrstane ceste ..................................................... 106

TIM4PIN INFO - KORISNI PODACI

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina ............................................................... 111

2. Naknade korisnika državnog proračuna.................................................................. 112

3. Plaće ............................................................................. 113

4. Naknada plaće zbog bolovanja ..................... 118

5. Ovrhe ........................................................................... 119

6. Drugi dohodak ................................................. 121

7. Način isplate oporezivih i neoporezivih primitaka izičkim osobama ......................... 122

8. Ostale obavijesti ................................................... 124

NE PROPUSTITE U STUDENOME!

ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE

U Zagrebu tijekom studenoga

od 10.00h do16.00h (pauza za ručak od 12.00h do 13.00h)

Cilj TIM4PIN-a je kroz ovu školu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava inancijskog upravljanja te vam omogućiti da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva inancija.

Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku.

Uskoro u prodaji knjiga

SUSTAV JAVNE NABAVE 2013./2014.!

redaktor: Glorija Raguž, dipl. oec.

Knjiga je namijenjena osobama koje aktivno sudjeluju u pripremi i provođenju postupaka javne nabave.• Što nam donose nove odredbe zakonodavnog okvira u susta-

vu javne nabave?• Kako planirati javnu nabavu i pripremiti Plan nabave?• Kako uskladiti iskalnu odgovornost i javnu nabavu?• Kako organizirati instituciju naručitelja i povećati razinu

stručnosti djelatnika koji sudjeluju u procesu nabave suklad-no novim propisima?

• Kako komunicirati s gospodarskim subjektima?• Kako kvalitetno izraditi dokumentaciju za nadmetanje, e ikasno

pripremiti i provesti postupak javne nabave, nabaviti i zadovoljiti stvarne potrebe naručitelja, pratiti realizaciju ugovora?

• Koje su nove odrednice u pravnoj zaštiti?

Odgovore na navedena pitanja pripremili su za vas stručnjaci koji su pisali propise iz područja javne nabave, kao i stručnjaci koji su sve postupke u praksi i provodili.

Cijena izdanja: 300 kuna (PDV uključen)

Narudžbe možete slati

mailom na: [email protected], faksom na broj 01/5531-335 ili on-line: www.tim4pin.hr.

Narudžbenica broj ________Datum:  R. br. Opis Cijena/kom Komada Ukupna cijena

1.  Sustav javne nabave 2013/2014 300,00 (uključen PDV)

Naziv: ______________________________________Ime odgovorne osobe: __________________________Adresa: _____________________________________Kontakt telefon: _______________________________Fax: ________________________________________OIB: ________________________________________IBAN: _______________________________________E-mail: ______________________________________

TIM4PIN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagrebtel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678

[email protected]

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati: OIB pravne osobe - 54 Model: 00   IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Svrha uplate: Kupnja knjige Sustav javne nabave 2013/2014 

_______________________________________

potpis i žig naručitelja

4

5

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

organizira

PROGRAME USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVEu Zagrebu, 21. listopad – 28. studeni 2013. godine, jednodnevni (8 sati)

i dvodnevni programi (16 sati) usavršavanja

Pozivamo zainteresirane osobe da sudjeluju u Programu usavršavanja koje je odobrilo Ministarstvo gospo-darstva, Uprava za sustav javne nabave. Program usavršavanja provode treneri javne nabave.

Cilj programa: Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. Redovito usavršavanje kroz jednodnevne i dvodnevne programe. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja.

Naziv programa Trajanje Datum održavanja

1. Postupak nabave građevinskih radova (jamstva, izvršenje ugovora, nabava dodatnih radova) 8 sati 21. listopad 2013.

2. Javna nabava za ponuditelje 8 sati 22. listopad 2013.3. Javna nabava za revizore 16 sati 14.-15. studeni 2013.4. • Održavanje objekata (građevinsko - obrtnički radovi i usluge);

• Usluge čišćenja; • Zelena nabava;• Upravljanje izvršenjem ugovora

8 sati 20. studeni 2013.

5. • Nabava: zaštitarskih, odvjetničkih, javnobilježničkih usluga i aviokarata;• Praksa Državne komisije i upravljanje izvršenjem ugovora. 8 sati 21. studeni 2013.

6. • Planiranje za 2014. godinu;• Upravljanje nabavama do 70.000 kuna;• Fiskalna odgovornost.


7. • Planiranje za 2014. godinu;• Fiskalna odgovornost;• Nabava prehrambenih proizvoda;• Upravljanje izvršenjem ugovora.


8. • Nabava uredskog materijala;• Nabava potrošnog materijala (sredstva za čišćenje i sredstva za

održavanje higijene);• Zelena nabava;• Izvršenje ugovora o javnoj nabavi po okvirnim sporazumima.


9. • Nabava građevinskih radova;• Projektantske usluge i usluge stručnog nadzora;• Održavanje objekata (nabava građevinsko-obrtničkih radova i usluga);• Pravna zaštita u sustavu javne nabave.


Nastavni materijal: knjiga Sustav javne nabave 2013./2014. i prezentacije predavača.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku za jednodnevno usavršavanje iznosi 1.100 kuna (uključen PDV), za dvodnevno usavršavanje 1.800 kuna (uključen PDV).

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00.

Prijaviti se možete:• putem e-mail adrese: [email protected]• on-line: www.tim4pin.hr• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

PRIJAVA ZA POHAĐANJE ŠKOLE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA TIM4PINVoditeljica: Ivana Maletić

Naziv proračunskog, izvanproračunskog korisnika/jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupraveOIB Adresa Ime i prezime (predstavnika koji će prisustvovati radionici)e-mail Kontakt telefonPrijavljujem se na (zaokružiti) A. PRVI DAN

B. DRUGI DANC. OBA DANA

Datum: Potpis:

4. Utvrđivanje rezultata, inancijski izvještaji (od 14.30h do 15.00h)5. Odgovori na pitanja i konzultacije

II. DAN1. Što je sustav inancijskog upravljanja i kako potvrditi njegovo učink-

ovito i djelotvorno funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h)2. Sastavljanje Izjave o iskalnoj odgovornosti: kako pripremiti pred-

met, na koji način testirati pojedina pitanja i posložiti svu dokumen-taciju uz Upitnik o iskalnoj odgovornosti (od 10.30h do 11.00h)

3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Iz-vršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 11.00h do 12.00h)

Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h)3. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Plani-

ranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 13.00h do 15.00h)

4. Obveza pregleda i kontrole Izjava o iskalnoj odgovornosti pro-računskih korisnika (od 15.00h do 15.30h)

5. Upravljanje nepravilnostima, tko nepravilnosti uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepravilnostima (od 15.30h do 16.00h)

6. Odgovori na pitanja i konzultacijePredavači: Ivana Maletić sa suradnicima iz nadležnog ministarstva.Cijena škole je 1.600,00 kuna s uključenim PDV-om i radnim ma-terijalom (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Cijena uključuje ručak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan uključuje: pisani materijal prezentacija preda-vača, te CD sa prezentacijama. Materijal za drugi dan je knjiga Fiskalna odgovornost: popunja-vanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća uz koju se dobije i CD sa svim materijalima - obrasci testiranja, Upitnik, Izjava, podloge za procedure i primjeri, Zakon o iskalnoj odgovornosti, Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila).Prijaviti se možete na jedan ili na oba dana. Molimo da popunite prijave u nastavku za pohađanje škole i faksirate ih. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. Uplate se izvršavaju na TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5, poziv na broj OIB – 34, model 00 Prijave se mogu izvršiti i na e-mail: [email protected] i telefone: 01/5531-755 (tel), 01/5531-335 (fax i tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te Posjetite našu internetsku stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

organizira

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA

ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I

IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE

u Zagrebu tijekom studenoga

od 10.00h-16.00h (pauza za ručak od 12.00h-13.00h)

II. dan škole – popunjavanje Upitnika pitanje po pitanje, detaljno o Izjavi o iskalnoj odgovornosti, planovima i izviješćima

Uspostaviti dobar sustav inancijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnosti žele doći do više inancijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav inancijskog upravljanja. Za sustav inancijskog upravljanja važno je razumjeti proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora je kroz ovu školu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava inancijskog upravljanja te Vam omogućiti da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva inancija.

PROGRAM ŠKOLE:I. DAN

1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nadležnih proračuna/ministarstava i proračunskih korisnika, pravila upravljanja pro-računskim sredstvima (od 10.00h do 11.15h)

2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12h)

Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h)3. Speci ični poslovni događaji (klasi ikacija i evidencije): a. prihodi i rashodi (od 13.00h do 13.45h) b. imovina i obveze (od 13.45h do 14.30h)

6



S ciljem osiguravanja učinkovitog djelovanja udruga sa svojstvom pravne osobe, te stvaranja preduvjeta za djelotvorno inanciranje programa i projekata od interesa za opće dobro, koje provode udruge u Repu-blici Hrvatskoj, Vlada Republike Hrvatske je 3. listo-pada 2013., uputila u saborsku proceduru Prijedlog Zakona o udrugama. U trenutku objave ovoga tek-sta, Prijedlog Zakona je već raspravljen i očekuje se njegovo skoro usvajanje. Javna rasprava o novinama odvijala se od konca prošle godine i predloženi tekst trebao bi predstavljati konsenzus svih zainteresira-nih strana. U članku autorica predstavlja osnovne elemente Zakona i intencije novih zakonskih rješenja.

1. UvodKada je u prosincu 2012., započela javna rasprava o Na-crtu prijedloga Zakona o udrugama, u Registru udruga bilo upisano ukupno 47.667 udruga, a početkom listo-pada 2013., bilo ih je već preko 50.000. To je također dobar pokazatelj, da se radi o iznimno dinamičnom području kojem je normativni okvir star više od jed-nog desetljeća, te ga je bilo potrebno doraditi. Tijekom primjene Zakona o udrugama (NN, br. 88/01, 11/02) prisutne su bile brojne poteškoće, koje se mogu sažeti kao nedovoljno jasne odredbe o upravljanju udrugom i tijelima udruge, udruživanju udruga u saveze, član-stva, skupštine, poštivanju načela demokratskog za-stupanja i demokratskog očitovanja volje članova kod unutarnjeg ustroja udruge, stjecanju i raspodjeli imo-vine, obavljanja gospodarskih djelatnosti, neprecizne odredbe o nadzoru, te odveć složen postupak likvida-cije i brisanja udruga iz Registra udruga.

Nabrojane poteškoće nerijetko su u praksi dovodi-le do različitih tumačenja i neujednačene primjene odredbi Zakona. Ilustrativan je i podatak, da je samo 21.500 udruga upisanih u Registar nepro itnih orga-nizacija u Ministarstvu inancija (u koji su se dužne upisati sve registrirane udruge), te da je samo oko 12.500 udruga obveznica predaje inancijskog izvje-šća. Iz ovih podatala razvidno je da postoji veliki ra-skorak između broja registriranih i stvarno aktivnih udruga. Isto tako, još uvijek nisu dovoljno razrađeni

* Vesna Lendić Kasalo, dipl. iur., zamjenica ravnatelja Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge.

uvjeti dodjele inancijskih podrški udrugama iz jav-nih izvora, te postoje različiti standardi u postupanju, kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini pa time i mogućnosti različitih zloporaba u korištenju sredsta-va iz javnih izvora namijenjenih za provođenje pro-grama i projekata od interesa za opće dobro.

Veća transparentnost rada udruga, kada koriste sred-stva iz javnih izvora, nužna je radi jačanja povjerenja građana i javnosti u svrhu izravnog i neizravnog inan-ciranja programa i projekata od interesa za opće do-bro, ali i radi omogućavanja članovima udruga i zainte-resiranoj javnosti, da se redovito upoznaju s temeljnim aktima, djelatnostima i rezultatima rada udruga, te provode nadzor u područjima od njihova interesa.

Ograničeni opseg podataka u Registru udruga, kao i nedostupnost podataka iz inancijskih izvještaja udruga o inancijskom poslovanju udruga, prepreka je približavanju rada udruga široj javnosti. Kao do-datni problem u praksi pokazala se i neodgovarajuća klasi ikacija udruga u Registru udruga, prema po-dručju njihovih ciljeva i djelatnosti, jer se udruge u Registru udruga razvrstavaju prema vrlo proizvolj-no utvrđenim skupinama i podskupinama djelatno-sti, na što same udruge nemaju nikakvog utjecaja, i što često onemogućuje samim udrugama zagovara-nje svih prava i interesa, zbog kojih su i osnovane.

2. Opsežno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću

Prijedlog novog Zakona o udrugama pripremljen je uzimajući u obzir rezultate inicijalne javne rasprave o izazovima u provedbi i dosadašnjim učincima pro-vedbe Zakona o udrugama (održanoj još 6. ožujka 2012.), te opsežnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Savjetovanje je obuhvaćalo jednomjeseč-nu internetsku javnu raspravu (kojoj se sa svojim konkretnim komentarima i prijedlozima odazvalo pedesetak udruga, pet sindikalnih središnjica, pet građana i četiri ureda državne uprave), javno savje-tovanje, te desetak tematskih rasprava s pojedinim tijelima državne i javne uprave.

Svi komentari i prijedlozi pažljivo su razmotreni, brojni su i prihvaćeni, a svi neprihvaćeni komentari detaljno su obrazloženi. Svi prijedlozi i komentari javno su dostupni na internetskoj stranici Ministar-stva uprave.

UDK 347.3Vesna Lendić Kasalo *

Novi Zakon o udrugama upućen u saborsku proceduru



3. Najvažnije promjene u Zakonu o udrugama

Prijedlogom novog Zakona o udrugama jasnije se uređuje osnivanje, pravni položaj, djelovanje, regi-stracija, inanciranje, imovina, odgovornost, sta-tusne promjene, nadzor, prestanak postojanja udru-ge sa svojstvom pravne osobe, te djelovanje pred-stavništava stranih udruga u Republici Hrvatskoj. Navodimo najvažnije izmjene u odnosu na važeći Zakon. Po prvi puta utvrđena su načela djelovanja udruge (načelo neovisnosti, javnosti, demokratskog ustroja, nepro itnosti i načelo slobodnog sudjelova-nja u javnom životu).

Sukladno međunarodnim konvencijama propisano je da osnivač udruge može biti i punoljetna osoba lišena poslovne sposobnosti, u poduzimanju radnji koje se odnose na osobna i imovinska prava, te ma-loljetna osoba s navršenih 14 godina, ali uz zakonom propisan postupak. U trenutku osnivanja udruge minimalno jedan osnivač mora imati potpunu po-slovnu sposobnost, a osoba ovlaštena za zastupanje udruge može biti samo osoba s potpunom poslov-nom sposobnošću.

Proširen je obvezni sadržaj statuta s ciljem olak-šavanja rada tijela upravljanja i veće transparentno-sti rada udruga. S tim u vezi, utvrđeno je da statut, pored onoga što je propisano važećim Zakonom sadrži i odredbe o područjima djelovanja sukladno ciljevima, gospodarske djelatnosti sukladno zakonu, ako ih obavlja, načinu osiguranja javnosti djelovanja udruge, odredbe o sazivanju skupštine u slučaju isteka mandata, te odredbe o izboru i opozivu li-kvidatora, a koje su nužne radi mogućnosti proved-be odredbi ovog Zakona u vezi s prestankom rada udruge.

Jasnije su propisane odredbe vezane uz upravljanje udrugom te tijelima udruge, posebno u odnosu na skupštinu (sastav, nadležnost i održavanje sjedni-ca), koje se primjenjuju samo, ako statutom udruge nije drukčije propisano (supsidijarna primjena), te je utvrđena i ovlast osobe ovlaštene za zastupanje udruge.

Slijedom toga, naglašena je autonomnost udruge, da statutom uređuje pitanja načina izbora i manda-ta predstavnika u skupštini udruge, ako skupštinu ne čine svi članovi udruge, kao i način sudjelovanja u radu skupštine udruge punoljetnih osoba lišenih poslovne sposobnosti u poduzimanju radnji, koje se odnose na osobna i imovinska prava, te maloljetnih osoba članova udruge. Osim toga, udruge su dužne autonomno urediti i način sazivanja sjednica skup-

štine, pa i u slučaju isteka mandata osoba ovlaštenih za zastupanje i tijela upravljanja udruge.

Jasnije su propisane odredbe o nazivu udruge, kao i uvjeti pod kojima se u naziv udruge može uni-jeti ime ili dio imena izičke osobe, što važećim Za-konom nije propisano.

Strane udruge upisuju se u Upisnik predstavništa-va stranih udruga, koji vode uredi državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba nad-ležan za poslove opće uprave (dalje u tekstu: nadlež-ni uredi), prema sjedištu strane udruge. Prema va-žećem Zakonu, strane udruge se upisuju u Registar stranih udruga u Republici Hrvatskoj, kojeg vodi Mi-nistarstvo uprave.

Novim se zakonom omogućava ostvarivanje pravne zaštite u dvostupanjskom rješavanju ovih upravnih stvari, tako da se propisuje pravo na žalbu protiv prvostupanjskih rješenja nadležnih ureda o upisu ili upisu promjena strane udruge u navedeni Upisnik, a o kojoj odlučuje Ministarstvo uprave. Poseban na-glasak je stavljen na javnost i veći opseg podataka upisanih u Registar udruga i Upisnik predstavništa-va stranih udruga. Tako bi sukladno ovom zakonu, svi podaci upisani u te registre i statut udruge bili javni, s ukladno posebnim propisima, te javno dostu-pni na internetskoj stranici Ministarstva uprave.

Imajući u vidu da se uskoro očekuju i izmjene u propi-sima, kojima se uređuje inancijsko poslovanje i raču-novodstvo nepro itnih organizacija, predviđeno je da u Registru udruga putem poveznice na Registar ne-pro itnih organizacija, javno budu dostupna i izvješća o inancijskom poslovanju udruge s propisanom do-kumentacijom, što bi uvelike trebalo olakšati inanci-ranje udruga iz javnih izvora i pridonijeti transparen-tnosti njihova djelovanja za opće dobro.

Odredbe o imovini i inancijskom poslovanju udruge temeljito su dorađene u pogledu de i-niranja: što čini imovinu, pod kojim uvjetima udruga može obavljati gospodarske djelatnosti, ali i jači nadzor, ako udruga obavlja gospodarske djelatnosti. Iako je to bilo moguće i do sada, izriči-to je navedeno da udruga može osnovati trgovačko društvo radi obavljanja gospodarskih djelatnosti, u svrhu ostvarivanja ciljeva utvrđenih statutom, a uzajamne odnose uređuju ugovorom. Ako trgovačko društvo ostvari višak prihoda nad rashodima, on se mora koristiti isključivo za ostvarenje ciljeva utvr-đenih statutom udruge.

Prijedlogom Zakona uređeno je inanciranje pro-grama i projekata od interesa za opće dobro iz javnih izvora (državnog i proračuna jedinica lokalne



i područne (regionalne) samouprave i fondova Eu-ropske unije) koje provode udruge.

Kriterije, mjerila i postupke inanciranja programa i projekata od interesa za opće dobro, koje provode udruge pobliže će biti uređeni Uredbom, koju dono-si Vlada, na prijedlog Ureda za udruge u roku od 90 dana, od dana stupanja na snagu Zakona. Donošenjem Uredbe prestat će važiti Kodeks pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje inancijske potpo-re programima i projektima udruga (NN, br. 16/08).

Pored odredbi o odgovornosti za obveze udruge, propisane su i odredbe o odgovornosti osoba ovla-štenih za zastupanje udruge i članova udruge za štetu učinjenu u udruzi ili udruge, prema trećim osobama na način, da odgovaraju sukladno općim propisima o odgovornosti za štetu. Prijedlogom Za-kona uređena su i pitanja statusnih promjena, od-nosno promjena pravnog položaja udruge izvršenog na osnovu odluke nadležnog tijela u skladu sa sta-tutom i ovim zakonom, pri čemu se misli na pripaja-nje, spajanje i podjelu udruge. Uvođenjem statusnih promjena kao novog poglavlja u Zakon o udrugama, odgovara se na stvarne probleme i situacije u koji-ma se udruge nalaze u svakodnevnoj praksi. Ujedno se statusne promjene ističu i kao dodatni razlog za prestanak postojanja udruge

Prijedlogom Zakona dodatno se preciziraju nadlež-nosti za obavljanje nadzora nad radom udruge. I dalje se primarni nadzor povjerava članovima udruge, te ostalim zainteresiranim pravnim i izičkim osoba-ma, upravni nadzor Ministarstvu uprave, inspekcij-ski nadzor nad radom udruge nadležnim uredima. Detaljno se propisuje opseg i postupak inspekcijskog nadzora nad radom udruge, a posebno se propisu-je i inspekcijski nadzor nad obavljanjem djelatnosti udruge nadležnim ministarstvima, odnosno drugim tijelima državne uprave, a Ministarstvu inancija nadzor nad inancijskim poslovanjem udruga i pod-nošenjem propisanih inancijskih izvješća.

Odredbama o prestanku postojanja udruge nastoji se riješiti postupanje nadležnih ureda u slučajevima, kada nastupi neki od razloga za prestanak postojanja udruge. Sukladno zahtjevima iz prethodne javne ra-sprave, prijedlogom Zakona, nastojalo se riješiti po-stupanje nadležnih ureda u slučajevima kad nastupi neki od razloga za prestanak postojanja udruge, kao i uvjete raspolaganja imovinom udruge u slučaju pre-stanka postojanja udruge. U slučaju kada skupština udruge donese odluku o prestanku udruge, likvida-tor udruge dužan je nadležnom uredu podnijeti za-htjev za upis prestanka djelovanja udruge, u roku od osam dana od dana donošenja odluke.

S obzirom na to da je pravomoćna odluka suda o ukidanju udruge, navedena u ovom članku kao je-dan od razloga prestanka udruge, u ovom Zakonu nije predviđeno poglavlje o zabrani djelovanja udru-ge, kao što je to slučaj u važećem Zakonu. Naime, po-stojanje odredaba o zabrani udruge imalo je svoj smi-sao prilikom donošenja važećeg Zakona o udrugama, jer u vrijeme njegova donošenja još nije bio donesen Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena dje-la. Nakon donošenja Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, odredbe o zabrani udruge iz-gubile su svoj smisao, te postale izlišne.

Osim toga, sa stajališta načela proporcionalnosti bilo bi izuzetno teško opravdati zabranu udruge zbog nekog nezakonitog djelovanja, koja ujedno ne pred-stavlja neko kazneno djelo za koje se, prema Zako-nu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, može izreći sankcija ukidanja pravne osobe. Novina je da će pod uvjetima propisanim ovim zakonom, udruga moći prestati postojati po skraćenom po-stupku, u kojem se neće morati provoditi postupak likvidacije, a za moguće obveze udruge bit će soli-darno odgovorni članovi upravnog (izvršnog) tijela, temeljem dane izjave pred javnim bilježnikom, pet godina od dana brisanja udruge iz Registra udruga.

Novina u Prijedlogu zakona o udrugama je i institut likvidatora, kojega Zakon de inira kao osobu, koju je imenovalo nadležno tijelo udruge, koja zastupa udrugu u postupku likvidacije i koja je upisana u Re-gistar udruga; odnosno, kao osobu koja je ovlaštena za zastupanje udruge do okončanja postupka likvi-dacije i brisanja udruge iz Registra udruga. Pritom se ističe da likvidator ne mora biti član udruge. Za-kon to izričito ne navodi, ali likvidator može biti i pravna osoba.

Zakon je predvidio i niz prekršajnih odredbi s kaznama koje se kreću od 2.000,00 do 10.000,00 kuna za udrugu, odnosno 1.000,00 do 5.000,00 kuna za izičku osobu. U prijelaznim i završnim odredba-ma prijedloga Zakona o udrugama, utvrđena je ob-veza udruga da u roku od godinu dana, od dana stu-panja na snagu ovog Zakona, usklade svoje statute sa Zakonom, a za one koje to ne učine nadležni ured će po službenoj dužnosti brisati udrugu iz registra udruga, uz prethodnu javnu objavu poziva eventu-alnim vjerovnicima, da prijave svoje tražbine u roku od 30 dana, od dana objave javnog poziva.

4. Očekivani učinci novoga Zakona Očekuje se da bi usvajanjem Zakona o udrugama, u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvat-ske, bili učinjeni bitni pomaci u normativnom okvi-



ru za djelovanje udruga u Republici Hrvatskoj. Prije svega, osigurat će se veća transparentnost i javnost djelovanja udruga, a time i veći prostor za jačanje povjerenja građana u rad udruga, kao najbrojnijih aktera organiziranog civilnog društva, te sve važ-nijih čimbenika društvenog i gospodarskog života u Hrvatskoj. A s većom javnosti i transparentnosti rada, stvorit će se i preduvjeti da primarni nadzor nad radom udruga obavljaju sami članovi, ali i za-interesirane izičke i pravne osobe, te šira javnost.

Niz otvorenih pitanja u ovom području, kao što je primjerice klasi ikacija udruga prema ciljevima nji-hova osnivanja i djelovanja, ujednačeno postupanje nadležnih ureda u vođenju Registra, opseg podata-ka koji se javno objavljuju i sl., riješit će se pravilni-kom o Registru udruga i Upisniku predstavništava stranih udruga, koji bi ministar nadležan za poslove

opće uprave trebao donijeti u roku od 30 dana, od dana stupanja Zakona na snagu.

Preciznijim de iniranjem odredbi vezanih uz imovi-nu, obavljanje gospodarskih djelatnosti i inancira-nje udruga spriječit će se moguće zloporabe udru-ga; odnosno, onemogućiti oni koji za svoje poslovne potrebe zloupotrebljavaju pravni status udruge, ali će se stvoriti podloga za djelotvornije inanciranje programa i projekata od interesa za opće dobro, koje provode udruge u Republici Hrvatskoj i osigurati jasan okvir za obavljanje gospodarskih djelatnosti, odnosno socijalnog poduzetništva. Novim odred-bama o prestanku postojanja, likvidaciji i brisanju omogućit će se lakše brisanje udruga iz Registra, a time će se javnosti dati točniji uvid u stvarnu broj-nost i aktivnost udruga, te općenito dinamiku osni-vanja i prestanka postojanja udruga u Hrvatskoj.

JOPPD – novi zakonski obrazac

www.spi.hr

Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama

Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br.

79/13.) obrazac JOPPD - Izvješće o primicima,

porezu na dohodak i prirezu te doprinosima

za obvezna osiguranja uvodi se od 1. siječnja 2014. godine. Novi obrazac bi trebao zamijeniti

dosadašnje obrasce ID, IDD, IDD-1, ID-1, IP i R-Sm.

Naši konzultanti su za Vas pripremili novu ap-

likaciju pod nazivom SPI/Sustav izvještavanja Porezne uprave. Nova aplikacija Vam omogućava

da se svi Vaši podaci u JOPPD obrazac unose au-

tomatski iz ostalih naših aplikacija, kao što su

Obračun plaća i naknada, Putni nalozi, Blagajna,

Evidencija socijalne skrbi, Virmani i Obračun na-

knade ovlaštenom predstavniku.

Oni korisnici koji nemaju naše aplikacije, novu

aplikaciju mogu koristiti na dva načina. Tako da ap-

likaciju koriste zasebno na način da se ručno up-

isuju potrebni podaci, a zatim da se podaci au-

tomatski šalju u Poreznu upravu, ili da rješenja

drugih informatičkih kuća odgovarajućom ve-

zom povežemo na našu aplikaciju.

Sustav izvještavanja Porezne uprave

SIGURAN PARTNER ZA BUDUĆNOST



Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 26. rujna 2013. prihvatila Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru za 2012. godinu, te donijela zaključak kojim je obvezala korisnike proračuna na određene aktiv-nosti u narednom razdoblju koje je potrebno ispuni-ti. Više o tome autor iznosi u nastavku.

1. UvodSektor za harmonizaciju unutarnje revizije i inan-cijske kontrole Ministarstva inancija (dalje u tek-stu: Središnja harmonizacijska jedinica) sastavio je Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru Republike

Hrvatske za 2012., sukladno članku 35., stavku 2. Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06). Objedinjeno godiš-nje izvješće je izrađeno na temelju pojedinačnih go-dišnjih izvješća korisnika proračuna kojima su ko-risnici proračuna izvijestili Ministarstvo inancija o aktivnostima, koje su u 2012. godini poduzeli u cilju razvoja sustava inancijskog upravljanja i kontrola te aktivnostima unutarnje revizije.

Godišnja izvješća o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola korisnika proračuna sastavljaju se sukladno Naputku za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unu-tarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 132/11). Objedinjeno godišnje izvješće sadrži i iz-vješće o radu Središnje harmonizacijske jedinice za 2012., koja je nadležna za koordinaciju razvoja susta-va unutarnjih inancijskih kontrola. Svrha Objedinje-nog godišnjeg izvješća je upoznati Vladu Republike Hrvatske o trenutnom stanju i budućem pravcu ra-zvoja sustava unutarnjih inancijskih kontrola.

Obveznici izrade godišnjeg izvješća o sustavu inan-cijskog upravljanja i kontrola sukladno članku 10., stavku 1. Pravilnika o provedbi inancijskog upravlja-nja i kontrola u javnom sektoru (NN, br. 130/11) jesu:

* Davor Kozina, dipl. oec, Sektor za harmonizaciju unutarnje revizije i inancijske kontrole Ministarstva inancija Republike Hrvatske, Zagreb.

• središnja tijela državne uprave,• izvanproračunski korisnici državnog proračuna,• županije i Grad Zagreb,• županijska središta, te gradovi iznad 35 000 sta-

novnika.

Korisnici proračuna koji nisu obveznici izrade go-dišnjeg izvješća o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola, sukladno članku 11. Pravilnika o provedbi inancijskog upravljanja i kontrola, o funkcioniranju

sustava inancijskog upravljanja i kontrola, izvje-šćuju podnošenjem Izjave o iskalnoj odgovornosti onako, kako je uređeno Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11 i 106/12, dalje u tekstu: Uredba).

Sukladno tome, za potrebe izrade Objedinjenog go-dišnjeg izvješća napravljena je i analiza zaprimlje-nih Izjava o iskalnoj odgovornosti za 2012., koju su korisnici proračuna dostavili Ministarstvu inan-cija. Obveznici izrade godišnjeg izvješća o obavlje-nim revizijama i aktivnostima unutarnje revizije su korisnici proračuna, koji su u skladu s odredbama važećeg Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 35/08), obveznici uspostavljanja unutarnje revizije.

2. Stanje u području inancijskog upravljanja i kontrola

Posljednjih godina intenzivno se radilo na povezi-vanju sustava inancijskog upravljanja i kontrola s proračunskim sustavom. Zakon o iskalnoj odgo-vornosti (NN, broj 139/10) povezao je odredbe Za-kona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) i Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru, da bi se ukazalo na mjesto i ulogu sustava inancijskog upravljanja i kontrola, te unutarnje re-

vizije u proračunskom sustavu, osobito u cilju osi-guranja iskalne odgovornosti.

Regulatorni i metodološki okvir za provedbu inan-cijskog upravljanja i kontrola kontinuirano se jača novom provedbenom regulativom, kao što su pri-mjerice, novi Pravilnik o provedbi inancijskog

UDK 657.21Davor Kozina *

Osvrt na Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru za 2012. godinu



uprav ljanja i kontrola u javnom sektoru (NN, br. 130/11), Priručnik za inancijsko upravljanje i kon-trole u javnom sektoru1, te dodatne upute i smjerni-ce o inancijskom upravljanju i kontrolama (vezano uz upravljanje rizicima, upravljačku odgovornost, troškovno i upravljačko računovodstvo).

Analizom godišnjih izvješća korisnika proračuna o aktivnostima vezanima uz uspostavu i razvoj inan-cijskog upravljanja i kontrola, vidljivi su određeni pomaci u praktičnoj implementaciji ovog sustava, ali su u nekim područjima i dalje potrebna pobolj-šanja. U razvoju sustava inancijskog upravljanja i kontrola napredak je vidljiv u:

• povezivanju strateškog i proračunskog planiranja na državnoj razini, što u pojedinim slučajevima zahtijeva izmjene postojeće programske klasi-ikacije ili unutarnje organizacijske strukture;

• utvrđivanju pokazatelja uspješnosti i praćenje re-zultata na sustavan način;

• ugradnji upravljanja rizicima u procese plani-ranja, osobito na državnoj razini;

• detaljnijem uređivanju ovlasti i odgovornosti za realizaciju ciljeva i za upravljanje proračunskim sredstvima;

• izradu internih procedura rada koje detaljnije uređuju razvoj inancijskog upravljanja i kontrola u procesima iz proračunskog ciklusa, uključujući i upute o načinu suradnje i aktivnostima koje se očekuju od proračunskih korisnika druge razine;

• unapređenju sustava evidencija i izvješćivanja, osobito u dijelu evidencije ugovorenih obveza (podržano integracijom sustavima riznice) i iz-vješćivanja o ciljevima i rezultatima.

Iz provedene analize stanja inancijskog upravljanja i kontrola kod korisnika proračuna, također je po-trebno poraditi na poboljšanju određenih područja što se detaljnije obrazlaže u nastavku. Godišnje pla-nove rada koji bi trebali služiti u svrhu daljnje ope-racionalizacije provedbe strateških ciljeva izrađuje 73% tijela državne uprave, a još manji je postotak onih koji aktivnosti iz godišnjeg plana rada povezu-ju sa strateškim planom i proračunom. Na lokalnoj razini strateško planiranje nije u dovoljnoj mjeri ra-zvijeno, te je isto potrebno podržati usuglašavanjem zakonodavnog okvira za regionalni razvoj i planom daljnjeg razvoja strateškog planiranja, da bi isti do-segao stupanj razvoja ostvaren na državnoj razini.

Važno je istaknuti da su zadnjim Izmjenama i dopu-nama Zakona o proračunu (NN, br. 136/12) uvedene određene promjene važne za lokalnu razinu. Plan

1 http://www.m in.hr/hr/regulatorni-okvir.

razvojnih programa, koji je sastavni dio inancijskog plana jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave doživio je promjene tako da mora sadrža-vati ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, koji su povezani s programskom i organizacijskom klasi ikacijom pro-računa. Na taj način stvara se dobra pretpostavka za povezivanje strateških dokumenata s proračunskim planiranjem.

Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave više nisu obvezni izra-đivati planove razvojnih programa, ali su upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave obvezna pri izradi plana razvojnih programa uključiti proračunske i izvanproračunske korisnike iz svoje nadležnosti. Time se postiže veće uključi-vanje upravnih tijela nadležnih za proračunske ko-risnike u sve proračunske procese, od pripreme do praćenja izvršavanja inancijskih planova korisnika, što je do sada bilo isključivo na upravnom tijelu nad-ležnom za proračun i inancije. Razvoj inancijskog upravljanja i kontrola, upravo iziskuje takav po-mak od tradicionalnog prema proaktivnom načinu upravljanja i veću odgovornost rukovoditelja za i-nancijsko upravljanje.

Na području upravljanja rizicima nedovoljno je ra-zvijen sustav izvješćivanja o rizicima i poduzetim mjerama za njihovo ublažavanje, uključujući linije izvješćivanja o najznačajnijim rizicima s razine ko-risnika proračuna u njihovoj nadležnosti. Vezano uz razvoj kontrolnih aktivnosti, još uvijek se nedovolj-no provode naknadne kontrole namjenskog trošenja proračunskih sredstava, kod krajnjeg korisnika za doznačene subvencije, pomoći i donacije

Za razliku od državne razine, na lokalnoj razini nema jasnog pravnog okvira koji propisuje način do-nošenja etičkih kodeksa, imenovanje povjerenika za etiku i druga s time povezana pitanja, pa u praksi



jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve na različite načine postupaju u rješavanju ovog pitanja. Računovodstveni sustavi kod dijela korisni-ka proračuna državne razine nisu u dovoljnoj mjeri razrađeni za praćenje troškova/prihoda po ustroj-stvenim jedinicama, što se može povezati s činje-nicom da kod svega 50% korisnika proračuna ru-kovoditelji unutarnjih ustrojstvenih jedinica imaju službene ovlasti za upravljanje proračunskim sred-stvima koja su im odobrena za realizaciju aktivnosti iz njihove nadležnosti.

3. Ocjena funkcioniranja sustava na temelju podnesenih Izjava o iskalnoj odgovornosti

Osim pregleda funkcioniranja sustava inancijskog upravljanja i kontrola kod 86 korisnika proračuna koji su obveznici sastavljanja obrasca GI-FUIK, pro-vedena je analiza funkcioniranja sustava inancij-skog upravljanja i kontrola kod svih obveznika do-stave Izjave o iskalnoj odgovornosti, koji su suklad-no članku 12. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni i-skalnih pravila (NN, br. 78/11 i 106/12) bili obvezni istu dostaviti Ministarstvu inancija. Na državnoj razini to su ministarstva i druga državna tijela ra-zine razdjela organizacijske klasi ikacije, dok su na lokalnoj razini obveznici županije, gradovi i općine.

Na temelju analize uočenih slabosti po područjima iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti (planiranje pro-računa, izvršenje proračuna, javna nabava, računo-vodstvo i izvještavanje), koje su korisnici proračuna naveli u svojim planovima otklanjanja slabosti i ne-pravilnosti, najviše slabosti utvrđeno je u području izvršenja proračuna te računovodstva.

Vezano uz izvršenje proračuna utvrđene su sljede-će slabosti:

• ne poduzimaju se sve mjere za potpunu naplatu prihoda;

• ne provodi se ili se djelomično provodi stručno vrednovanje i ocjena opravdanosti projekata odnosno nije de inirana metodologija pripreme, ocjene i učinkovitosti investicijskih projekata kao podloge za stvaranje ugovornih obveza;

• ne postoji jasna procedura stvaranja ugovornih obveza niti procedura zaprimanja računa, njihove provjere u odgovarajućim ustrojstvenim jedini-cama i pravovremenog plaćanja;

• ne obavljaju se u dovoljnoj mjeri provjere na licu mje-sta za potpore i druge isplate iznad 20.000,00 kn.

Vezano uz područje računovodstva najčešće sla-bosti odnose se na sljedeće:

• ne postoje izvješća o obavljenoj usluzi, odnosno s dobavljačima se ne ugovaraju obveze dostavljanja izvješća o izvršenoj usluzi prilikom ispostavljanja računa, te nisu de inirane ovlaštene osobe s obje ugovorne strane za potvrdu ispravnosti izvršene usluge;

• na računima nije naveden broj narudžbenice te-meljem koje su robe/usluge/radovi isporučeni, narudžbenice nisu popunjene sa svim potrebnim elementima, većina računa nema u prilogu otpre-mnicu, primku ili neki drugi dokument;

• nisu uspostavljene računovodstvene evidencije koje omogućuju praćenje korištenja sredstava po izvorima inanciranja i programima (projektima/aktivnostima) niti evidencije svih ugovora.

Izjavama o iskalnoj odgovornosti te planovima otklanjanja slabosti i nepravilnosti ministarstva, županije, gradovi i općine dobivaju informacije o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola kod svojih proračunskih i izvanproračun-skih korisnika u sastavu. Treba napomenuti da se Izmjenama i dopunama Zakona o iskalnoj odgo-vornosti na kojima Ministarstvo inancija trenutno radi, primjena Zakona o iskalnoj odgovornosti pro-širuje i na trgovačka društva i druge pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske te na trgovačka društva i druge pravne osobe u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave tako da Izjave postaju i instrumenti procjene kvalitete funkcioniranja sustava unutarnjih kontro-la, koje je uspostavio čelnik trgovačkog društva ili druge pravne osobe da bi u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava.

4. Ocjena stanja u razvoju unutarnje revizije

Polazeći od kriterija za uspostavljanje unutarnje revizije iz 2008. godine ukupno je 296 korisnika proračuna imalo obvezu uspostavljanja unutarnje revizije. Od toga su do kraja 2012. ukupno 174 kori-snika proračuna uspostavila unutarnju reviziju. Ko-risnici proračuna, koji nisu normativno uspostavili unutarnju reviziju uglavnom su pravosudna tijela, ustanove i zavodi iz sustava znanosti i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, kulture, te uredi državne uprave u županijama koji imaju više od 50 zaposle-nih i godišnje rashode i izdatke veće od 30 milijuna kuna. Ukratko, korisnici proračuna druge i treće ra-zine koji nemaju dovoljno kapaciteta da ustroje vla-stite jedinice za unutarnju reviziju.

Treba istaknuti da je u srpnju 2013. donesen novi Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 96/13) prema kojem navedeni korisnici pro-



računa nisu više u obvezi uspostaviti vlastitu unu-tarnju reviziju, već će ih jedinice za unutarnju revi-ziju nadležnih ministarstava/jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave obuhvatiti svojom aktivnošću. Izuzetak su jedino sveučilišta i određe-ni broj ustanova u sustavu zdravstva, koji su u ob-vezi ustrojiti vlastite jedinice za unutarnju reviziju odnosno zajedničke jedinice za unutarnju reviziju.

U 2012. godini ukupno su 254 unutarnja revizora obavljala poslove unutarnje revizije, što u odnosu na stanje iz 2011. predstavlja povećanje za 14 unutar-njih revizora. Kod velikog broja korisnika proračuna na lokalnoj razini poslove unutarnje revizije obavlja jedan unutarnji revizor, čime se ne osigurava tim-ski rad i kontrola kvalitete revizijskog rada (svega tri jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave imaju jedinice za unutarnju reviziju s tri i više unutarnjih revizora), stoga u narednom razdoblju treba raditi na jačanju kapaciteta unutarnjih revizo-ra na lokalnoj razini.

Skrećemo pozornost na činjenicu da Republika Hr-vatska kao članica EU ima velike mogućnosti za korištenje sredstava iz fondova EU, a upravo su je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave najveći potencijalni korisnici tih sredstava, naročito proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve (škole, vrtići, muzeji, kulturne ustanove, trgovač-ka društva i dr.), ali bez učinkovite unutarnje revi-zije koja je jedan od temeljnih preduvjeta za funk-cioniranje sustava upravljanja i kontrola vezano uz korištenje sredstava iz fondova EU, mogućnosti ko-rištenja istih se neće moći realizirati.

Temeljem analize podataka iz zaprimljenih godiš-njih izvješća korisnici proračuna državne i lokalne razine godišnjim planovima unutarnje revizije za 2012. planirali su obavljanje 485 unutarnjih revizi-ja. Od toga je ukupno obavljeno 435 unutarnjih re-vizija ili 90% u odnosu na broj planiranih unutar-njih revizija (razlozi su primjerice, proširen opseg obavljenih revizija, nedostatni kapaciteti, obavljanje ad hoc revizija po nalogu čelnika). Većinu svojih ak-tivnosti unutarnja revizija usmjerila je na revizije područja koja se procjenjuju Upitnikom o iskalnoj odgovornosti (planiranje i izvršavanje proračuna/inancijskog plana, javna nabava, računovodstvo, iz-

vještavanje).

Revizorske preporuke pretežno su se odnosile na izradu internih procedura, izradu, strukturu i sa-držaj operativnih planskih dokumenata, jačanje prethodnih i naknadnih kontrola te razvoj sustava evidencija i izvješćivanja. Prema podacima iz Obje-

dinjenog godišnjeg izvješća, veliki je broj neprove-denih preporuka unutarnje revizije koji se odnosi na preporuke kojima je istekao rok za provedbu (od ukupno 1 480 neprovedenih preporuka, 763 su preporuke kojima je istekao rok provedbe). Stoga za preporuke unutarnje revizije koje nisu prove-dene prema planu djelovanja treba utvrditi razloge neprovođenja i poduzeti aktivnosti u svrhu njihove provedbe, a ubuduće čelnik korisnika proračuna treba osigurati provedbu prihvaćenih preporuka unutarnje revizije u skladu s rokovima, kako je na-vedeno u planovima djelovanja.

5. ZaključakNapori koje je posljednjih godina Republika Hr-vatska intenzivno poduzimala u području sustava unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru rezultirali su usvajanjem nove podzakonske regula-tive, stvaranjem organizacijskih i administrativnih kapaciteta te implementiranjem sustava u praksi na razini korisnika proračuna. Kako je riječ o složenim procesima koji zahtijevaju, odnosno uvode značajne promjene u načine upravljanja, u praksi se još nai-lazi na određene poteškoće koje usporavaju punu implementaciju i postizanje učinaka koji se očekuju.

U cilju daljnjeg unaprjeđenja, aktivnosti u na-rednom razdoblju treba usmjeriti na:

• unaprjeđenje strateškog planiranja i povezivanja s proračunom, uključujući i njegov razvoj na ra-zini jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave,

• izradu godišnjih planova rada koji bi trebali služiti u svrhu daljnje operacionalizacije provedbe stra-teških ciljeva,

• razvoj pravnog okvira koji bi za lokalnu razinu propisao način donošenja etičkog kodeksa, ime-novanje povjerenika za etiku i druga s time pove-zana pitanja,

• unapređenje sustava izvješćivanja o rizicima, uključujući linije izvješćivanja o najznačajnijim rizicima s razine korisnika proračuna u njihovoj nadležnosti,

• jačanje kontrolnih aktivnosti razvojem prethod-nih i naknadnih kontrola u cilju osiguranja iskal-ne odgovornosti,

• daljnji razvoj sustava riznice u cilju da se osigu-raju potrebne informacije o troškovima, prihodi-ma, imovini i obvezama,

• daljnji razvoj metodologije rada unutarnje revizi-je u skladu sa širenjem opsega rada prema novim kriterijima uspostave unutarnje revizije (unutar-nja revizija ministarstva, županija i velikih grado-



va obavljat će i reviziju i za proračunske korisnike u sastavu),

• provedbu prihvaćenih, a neprovedenih preporu-ka unutarnje revizije,

• provjeru kvalitete aktivnosti unutarnje revizije i načina na koji se unutarnja revizija koristi i u ko-joj mjeri se koristi od strane upravljačke struktu-re za potrebe procjene adekvatnosti i učinkovito-sti uspostavljenih unutarnjih kontrola,

• jačanje stručnosti unutarnjih revizora koji obav-ljaju revizije programa EU,

• izobrazbu u dijelu inancijskog upravljanja i kon-trola.

Daljnji rad na izgradnji transparentnog sustava i-nancijskog upravljanja i kontrola je zadaća Ministar-stva inancija, Ministarstva uprave, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i svih ostalih korisnika proračuna od kojih se posebno oče-kuje aktivno sudjelovanje na implementaciji istog u praksi. U svrhu potpore daljnjeg razvoja sustava unu-tarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru i u ci-lju bržeg otklanjanja slabosti utvrđenih Objedinjenim godišnjim izvješćem za 2012. g., Vijeće za unutarnju inancijsku kontrolu u javnom sektoru predložilo je

Vladi Republike Hrvatske donošenje zaključka, koji obvezuje na izvršenje određenih mjera daljnjeg ra-zvoja sustava unutarnjih inancijskih kontrola.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 26. rujna 2013., usvojila Zaključak kojim se prihvaća Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru Republike

Hrvatske za 2012., te se zadužuju čelnici korisnika proračuna za provedbu sljedećih aktivnosti:

• daljnji razvoj unutarnje revizije sukladno zakon-skim i podzakonskim propisima koji uređuju unu-tarnju reviziju u javnom sektoru Republike Hr-vatske ,

• provedbu prihvaćenih preporuka unutarnje revi-zije u skladu s rokovima, kako je navedeno u pla-novima djelovanja,

• za preporuke unutarnje revizije koje nisu prove-dene prema planu djelovanja utvrditi razloge ne-provođenja i poduzeti aktivnosti u svrhu njihove provedbe, odnosno ako iste nije moguće provesti zbog određenih okolnosti, tada navedeno treba usuglasiti na razini čelnika korisnika proračuna i unutarnje revizije,

• izrađivanje godišnjih planova rada sukladno Uredbi o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave.

Pored gore navedenih mjera, važno je istaknuti i mjere kojima se zadužuju:

• Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Eu-ropske unije da do 31. ožujka 2014. godine usu-glasi i donese izmjene zakonodavnog okvira za regionalni razvoj, potrebne za unapređenje stra-teškog planiranja na razini jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave i povezivanje s proračunom.

• Ministarstvo uprave da u suradnji s Ministar-stvom inancija, Središnjom harmonizacijskom jedinicom, do sredine listopada 2013. godine sa-stavi uputu za izradu godišnjih planova rada.

• Ministarstvo inancija, Središnja harmonizacijska jedinica, da tijekom siječnja/veljače 2014. godine osigura osposobljavanje zaposlenika ministar-stava u cilju stručnog obavljanja kontrola na licu mjesta za isplaćena nacionalna sredstva u vidu subvencija, pomoći i donacija trgovačkim druš-tvima i ustanovama u njihovoj nadležnosti.

• Ministarstvo inancija, Središnja harmonizacijska jedinica, da tijekom listopada/studenoga 2013. godine organizira edukaciju o unutarnjim inan-cijskim kontrolama za lokalne dužnosnike. Na-vedeno je potrebno s obzirom na činjenicu, da su sredinom 2013. godine provedeni lokalni izbori, te se dio novoizabranih čelnika tek upoznaje sa sustavom inancijskog upravljanja i kontrola, unu-tarnjom revizijom i obvezom potpisivanja Izjave o iskalnoj odgovornosti.

Ako želite primati naše obavijesti, pošaljite mail na:

[email protected]



Autorice u tekstu daju pregled izmjena Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovorno-sti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila, odnosno pregled promjena u pitanjima iz Upitnika o iskal-noj odgovornosti, na temelju kojeg će se sastavljati Izjava o iskalnoj odgovornosti za 2013. godinu.

1. UvodZakon o proračunu temeljni je propis kojim se ure-đuju proračunski procesi (priprema proračuna, iz-vršavanje proračuna, zaduživanje, računovodstvo i izvještavanje) i odnosi između institucija unutar sustava proračuna, kako na državnoj, tako i na lo-kalnoj, odnosno područnoj (regionalnoj) razini. Pri-mjena Zakona o proračunu iz 2009. godine u praksi, ukazala je na potrebu za doradom pojedinih odredbi navedenoga Zakona, pa je tako Vlada Republike Hr-vatske na 65. sjednici donijela Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, koji je stupio na snagu 30. studenoga 2012. godine.

Izmijenjene i dopunjene odredbe Zakona o proraču-nu rezultirale su potrebom usklađivanja usko pove-zanih podzakonskih propisa, među kojima i Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (dalje u tek-stu: Uredba). Ministarstvo inancija izradilo je Nacrt prijedloga uredbe o izmjeni Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila, te ga uputilo na mišljenje nadležnim tijelima. Izmjene navedene Uredbe odno-se se na pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti (dalje u tekstu: Upitnik). Budući da će čelnici sastav-ljati Izjavu o iskalnoj odgovornosti za 2013. godinu na temelju izmijenjenog Upitnika, u ovom se tekstu navode i detaljnije obrazlažu sve promjene.

* Hana Zoričić, dipl. oec, Ministarstvo inancija RH, Zagreb.** Iva Brkić, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

2. Promjene u Upitniku

2.1. Planiranje proračuna/ inancijskog plana

Upitnik i nadalje obuhvaća petnaest pitanja iz po-dručja planiranja proračuna/ inancijskog plana na koja odgovaraju jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, ali i svi proračunski i izvanpro-računski korisnici, kako na državnoj, tako i na lokal-noj razini. Zbog izmjena i dopuna Zakona o prora-čunu, bilo je nužno izmijeniti dva pitanja iz ovoga područja, i to:

Pitanje br. 6. Financijski plan proračunskog korisni-ka jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave sadrži prihode i primitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasi ikacijama te obrazloženje prijedloga inancijskog plana i plan ra-zvojnih programa?

Pozitivan odgovor na ovo pitanje dokazuje se pre-slikom, odnosno referencom izrađenog inancijskog plana kojeg je upravno vijeće, školski odbor ili drugo upravljačko tijelo proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave usvoji-lo i preslikom akta (odluke ili zaključka) sa sjednice upravnog vijeća, školskog odbora ili drugog uprav-ljačkog tijela iz kojeg je vidljivo, da je inancijski plan donesen do 31. prosinca.

Do sada je inancijski plan proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve trebao sadržavati prihode i primitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodiš-nje razdoblje, razvrstane prema proračunskim kla-si ikacijama te obrazloženje prijedloga inancijskog plana i plan razvojnih programa. U Upitniku za 2013. godinu ovo pitanje se mijenja u skladu s izmjenama članka 29. Zakona o proračunu, te se plan razvojnih programa proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave više ne de inira kao sastavni dio inancijskog plana proračunskog

UDK 657.21Hana Zoričić *

Iva Brkić **

Izmjene Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila



korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ako proračunski korisnik planira neki od razvojnih programa u iduće tri godine, primjerice dječji vrtić planira dograditi svoj objekt, svoje razvojne potre-be, odnosno izgradnju dodatnog krila zgrade dječjeg vrtića, tada će to nadležna jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave ugraditi u svoj plan ra-zvojnih programa.

Pitanje br. 14. Proračun te izmjene i dopune i odlu-ka o izvršavanju dostavljeni su Ministarstvu inancija i Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu?

Pozitivan odgovor na ovo pitanje dokazuje se presli-kom, odnosno referencom dopisa dostavljenog Mini-starstvu inancija. Na pitanje odgovaraju isključivo jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, a mogući su odgovori: da i ne. Kada je primje-rice odluka o izvršavanju dostavljena Ministarstvu inancija, a pritom nije poštovan zakonski rok, tada

odgovor na ovo pitanje mora biti: ne.

U Upitniku za 2013. godinu ovo pitanje se mijenja u skladu s izmjenama članka 40. Zakona o proračunu tako da se ukida obveza dostave proračuna, izmjena i dopuna proračuna i odluke o izvršenju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve Državnom uredu za reviziju, dok i dalje ostaje obveza dostave istih Ministarstvu inancija, i to u propisanom roku. Izmjenama ove odredbe pristu-pilo se, jer se u praksi pokazalo kako nije jasno do-stavlja li se odluka o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave isklju-čivo Državnom uredu za reviziju, a ne i Ministarstvu inancija, kao niti dostavlja li se proračun te izmjene

i dopune proračuna jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave također i Državnom uredu za reviziju. Promjenom ove odredbe na prethodno na-veden način, jasnije se određuje način dostavljanja proračuna, izmjena i dopuna proračuna i odluke o izvršenju proračuna jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave.

Također, provjerom Izjava o iskalnoj odgovornosti u bitnome, koju provodi Ministarstvo inancija po-kazalo je, kako jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave griješe pri testiranju prije dava-nja odgovora na ovo pitanje. Bitno je naglasiti da se Upitnikom o iskalnoj odgovornosti za 2013., testira-ju aktivnosti koje su se provodile u 2013. godini, bez obzira na to što su se one mogle odnositi na 2012. godinu. Dakle, prilikom testiranja ovog pitanja raz-matra se je li proračun lokalne i područne (regional-ne) samouprave za 2013. godinu s projekcijama za

2014. i 2015. godinu dostavljen Ministarstvu inan-cija. Stoga će valjan dokaz na ovo pitanje u Izjavi o iskalnoj odgovornosti za 2013. godinu predstavljati

preslika, odnosno referenca dopisa dostavljenog Mi-nistarstvu inancija u 2013. godini.

2.2. Izvještavanje

U području izvještavanja, obveznici dostavljanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i dalje odgovara-ju na šest pitanja. Mogući odgovori su da, ne i nije primjenjivo – N/P. Proračunski i izvanproračunski korisnici odgovaraju samo na prvo pitanje, dok je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovaraju na sva pitanja iz ovog dijela. Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu ukazala se potreba za izmjenom pitanja broj 66. iz Upitnika. Novi sadr-žaj ovoga pitanja glasi:

Pitanje broj 66. Godišnji izvještaj o izvršenju prora-čuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave dostavljen je Ministarstvu inancija i Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana, nakon što ga je donijelo predstavničko tijelo odnosno u slučaju da ga predstavničko tijelo nije donijelo, u roku od 60 dana od dana podnošenja navedenog izvještaja predstav-ničkom tijelu.

Članak 112. Zakona o proračunu de inira obvezu dostavljanja godišnjeg izvještaja o izvršenju prora-čuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave Ministarstvu inancija i Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana, nakon što ga je donijelo predstavničko tijelo. U dijelu roka i obveze dostave godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna izmjena-ma i dopunama Zakona o proračunu, jasnije se pro-pisuje obveza dostave godišnjeg izvještaja o izvrše-nju proračuna jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave.

Također, uređuje se pitanje dostave godišnjeg iz-vještaja Ministarstvu inancija i Državnom uredu za reviziju, u slučaju kada predstavničko tijelo nije donijelo isti. Dopunama članka 112. Zakona o prora-čunu propisano je da se i u ovom iznimnom slučaju navedeni izvještaj također dostavlja Ministarstvu inancija, i to u roku od 60 dana od dana podnošenja

predstavničkom tijelu.

Izmjenama Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni i-skalnih pravila ovo pitanje nadopunjeno je i za slu-čaj, kada predstavničko tijelo nije donijelo godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Takva situaci-ja moguća je primjerice, ako je predstavničko tijelo raspušteno prije usvajanja izvještaja. Unatoč tome,



jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve obvezna je u roku od 60 dana od dana podnošenja izvještaja predstavničkom tijelu isti dostaviti Mini-starstvu inancija i Državnom uredu za reviziju.

Potvrdan odgovor na ovo pitanje daje se u slučaju kada je moguće u Predmet o iskalnoj odgovornosti, koji se čuva kod obveznika predaje Izjave, priložiti presliku odnosno referencu dopisa, kojim je godišnji izvještaj predan Ministarstvu inancija i Državnom uredu za reviziju, bez obzira je li predstavničko tijelo donijelo godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

3. Pravci daljnjih zakonskih promjenaPredložene izmjene i dopune Uredbe proizlaze iz potrebe za usklađivanjem sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, te se odnose isklju-čivo na Upitnik o iskalnoj odgovornosti. S obzirom na to da je u postupku izrada konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o iskalnoj odgovornosti, njegovim usvajanjem od Hrvatskog sabora bit će potrebno provesti izmjene i dopune Uredbe, kako bi se ista uskladila s navedenim pro-pisom. Najavljene izmjene obuhvatit će Uredbu i Upitnik kao njen prilog, te će biti puno opsežnije s obzirom na to, da se odnose na nekoliko aspekata koje Zakon pokriva.

Planiranim izmjenama i dopunama Zakona o iskal-noj odgovornosti proširit će se obuhvat obveznika predaje Izjave o iskalnoj odgovornosti. Naime, do sada su se odredbe Zakona o iskalnoj odgovornosti odnosile na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prora-čunske i izvanproračunske korisnike državnog pro-računa i proračuna jedinica lokalne i područne (re-

gionalne) samouprave, utvrđene u Registru prora-čunskih i izvanproračunskih korisnika, koji se vodi sukladno Pravilniku o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika pro-računa jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, te načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

Namjera je da se izmjenama Zakona o iskalnoj odgovornosti, u dijelu obveze sastavljanja i pre-daje Izjave o iskalnoj odgovornosti, obuhvat proširi i na trgovačka društva i druge pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske, te na trgovačka društva i druge pravne osobe u vla-sništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Hrvatske ceste d.o.o. kao izvanproračunski kori-snik, ali i trgovačko društvo, bile su, sukladno važe-ćem Zakonu o iskalnoj odgovornosti i važećoj Ured-bi, obveznik sastavljanja i predaje Izjave o iskalnoj odgovornosti za 2011. i 2012. godinu. Kako ovaj primjer pokazuje, sukladno važećoj Uredbi, trgovač-ka društva bila su i do sada u mogućnosti popuniti Upitnik i temeljem njega sastaviti Izjavu o iskalnoj odgovornosti.

Unatoč tome, intencija je da se, stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona o iskalnoj odgovornosti, obuhvat pitanja iz Upitnika proširi isključivo nami-jenjena trgovačkim društvima. Zaključujemo kako će puno zahtjevnije i sveobuhvatnije promjene za obveznike davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti nastupiti prilikom izmjena i dopuna Uredbe u svrhu usklađivanja sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o iskalnoj odgovornosti o kojem se uskoro očekuje rasprava u Hrvatskom saboru.

NE PROPUSTITE U LISTOPADU I STUDENOM!

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE

u Zagrebu, 22. listopad – 28. studeni 2013. godine, jednodnevni (8 sati) programi i dvodnevni (16 sati) programi

• Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave.

• Potvrda o pohađanju Programa usavršavanja po završetku• Materijal: knjiga Sustav javne nabave 2013./2014.Detaljniji program možete pogledati na 6. stranici magazina ili na internetskoj stranici: ww.tim4pin.hr.


FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Radi otklanjanja određenih dvojbi uočenih u praksi, te e ikasnijeg postizanja ciljeva Zakona o inanci-jskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi zacrtanih u kontekstu iskalne politike i mjera iz programa gospodarskog oporavka Vlada Republike Hrvatske je početkom rujna donijela Uredbu o izmjenama i dopunama navedenog (dalje u tekstu: Uredba). U članku se daje osvrt na sadržaj, praktične aspekte i provedbu odredbi ove Uredbe.

1. UvodImajući u vidu ciljeve i svrhu Zakona o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN, br. 108/12, 144/12 i 81/13, dalje u tekstu: Zakon), koji uređuje pitanja od iznimnog značaja za sve gospodarske su-bjekte i kojim se nastoji uvesti disciplina i pravovre-meno ispunjavanje obveza, smanjiti nelikvidnost, omogućiti gospodarski oporavak i otklanjanje pore-mećaja u gospodarstvu, bilo je nužno donošenje ove Uredbe, kojoj je svrha otklanjanje određenih dvojbi uočenih u praksi, a u skladu je sa zacrtanim ciljevi-ma iskalne politike i mjerama iz programa gospo-darskog oporavka.

Zbog svega navedenog, a temeljem članka 1. Zako-na o ovlasti Republike Hrvatske da uredbama ure-đuje pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora (NN, br. 108/12), radi se o Uredbi na temelju zakonske ovla-sti ili kako je poznata u široj javnosti Uredba sa za-konskom snagom.

2. Sadržaj Uredbe

2.1. Pokretanje postupka

Uredbom se točno propisuje tko podnosi prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, jer je dosadašnja formulacija mogla dovesti do različitog tumačenja, pogotovo od strane sudova. Tako je propisano da prijedlog za pokretanje stečajnog postupka pod-nosi Financijska agencija, odnosno nagodbeno vijeće.

* Nina Ban Glasnović, dipl. iur., savjetnica u Glavnom tajništvu Vlade RH.

2.2. Izvješće o inancijskom stanju

Uredbom se dopunjuje sadržaj izvješća o inancij-skom stanju i poslovanju dužnika iz članka 42. Za-kona. Dužnika se obvezuje da svojim elabora-tom o inancijskom stanju i poslovanju, iskaže, u obliku popisa, sve pokrenute postupke pred sudovima ili javnopravnim tijelima, koje dužnik vodi prema trećim. Navedena promjena je nužna, kako bi sudionici postupka predstečajne nagodbe, odnosno svi vjerovnici, imali uvid u dužnikovo cje-lokupno inancijsko stanje i obveze, koje prema nje-mu imaju treće osobe, a koje potencijalno mogu biti presuđene, odnosno okončane u dužnikovu korist.

2.3. Prijava tražbina

Rješenjem o otvaranju postupka predstečajne na-godbe određenog dužnika, pozvat će se svi vjerovni-ci da u roku od 30 dana od dana objave oglasa na in-ternetskoj stranici Financijske agencije, prijave svo-je tražbine. Vjerovnici su oglasom pozvani da pri-jave svoja potraživanja obrascima prijave tražbina, koji su dostupni na internetskim stranicama FINE, a tražbine prijavljuju prema uputama iz oglasa. Pravna osnova tražbine je činjenica za koju se veže stjecanje, promjena ili prestanak određenog prava. Vjerovnik u prijavi mora navesti visinu tražbine, što podrazumijeva glavni dug i kamatu obračunatu do dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe.

Prijava tražbine vjerovnika ne mora biti na službe-nom obrascu objavljenom na službenim stranicama Financijske agencije. Međutim, obrazac na kojem se prijavljuje tražbina mora sadržavati sve elemente kao i službeni obrazac, odnosno sve elemente pro-pisane člankom 54. Zakona. Navedeni članak, Ured-bom je postrožen, jer je propisano, da se prilikom dostave prijave tražbine, obvezuje vjerovnika za do-stavu isprava iz kojih prijavljena tražbina proizlazi, odnosno kojima se dokazuje postojanje tražbine, jer se u suprotnom nagodbenom vijeću daje mogućnost odbacivanja nepotpunih prijava tražbina.

2.4. Plan inancijskog restrukturiranja

Način na koji će se dužnici i vjerovnici dogovoriti o namirenju tražbine, ovisi o tome što predloži dužnik u planu inancijskog restrukturiranja. Financijsko

UDK 336.2Nina Ban Glasnović *

Novine u primjeni zakona o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi


FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

restrukturiranje je plan mjera koje je potrebno pro-vesti da bi dužnik postao likvidan i solventan, a što sve mora sadržavati, detaljno je propisano člancima 43. i 44. Zakona. Ako plan inancijskog restrukturi-ranja ne bude prihvaćen, nagodbeno vijeće obustav-lja postupak i donosi rješenje o obustavi postupka predstečajne nagodbe.

Uredbom se dopunjavaju odredbe članka 64., ko-jima se regulira dostava plana inancijskog restruk-turiranja nakon održanog ročišta za glasovanje na kojem prvotni plan inancijskog restrukturiranja sa-činjen od strane dužnika nije prihvaćen, a vjerovnici čije tražbine čine natpolovičnu većinu svih utvrđenih tražbina usuglasili su se da će dostaviti izmijenjeni plan inancijskog restrukturiranja. Ako dužnik nije suglasan s planom, koji dostave vjerovnici, u roku 8 dana može predložiti novi plan inancijskog restruk-turiranja, te mu nagodbeno vijeće sukladno novoj do-puni može produžiti taj rok još za 15 dana.

Dužniku se omogućuje da, nakon ročišta za glaso-vanje na kojem plan nije izglasan, još dva puta po-nudi izmijenjeni plan inancijskog restrukturiranja do novog ročišta za glasovanje, a sve kako bi se po-stigao dogovor s vjerovnicima, sklopila nagodba i izbjegao stečaj. Ako dužnik niti u produženom roku od 15 dana, niti u dodatnom roku od 15 dana, ne do-stavi novi, odnosno izmijenjeni plan inancijskog re-strukturiranja, postupak predstečajne nagodbe se obustavlja.

2.5. Uvažavanje novih okolnosti

U praksi provedbe postupaka predstečajnih nagod-bi mogu nastupiti okolnosti koje dovode do dodatnih saznanja te se dopunom postojećih odredbi omogu-ćuje i vjerovnicima i dužniku nastavak započetog postupka bez značajnog produljenja roka trajanja postupka, uz zadržavanje krajnjeg ishoda mirnog dogovora umjesto pokretanja stečajnog postupka. Ovo je i najvažniji razlog zbog kojeg se ova Uredba donosi sa zakonskom snagom.

2.6. Zaprimanje i provođenje osnova za plaćanje

Predloženim izmjenama u članku 12. Uredbe omo-gućuje se zaprimanje osnova za plaćanje vjerovnika prioritetnih tražbina i nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe, kako se ti vjerovnici ne bi doveli u nepovoljniji položaj, budući da ne prijavlju-ju svoje tražbine u postupak predstečajne nagodbe. Ujedno se onemogućuje dužniku izbjegavanje plaća-nja prioritetnih tražbina. Uredbom se također pro-pisuje, ako Financijska agencija zaprimi osnove za

plaćanje i za vrijeme trajanja privremene mjere, iste će u Očevidniku zaprimiti i evidentirati, ali ih neće izvršavati. Ova promjena je nužna, jer se dužniku omogućuje deblokada računa i nastavak poslovanja, a ovrhovoditelju pruža zaštita od zlouporabe i zadr-žavanja prednosnoga reda u slučaju, ako se postu-pak predstečajne nagodbe ne otvori.

Nakon sklapanja predstečajne nagodbe nije dopu-šteno pokretanje ovršnog, upravnog ili parničnog postupka protiv dužnika, radi utvrđenja i ostvare-nja tražbine, koja je nastala prije otvaranja postup-ka predstečajne nagodbe, a u tom postupku nije prijavljena od strane vjerovnika niti je tu tražbinu dužnik uvrstio u popis obveza prema istima. Ovršne isprave koje se odnose na tražbine iz predstečajne nagodbe, gube u odnosu na dužnika pravnu snagu.

S obzirom na navedeno, Uredbom je propisano, ako Financijska agencija zaprimi osnovu za plaćanje na teret dužnika nakon objave sklopljene predstečajne nagodbe, a osnova za plaćanje je donesena prije datu-ma otvaranja postupka predstečajne nagodbe, Finan-cijska agencija osnovu za plaćanje neće evidentirati u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje, nego će je vratiti podnositelju uz obrazloženje, osim ako se radi o vjerovniku prioritetne tražbine. Financijska agencija će evidentirati u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje i izvršavati osnove za plaćanje na teret dužnika donesene, samo nakon datuma otvaranja postupka predstečajne nagodbe.

Također je propisano i postupanje Financijske agen-cije u vezi s provedbom ovrhe po računima dužnika pojedinca, pa će u tom slučaju Financijska agencija evidentirati i izvršavati samo osnove za plaćanje koje se odnose na tražbine koje ne proizlaze iz ili nisu povezane s obavljanjem djelatnosti dužnika po-jedinca npr. stambeni krediti.

3. ZaključnoZaključno, zbog navedenoga i otklanjanja određenih dvojbi uočenih u praksi prilikom provedbi postupa-ka predstečajnih nagodbi, donošenjem ove Uredbe otklanjaju se smetnje i nedostaci u navedenim po-stupcima, a koji su u skladu s osnovnim načelima Zakona o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Stoga je predloženo da se odredbe Uredbe primjene i na već pokrenute postupke, ali u kojima nisu poduzete postupovne radnje. Tako će se omo-gućiti nastavak već otvorenih postupaka i rješava-nje vjerovničko-dužničkih odnosa, inancijsko re-strukturiranje dužnika i uspostava njegove likvid-nosti i solventnosti te stvaranje povoljnijih uvjeta za namirenje tražbine vjerovnika.


RAČUNOVODSTVO

Kod izrade proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ključno je pridržavati se propisanih proračunskih klasi ikacija. Autori u tek-stu ukazuju na nepravilnosti u dosadašnjoj primje-ni klasi ikacija, te daju pregled izmjena i dopuna Pravilnika o proračunskim klasi ikacijama (NN, br. 120/13), koje valja uvažiti već u postupku izrade pro-računa za 2014. i projekcija za 2015. i 2016. godinu.

1. UvodMinistarstvo inancija svake godine sastavlja upute za izradu lokalnih proračuna u kojima ključno mje-sto zauzima i metodologija za izradu proračuna, te propisi kojima se ona de inirana. To su: Zakon o pro-računu (NN, br. 87/08 i 136/12) i podzakonski akti kojima se regulira provedba Zakona, ponajprije Pra-vilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11) i Pravilnik o prora-čunskim klasi ikacijama (NN, br. 26/10 i 120/13).

Proračunske klasi ikacije okvir su kojim se iskazuju i sustavno prate prihodi i primici te rashodi i izdaci po nositelju, cilju, namjeni, vrsti, lokaciji i izvoru i-nanciranja. Pravilnikom o proračunskim klasi ika-cijama propisuje se obveza primjene proračunskih klasi ikacija (i sustava brojčanih oznaka i naziva) za sve proračune i proračunske korisnike u procesima planiranja, izvršavanja, računovodstvenog evidenti-ranja i izvještavanja.

Nove Upute za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2014. – 2016. godinu stavljaju naglasak upravo na primjenu proračunskih klasi ikacija, što je potaknu-to analizom primjene organizacijske i programske klasi ikacije u proračunima jedinica za 2013. godinu, koju je napravilo Ministarstvo inancija, kao i pro-mjenama u Pravilniku o proračunskim klasi ikacija-ma. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskim klasi ikacijama objavljen je 27. rujna 2013. godine u Narodnim novinama, br. 120/13, a pregled promjena daje se u nastavku teksta.

* Stjepan Jusup, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH, Zagreb.** Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

2. Primjena programske klasi ikacijeProgramska klasi ikacija prikaz je programa i nji-hovih sastavnih dijelova: aktivnosti i projekata, de-iniranih u skladu s aktima planiranja te ciljevima

i zadaćama proračuna te proračunskih i izvanpro-računskih korisnika. Programska klasi ikacija se do stupanja na snagu izmjena i dopuna Pravilnika o proračunskim klasi ikacijama uspostavljala de i-niranjem glavnih programa, programa te aktivnosti i projekata. Izmjenama i dopunama Pravilnika ukidaju se glavni programi. To znači da se u pro-računu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2014., i projekcijama za 2015. i 2016., koji se dostavljaju na usvajanje pred-stavničkom tijelu ne iskazuju glavni programi, premda se oni za interne potrebe mogu zadržati.

Program je skup neovisnih, usko povezanih aktiv-nosti i projekata usmjerenih ispunjenju zajedničkog cilja. Aktivnost je dio programa za koji nije unapri-jed utvrđeno vrijeme trajanja, a u kojem su plani-rani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrđe-nih programom. Projekt je dio programa za koji je unaprijed de inirano vrijeme trajanja (rok početka i završetka provođenja). Projekt može biti tekući i kapitalni. Tekući projekt ne povećava, a kapitalni povećava vrijednost ne inancijske imovine u bilanci.

Brojčane oznake i nazivi programske klasi ikacije sastoje se od brojčanih oznaka i naziva programa te brojčanih oznaka i naziva njihovih sastavnih di-jelova: aktivnosti i projekata. Na razini jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave upravni odjel za inancije, odnosno jedinstveni upravni odjel jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve dodjeljuje oznake programa i njihovih sastavnih dijelova jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskim korisnicima u njihovoj nadležnosti.

Središnja država (Ministarstvo inancija) ne propi-suje jedinicama lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave i njihovim korisnicima programsku klasi-ikaciju, ali se Pravilnikom obvezuje primjena pro-

pisane strukture programske klasi ikacije i oznaka programa, aktivnosti i tekućeg ili kapitalnog projek-

UDK 657.2Stjepan Jusup *

Ivana Jakir-Bajo **

Primjena organizacijske i programske klasi ikacije kod izrade proračuna JLP(R)S


RAČUNOVODSTVO

ta. Oznaka programa sastoji se od četveroznamen-kaste brojke u rasponu od 1000 do 9999. Brojčana oznaka aktivnosti, tekućeg ili kapitalnog projekta je sedmeroznamenkasta oznaka koja se sastoji od slo-va A, T ili K, i šesteroznamenkastog broja u rasponu od 100001 do 999999.

Zbog uočenih manjkavosti u de iniranju samih pro-grama, kao i neujednačenosti u primjeni, Uputama za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave za razdoblje 2014. – 2016., daje se prijedlog programa, koji je temeljen na naj-boljoj međunarodnoj praksi u de iniranju programa za lokalne i regionalne razine te propisanim nadlež-nostima. To su slijedeći programi:

1. Razvoj civilnog društva 2. Zaštita prava nacionalnih manjina 3. Zaštita i promicanje prava i interesa osoba s in-

validitetom 4. Javna uprava i administracija 5. Organiziranje i provođenje zaštite i spašavanja 6. Razvoj i upravljanje sustava vodoopskrbe, odvo-

dnje i zaštite voda 7. Potpora poljoprivredi 8. Razvoj i sigurnost prometa 9. Održavanje komunalne infrastrukture10. Upravljanje imovinom11. Jačanje gospodarstva12. Visoko obrazovanje13. Poticanje razvoja turizma14. Zaštita okoliša15. Prostorno uređenje i unapređenje stanovanja16. Zaštita, očuvanje i unapređenje zdravlja17. Predškolski odgoj18. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje19. Razvoj sporta i rekreacije20. Promicanje kulture21. Socijalna skrb22. Zdravstvo

Dakle, primjena predloženih programa nije ob-vezna za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Riječ je o preporuci za koju je vrlo vje-rojatno da će u idućim godinama postati i obveza utvrđena Pravilnikom o proračunskim klasi ikaci-jama.

3. Primjena organizacijske klasi ikacijeOrganizacijska klasi ikacija sadrži povezane i me-đusobno usklađene (hijerarhijski i s obzirom na od-

nose prava i odgovornosti) cjeline proračuna i kori-snika proračuna, koje odgovarajućim materijalnim sredstvima ostvaruju postavljene ciljeve. Ovakvim sadržajem organizacijske klasi ikacije jasno ukazu-ju na vezu između ekonomske, programske i organi-zacijske klasi ikacije, u smislu da svaka jedinica ima proračun kojim raspolaže za izvršavanje programa (aktivnosti i projekata), koji su joj određeni i čime ostvaruju postavljene ciljeve.

Organizacijska klasi ikacija uspostavlja se de ini-ranjem razdjela, glava i proračunskih korisnika. Razdjel je de iniran kao organizacijska razina utvr-đena za potrebe planiranja i izvršavanja proračuna, a sastoji se od jedne ili više glava. Status razdjela proračuna jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave može se dodijeliti izvršnom tijelu, predstavničkom tijelu i upravnim tijelima.

Glava je definirana kao organizacijska razina utvrđena za potrebe planiranja i izvršavanja pro-računa, a sastoji se od jednog ili više proračunskih korisnika. Navedena definicija glave izazivala je dvojbe u primjeni, stoga su odredbe Pravil-nika o proračunskim klasifikacijama dopunje-ne tako, da je iznimno, od prethodno navedene definicije, kod jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave čije glave nemaju pro-računske korisnike, glava istovjetna razdje-lu, dok kod onih čije glave imaju proračunske korisnike, jedna od glava može biti istovjetna razdjelu.

Primjer isječka organizacijske klasi ikacije, uspo-stavljenje sukladno odredbama Pravilnika o prora-čunskim klasi ikacijama, daje se u nastavku:

RAZDJEL 003: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNIŠTVOGLAVA 00301: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNIŠTVORAZDJEL 004: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I ŠKOLSTVOGLAVA 00401: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I ŠKOLSTVOGLAVA 00402: DJEČJI VRTIĆ “XY”GLAVA 00403: “DOM MLADIH”GLAVA 00404: OSNOVNE ŠKOLERAZDJEL 005: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRBGLAVA 00501: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRBGLAVA 00502: DJEČJI DOM “XZ”

Proračunski korisnik je treća organizacijska razi-na i pripada samo jednoj glavi razdjela.


RAČUNOVODSTVO

Razdjelima, glavama i proračunskim korisnicima dodjeljuju se brojčane oznake i nazivi, kako je pro-pisano Pravilnikom:

• troznamenkasta brojka za razdjel;• peteroznamenkasta brojka za glavu, s

time da prve tri znamenke označavaju pripadnost razdjelu, a četvrta i peta znamenka označavaju glavu unutar razdjela;

• dvoznamenkaste, troznamenkaste, četveroznamenkaste ili peterozna-menkaste brojke za proračunskog ko-risnika – ove brojčana oznake preu-zimaju se iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika, odno-sno tablice 1. – Popis proračunskih korisnika proračuna jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samou-prave (dostupna na linku: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbe-ni/2012_05_60_1476.html ).

Za naziv razdjela i proračunskog korisni-ka preuzima se točan naziv iz propisa, rješenja ili odgovarajućeg akta. Organi-zacijska klasi ikacija čini kostur prora-čuna i kada se krene u njeno de iniranje trebalo bi voditi računa o unutarnjem ustroju jedinice. Podlogu za formiranje dobre organizacijske klasi ikacije u sva-kom slučaju treba tražiti u odluci o unu-tarnjem ustroju i povezanim aktima.

Ministarstvo inancija provelo je analizu organizacijskih klasi ikacija na uzorku od 71 proračuna jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave. Rezul-tati su pokazali da je samo 24%, odnosno 17 jedinica izradilo organizacijsku klasi ikaciju u skladu s odredbama Pravilnika o proračunskim kla-si ikacijama. Ostalih 76% ili 54 jedinice nije isprav-no primijenilo propisanu organzacijsku klasi ika-ciju, od čega je kod 37 jedinica utvrđeno iznimno nepoznavanje organizacijske, ali i drugih proračun-skih klasi ikacija.

Primjer isječka loše primjene organizacijske, pro-gramske i ekonomske klasi ikacije, daje se u nastav-ku:

Dobro postavljena organizacijska klasi ikacija ko-jom se odražava živuća organizacijska struktura jedinice svakom zainteresiranom građaninu treba pružiti dovoljno informacija o visini sredstava, ko-jom pojedini organizacijski dio upravlja i raspolaže, ali i odgovornoj osobi, koja prestaje biti isključivo rukovodeća osoba za inancije.


RAČUNOVODSTVO

Nepro itne organizacije obvezne su do 21. listopada 2013. godine predati devetomjesečni inancijski iz-vještaj za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2013. Ministarstvo inancija Uputom podsjeća obveznike na navedenu obvezu, čiji se pregled daje ovim tekstom.

1. UvodUputa za izradu i predaju inancijskog izvještaja nepro itnih organizacija za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2013. godine, koju donosi Ministarstvo inancija objavljena je na internetskim stranica-

ma Ministarstva inancija (www.m in.hr) 24. rujna 2013. godine. Navedena Uputa ne donosi ništa novo, već se obveznici podsjećaju na rokove izrade i pre-daje devetomjesečnog inancijskog izvještaja.

Za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka i od 1. si-ječnja do 30. rujna nepro itne organizacije sastav-ljaju skraćeni račun prihoda i rashoda. Skraćeni ra-čun prihoda i rashoda sustavni je pregled prihoda i rashoda, te je predviđen za potrebe statističkog i inancijskog izvještavanja. Uz skraćeni račun priho-

da i rashoda nije potrebno sastavljati bilješke, jer je člankom 65., stavkom 5. Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija (NN, br. 10/08 i 7/09) de-inirano da su bilješke detaljnija razrada i dopuna

podataka iz bilance i računa prihoda i rashoda.

2. Obveznici i rokovi predaje devetomjesečnog inancijskog izvještaja

Za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2013. godine sastavlja se skraćeni račun prihoda i rashoda, koji se predaje Financijskoj agenciji za potrebe Ministarstva inancija i Državnog zavoda za statistiku, u roku od

20 dana od isteka izvještajnog razdoblja. Pod institu-cijom ovlaštenoj za obradu podataka podrazumijeva se Financijska agencija (FINA). Dakle, rok za preda-ju inancijskog izvještaja za razdoblje od 1. siječ-nja do 30. rujna 2013. godine je 21. listopada.

Obrazac: S-PR-RAS-NPF moguće je predati:

• u elektroničkom obliku s ugrađenim kontrolama, koji se može pronaći na internetskim stranicama

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

Ministarstva inancija (www.m in.hr→ Državna riznica→ Računovodstvo→ Nepro itno računov-odstvo→ Financijski izvještaji za nepro itne orga-nizacije s ugrađenim kontrolama) i FINA-e, ili

• putem papirnatih obrazaca.

Uz elektroničku verziju obrasca predaje se i ispis Referentne stranice ovjeren potpisom osobe ovla-štene za zastupanje i pečatom. Zbog pogrešaka koje su moguće pri ručnom unosu podataka iz papirnatih obrazaca u bazu FINE, preporuka je predavati izvje-štaj u elektroničkom obliku.

FINI je potrebno predati inancijski izvještaj za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2013. godine, i onda kada nema prihoda i rashoda u razdoblju izvještavanja pa svi stupci imaju vrijednost 0. Na-pominjemo da nepostojanje prihoda ne znači nužno i nepostojanje rashoda, jer za vođenje računa otvore-nih u bankama nepro itne organizacije primaju raču-ne koje je, bez obzira jesu li plaćeni, potrebno provesti u poslovnim knjigama i na inancijskim izvještajima iskazati rashod. Skraćeni račun prihoda i rashoda čuva se do dana predaje skraćenog računa prihoda i rashoda za devet mjeseci sljedeće godine.

3. Sadržaj Obrasca: S-PR-RAS-NPFU Obrascu: S-PR-RAS-NPF upisuju se sljedeći podaci:

• stupac 1 – broj računa iz računskog plana; • stupac 2 – naziv računa; • stupac 3 – AOP oznaka; • stupac 4 – ostvareno u izvještajnom razdoblju

prethodne godine; • stupac 5 – ostvareno u izvještajnom razdoblju

tekuće godine; • stupac 6 – indeks ostvarenja tekuće godine u od-

nosu na prethodnu godinu (upisuje se cijeli broj bez decimala).

Nepro itne organizacije za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2013. godine popunjavaju sve stupce Obrasca: S-PR-RAS-NPF, uključujući stupac 4 – ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine i stupac 5 – ostvareno u izvještajnom raz-doblju tekuće godine. Ovaj devetomjesečni inancij-ski izvještaj naziva se skraćeni račun prihoda i rasho-da, jer svojim sadržajem podsjeća na račun prihoda

UDK 657.2Ivana Jakir-Bajo *

Devetomjesečni inancijski izvještaji nepro itnih organizacija


RAČUNOVODSTVO

i rashoda kojeg nepro itne organizacije sastavljaju na polugodištu i na kraju godine. Ipak, ovaj izvještaj znatno je kraći, jer ne obuhvaća sve račune računskog plana na razini odjeljka kao račun prihoda i rashoda.

Obrazac: S-PR-RAS-NPF može se podijeliti na če-tiri dijela.

I. Prvim dijelom Obrasca, od AOP 001 do AOP 014, obuhvaćeni su podaci o prihodima i rashodima na drugoj razini računskog plana – razini odjeljka. U ovom dijelu Obrasca uspostavljene su kontrole na:

• AOP 001 Prihodi koji su jednaki zbroju od AOP 002 do AOP 007;

• AOP 008 Rashodi koje su jednaki zbroju od AOP 009 do AOP 014.

II. Drugi dio Obrasca obuhvaća dodatne podatke od AOP 015 do AOP 037. Kao i u Obrascu: PR-RAS-NPF, i ovdje se traže statistički podaci o prosječnom broju radnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja i na osnovi sati rada. Ostali dodatni podaci obuhvaćaju uglavnom podatke o rashodima na tre-ćoj (razini podskupine) ili četvrtoj razini računskog plana (izuzev podatka o ukupnim prihodima po po-sebnim propisima iz proračuna na AOP 017). Kako se u ovom dijelu ne mogu uspostaviti matematičke kontrole između AOP oznaka, uspostavljen je kon-trolni zbroj na AOP 038 na kojem se treba iskazati ukupan zbroj podataka na AOP 015 do AOP 037.

III. Sadržaj trećeg dijela Obrasca, od AOP 039 do AOP 044, ukazuje na činjenicu da je ovaj izvještaj izrađen i za potrebe Državnog zavoda za statistiku, kako bi zamijenio dosadašnji statistički Obrazac: TSI-N. U ovom dijelu od nepro itnih organizacija tra-ži se iskazivanje vrijednosti ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu.

Isječak iz Obrasca: S-PR-RAS-NPF

VRIJEDNOST OSTVARENIH INVESTICIJA U NOVU DUGOTRAJNU IMOVINU AOP

051 Građevinski objekti u pripremi 039052 Postrojenja i oprema u pripremi 040053 Prijevozna sredstva u pripremi 041054 Višegodišnji nasadi i osnovno stado u pripremi 042

055 Ostala nematerijalna proizvedena imovina u pripremi 043

056 Ostala ne inancijska imovina u pripremi 044

Cilj prikupljanja podataka od AOP 039 do AOP 044 je mogućnost obračuna investicija u dugotrajnu imovi-nu u kraćim vremenskim razdobljima, odnosno tro-mjesečjima. Pri tome je važno naglasiti, da se u na-vedene AOP oznake Obrasca: S-PR-RAS-NPF ne unosi stanje dugotrajne imovine na 30. rujna 2013. godine

iskazano na bilančnim kontima od 051 Građevinski objekti u pripremi do 056 Ostala ne inancijska imovi-na u pripremi. Prema obrazloženjima Državnog zavo-da za statistiku pod pojmom: Vrijednost ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu, obuhvaćaju se sve vrste ulaganja u novu imovinu, odnosno u nove kapacitete, kao i ulaganja za proširenje, rekonstruk-ciju i modernizaciju postojećih ili zamjenu zastarje-lih, istrošenih ili slučajnom štetom uništenih kapaci-teta. Ne obuhvaća se redovno i tekuće održavanje, te popravci dugotrajne imovine.

Ostvarenim investicijama u novu dugotrajnu imo-vinu smatraju se nabave od izvođača građevinskih radova, proizvođača opreme, ostvarena ulaganja u vlastitoj režiji, nabavljena dugotrajna imovina bez naknade (humanitarne pomoći i darovi), nabave opreme u trgovini, te nabave imovine od privatnih osoba, odnosno investicijska dobra, koja još nisu bila predmet kupoprodaje između neposrednih ko-risnika tih dobara. Vrijednost investicija u novu du-gotrajnu imovinu iskazuje se po kupovnim cijenama tj. obuhvaća sve transportne troškove, instalacijske troškove, kao i troškove prijenosa vlasništva (na-knade bilježnicima, inženjerima, pravnicima i sl.) i sve poreze, koji se plaćaju na prijenos.

U ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu uključuje se i rabljena oprema nabavljena isključivo u inozemstvu, budući da izravno utječe na porast nacionalnog bogatstva u zemlji. Nabave se smatraju ostvarene u trenutku promjene vlasnika, a kod gra-đevinskih radova nabava je de inirana ugovorom po fazama gradnje, odnosno obračunskim situacijama. Investicije u građevinske objekte obuhvaćaju ulaga-nja u nove građevine visokogradnje, niskogradnje, hidrogradnje i ulaganja u stambene objekte. Investi-cije u novu ostalu materijalnu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju ulaganja u osnovno stado priplodne i radne stoke, pošumljavanja i dugogodišnje nasade, te ulaganja u važnija poboljšanja zemljišta.

Ulaganja u novu nematerijalnu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju ulaganja kao što su ulaganja u rudarska istraživanja, računalne programe, patente, prava, li-cence, književna i umjetnička djela. Podaci obuhva-ćaju i nabavu dugotrajne imovine inancijskim lea-singom. U iskazane podatke ne uključuje se nabava zemljišta, jer se transakcije nabave i prodaje poni-štavaju na razini države.

IV. Četvrti dio Obrasca: S-PR-RAS- NPF prati bi-lančnu poziciju – stanje zaliha na dan 1. siječnja i na dan 30. rujna 2013. godine. Budući da se od AOP 039 do AOP 045 ne mogu uspostaviti matematičke i/ili logičke kontrole, na AOP 046 uspostavljen je kontrolni zbroj.


RAČUNOVODSTVO

Zakon i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost do-nijeli su niz novina za postojeće porezne obveznike, ali i za proračunske subjekte i nepro itne organiza-cije, koje to do sada nisu bili. Promjenom zakonoda-vnog okvira još u 2010. godini, dio je proračunskih korisnika (ustanove u zdravstvu, kulturi, socijal-noj skrbi, obrazovanju) postao obveznikom poreza na dodanu vrijednost za dio djelatnosti, odnosno isporuka koje nisu od javnog interesa, odnosno nisu uključene u porezna oslobođenja. Od 1. srpnja 2013. godine i ministarstva, državni uredi Vlade Republike Hrvatske, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama, ali i gradovi, općine i županije koje se prema Zakonu ne smatraju poduzetnicima, mogu postati porezni obveznici ili osobe registrirane za potrebe poreza na dodanu vrijednost. Uvažavajući ove nove okolnosti, autori-ca sažeto na primjerima prikazuje sheme knjiženja vezane za iskazivanje pretporeza, porezne obveze te samog obračuna i plaćanja porez na dodanu vri-jednost u sustavu proračuna.

1. UvodProračunski kor isnici i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji postaju obveznici po-reza na dodanu vrijednost (dalje u tekstu: PDV), pro-vode knjigovodstvene evidencije obveza za porez na dodanu vrijednost, potraživanja za pretporez i obra-čuna. Računskim planom za proračune i proračunske korisnike već su predviđeni računi na kojima se knji-že obveze i potraživanja za PDV, budući da je dio pro-računskih korisnika već 2010. godine za gospodar-sku djelatnost postao obveznikom PDV-a. Međutim, evidencije kod proračunskih korisnika ovise i o tomu jesu li uključeni u sustav riznice ili pak posluje preko svog poslovnog žiro-računa. Obveza za PDV-e nastaje po obračunskom načelu, dakle bez obzira je li vrijed-nost isporučenih dobara i usluga naplaćen. U tom slu-čaju, nerijetko se sredstva za plaćanje PDV-a osigura-vaju iz drugih raspoloživih izvora inanciranja.

2. Proračunski korisnik u sustavu PDV-aU nastavku se prikazuju različiti slučajevi evidenci-ja, i to na hipotetskom primjeru u kojem je:

* Mladenka Karačić, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH, Za-greb.

• obveznik PDV-a u obračunskom razdoblju iz-dao izlaznih računa za oporezive isporuke, u iznosu od 12.500 kn, od čega je osnovica10.000 kn i PDV 2.500 kn;

• obveznik PDV-a primio u istom obračunskom razdoblju ulaznih računa, u iznosu od 5.000 kn od čega je osnovica 4.000 kn i PDV 1.000 kn. PDV ima pravo u cijelosti iskazati kao pretpo-rez, jer se odnosi na oporezive isporuke;

• obveznik PDV-a u obračunskom razdoblju naplatio prihode u iznosu od 10.000 kn, od čega je osnovica 8.000 kn i PDV 2.000 kn.

2.1. Evidencije kod proračunskog korisnika, koji posluje preko svog računa

Opis Račun Duguje Potražuje1. Izdana IFAObračun prihoda

16615 12.50096615 10.00023921 2.500

2. Primljena UFA 32 4.00012421 1.000

232 5.0003. Naplaćeni prihod 11121 10.000

16615 10.00096615 8.00066151 8.000

4. Plaćanje UFE 232 5.00011121 5.000

5. Obračun PDV-a 23921 2.50012421 1.00023922 1.500

6. Plaćanje PDV-a 23922 1.50011121 1.500

Proračunski korisnik izdani račun evidentira zadu-ženjem računa skupine 16 Potraživanja za prihode poslovanja za bruto iznos, uz odobrenje računa sku-pine 96 Obračunati prihodi poslovanja za osnovicu, te osnovnog računa 23921 Obveze za porez na do-danu vrijednost kod obveznika PDV-a za iznos po-reza na dodanu vrijednost. Naplatu izlaznog računa evidentira zaduženjem računa novčanih sredstava, te odobrenjem računa skupine 16 Potraživanja za prihode poslovanja za bruto iznos. Istovremeno se za iznos osnovice zadužuje račun skupine 96 Obra-čunati prihodi poslovanja, te odobrava račun priho-da iz podskupine 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga.

UDK 657.2Mladenka Karačić *

Računovodstvo PDV-a u sustavu proračuna


RAČUNOVODSTVO

Iznos osnovice preračunava se iz ukupno naplaće-nog bruto iznosa. Primljeni ulazni račun za koji se ostvaruje pravo na odbitak pretporeza proračunski korisnik evidentira zaduženjem računa iz skupine 32 Materijalni rashodi ili razreda 4 Rashodi za naba-vu ne inancijske imovine za iznos osnovice te raču-na 12421 Potraživanje za pretporez kod obveznika PDV-a za iznos PDV-a, uz odobrenje računa podsku-pine 232 Obveze za materijalne rashode odnosno 24 Obveze za nabavu ne inancijske imovine za bruto iznos. Proračunski korisnik ulazni račun evidentira temeljem načela nastanka događaja, bez obzira je li izlazni račun naplaćen. Plaćeni ulazni račun evi-dentira se zaduženjem računa iz podskupine 232 Obveze za materijalne rashode, odnosno 24 Obveze za nabavu ne inancijske imovine te odobrenjem ra-čuna novčanih sredstava.

Po isteku obračunskog razdoblja (mjesečno) radi se obračun PDV-a, što se evidentira zaduženjem ra-čuna 23921 Obveze za porez na dodanu vrijednost kod obveznika PDV-a, za ukupan iznos zaračunat po svim izdanim izlaznim računima u obračunskom razdoblju, te odobrenjem računa 12421 Potraživa-nje za pretporez kod obveznika PDV-a za ukupan iznos pretporeza u svim primljenim ulaznim raču-nima u obračunskom razdoblju, koji se temeljem Za-kona o porezu na dodanu vrijednost može priznati kao pretporez. Ako je obveza veća od pretporeza, za razliku se odobrava račun 23922 Obveze za porez na dodanu vrijednost po obračunu. Plaćanje PDV-a evidentira se zaduženjem računa 23922 Obveze za porez na dodanu vrijednost po obračunu, te odobre-njem računa novčanih sredstava.

Knjiženja se istovjetno provode i u slučajevima kada se pravo na pretporez utvrđuje na temelju akontaci-onog koe icijenta za podjelu pretporeza, s time što je naravno svota iskazanog pretporeza manja, a pore-zna obveza za uplatu razmjerno veća.

2.2. Evidencije kod proračunskog korisnika uključenog u sustav riznice JLP(R)S-a

Opis Račun Duguje Potražuje1.Izdana IFAObračun prihoda

16615 12.50096615 10.00023921 2.500

2. Primljena UFA 32 4.00012421 1.000

232 5.0003. Prihod naplaćen u riznicu

16721 10.00016615 10.00096615 8.00066151 8.000

4. Plaćanje UFE 232 5.00016721 5.000

5. Obračun PDV-a 23921 2.50012421 1.00023922 1.500

6. Plaćanje PDV-a 23922 1.50016721 1.500

Proračunski korisnik koji je uključen u sustav riznice, izdani i primljeni račun evidentira na isti način kao i korisnik, koji posluje preko svog računa. Prihod na-plaćen u riznicu evidentira zaduženjem računa 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun, te odobrenjem računa skupine 16 Potraživanja za prihode poslovanja za bruto iznos. Istovremeno se za iznos osnovice zadužuje račun skupine 96 Obračunati prihodi poslovanja, te odobra-va račun prihoda iz podskupine 661 Prihodi od pro-daje proizvoda i robe te pruženih usluga.

Plaćeni ulazni račun evidentira se zaduženjem ra-čuna iz podskupine 232 Obveze za materijalne ras-hode odnosno 24 Obveze za nabavu ne inancijske imovine te odobrenjem računa 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u pro-račun za bruto iznos ulaznog računa. Obračun PDV-a evidentira na isti način, kao i kod korisnika, koji po-sluje preko svog računa, dok se plaćanje obveze za PDV evidentira zaduženjem računa 23922 Obveze za porez na dodanu vrijednost po obračunu, te odobre-njem računa 16721 Potraživanja za prihode prora-čunskih korisnika uplaćene u proračun.

2.3. Evidencije u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave

Opis Račun Duguje Potražuje1. Naplaćeni prihod 11121 10.000

66151 10.0002. Knjiženje UFE 32 4.000

12421 1.000 232 5.000

3. Plaćanje UFE 232 5.000 11121 5.000

4. Izdana IFAObračun prihoda

16615 12.500 96615 10.00023921 2.500

5. Obračun PDV-a 23921 2.500 12421 1.00023922 1.500

6. Plaćanje PDV-a 23922 1.500 11121 1.500

7. Zatvaranje obračunatog prihoda u riznici

96615 8.000 16615 10.00066151 2.000


RAČUNOVODSTVO

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave evidentira naplaćeni vlastiti prihod prora-čunskog korisnika iz svoje nadležnosti zaduženjem računa novčanih sredstava i odobrenjem računa prihoda iz podskupine 661 Prihodi od prodaje pro-izvoda i robe te pruženih usluga za bruto iznos. Po isteku obračunskog razdoblja proračunski korisnik dostavlja jedinici nalog za preknjiženje temeljem ko-jeg jedinica evidentira obračun prihoda i poreza na dodanu vrijednost, a nakon plaćanja poreza na do-danu vrijednost zatvara obvezu. Na isti način provo-de se evidencije namjenskih prihoda koje ostvaruje proračunski korisnik u sustavu poreza na dodanu vrijednost.

3. JLP(R)S u sustavu PDV-a

3.1. Evidencije kod JLP(R)S koja ima pravo na odbitak pretporeza

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve daje u najam poslovni prostor i ima pravo na od-bitak pretporeza u cijelosti iz ulaznih računa, koji se odnose na troškove tog prostora.


16422 12.50096422 10.00023921 2.500

2. Knjiženje UFE 32 4.00012421 1.000

232 5.0003. Naplaćeni prihod 11111 10.000

16422 10.00096422 8.00064225 8.000

4. Plaćanje UFE 232 5.00011111 5.000

5. Obračun PDV-a 23921 2.50012421 1.00023922 1.500

6. Plaćanje PDV-a 23922 1.50011111 1.500

Knjiženja se istovjetno provode i u slučajevima kada se pravo na pretporez utvrđuje na temelju akontaci-onog koe icijenta za podjelu pretporeza, s time što je naravno svota iskazanog pretporeza manja, a pore-zna obveza za uplatu razmjerno veća.

3.2. Evidencije kod JLP(R)S koja nema pravo na odbitak pretporeza


16422 12.50096422 10.00023921 2.500

2. Knjiženje UFE 32 5.000232 5.000

3. Naplaćeni prihod 11111 10.00016422 10.00096422 8.00064225 8.000

4. Plaćanje UFE 232 5.00011111 5.000

5. Obračun PDV-a 23921 2.50023922 2.500

6. Plaćanje PDV-a 23922 2.50011111 2.500

U Izvještaju o novčanom tijeku u Obrascu: NT, na-plaćeni PDV jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave će se iskazati na poziciji AOP 216 Ostali nespomenuti primici, dok će se plaćeni pretporez po ulaznom računu, iskazati na poziciji AOP 223 Ostali nespomenuti izdaci. Ako je jedinica npr. uređivala poslovni prostor, pa je iznos ulaznih računa u obra-čunskom razdoblju veći od iznosa izdanih računa, a po primljenim računima ima pravo na pretporez, po isteku obračunskog razdoblja ima pravo na povrat pretporeza, kao što je prikazano u tablici u nastavku.


16526 12.50096526 10.00023921 2.500

2. Knjiženje UFE 42231 20.00012421 5.00024223 25.000

3. Naplaćeni prihod 96526 10.00016526 12.50016711 2.500

4. Plaćanje UFE 24223 25.00067111 20.00016711 2.50023954 2.500

5. Obračun PDV-a 23921 2.50012421 5.00012422 2.500

6. Naplaćeni povrat PDV-a

23954 2.50012422 2.500www.tim4pin.hr


JAVNA NABAVA

Izmjenama Zakona o javnoj nabavi u proteklih pet godina postupak pravne zaštite postao je komplek-san pravni postupak za čije je vođenje potrebno speci ično znanje. Obveza dokazivanja pravnog in-teresa te dostavljanja svih dokaza vezanih za doka-zivanje činjenica na kojima se temelji zahtjev žalit-elja približilo je ovaj postupak parničnom postupku. U ovom članku se obrađuje pravna zaštita u sustavu javne nabave, koja je normirana u dijelu IV. ZJN-a, gdje se detaljno obrazlažu obveze i prava žalitelja, naručitelja i odabranog ponuditelja u postupku pred DKOM-om, te se objašnjava pitanje pravnog interesa za ulaganje žalbi i korištenje različitih dokaznih sredstava.

1. Uvod U prethodnom broju časopisa obrađen je instituci-onalni ustroj sustava javne nabave i dana su objaš-njenja o radu i funkcioniranju Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: DKOM ili Državna komisija), koja je osnovana Zako-nom o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka jav-ne nabave (NN, br. 117/03). DKOM predstavlja samo-stalno i nezavisno drugostupanjsko državno tijelo nadležno za rješavanje žalbi u sustavu javne nabave Republike Hrvatske. Ova institucija nadležna je za rješavanje žalbenih postupaka u postupcima javnih nabava, postupcima dodjele koncesija, te u postup-cima dodijeljivanja ugovora u javno-privatnim par-tnerstvima.

Trenutno ustrojstvo DKOM-a normirano je Zakonom o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne na-bave (NN, br. 18/13). Kako bi uspjeli ostvariti svoja prava u postupku pred DKOM-om, potrebno je po-znavati Zakon o javnoj nabavi, niz drugih zakonskih tekstova te upravni i parnični postupak. Žalbeni po-stupak pred Državnom komisijom, koji se vodi pre-ma odredbama ZJN-a predstavlja klasični upravni postupak. Postupak se vodi na hrvatskom jeziku uz uporabu latiničnog pisma.

* Zoran Blažević, dipl. iur., Zagreb.

2. Žalbeni postupak

2.1. Stranke u žalbenom postupku

Pravo na žalbu ima svaka izička osoba, pravna osoba i zajednica izičkih i/ili pravnih osoba, koja ima ili je imala pravni interes za dobivanje odre-đenog ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog spora-zuma ili natječaja1, i koja je pretrpjela ili bi mo-gla pretrpjeti štetu od navodnoga kršenja subjek-tivnih prava. Pravo na žalbu ima i središnje tijelo državne uprave nadležno za sustav javne nabave (Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav jav-ne nabave) i nadležno državno odvjetništvo. Sve osobe koje ostvaruju pravo na ulaganje žalbe u po-stupcima javnih nabava isto mogu ostvariti, samo sukladno uvjetima propisanim u ZJN-u (čl. 138. do 176.).

Pored jasno određenih prava na ulaganje žalbi ZJN jasno u tekstu navodi kako su, osim žalitelja, stran-ke u žalbenom postupku pred Državnom komisijom: naručitelj, odabrani natjecatelj i odabrani ponudi-telj. Navedeno je bitno za cijeli postupak iz razloga, što stranke u postupku imaju ista prava kao i žali-telj, odnosno sukladno načelu kontradiktornosti, imaju se pravo očitovati na sve predložene dokaze u žalbi, te dostaviti vlastite dokaze koji ukazuju na činjenice, koje naručitelju i odabranom ponuditelju idu u prilog.

ZJN-om je točno određeno kako se stranke žalbenog postupka imaju pravo očitovati o zahtjevima i na-vodima druge strane, te predložiti dokaze. Državna komisija svakoj će stranci dostaviti podneske, koji-ma se raspravlja o glavnoj stvari ili predlažu nove činjenice i dokazi. Pored navednih prava, bitno pra-vo stranki je ovlaštenje na izvršenje uvida u žalbeni spis predmeta (otvoren naravno kod DKOM-a) osim onog dijela, koji je u skladu s ZJN-om i posebnim pro-pisima označen tajnim. Stranke ne smiju kopirati, umnažati, reproducirati i fotogra irati podatke iz ponuda drugih ponuditelja i ostale dokumentacije spisa, ali smiju ručno bilježiti podatke iz spisa pred-meta.

1 Dodano u izmjenama i dopunama ZJN-a iz 2013.

UDK 347.2Zoran Blažević *

Postupak i primjeri pravne zaštite u sustavu javne nabave


JAVNA NABAVA

2.2. Prava i obveze naručitelja i odabranog ponuditelja

Naručitelj i odabrani ponuditelj predstavljaju stran-ke u postupku javne nabave. Biti stranka u postupku pravne zaštite u javnoj nabavi znači stjecanje niza prava, ali isto tako i obaveza. ZJN propisuje koje sve obveze naručitelj kao stranka u postupku mora is-puniti. Naručitelj je suklano ZJN-u, obvezan odmah, a najkasnije u roku od pet dana od dana primitka žalbe dostaviti Državnoj komisiji:

• žalbu s podatkom i dokazom o načinu i vremenu dostave,

• odgovor na žalbu s očitovanjem o žalbenom navo-du i o žalbenom zahtjevu,

• dokumentaciju koja se odnosi na postupak javne nabave s popisom priloga,

• podatak o objavi informacije u skladu s člank-om 157., stavkom 1. ili člankom 158., stavkom 6. ZJN-a, ili dokaz o obavještavanju odabranih natje-catelja u skladu s člankom 158., stavkom 1. ZJN-a,

• druge dokaze na okolnosti postojanja pretpo-stavki za donošenje zakonite odluke, radnji, pro-puštanja ili postupka.

Ako naručitelj ne postupi u skladu s člankom 154. ZJN-a, Državna komisija će bez odgađanja pozvati naručitelja na dostavu dokumentacije uz upozore-nje na pravne posljedice, ako to ne učini u roku koji ne smije biti dulji od pet dana. Ukoliko naručitelj ne postupi kako je navedeno, utoliko će Državna komi-sija donijeti odluku bez dokumentacije i očitovanja naručitelja. Prije izmjena ZJN-a iz 2013. godine, u slučaju da naručitelj nije dostavio dokumentaciju Državnoj komisiji, takav postupak bi bio poništen.

Sada je ZJN izmijenjen tako da umjesto poništenja nadmetanja, a u slučaju da naručitelj ne dostavi po-trebnu dokumentaciju, Državna komisija će donijeti odluku. Navedeno znači da Državna komisija više nema obvezu poništavanja postupka u slučaju da naručitelj ne dostavi potrebnu dokumentaciju.

Nadalje, kada je u otvorenom postupku javne naba-ve izjavljena žalba na dokumentaciju za nadmetanje ili izmjenu dokumentacije za nadmetanje, naručitelj je po primitku primjerka žalbe dužan, bez odgađa-nja na isti način i na istim internetskim stranicama na kojima je objavljena osnovna dokumentacija za nadmetanje, objaviti informaciju da je izjavljena žal-ba i da se zaustavlja postupak javne nabave. Ukoli-ko Državna komisija odbije ili odbaci takvu žalbu ili obustavi žalbeni postupak, utoliko je naručitelj ob-vezan objaviti ispravak poziva na nadmetanje i, ako je potrebno, dokumentacije za nadmetanje u kojima određuje novi rok za dostavu ponuda.

Ovaj rok obvezno iznosi najmanje onoliko dana, ko-liko je preostalo od dana izjavljene žalbe do isteka prvotno određenog roka za dostavu ponuda. Ako je potrebno, naručitelj ispravlja i ostale podatke koji su nužni zbog izmjene roka za dostavu ponuda. Na ispravak poziva na nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje žalba nije dopuštena.

Državna komisija bez odgađanja izvješćuje odabra-nog ponuditelja i natjecatelja, ako on postoji u fazi u kojoj je izjavljena žalba, o postojanju žalbenog po-stupka. ZJN-om je određeno da odabrani ponuditelj i natjecatelj može u ostavljenom roku dostaviti Držav-noj komisiji svoje očitovanje na žalbu. Iako zakono-davac ovdje daje mogućnost očitovanja, a ne obvezu na očitovanje, odabrani ponuditelj bi u svakom žal-benom postupku trebao dostaviti detaljno očitovanje na sve žalbene navode. Pogotovo ukoliko se u žalbi ističu navodi, koji se tiču tehničke speci ikacije oda-branog ponuditelja ili prihvatljivosti njegove ponude.

Svakako, činjenica je kako odabrani ponuditelji u pravilu bolje poznaju tehničke speci ikacije za koje dostavljaju ponude od samog naručitelja. Također, odabrani ponuditelj, pored dostavljanja očitovanja, trebao bi dostaviti i dokaze kojima dokazuje činjeni-ce koje ističe u svom očitovanju.

2.3. Ulaganje žalbe

Žalba se izjavljuje Državnoj komisiji u pisanom obli-ku. Zainteresirani gospodarski subjekti žalbu mogu dostaviti Državnoj komisiji neposredno, poštom, kao i elektroničkim putem, ako su za to ostvareni obostrani uvjeti dostavljanja elektroničkih isprava u skladu s propisom o elektroničkom potpisu. Žali-telji moraju obvezno istodobno s dostavljanjem žal-be Državnoj komisiji, jedan primjerak žalbe dostavi-ti i naručitelju. Navedeno predstavlja procesnu pret-postavku, te u slučaju da žalba nije dostavljena i naručitelju, Državna komisija će takvu žalbu od-baciti kao nepravodobnu ne ulazeći u meritum predmeta spora.

Postupak pravne zaštite, pa tako i rokovi za ulaganje žalbe jasno su opisani u dijelu IV. ZJN-a. Rokovi za ulaganje žalbe po novom sustavu određeni su zaseb-no za svaku vrstu postupka javne nabave. U ovom radu kratko opisujemo rokove za ulaganje žalbi u otvorenom postupku javne nabave i pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave. Roko-vi za ulaganje žalbi za sve vrste postupaka javne na-bave de inirani su u člancima od 146. do 153. ZJN-a.

Zasigurno, ulaganjem žalbi po fazama postupka jav-ne nabave, dolazi do unapređenja cijelog sustava te veće sigurnosti naručitelja. Državne komisija više


JAVNA NABAVA

nema mogućnosti poni-štavanja postupaka ex of icio, pa naručitelj kada je prošao određenu fazu u postupku, sa sigurno-šću može planirati sljede-ću fazu. Planiranje može obaviti bez bojazni da bi mu postupak mogao biti poništen. U prethodnom sustavu, kada je bilo mo-guće uložiti žalbu samo na odluku o odabiru, pojedi-ni ponuditelji, koji su znali da je u postupku ili dokumentaciji za nadmetanje načinjen određeni propust nisu tražili od naruči-telja ispravak potencijalne nezakonitosti. Ispravak nezakonitosti tražili su samo u slučaju, da sami nisu mogli dostaviti prihvatljivu ponudu.

Ako su bili u mogućnosti dostaviti prihvatljivu po-nudu, tada naručiteljima nisu ukazivali na propust. Navedenu informaciju su čuvali za žalbeni postupak protiv odluke o odabiru najpovoljnije ponude, u slu-čaju da nisu bili odabrani. Ustrojavanjem žalbenog postupka po fazama, u kojima zainteresirani gospo-darski subjekt gubi pravo na žalbu, ako pravovre-meno ne uloži žalbu, smanjuje se mogućnost zloupo-rabe pravne zaštite u javnoj nabavi.

Zainteresirani gospodarski subjekt u otvorenom po-stupku javne nabave velike vrijednosti, žalbu izjav-ljuje u roku deset dana, a u otvorenom postupku javne nabave male vrijednosti u roku pet dana, i to od dana:

• objave poziva na nadmetanje u odnosu na sadržaj poziva na nadmetanje i dokumentacije za nadme-tanje, te dodatne dokumentacije ako postoji;

• objave izmjene dokumentacije za nadmetanje u odnosu na sadržaj izmjene dokumentacije;

• otvaranja ponuda u odnosu na propuštanje na-ručitelja da odgovori na pravodobno dostavljen zahtjev za objašnjenjem ili izmjenom vezanom uz dokumentaciju za nadmetanje te na2 postupak ot-varanja ponuda;

• primitka odluke o odabiru ili odluke o poništenju u odnosu na postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda odnosno razloge poništenja.

Zainteresirani gospodarski subjekt u pregovarač-kom postupku javne nabave bez prethodne objave, izjavljuje žalbu u roku deset dana, ako se radi o nabavi velike vrijednosti, odnosno u roku pet dana

2 Dodano u izmjenama i dopunama ZJN-a iz 2013.

u postupku nabave male vrijednosti. Rok se poči-nje računati od dana objave prethodne obavijesti o namjeri sklapanja ugovora u odnosu na slučajeve i okolnosti za odabir postupka, dokumentaciju za nadmetanje i moguću dodatnu dokumentaciju, po-stupak pregleda, ocjene i odabira ponuda na koju se sprema uložiti žalba.

Ako naručitelj sukladno člancima 59. i 124. ZJN-a nije objavio prethodnu obavijest o namjeri sklapa-nja ugovora, žalba se izjavljuje u roku deset dana u postupku nabave velike vrijednosti, odnosno u roku pet dana u postupku nabave male vrijednosti. Rok se računa od dana primitka odluke o odabiru ili po-ništenju u odnosu na dokumentaciju za nadmetanje i moguću dodatnu dokumentaciju, postupak pregle-da, ocjene i odabira ponuda odnosno razloge poni-štenja na koju se sprema uložiti žalba.

Ukoliko naručitelj nije objavio prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugovora, utoliko se žalba izjav-ljuje u roku od 30 dana, od dana objave obavijesti o sklopljenom ugovoru u odnosu na slučajeve i okol-nosti za odabir postupka. Ako naručitelj nije objavio prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugovora, te propusti objaviti obavijest o sklopljenom ugovo-ru, žalba se izjavljuje sukladno članku 151. ZJN-a. Za ulaganje žalbi na sve postupke javnih nabava vrijedi pravilo, da žalitelj koji je propustio izjaviti žalbu u određenoj fazi postupka javne nabave (za koji je do-puštena žalba) nema pravo na žalbu u kasnijoj fazi postupka za prethodnu fazu.

3. Mogući žalbeni navodi Sukladno odredbama ZJN-a pravno, na žalbu, ima svaka izička, pravna osoba koja ima ili je imala pravni interes za dobivanje određenog ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma ili natječaja, i koja je pretrpjela ili bi mogla pretrpjeti štetu od navodnog kršenja subjektivnih prava. Znači ponu-ditelji i zainteresirani gospodarski subjekti (dalje u tekstu: žalitelji) mogu u žalbama isticati sve navode u kojima moraju dokazati da su usljed nezakonitog ponašanja naručitelja pretrpjeli određenu štetu, ili bi mogli imati štetu uslijed kršenja njihovih prava od strane naručitelja.

Žalitelji prilikom ulaganja žalbi prvotno moraju pa-ziti na faze žalbenog postupka, kako ne bi izgubili pravo na žalbu. Navedeno je objašnjeno u točki II.3. ovog članka. Prateći faze otvorenog postupka javne nabave, žalitelji mogu isticati žalbene navode veza-no za objave poziva na nadmetanje u odnosu na sa-držaj poziva na nadmetanje i dokumentacije za nad-metanje. Nadalje, žalitelji imaju pravo ulaganja žalbi


JAVNA NABAVA

na objave izmjene dokumentacije za nadmetanje u odnosu na sadržaj izmjene dokumentacije.

Vezano za sadržaj dokumentacije za nadmetanje žalitelji se mogu žaliti na način određivanja tehnič-kih speci ikacija, određivanje dokaza o sposobnosti, kriterija odabira, poštivanje horizontalnih zakona i podzakonskih propisa, koji uređuju određenu dje-latnost i sl. Nadalje, žalitelji se imaju pravo žaliti na postupak otvaranja ponuda, propuštanje naručite-lja da odgovori na pravodobno dostavljen zahtjev za objašnjenjem, ili izmjenom vezanom uz dokumenta-ciju za nadmetanje, porovođenje postupka pregleda ocjena i odabira ponuda.

Na odluku o odabiru najpovoljnije ponude, žalitelji mogu isticati žalbene navode, koji se tiču nedosta-taka u samom postupku pregleda i ocjene ponuda, prihvatljivosti ponude odabranog i drugih ponudite-lja, proglašavanje ponude žalitelja neprihvatljivom.

U vezi s žalbenim navodom na ostale postupke javne nabave, žalitelji mogu osporavati pravo naručitelja na provođenje pregovaračkog postupka javne naba-ve, bez prethodne objave ili na pogrešno provođenje postupka nabave za usluge iz dodatka II.B.

Zaključno, osim navedenih primjera žalitelji imaju pravo žalbe na sve odluke, kojom se odlučuje o poje-dinačnom pravu natjecatelja ili ponuditelja u odno-su na radnje, odluke, postupke i propuštanja radnje naručitelja, koje je naručitelj temeljem ZJN-a trebalo obaviti, odnosno druge radnje kojom je povrijeđeno subjektivno pravo natjecatelja ili ponuditelja. Žalite-lji imaju široki dijapazon mogućnosti ulaganja žalbi, ali navedene žalbene navode potrebno je i dokazati.

Napominjemo da žalitelji prilikom pisanja žalbe ob-vezno moraju dostaviti dokaze za sve tvrdnje koje ističu u žalbi. U suprotnom, Državna komisija odbit će takvu žalbu kao neosnovanu.

4. Dokazivanje pravnog intersa za ulaganje žalbe

Pregledom internetske stranice DKOM-a (www.dkom.hr), uvidom u Upisnik upravnog postupka, gdje se nalaze sve odluke ove institucije, lako je utvrditi da je tijekom 2012./2013. godine veliki broj žalbi odbijen ili odbačen.

Osnovni razlog visokog postotka odbijenih i odba-čenih žalbi uzrokovani su propustima žalitelja, koji prilikom ulaganja žalbi na odluke ili radnje nisu ispravno znali dokazati pravni interes ili dostaviti potrebne dokaze, kojima bi potvrdili činjenice na koje se pozivaju u vlastitoj žalbi. Naravno dio po-stupaka odbačen je zbog nepoznavanja rokova za

ulaganje žalbi, ali za navedeno upućujemo na odred-be ZJN-a članke od 146. do 153., u kojemu su jasno navedeni svi rokovi. Također, potrebno je voditi ra-čuna o ispravnom računanju rokova. Upućujemo na članak 79. do članka 82. Zakon o općem upravnom postupku (NN 47/09), koji na jednostavan način uređuju ovo pitanje.

Međutim, kada govorimo o pravnom interesu žalite-lja ističemo, da je pravni interes nešto što je potreb-ne dokazati u svakom zasebnom žalbenom postup-ku u sustavu javne nabave. U članku 141. ZJN-a ja-sno je regulirano kako žalitelj u žalbi mora dokazati pravni interes za ulaganje žalbe. Iako je u ZJN-u iz 2012. jasno određeno, kako postupak pred DKOM-om predstavlja klasični upravni postupak, pitanje pravnog interesa bliže je parničnom postupku.

U najširem smislu pravni interes ostvaruje stranka, koja očekuje pravnu korist od postupka pravne za-štite i ne može je ostvariti ni na koji drugi način. Od-bacivanje žalbe uslijed nedostatka pravnog interesa događa se u postupcima, kada žaliteljev žalbeni za-htjev i da je osnovan, žalitelju od uspjeha u postupku ne bi donio pravnu korist veću od one koju već ima ili bi istu mogao na drugačiji način ostvariti. Stoga je žalitelj dokazao pravni interes samo, ako može očekivati zakonitu korist od usvajanja žalbenog za-htjeva.

Otvaranjem pitanja pravnog interesa u sustavu pravne zaštite u javnoj nabavi, došlo je do potrebe da u pripremi svakog žalbenog postupka, obvezno tre-ba biti uključena osoba pravne struke ili osoba koja poznaje pravo. Različite vrste dokaznih sredstava, pisanje nomotehnički ispravnih očitovanja zahtije-vaju visoko znanje važećih zakona i podzakonskih propisa, kao i prakse u odlučivanju DKOM-a. Javna nabava predstavlja kompleksno područije koje ne obuhvaća samo ZJN, koji je istina njegov najbitniji dio, ali za provesti postupak javne nabave potreb-no je poznavati sve važeće zakonske i podzakon-ske propise vezane za robu, radove ili usluge koji su predmet nabave.

Npr., u nabavi građevinskih radova postoji veliki broj dodatnih zakonskih tekstova, koji uređuju po-dručije građevine, a čije tekstove osobe zaposlene od strane naručitelja u sustavu javne nabave mora-ju poznavati. Isto vrijedi i kod nabave niza drugih usluga i roba, gdje je potrebno poznavati speci ične propise,koji normiraju takvu djelatnost.

Koliko je bitno poznavanja načina dokazivanja prav-nog interesa svjedoči primjer iz prakse, gdje je po-nuditelj koji je bio treći po cijeni izjavio žalbu (kri-terij za odabir ponuda bio je najniža cijena). Ponuda


JAVNA NABAVA

ponuditelja proglašena je neprihvatljivom, te je ulo-žio žalbu na odluku o odabiru najpovoljnije ponude. Ponuditelj je u žalbi naveo, kako je ponuda odabra-nog ponuditelja neprihvatljiva i za takvu tvrdnju do-stavio je konkretne dokaze. Pitanje je, hoće li uspjeti u žalbi, kao što je prethodno navedeno, ne ovisi više samo o dokazima, koji je žalitelj dostavio, već i o do-kazivanju pravnog interesa.

U konkretnom slučaju ponuditelj nije dokazao svoj pravni interes zato što nije osporio da je naručitelj njegovu ponudu nezakonito proglasio neprihvatlji-vom. U ovom slučaju ponuditelj je prihvatio odluku da je njegova ponuda neprihvatljiva, ali je tražio da se i ponuda odabranog ponuditelja i drugorangira-nog proglase neprihvatljivom. DKOM u svojoj odluci kojom odbacuje žalbu, zbog nedostatka pravnog in-teresa, ispravno se poziva da ponuditelj nije doka-zao pravni interes. Ponuditelj da bi dokazao pravni interes, mora dokazati povredu vlastitog prava, te korist koju bi mogao steći uspješnim vođenjem žal-benog postupka.

Ovo znači, da u konkretnom slučaju, čak i da DKOM usvoji žalbu ponuditelja, isti ne bi mogao biti oda-bran kao najpovoljniji ponuditelj, zato što je sam prihvatio da je njegova ponuda zakonito proglaše-na neprihvatljivom. Ponuditelj se u svojoj žalbi prvo morao pozvati, da je naručitelj njegovu ponudu ne-zakonito proglasio neprihvatljivom, pa tek onda os-poravati prihvatljivost ostalih ponuditelja. Navede-no je vidljivo u predmetnoj odluci DKOM-a3.

Sljedeći primjer iz prakse dovodi do sličnog zaključ-ka. Ponuditelj, čija je ponuda bila treća po cijeni, uložio je žalbu na odluku o odabiru. U ovom sluča-ju u odnosu na prethodni slučaj imamo ponuditelja, koji smatra da je dostavio prihvatljivu ponudu, te se poziva da naručitelj nije dobro proveo postupak pregleda i ocjene ponuda. Za dokazivanje pravnog interesa postavlja se pitanje – može li ponuditelj, ako uspije u žalbenom postupku, dobiti ugovor? Do-bivanje ugovora u sustavu javne nabave predstavlja osnovni pravni interes za sudjelovanje svih trgova-čih društava u ovim postupcima.

Budući da su trgovačka društva osnovana radi stje-canja prihoda, a prihode u sustavu javne nabave trgovačko društvo može ostvariti isključivo, ako bude odabrano kao najpovoljniji ponuditelj. Dakle, ponuditelji moraju dokazati da mogu biti odabrani kao najpovoljniji ponuditlji. Stoga, u ovom postupku ponuditelj nije dokazao da može dobiti ugovor (od-

3 Odluka DKOM-a, klasa: UP/II-034-02/13-01/914 od 11. lipnja 2013.

nosno, učinio ga vjerovatnim) jer nije tražio i pro-glašenje ponude drugog najpovoljnijeg ponuditelja, neprihvatljivom.

Samo ukoliko su ponude odabranog ponuditelja i ponuda drugorangiranog ponuditelja proglašene neprihvatljivima, utoliko tada trećerangirani ponu-ditelj može dobiti taj ugovor. U ovom slučaju, čak i da ponuditelj uspije sa svojim žalbenim navodima, i po-nuda odabranog ponuditelja bude proglašena nepri-hvatljivom, bila bi odabrana drugorangirana ponu-da. Navedeni stav obrazložen je u rješenju DKOM-a4.

5. Naknade za pokretanje žalbenog postupka.

Žalitelj je prilikom ulaganja žalbe Državnoj komisiji, obvezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka. Naknada za pokretanje žalbenog postup-ka uplaćuje se u korist državnog proračuna Republi-ke Hrvatske. Kako bi se smanjila mogućnost ulaga-nja žalbi od tzv. profesionalnih žalitelja, povećana je naknada za ulaganje žalbi na način, da je povezana sa procijenjenom vrijednosti nabave. Logika ovog sustava naknada preuzeta je iz modela javnih naba-va SR Njemačke, gdje se za veće vrijednosti postup-ka javne nabave, plaća viša naknada.

Naknada za pokretanje žalbenog postupka iznosi:

• 3.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave do 500.000,00 kuna;

• 4.500,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave jednaku ili veću od 500.000,00 do 1.000.000,00 kuna;

• 9.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave jednaku ili veću od 1.000.000,00 do 3.000.000,00 kuna;

• 15.000.00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave jednaku ili veću od 3.000.000,00 do 5.000.000,00 kuna;

• 21.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave jednaku ili veću od 5.000.000,00 do 10.000.000,00 kuna;

• 27.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost na-bave jednaku ili veću od 10.000.000,00 kuna do 30.000.000,00 kuna;

• jednog promila procijenjene vrijednosti nabave za procijenjenu vrijednost nabave jednaku ili veću od 30.000.000,00 kuna, ali ne više od 100.000,00 kuna.

Međutima, ako procijenjena vrijednost nabave nije poznata u trenutku izjavljivanja žalbe Državnoj ko-

4 Rješenje DKOM-a; Klasa: UP/II-034-02/13-01/972 od 26. lipnja 2013. godine


JAVNA NABAVA

misiji ili nije objavljena, naknada za pokretanje žalbe-nog postupka se plaća u iznosu od 3.000,00 kuna. Dr-žavna komisija pozvat će žalitelja na plaćanje razlike naknade u određenom roku, ako se tijekom žalbenog postupka utvrdi da je naknada plaćena u nedostat-nom iznosu. Ako zainteresirani gospodarski subjekt žalbu izjavljuje na odluku o odabiru ili poništenju za jednu ili više grupa predmeta nabave, naknada iznosi trećinu propisane naknade kako je prethodno nave-deno, za svaku grupu predmeta nabave, ali ukupno ne više od prethodno navedenih iznosa.

Napominjemo kako će Državna komisija, na temelju dostavljenog dokaza o plaćanju naknade obvezno učiniti provjeru izvršenje uplate naknade za pokre-tanje žalbenog postupka na računu državnog prora-čuna. Ako Državna komisija nakon zaprimanja žalbe utvrdi da dokaz o plaćanju naknade nije dostavljen uz žalbu, ili provjerom ne može utvrditi da je nakna-da plaćena u propisanom iznosu, pozvat će žalite-lja na uplatu naknade i dostavu dokaza o plaćanju naknade u roku, koji ne smije biti duži od pet dana. Ako žalitelj ne postupi u skladu s pozivom Državne komisije, žalba će se odbaciti kao neuredna. Središ-nje tijelo državne uprave nadležno za sustav javne nabave i nadležno državno odvjetništvo oslobođeni su plaćanja naknade za ulaganje žalbe.

Povećanje naknade za ulaganje žalbe predstavlja rizik za poslovanje naručitelja. Iako u žalbenom postupku svaka stranka prethodno snosi troškove uzrokovane svojim radnjama, u žalbenom postup-ku Državna komisija odlučuje o troškovima žalbe-nog postupka, određuje tko snosi troškove žalbenog postupka i njihov iznos, te kome se i u kojem roku moraju platiti. Stranka na čiju je štetu žalbeni postu-pak okončan, dužna je protivnoj stranci nadoknaditi opravdane troškove, koji su joj nastali sudjelova-njem u žalbenom postupku.

U slučaju da je riječ o nabavama velike vrijednosti, naručitelji sada imaju obvezu nadoknade višestru-ko većih troškova žaliteljim,a nego što je to bilo po

prethodnom ZJN-u. Također, žalitelj koji je uspio u sporu, ima sada pravo i na naknadu odvjetničkih troškova. Naravno, u slučaju odustajanja od žalbe, odbijanja ili odbacivanja žalbe, žalitelj nema pravo na naknadu troškova žalbenog postupka (naknada za žalbu i odvjetnički troškovi). Državna komisija može odlučiti da u slučaju djelomičnog usvajanja žalbe, svaka stranka snosi svoje troškove, da se troškovi žalbenog postupka podijele na jednake di-jelove ili da se podijele razmjerno usvajanju žalbe. Državna komisija će dalje, u slučaju usvajanja žalbe, svojom odlukom naložiti naručitelju plaćanje troš-kova žalbenog postupka žalitelju u roku od 8 dana od dana primitka odluke Državne komisije.

Ukoliko žalba ne sadrži zahtjev za naknadom troš-kova žalbenog postupka, koji mora biti određen i do-stavljen Državnoj komisiji prije donošenja meritor-ne odluke, utoliko Državna komisija neće dosuditi naknadu troškova žalitelju, pa čak niti kada žalitelj u cijelosti uspije sa žalbenim navodima. Stoga, po-trebno je jasno de inirati žalbeni zahtjev i zahtjev za povrat troškova žalbenog postupka.

6. Dokazni postupak pred DKOM-omStranke u žalbenom postupku pred DKOM-om su žalitelj, naručitelj i odabrani ponuditelj/natjecatelj. Sve navedene stranke u postupku imaju mogućnost dostavljanja dokaza u konkretnom žalbenom po-stupku, u kojima nastoje DKOM uvjeriti u istinitost činjenica na kojima temelje svoje tvrdnje i stavove.

Žalitelj koji je u žalbi uspio dokazati pravni interes, sada ulazi u drugi krug postupka pravne zaštite u kojemu je obvezan, ako želi uspjeti u postupku, do-kazati vlastite žalbene navode koristeći dostupna dokazna sredstva. Sukladno članku 143. ZJN-a ža-litelj je obvezan dokazati postojanje postupovnih pretpostavki za ulaganje žalbe, te povredu postup-ka i/ili materijalnog prava.

Dokazivanje predstavlja niz procesnih radnji, koje se sastoje u predlaganju, izboru, prikupljanju, ispi-tivanju i ocijenjivanju dokaznih sredstava radi utvr-đivanja istinitosti tvrdnji stranaka u žalbenom po-stupku i pretpostavki tijela nadležnog za meritorno odlučivanje o činjenicama, koje su bitne za primjenu prava. Dokazna sredstva ili dokazi predstavljaju sve ono iz čega se čulnim zapažanjem crpe saznanje o isnitnitosti tvrdnji o postojanju ili nepostojanju či-njenica, koje su predmet dokazivanja. Dokazna sred-stva mogu biti: svjedoci, vještaci, tumnači, stranke, isprave i predmeti te uviđaji5.

5 Građansko parnično procesno pravo, Siniša Triva i Mihajlo Dika, Narodne novine, 2004.


JAVNA NABAVA

Žalitelj prilikom ulaganja žalbe obvezan je dosta-viti dokaze, prema članku 159. ZJN-a. Međutim, naručitelj i odabrani ponuditelj, također bi trebali dokazati svoje tvrdnje, u suprotnom je veća šansa da će izgubiti predmetni spor. Ovisno o kvaliteti do-kaznih sredstava koja koristi žalitelj, naručitelji ili odabrani ponuditelj da bi pojačali vlastite položaje u žalbenom postupku, trebali bi dostaviti dokazna sredstva iste jačine kao i žalitelj, ili minimalno ja-sno i razgovjetno odgovoriti na sve žalbene navode i dostavljene dokaze od strane žalitelja. Dok odabra-ni ponuditelj zakonski nije obvezan dostavljati bilo kakve dokaze, naručitelj je suklando ZJN-u članku 143., stavku 3., obvezan dokazati postojanje činje-nica i okolnosti na kojima temelji vlastite odluke i radnje, koji su predmet žalbenog postupka.

Žalbeni postupak pred DKOM-om predstavlja kla-sični inter partes postupak, gdje sukladno načelu kontradiktornosti, svaka stranka u postupku ima pravo iznijeti sve dokaze i tvrdnje, koje joj idu u korist. Imajući u vidu kako DKOM ne pristaje na za-htjeve žalitelja za održavanjem usmenih rasprava, jedina komunikacija od strane stranaka u postup-ku prema DKOM-u predstavljaju podnesci, koji se šalju pisanim putem. Iako je ZJN-om određena mo-gućnost, da DKOM održava javna ročišta sukladno zahtjevima stranaka, DKOM do sada nije održao niti jedno ročište.

Mogućnost održavanja usmene rasprave predviđe-na je Zakonom o javnoj nabavi, upravo zbog razjaš-njenja činjeničnog stanja ili pravnog pitanja u žalbe-nom postupku, te iz aspekta svrhovitosti postojanja navedene odredbe u Zakonu o javnoj nabavi, postav-lja se pitanje o opravdanosti izbjegavanja usmenih rasprava od strane DKOM-a. Sama usmena rasprava predstavlja radnju u žalbenom postupku, gdje u toč-no određenom vremenu DKOM održava neku pro-cesnu radnju uz sudjelovanje stranaka i drugih uče-snika u žalbenom postupku. Usmena rasprava, omo-gućava susret DKOM-a i stranaka, čime se poštuju načela javnosti, kontradiktornosti i neposrednosti. U pravnoj tradiciji usmene rasprave predstavljaju najvažniji izvor saznanja o činjenicama u nekom po-stupku, koje mogu biti dostupne tijelu, koje je nad-ležno za donošenje meritorne odluke.

Budući da DKOM ne održava usmene rasprave, stranke u postupku u svojim pismenim podnescima moraju DKOM-u na jasan i koncizan način obrazlo-žiti sve činjenice i dokaze, koji tim strankama idu u korist. Ovdje je bitno istaknuti kako su uslijed sma-njenja ovlasti DKOM-a, odnosno ex o icio jurisdikcije, pisani podnesci upućeni DKOM-u, postali glavni ala-ti za dobivanje žalbenog postupka.

Prije stupanja na snagu važećeg ZJN-a, DKOM je imao ovlasti i obvezu utvrđivanja povreda žalbenog postupka, izvan opsega dostavljenih žalbenih navo-da i dokaza, te je navedeno morao učiniti u svakom postupku po službenoj dužnosti. Iz ovog razloga u nizu žalbenih postupaka, žalbeni navodi i dostavlje-ni dokazi su proglašavani neosnovanim, ali je sve-jedno postupak javne nabave ili odluke o odabiru poništen, jer je DKOM po službenoj dužnosti utvrdio neke povrede postupka.

Izmjenama ZJN-a znatno su smanjene ovlasti Držav-ne komisije vezano za bitne povrede odredba po-stupka javne nabave. Bitna povreda postupka javne nabave, predstavlja neprimjenjivanje ili nepravilno neprimjenjivanje neke odredbe izvora prava. Među-tim, osim što sama povreda mora imati utjecaj na zakonitost postupka javne nabave, mora biti ispu-njen i uvjet da žalitelj, u trenutku ulaganja žalbe, nije znao niti je mogao znati za bitnu povredu postupka. Bitna povreda i dopuštenje DKOM-u da djeluje po službenoj dužnosti, postoji samo uz pretpostavku kumulativno ispunjena dva prethodna uvjeta.

Budući da u žalbenom postupku vrijedi pravilo, ignorantia iuris non excusat, ignorantia iurs nocet6, presumira se da žalitelji poznaju sve pravne propise, koji se primijenjuju u trenutku ulaganja žalbe. Žali-telju bi veoma teško bilo dokazati, da neku činjenicu nije znao niti je mogao znati u trenutku ulaganja žal-be. Stoga je očito, kako su ovlasti DKOM-a vezano za utvrđivanje nepravilnosti u postupku po službenoj dužnosti, znatno smanjene.

Razvidno je da DKOM skoro pa više i nema dopu-štenje utvrđivanja nepravilnosti po službenoj duž-nosti, pa pitanja dokaza i kvalitetnih obrazloženja u žalbama, te odgovorima na žalbe dodatno dobivaju na snazi. Dokazi dostavljeni u žalbenim postupci-ma sada predstavljaju osnovne izvore informacija potrebnih DKOM-u za donošenje meritorne odluke. Primjer dokaza dostavljenog od strane žalitelja u predmetnom postupku, predstavlja ispravan način pripreme žalbenog postupka.

Žalitelj je tvrdio u žalbi, kako je ponuda odabranog ponuditelja morala biti proglašena neprihvatljivom, jer je odabrani ponuditelj imao profesionalni pro-pust. Žalitelj je u žalbi kao dokaz za navedeno dosta-vio presliku rješenje Agencije za zaštitu tržišnog na-tjecanja i presliku presude Visokog Upravnog suda. Navedenim dokazima žalitelj je dokazao kako su či-njenice na koje je upozoravao u vlastitoj žalbi točne7.

6 Nepoznavanje prava ne ispričava, nepoznavanje prava škodi. 7 Rješenje DKOM-a klasa: UP/II-034-02/13-01/904 od 12. srp-nja 2013.


JAVNA NABAVA

7. Sudska zaštita protiv odluka DKOM-aStranka u žalbenom postupku koja je nezadovoljna odlukom DKOM-a, te smatra kako je oštećena ta-kvom odlukom ima pravo protiv odluke Državne komisije pokrenuti upravni spor pred nadlež-nim up ravnim sudom.

Postupak po upravnoj tužbi u predmetu javne na-bave žurne je naravi. Upravni sud poštuje odredbu o žurnoj naravi upravnih sporova iz domene javne nabave. Upravni sud u slučaju usvajanja tužbenog za-htjeva, poništava odluku o odabiru Državne komisije, u dijelu u kojoj je zahvaćana nepravilnim odlučiva-njem, te vraća postupak na ponovno donošenje odlu-ke Državnoj komisiji. Upravni sud u slučaju utvrđenja nepravilnosti u odluci DKOM-a, u pravilu nikada ne donosi odluke o žalbenom predmetu, već isključivo poništava odluke tijela, koje je donijelo spornu odlu-ku i vraća postupak na ponovno odlučivanje.

Problematičan aspekt upravno-sudske zaštite u jav-noj nabavi pred Upravnim sudom ogleda se u činjeni-ci da su odluke Državne komisije konačne. Navede-no znači, kada DKOM odbije žalbu žalitelja, odluka o odabiru postaje konačna, te se ostvaruju pretpostav-ke na potpisivanje ugovora o javnoj nabavi. U slučaju kada nezadovoljni žalitelj u postupku pred Državnom komisijom, na odluku o odbijanju njegove žalbe ulo-ži tužbu Upravnom sudu, ugovor o javnoj nabavi već može biti sklopljen. Ako Upravni sud uvaži tužbu žali-telja, do donošenja presude Upravnog suda, ugovor o javnoj nabavi većinom je konzumiran. Navedeno do-vodi do zaključka, da je mogućnost žalitelja za zašti-tom pred Upravnim sudom, samo međukorak prema tužbi za naknadu štete.

Pored prava na pokretanje upravnog spora, svaka osoba koja je pretrpjela štetu zbog povreda ZJN-a, ima mogućnost traženja naknade štete pred nadlež-nim sudom prema općim propisima o naknadi štete. Navedeno znači, klasična parnica za naknadu štete pred građanskim sudom prvog stupnja.

8. Presude Europskog suda pravde, kao izvor informacija korisnih za stranke u postupku pravne zaštite.

Europski sud pravde u Luxembourgu najviša je in-stanca sudske vlasti u Europskoj uniji. Osnivanje ovog suda te njegova nadležnost normirana je u Ugovoru o osnovanju Europske zajednice. Upravo ovaj sud tije-kom dugogodišnje povijesti pregovora oko osnivanja Europske unije kakvu danas poznajemo, interpetirao je direktive EU-a na način, kojima je zagovarao zajed-ničko tržište. Osnovni zadaci Europskog suda pravde, koji su utvrđeni europskim pravom obuhvaćaju: in-terpretaciju osnivačkih ugovora, interpertaciju aka-ta EU-a i Europske središnje banke, te interpretaciju propisa koje donose tijela EU-a.

Upravo ova zadnja nadležnost daje pravo Europskom sudu pravde da interpretira usklađenost nacionalnih zakonodavstava s europskim direktivama na podru-čiju javne nabave. Presude koje Europski sud pravde donosi na područiju javne nabave, razlikuju se od presuda sudova Republike Hrvatske. Međutim, obra-zloženja ovih presuda važan su izvor pravne prakse i predstavljaju common law Europske unije.

Presude Europskog suda pravde dostupne su na internetskim stranicima8 i imaju višestruku primijenu u Republici Hrvatskoj od trenukta ulaska u EU. Neke presude Europskog suda pravde nalaze se na internetskoj stranici DKOM-a9, te mogu pomoći da bi se shvatila važnost ovog pravnog izvo-ra. Naručitelji i ponuditelji u žalbenom postupku, pozivajući se na presude Europskog suda pravde, koje u istovjetnim slučajevima obrazlažu određenu odluku – onako kako odgovara strani koja se poziva na odluku, ostvaruju prednost u dokaznom postup-ku, i to na bolji način, nego da se pozivaju na pravnu praksu DKOM-a ili Upravnog suda.

Temeljna razlika je da pravna praksa Europskog suda pravde predstavlja praksu najviše instance sudske vla-sti u EU, te je obvezujuća za sve sudske postupke u Re-publici Hrvatskoj. Pravna praksa Europskog suda prav-de je novina, koja može donijeti prednosti pravnim su-bjektima, koji se istom znaju koristiti. Pravno shvaćanje Europskog suda pravde obvezujuće je za DKOM.

9. Pretpostavke za uspješno vođenje postupka pravne zaštite

Praksa DKOM-a učestalo se mijenja, kako se mije-njaju i zakonski te podzakonski tekstovi, koji ure-đuju određeno područje. Razlog promijene prakse

8 Izvor podataka: http://eur-lex.europa.eu/en/index.htm.9 Izvor podataka: http://www.dkom.hr/default.aspx?id=69.


JAVNA NABAVA

DKOM-a nisu samo učestale promjene zakonskih tekstova, već i pravna praksa Upravnog suda Repu-blike Hrvatske. Odluke DKOM-a su konačne, što zna-či da su izvršne i obvezne za sve stranke u postupku. Međutim, odluke DKOM-a nisu pravomoćne, na njih je također, moguće uložiti tužbu pred Upravnim su-dom Republike Hrvatske.

U slučaju da Upravni sud poništi odluku DKOM-a, te vrati na ponovno odlučivanje, DKOM je obvezan pri-hvatiti pravni stav Upravnog suda. Također, u budućim istovrsnim postupcima DKOM je obvezan poštivati pravni stav Upravnog suda. Državna komsija također mora poštivati pravna stajališta zauzeta u prethodnim žalbenim postupcima, neovisno o tome da li svaki žal-beni postupak predstavlja zasebni postupak.

Upravo poznavanje ove pravne prakse, predstavlja važan izvor informacija naručiteljima i ponuditelji-ma, kada sudjeluju u žalbenom postupku pred DKOM-om. Za žalitelje bitne su informacije vezane za doka-ze, koji se izvode pred DKOM-om, tako da se iz pret-hodnih rješenja DKOM-a mogu utvrditi koje dokaze DKOM prihvaća kao relevantne, a koje ne prihvaća. Sada kada su troškovi žalbenog postupka višestruko povećani, ne samo zbog povišenja nakande za ulaga-nje žalbe, već i uslijed naknade odvjetničkih troškova žalitelju u slučaju uspjeha u žalbenom postupku, ovaj postupak je potrebno voditi s povećanom pažnjom.

Uvidom u praksu DKOM-a lako je utvrditi, da se žal-benim postupcima dosuđuju i troškovi, koji su veći od 180.000,00 kuna 10. U predmetnom postupku pravne zaštite jedino što je sporno, bila je dopuštena starost dokaza o sposobnosti. Uslijed pogreške koju je naručitelj napravio, ne samo da dolazi do kaš-njenja u postupku javne nabave, već će naručitelj u ovom postupku biti obvezan platiti visoku naknadu na ime troškova žalbenog postupka.

Također, naručitelji prilikom provođenja postupaka javne nabave uvidom u pravnu praksu DKOM-a, lako mogu vidjeti da li se predstavnici privatnog sektora učestalo žale na postupke javnih nabava, koji upra-vo provodi naručitelj. Ukoliko žalitelji ulažu veći broj žalbi na takve predmete nabave, utoliko naru-čitelji u vlastiti vremenski plan provođenja takvog postupka, moraju ukalkulurati i vrijeme potrebno za pravnu zaštitu. Tijekom 2011. godine prosječno trajanje žalbenog postupka pred DKOM-om iznosilo je 63 kalendarska dana11.

Kako bi uspjeli u žalbenom postupku ponuditelji pr-venstveno moraju znati kvalitetno napisati i obra-zložiti žalbu. Ponuditelji u sustavu javne nabave,

10 Rješenje DKOM-a klasa: UP/II-034-02/13-01/885 od 8. srp-nja 2013. 11 Izvor podataka: www.dkom.hr .

prilikom pisanja žalbe moraju jasno opisati postu-pak javne nabave do trenutka, kada je došlo do po-vrede odredaba ZJN-a od strane naručitelja. Sljedeći korak predstavlja opisivanje povrede postupka jav-ne nabave počinjene od strane naručitelja.

Žalitelj ovdje treba jasno povezati postupak javne nabave i povredu, koja je u postupku nastala, sa za-konskom odredbom ZJN-a ili drugog zakonskog pro-pisa, temeljem kojeg takvo postupanje naručitelja predstavlja nezakoniti čin. Pored navedenog žalitelji trebaju dostaviti i dokaze kojima dokazuje kako je njegova tvrdnja o navedenim okolnostima ispravna i točna. Dokazi, kako je već navedeno mogu biti svi dokumenti i isprave, kojima žalitelji mogu dokazati okolnosti na koje se pozivaju.

Naravno da žalitelji moraju uz žalbu dostaviti i dokaz o uplati nakande za pokretanje žalbenog postupka, do-kazati sve procesne pretpostavke i pravni interes. Za kraj, žalitelji moraju jasno de inirati žalbeni zahtjev, kako bi imali pravo ostvariti naknadu troškova žalbe-nog postupka. Ako žalitelji samo djelomično uspiju u žalbenom postupku, odnosno ostvare samo dio žalbe-nih traženja, tada DKOM utvrđuje, da je žalba djelomič-no osnovana, te ne dosuđuju žalitelju trošak žalbenog postupka12. U predmetnom slučaju žalitelj je tražio proglašenje ponude odabranog ponuditelja neprihvat-ljivom, te odabir ponude žalitelja kao najpovoljnije.

DKOM nikada ne koristi pravo, da umjesto naruči-telja donese odluku o odabiru najpovoljnije ponude, već samo poništava postupak javne nabave u dijelu u kojemu je zahvaćen nezakonitošću i vraća naruči-telju na ponavljanje postupka. Stoga, u ovakvom slu-čaju DKOM, odbija žalbene troškove, uz obrazloženje kako je žalba djelomično osnovana.

Zaključno, da bi žalitelj uspio u žalbi potrebno je da dokaže procesne pretpostavke, plati nakandu za po-kretanje žalbenog postupka i o navedenom dostavi dokaz, dokaže pravni interes, dostavi potrebne do-kaze o činjenicama, koje navodi u žalbi te ih dodat-no obrazloži. Naručitelji i odabrani ponuditelj, kao stranke u postupku, u odgovoru na žalbu obvezno moraju dostaviti očitovanje na sve žalbene navode, te protudokaze ukoliko ih imaju.

Ukoliko naručitelji ne obrazlože vlastita stajališta te dostave dokaze kojima dokazuju istinitost vlastitih tvrdnji, utoliko je velika mogućnost, da će izgubi-ti žalbeni postupak. Postupak pravne zaštite pred DKOM-om, po svojoj se kompleksnosti približio par-ničnom postupku, te je stoga potrebno pažljivo pri-premati sve podneske, koji se tiču ovog postupka i ispravno odabrati koje dokaza je potrebno dostaviti.

12 Rješenje DKOM-a, klasa: UP/II-034-02/13-01/904 od 12. srpnja 2013.


JAVNA NABAVA

Zelena nabava je proces kojim naručitelji nabavljaju robe, radove i/ili usluge koje u usporedbi s predme-tima nabave, koje obično nabavljaju, imaju tijekom svog životnog vijeka manji utjecaj na okoliš i/ili bolje funkcionalnosti. Zelena nabava može biti glavni po-kretač inovacija, potičući razvoj industrije na proi-zvodnju zelenih proizvoda i usluga, posebice u sekto-rima, gdje javni sektor zauzima velik udio (izgradnja, zdravstvene usluge, javni prijevoz i sl.). Također, uzi-majući cjelokupni životni ciklus troškova ugovora, osim nabavne cijene, ostvaruju se i inancijske ušte-de. Zelena nabava je neobvezujući instrument, koji pojedina država članica, ili naručitelj, može odrediti hoće li i u kojoj mjeri će ga provoditi. Može se pri-mijeniti na ugovore iznad i ispod europskih prago-va utvrđenih Direktivama (Direktiva 2004/17/EC i 2004/18/EC). Zašto uopće kupovati zeleno? Javni sektor je glavni potrošač u EU – trošeći oko 2 bilijuna eura na nabavu svake godine, odnosno 19% BDP-a EU-a. Koristeći svoju snagu u nabavi zelenih roba, radova i usluga, javni sektor može bitno pridonijeti ciljevima održivosti na svim razinama.

1. Zakonodavni okvir Zakonodavni okvir za održivu/zelenu nabavu u EU postavljen je u Ugovoru o osnivanju EZ-a (načela), Direktivama o javnoj nabavi te presudama Europ-skog suda pravde. Pored toga, Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast, Europa 20201 iz 2010. godine, ističe zelenu javnu nabavu, kao jed-nu od mjera za postizanje održivog razvoja. U okvi-ru EU-a postavljeni su ciljevi: da se do 2020. godine postigne smanjenje emisija CO2 za 20%, da se smanji potrošnja energije za 20% i da se poveća udio ob-novljivih izvora energije, u ukupnoj potrošnji ener-gije na 20%. U EU je objavljen niz obvezujućih i ne-obvezujućih dokumenata relevantnih za ovu temu.

EK je 2008. godine usvojila Priopćenje vezano za ze-lenu javnu nabavu2, koje je kao dio Akcijskog plana

* Sabina Rebrović, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj jav-nog i nepro itnog sektora TIM4PIN, Zagreb.1 COM (2010) 2020, Europa 2020; (Priopćenje EK, Europa 2020. - Strategija za pametan, održiv i uključiv rast; inačica na hrvatskom jeziku dostupna na: http://www.mobilnost.hr/pri-lozi/05_1300804774_Europa_2020.pdf .2 COM (2008) 400 Javna nabava za bolji okoliš.

za Održivu proizvodnju i potrošnju3 uvelo niz mjera usmjerenih na podršku zelenoj javnoj nabavi u cije-loj EU. U proteklom razdoblju usvojene su i sljedeće uredbe i direktive:

• Uredba br. 106/2008: Uredba koja uređuje ener-getski učinkovit program označavanja uredske opreme (engl. Energy Star),

• Direktiva 2009/33/EZ: Direktiva o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila,

• Direktiva 2010/30/EU: Direktiva o označavanju potrošnje energije,

• Direktiva 2010/31/EU: Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada.

U listopadu 2011. godine EK je objavila priručnik: Buying Green! (u prijevodu: Kupujmo zeleno!)4, koji može poslužiti kao uvod u zelenu javnu nabavu. Osim svega navedenoga, neke države članice uvele su ob-vezu primjene standarda zelene nabave u određenim sektorima, ili određenim vrstama ugovora. Tako je npr. Vlada Republike Slovenije 2009. godine usvojila Akcijski plan o zelenoj javnoj nabavi za razdoblje od 2009. do 2012. godine5, a u prosincu 2011. godine i Uredbu o zelenoj javnoj nabavi6, koja se primjenjuje od ožujka 2012. godine. Uredba obuhvaća 11 proizvoda/usluga i, između ostaloga, propisuje minimalne obve-zne uvjete zaštite okoliša (osnovni ekološki zahtjevi).

U RH je 2009. godine usvojena Strategija održivog razvitka RH (NN, br. 30/09), a sadrži analizu po-stojećeg gospodarskog, socijalnog i okolišnog sta-nja, te utvrđuje smjernice dugoročnog djelovanja, te temeljna načela i mjerila za određivanje ciljeva i prioriteta. Uz Strategiju je donesen Akcijski plan za održivu proizvodnju i potrošnju, kojim je predviđe-no donošenje mjera vezanih uz javnu nabavu.

2. Proces provođenja zelene nabaveNaručitelji mogu postići efekte zelene i održive jav-ne nabave, određivanjem zakonom predviđenih mo-

3 COM (2008) 397 Priopćenje o održivoj potrošnji i proizvodnji. 4 Izvor: http://ec.europa.eu/environment/gpp/pdf/handbook.pdf.5 Izvor: http://www.mf.gov.si/si/delovna_podrocja/sistem_javnega_narocanja/zelena_javna_narocila/ 6 Uredba je zbog svog detaljnog pristupa tijekom 2012 godine doživjela 3 izmjene i dopune. Izvor: http://zakonodaja.gov.si/rpsi/r04/predpis_URED5194.html

UDK 347.2Sabina Rebrović *

Zelena nabava


JAVNA NABAVA

gućnosti za provođenje i ugovaranje javne nabave, i to, npr.:

1) opisom predmeta nabave, 2) tehničkim speci ikacijama i normama, 3) dokazima tehničke sposobnosti, 4) kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije po-

nude, 5) uvjetima za izvršenje ugovora.

2.1. Opis predmeta nabave

Naručitelj određuje predmet nabave, te opisuje koje ekološke karakteristike nabava treba zadovoljiti. Međutim, prilikom opisa predmeta nabave naru-čitelj treba poštivati načela javne nabave. U praksi to znači da opis predmeta nabave ne smije diskri-minirati ponuditelje iz drugih članica EU-a. Npr., naručitelj smije navesti da kupuje energetski e ika-sna računala, ali ne i da želi kupiti računala s ozna-kom: Energy Star, jer se speci iciranjem certi ikata ne osigurava jednak tretman svim ponuditeljima. Tako npr., naručitelj može odrediti predmet nabave: energetskim e ikasna računala ili reciklirani papir za pisanje, tiskanje i kopiranje ili projektiranje i iz-gradnja energetski e ikasne zgrade.

Primjer: Ministarstvo zaštite okoliša u Estoniji 2010. godine provelo je javnu nabavu (zelenu) sredstava za čišćenje sa sljedećim tehničkim speci ikacijama:

• Usluge čišćenja moraju biti izvršene u skladu s ISO 14001 normom ili drugim odgovarajućim;

• Sve plastične vrećice moraju biti biorazgradive;• Otpad mora biti razvrstan (ambalaža, organski

otpad, itd.);• WC papir i ručnici moraju biti izrađeni od reciklira-

nog papira.

Ostvareno je približno 10% smanjenja troškova uslu-ga u odnosu na prethodni ugovor, koji primjenjuje iste tehničke speci ikacije.

2.2. Tehničke speci ikacije i norme

Tehničke speci ikacije de iniraju minimalne uvjete, koje ponuditelji moraju zadovoljiti u nadmetanju. Tehničke speci ikacije moraju omogućiti jednak pri-stup ponuditeljima i ne smiju stvarati neopravdane prepreke javnom nadmetanju. One imaju sljedeće funkcije:

• opisuju nabavu (minimalne uvjete) tako, da po-nuditelji mogu odlučiti žele li sudjelovati u natje-canju, te određuju općenito razinu natjecanja koja se očekuje u postupku;

• pružaju mjerljive uvjete prema kojima se ponude mogu ocjenjivati.

Ako tehničke speci ikacije nisu zakonito, jasno i nedvojbeno de inirane, mogu dovesti do poništenja nadmetanja (npr. neusporedivih ponuda u nadme-tanju). Naručitelj u tehničkim speci ikacijama može de inirati i zahtjeve za zaštitom okoliša, kao i mo-gućnosti korištenja eko-oznaka. Relevantne odred-be su članak 81., stavak 6. ZJN-a. Ako naručitelj određuje karakteristike, koje se odnose na zaštitu okoliša u obliku izvedbenih ili funkcionalnih zahtje-va, tada može koristiti detaljne speci ikacije ili, po potrebi, njihove dijelove, kako su de inirane europ-skim, nacionalnim, višenacionalnim, ili bilo kojim drugim ekološkim oznakama, pod uvjetom da su:

• te speci ikacije prikladne za de iniranje značajki robe ili usluga, koje su predmet nabave;

• zahtjevi za oznaku sastavljeni na temelju znanst-venih podataka;

• ekološke oznake prihvaćene na temelju postupka u kojem mogu sudjelovati sve zainteresirane strane, kao što su vladina tijela, potrošači, proiz-vođači, distributeri i organizacije za zaštitu oko-liša; i

• dostupne svim zainteresiranim stranama.

Naručitelj može jasno naznačiti da se pretpostavlja da proizvodi i usluge, koje nose ekološku naljepnicu, udovoljavaju tehničkim speci ikacijama određenim u dokumentaciji za nadmetanje. Naručitelj mora pri-hvatiti bilo koje drugo prikladno sredstvo dokaziva-nja, kao što je tehnička dokumentacija proizvođača ili ispitni izvještaj priznatoga tijela (čl. 81. ZJN-a). Priznata tijela u smislu članka 81. ZJN-a, su ispitni i umjerni laboratoriji, te potvrdbena i inspekcijska ti-jela, koja zadovoljavaju primjenjive europske norme. Naručitelj mora prihvatiti potvrde priznatih tijela osnovanih u drugim državama članicama.


JAVNA NABAVA

Primjer: ne smije se zahtijevati Blue Angel certi icira-ni papir, jer je to diskriminirajuće, no naručitelj u teh-ničku speci ikaciju može uključiti kriterije koje koristi ta eko-oznaka. Papir mora:

• sadržavati najmanje 80% recikliranog sadržaja,• biti u potpunosti bez klora,• imati trajnost > od 100 godina, prema ISO 9706,

DIN 6738 ili odgovarajuće,• biti kompatibilan sa strojevima: odgovarati DIN

19309, AFNOR Q11-013 ili odgovarajuće. Proizvodi koji nose oznaku Blue Angel smatrat će se odgo-varajućim, kao i ostali proizvodi s odgovarajućim dokazom o usklađenosti.

Uključivanjem uvjeta zaštite okoliša naručitelji smanjuju potrošnju energije, te stvaranje otpada i zagađenja. Osnovne odrednice se mogu preuzeti iz alata zelene javne nabave na internetskoj stranici EK: http.//ec.europa.eu/environment/gpp/eu_gpp_criteria_en.htm, ili energetskim i drugim eko-ozna-kama. Ovo je najpraktičniji pristup uključivanja ekološki prihvatljivih proizvoda i usluga u proces nabave. Uobičajeno je koristiti međunarodne stan-darde: ISO (Međunarodna organizacija za normiza-ciju – www.iso.org), CEN (Europski odbor za nor-mizaciju – www.cen.eu) i hrvatske standarde HZN (Hrvatski zavod za norme – www.hzn.hr).

2.3. Dokazi tehničke sposobnosti

Sukladno članku 72., stavcima 3., 4. i 5. ZJN-a, naru-čitelj u opravdanim slučajevima, može tražiti navod o mjerama za upravljanje okolišem, koje će ponudi-telji biti u mogućnosti primjenjivati prilikom izvrše-nja ugovora o javnoj nabavi. U tom slučaju naručitelj može primjenjivati odredbe članka 74. ZJN-a, odno-sno mora uputiti na Sustav Zajednice za upravljanje okolišem (engl. Community Eco-Management and Au-dit Scheme, EMAS) ili na određene hrvatske norme za sustave upravljanja okolišem, kojima su prihva-ćene europske ili međunarodne norme.

Nadalje, sukladno članku 72. ZJN-a, kada se radi o složenijim proizvodima/uslugama ili, iznimno, o proizvodima/uslugama, koji se traže za posebnu svrhu, naručitelj od gospodarskih subjekata može tražiti izjavu o prihvaćanju kontrole, koju provodi naručitelj ili u njegovo ime nadležno tijelo države sjedišta ponuditelja. Dokaz tehničke sposobnosti može primjerice biti i Izjava o alatima, uređajima i tehničkoj opremi, koja je izvođaču radova na raspo-laganju, u svrhu izvršenja ugovora (npr., informacija o postrojenju gospodarskog subjekta za sortiranje otpada za uslugu odlaganja otpada).

Primjer: Ako naručitelj želi ugovoriti projektiranje i izgradnju bioklimatske zgrade, može ocijeniti tehnič-ku sposobnost ponuditelja, zahtijevajući popis zgrada koje su izgradili po bioklimatskim načelima. Moguće je također zahtijevati korištenje određenih sustava upravljanja okolišem (engl. Environmental Manage-ment System – EMS), ali samo ako je to važno za iz-vršenje ugovora. Tražene mjere upravljanja okolišem, ponuditelji mogu zadovoljiti već uspostavljenim susta-vima kao što su EMAS ili ISO 14001, pa certi ikati o tim sustavima mogu biti prihvaćeni kao dokaz zadovolja-vanja zadanih uvjeta sposobnosti. No, svakako se mo-raju prihvatiti i drugi oblici dokaza o zadovoljavanju traženih mjera upravljanja okolišem.

Primjer: Izgradnja mosta u zaštićenom području za-htijevat će niz speci ičnih mjera s ciljem očuvanja bilj-nog i životinjskog svijeta na tom području, npr. kon-trolu razine buke, prikupljanje i zbrinjavanje otpada i sl. U ovom slučaju, EMS za ovo gradilište (ali ne i za neka druga gradilišta) može se koristiti kao dokaz da ponuditelj ima tehničku sposobnost obaviti ugovorne obveze.

2.4. Kriterij za odabir ekonomski najpovoljnije ponuda

Kriteriji za odabir ponude de inirani su člankom 82., stavkom 1. ZJN-a. Ako se odabire ekonomski najpo-voljnija ponuda sa stajališta naručitelja, mogu se ko-ristiti različiti kriteriji povezani s predmetom naba-ve npr.: kvaliteta, cijena, tehničke prednosti, estet-ske i funkcionalne osobine, ekološke osobine, opera-tivni troškovi, ekonomičnost, usluga nakon prodaje i tehnička pomoć, datum isporuke i rok isporuke ili rok izvršenja. Korišteni kriteriji moraju biti vezani uz predmet nadmetanja i moraju biti mjerljivi.

Primjeri kriterija, koji su vezani za ekološke oso-bine, ovisno o predmetu nabave mogu biti: razina buke; energetska potrošnja (računala); troškovi odlaganja proizvoda koji se više ne koriste (raču-nala, namještaj); smanjeno emitiranje ugljičnog dioksida za vrijeme korištenja (vozila); materijali koji su iz ekološki održivih izvora (namještaj, pa-pir); smanjena količina ambalaže i korištenje reci-kliranih materijala pri pakiranju (namještaj, raču-nala); edukacija zaposlenika o zdravstvenim i pita-njima sigurnosti (usluge čišćenja). Naručitelj treba znati razliku između tehničkih speci ikacija i kri-terija za odabir ponuda (ocjenu ponuda). Tehničke speci ikacije postavljaju minimalne zahtjeve, koji se moraju ispuniti, dok kriteriji za odabir ponude navode čemu će naručitelj dati prednost prilikom ocjenjivanja ponuda.


JAVNA NABAVA

Primjer: Ako se ugovara leasing računalne opreme, tehničkom speci ikacijom naručitelj može propisati maksimalnu potrošnju energije opreme. Kriterijima za odabir ponuda, naručitelj može dati prednost opre-mi koja troši još manje energije od propisane u teh-ničkim speci ikacijama. Naručitelj može postaviti npr. kriterije:

• za inancijski dio ponude: do 80 bodova,• za potrošnju energije, koja je niža od one de inirane

u tehničkoj speci ikaciji: do 20 bodova.

2.5. Uvjeti za izvršenje ugovora

Naručitelj može uvesti ekološke uvjete u klauzule ugovora, odnosno pravila pod kojima ugovor mora biti izvršen. Ove klauzule nemaju utjecaj na sklapa-nje ugovora, ali moraju biti jasno naglašene u doku-mentaciji za nadmetanje i odnositi se na izvršavanje ugovora. Klauzule se mogu odnositi samo na način, na koji se ugovor treba izvršiti. Ni u kojem slučaju one ne smiju biti prikrivene tehničke speci ikacije, ili kriteriji odabira ponuda. Ugovor o javnoj nabavi mora biti u skladu s uvjetima iz dokumentacije za nadmetanje i odabranom ponudom. Ponuditelj je dužan izvršavati ugovor o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmeta-nje. Ako nije u stanju to učiniti, naručitelj može ili de inirati inancijske kazne (tzv. penale) ili čak za-tražiti raskidanje ugovora.

Primjeri ugovornih klauzula:

• Proizvodi će biti isporučeni u velikom pakiranju, umjesto kao pojedinačne jedinice.

• Ponuditelj mora koristiti kontejnere za višekratnu uporabu, prilikom isporuke proizvoda.

• Ponuditelj mora prikupljati ambalažni otpad i isko-rištene proizvode, koje je isporučio u svrhu recikli-ranja ili ponovne uporabe.

• Na svim proizvodima mora se naznačiti doza, koja bi trebala koristiti, kako bi se izbjegla prekomjerna uporaba.

• Sve usluge morat će se provoditi u skladu s proce-durama i standardima, koje su utvrđene sustavom upravljanja okolišem organizacije naručitelja.

Naručitelj je obvezan kontrolirati izvršenje ugovo-ra o javnoj nabavi. Tako naručitelj u ovom slučaju može:

• od ponuditelja tražiti da dostavi dokaze o ispunjenju ugovorne klauzule,

• provoditi provjere na licu mjesta, ili • angažirati npr. ovlašteni laboratorij ili stručnu

osobu, koja će provjeriti kvalitetu realizacije ugo-vornih odredbi.

3. Procjena troškova životnog ciklusa (engl. Life Cycle Cost Analysis)

Još je uvijek uvriježeno mišljenje, kako je nabava zelenih proizvoda skuplja od nabave standardnih proizvoda. Zelena alternativa dostupna je po istoj ili neznatno većoj cijeni od standardnih predmeta na-bave. Cijena zelenih proizvoda veća je zbog primjene novih tehnologija i rješenja, no kako bi odredili cje-lokupni trošak samog proizvoda, potrebno je izra-čunati trošak proizvoda za vrijeme cijelog njego-vog vijeka trajanja tj. zbrojiti nabavnu cijenu, troš-kove uporabe, održavanja i zbrinjavanja proizvoda.

Nakon što se tako sagleda trošak proizvoda, ispla-tivost zelenih proizvoda je očita (npr. cijena štednih žarulja znatno je veća od cijene tradicionalnih žaru-lja sa žarnom niti, ali traju i do 10 puta duže, te troše četvrtinu električne energije od konvencionalnih, što znači da će se njihovom uporabom uštedjeti na računu za električnu energiju i zamjenu žarulja, te će se tako investicija vrlo brzo isplatiti). Prilikom donošenja odluka o investicijama u novu opremu ili sustave, nužno je provesti analizu prihoda i rashoda čitavim predviđenim životnim vijekom proizvoda/sustava.

Ekonomska metoda ocjene isplativosti projekta, koja u obzir uzima sve troškove projekta u njego-vom životnom vijeku, je analiza troškova životnog ciklusa (engl. Life-Cycle-Cost – LCC). Procjena troš-kova tijekom životnog ciklusa ne mora biti kompli-cirana i zahtijevati puno uloženog vremena. Iako postoje mnoge metode za izradu razrađenih kalku-lacija troškova životnog ciklusa, za početak može se koristiti jednostavna usporedba očitih i lako mjer-ljivih troškova.

LCC troškovi obično uključuju:

• Nabavnu cijenu, uključujući dostavu, instalaciju, puštanje u pogon, itd;

• Troškove rada, uključujući energente, rezervne dijelove i održavanje;

• Troškove zbrinjavanja na kraju radnog vijeka, uključujući odvoz i odlaganje;

• Ostale troškove (razne naknade, porezi i sl.).

Prema provedenim analizama, primjenom metode LCC, sljedeći proizvodi su jeftiniji: vozila (srednja klasa), autobusi za javni prijevoz, multifunkcionalni uređaji i printeri, građevinski radovi; dok su primje-nom LCC metode skuplji: hrana, namještaj, električ-na energija, papir i tekstil. Primjena ekoloških krite-rija osobito može biti prikladna kod nabave proizvo-da i usluga u sektorima, gdje naručitelji predstavlja-ju veliki udio tržišta (npr. izgradnja, zdravstvene usluge, ili javni prijevoz).


JAVNA NABAVA

Primjer: Troškovi tijekom životnog vijeka pisača7

Za izračun troška pisača tijekom njegovog životnog vijeka korišteno je nekoliko pretpostavki:

• 100.000 stranica je moguće ispisati bez kvara na pisaču;

• godišnji je ispis stranica 20.000, a životni je vijek sa-mim time 5 godina;

• pisač se nalazi u stand-by modu samo tijekom 8 radnih sati dnevno, a nakon toga se isključuje iz struje;

• pisač se potpuno amortizira u navedenom roku od 5 godina;

• korištenje pisača je takvo da su sve tvorničke kara-kteristike točne (broj ispisanih stranica po toneru, potrošnja energije).

Dalje u tekstu, iz tablice je razvidno da se najveći tro-šak odnosi na tonere, stoga je važno kupiti pisač, koji ima najveći broj ispisanih stranica po toneru. Kako s pisanjem od 20.000 stranica godišnje pisači više od 90% vremena rade u stand-by modu, po izračunu se vidi da više energije troše u čekanju nego u korisnom radu. Izračun je napravljen na temelju pretpostavki,

7 Izvor: http://www.energetska-e ikasnost.undp.hr/hio/zele-ni-ured/savjeti-za-zeleni-ured/zelena-nabava

da su i pisač i toner kupljeni po maloprodajnoj cijeni. Zbog nemogućnosti pronalaženja životnog vijeka pi-sača u nekih proizvođača, koji ne deklariraju taj poda-tak, pretpostavka je da je njegov životni vijek 100.000 stranica ispisa, što je istovjetno petogodišnjem vijeku, ako se ispisuje 20.000 stranica na godinu ili desetgo-dišnjem vijeku, ako se ispisuje 10.000 stranica godiš-nje. U ukupni je trošak uračunata i cijena papira.

4. Zaključak Ekonomska korist primjene zelene javne nabave može se sagledati iz više aspekata:

• iz perspektive naručitelja, to je uglavnom sma-njenje troškova obračunom troškova životnog vi-jeka proizvoda;

• s gledišta utjecaja na regionalnu ekonomiju, može se reći da primjena zelene javne nabave utječe na razvoj ekološke svijesti u turistički orijentiranoj regiji;

• zelena javna nabave otvara i nove mogućnosti za inovativne (regionalne) proizvode i usluge, te po-stizanje ekonomije razmjera: porastom potražnje za zelenim proizvodima dolazi do povećane proiz-vodnje, što utječe na smanjenje cijena, te ekološki prihvatljivi proizvodi mogu biti konkurentni i na međunarodnim tržištima.

Tablica 1. Usporedni troškovi tijekom životnog vijeka pisača

Pisač 1 Pisač 2 Pisač 3 Pisač 4 Pisač 5Nabavna cijena pisača (kn) 2.700,00 966,00 1.236,00 2.910,00 1.074,00 Rezolucija (dpi) 600 600 600 600 600Broj ispisanih stranica tijekom životnog vijeka pisača 100.000 100.000 100.000 100.000 100.000

Broj ispisanih stranica u minuti 18 14 18 20 14Broj ispisanih stranica s isporučenim tonerom 3000 2500 2500 1500 1000 Obračun troškova za 100.000 stranica (5 godina) Cijena jednog tonera (kn) 740,00 540,00 642,00 891,00 480,00Broj ispisanih stranica s jednim tonerom 6000 2500 2500 3000 2000Ukupni trošak tonera (kn) 11.963,33 21.060,00 25.038,00 29.254,50 23.760,00 Trošak papira (kn) 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00

Prosječna radna snaga (W) 315 259 360 372 240 Snaga uređaja u stand-by načinu rada (W) 8 2 7 7 2Utrošak energije za ispis (kWh) 29,17 30,83 33,33 31,00 28,57 Utrošak energije u stand-by načinu rada (kWh) 85,66 21,36 74,95 75,02 21,36Ukupan utrošak energije (kWh) 114,83 52,19 108,28 106,02 49,93Emisija CO2 (kg) 60,86 27,66 57,39 56,19 26,46Ukupan trošak za energiju kn (kWh=0,75 kn) 86,12 39,14 81,21 79,52 37,45Ukupni trošak tijekom 5 godina (kn) 21.749,46 29.065,14 33.355,21 39.244,02 31.871,45


PLAĆE I NAKNADE

Sukladno izmjenama Zakona o radu o ukidanju ra-dne knjižice, počevši od 1. srpnja 2013. HZMO svim kategorijama osiguranika, kao i osobama izvan osiguranja izdaje na njihov osobni zahtjev elektro-nički zapis, odnosno potvrdu. Iako je radna knjižica ukinuta, ona je i dalje javna isprava, te se može ko-ristiti u svrhu dokazivanja podataka koji su u njoj upisani do 30. lipnja 2013. u postupcima pred su-dovima i tijelima javne vlasti. O novinama i obveza-ma poslodavca, potkrjepljeno oglednim primjerima, piše autorica u sljedećem članku.

1. UvodDanom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, 1. srpnja 2013., nužno su se dogodile odre-đene normativne promjene na području radnih odnosa, pa tako i u sustavu mirovinskog osigura-nja. Člankom 299. Zakona o radu (NN, br. 149/09, 61/11 i 73/13 – dalje u tekstu: ZR) propisano je da s danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji prestaju važiti odredbe članka 291. ZR-a, koje normativno uređuju radnu knjižicu i postupanje po-slodavca s radnom knjižicom, pa se člankom 291. a, stavkom 1. ZR-a, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: Zavod), kao tijelu nadlež-nom za vođenje podataka o osiguranicima sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN, br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 79/07, 35/08, 40/10 – Odluka Ustav-nog suda Republike Hrvatske, 121/10, 130/10 – pro-čišćeni tekst, 61/11, 114/11 i 76/12 – dalje u tekstu: ZOMO) propisuje dužnost vođenja elektroničkog za-pisa o podacima osiguranika, u okviru elektroničke baze podataka o osiguranicima.

Slijedom navedenoga, od 1. srpnja 2013. radna knji-žica se ukida, te se podaci koji su se do tada vodili u papirnatom obliku u radnoj knjižici, vode u elek-troničkom obliku, tako da određene podatke rele-vantne za ostvarivanje prava iz mirovinskog osigu-ranja, koje Zavod vodi u bazama podataka, Zavod osigurava u obliku elektroničkog zapisa. Važno je

* Sanja Rotim, dipl. iur., viši koordinator za organizaciju poslov-nog sustava, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

naglasiti da je radna knjižica javna isprava za sve podatke upisane do 30. lipnja 2013., te da se pojam: e-radna knjižica – odnosi na određene strukturirane podatke u elektroničkom obliku, vezane uz radno-pravni status osiguranika, koji se prikazuju na elektroničkom zapisu i potvrda-ma, a ne odnosi se na izičkog nositelja podata-ka: karticu i sl.

Prema izmjenama ZR-a, donesen je i Pravilnik o elektroničkom zapisu podataka iz područja radnih odnosa (NN, br. 79/13, dalje u tekstu: Pravilnik), ko-jim je propisan sadržaj elektroničkog zapisa, izdava-nje elektroničkog zapisa, ispravak podataka na elek-troničkom zapisu, razmjena podataka između tijela s javnim ovlastima i vođenje evidencije o izdanim elektroničkim zapisima.

2. Obveze poslodavcaČlankom 291. a, stavkom 2. ZR-a, poslodavac se ob-vezuje u elektroničku bazu podataka dostaviti po-datke o radniku s kojim je zaključio ugovor o radu, kao i sve promjene podataka do kojih dođe tijekom trajanja radnog odnosa, u roku od osam dana od dana početka rada, odnosno nastale promjene. Za-vod obvezno vodi matičnu evidenciju o osiguranici-ma osiguranim na mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (svim obvezno osigura-nim kategorijama osiguranika sukladno odredba-ma ZOMO, kako po osnovi radnog odnosa i s njima izjednačenim osnovama, tako i po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti), obveznicima doprinosa (pravnim i izičkim osobama, samostalnim obve-znicima doprinosa) i korisnicima prava iz mirovin-skog osiguranja u skladu sa ZOMO i Pravilnikom o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (NN, br. 2/99, 98/05, 35/06, 148/09, 142/10 – dalje u tekstu: Pravilnik ME).

Matičnu evidenciju o obveznicima i njihovim rad-nicima Zavod vodi od 1970. godine, ali raspolaže i podacima za prethodna razdoblja. Međutim, iako su navedenom odredbom članka 291. a ZR-a, obuhva-ćeni osiguranici koji su to svojstvo stekli po osnovi radnog odnosa, treba imati na umu da su se radnom knjižicom koristile i ostale kategorije osiguranika obvezno osigurane, sukladno ZOMO (samostalni ob-

UDK 347.2Sanja Rotim *

Elektronički zapis podataka iz područja radnih odnosa


PLAĆE I NAKNADE

veznici doprinosa), stoga Zavod elektronički zapis izdaje svim kategorijama osiguranika.

Obveza poslodavca (pravne ili izičke osobe) je da, sukladno odredbama ZOMO-a i Pravilnika ME obve-zno uspostavi odgovarajuću prijavu o svom poslova-nju (prijavu o početku poslovanja M-11P, prestanku poslovanja M-12P, promjeni poslovanja M-13P), kao i prijavu za osiguranika:

• prijavu o početku osiguranja za svakog novozapo-slenog radnika (tiskanica M-1P) – u roku 8 dana od dana početka zaposlenja,

• prijavu o prestanku osiguranja (tiskanica M-2P) za svakog radnika kojem je prestao radni odnos – u roku 8 dana od dana prestanka zaposlenja,

• prijavu o promjeni tijekom osiguranja (tiskani-ca M-3P) za svakog radnika kod kojeg nastupi promjena tijekom osiguranja – u roku 8 dana od dana nastale promjene,

• prijavu – promjenu podataka o utvrđenom stažu osiguranja i osnovici (tiskanica MPP), u slučaju: ako se u postupku kontrole podataka o stažu osi-guranja, osnovicama za ostvarivanje prava iz mi-rovinskog osiguranja kao i ostvarivanja prava na mirovinu, utvrdi da za osiguranika nisu evidenti-rani svi podaci o osnovicama i stažu osiguranja u evidencijama Zavoda, odnosno u slučaju ispravka podataka o stažu, osnovici i obračunatom dopri-nosu utvrđenih u postupku kontrole podataka o stažu osiguranja i osnovicama za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja.

Tako se primjerice, na temelju uspostavljenih pri-javno-odjavnih podataka, za sve osiguranike po os-novi radnog odnosa, ovisno o činjenici zaključenja ugovora o radu (M-1P), odnosno prestanka ugovora o radu (M-2P), ili promjene bilo kojeg podatka ve-zanog uz prijavu osiguranja tijekom radnog odnosa (M-3P), vode podaci u matičnoj evidenciji Zavoda. U matičnu evidenciju Zavoda unose se podaci o raz-dobljima osiguranja, podaci o ostvarenim plaćama, o obveznicima i podaci o korisnicima prava iz miro-vinskog osiguranja. S obzirom na to da se na osnovi evidentiranih podataka ostvaruju prava iz mirovin-skog osiguranja, Zavod je dužan osigurati cjelovitost i točnost tih podataka, što se postiže kontrolom u postupku evidentiranja podataka, u redovitim po-stupcima kontrole te u postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja.

Važno je istaknuti, da za točnost podataka od-govara obveznik uspostavljanja prijava za vođe-nje matične evidencije (poslodavac za radnika, samostalni obveznik za sebe), te da o točnosti i pravovremenom dostavljanju tih podataka ovi-

se prava osiguranika kao i povezivanje, razmje-njivanje i uparivanje podataka između poveza-nih institucija (Zavoda, REGOS-a, Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hr-vatskog zavoda za zapošljavanje i td.). Od 1. srpnja 2013. navedeni podaci dobivaju dodatno na važnosti s obzirom na ukidanje radne knjižice. Za potrebe iz-davanja elektroničkog zapisa podataka (odnosno potvrde), Zavod je razmjenom podataka s nadlež-nim institucijama svoje postojeće baze podataka dopunio i određenim podacima koje do sada nije vo-dio, jer nisu sastavni dio prijava za vođenje matične evidencije (podaci o stečenim kvali ikacijama pre-uzeti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), podatak o OIB-u i državljanstvu od Porezne uprave ).

Prema odredbi članka 299., stavka 2. ZR-a, posloda-vac je obvezan najkasnije u roku od tri mjeseca, od dana pristupanja Repu-blike Hrvatske Europskoj uniji, vratiti radniku radnu knjižicu, tj. najkasnije do 30. rujna 2013. Dakle, ob-veza vraćanja radne knjiži-ce odnosi se na radnike koji su zaposleni kod poslodav-ca, a ne i na samostalne ob-veznike doprinosa. Tako primjerice osobi osiguranoj na mirovinsko osiguranje u svojstvu obrtnika, kojem je početak osiguranja u radnu knjižicu upisala nad-ležna područna služba/ured Zavoda prema odredba-ma Pravilnika o radnoj knjižici (NN, br. 14/96) i koja se nalazi u područnoj službi/uredu, Zavod je dužan vratiti radnu knjižicu isključivo na osobni zahtjev obrtnika (i bilo kojeg drugog samostalnog obveznika doprinosa).

Obvezu vraćanja radne knjižice osobi, najkasnije do 30. rujna 2013., imaju i poslodavci koji su primili osobu na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odno-sa, prema odredbi članka 6. Zakona o poticanju zapo-šljavanja(NN, br. 57/12, 120/12). Prije povrata radne knjižice radniku, ovlaštena osoba poslodavca dužna je precrtati sve nepopunjene rubrike radne knjižice, uz pečat i potpis ovlaštene osobe. Važno je naglasiti da poslodavac prije povrata radne knjižice radniku ne zaključuje radnu knjižicu, odnosno ne uspostavlja Za-vodu prijavu o prestanku radnog odnosa s danom 30. lipnja 2013., (osim ako radni odnos ne prestaje s nave-denim danom), te ne prikazuje trajanje zaposlenja, već je navedene rubrike potrebno precrtati.

U rubrici predviđenoj za upisivanje bilješki (stranica 34. – 36. radne knjižice) poslodavac se treba pozva-


PLAĆE I NAKNADE

ti na zakonsku osnovu na temelju koje su precrtane nepopunjene rubrike u radnoj knjižici (nepopunjene rubrike precrtane temeljem članka 299. stavka 3. ZR-a – datum, potpis i pečat ovlaštene osobe poslodavca). Potom radne knjižice poslodavac treba vratiti rad-nicima najkasnije do 30. rujna 2013. Ako poslodavac iz bilo kojeg razloga nekom radniku ne može vratiti njegovu radnu knjižicu (npr. radnik odbija preuzeti radnu knjižicu), dužan ju je dostaviti nadležnoj po-dručnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda, prema mjestu prebivališta radnika (područne službe/uredi Zavo-da), u skladu s odredbom članka 299. ZR-a.

Također, prema navedenoj odredbi ZR-a, za radni-ke s nepoznatom adresom prebivališta poslodavac je dužan radnu knjižicu dostaviti Središnjoj ustroj-stvenoj jedinici Zavoda. Radna knjižica koju je poslodavac vratio radniku na propisani način je javna isprava, koja će se i dalje koristiti u svrhu dokazivanja podataka, koji se u njoj nalaze. Kako od 1. srpnja 2013. podatke relevantne za ostvariva-nje prava iz mirovinskog osiguranja kao i nekih dru-gih prava Zavod osigurava u obliku elektroničkog zapisa, za potrebe izdavanja elektroničkog zapisa podataka (odnosno potvrde), Zavod je svoje posto-jeće baze podataka dopunio i određenim podacima koje do sada nije vodio, jer nisu sastavni dio prijava za vođenje matične evidencije (državljanstvo, poda-ci vezani uz stečeno obrazovanje).

3. Elektronički zapisS obzirom na dužnost Zavoda (prema odredbi član-ka 291. a ZR-a) da u okviru elektroničke baze po-dataka o osiguranicima, vodi elektroničke zapise s podacima o osiguranicima koji to svojstvo imaju po osnovi radnog odnosa, počevši od 1. srpnja 2013., korisnicima je omogućeno da preko internetske stranice (www.mirovinsko.hr) od Zavoda zatraže i dobiju elektronički zapis o podacima evidentiranim u elektroničkoj bazi podataka Zavoda. Nova usluga na internetskoj stranici Zavoda (ERPS – Elek-tronički Radno-Pravni Status) omogućava izda-vanje elektroničkog zapisa te provjeru njegove vjerodostojnosti.

Sukladno članku 3. Pravilnika, Zavod elektronički zapis izdaje na zahtjev:

1) osiguranika izičke osobe, hrvatskog ili stranog državljanina koji je obvezno osiguran na mirovin-sko osiguranje na temelju generacijske solidarno-sti, u skladu s posebnim propisima koji uređuju mirovinsko osiguranje,

2) izičke osobe koja u Zavodu nema priznato svojst-vo osiguranika iz točke 1. istoga članka,

3) tijela s javnim ovlastima, u skladu s posebnim propisima o zaštiti osobnih podataka.

Elektronički zapis izdaje se odmah nakon podnese-nog zahtjeva i sadrži podatke u trenutku izdavanja elektroničkog zapisa. Da bi mogli koristiti navedenu uslugu, korisnici izičke osobe, radi zaštite i tajnosti osobnih podataka, korisničko ime i lozinka ne mogu dobiti elektroničkom poštom, već osobno na šalte-rima Zavoda podnose zahtjev za dodjelu korisničkog imena i lozinke, kojom se prijavljuju na navedenoj internetskoj stranici. Nakon prijave korisnika i pod-nošenja zahtjeva za elektronički zapis, korisniku će elektronički zapis biti dostavljen na njegovu e-mail adresu, odnosno moći će ga preuzeti s korisničkih stranica Zavoda. Kako se radi o elektroničkom do-kumentu, osiguranik može elektronički zapis prosli-jediti poslodavcu. Vjerodostojnost elektroničkog za-pisa može se provjeriti preko internetskog servisa Zavoda (link provjera vjerodostojnosti elektronič-kog zapisa) upisom kontrolnog broja i broja doku-menta u za to predviđena polja.

4. PotvrdaU skladu s člancima 159. i 160. Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09) i člankom 97., stavkom 2. ZOMO, pored elektroničkog zapisa, omo-gućeno je i izdavanje potvrde o radno-pravnom sta-tusu u papirnatom obliku, s istovjetnim podacima koji se nalaze u elektroničkom zapisu izdanom pu-tem web-a, i to stoga, što svi korisnici usluga Zavoda ne moraju imati mogućnost korištenja računala. Na-vedenu potvrdu osoba može osobno zatražiti u svim ustrojstvenim jedinicama Zavoda (šalteri matične evidencije u svim područnim službama/uredima i ispostavama).

5. Sadržaj elektroničkog zapisa odnosno potvrde

Sadržaj elektroničkog zapisa propisan je Pravilni-kom. Elektronički zapis i potvrda sadržajno su isti, razlikuju se samo u načinu izdavanja, pa u skladu s time elektronički zapis sadrži bar-kod, podatke o elektroničkom potpisu, kontrolni broj i broj doku-menta (koji služe za provjeru vjerodostojnosti zapi-sa), dok potvrda (umjesto navedenog) sadrži pečat i potpis ovlaštenog radnika. Elektronički zapis/po-tvrda sadrži:

1) klasu, urudžbeni broj, mjesto i datum izdavanja te pravnu osnovu za izdavanje,

2) podatke o osiguraniku:• identi ikacijske podatke (ime, prezime, datum

rođenja, državljanstvo, osobni broj – OB, osob-


PLAĆE I NAKNADE

ni identi ikacijski broj - OIB), pri čemu treba naglasiti da se svi identi ikacijski podaci osim državljanstva i OIB-a (koji se razmjenom pre-uzimaju iz OIB servisa) preuzimaju iz unesenih prijava za vođenje matične evidencije;

3) podatke o stečenom obrazovanju (temeljnom i do-datnom):• podatke o temeljnom obrazovanju, pod kojima

se podrazumijevaju podaci o redovnom odno-sno izvanrednom školovanju (naziv i sjedište obrazovne ustanove, obrazovni program, ste-čena kvali ikacija, stupanj stručne spreme, kla-sa i ur. broj svjedodžbe/diplome);

• podatke o dodatnom obrazovanju (naziv i sjedi-šte ustanove, opis dodatnog obrazovanja, klasa i ur. broj dokumenta, prestanak važenja), koji podrazumijevaju podatke o stečenim znanjima i kvali ikacijama izvan tzv. redovitog obrazo-vanja, kao nadogradnji temeljnog obrazovanja (npr. pravosudni ispit, ispit za stečajnog upra-vitelja, razne licence za obavljanje određenih poslova, tečajevi, znanja stranih jezika i slično).

Zavod podatke o stečenom obrazovanju eviden-tira na dva načina: razmjenom podataka s HZZ-om i unosom podataka o stečenom obrazova-nju na šalterima Zavoda, na temelju izvornika dokumenta o stečenom obrazovanju. Važno je naglasiti da se podaci o stečenom obrazova-nju (temeljnom i dodatnom) neće prikazivati u slučaju, ako nisu uneseni niti u HZZ-u niti u Zavodu. Neposredno evidentiranje podataka o stečenom obrazovanju u baze stečenih kvali-ikacija u HZZ-u i Zavodu na osnovi izvornika

dokumenata (svjedodžbi, diploma, potvrda i sl.) provoditi će se sve dok se ne omogući pre-uzimanje tih podataka iz temeljnih registara elektroničkim putem.

4) podatke o prijavama na mirovinsko osiguranje:• poslodavac/obveznik doprinosa – prikazuje se

posljednji naziv poslodavca koji je registriran u bazama podataka Zavoda na osnovi prijave o poslovanju obveznika (M-11P ili M-13P), u skla-du s provedenom promjenom u odgovarajućem registru, koju je prema Pravilniku ME dostavio obveznik;

• osnova osiguranja (radni odnos, stručno os-posobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa i ostale osnove obveznog osiguranja sukladno ZOMO), na temelju uspostavljene prijave osigu-ranja (M-1P), prijave o promjeni (M-3P);

• početak i prestanak osiguranja (na temelju us-postavljene prijave osiguranja M-1P, prijave o promjeni M-3P, odnosno prijave o prestanku osiguranja M-2P);

• radno vrijeme – broj sati dnevno (na temelju uspostavljene prijave osiguranja M-1P, prijave o promjeni M-3P);

• stvarna stručna sprema (odnosi se na najviše završeno obrazovanje), na temelju uspostavlje-ne prijave osiguranja M-1P, prijave o promjeni M-3P;

• potrebna stručna sprema (odnosi se na obrazo-vanje potrebno za obavljanje poslova za koje je sklopljen konkretan ugovor o radu), na temelju uspostavljene prijave osiguranja M-1P, prijave o promjeni M-3P;

• općina rada/prebivališta, na temelju uspostav-ljene prijave osiguranja M-1P, prijave o promje-ni M-3P;

• ugovor o radu sklopljen na puno/nepuno radno vrijeme, na određeno/ neodređeno vrijeme (ovaj se podatak u matičnoj evidenciji vodi od 2005. godine pa se za prethodna razdoblja ne može prikazivati), na temelju uspostavljene prija ve osiguranja M-1P, prijave o promjeni M-3P;

• trajanje staža osiguranja (ovaj se podatak si-stemski izračunava na temelju prijavno-odjav-nih podataka te podatka o dnevnom radnom vremenu osiguranika i tjednom radnom vre-menu obveznika) i ne prikazuje se za određene kategorije osiguranika:a) za osiguranike koji su sami obveznici pla-

ćanja doprinosa, jer stažu osiguranja za tu kategoriju osiguranika prethodi izračun po-krivenosti staža osiguranja uplatama u skla-du s odredbama ZOMO i Pravilnika o utvr-đivanju staža osiguranja na temelju plaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje (NN, br. 57/11 i 145/12);

b) staž osiguranja s nepunim radnim vreme-nom;

c) staž osiguranja s povećanim trajanjem, jer se za neke kategorije osiguranika taj staž prema odredbama ZOMO evidentira tek pri ostvarivanju prava iz mirovinskog osigura-nja;

d) staž osiguranja ostvaren po osnovi isplaće-nog drugog dohotka i obavljanja druge dje-latnosti, jer je taj staž vezan uz uplatu dopri-nosa i u bazama Zavoda ne evidentira se pu-tem prijava za vođenje matične evidencije;

e) poseban staž i mirovinski staž ostvaren su-djelovanjem u Domovinskom ratu, jer se u pravilu u bazama Zavoda evidentira tek kod ostvarivanja prava;

f) trajanje staža ne iskazuje se niti u slučaju kad nedostaje odjava osiguranja, jer se u tom slučaju ne može izračunati.


PLAĆE I NAKNADE

Važno je naglasiti da se trajanje staža osiguranja ostvareno u zaposlenju na sezonskim poslovima na kojima je ostvaren veći broj sati od punog radnog vremena, ne iskazuje na elektroničkom zapisu/po-tvrdi. Trajanje tog staža preračunava se na puno rad-no vrijeme u skladu s odredbama članka 25., stavka 5. ZOMO. Do ukidanja radne knjižice, tako ostvareni staž osiguranja upisivao se u radnu knjižicu u rubriku bilješke. Savjetuje se da po završetku takvog radnog odnosa poslodavac radniku izda potvrdu o stažu osi-guranja, koji je ostvario s istovjetnim tekstom koji se do ukidanja radne knjižice upisivao u rubriku bilješke.

6. ZaključakSukladno izmjenama ZR-a o ukidanju radne knjižice, počevši od 1. srpnja 2013. Zavod svim kategorijama osiguranika, kao i osobama izvan osiguranja izdaje na njihov osobni zahtjev elektronički zapis, odnosno potvrdu. Dakle, u cilju omogućavanja slobode kreta-nja na jedinstvenom tržištu rada EU, svi osiguranici (kao i osobe koje još nisu osigurane na mirovinsko osiguranje, npr. za potrebe dokazivanja statusa pr-vog zaposlenja) mogu na prethodno opisani način zatražiti elektronički zapis/potvrdu. Međutim, iako je radna knjižica ukinuta, ona je i nadalje jav-na isprava, te se može koristiti u svrhu dokazivanja podataka, koji su u njoj upisani do 30. lipnja 2013. u postupcima pred sudovima i tijelima javne vlasti.

Podaci o radno-pravnom statusu osiguranika, koji se prikazuju na elektroničkom zapisu/potvrdi ovi-se o točnosti podataka koje obveznici dostavljaju na prijavama za vođenje matične evidencije. Ako osi-guranik smatra da podaci na elektroničkom zapisu/potvrdi nisu točni, može zatražiti od Zavoda da mu izda potvrdu iz evidencija u propisanom postupku, što podrazumijeva ispravljanje netočnih odnosno prikupljanje nedostajućih podataka.

7. PrimjeriPrimjer 1.

Osoba nije nikada bila osigurana na mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, završila je školovanje i želi „e-radnu knjižicu“. Po-trebno je podnijeti zahtjev za izdavanje elektronič-kog zapisa/potvrde, uz izvornik dokumenta kojim dokazuje činjenicu završetka školovanja, odnosno obrazovanja (temeljnog ili dodatnog) Zavodu, od-nosno zahtjev za unos podataka o stečenom obra-zovanju HZZ-u, kako bi se u baze stečenih kvali i-kacija unijeli njeni podaci o stečenom obrazova-nju. U protivnom, na zahtijevanom elektroničkom zapisu/potvrdi, rubrike stečenog obrazovanja bit će nepopunjene. Ako se osoba obrati Zavodu preko korisničkih stranica, elektroničkim putem će joj se dostaviti elektronički zapis sljedećeg sadržaja:


PLAĆE I NAKNADE

Ako osoba zatraži potvrdu na šalteru Zavoda, dobit će potvrdu sljedećeg sadržaja:

Na prikazanim oglednim primjerima u oba slučaja, nema podataka o stečenim kvali ikacijama, jer po-daci nisu uneseni ni u HZZ-u ni u Zavodu.

Primjer 2.

Osiguranik je sklopio ugovor o radu s poslodav-cem dana 1. rujna 2013. Prethodno osiguranje po osnovi radnog odnosa prestalo je 30. travnja 2013. Na koji način radnik dokazuje postojanje prethodnog staža osiguranja? Koja je obveza po-slodavca?

Vezano uz prethodna razdoblja osiguranja, radnik može poslodavcu priložiti sljedeću dokumentaciju:

1) radnu knjižicu koja je i dalje javna isprava za raz-doblja upisa do 30. lipnja 2013.;

2) potvrdu o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Zavoda, koju Zavod na osobno traženje osiguranika izdaje na šalterima područnih služi /ureda Zavoda;

3) elektronički zapis (ako je podnesen zahtjev pu-tem korisničkih stranica Zavoda).

Poslodavac ima obvezu za radnika uspostaviti prijavu na osiguranje (M-1P) u zakonom predvi-đenom roku. S obzirom na to da je radna knjiži-ca ukinuta, uz prijavu poslodavac prilaže samo ugovor o radu.


PLAĆE I NAKNADE

Ogledni primjerak izdane potvrde:


PLAĆE I NAKNADE

Ogledni primjerak elektroničkog zapisa (kada osiguranik podnese zahtjev u elektroničkom obliku, putem korisničkih stranica Zavoda):


POREZI I DOPRINOSI

Sukladno odredbama Zakona o inanciranju JLP(R)S-a, općine i gradovi kao jedan od vlastitih izvora prihoda mogu propisivati i ubirati porez na tvr-tku ili naziv, kojeg plaćaju pravne i izičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, a obveznici su plaćanja poreza na dohodak ili dobit. Obveza plaćanja poreza na tvrtku utvrđuje se u godišnjem iznosu donošenjem poreznog rješenja od nadležne ispostave Porezne uprave prema sjedištu za pravne te prebivalištu ili uobičajenom boravištu za izičke osobe. Osim na istaknuto sjedište tvrtke, porez na tvrtku ili naziv plaća se i na svaku istaknutu tvr-tku na poslovnim jedinicama, koju porezni obveznik ima u svom sastavu.

1. UvodZakonom o inanciranju jedinica lokalne samou-prave i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93, 33/00, 127/00, 59/01, 107/01 – ispravak, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07 – Odluka USRH, 73/08 i 25/12; dalje u tekstu: Zakon o inanciranju), uređeni su izvori sredstava, te način inanciranja poslova iz samoupravnog djelokruga županije, opći-ne i grada - jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema spomenutom Zakonu, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, stječu prihode iz: vlastitih izvora, sudjelovanja u raspodjeli zajedničkih poreza, te od dotacija iz državnog i žu-panijskog proračuna.

Kao vlastite izvore sredstava, općine i gradovi mogu propisivati i ubirati općinske ili gradske poreze, a to su:

1) prirez poreza na dohodak,2) porez na potrošnju3) porez na tvrtku ili naziv, 4) porez na korištenje javnih površina, te 5) porez na kuće za odmor.

Od navedenih vrsta općinskih, odnosno gradskih poreza, porezni obveznici plaćaju mjesečno tijekom poslovne godine, po propisanim poreznim stopama, jedino prirez poreza na dohodak te porez na potroš-nju, dok se za ostale lokalne poreze, i to: kuće za od-

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Ministarstvo inancija – Porezna uprava, Samobor.

mor, porez na tvrtku ili naziv, te porez na korištenje javnih površina, porezna obveza utvrđuje periodič-ki, pri čemu se porez plaća jednom godišnje donoše-njem rješenja od nadležnog tijela jedinica lokalne i područne (regionalna) samouprave ili nadležne is-postave Porezne uprave.

Prema tome, kao jedan od vlastitih izvora prihoda, općine ili gradovi mogu propisivati i ubirati porez na tvrtku ili naziv, čija obveza plaćanja postoji za sve oblike trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, koje obavljaju gospodarsku djelatnost radi stjecanja dobiti kao i za izičke osobe, koje se bave djelatnošću obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumar-stva te drugim djelatnostima, koje se oporezuju kao obrtničke, i vode propisane poslovne knjige i evi-dencije, a obveznici su plaćanja poreza na dohodak.

Iznos poreza na tvrtku ili naziv koju su obvezne pla-ćati pravne i izičke osobe, ako se bave registrira-nom gospodarskom djelatnošću, utvrđuje se pore-znim rješenjem koje za poreznog obveznika donosi nadležna ispostava Porezne uprave prema sjedištu poduzeća, a za izičke osobe koje obavljaju djelat-nost obrta i slobodnih zanimanja, ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravi-štu poreznog obveznika, ako su općine ili gradovi u svojim odlukama prenijela na Poreznu upravu po-slove utvrđivanja i naplatu lokalnih poreza.

2. Načelna Suglasnost za utvrđivanje lokalnih poreza

Još od 1. siječnja 2002. u primjeni je načelna Sugla-snost (NN, br. 79/01), koju je donio Ministar inan-cija na neodređeno vrijeme, a prema kojoj Porezna uprava može obavljati poslove utvrđivanja, eviden-tiranja, nadzora, naplate i ovrhe županijskih, općin-skih ili gradskih poreza, ako je predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) ili lokalne samou-prave - općina ili grad, svojom odlukom prenijela na Poreznu upravu u cijelosti poslove utvrđivanja i na-plate svih ili samo pojedinih lokalnih poreza.

Prema spomenutoj suglasnosti većina općina i gra-dova je u svojim odlukama obvezu utvrđivanja i naplate poreza na tvrtku ili naziv prenijela u nad-ležnost Porezne uprave, budući da nadležne ispo-stave Porezne uprave imaju razrađen informacijski sustav, koji omogućuje e ikasan razrez i utvrđiva-

UDK 336.2Mirjana Mahović Komljenović *

Porez na tvrtku za pravne i izičke osobe


POREZI I DOPRINOSI

nje, nadzor, naplatu kao i ovrhu lokalnih poreza. Za obavljene poslove Poreznoj upravi pripada naknada u iznosu od 5% od ukupno naplaćenih prihoda, što se uplaćuje na račun Državnog proračuna.

3. Podaci za utvrđivanje poreza na tvrtku ili naziv

Nadležna ispostava Porezne uprave donijet će rješe-nje o obvezi plaćanja poreza na tvrtku ili naziv, na osnovi:

• postojećih podataka o upisu u sudski i obrtni registar pravnih i izičkih osoba, koje obavljaju registriranu djelatnost, a koje se vode u informa-cijskom sustavu Porezne uprave u registru porez-nih obveznika, tzv. RPO registru,

• podataka koje su Poreznoj upravi o poslovanju pravnih i izičkih osoba dužne dostaviti nadležne županijske, općinske ili gradske službe, te

• podataka koje su porezni obveznici dužni sami dostaviti prema odredbama članka 58. OPZ-a (NN, br. 147/08 do 73/13). Naime, navedenom zakonskom odredbom propisano je da je porez-ni obveznik dužan poreznom tijelu u roku od 30 dana od dana nastanka, prijaviti sve činjenice bitne za utvrđivanje njegove porezne obveze, a naročito osnutak, premještaj i prestanak trgo-vačkog društva, radionice ili stalne poslovne jedi-nice ili početak obavljanja gospodarske djelatno-sti, odnosno promjenu prebivališta ili uobičajenog boravišta, te druge činjenice, čije je prijavljivanje važno za njegovo poslovanje.

Temeljem navedenog proizlazi, da je obveznik pore-za na tvrtku dužan nadležnom tijelu za utvrđivanje poreza (općini ili gradu odnosno nadležnoj ispostavi Poreze uprave) prijaviti osnutak te svaku promjenu imena tvrtke ili naziva, kao i sve druge promjene što utječu na pravilno utvrđivanje visine poreza, i to u roku od 30 dana od upisa u sudski ili obrtni registar odnosno od dana nastale promjene.

4. Obveza plaćanja poreza Sukladno odredbama članka 42. Zakona, obveza plaćanja poreza na tvrtku ili naziv propisana je za sve pravne osobe, koje su registrirane za obavljanje djelatnosti, a obveznici su plaćanja poreza na dobit prema odredbama Zakona o porezu na dobit (NN, br. 177/04 do 22/12), te izičke osobe koje obavljaju registriranu obrtničku djelatnost ili djelatnost slo-bodnih zanimanja, a obveznici su plaćanja poreza na dohodak prema odredbama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04 do 144/12). Ako obvezni-ci poreza na tvrtku ili naziv u svom sastavu imaju

poslovne jedinice, obveznici su poreza na tvrtku za svaku poslovnu jedinicu.

Pravne osobe postaju obveznicima plaćanja pore-za na dobit danom upisa u sudski registar, a izičke osobe – obrtnici i slobodna zanimanja, postaju obve-znicima plaćanja poreza na dohodak upisom u obrt-ni registar. Upis u sudski, odnosno obrtni, registar ima konstitutivni značaj, što znači da od trenutka upisa, pravna, odnosno izička osoba stječe pravo upotrebe tvrtke. Time, u smislu navedenog Zakona o inanciranju, pravne i izičke osobe postaju i obve-znicima plaćanja poreza na tvrtku ili naziv.

Porez na tvrtku ili naziv porezni obveznici plaćaju u svoti, čija je gornja granica poreza propisana Zako-nom o inanciranju, dok njenu stvarnu visinu utvr-đuje općina ili grad svojom odlukom, koja ne može biti veća od Zakonom propisane gornje granice. Osim oslobođenja i olakšica od plaćanja poreza, što je utvrđeno Zakonom o inanciranju, općine i grado-vi mogu u svojim odlukama propisivati i druge olak-šice od plaćanja poreza na tvrtku.

4.1. Pojam tvrtke ili naziva

Tvrtka ili naziv je ime pravne ili izičke osobe pod kojim trgovačko društvo ili obrt posluje i sudjeluje u pravnom prometu. Kod izičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost, tvrtka sadrži naziv i oznaku obrta, ime i prezime obrtnika te njegovo sjedište, a može sadržavati i posebne oznake. Prijevod tvrtke ili naziva, odnosno strane riječi u tvrtki ili nazivu, moraju biti napisane latiničnim pismom na jednom od stranih jezika. Pravne i izičke osobe mogu upo-trebljavati i skraćeni naziv tvrtke, ali samo u obliku i sadržaju, kako je to upisano u sudski, odnosno obrt-ni registar.

Tvrtka ili skraćeni naziv tvrtke mora se na prikla-dan način istaknuti na poslovnim prostorijama tr-


POREZI I DOPRINOSI

govačkog društva, odnosno na ulazu u sjedište obrta i izdvojene pogone ili na mjestu gdje se obavlja obrt, ako se radi o obrtima za koje nije potreban prostor. Pri postojanju više ulaza u poslovnu prostoriju, tvrt-ku je potrebno istaknuti na svakom od ulaza.

4.2. Visina i plaćanje poreza na tvrtku

Porez na tvrtku ili naziv, plaća se u godišnjem iznosu koji propisuje grad ili općina, a isti ne može iznositi više od 2.000,00 kn po svakoj ista-knutoj tvrtki ili nazivu. Ako više osoba ostvaruje dohodak zajedničkim obavljanjem samostalne dje-latnosti plaća se samo jedan porez na tvrtku, za što se obično zadužuje nositelj zajedničke djelatnosti imenovan od ostalih supoduzetnika.

Porez na tvrtku uplaćuje se korištenjem brojčane oznake vrste prihoda 1732, a prihod je grada ili opći-ne, na području koje je sjedište odnosno prebivalište obveznika tog poreza. U slučaju kada porezni obve-znik – izička osoba ima sjedište obrta registrirano u općini, koja istovremeno nije i općina prebivališta vlasnika obrta, tada će rješenje o razrezu poreza na tvrtku ili naziv, donijeti nadležno tijelo za utvrđiva-nje poreza prema sjedištu obrta izičke osobe. Pre-ma Odluci o gradskim porezima i o prirezu poreza na dohodak Grada Zagreba (NN, br. 87/01, 103/01 – ispravak), porez na tvrtku utvrđen je u različitim svotama od najmanje 180,00 kn do najviše 520,00 kn, ovisno o vrsti djelatnosti kojom se bave pravne i izičke osobe registrirane za obavljanje djelatnosti.

Tvrtkom odnosno nazivom, u smislu navedene Odlu-ke ne smatraju se, pa se na to i ne plaća porez – natpisi na klupama, stolovima, otvorenim prodajnim mjesti-ma na tržnici na kojima se prodaju živežne namirnice, natpisi što ih trgovačka društva koja se bave građevi-narstvom ističu na gradilištima, te nazivi poslovnih jedinica, koje ne posluju s trećim osobama. Ako prav-ne i izičke osobe sa sjedištem u gradu Zagrebu imaju poslovne jedinice (prodavaonice, pogone i radionice) u svom sastavu, koje se nalaze na području Grada Za-greba, obvezni su za njih platiti 50% od propisanog poreza na tvrtku ili naziv. U slučaju ako je na istom objektu istaknuto više tvrtki ili naziva iste pravne i izičke osobe, plaća se samo jedan iznos poreza.

4.3. Porez na tvrtku za poslovne jedinice

Ako obveznik poreza na tvrtku u svom sastavu ima poslovne jedinice (prodavaonice, pogone, radioni-ce, prodajna mjesta), obveznik je poreza na tvrtku za svaku poslovnu jedinicu, a utvrđeni porez je pri-hod općine ili grada na čijem se području nalazi po-slovna jedinica. Naime, sukladno članku 7. Zakona

o trgovačkim društvima (NN, br. 111/93 do 68/13), propisano je da trgovac pojedinac i trgovačko druš-tvo mogu izvan sjedišta imati podružnice u kojima obavljaju svoje djelatnosti. Podružnica se osniva odlukom koju donosi trgovac pojedinac ili nadležni organ trgovačkog društva u skladu s izjavom o osni-vanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva, pri čemu podružnica posluje pod svojom tvrtkom i mora pri tome navesti svoje sjedi-šte i sjedište osnivača.

Prema odredbama članka 40. OPZ-a, stalnom po-slovnom jedinicom smatra se stalno mjesto obav-ljanja gospodarske djelatnosti društva u cijelosti ili djelomično, a posebno su to: mjesta sjedišta uprave, podružnice i uredi, mjesto proizvodnje ili radionica, tvornica, rudnik, naftni ili plinski izvor, kamenolom ili bilo koje drugo mjesto iskorištavanja prirodnih bogatstava, gradilište ili građevinski ili montažni projekt samo, ako traje dulje od šest mjeseci. Stal-nom poslovnom jedinicom ne smatra se korištenje objekata isključivo za uskladištenje, izlaganje ili is-poruku dobara ili robe, koje pripadaju društvu kao i održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo radi obavljanja bilo koje druge djelatnosti privreme-nog ili pomoćnog značenja za društvo.

4.4. Rok za uplatu poreza na tvrtku ili naziv

Porez na tvrtku ili naziv plaća se u roku od 15 dana od dana dostave poreznog rješenja, kojim je porez na tvrtku ili naziv utvrđen. Ako se tvrtka upiše u registar tijekom godine ili prestane s bavljenjem djelatnosti, plaća se razmjerni dio poreza. Ako je pravnoj ili izičkoj osobi, nadležna ispostava Pore-zne uprave izdala rješenje o obvezi plaćanja poreza na tvrtku za 2013., a porezni obveznik tijekom godi-ne nije poslovao ni obavljao gospodarsku djelatnost niti je imao evidentiranog prometa po žiro-računu (zbog mirovanja, privremene obustave poslovanja i sl.), tada može u roku od 30 dana od dana primitka poreznog rješenja uložiti žalbu, na osnovu koje će se utvrđeni iznos poreza na tvrtku otpisati.

4.5. Obračun zateznih kamata

Ako obveznik poreza na tvrtku ili naziv, prema dobi-venom poreznom rješenju ne plati porez u propisa-nom roku, na utvrđeni dug sistemski se obračunava-ju kamate, i to po stopi od 12% godišnje, primjenom dekurzivnog jednostavnog kamatnog računa, prema članku 116. Općeg poreznog zakona, članku 29. Zako-na o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 do 134/09), te članku 3. Zakona o kamatama (NN, br. 94/04 i 35/05).

Ako dospjeli porez na tvrtku ili naziv nije plaćen u propisanom roku, može se nad pravnim i izičkim


POREZI I DOPRINOSI

osobama provesti postupak ovrhe te porez prisilno naplatiti sukladno odredbama od 124. do 146. OPZ-a, i to pljenidbom novčanih sredstava na žiro-računu poreznog dužnika, koje isti ima kod banke ili druge inancijske organizacije ovlaštene za platni promet,

a taj postupak provode Ispostave porezne uprave ili provođenjem ovrhe pljenidbom na pokretninama, tražbinama i drugim imovinskim pravima, a ovršni postupak se provodi u Područnom uredu.

5. Oslobođenje od plaćanja poreza na tvrtku ili naziv

Odredbom članka 42., stavka 3. Zakona o inancira-nju, propisano je oslobođenje, prema kojem obveznici poreza – pravne i izičke osobe, ako ne obavljaju dje-latnost, ne plaćaju porez na tvrtku. Navedeno znači da svi poduzetnici koji nakon registracije u trgovačkom ili obrtnom registru nisu obavljali poduzetničku dje-latnost, kao i oni porezni obveznici koji nemaju evi-dentiranog prometa na žiro-računu ni iskazanih po-slovnih promjena u poslovnim knjigama za pojedino porezno razdoblje, odnosno kalendarsku godinu, nisu obveznici plaćanja godišnjeg poreza na tvrtku ili naziv.

Ustanove i druge nepro itne organizacije koje su osnovane sukladno Zakonu o ustanovama, a ne obav-ljaju djelatnost radi stjecanja dobiti, također nisu ob-veznici plaćanja poreza na tvrtku ili naziv po toj os-novi. Međutim, ako bi navedene pravne osobe obav-ljale gospodarsku djelatnost, pri čemu bi neoporezi-vanje te djelatnosti dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, tada im Porezna uprava može na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika ili zainteresiranih osoba, rješenjem utvr-diti da su obveznici poreza, i to za dobit koju ostvaru-ju obavljanjem gospodarske djelatnosti, a time posta-ju i obveznici plaćanja poreza na tvrtku ili naziv.

5.1. Porez na tvrtku za pravne osobe u stečaju i likvidaciji

Ako je nad pravnom osobom u tijeku poreznog razdoblja (kalendarske godine) otvoren stečajni postupak, koji se provodi radi skupnog namirenja stečajnog dužnika unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima, po-rez na dobit utvrđuje se samo za razdoblje do otva-ranja stečaja, a za isto razdoblje utvrđuje se i porez na tvrtku. Prema tome, kako se kod pravne osobe od trenutka otvaranja stečaja ne utvrđuje porez na dobit, jer stečajni upravitelj provodi radnje isključi-vo radi namirenja duga vjerovnicima, tako ista ne obavlja djelatnost, zbog čega nije ni obveznik plaća-nja poreza na tvrtku.

Međutim, u slučajevima kada se u tijeku stečajnog postupka, a sukladno odredbama Stečajnog zakona (NN, br. 44/96 do 82/06), prihvati i potvrdi stečajni plan i izvrši preustroj dužnika radi održavanja dje-latnosti, te stečajni sudac rješenjem zaključi stečajni postupak, takva je pravna osoba obvezna utvrđivati porez na dobit, kada postaje i obveznikom plaćanja poreza na tvrtku ili naziv. Porez na tvrtku ne plaćaju ni porezni obveznici nad kojima je pokrenut, odno-sno okončan postupak likvidacije, a koji se u nadlež-nim ispostavama Porezne uprave vode u registru poreznih obveznika u timu 901.

Nadalje, od obveze plaćanja poreza na tvrtku oslo-bođene su i sve one pravne osobe, koje su prestale biti porezno aktivne, a nisu podmirile svoje obveze te imaju neizmirenih dugova na porezima i dopri-nosima o kojima analitičku evidenciju vodi Porezna uprava, a u registru poreznih obveznika vode se u timu 903, kao i izičke osobe koje su prestale obav-ljati registriranu djelatnost odjavom obrta, slobod-nog zanimanja i sl, ali nisu podmirile svoje obveze i u registru poreznih obveznika vode se u timu 900.

5.2. Otpis utvrđenog poreza na tvrtku ili naziv

Porez na tvrtku koji se nije mogao naplatiti pljenid-bom novčanih sredstava poreznog dužnika kod banke u redovnom postupku, može se naplatiti provođenjem mjera ovrhe iz njegove cjelokupne imovine, osim one koja sukladno odredbama OPZ-a ne može biti predme-tom pljenidbe. Međutim, ako se dospio dug poreza na tvrtku ili naziv ne može naplatiti ni u postupku ovrhe, može se u iznimnim slučajevima a sukladno odredba-ma članka 137. OPZ-a, otpisati kao nenaplativ.

6. Uplatni računiPorez na tvrtku ili naziv je vlastiti izvor prihoda grada ili općine, gdje pravna ili izička osoba obavlja gospodarsku djelatnost, i uplaćuje se u korist raču-na za redovno poslovanje proračuna grada/opći-ne, a koji su posebno navedeni u Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje drugih javnih potreba u 2013. godini (NN, br. 2/13 do 103/13).

Od 1. lipnja 2013. obveznici uplate javnih davanja, obvezno koriste računa otvorene prema IBAN kon-strukciji, koji su formirani po međunarodnoj normi ISO 13613. Na standardiziranim nalozima za uplatu na Obrascima HUB-3 i HUB-3A korištenjem kojih se obavljaju dospjela plaćanja, pravne i izičke osobe obavezno upisuju jedinstveni broj modela uplate 68, brojčanu oznaku poreza na tvrtku – 1732, te OIB koji je dodijeljen od Ministarstva inancija.


POREZI I DOPRINOSI

Vrsta poreza Visina poreza Račun za redovno poslovanje proračuna grada/općine po IBAN konstrukciji

Obveznici uplatepravne i izičke osobe

Model uplate

Brojčana oznaka/OIB

Porez na tvrtku ili naziv

Prema odluci grada ili općine a najviše do 2.000,00 kn po svakoj istaknutoj tvrtki

- Grad Osijek HR5023600001831200002- Grad Zaprešić HR2123600001854300007- Grad Zagreb HR3423600001813300007 68 1732 - OIB

Od obveze plaćanja poreza na tvrtku ili naziv oslo-bođene su pravne i izičke osobe, koje nemaju evi-dentiranog prometa po žiro-računu kao ni iskazanih poslovnih promjena u poslovnim knjigama, pravne osobe u stečaju i nad kojim je pokrenut odnosno okončan postupak likvidacije, kao i pravne i izičke osobe koje su prestale biti porezno aktivne, a nisu iz-mirile svoje obveze. Razmjerni dio poreza na tvrtku plaćaju porezni obveznici, koji su započeli ili presta-li s obavljanjem djelatnosti tijekom godine. Odred-bama OPZ-a kojim je uređen odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela, koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, propisani su slučajevi kada se dospio dug poreza na tvrtku ili na-ziv iznimno, a na zahtjev poreznog obveznika može u potpunosti ili djelomično otpisati.

7. ZaključakPorez na tvrtku ili naziv je jedan od vlastitih izvo-ra prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, čija je gornja granica poreza propisana Zakonom o inanciranju, dok stvarnu visinu poreza utvrđuje grad ili općina svojom odlukom, pri čemu se porezna obveza utvrđuje jednom godišnje. Poslo-ve u vezi s utvrđivanjem poreza na tvrtku ili naziv, njihovim evidentiranjem, obvezom plaćanja u pro-pisanom roku te ovrhom, obično obavlja nadležna ispostava Porezna uprave, ako je temeljem načelne Suglasnosti, vlastitom odlukom općina ili grad pre-nijela navedene poslove u nadležnost Porezne upra-ve, što je većina općina i učinila. Kada se protekom roka od 15 dana od dana primitka poreznog rješe-nja, ne plati utvrđen porez na tvrtku, na isti se obra-čunavaju zatezne kamate po stopi od 12% godišnje.

Ne propustite!

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE

Zagreb, hotel Palace, 23.-25. listopada, s početkom u 9.30 sati

• Cilj programa škole je usavršavanje polaznika s ekonomskim i inancijskim kategorijama u poslovanju nepro itnih organizacija, računovodstvenim praćenjem poslovanja, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem i planiranjem.

• Program je aktualiziran skorim promjenama koje donosi novi Zakon o računovodstvu i inancijskom poslovanju nepro itnih organizacija!

• Po završetku škole polaznici dobivaju uvjerenje o stručnom usavršavanju

• Trajanje škole: 25 sati/3 dana/9,30-16,30

Detaljan program seminara možete pogledati na zadnjoj stranici časopisa.


POREZI I DOPRINOSI

U prosincu 2012. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 144/12) koji je na snagu stupio 1. siječnja 2013. g. Sukladno tome donesen je i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 79/13) i stupio na snagu 5. srpnja 2013., osim odre-dbi o novom jedinstvenom Obrascu JOPPD i obvez-noj uplati poreza na dohodak i prireza pod OIB-om isplatitelja, koje stupaju na snagu 1. siječnja 2014., te odredbe o obvezi isplate svih primitaka, koji se isplaćuju iz proračuna na račun poreznog obvez-nika, a koje će stupiti na snagu 1. siječnja 2015. g. U članku donosimo kratki pregled izmjena i dopuna Pravilnika s posebnim naglaskom na nove obveze za nepro itne organizacije i proračunske korisnike.

1. Neoporezive isplate iz proračuna EUNovim se izmjenama Pravilnika propisuje da se do-hotkom, između ostalog, ne smatraju ni per diem dnevnice koje se radnicima isplaćuju za službeno putovanje za potrebe njihovih radnih mjesta na te-ret sredstava Europske unije, a u vezi s djelatnosti poslodavca. Također se propisuje da se naknade iz članka 13., stavka 2., točaka 13., 14., 15., 16., 17., 18. i 19. i stavka 12. Pravilnika (a kojima se propisuju ne-oporezivi iznosi dnevnica i terenskog dodatka u ze-mlji i inozemstvu, pomorskog dodatka, naknade za odvojeni život te per diem dnevnice) međusobno is-ključuju. To znači da se primjerice ne mogu istodob-no i za isto službeno putovanje neoporezivo isplatiti dnevnice iz članka 13., stavka 2. točke 13. ili 14. i per diem dnevnice iz stavka 12. Pravilnika.

Nadalje, već je zadnjim izmjenama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12 i 144/12) člankom 10., točkom 20. propisano da se porez na dohodak ne plaća na ukupni iznos pri-mitaka, koji se kao bespovratna sredstva izičkim osobama isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz fondova i programa Europske unije po tijelima akreditiranim

* Ksenija Cipek, Ministarstvo inancija - Porezna uprava, Zagreb.** Iva Uljanić, Ministarstvo inancija - Porezna uprava, Zagreb.

u skladu s pravilima Europske komisije u Republi-ci Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja, a u skladu s i-nancijskom uredbom Europske komisije.

Pravilnikom se iste odredbe propisuju člankom 7. izmijenjenim stavkom 13., te se dodatno pojašnjava da se navedena sredstva isplaćuju odnosno dodje-ljuju za pokriće izdataka prijevoznih troškova, pre-hrane i smještaja, te za realizaciju projektnih aktiv-nosti koje prijavljuju izičke osobe (izdaci za najam prostora, osiguranje, opremu i materijale i drugo), pod uvjetom da su osigurane vjerodostojne ispra-ve sukladno propisima Europske komisije (ugovor, završno izvješće, račun i drugo). Iznos do kojeg se mogu neoporezivo isplatiti ti primici utvrđuju tijela akreditirana u skladu s pravilima Europske komisije u Republici Hrvatskoj putem kojih se isplaćuju ti pri-mici (primjerice Agencija za mobilnost i programe EU), temeljem propisa ili sporazuma s Europskom komisijom te na temelju izvršenih analiza kojima se utvrđuje visina tih primitaka. Također se propisu-je da se navedeni neoporezivi primici i neoporezivi primici po osnovi službenih putovanja iz članka 13., stavka 2., točaka 1., 2., 5., 13. i 14. i stavka 12. Pravil-nika, koji se odnose na izdatke za prijevozne troško-ve, prehranu i smještaj, međusobno isključuju.

2. Nove odredbe o obvezi isplate na račun

Izmjenama Pravilnika propisuju se i nove odredbe o obvezi isplate primitaka na račun poreznog obve-znika ili izičke osobe, te će isplatitelji na žiro-ra-čun biti obvezni isplatiti:

• primitke od samostalne djelatnosti,• primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak,• primitke od imovine i imovinskih prava,• primitke po osnovi darovanja za zdravstvene po-

trebe.

Osim na žiro-račun, na ostale račune (a osobito te-kući i štedni račun) prema novim izmjenama mogu se isplatiti:

UDK 336.2Ksenija Cipek *

Iva Uljanić **

Novine u izmijenjenom pravilniku o porezu na dohodak


POREZI I DOPRINOSI

• primici po osnovi nesamostalnog rada,• primici od kapitala,• primici od osiguranja,• primici po osnovi otuđenja inancijske imovine,• neoporezivi primici iz članaka 9. i 10. Zakona

(osim primici po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe, koji se moraju obavezno isplatiti na žir-o-račun).

Ovime je propisana mogućnost, ali ne i obveza, što znači da se primjerice stipendije ili primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga po posebnim propi-sima mogu i nadalje isplaćivati na žiro-račun stjeca-telja, a po dogovoru s isplatiteljem mogu im se ispla-ćivati i na tekući račun.

Osim na žiro-račun i na ostale račune, člankom 90., stavkom 3. Pravilnika, propisano je koji se primici mogu isplatiti i u gotovini:

• mirovine,• nagrade nerezidentima iz članka 32., stavka 5.,

točke 3. Zakona i članka 44., stavka 15. Pravil-nika, za sudjelovanje na sportskim, umjetničkim i drugim natjecanjima u Republici Hrvatskoj, ako se do završetka natjecanja ne zna koji od natjeca-telja ostvaruje pravo na novčanu nagradu,

• primici koje ostvaruju djeca do navršene punoljet-nosti, odnosno do završetka redovnog školovanja, od obavljanja sezonskih poslova (sezonski poslo-vi u poljoprivredi, branje i skupljanje plodova i bilja, poslovi prodaje poljoprivrednih proizvoda, šumskih proizvoda, osvježavajućih napitaka, le-denih slastica, dnevnog tiska, ulaznica i slično, poslovi popisivanja, anketiranja, očitanja brojila i slično, amatersko sudjelovanje u radu kulturno umjetničkih društava i slični poslovi), uz uvjet da ovi primici kod jednog isplatitelja ne prelaze 11.000,00 kuna godišnje,

• naknade za rad u svezi s izborom, čije je održav-anje propisano posebnim zakonom, ako se isplaćuju do 1.600,00 kuna po održanom izboru,

• neoporezivi primici iz članaka 9. i 10. Zakona. Međutim, kod tih neoporezivih primitaka pro-pisani su neki izuzeci te se slijedeći primici ne mogu isplatiti u gotovini već samo na račun (žiro ili ostale račune): o primici po osnovi otuđenja inancijske imovine,o primici po osnovi darovanja za zdravstvene po-

trebe (obvezno na žiro-račun),o naknada za otkup sekundarnih sirovina i otpa-

da, koje se smatraju osobnom imovinom iznad 1.600,00 kuna mjesečno po pojedinom isplati-telju,

o primici učenika i studenata na redovnom škol-ovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima,

o stipendije učenicima i studentima koje se isplaćuju za vrijeme njihova redovnog školov-anja, a koje se do propisanog iznosa ne sma-traju drugim dohotkom te stipendije koje služe za pokriće troškova iz članka 45., stavka 1., točke 7. ovoga Pravilnika, osim troškova škol-arine koji se isplaćuju na račun visokog učilišta,

o sportske stipendije, o nagrade za sportska ostvarenja i naknada spor-

tašima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa,

o primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu do ukupno 12.000,00 kuna go-dišnje.

Za potrebe Zakona i Pravilnika, isplatama u goto-vu novcu smatra se izravna predaja gotova novca (novčanica i kovanica) i sve druge isplate obavljene izravno odnosno mimo računa poreznih obveznika kod banke. Kod isplate dividendi to primjerice znači da se sve dividende, neovisno o iznosu, moraju obve-zno isplatiti na račun poreznog obveznika (osim na njegov žiro-račun mogu se isplatiti i na ostale raču-ne, a osobito tekući ili štedni račun). Razlika u odno-su na sadašnje odredbe jest da će se primjerice plaća radnika obvezno isplatiti na tekući ili štedni račun kod banke, što znači da sve plaće nakon 5. srpnja 2013. moraju biti isplaćene na tekući ili štedni račun radnika, dok neoporezivi primici koje poslodavac isplaćuje radnicima (primjerice naknade za prije-voz do propisanih iznosa, dnevnice i ostali troškovi službenog puta do propisanih iznosa) mogu se i na-dalje isplaćivati u gotovini.

Međutim, od 1. siječnja 2015. svi primici koji se poreznim obveznicima, odnosno izičkim osoba-ma budu isplaćivali iz proračuna, obvezno će se morati isplaćivati na račun kod banke.

3. Novi obrazac - JOPPDZakonom je propisana obveza podnošenja podataka o isplaćenom dohotku i uplaćenom porezu na doho-dak, a oblik, sadržaj, rokove i način dostavljanja istih propisuje ministar inancija provedbenim propisima, odnosno Pravilnikom o porezu na dohodak. Tako je za pojedini izvor dohotka na koji se porez plaća po odbitku propisan i pojedini obrazac (ili više njih):

• za nesamostalni rad podnosi se Poreznoj upravi mjesečni ID Obrazac (zbirni za sve radnike/umi-rovljenike) i godišnji IP obrazac (po pojedinom radniku/umirovljeniku),


POREZI I DOPRINOSI

• za drugi dohodak i za sve ostale izvore dohotka kada se porez na dohodak plaća po odbitku (doho-dak od kapitala, dohodak od osiguranja, dohodak od imovinskih prava), Poreznoj upravi podnosi se mjesečni Obrazac IDD (do 15. u mjesecu za ispla-te u prethodnom mjesecu) i godišnji Obrazac ID-1 (do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu go-dinu).

Osim toga obveznici obračunavanja doprinosa obve-zni su Poreznoj upravi dostavljati izvješće na Obras-cu IDD-1. Nadalje, osim Poreznoj upravi isplatitelj, odnosno obveznik podnošenja izvješća je dužan za sve osiguranike za koje prema propisima o dopri-nosima za obvezna osiguranja ima obvezu obračuna doprinosa podnijeti Obrazac R-Sm Središnjem regi-stru osiguranika (REGOS).

U cilju e ikasnijeg prikupljanja podataka o ostva-renom dohotku izičkih osoba, o obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak, te o obvezi doprinosa, što su ih obveznici obračunavanja dužni obračunati i uplatiti i o tome izvijestiti Poreznu upravu, pokrenuta je inicijativa za izradu novog jedinstvenog obrasca, kojim će se omogućiti prikupljanje objedinjenih podataka za potrebe više institucija na jednom mjestu.

Novi jedinstveni obrazac JOPPD, prema izmijenje-nom Pravilniku zamijenit će slijedeće postojeće obrasce:

• Izvješće o primicima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu – Obrazac ID,

• Izvješće o drugom dohotku, obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu te dopri-nosima za obvezna osiguranja – Obrazac IDD,

• Izvješće o isplaćenoj naknadi plaće te o osnovi-cama i obračunanim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac IDD-1,

• Izvješće o plaći i mirovini – Obrazac IP,• Izvješće o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćen-

om doprinosu, porezu po odbitku i prirezu – Obra-zac ID-1,

• „Speci ikacija po osiguranicima o obračunanim doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja“ - Obrazac R-Sm.

Osim toga, jedna od novina jest i to da će se na no-vom obrascu iskazivati i određeni primici, koji ne podliježu oporezivanju, što je propisano člankom 60., stavkom 5. Zakona1 (primjerice: obiteljske mi-

1 „Osobe i organizacije iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužne su Poreznoj upravi u propisanom roku na propisanom obrascu do-

rovine, socijalne potpore, doplatak za djecu, potpo-re djeci u slučaju smrti roditelja, primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, naknade troškova na službenom putovanju, terenski dodatak, stipen-dije i drugo) što do sada nije bio slučaj, a u svrhu pri-kupljanja podataka o ukupno ostvarenim primicima po pojedinom poreznom obvezniku u poreznom razdoblju.

Prvenstveno se tu dakle misli na primitke iz članka 9. i 10. Zakona, te na primitke iz članka 15., stavaka 2. i 3. Zakona. Također, Obrazac JOPPD podnosi se i na primitke koji bi bili oporezivi, da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije propisa-no drukčije.

Međutim, propisani su i neki izuzeci te se na navede-nom Obrascu neće iskazivati:

• primici po osnovi darovanja izičkih osoba, a za zdravstvene potrebe,

• potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda,

• potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja,

• nasljedstva i darovi, • primici od otuđenja osobne imovine,• odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom dje-

latnošću,• primici ostvareni na nagradnim natječajima ili

natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba i igrama na sreću prema posebnom zakonu,

• pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe,

• premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja,• mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu koje

bi bile oporezive porezom na dohodak da ugovo-rima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije uređeno drukčije, te mirovine iz inozemstva, ako je ukupni iznos primitaka od nesamostalnog rada ostvaren u iznosu manjem od iznosa osobnog od-bitka i mirovine iz inozemstva po osnovi kojih se predujam poreza na dohodak plaća po rješenju Porezne uprave.

Međutim, isplatitelji ili sami porezni obveznici mo-raju voditi vlastitu evidenciju o navedenim primici-ma, jer se Pravilnikom propisuje da Porezna uprava može zatražiti dostavu podataka o navedenim pri-micima, kao i o ostalim primicima.

stavljati i podatke o isplaćenim propisanim primicima na koje se ne plaća porez na dohodak i o drugim propisanim primicima, koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom.“


POREZI I DOPRINOSI

Obrazac JOPPD će se podnositi dnevno, odnosno najkasnije sljedeći dan, tj. na dan isplate primitka ili obračuna doprinosa, ako nema isplate primitka, odnosno ako se doprinosi obračunavaju prema pro-pisanoj osnovici sukladno posebnim propisima, za većinu isplaćenih oporezivih primitaka odnosno za obračunane doprinose. Međutim, propisani su i neki izuzeci, i to:

• kod primitaka u naravi, mirovina koje isplaćuje HZMO i primitaka sezonskih radnika u poljo-privredi, budući da je obveza plaćanja predujma do zadnjeg dana u mjesecu u kojem je primitak ostvaren odnosno isplaćen, obveza dostavlja-nja izvješća također se pomiče najkasnije do za-dnjeg dana u mjesecu, praktički na dan dospijeća plaćanja predujma poreza na dohodak;

• izuzetak se propisuje i za neoporezive primitke, koji će se na Obrascu iskazivati zbirno po pojedi-nom poreznom obvezniku za sve isplate u tijeku jednog mjeseca i obveza podnošenja Poreznoj upravi je do 15. u mjesecu za isplate u prethod-nom mjesecu. Međutim, ako bi se istovremeno i na isti način (primjerice na tekući račun) poreznom obvezniku isplatio neki oporezivi i neoporezivi primitak (primjerice plaća i naknada za prijevoz) ili neoporezivi primitak koji podliježe obvezi do-prinosa ili primitak koji se sastoji od oporezivog i neoporezivog dijela (primjerice stipendija iznad propisanih neoporezivih iznosa) tada se i taj ne-oporezivi primitak, odnosno dio primitka, mora iskazati na isti dan kad i oporezivi primitak, od-nosno kad nastane obveza doprinosa, u istome retku. Na isti način obvezni su postupiti i poslo-davci za svoje radnike za vrijeme korištenja pra-va iz osiguranja sukladno članku 182., stavku 3. Zakona o doprinosima.

Obrazac se sastoji od A i B strane, te će na A stra-ni podnositelji izvješća upisivati zbirne podatke o obračunanim porezima i doprinosima za sve stje-

catelje primitka, odnosno osiguranike, dok će se na B strani upisivati podaci po pojedinom poreznom obvezniku stjecatelju primitka/osiguraniku, s tim da se na jednom Obrascu mogu iskazati za istog stjecatelja primitka različite vrste primitka (pri-mjerice plaća, drugi dohodak, dividenda i sl.), ali svaki primitak u svojem retku zbog različite kom-binacije oznaka koje se upisuju pod 6.1. i 6.2., a po kojima se raspoznaje o kakvom se stjecatelju pri-mitka radi i o kakvom primitku, odnosno obvezi osiguranja. Bitno je i napomenuti da će se u istom danu sa istom oznakom izvješća i oznakom vr-ste izvješća moći podnijeti samo jedan Obrazac JOPPD.

Očekuje se da će uvođenje novog obrasca pospješiti naplatu poreza i doprinosa, te omogućiti bolji nad-zor nad ispravnošću obračuna obveze doprinosa, poreza na dohodak i prireza i ažurniji uvid u isplaće-ne primitke i uplaćeni porez i doprinose, te će svaki porezni obveznik moći i u tijeku godine dobiti po-datak da li poslodavac/isplatitelj primitka ispunjava svoje obveze, a ostalim institucijama to će omogući-ti pristup podacima o stvarnim primicima pojedine izičke osobe u realnom vremenu.

Obrazac će se dostavljati u okviru sustava e-porez, na način propisan posebnim propisima, ako se isti podnosi za više od 3 porezna obveznika odnosno izičke osobe, a ako je podnositelj Obrasca korisnik

e-porezne po nekoj drugoj osnovi, onda neovisno o broju izičkih osoba za koje podnosi Obrazac, mora isti podnijeti putem e-porezne.

Datum stupanja na snagu je 1. siječnja 2014., što znači da će se Obrazac JOPPD podnositi za sve ispla-te nakon 31. prosinca 2013. neovisno za koje se razdoblje isplaćuju (primjerice plaća za 12. mjesec 2013. isplaćena u siječnju 2014. morat će se iska-zati na novom obrascu). Godišnji podaci o isplaće-nim primicima za 2013. podnijet će se na Obrascu IP i Obrascu ID-1, do kraja siječnja 2014. g. Primjer obračuna i popunjavanja JOPPD obrasca prikazuje-mo na kraju ovoga članka.

4. Novosti kod plaćanja predujma na inozemni dohodak

Pravilnikom se jasnije tumače obveze u slučaju stje-canja primitka iz ili u inozemstvu, odnosno obveze plaćanja predujmova poreza na dohodak za izaslane radnike. Naime, u pravilu, da bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja je utvrđeno da, u slučaju da je pravo oporezivanja dano objema zemljama ugovornicama, zemlja rezidentnosti će odobriti „poreznu olakšicu“,


POREZI I DOPRINOSI

kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje, odnosno uračunat će porez plaćen u inozemstvu ili će doho-dak izuzeti od oporezivanja.

Budući da je mogućnost uračunavanja poreza pla-ćenog u inozemstvu propisana samo pri godišnjem obračunu poreza na dohodak temeljem podnesene godišnje porezne prijave, postavlja se pitanje jesu li porezni obveznici u tijeku poreznog razdoblja ipak obvezni obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak u obje države (državi izvora i državi rezi-dentnosti). Da bi se izbjegle te nedoumice i spriječilo dvostruko oporezivanje, Pravilnikom se dopunjuje članak 2., tako da je propisano ako porezni obveznik rezident sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostru-kog oporezivanja, koji je u primjeni po osnovi pri-mitka ostvarenog iz ili u inozemstvu u tijeku po-reznog razdoblja predujam poreza na dohodak plaća u inozemstvu iz tog primitka, nije obvezan plaćati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu, ali je obvezan u tom slučaju podnijeti godišnju po-reznu prijavu prema članku 39., stavku 2. Zakona, osim ako Republika Hrvatska sukladno ugovoru nema pravo oporezivanja tog primitka.

Navedeno znači da u tijeku poreznog razdoblja, ako je sukladno ugovoru pravo oporezivanja dano i ze-mlji izvora, odnosno u slučaju primjerice izaslanog radnika zemlji u kojoj se rad obavlja i ta zemlja isko-risti to svoje pravo i oporezuje dohodak kojeg ispla-ćuje rezident te zemlje, odnosno poslodavac izasla-nog radnika, tada isplatitelj primitka ili sam pore-zni obveznik može predujam poreza platiti samo u inozemstvu i o tome će biti dužan izvijestiti Poreznu upravu, ali će stjecatelj takvog primitka biti obve-zan podnijeti godišnju poreznu prijavu u Republici Hrvatskoj.

Isplatitelj ili sam porezni obveznik obvezan je pi-sanim putem izvijestiti Poreznu upravu o obustavi plaćanja predujma poreza na dohodak u tuzemstvu na vlastiti zahtjev, a osobito o: općim podacima o isplatitelju i/ili poreznom obvezniku (OIB, adresa sjedišta, odnosno prebivališta/uobičajenog boravi-šta), državi u ili iz koje se primitak ostvaruje, izvoru primitka, razdoblju izaslanja za nesamostalni rad i ostalim podacima, s pozivom na ugovor temeljem kojeg se isti oslobađa obveze plaćanja predujmova u tuzemstvu, i to po svakom poreznom obvezniku, u roku od 8 dana od dana isplate odnosno naplate tog primitka. Međutim, Pravilnikom je također propisa-no da neovisno o poreznom oslobođenju i podnese-noj pisanoj izjavi, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik, na zahtjev Porezne uprave obvezan je do-staviti isprave kojima se dokazuje pravo na porezno oslobođenje.

5. Ostale izmjene i dopunePravilnikom su uvedene i slijedeće izmjene i dopu-ne:

• usklađuju se odredbe o oporezivanju dohotka od otuđenja više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 144/12), te se navedeni dohodak od 1. siječnja 2013. ne sma-tra više dohotkom od samostalne djelatnosti već dohotkom od imovine i imovinskih prava;

• uz godišnju poreznu prijavu neće se više podnositi preslici obrazaca IP, potvrde isplatitelja mirovine, potvrde isplatitelja primitaka od imovinskih pra-va, kapitala, osiguranja i drugog dohotka (međut-im obveza isplatitelja da stjecatelju primitka do-stavi obrazac IP, odnosno potvrdu o isplaćenom dohotku i dalje ostaje u primjeni);

• prema izmjenama Pravilnika umirovljenici koji ostvaruju ukupnu mirovinu do 3.400,00 kuna mjesečno, odnosno do iznosa osobnog odbitka iz članka 36., stavaka 1. i 2. Zakona, oslobađaju se i obveze podnošenja mjesečnih izvješća na Obra-scu ID Poreznoj upravi (odnosno od 1. siječnja 2014. na Obrascu JOPPD) uz uvjet da kod sebe imaju poreznu karticu ili presliku porezne kar-tice, koju će zatražiti od nadležne ispostave Po-rezne uprave te da su prijavi u registar poreznih obveznika-Obrazac RPO priložili vjerodostojne isprave, kojima dokazuju iznos isplaćene miro-vine (rješenje ili potvrda o mirovini, bankovni izvod i drugo);

• ovim izmjenama i dopunama Pravilnika omo-gućuje se umirovljenicima koji ostvaruju mirovi-nu iz inozemstva od jednog ili više isplatitelja da plaćaju predujam poreza na dohodak po rješenju Porezne uprave na vlastiti zahtjev;

• usklađuju se odredbe o oporezivanju mirovina sa Zakonskim odredbama o programu mirovinske rente koja će se uvesti u sustav mirovinskog osi-guranja, te će ista imati isti porezni tretman kao i dokup mirovine;

• propisuje se da su neoporezive naknade iz članka 13. stavka 2. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 13. -19. i sta-vka 12. Pravilnika2 (za službena putovanja, za pri-

2 Osobama na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja rad-nog odnosa mogu se neoporezivo isplatiti:• naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju u

visini stvarnih izdataka, • naknade troškova noćenja na službenom putovanju u visini

stvarnih izdataka,


POREZI I DOPRINOSI

jevoz i sl.) koje se isplaćuju izičkim osobama na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa;

• od 1. siječnja 2014. predujam poreza na dohodak isplatitelji primitaka uplaćivat će zbirno za sve primatelje s prebivalištem ili uobičajenim bora-vištem na istoj općini/gradu, na OIB isplatitelja primitka, a Porezna uprava će zbirne uplate ra-sporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog JOPPD obrasca;

• došlo je do izmjena članka 38., stavka 8. Pravil-nika kojim je bilo propisano da obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti u određenim okolnostima nisu obvezni isposta-vljati račune. Međutim, kako je došlo do izmje-na Općeg poreznog zakona, bilo je potrebno isto uskladiti i u Pravilniku o porezu na dohodak, te se izmijenjenim stavkom 8. propisuje da obveznici

• naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cije-ni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Ako na određenom području odnosno udaljenosti nema organizi-ranog prijevoza, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini cijene prijevoza, koja je utvrđena na približno jednakim udaljenostima na kojima je organizi-ran prijevoz,

• naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumje-snim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte. Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnoga javnoga prijevoza,

• naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom kilometru,

• dnevnice u zemlji do 170,00 kuna za službeno putovanje koje traje više od 12 sati dnevno. Za službena putovanja u zemlji koja traju više od 8, a manje od 12 sati, neoporezivi dio dnevnica iznosi do 85 kuna,

• dnevnice u inozemstvu do iznosa i pod uvjetima utvrđenim propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna,

• terenski dodatak u zemlji do 170,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na te-renu u zemlji, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika,

• terenski dodatak u inozemstvu do 250,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u inozemstvu, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika,

• pomorski dodatak do 250,00 kuna dnevno, • pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe

do 400,00 kuna dnevno, • naknade za odvojeni život od obitelji do 1.600,00 kuna mje-

sečno,• dnevnice za službena putovanja per diem u ukupnom izno-

su, koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca.

poreza na dohodak nisu obvezni izdati račun pod uvjetima propisanim posebnim propisima, odno-sno Općim poreznim zakonom.

6. Primjer za popunjavanje JOPPD obrasca

Poslodavac: Fakultet XXX, Zagreb, Frankopanska 12, OIB 52325132143, 10. siječnja 2014. Isplaćuje.:

1) plaću za prosinac 2013. za 2 radnika na njihove tekuće račune:

1. Ivan Ivić, iz Zagreba (prirez 18%), Pazinska 46, OIB: 35123214512• samac (neoporezivi iznos 2.200,00 kn), osigu-

ranik je II. stupa• plaća za prosinac 2013. iznosi 15.000,00 kn,

2. Karlo Karlić, iz Samobora, Vrhovčak 12 (nema prireza), OIB 32325132141 • uzdržava suprugu, osiguranik samo I. stupa • plaća za prosinac 2013. iznosi 8.000,00 kuna,

2) dnevnice u gotovini za radnika Ivana Ivića u iz-nosu 500,00 kuna (neoporezivo) kao akontaciju za službeni put od 15. do 20.01.2014.,

3) troškove službenog puta (dnevnice, troškove noćenja, troškove puta) po konačnom obračunu, za putovanje izvršeno u prosincu 2013., u iz-nosu od 1.000,00 kuna neoporezivo, na tekući račun radnika Karla Karlića,

4) autorski honorar za vanjskog suradnika Marka Markića, iz Zagreba, Cvjetno 12, OIB: 12121212121, u iznosu od 8.000,00 kn (nije ob-veznik PDV-a), na njegov žiro-račun.

Tijek postupka:

• 10. siječnja predaje banci naloge za plaćanje do-prinosa, poreza na dohodak te iznos neto plaće i troškova službenog puta na tekuće račune sva-kog radnika, te autorskog honorara na žiro-račun vanjskog suradnika;

• 10. siječnja predaje Poreznoj upravi – ispostavi Centar Obrazac JOPPD za isplaćene plaće i autor-ski honorar, kao i za troškove službenog puta za radnika Karla Karlića, zato što su isplaćeni (iako neoporezivi) na isti dan i na isti način kad i nje-gova plaća (da je isplata bila u gotovini, onda bi troškove službenog puta mogao iskazati do 15. veljače 2014., zbirno za sve isplate neoporezivih primitaka u mjesecu siječnju);

• podatke o plaćama upisuje u evidenciju - Obrazac DNR i izvješće – Obrazac IP;

• Obrasce IP za 2014. predaje radnicima do 31. si-ječnja 2015., kao i Obrazac Potvrdu za Karla Kar-lića.


POREZI I DOPRINOSI

Obračun plaće za prosinac 2013.

OPISRADNIK

UKUPNOIVAN IVIĆ

KARLO KARLIĆ

1 2 3 4IZNOS PLAĆE - BRUTO 15.000,00 8.000,00 23.000,00I. OBRAČUN DOPRINOSA 1. za mirovinsko osiguranje (20/15%)

2.250,00 1.600,00 3.850,00

2. za mir. osig. na temelju individ. kapit. štednje (5%)

750,00 0,00 750,00

3. za zdravstveno osiguranje (13%)

1.950,00 1.040,00 2.990,00

4. za zaštitu zdravlja na radu (0,5%)

75,00 40,00 115,00

5. za zapošljavanje (1,7%) 255,00 136,00 391,00

II. OBRAČUN POREZA 1. IZNOS PLAĆE - PRIMITAK

15.000,00 8.000,00 23.000,00

2. IZDACI UKUPNO (od 2.1. do 2.2.)

3.000,00 1.600,00 4.600,00

2.1. doprinos za mir. osiguranje I. stup

2.250,00 1.600,00 3.850,00

2.2. doprinos za mir. osiguranje II. stup

750,00 0,00 750,00

3. DOHODAK (1. - 2.) 12.000,00 6.400,00 18.400,004. OSOBNI ODBITAK 2.200,00 3.300,00 5.500,005. POREZNA OSNOVICA (3. – 4.)

9.800,00 3.100,00 12.900,00

5.1. osnovica za primjenu stope od 12%

2.200,00 2.200,00 4.400,00

OPISRADNIK

UKUPNOIVAN IVIĆ

KARLO KARLIĆ


6.600,00 900,00 7.500,00


1.000,00 0,00 0,00

6. POREZ NA DOHODAK UKUPNO (6.1. + 6.3.)

2.314,00 489,00 2.803,00

6.1. porez po stopi 12% 264,00 264,00 528,006.2. porez po stopi 25% 1.650,00 225,00 1.875,006.3. porez po stopi 40% 400,00 0,00 400,006.4. prirez porezu na dohodak

416,52 0,00 416,52

7. UKUPNO POREZ I PRIREZ (6. + 6.4.)

2.730,52 489,00 3.219,52

8. NETO PLAĆA 9.269,48 5.911,00 15.180,48

Obračun honorara

OPIS Marko Markić1 2

IZNOS 8.000,00II. OBRAČUN POREZA1. IZNOS PRIMITKA 8.000,002. IZDATAK (30%) 2.400,003. DOHODAK (1. - 2.) 5.600,004. POREZNA OSNOVICA 5.600,005. porez po stopi 25% 1.400,006. prirez porezu na dohodak po stopi od 18% 252,007. UKUPNO POREZ I PRIREZ (5. + 6.) 1.652,008. Iznos za isplatu 6.348,00

NE PROPUSTITE U STUDENOME!

ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE

U Zagrebu tijekom studenoga

od 10.00h do16.00h (pauza za ručak od 12.00h do 13.00h)

Cilj TIM4PIN-a je kroz ovu školu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava inancijskog upravljanja te vam omogućiti da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva inancija.

Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku.


POREZI I DOPRINOSI

MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVASREDIŠNJI REGISTAR OSIGURANIKA OBRAZAC JOPPD

- stranica A-I Z V J E Š Ć E

o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan 10. siječnja 2014.

I.OZNAKAIZVJEŠĆA

14010 II. VRSTA IZVJEŠĆA 1

III. PODACI O: III.1. PODNOSITELJU IZVJEŠĆA III.2. OBVEZNIKU PLAĆANJA1. Naziv/ime i prezime FAKULTET XXX2. Adresa Frankopanska 12, Zagreb3. Adresa elektroničke pošte [email protected]. OIB 523251321435. Oznaka podnositelja 1IV.1. BROJ OSOBA ZA KOJE SE PODNOSI IZVJEŠĆE 3 IV.2. BROJ REDAKA NA POPISU POJEDINAČNIH OBRAČUNA SA STRANICE B 3V. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG PREDUJMA POREZA NA DOHODAK I PRIREZA POREZU NA DOHODAK I Z N O S 1. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (1.1.+1.2.) 3.219,521.1. Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (plaća) 3.219,521.2. Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (mirovina)

2. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kapitala 3. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od imovinskih prava 4. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od osiguranja 5. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak 1.652,00

VI. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG DOPRINOSA VI.1. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi radnog odnosa

3.850,00

2. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi drugog dohotka 3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi poduzetničke plaće 4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima 5. Ukupan iznos posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osobe osigurane u određenim okolnostima 6. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem

VI.2. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE 1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi radnog odnosa 750,002. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi drugog dohotka 3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi poduzetničke plaće 4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima5. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem

VI.3. DOPRINOS ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE1. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi radnog odnosa 2.990,002. Ukupan iznos doprinos za zaštitu zdravlja na radu po osnovi radnog odnosa 115,003. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi poduzetničke plaće 4. Ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu po osnovi poduzetničke plaće 5. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi drugog dohotka 6. Ukupan iznos posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu 7. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje – za obveznike po osnovi korisnika mirovina 8. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje - za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima 9. Ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu - za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima 10. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zaštitu zdravlja na radu - za osobe osigurane u određenim okolnostima

VI.4. DOPRINOS ZA ZAPOŠLJAVANJE1. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje 391,002. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom

VII. ISPLAĆENI NEOPOREZIVI PRIMICI 1.000,00VIII. NAPLAĆENA KAMATA ZA DOPRINOSE ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE

IZVJEŠĆE SASTAVIO (IME, PREZIME I POTPIS) ___Ivo Ivić________________________

POTPIS I PEČAT OVLAŠTENE OSOBE OBVEZNIKA PODNOŠENJA ___Ivo Ivić____________________________

POTPIS SLUŽBENIKA PU___________________________________

DATUM PRIMITKA|____|____| |____|____| |___|___|___|___|


POREZI I DOPRINOSI

2. Šif

ra op

ćine/

grada

pr

ebiva

lišta

/bo

ravišt

a

4. OI

B stje

catel

ja/os

iguran

ika

6.1. O

znak

a stj

ecate

lja/

osigu

ranika

7.1. O

bvez

a dod

at-no

g dop

rinos

a za

MO za

staž

s pov

-eć

anim

traja

njem

8. Oz

naka

pr

vog/

zadn

jeg

mjese

ca u

osigu

ranju

po

istoj

osno

vi

10. Sa

ti rad

a11

. Izno

s pr

imitk

a (op

orez

ivi)

12.1.

Dopr

inos

za m

irovin

sko

osigu

ranje

12.3.

Do-

prino

s za

zdrav

st-ve

no

osigu

-ran

je

12.5.

Dopr

inos z

a za

pošlj

avan

je

12.7.

Doda

tni

dopr

inos z

a mi

rovins

ko

osigu

ranje

za st

až

osigu

ranja

koji

se rač

una s

pov-

ećan

im tr

ajanje

m - II

STUP

12.9.

Po

seban

do

pri-

nos z

a za

pošl-

javan

je os

oba s

inv

alid-

itetom

13.2.

Izda

tak

- upla

ćeni

dopr

inos z

a mi

rovins

ko

osigu

ranje

13.4.

Os

obni

odbit

ak

14.1.

Izno

s ob

račun

anog

po

reza n

a do

hoda

k

15.1.

Ozna

ka

neop

oreziv

og

prim

itka

16.1.

Oz

naka

na

čina

isplat

e

17.

Obrač

unan

i pr

imita

k od

nesam

. rada

(p

laća)

3. Šif

ra op

ćine/

grada

rada

5. Im

e i pr

ezim

e stj

ecate

lja/o

sigu-

ranika

6.2. O

znak

a pr

imitk

a/ob

veze

do

prino

sa

7.2. O

bvez

a pos

eb-

nog d

oprin

osa z

a po

tican

je za

pošl-

javan

ja os

oba s

inv

alidit

etom

9. Oz

naka

pu

nog/

ne

puno

g rad

nog

vreme

na ili

rada

s p

olovic

om

radno

g vrem

ena

10.1.

Ra

zdob

lje

obrač

una

od

10.2.

Ra

zdob

lje

obrač

una

do

12.

Osno

vica

za ob

račun

do

prino

sa

12.2.

Do

prino

s za

mirov

insko

os

iguran

je - II

ST

UP

12.4.

Do

prino

s za

zašti

tu zd

ravlja

na

radu

12.6.

Doda

tni

dopr

inos z

a mi

rovins

ko os

ig. za

sta

ž osig

uran

ja ko

ji se

račun

a s po

v-eć

anim

traja

njem

12.8.

Poseb

an

dopr

inos z

a ko-

rišten

je zd

ravst-

vene

zašti

te u

inoze

mstvu

13.1.

Izd

atak

13.3.

Do

hoda

k

13.5.

Po

rezna

os

novic

a

14.2.

Izno

s ob

račun

anog

pr

ireza

po

rezu n

a do

hoda

k

15.2.

Izno

s ne

o-po

rezivo

g pr

imitk

a

16.2.

Izn

os za

isp

latu

1.01

333

3512

3214

512

0001

03

176

15,00

0.00

2,250

.001,9

50.00

255.0

00.0

00.0

03,0

00.00

2,200

.002,3

14.00

01

15,00

0.00

0133

3Iva

n Ivić

0001

01

01.12

.2013

.31

.12.20

13.

15,00

0.00

750.0

075

.000.0

00.0

00.0

012

,000.0

09,8

00.00

416.5

20.0

09,2

69.48

2.03

808

3232

5132

141

0001

03

176

8,000

.001,6

00.00

1,040

.0013

6.00

0.00

0.00

1,600

.003,3

00.00

489.0

017

18,0

00.00

0133

3Ka

rlo Ka

rlić

0001

01

01.12

.2013

.31

.12.20

13.

8,000

.000.0

040

.000.0

00.0

00.0

06,4

00.00

3,100

.000.0

01,0

00.00

6,911

.003.

0133

312

1212

1212

140

010

00

8,000

.000.0

00.0

00.0

00.0

00.0

00.0

00.0

01,4

00.00

02

0.00

0000

0Ma

rko M

arkić

4001

00

01.01

.2014

.31

.12.20

14.

0.00

0.00

0.00

0.00

0.00

2,400

.005,6

00.00

5,600

.0025

2.00

0.00

6,348

.00

- str

anic

a B

-

1. Redni broj

(POT

PIS I P

EČAT

OVLA

ŠTEN

E OSO

BE OB

VEZN

IKA P

ODNO

ŠENJ

A)M.

P

Ivo

Ivić

NE PROPUSTITE

U LISTOPADU I STUDENOM!

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE

u Zagrebu,

22. listopad – 28. studeni 2013. godine,

jednodnevni (8 sati) programi i dvodnevni (16 sati) programi

• Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave.

• Potvrda o pohađanju Programa usavršavanja po završetku

• Materijal: knjiga Sustav javne nabave 2013./2014.

Detaljniji program možete pogledati na 6. stranici magazina ili na internetskoj stranici: ww.tim4pin.hr.



Autorica u tekstu daje vrlo aktualan prikaz načina planiranja i izvršavanja aktivnosti i projekata u državnom proračunu, ali onih inanciranih iz fon-dova Europske unije i ostalih programa Europske unije, koji su Republici Hrvatskoj na raspolaganju od 1. srpnja 2013.

1. UvodOd 1. srpnja 2013., stupanjem u punopravno članstvo Europske unije, Republici Hrvatskoj omogućen je pri-stup novim europskim fondovima namijenjenim su-inanciranju provedbi strateških ciljeva i prioriteta

de iniranih operativnim programima za određeno proračunsko razdoblje. Pretpristupni fond IPA u Re-publici Hrvatskoj – komponenta I Jačanje kapaciteta i izgradnja institucija, II Prekogranična suradnja i V Ru-ralni razvoj, nastavit će se koristiti još nekoliko godina, dok se operativni programi iz komponenti III Regio-nalni razvoj i IV Razvoj ljudskih potencijala, nastavlja-ju inancirati iz instrumenata kohezijske politike tj. iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), Kohezij-skog fonda (CF) i Europskog socijalnog fonda (ESF).

Još u vrijeme korištenja prvih inancijskih instru-menata Europske unije (PHARE, ISPA, SAPARD, itd.), ukazala se potreba za posebnim praćenjem povlače-nja, evidentiranja i trošenja europskih sredstava. U tom razdoblju sustav državne riznice doživio je niz prilagodbi i unapređenja u proračunskim procesi-ma. Uz navedeno, ključan je i razvoj proračunskih klasi ikacija, posebice klasi ikacije po izvora inan-ciranja, koja je uvedena upravo zbog potrebe praće-nja trošenja proračunskih sredstava, prema izvori-ma iz kojih se inanciraju.

Za praćenje trošenja sredstva iz pretpristupnih fon-dova Europske unije, u okviru osnovnog izvora i-nanciranja skupine 5 Pomoći, de inirani su posebni izvori tj. izvor 51 Pomoći Europske unije, izvor 54 Pomoći proračunskim korisnicima temeljem prije-nosa sredstava EU i izvor 55 Refundacije iz pomoći EU-a. Svaki od spomenutih izvora ima posebna pra-

* Danka Mihaljević, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

vila kod planiranja proračuna i izvršavanja rashoda, i upravo ta pravila određuju kojoj grupi izvora sred-stva pripadaju. Uvođenjem posebno određenih izvo-ra inanciranja za sredstva pretpristupnih fondova, omogućeno je adekvatno planiranje i praćenje pro-vedbe prve generacije pretpristupnih programa na što je nastavljeno i praćenje pretpristupnog fonda IPA. U nastavku teksta opisuju se pravila planiranja i izvršavanja aktivnosti i projekata iz novih fondova EU-a u sustavu državne riznice.

2. Novi izvori inanciranja Za praćenje trošenja sredstva iz pretpristupnih fon-dova Europske unije, u okviru osnovnog izvora i-nanciranja skupine 5 Pomoći, de inirani su posebni izvor, i to:

• izvor 51 Pomoći EU-a, • izvor 54 Pomoći proračunskim korisnicima te-

meljem prijenosa sredstava EU-a, i • izvor 55 Refundacije iz pomoći EU-a.

Svaki od spomenutih izvora ima posebna pravila kod planiranja proračuna i izvršavanja rashoda, i upravo ta pravila određuju kojoj grupi izvora sredstva pripa-daju. Uvođenjem posebno određenih izvora inanci-ranja za sredstva pretpristupnih fondova, omoguće-no je adekvatno planiranje i praćenje provedbe prve generacije pretpristupnih programa na što je nastav-ljeno i praćenje pretpristupnog fonda IPA. Pristup no-vim europskim fondovima zahtjeva nastavak razvoja i prilagodbe sustava državne riznice, slijedom čega se modi icira i proširuje postojeći izvor inanciranja 55 Refundacije iz pomoći EU i uvode nove grupe izvora inanciranja s podizvorima. To su:

55 REFUNDACIJE IZ POMOĆI EU:

• 551 Europski poljoprivredni jamstveni fond (EAGF)

• 559 Ostale refundacije iz pomoći EU

56 FONDOVI EU:

• 561 Europski socijalni fond (ESF)• 562 Kohezijski fond (CF)• 563 Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)

UDK 336.2Danka Mihaljević *

Kohezijski i strukturni fondovi – planiranje i izvršavanje državnog proračuna iz novih izvora inanciranja



• 564 Ribarski fondovi (EMFF I EFF)• 565 Europski poljoprivredni fond za ruralni

razvoj (EAFRD)

57 OSTALI PROGRAMI EU:

• 571 SChengenski instrument

3. Planiranje aktivnosti i projekata inanciranih iz novih izvora inanciranja u sustavu državne riznice

Prihodi iz kohezijskog i strukturnih fondova, te Sc-hengenskog instrumenta, planirat će se zasebno po pojedinom fondu (podizvoru) na razini državnog proračuna. Dakle, za razliku od načina planiranja prihoda, primjerice po izvoru inanciranja 51 Pomo-ći EU, proračunski korisnici državnog proračuna, koji će koristiti sredstva kohezijskog i strukturnih fondova ili sredstva Schengenskog instrumenta, u sustav državne riznice ne unose plan prihoda (to radi Državna riznica), već planiraju isključivo ras-hodovnu stranu tj. aktivnosti i projekte, koji će se inancirati iz navedenih fondova. Prema načelu

uravnoteženosti proračuna, ukupni plan prihoda po pojedinom podizvoru (fondu) na razini državnog proračuna, bit će jednak ukupnom planu rashoda po svim korisnicima na tom fondu (podizvoru).

Kao što je već spomenuto, određeni broj korisnika državnog proračuna nastavlja i dalje provođenje aktivnosti i projekata inanciranih iz IPA programa, komponente I, II i V. Planiranje navedenih projekata i praćenje njihovog izvršavanja provodit će se preko izvora 51 Pomoći EU, po istim pravilima, kao i do 1. srpnja 2013. godine.

Bitno je naglasiti da se sredstva nacionalnog su inan-ciranja planiraju kao i do sada, odnosno svi korisnici kojima se aktivnosti i projekti inanciraju iz izvora 5 Pomoći, moraju imati i sredstva nacionalnog učešća na izvoru inanciranja 12 Sredstva učešća za pomoći, bilo da se radi o nastavku provođenja IPA programa, komponente I, II i V ili se radi o projektima, koji se inanciraju iz novih europskih fondova.

4. Izvršavanje aktivnosti i projekata inanciranih iz europskih fondova u

sustavu državne rizniceSvi rashodi i izdaci u državnom proračunu povezani su s izvorima iz kojih se inanciraju. Kao što je već spomenuto, svaki izvor inanciranja u državnom proračunu ima posebna pravila kod izvršavanja ras-hoda i izdataka. Pravila su ugrađena u informacijski sustav državne riznice, čime je osigurana automat-ska kontrola. Nekim izvorima inanciranja, kao što

su pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene i namjenski primici dana je značajna leksibilnost kod njihovog korištenja, da ne bi došlo do usporavanja ili onemogućavanja povlačenja i trošenja sredstava.

Navedene izvore inanciranja karakterizira neu-jednačena dinamika ostvarivanja i višegodišnje korištenje. Fleksibilnost izvora očituje se u moguć-nosti korištenja sredstava iznad plana, ako su ista i ostvarena, mogućnosti korištenja ostvarenih, a ne-planiranih sredstava prema naknadno utvrđenim aktivnostima i projektima, te prijenosu neutrošenih sredstava iz jedne proračunske godine u drugu. I novim europskim fondovima omogućit će se maksi-malna leksibilnost kod njihovog korištenja. Postup-ci i način izvršavanja državnog proračuna de inira-ni su Pravilnikom o načinu i uvjetima izvršavanja državnog proračuna, te o načinu povrata sredstava u državni proračun i vođenja evidencija o povratu sredstava (NN, br. 48/11).

Prema de iniranim postupcima, proračunski korisni-ci državnog proračuna u sustavu državne riznice duž-ni su, u trenutku stvaranja obveze, izvršiti rezervaciju sredstava. Rezervacija sredstava temelji se na doku-mentima: najava obveze, ugovor i narudžbenica.

Kod izvršavanja rashoda iz novih europskih fondova – novih izvora inanciranja, proračunski korisnici u sustavu državne riznice moraju izvršiti rezervaciju sredstava koristeći rezervaciju najava obveze. Ova rezervacija neće biti ograničena visinom plana, niti visinom uplaćenih sredstava, a od ostalih rezervacija najava obveze razlikovat će se prema šiframa novo-otvorenih podizvora za europske fondove. Kontrola rezervacije najava obveze za sredstva Europske uni-je, vršit će se u Državnoj riznici i njome će se puniti podizvori 561, 562, 563, 564, 565 i 571. Napunjeni po-dizvor omogućuje evidentiranje računa/zahtjeva za plaćanje. Dakle, bez rezervacije sredstava, neće biti moguće kreiranje računa/zahtjeva za plaćanje.

Račun/zahtjev za plaćanje iz sredstava europskih fondova bit će određen posebnim tipom dokumenta: SF, i moći će se koristiti isključivo kod evidentiranja računa/zahtjeva za plaćanje iz novih izvora inanci-ranja. Prihodi koji su klasi icirani u nove izvore i-nanciranja, dakle prihodi iz fondova EU, priznavat će se u trenutku trošenja, točnije u sustavu državne riznice, u trenutku izvršenja (plaćanja) zahtjeva za plaćanje. Uvođenje novih izvora inanciranja za pla-niranje aktivnosti i projekata, koji se inanciraju iz fondova EU i de iniranje posebnih pravila njihova izvršavanja, osigurava strogo namjensko trošenje sredstava, izvještavanje u skladu s propisima, te u svakom trenutku dostupnu i cjelovitu informaciju.



Pristup Zajednica - vođa lokalnog razvoja (Com-munity led local development - CLLD) je pristup koji težište planiranja i provedbe razvoja lokalnih, odnosno sub-regionalnih sredina stavlja na same lokalne zajednice. Navedeni pristup jedno je od važnijih usmjerenja politike regionalnog raz-voja i drugih politika obuhvaćenih tzv. Zajedničkim strateškim okvirom za iduće programsko razdoblje. Zajednički strateški okvir podrumijeva kohezijsku politiku, politiku ruralnog razvoja, te ribarsku po-litiku koje prate tzv. Common Strategic Framework Funds - CSF fondovi. U Republici Hrvatskoj, koju karakterizira teritorijalna i administrativna usi-tnjenost prostora, kao ograničenje adekvatnom planiranju vlastitog razvoja, Leader, odnosno CLLD pristup, velika je prilika za bolje planiranje i ubrzani razvoj čitavog prostora te se ogleda kao potencija-lni instrument koji može djelomično kompenzirati slabosti velike teritorijalne usitnjenosti, odnosno može biti značajan mehanizam jačanja lokalnih razvojnih kapaciteta u RH. CLLD pristup može dje-lomično kompenzirati i iskalna ograničenja hrva-tskih jedinica lokalne samouprave kako je snažno praćen svim EU fondovima i to u većem postotku su inanciranja.

1. Novo usmjerenje politike regionalnog razvoja

Jedno od važnijih usmjerenja politike regionalnog razvoja i drugih politika obuhvaćenih tzv. Zajed-ničkim strateškim okvirom (Common Strategic Fra-mework – CSF), prema prijedlogu Europske komisije za iduće programsko razdoblje, je pristup planira-nju razvoja na sub-regionalnoj razini. Zajednički strateški okvir podrumijeva kohezijsku politiku, politiku ruralnog razvoja, te ribarsku politiku koje prate tzv. Common Strategic Framework Funds - CSF fondovi. Ovo je pristup poznat pod nazivom Zajedni-ca - vođa lokalnog razvoja (Community led local deve-lopment - CLLD). Riječ je o pristupu koji, na temelju dugogodišnjeg iskustva LEADER pristupa u rural-nom razvoju, težište planiranja i provedbe razvoja lokalnih/sub-regionalnih sredina stavlja upravo na same lokalne zajednice. CLLD je alat u funkciji teri-torijalnog - lokalnog razvoja. Ovaj pristup treba na-

* Željko Tufekčić, mag. oec., Plavi partner d.o.o., Zagreb.

dopuniti i poboljšati efekte provedbe svih javnih po-litika okupljenih pod Zajedničkim strateškim okvi-rom. Ovaj integrirani pristup treba postići sinergiju EU politika te na taj način postići značajnije učinke na određenom prostoru. Princip je osigurati strateš-ki pristup planiranju lokalnog razvoja na način da se de iniranje lokalnih potreba odredi na principu odozdo prema gore (od same lokalne zajednice) u su-glasju što šireg lokalnog partnerstva, a uvažavajući prioritete de inirane na višim razinama planiranja.

CLLD pristup treba biti:

• orijentiran na speci ične sub-regionalne prosto-re,

• vođen od strane lokalne zajednice, lokalnih akci-jskih grupa (LAG-ova) sastavljenih od predstav-nika javnih i privatnih lokalnih socio-ekonomskih skupina gdje na razini odlučivanja javni sektor kao niti jedna druga interesna skupina ne smije imati više od 49% glasova,

• upravljan putem integriranih i multi-sektorskih lokalnih razvojnih strategija,

• kreiran da odražava lokalne potrebe i potencija-le, uključi inovativne značajke u lokalni kontekst, umrežavanje i suradnju.

Ključne komponente CLLD pristupa su lokalne ra-zvojne strategije, lokalne akcijske grupe te prostor i populacija pokrivena lokalnom strategijom.

2. Lokalne razvojne strategijeLokalne razvojne strategije koje pripremaju lo-kalne akcijske grupe (LAG-ovi) trebaju biti pove-zane s relevantnim programima europskih fondova (CSF fondova) putem kojih će se inancirati.

Lokalne razvojne strategije trebaju imati sljede-će elemente:

• de iniciju prostora i populacije koju strategija pokriva,

• analizu razvojnih potreba i potencijala prostora, uključujući SWOT analizu,

• opis strategije i ciljeva, opis integriranog i inova-tivnog karaktera strategije te hijerarhije priorite-ta, uključujući jasne i mjerljive ciljeve i rezultate,

• opis procesa uključivanja zajednice u razvoj stra-tegije,

• akcijski plan koji pokazuje kako će proriteti biti prevedeni u aktivnosti,

UDK 332.1Željko Tufekčić *

Novi pristup planiranju lokalnog razvoja u EU



• opis upravljanja i nadzora nad provedbom strate-gije, određivanje kapaciteta LAG-ova za provedbu strategije itd.

Financijski plan strategije uključujući i plan sredstava iz EU fondova

Zemlje članice trebaju de inirati kriterije za odabir lokalnih razvojnih strategija, a odabirat će ih odbori osnovani od strane tijela nadležnih za upravljanje programima (Managing Authority). Odluku o potvr-đivanju lokalne razvojne strategije od strane uprav-ljačkog tijela će pratiti i utvrđivanje iznosa iz svakog fonda koji će pratiti odobrenu strategiju.

3. Lokalna akcijska grupa – LAGLokalna akcijska grupa predstavlja lokalno par-tnerstvo koje treba biti formirano od predstavnika raznih javnih i privatnih društveno ekonomskih skupina kao što su poduzetnici i njihova udruženja, lokalne vlasti, grupe građana i građanska udruženja (udruge, predstavnici manjina, umirovljenici, mladi, žene) itd. Civilni i privatni sektor trebaju imati mi-nimalno 50% glasačkih prava, a niti jedna pojedina interesna skupina ne smije imati više od 49%. LAG predstavlja pristup djelovanja odozdo prema gore kako bi se razvoj lokalnih zajednica bazirao upravo na njihovim speci ičnim potrebama.

Značaj i učinkovitost LAG-ova temelji se na slje-dećim činjenicama:

• okupljaju i kombiniraju postojeće ljudske i i-nancijske resurse iz javnog, privatnog i civilnog sektora te volontere,

• udružuju lokalne dionike oko zajedničkih projeka-ta i međusektorskih akcija, kako bi se postigla sinergija, zajedničko vlasništvo te kritična masa potrebna za poboljšanje ekonomske konkurent-nosti područja,

• jačaju dijalog i suradnju između različitih ruralnih dionika, koji često nemaju iskustvo zajedničkog rada, te se tako smanjuju potencijalni kon likti i moderiraju situacije u kojima se dogovaraju rješenja kroz konzultacije i razgovore,

• kroz interakciju različitih partnera moderiraju proces prilagođavanja i promjene uzimajući u ob-zir brigu za okoliš, diversi ikaciju ruralnog gospo-darstva i kvalitetu življenja.

Zadaci LAG-a su:

• Pripremiti lokalnu razvojnu strategiju.• Jačati lokalne kapacitete kako bi se pripremile i

provele aktivnosti. • Pripremiti nediskriminirajuće i transparentne

procedure i kriterije odabira aktivnosti i projeka-

ta, koje ne dopuštaju sukob interesa, koji osigu-ravaju da minimalno 50% glasova za odabir čini privatni sektor, kao i omogućiti mogućnost žalbe.

• Osigurati usklađenost izbora aktivnosti i projeka-ta s lokalnom razvojnom strategijom prioritizi-rajući ih u skladu s njihovim doprinosom ciljevi-ma i prioritetima strategije.

• Pripremiti i objavljivati natječaje za prijavu projekata.

• Zaprimati prijedloge projekata i ocjenjivati ih (ovisno o modelu koji je nacionalno de iniran).

• Vršiti proces odabira i dodjele sredstava (ovisno o modelu koji je nacionalno de iniran).

• Nadzirati provođenje lokalne razvojne strategije.

3.1. Prostorna i populacijska pokrivenost

Prostor i populacija koji će biti pokriveni lokal-nom razvojnom strategijom trebaju biti pove-zani, ciljani i imati dovoljnu kritičnu masu za učinkovito implementiranje. Na LAG-ovima je da odrede prostor i populaciju koji će biti pokriveni strategijom. Kritična masa kod LEADER pristupa je značila broj stanovnika između 10.000 i 150.000 stanovnika na području koje pokriva strategija. Da-kle, važno je osigurati dovoljnu kritičnu masu da se osigura učinkovita provedba strategije, ali jednako tako da prostor bude dovoljno mali da se osigura lo-kalni pristup. Zanimljivo je napomenuti da u Europi 56% urbanog stanovništva živi u gradovima imeđu 5.000 i 100.000 stanovnika.

3.2. Potpora fondova lokalnom razvoju

Potpora od strane EU fondova će uključivati troško-ve pripreme, provedbu aktivnosti iz lokalnih razvoj-nih strategija, pripremu i implementaciju aktivnosti LAG-ova, tekuće troškove provedbe strategije do 25% javnih troškova nastalih provedbom lokalnih razvojnih strategija.

Ono što je važno istaknuti je da će postotak su i-nanciranja od strane ERDF-a i ESFa u slučaju CLLD pristupa biti uvećan za 10%. Dakle, projekti koji se realiziraju putem CLLD zemlju članicu koštat će 10% manje. Način na koji će zemlje poticati CLLD pristup treba biti istaknut u partnerskom ugovoru, dakle ugovoru između zemlje članice u Europske komisije koji se de iniraju ukupna pomoć EU zemlji članici, te druga prava i obveze za programsko raz-doblje.

4. Prilika za RHRepublika Hrvatska podijeljena je na 577 admini-strativnih jedinica lokalne samouprave (općina, gra-



Slika 1. Gra ički prikaz CLLD pristupa

Izvor: European Commision, Agriculture and Rural Development, The Future of CAP: Community led local developmen t based on Leader approach, 2012

dova i županija). Neke su općine teritorijalno, admi-nistrativno i iskalno toliko slabe da vlastito funk-cioniranje mogu zahvaliti isključivo transferima s više razine države. Ne želeći ulaziti u problematiku decentralizacije o kojoj se puno govorilo svih prote-klih godina, ovdje se želi naglasiti teritorijalna i ad-ministrativna usitnjenost Hrvatske kao ograničenje adekvatnom planiranju vlastitog razvoja.

Naime, teritorijalna i iskalna ograničenja uvelike otežavaju i uvjetuju mnogućnost vlastitog razvoja općina, gradova i županija. Svaki značajniji infra-strukturni projekt nadilazi granice jedne jedinice lokalne samouprave i zahtijeva zajedničko plani-ranje i pripremu od strane više njih. Ili npr. razvoj turističke ponude samo u jednoj općini ili gradu (malom prostoru) nije dovoljno za dizanje turistič-ke aktraktivnosti prostora i privlačenje značajnijeg broja turista. Za to je potrebna značajna ponuda ši-reg prostora kako bi cijelo područje bilo prepoznato

kao turistička destinacija i moglo privući turističku potražnju.

Dakle, potreban je zajednički pristup planiranju čim većeg broja jedinica lokalne samouprave kako bi se mogli u potpunosti ostvariti razvojni potencijali prostora. Zajedničko planiranje razvoja šireg prostora, međusobni razvojni dogovor općina i gradova, specijalizacija, sinergijski efekt itd. nešto je što otvara dodatni prostor i potencijal svake poje-dinačne jedinice lokalne samuprave.

Leader, odnosno CLLD pristup nešto je što upra-vo to omogućava. To je velika prilika za bolje pla-niranje i ubrzani razvoja hrvatskih prostora. Ovo može biti instrument koji će djelomično kompenzi-rati slabosti velike teritorijalne usitnjenosti. S ob-zirom da je ovakav pristup razvoju snažno praćen svim EU fondovima i to u većem postotku su inanci-ranja, ovo može djelomično kompenzirati i iskalna ograničenja hrvatskih jedinica lokalne samouprave.

O KNJIZI EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020

U koje će sektore EU najviše ulagati? Koji su najvažniji fondovi i što inanciraju? Kakvi će se projekti inancirati?

Upravo izlazi iz tiska jedinstvena publikacija koja daje od-govore na ova i mnoga druga pitanja. Knjiga ‘EU politike i fondovi 2014-2020’ na jednom mjestu, na hrvatskom jeziku, objedinjuje i sažima sve najvažnije EU strategije i politike za iduće programsko razdoblje. Također, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU inan-cijskih instrumenata pripremljenih za novo programsko razdoblje.

Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike tijela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržavati, kako treba biti osmišljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenji-vanja projektnih prijedloga te koji i kakvi su projekti najpoželjniji.

U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće biti potrebnije proniknuti i razumjeti sustave inanciranja kroz EU fondove kako bi se mogle iskoristiti mogućnosti koje će se otvoriti članstvom u EU. To što će sredstva postati dostupna gotovo svim hrvatskim subjektima ne znači da će ona auto-matski biti i iskorištena. Zbog toga je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlastitim), svima koji planiraju svoje projekte pripremiti za inanciranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele znati više.

Datum:

Red. br. Opis Cijena/kom Komada Ukupna cijena

1. EU politike i fondovi 2014-2020350,00 kuna

(uključen PDV)

NAPOMENA: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20%. PDV je uključen u cijenu.

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati: Model:

OIB pravne osobe - 5300

Žiro račun: 2340009-1110546815IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5

Svrha uplate: EU politike i fondovi 2014-2020

kontakt broj:

tel:

fax: potpis i žig naručitelja

Narudžbenica broj ________

POLITIKE

2014 - 2020

FONDOVI

ZAGREB 2013

U koje sektoreće EU najviše ulagati?Koji su najvažniji fondovi i što financiraju?Kakvi će se projekti financirati?

MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

ENERGETIKA

TURIZAM

RURALNI RAZVOJ

POLJOPRIVREDADRUŠTVENE DJELATNOSTI

GOSPODARSTVO

ZAŠTITA OKOLIŠA

RIBARSTVO

Naziv: ________________________________________Ime odgovorne osobe: ________________________Adresa: _______________________________________OIB: __________________________________________Žiro-račun: ___________________________________E-mail: _______________________________________

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanjeUlica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb

tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678

[email protected]


EKONOMIKA

Projekti energetske učinkovitosti u zgradama su izuzetno zanimljivi jedinicama lokalne i regional-ne samouprave kao jedan od načina za smanjenje ukupne potrošnje energije na lokalnom i nacional-nom nivou, uz ostvarenje višestrukih koristi u smi-slu smanjenja troškova, razvoja lokalnog gospo-darstva, povećanja kvalitete boravka u zgradama i produljenja životnog vijeka zgrada. Jedan od glav-nih ciljeva pokretanja projekata energetske učink-ovitosti svakako je smanjenje emisija štetnih pli-nova u okoliš, uz racionalnu energetsku potrošnju. Kako će i sustav poticanja biti usmjeren u tom smje-ru, pokretanje konkretnih projekata postaje važan zadatak, koji se postavlja pred gradove i županije.

1. UvodProvedba projekata energetske učinkovitost je vrlo složena u tehničkom, inancijskom i pravnom smi-slu, te je važna kvalitetna priprema i strateško pla-niranje i postavljanje ciljeva. EU Direktiva o energet-skim svojstvima zgrada 2010/31/EU jasno postavlja ciljeve gradnje novih, i obnove postojećih zgrada na gotovo nula energetski standard, koji treba biti proveden od 2019. za sve zgrade, koje koriste tijela javne vlasti, odnosno od 2021. za ostale nove zgrade i zgrade, koje se rekonstruiraju, odnosno energetski obnavljaju.

U 2. Nacionalnom akcijskom planu za energetsku učinkovitost (2.NAPEnU) Republike Hrvatske, na-glasak je stavljen upravo na sustavnu energetsku obnovu postojećeg sektora zgrada na gotovo nula energetski standard, kao i poticanje gradnje novih gotovo nula energetskih zgrada, kako bi se ostvari-li preuzeti ciljevi za smanjenje energetske potroš-nje do 2020. godine. Kako će i sustav poticanja biti usmjeren u tom smjeru, izrada akcijskih planova za gradnju novih i energetsku obnovu postojećih zgra-da po principima visoke energetske učinkovitosti, te pokretanje konkretnih projekata postaje važan i ne-zaobilazan zadatak, koji se postavlja pred gradove i županije.

* Željka Hrs Borković, d.i.a., član uprave PLANETARIS d.o.o., Za-greb.

2. Gotovo nula energetske zgradeKoncept gotovo nula energetske zgrade više se ne spominje kao koncept daleke budućnosti, već kao realno rješenje za smanjenje CO2 emisija i smanje-nje ukupne energetske potrošnje. Zgrade troše pre-ko 40% inalne energije i odgovorne su za oko 36% emisija ugljičnog dioksida. Istovremeno u sektoru zgrada postoje veliki potencijali uštede, koji su do sada vrlo malo iskorišteni. Ciljevi postavljeni Ak-cijskim planom energetske učinkovitosti uključuju 20% smanjenja potrošnje energije, 20% povećanja udjela obnovljivih izvora energije i 20% smanje-nja emisija ugljičnog dioksida do 2020. Direktiva o energetskim svojstvima zgrada 2010/31/EU uvodi pojam gotovo nula energetske zgrade, te traži da od 31. prosinca 2020. godine, sve nove zgrade budu gotovo nula energetske, odnosno da od 31. prosin-ca 2018. godine nove zgrade javne namjene budu gotovo nula energetske. Javni sektor treba stimuli-rati na energetsku obnovu u standardu gotovo nula energetskih zgrada.

Gotovo nula energetske zgrade de inirane su kao zgrade koje imaju vrlo visoka energetska svojstva, te kod kojih gotovo nulta ili vrlo mala količina po-trebne energije treba najvećim dijelom biti pokrive-na energijom iz obnovljivih izvora, uključujući ener-giju iz obnovljivih izvora proizvedenu na licu mjesta ili u blizini. Razvoj održivih energetskih koncepata u zgradama imat će sve veću ulogu u budućnosti. Odabir energetski, ekološki i ekonomski optimalnog energetskog sustava zgrade – podrazumijevajući i iziku zgrade i energetske procese, koji se odvijaju

u njoj, kao i korištenih energenta, ima ključnu ulo-gu u kasnijoj eksploataciji zgrade, kako u pogledu troškova tako i utjecaja na čovjekov okoliš. Elementi za proizvodnju energije iz energije Sunca ili vjetra novi su oblikovni elementi, koji sudjeluju u energet-skoj opskrbi zgrade i potrebno je poznavati osnove tehnologije, da bismo ih mogli uspješno integrirali u arhitektonska rješenja.

Kako bi se postigla optimalna rješenja gradnje novih gotovo nula energetskih zgrada, potrebno je već u projektnim zadacima promisliti i razraditi ener-getski koncept buduće zgrade, dakle planirati već danas, da bi zgrada u realizaciji ostvarila što bolji energetski razred i dugoročno malu energetsku po-trošnju.

UDK 658.2Željka Hrs Borković *

Energetska učinkovitost zgrada


EKONOMIKA

Primjer integracije obnovljivih izvora energije u ar-hitektonska rješenja

Planovi gradnje gotovo nula energetskih zgrada i projektni zadaci moraju obuhvatiti integralno rješe-nje koje uključuje:

• visoku toplinsku zaštitu cijele vanjske ovojnice zgrade;

• učinkovito rješenje sustava grijanja i potrošne to-ple vode koje mora uključivati i obnovljive izvore energije;

• sustav mehaničke ventilacije s povratom topline;• sustav hlađenja, uključivo i pasivne sustave hla-

đenja, te elemente za zaštitu od sunca;• učinkovito rješenje rasvjete;• sustav nadzora i upravljanja energetskom potroš-

njom;• druge sustave potrošnje energije u zgradi.

Brojne države Europske unije postavile su vrlo ambi-ciozne ciljeve za postizanje gotovo nula energetskog standarda gradnje novih i obnove postojećih zgrada do 2020. Danska je npr., zacrtala cilj 75% smanjenja ener-getske potrošnje do 2020. u odnosu na baznu 2006. godinu. Finska propisuje pasivni standard od 2015., Norveška od 2017., Francuska želi od 2020. sve nove zgrade graditi kao energetski pozitivne, odnosno pro-izvođače energije. Njemačka postavlja ciljeve za 2020. za sve zgrade bez korištenja fosilnih goriva, a Velika Britanija i Mađarska bez emisija ugljičnog dioksida. I druge države Eurpske unije, pa tako i Hrvatska moraju ubrzo uspostaviti ciljeve i nacionalnim planovima de-inirati realizaciju tih ciljeva. Sve će to značajno dopri-

njeti i razvoju tržišta novih tehnologija, te padu cijena istih, pa se očekuje i jednostavnija provedba zacrtanih ciljeva u dijelu troškovno optimalnih analiza.

3. Primjer gradnje nove gotovo nula energetske zgrade u Koprivnici

Jedna od prvih pozitivnih reakcija gradske uprave na ciljeve gradnje novih gotovo nula energetskih

zgrada je izgradnja nove višestambene zgrade u pa-sivnom standardu u Koprivnici u okviru programa poticane stanogradnje gradske agencije APOS. Use-ljenje prvih stanara bilo je krajem kolovoza 2011. go-dine. Investicija je iznosila oko 11 mil. kn (1.446.666 eura), a prodajna cijena kvadrata stana 7500 kn (1000 eura). Zgrada ima ukupno 28 stanova, katno-sti P0 + P + 3, neto stambene površine 1.726,65 m2. U fazi izrade projekta planiran je suvremeni energet-ski koncept s ciljem postizanja standarda pasivne zgrade, odnosno energetskog razreda A+, s projek-tiranom potrošnjom toplinske energije za grijanje QH,nd <15 kWh/m2a.

Svi koe icijenti prolaska topline kreću se u rasponu U= 0,1-0,18 W/m2K. Prozori su s trostrukim izolacij-skim ostakljenjem s plinovitim punjenjem i PVC okvi-rom s 5 komora, ukupni koe icijent prolaska topline je U= 1,0 W/m2K. Ugrađen je sustav mehaničke ven-tilacije s rekuperacijom otpadne topline zraka, viso-koučinkovita dizalica topline (zrak-voda) učinka gri-janja 79,1 kW i učinka hlađenja 88,4 kW, COP 3, radna tvar R410A, a za potrebe potrošne tople vode koristi se sustav sunčanih toplinskih kolektora, ukupne ve-ličine 80 m2. Rezervni toplinski sustav su 2 plinska kondenzacijska kotla nazivnog učinka 90 kW. Spre-mnik topline volumena 4000 l izoliran je s 100 mm mineralne vune s re leksivnim vanjskim slojem. U stanovima se koristi podno grijanje i hlađenje.

Proračunske vrijednosti su:

QH,nd,STV = 24.612 kWh/a, speci ični 14,25 kWh/m2a

QH,nd,ref iznosi 25.750 kWh/a, speci ični 14,91 kWh/m2a, A+ energetski razred.

Stambena zgrada u pasivnom standardu u funk ciji

4. Energetska certi ikacija zgradaEnergetska certi ikacija zgrada, odnosno klasi ika-cija i ocjenjivanje zgrada prema potrošnji energije postala je zakonska obveza za sve zgrade na trži-štu nekretnina u Republici Hrvatskoj. Energetski certi ikat je dokument koji predočuje energetska svojstva zgrade, ali i jaki marketinški instrument koji omogućava uvid u kvalitetu zgrade sa stajališta potrošnje energije i budućih troškova korištenja, te


EKONOMIKA

može značajno utjecati na cijenu nekretnine odno-sno njenu tržišnu konkurentnost. Energetska certi-ikacija zgrada može odigrati i ključnu ulogu u po-

većanju kvalitete gradnje, integralnom razmatranju energetskog koncepta novih zgrada te pokretanju sustavne energetske obnove i moderniziranja po-stojećih zgrada.

Na temelju izračuna speci ične godišnje potrebne toplinske energije za grijanje zgrada se svrstava u razred energetske potrošnje, od A+ razreda s naj-manjom potrošnjom (≤15 kWh/m2), do G razreda s najvećom energetskom potrošnjom (>250 kWh/m2). Trenutno se energetski razred zgrade izraža-va prema speci ičnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje. U konačnici, u energetskom cer-ti ikatu bit će navedena ukupna potrošnja energije u zgradi do razine primarne energije. Cilj je ustanoviti ukupnu emisiju CO2 iz sektora zgrada i smanjiti eko-loški otisak zgrada.

Energetski pregled je postupak koji se provodi u ci-lju analize energetskog stanja i utvrđivanja mogućih mjera za povećanje energetske učinkovitosti u po-stojećim zgradama. Energetski pregled se obavezno

provodi za postojeće zgrade koje podliježu obvezi energetskog certi iciranja, zgrade javne namjene površine preko 500 m², građevinu koju veliki po-trošač koristi za obavljanje svoje djelatnosti, javnu rasvjetu, sustave grijanja u zgradama s kotlom uku-pne nazivne snage 20 kW i veće, sustave hlađenja i klimatizacije u zgradama ukupne nazivne snage 12 kW i veće.

U postupku provođenja energetskog pregleda pro-vode se analize koje se odnose na: način gospodare-nja energijom u građevini, toplinske karakteristike vanjske ovojnice, sustav grijanja i hlađenja, venti-lacije i klimatizacije, sustav za pripremu potrošne tople vode, sustav napajanja, razdiobe i potrošnje električne energije, sustav rasvjete, speci ične pod-sustave, sustav opskrbe vodom, sustav mjerenja, re-gulacije i upravljanja, alternativne sustave za opskr-bu energijom i obnovljive izvore energije. Na osnovu analize prikupljenih podataka predlažu se konkret-ne energetski, ekonomski i ekološki optimalne mje-re energetske učinkovitosti za promatranu zgradu. Stručno proveden energetski pregled temelj je za izradu kvalitetnog projektnog zadatka i pokretanje projekata energetske obnove postojećih zgrada.

Investitor, odnosno vlasnik građevine i/ili zgrade dužan je osigurati provođenje energetskog pregleda i energetsko certi iciranje zgrade, a poslove provođenja povjeriti za to ovlaštenim osobama


EKONOMIKA

Nove zgrade prije uporabe odnosno puštanja u po-gon moraju imati energetski certi ikat.

Postojeće zgrade koje se prodaju, iznajmljuju, daju u leasing ili u zakup moraju imati važeći energetski certi ikat dostupan na uvid kupcu, najmoprimcu ili zakupcu prije sklapanja ugovora o kupoprodaji, iznajmljivanju, leasingu ili zakupu, najkasnije da-nom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Eu-ropske unije, dakle nakon 1. srpnja ove godine. Kada se oglasi za zgrade koje se prodaju, iznajmljuju, daju na leasing ili u zakup, objavljuju u medijima, tada se u oglasu mora navesti i energetski razred te zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline. Energetski certi ikat obavezan je kod kupoprodaje od 1. 07. 2013., a kod najma od 1. 1. 2016.

Zgrade javne namjene ili samostalne uporabne cjeline zgrada, koje se koriste za javnu namjenu u zgradama mješovite namjene moraju imati izrađen i javno izložen energetski certi ikat, i to: Zgrade ko-risne površine veće od 500 m² moraju imati izdan i javno izložen energetski certi ikat najkasnije do kraja 2013., a zgrade korisne površine veće od 250 m² najkasnije do kraja 2015. Za neprovođenje ovih zakonskih odredbi predviđene su kazne koje se kre-ću u rasponu od 10.000,00 do 150.000,00 kuna.

Energetsko certi iciranje zgrada i energetske pre-glede zgrada i ostalih građevina koje troše energiju ne treba shvatiti kao još jednu zakonsku obvezu i dodatne troškove, već kao priliku za stručnu anali-zu i ustanovljavanje potencijala energetske učinko-vitosti u našim zgradama, te pokretanje konkretnih projekata energetske obnove zgrada koji u pravilu rezultiraju višestrukom koristi za vlasnika, odno-sno korisnika zgrade.

5. Energetska obnova zgradaU pokretanju projekata energetske obnove važan je integralni pristup i cjelovito sagledavanje moguć-nosti povećanja energetske učinkovitosti, te odabir onog energetskog koncepta koji rezultira najvećim uštedama uz prihvatljiv period povrata ulaganja. Projekti energetske obnove započinju ustanovlja-vanjem stanja energetskim pregledom, i izdavanje energetskog certi ikata, a dobro pripremljeni pro-jekti omogućavaju ostvarivanje inancijskih poti-caja i povoljnijih uvjeta inanciranja, što značajno skraćuje periode povrata investicije energetskom uštedom.

Temeljem rezultata energetskog pregleda, koji pro-vode 3 ovlaštena stručnjaka: arhitektonske/građe-vinske, strojarske i elektrotehničke struke, a koji se prezentiraju vlasnicima/suvlasnicima ili korisnici-

ma zgrade, donosi se odluka o pokretanju projekta energetske obnove. Slijedi izrada glavnog projekta te osiguranje inanciranja. Nakon izvedbe radova uz stručni nadzor, izdaje se novi energetski certi ikat, koji je potvrda ostvarenih ušteda i temeljem kojeg se mogu ostvariti značajni inancijski poticaji.

Kako bi Hrvatska ostvarila ciljeve energetskih ušte-da postavljene u strateškim dokumentima, u Naci-onalnom je planu prikazano da će se svake godine morati energetski obnoviti oko 3% postojećeg sek-tora zgrada, što iznosi:

• oko 3,7 milijuna m2 stambenih zgrada godišnje,• oko 285.000 m2 nestambenih zgrada javne namje-

ne,• oko 0,98 milijuna m2 nestambenih zgrada u sekto-

ru komercijalnih usluga godišnje

Uz pretpostavku da se godišnje obnovi 3% površine zgrada, odnosno oko 5 milijuna m2 te da se speci ič-na godišnja potrošnja toplinske energije za grijanje smanji s 200–250 kWh/m2 na 25–50 kWh/m2, uz do-prinos gradnje 10 % zgrada godišnje u gotovo nula energetskom standardu, te strožu zakonsku regula-tivu, ostvarile bi se uštede inalne energije u 2020., oko 20,60 PJ, čime bi se približili cilju od 22,76 PJ po-trebnih energetskih ušteda u 2020. Postavljeni cilje-vi su izrazito ambiciozni i neostvarivi bez sustavnog i kontinuiranog pristupa provedbi i bez osigurava-nja značajnijih mehanizama inanciranja.

Da bi se uspješno pokrenula energetska obnova, potrebno je naglasiti 10 ključnih koraka u pro-jektu energetske obnove zgrada:

1) Provedba energetskog pregleda i izdavanje ener getskog certi ikata postojećeg stanja zgra-de – moguće ostvarivanje inancijeske pomoći putem FZOEU – do 80% u područjima poseb-ne državne skrbi, do 60% na otocima i brdsko planinskim područjima i do 40% na ostalim po-dručjima RH.

2) Prezentacija vlasnicima/suvlasnicima/korisni-cima potencijala energetskih ušteda i potrebnog ulaganja.

3) Odluka o pokretanju projekta energetske obno-ve.

4) Osiguranje inanciranja, prijava projekta za ostvarivanje poticaja za realizaciju.

5) Ugovaranje projekta energetske obnove.6) Izrada projektne dokumentacije za energetsku

obnovu – glavni projekt.7) Prikupljanje ponuda i odabir izvođača radova.8) Izvođenje radova uz stručni nadzor.9) Izdavanje novog energetskog certi ikata i ostva-

rivanje poticaja.


EKONOMIKA

10) Plan održavanja zgrade i edukacija vlasnika/su-vlasnika/korisnika.

Usporedni prikaz ref. vrijednosti za energ. certi ikat

Q”H,nd kWh/

m2

Q´H,nd kWh/

m3

Dopušteni Q´H,nd

kWh/m3

Q´H,nd-,rel %

Ener-getski razred

Prije energetske obnove

173,07 42,62 20,04 213 F

Nakon energetske obnove

36,80 9,10 20,04 45,40 B

Usporedni prikaz energetskog certi ikata prije i na-kon provedene energetske obnove

Za zgradu je proveden detaljni energetski pregled u cilju utvrđivanja mogućnosti povećanja energetski učinkovitosti u zgradi, koja je zaštićeni spomenik kulture, a za koju je planirana nužna obnova zbog dotrajalosti.

Stambena zgrada Laginjina 9 (“Vitićev neboder”) nalazi se u Zagrebu, na k.č. 6217 k.o. Centar. Zgra-

da je izgrađena u razdoblju od 1957. do 1960. godine prema projektu arhitekta Ivana Vitića. Ukupna ko-risna grijana površina zgrade je 3.753,72 m². Prema proračunatoj potrošnji energije za grijanje zgrada ulazi u energetski razred E s referentnom vrijedno-sti godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od 182,13 kWh/m²a., što je značajno više od mak-simalno dopuštene vrijednosti od 58,63 kWh/m²a.

U zgradi se za zadovoljavanje energetskih potreba koriste električna energija i prirodni plin.

• Proračunata potrošnja energije za grijanje za st-varne klimatske podatke QH,nd = 709.371 kWh.

• Proračunata potrošnja energije za grijanje za refe-rentne klimatske podatke QH,nd,ref = 683.668 kWh.

• Stvarna potrošnja prirodnog plina za grijanje i PTV = 1.034.894,66 kWh.

Energetskim pregledom su predložene mjere ener-getske obnove vanjske ovojnice zgrade, sustava gri-janja, hlađenja, ventilacije, pripreme potrošne tople vode, te električnih instalacija i rasvjete. Investicija uključuje sve radove u skladu s konzervatorskim smjernicama pa je relativno dugi period povrata po-sljedica lošeg stanja i neodržavanja zgrade i činjeni-ce da zgrada predstavlja zaštićeno kulturno dobro. Energetskom obnovom zgrade, koja predstavlja op-timalnu kombinaciju predloženih mjera energetske učinkovitosti, postižu se energetske uštede u po-trebnoj toplinskoj energiji za grijanje od 60% u od-nosu na postojeće stanje zgrade, koja nakon rekon-strukcije dosiže energetski razred C.

Ako se implementiraju predložene mjere energetske učinkovitosti, potrebna toplinska energija za grija-

Pr imjer energetske obnove – stambena zgrada Laginjina 9, Zagreb – “Vitićev neboder”


EKONOMIKA

nje zgrade će biti QH,nd=284.005 kWh/god., za stvar-ne klimatske podatke, odnosno Qh,nd,ref=277.854 kWh/god., za referentne klimatske podatke sa spe-ci ičnom potrebnom toplinskom energijom za grija-nje od 74,00 kWh/m², što bi je svrstalo u energetski razred C. Ako pretpostavimo da će 50 % troškova energetske obnove biti inancirano iz spomeničke rente, ostatak troškova moguće je su inancirati ra-zličitim mehanizmima poticanja. Ostvarivanjem po-voljnijih uvjeta inanciranja, realizacijom kredita na 10 ili 12 godina, rata kredita manja je od ušteda u energiji, koje se postižu.

Da bi se odredila optimalna razina energetske ob-nove vanjske ovojnice, analizirana je i sveobuhvatna rekonstrukcija, koja djelomično zanemaruje konzer-vatorska ograničenja i uvjete za obnovu zgrade. Pri tome, nije zanemaren status kulturnog dobra, ali se pokušava primijeniti najveći opseg rekonstrukcije vanjske ovojnice, da bi se ocijenile krajnje tehnič-ke mogućnosti obnove. Kriterij koji je kod ocjene potrebnih koe icijenata prolaska topline vanjske ovojnice primijenjen je da zgrada nakon obnove po-stigne što viši energetski razred, tj., da se postigne poboljšanje s ciljanim Q’’H,nd <50 kWh/m²a. Tro-šak obnove ovakvog opsega je 650.000 kn viši od obnove predviđene troškovničkim radovima za re-konstrukciju vanjske ovojnice zgrade, ali je moguće doseći energetski razred B, s potrebnom toplinskom energijom za grijanje nižom od 47,50 kWh/m²a.

Za ovakav zahvat potrebno je zatražiti dodatno mi-šljenje Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kultu-re i prirode. Energetskom obnovom ovako vrijednih zaštićenih spomenika kulture vrijednost stanova u zgradi na lokaciji na kojoj se nalaze, u energetskom razredu B ili C, može porasti za 15% do 20%.

Proračunata potrošnja energije za grijanje za refe-rentne klimatske podatke:

Qh,nd,ref = 709.371 kWh/a, 182,13 kWh/m²a, energet-ski razred E

Ako se implementiraju predviđene mjere energet-ske učinkovitosti, potrebna topl. en. za grijanje zgra-de iznosit će:

Qh,nd,ref = 365.314kWh/a, 92,68 kWh/m², energetski razred C ili 284.005 kWh/a, 74,00 kWh/m²,

Ako se implementiraju dodatne mjere energ. učinko-vitosti, potrebna topl. en. za grijanje zgrade iznosit će:

Qh,nd,ref = 181.306 kWh/a, 47,50 kWh/m², energetski razred B.

Ušteda u potrošnji energije minimalno 48%, realno 60% a moguće i 75%

6. ZaključakJedinice lokalne i regionalne samouprave prije svega trebaju donijeti odluku o strateškom smjeru i razvo-ju, i postaviti jasne ciljeve za održivi razvoj, koji uk-ljučuje i povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima energetske potrošnje. Najveći potencijal za uštede u energiji uz ostvarenje višestrukih kori-sti nalazi se upravo u sektoru zgrada, a u tom sekto-ru mogu se očekivati i najveći inancijski poticaji, u svrhu postizanja ciljeva smanjenja potrošnje energi-je, korištenja obnovljivih izvora energije i smanjenja CO2 emisija na nacionalnom nivou.


JAVNA UPRAVA

Čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave utjeljovljuje izvršnu vlast jedinice. Nje-govo djelovanje svakako je pod snažnim utjecajem osobnosti, temeljem koje je i izabran neposredno, ali okviri njegovih prava, odgovornosti i obveza sustavno su uređene propisima. U članku autorica predstavlja zakonski okvir de iniranja uloge i od-govornosti čelnika u obavljanju izvršnih funkcija i inancijskog poslovanja.

1. UvodPrema Ustavu Republike Hrvatske (NN, br. 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10; čl. 128) građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko predstavničkih tijela, koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima, na temelju neposrednog, jednakog i općeg birač-kog prava. Zakonom o lokalnoj i područnoj (regio-nalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13) utvrđeni su poslovi lokalnog i po-dručnog (regionalnog) značaja koje općine, gradovi i županije obavljaju u svom samoupravnom djelo-krugu.

Općinsko vijeće, gradsko vijeće i županijska skup-ština predstavnička su tijela građana, koja u okviru djelokruga jedinice lokalne, odnosno područne (re-gionalne) samouprave:

• donose statut jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave;

• donose odluke i druge opće akte kojima uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samou-prave;

• osnivaju radna tijela, biraju i razrješuju članove tih tijela te biraju, imenuju i razrješuju i druge osobe određene zakonom, drugim propisom ili statutom;

• uređuju ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela je-dinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave;

• osnivaju javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih

* Bernardica Rubčić, dipl. iur., Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

i drugih djelatnosti od interesa za jedinicu lokal-ne, odnosno područne (regionalne) samouprave;

• obavljaju i druge poslove koji su zakonom ili dru-gim propisom stavljeni u djelokrug predstav-ničkog tijela.

Izvršno tijelo jedinice lokalne i jedinice područne (regionalne) samouprave u općini je općinski na-čelnik, u gradu gradonačelnik i u županiji župan. Iznimno od navedenog izvršno tijelo je i zamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradona-čelnika, odnosno župana u slučajevima propisanim Zakonom. Općinski načelnik, gradonačelnik, odno-sno župan zastupa općinu, grad, odnosno županiju i obavlja poslove utvrđene statutom općine, grada, odnosno županije u skladu sa zakonom. Poslove iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave obavljaju upravna tijela (upravni odjeli i službe).

2. Obavljanje izvršnih poslova Izvršne poslove obavlja u općini općinski načelnik, u gradu gradonačelnik i u županiji župan (dalje u tek-stu: čelnik jedinice). Izvršne poslove obavlja i zamje-nik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, grado-načelnika i župana u slučaju iz članka 39., stavka 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samou-pravi. Čelnik jedinice bira se na neposrednim izbo-rima sukladno Zakonu o lokalnim izborima (NN, br. 144/12).

2.1. Način postupanja čelnika

Čelnik jedinice kao dužnosnik u smislu Zakona o sprječavanju sukoba interesa (NN, br. 26/11, 12/12, 126/12 – Odluka Ustavnog suda, 48/13 – pročišćeni tekst ), u obnašanju javnih dužnosti:

• mora postupati časno, pošteno, savjesno, odgo-vorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostoj-nost i dostojanstvo povjerene mu dužnosti te po-vjerenja građana;

• osobno je odgovoran za svoje djelovanje prema ti-jelu ili građanima, koji su ga imenovali ili izabrali;

• ne smije koristiti javnu dužnost za osobni pro-bitak ili probitak osobe koja je s njim povezana i ne smije biti ni u kakvom odnosu ovisnosti pre-ma osobama, koje bi mogle utjecati na njegovu objektivnost.

UDK 354.2Bernardica Rubčić *

Uloga i odgovornost čelnika JLP(R)S


JAVNA UPRAVA

Čelniku jedinice je zabranjeno:

• primiti ili zahtijevati korist ili obećanje koristi radi obavljanja dužnosti;

• ostvariti ili dobiti pravo u slučaju da se krši načelo jednakosti pred zakonom;

• zlouporabiti posebna prava koja proizlaze ili su potrebna za obavljanje dužnosti;

• primiti dodatnu naknadu za poslove obnašanja ja-vnih dužnosti;

• tražiti, prihvatiti ili primiti vrijednost ili uslugu radi glasovanja o bilo kojoj stvari, ili utjecati na odluku nekog tijela ili osobe radi osobnog probi-tka ili probitka povezane osobe;

• obećavati zaposlenje ili neko drugo pravo u zamje-nu za dar ili obećanje dara;

• utjecati na dobivanje poslova ili ugovora o javnoj nabavi;

• koristiti povlaštene informacije o djelovanju državnih tijela radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe;

• na koji drugi način koristiti svoj položaj utje-canjem na odluku zakonodavne, izvršne ili sud-bene vlasti da bi postigao osobni probitak ili pro-bitak povezane osobe, neku povlasticu ili pravo, sklopio pravni posao ili na drugi način interesno pogodovao sebi ili drugoj povezanoj osobi.

Ako čelnik jedinice izvrši prethodno navedene za-branjene radnje Povjerenstvo za odlučivanje o suko-bu interesa može mu izreći sljedeće sankcije:

1) Opomenu

Opomena se može izreći čelniku jedinice, ako se prema njegovom postupanju i odgovornosti te prou-zročenoj posljedici radi o očito lakom obliku kršenja odredbi Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

2) Obustavu isplate dijela neto mjesečne plaće

Sankciju obustave isplate neto mjesečne plaće Po-vjerenstvo izriče u iznosu od 2.000,00 do 40.000,00 kuna, vodeći računa o težini i posljedicama povrede Zakona. Navedena sankcija ne može trajati dulje od dvanaest mjeseci, a iznos obuhvaćen obustavom ne smije prelaziti jednu polovinu neto mjesečne plaće čelnika jedinice.

3) Javno objavljivanje odluke Povjerenstva

Sankcija javnog objavljivanja odluke Povjerenstva izriče se vodeći računa o težini i posljedicama po-vrede Zakona, osim kada je Zakonom propisano da se ova sankcija obvezno izriče. Odluka se objavljuje u dnevnom tisku.

2.2. Ovlasti i odgovornost čelnika

Čelnik jedinice prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi:

• priprema prijedloge općih akata,• izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata

predstavničkog tijela,• usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice

lokalne, odnosno područne (regionalne) samou-prave u obavljanju poslova iz njihovoga samou-pravnog djelokruga te nadzire njihov rad,

• upravlja nekretninama i pokretninama u vla-sništvu jedinice lokalne, odnosno područne (re-gionalne) samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i statutom;

• odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i raspolaganju osta-lom imovinom u skladu sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, statutom jedinice i posebnim propisima. Čelnik jedinice može odlučivati o visini pojedinačne vrijednosti do najviše 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretni-na i nekretnina, odnosno raspolaganju ostalom imovinom. Ako je taj iznos veći od 1.000.000,00 kuna, čelnik jedinice može odlučivati najviše do 1.000.000,00 kuna, a ako je taj iznos manji od 70.000,00 kuna, tada može odlučivati najviše do 70.000,00 kuna. Stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina te raspolaganje ostalom imovinom mora biti planirano u proračunu jedinice i prove-deno u skladu sa zakonom. O stjecanju i otuđiv-anju nekretnina i pokretnina te raspolaganju ostalom imovinom većom od prethodno utvrđen-ih vrijednosti odlučuje predstavničko tijelo jedi-nice.

• Imenuje i razrješuje predstavnike jedinice lokal-ne, odnosno područne (regionalne) samouprave


JAVNA UPRAVA

u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za jedinicu, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Odluku o imenovanju i razrješenju čelnik jedinice dužan je dostaviti predstavničkom tijelu u roku od 8 dana od do-nošenja i objaviti u službenom glasilu jedinice.

• Obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i sta-tutom.

Čelnik jedinice u obavljanju poslova iz samouprav-nog djelokruga općine, grada, odnosno županije ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavnič-kog tijela. Ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen za-kon ili drugi propis, čelnik jedinice donijet će odluku o obustavi općeg akta u roku od 8 dana, od dana do-nošenja općeg akta. Čelnik jedinice ima pravo zatra-žiti od predstavničkog tijela da u roku od 8 dana od donošenja odluke o obustavi otkloni uočene nedo-statke u općem aktu.

Ako predstavničko tijelo ne otkloni uočene nedostat-ke, čelnik jedinice dužan je bez odgode o tome obavi-jestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji i dostaviti mu odluku o obustavi općeg akta. Predstoj-nik ureda državne uprave će u roku od 8 dana od za-primanja ocijeniti osnovanost odluke čelnika jedinice o obustavi od primjene općeg akta.

Čelnik jedinice osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela na način i u postupku pro-pisanom statutom jedinice, te obavlja nadzor nad zakonitošću rada upravnih tijela, koja obavljaju po-slove iz samoupravnog djelokruga jedinice. Nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata, koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička i izvršna tijela općina, gradova i županija obavljaju nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu.

Čelnik jedinice odgovoran je središnjim tijelima dr-žavne uprave za obavljanje poslova državne uprave prenijetih u djelokrug tijela općine, grada, odnosno županije. Čelnik jedinice dva puta godišnje podnosi polugodišnja izvješća o svom radu predstavničkom tijelu. Pored tog izvješća predstavničko tijelo može od čelnika jedinice tražiti izvješće o pojedinim pi-tanjima iz njegovog djelokruga, koje čelnik jedinice podnosi sukladno odredbama statuta jedinice. Čla-novi predstavničkog tijela mogu čelniku jedinice postavljati pitanja o njegovu radu usmeno na sjed-nicama predstavničkog tijela ili u pisanom obliku posredstvom predsjednika predstavničkog tijela.

Čelnik jedinice prekršajno je odgovoran, ako postupi suprotno odredbama zakona za čije je kršenje pro-

pisana prekršajna odgovornost. Čelnik jedinice ka-zneno je odgovoran, ako u obnašanju svoje dužnosti počini kazneno djelo. Prema članku 204. Zakona o kaznenom postupku (NN, br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12 i 56/13), sva tijela državne vlasti i sve pravne osobe dužne su prijaviti kaznena djela za koja se progoni po službenoj dužnosti, koja su im dojavljena ili za koja su sami saznali. Građani su također, dužni prijaviti kaznena djela za koja se progoni po službenoj dužnosti.

Prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 28/10) čelnik jedinice:

• predlaže predstavničkom tijelu jedinice osnovicu i koe icijente za obračun plaće župana, gradonačel-nika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika;

• odlukom utvrđuje osnovicu za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinice, ako osnovica nije utvrđena ko-lektivnim ugovorom;

• predlaže predstavničkom tijelu koe icijente za obračun plaće službenika i namještenika u uprav-nim odjelima i službama jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave;

• pravilnikom određuje kriterije utvrđivanja nat-prosječnih rezultata u radu službenika i namje-štenika i način isplate dodatka za uspješnost na radu, koji može iznositi godišnje najviše tri plaće službenika ili namještenika koji ostvaruje doda-tak i ne može se ostvarivati kao stalni dodatak uz plaću. Masu sredstava za dodatke za uspješnost u radu u pojedinim upravnim odjelima i službama utvrđuje župan, gradonačelnik, odnosno općin-ski načelnik, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima.

Čelnik jedinice prekršajno je odgovoran (novča-na kazna od 30.000 do 50.000 kuna):

1) ako se u jedinici plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika, bez uvećanja za radni staž, odrede u iznosima većim od:• umnoška koe icijenta 7,14 i osnovice za izračun

plaće državnih dužnosnika – plaća gradonačel-nika Grada Zagreba;

• umnoška koe icijenta 6,42 i osnovice za izra-čun plaće državnih dužnosnika – plaća župana i plaća gradonačelnika velikog grada i grada sjedišta županije;

• umnoška koe icijenta 5,27 i osnovice za izra-čun plaće državnih dužnosnika – plaća grado-načelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave, koje imaju više od 10.000 stanovnika;


JAVNA UPRAVA

• umnoška koe icijenta 4,55 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika – plaća gradonačel-nika i općinskih načelnika u jedinicama lokalne samouprave, koje imaju od 3.001 do 10.000 sta-novnika;

• umnoška koe icijenta 4,26 i osnovice za izra-čun plaće državnih dužnosnika – plaća grado-načelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave, koje imaju do 3.000 sta-novnika.

2) Ako se u jedinicama lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, koje su kao krajnji korisnici u prethodnoj godini ostvarile pomoći iz državnog proračuna, razdjela Ministarstva inancija, osim pomoći izravnanja za inanciranje decentralizira-nih funkcija, pomoći Europske unije i pomoći za preuzete državne službenike na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN, br. 76/07 i 38/09), u kojima iznos tekućih pomoći prelazi 10% prihoda poslovanja jedinice, plaća župana, gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika isplati više od iznosa plaće utvrđenog u članku 4. Zakona, odnosno kako je navedeno u prethodnoj točki umanjenom za 20%.

3) Ako je u jedinicama lokalne i područne (regio-nalne) samouprave navedenima pod točkom 2., u kojima iznos tekućih pomoći prelazi 10% priho-da poslovanja jedinice, osnovica za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama veća od osnovice za obračun plaće dr-žavnih službenika i namještenika. Također, ako su u tim jedinicama koe icijenti za obračun plaće službenika i namještenika veći od koe icijenata složenosti poslova radnih mjesta s odgovarajućim nazivima u državnoj službi, a koe icijent za obra-čun plaće pročelnika upravnog odjela ili službe veći od koe icijenta složenosti poslova načelnika sektora ili službe.

Prema Zakonu o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 86/08 i 61/11) čelnik jedinice:

• sklapa kolektivni ugovor sa sindikatima o uređe-nju materijalnih i drugih prava službenika i na-mještenika u upravnim tijelima lokalnih jedinica;

• donosi pravilnik o unutarnjem redu prema kojem se službenici i namještenici primaju u službu i ras-poređuju na radna mjesta;

• odlučuje o imenovanju i razrješenju pročelnika, te o drugim pravima i obvezama pročelnika;

• odlučuje o žalbi na rješenje pročelnika kojim je odlučeno o pravima i obvezama službenika;

• utvrđuje plan prijama u službu u upravna tijela jedinice;

• poduzima mjere radi zaštite pročelnika u slučaju prijetnje, napada ili drugih oblika ugrožavanja u obavljanju službe i u vezi sa službom;

• odlučuje u prvom stupnju o lakšim povredama službene dužnosti pročelnika;

• izvršava kazne za teške povrede službene dužno-sti izrečene pročelniku;

• utvrđuje visinu štete koju počini pročelnik u služ-bi ili u vezi sa službom te okolnosti pod kojima je šteta nastala. Pročelnik s čelnikom jedinice može o visini i načinu naknade štete sklopiti pisani spo-razum;

• ocjenjuje pročelnika upravnog tijela;• odlučuje o žalbi protiv rješenja o premještaju

službenika.

2.3. Ovlasti i odgovornost čelnika u inancijskom poslovanju

Prihodi na temelju kojih jedinica obavlja poslove iz svog samoupravnog djelokruga i njezini rashodi utvrđuju se u proračunu, koji je temeljni inancijski akt jedinice. Proračun donosi predstavničko tijelo jedinice u skladu sa Zakonom o proračunu. Dono-šenje proračuna predlaže čelnik jedinice kao jedini ovlašteni predlagatelj. Podneseni prijedlog proraču-na čelnik jedinice može povući i nakon glasovanja o amandmanima, a prije glasovanja o proračunu u cjelini. Čelnik jedinice prema članku 40. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) dostavlja prora-čun i projekcije, odluku o izvršavanju proračuna te izmjene i dopune proračuna jedinica Ministarstvu inancija u roku od 15 dana od dana njihova stupa-

nja na snagu.

Ukoliko se proračun za narednu proračunsku go-dinu ne može donijeti prije početka godine za koju se donosi, utoliko se vodi privremeno inanciranje i to najduže za razdoblje od 3 mjeseca. Odluku o pri-vremenom inanciranju donosi predstavničko tijelo. Ako u zakonom određenom roku ne bude donesen proračun, odnosno odluka o privremenom inan-ciranju, na temelju članka 85.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi na prijedlog Ministarstva uprave Vlada Republike Hrvatske isto-vremeno će raspustiti predstavničko tijelo i razrije-šiti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima.

Prema članku 95. Zakona o proračunu čelnik jedini-ce odgovoran je za:

a) planiranje i izvršavanje svog dijela proračuna;b) prikupljanje prihoda i primitaka iz svoje nadležn-

osti i njihovo uplaćivanje u proračun;


JAVNA UPRAVA

c) preuzimanje obveza, veri ikaciju obveza, izdava-nje naloga za plaćanje na teret proračunskih sred-stava tijela, koje vodi i utvrđivanje prava naplate te za izdavanje naloga za naplatu u korist prora-čunskih sredstava;

d) zakonitost, svrhovitost, učinkovitost i za ekono-m ično raspolaganje proračunskim sredstvima.

Radi osiguranja zakonitog, namjenskog i svrhovitog korištenja proračunskih sredstava čelnik jedinice dužan je prema Zakonu o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 139/10) svake godine za prethodnu pro-računsku godinu, za razdoblje u kojem je obnašao dužnost, odnosno obavljao poslove čelnika, sastaviti Izjavu o iskalnoj odgovornosti. Čelnik je prema Za-konu o iskalnoj odgovornosti odgovoran i Izjavom potvrđuje:

1) zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sred-stava, te

2) učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola u okviru pro-

računom, odnosno inancijskim planom utvrđen-ih sredstava.

Uz Izjavu se prilažu i planovi otklanjanja slabosti i ne-pravilnosti, izviješće o otklonjenim slabostima i ne-pravilnostima utvrđenim prethodne godine i mišlje-nje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog uprav-ljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana u prethodnoj godini. Prema Uredbi o sastavljanju i predaji izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11 i 106/12) čelnik jedinice obvezan je do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, Ministarstvu inancija dostavi-ti za jedinicu Izjavu, popunjeni Upitnik, Plan otkla-njanja slabosti i nepravilnosti, Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu i-nancijskog upravljanja i kontrola za područja, koja su bila revidirana u prethodnoj godini.

3. Prestanak mandata i opoziv čelnika jedinice

3.1. Prestanak mandata čelnika jedinice

Mandat čelnika jedinice može prestati i prije redov-nog isteka mandata na koji je izabran.

Čelniku jedinice mandat prestaje po sili zakona:

1) ako podnese ostavku, danom dostave pisane ostavke sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku;

2) ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom odu-zeta poslovna sposobnost, danom pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobno-sti;

3) ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jednog mjeseca, danom pravomoćnosti sudske presude;

4) ako mu prestane prebivalište na području jedini-ce, danom prestanka prebivališta;

5) ako mu prestane hrvatsko državljanstvo, danom prestanka državljanstva sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo;

6) smrću.

Ako čelniku jedinice na prethodno navedeni način mandat prestane prije isteka dvije godine mandata, pročelnik upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose će u roku od 8 dana obavijestiti Vladu Repu-blike Hrvatske o prestanku mandata, radi raspisiva-nja prijevremenih izbora za novog općinskog načel-nika, gradonačelnika, odnosno župana.

3.2. Opoziv čelnika jedinice

Čelnik jedinice i njegov zamjenik koji je izabran za-jedno s njim mogu se opozvati putem referenduma. Raspisivanje referenduma za opoziv može predlo-žiti 20% ukupnog broja birača u jedinici u kojoj se traži opoziv. Odluka o opozivu donesena je, ako su se na referendumu za opoziv izjasnila većina birača koji su glasovali, uz uvjet da ta većina iznosi najma-nje 1/3 ukupnog broja birača upisanih u popis bira-ča u jedinici. Ako je prestanak mandata čelnika je-dinice nastupio prije isteka dvije godine mandata, u toj jedinici raspisat će se prijevremeni izbori za op-ćinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika.

Do provedbe prijevremenih izbora dužnost općin-skog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajed-no s njim, a ako je mandat prestao i zamjeniku, do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obna-šat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske. Ako je prestanak mandata općinskog načelnika, gradona-čelnika i župana nastupio nakon isteka dvije godine mandata, u toj jedinici neće se raspisati prijevreme-ni izbori, a dužnost općinskog načelnika, gradona-čelnika i župana do kraja mandata obnašat će njegov zamjenik, koji je izabran zajedno s njim.


ZDRAVSTVO

Autorica u tekstu ukazuje na zadaće i obveze koje, pred zdravstvene sustave svih članica Europske unije, pa time i naš, stavlja primjena Direktive 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća o pra-vima pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti. Razmjere prekograničnog pružanja zdra-vstvene zaštite, odnosno posljedice koje će iz toga proizaći za troškove zdravstvene zaštite i zdravst-vene sustave općenito, u ovom trenutku, nitko od država članica ne može sa sigurnošću predvidjeti.

1. UvodZakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/2013, čl. 26. – 32.) u pravni poredak Re-publike Hrvatske prenosi se Direktiva 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011., o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdrav-stvenoj zaštiti (SL L 88, 4. 4. 2011., dalje u tekstu: Direktiva), a stupa na snagu 25. listopada 2013. godine. Osnovni pojam koji se neposredno veže uz primjenu Direktive je – planirana zdravstvena za-štita, za razliku od hitne zdravstvene zaštite i neod-godive zdravstvene zaštite, koje su uređene odgova-rajućim Uredbama EU.

Najvažnija odrednica Direktive osiguranje je sigur-ne i kvalitetne zdravstvene zaštite za sve građane država članica Europske unije (dalje u tekstu: EU). Ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu treba biti uređeno i jasno, standardizirano, prema utvrđe-nim pravilima, koja su jednaka za sve građane EU. Primjena Direktive novost je za sve države članice EU, a ne samo za Republiku Hrvatsku (dalje u tekstu: RH), stoga je radi razmjene iskustava intenzivirana suradnja obveznih zdravstvenih osiguravatelja dr-žava članica.

2. Planirana zdravstvena zaštitaPlanirana zdravstvena zaštita u skladu s odredba-ma Direktive razlikuje planiranu zdravstvenu zašti-tu uz prethodno odobrenje osiguravatelja (u slučaju RH, to je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje,

* Mr. sc. Dubravka Pezelj Duliba, dr. med., Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Zagreb.

dalje u tekstu: HZZO) i planiranu zdravstvenu zašti-tu, za koju nije potrebno prethodno odobrenje osigu-ravatelja (HZZO-a). U planiranu zdravstvenu zaštitu uz prethodno odobrenje spada planirano bolničko liječenje, odnosno ono liječenje u kojem je potreban boravak pacijenta u bolnici i preko noći (pacijent prespava u bolnici), pri čemu je načelan dogovor, da to znači da pacijent u bolnici mora biti u ponoć.

Nadalje, to je ona zdravstvena zaštita, koja zahtijeva uporabu visokospecijalizirane i skupe medicinske infrastrukture ili medicinske opreme, te konačno – oni postupci liječenja, koji predstavljaju poseban rizik za osiguranu osobu ili stanovništvo. Koji su to postupci, vrste liječenja, te koja je to visoko specija-lizirana i skupa medicinska infrastruktura ili opre-ma, svojim će propisom utvrditi HZZO. Kod samog bolničkog liječenja pravila su prilično jasna, no pro-blem se javlja kod de iniranja visokospecijalizirane i skupe medicinske infrastrukture i postupaka lije-čenja, koji predstavljaju poseban rizik za osiguran osobu ili stanovništvo. Kako je Direktiva novost za sve države članice, u ovom trenutku nemamo mo-gućnosti preuzeti iskustva i pravilnike drugih drža-va članica. Među ostalim teška je usporedba skupog, jer ovisno o platežnoj moći pojedine države članice i pojam: skupo se relativizira.

Više opreme koja ulazi u kategorizaciju visoko spe-cijalizirane i skupe, te više postupaka utvrđenih kao posebno rizičnih za osiguranu osobu ili stanovniš-tvo, dovodi do većeg broja prethodnih odobrenja, ali istovremeno i do jasnijih pravila. Provođenje zdrav-stvene usluge može se odobriti samo kod pružate-lja, koji zadovoljava određene kriterije. Odnosno, ne može se odobriti kod pružatelja zdravstvene zaštite koji bi, ovisno o pojedinom slučaju, mogao dati povo-da za ozbiljnu i posebnu zabrinutost u vezi s kvalite-tom ili sigurnošću te zdravstvene zaštite. Iznimka je zdravstvena zaštita, koja podliježe zakonodavstvu Europske unije, kojim se osigurava minimalna razi-na sigurnosti i kvalitete na njezinu području.

Ova odredba stavlja obvezu državama članicama da osiguraju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, kod svih pružatelja, kao i da informa cije o zdravstvenoj zaštiti, njezinoj kvaliteti i sigurnosti, informacije o provoditelju, licence za provođenje određenih po-

UDK 347.2Dubravka Pezelj Duliba *

Prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti


ZDRAVSTVO

stupaka, učine javno dostupnima svim osiguranim osobama država članica. Navedeno će se uspostaviti Nacionalnim kontaktnim točakama (engl. National Contact Point – NCP).

Suglasnost za provođenje planirane zdravstvene za-štite u inozemstvu može se uskratiti, ako planirano liječenje predstavlja rizik za pacijenta ili stanovniš-tvo, ako postoji mogućnost pružanja te zdravstvene zaštite kod ugovornih subjekata u roku koji je medi-cinski opravdan, uzimajući u obzir sadašnje zdrav-stveno stanje i vjerojatni tijek bolesti kod osigurane osobe (ako rok u RH nije medicinski opravdan, na-čelno se ne može uskratiti suglasnost).

Budući da se mora utvrditi sadašnje stanje i vjero-jatni tijek bolesti, navedeno znači da se za svakog pacijenta mora provesti ocjena, bez obzira na mo-žebitno postojanje pravilnika o najdužim rokovima čekanja na zdravstvene usluge. Za razliku od pret-hodno opisanog, pojam planirana zdravstvena zaštita bez prethodnog odobrenja odnosi se na planiranu specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, koja nije skupa, visoko-specijalizirana je, te ne predstavlja poseban rizik za osiguranu osobu ili stanovništvo.

Prema pravilima EU, osigurana osoba sama plaća takvu zdravstvenu zaštitu u cijelosti, te traži povrat troškova u matičnoj državi. Vraća joj se iznos, koji za takvu uslugu plaća obvezno zdravstveno osiguranje ugovornim zdravstvenim ustanovama matične dr-žave, ako je taj iznos manji od iznosa koji je osigu-rana osoba platila. Ako je osigurana osoba platila manje nego što zdravstvena usluga košta u RH, onda se iznos vraća u cijelosti. Ostvarivanje planirane zdravstvene zaštite na području druge države čla-nice ne može biti svojevoljno, odnosno osobna želja same osigurane osobe, već u RH treba biti provede-na istovjetna procedura kao da će osigurana osoba pravo ostvariti u RH.

To konkretno znači da zdravstvena usluga treba biti indicirana od strane izabranog doktora primar-ne zdravstvene zaštite ili nadležnog specijalista, u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno ugovor-nog privatnog zdravstvenog radnika, te da treba biti napisana uputnica. Samo u tom slučaju osigurana

osoba može tražiti povrat troškova pružene zdrav-stvene zaštite u drugoj državi članici. Isto tako, osi-gurana osoba ne može u drugoj državi članici pro-vesti zdravstvenu zaštitu, koja u RH nije pokrivena obveznim zdravstvenim osiguranjem, te za nju tra-žiti povrat troškova (npr. estetski zahvati).

3. Nacionalna kontaktna točkaPrema novim zakonskim propisima HZZO je odre-đen Nacionalnom kontaktnom točkom, za pružanje informacija o pravima osiguranih osoba na zdrav-stvenu zaštitu u drugoj državi članici, u skladu s propisima Europske unije i Direktivom 2011/24/EU. Nacionalnom kontaktnom točkom pacijenti dru-gih država članica moći će dobiti osnovne podatke o zdravstvenim sustavima drugih država članica, ali i o Nacionalnim kontaktnim točkama drugih država članica, koje će dati relevantne i detaljne informa-cije o pružateljima zdravstvene zaštite u toj državi. Nacionalna kontaktna točka pruža informacije na internetskim stranicama.

Nacionalna kontaktna točka dužna je osigurati po-datke o pacijentovoj sigurnosti i kvaliteti zdrav-stvene zaštite, o pružateljima zdravstvene zaštite, pravima pacijenata, procedurama (postupcima), podatke o dostupnosti zdravstvene zaštite kori-snicima s invaliditetom, informacije o cijenama, te detaljima kontakata nacionalnih kontaktnih toča-ka drugih država članica. Trenutno postoji problem oko osiguranja svih potrebnih podataka, budući da isti nisu u potpunosti dostupni HZZO-u, a niti posto-ji obveza prikupljanja potrebnih podataka od neke druge institucije.

Riječ je primjerice o podacima o normama i smjer-nicama, o kvaliteti i sigurnosti utvrđenoj od strane države članice, pružateljima koji podliježu tim nor-mama i smjernicama, podaci o nadzoru i ocjeni pru-žatelja zdravstvene zaštite (prema navedenim nor-mama i smjernicama), podaci o dostupnosti bolnica za osobe s invaliditetom, te podaci o svim privatnim (neugovornim) pružateljima zdravstvene zaštite. Nacionalna kontaktna točka dužna je pružati po-datke o svim zdravstvenim ustanovama/privatnim zdravstvenim radnicima, bez obzira jesu li u Mreži.



U prošlom broju časopisa iscrpno su obrađeni nor-mativni aspekti primjene prijenosa porezne obveze u sustavu PDV-a. U nastavku ove teme, u ovom se članku uz kratki osvrt na odredbe Zakona i Pravil-nika, prikazuje praktičan primjer postupanja pri utvrđivanju porezne obveze, priznavanju pretporeza u speci ičnim okolnostima njegove podjele kod pro-računskih korisnika, popunjavanju obrasca PDV te knjiženja u inancijskom knjigovodstvu. Primjer se temelji na postupanju proračunskog korisnika u znanosti i visokom obrazovanju, no ilustrativan je i za sve druge proračunske korisnike obveznike PDV-a za dio djelatnosti koji nije oslobođen oporezivanja.

1. Uvod – porezni status fakulteta Za razumijevanje fakulteta kao obveznika PDV-a po-trebno je imati u vidu da je fakultet proračunski ko-risnik, koji za djelatnost za koju je osnovan (znanost i visoko obrazovanje) oslobođen plaćanja PDV-a, jer se radi djelatnosti od javnog interesa (bez prava na odbitak pretporeza) temeljem članka 39. i Zakona o PDV-u.

Pored toga fakultet obavlja registriranu prateću djelatnost, kao što su poslovi vezani uz studentski standard (iznajmljivanje kantine), održavanje semi-nara i tečajeva, izrada stručnih mišljenja, izdavačka djelatnost i slično. Osnovna karakteristika prateće djelatnosti je da se prihodi po osnovi njenog obavlja-nja stječu na tržištu te su načelno oporezivi PDV-om.

U slučaju da fakultet od prateće djelatnost ostvaruje više od 230.000,00 kn prihoda godišnje (što predstav-lja prag za obvezni upis u registar obveznika PDV-a) ili kao „mali porezni obveznik“ koristi pravo „dobro-voljnog“ uključivanja u sustav PDV-a temeljem članka 90. Zakona, fakultet je porezni obveznik PDV-a.

To znači da će fakultet u izlaznim računima za ispo-ruke prateće djelatnosti zaračunatii PDV, dok će na račune za isporuke oslobođene (osnovne) djelatno-sti unijeti klauzulu o oslobođenju temeljem članka 39 Zakon o PDV-u.

* Dubravka Zatezalo, dipl. oec., Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka.

Također, uz uvjet da može osigurati evidenciju ula-znih računa iz kojih je vidljiva formalna ispravnost primljenih računa te da se oni izravno i potpuno od-nose na oporezivu (prateću) djelatnost (pojedinač-no po ulaznom računu) fakultet ima pravo priznati zaračunani pretporez u cijelosti.

U slučaju da fakultet za prateću djelatnost ne može osigurati evidenciju o direktnoj potrošnji (pojedi-načno po ulaznom računu), pravo na odbitak pret-poreza se dijeli na priznati i nepriznati PPDV.

Postotak priznavanja PPDV tijekom godine ovisi o vi-sini učešća prihoda od prateće djelatnosti u ukupnim prihodima fakulteta, koji je izračunat na koncu pret-hodne godine u postupku sastavljanja PDV-K obrasca.

Iz vrsta i karaktera djelatnosti koje fakultet obavlja proizlazi da postoje 3 različite mogućnosti sagleda-vanja tretmana zaračunatog PDV-a:

a) bez prava na odbitak pretporeza, b) pravo na odbitak pretporeza u cijelosti, c) podjela pretporeza.

Ovaj princip na odgovarajući se način primjenjuje i kod građevinskih usluga i prijenosa porezne obveze PDV-a u tuzemstvu za građevinske usluge.

Konkretno prenesena porezna obveza PDV-a na gra-đevinske usluge za fakultet može imati tretman:

a) porezne obveze koju valja platiti bez prava iskazi-vanja kao pretporez,

b) pretporeza u punom iznosu iskazane obveze, c) djelomičnog pretporeza u skladu s pravom na po-

djelu pretporeza.

Pri tome, moguću dilemu o vrstama usluga, koje ula-ze u kategoriju građevinskih usluga valja otkloniti uvidom u popis koji je objavljen na internet stranici: http://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Li-sts/mislenje33/Display.aspx?id=18694 (popis mi-šljenja Središnjeg ureda Porezne uprave za PDV- na građevinske usluge).

Također, s aspekta isporučitelja građevinskih uslu-ga važno je provjeriti porezni status primatelja što porezni obveznici koji obavljaju ovu djelsatnost (a i svi drugi) mogu učiniti u realnom vremenu na inter-netskoj stranici: http://pdv-reg.porezna-uprava.hr/RpoProvjeriObveznikaPdvWeb/upit.

UDK 336.2Dubravka Zatezalo *

Utvrđivanje i knjiženje PDV-a pri prijenosu porezne obveze – primjer fakulteta



2. Primjer utvrđivanja pretporeza, porezne i računovodstvene evidencije

U nastavku se daje primjer fakulteta, koji je za dio svojih djelatnosti obveznik PDV-a. U sklopu primita-ka dobara i usluga nalaze se i građevinske usluge za koje vrijedi novi zakonski okvir tzv. prijenosa pore-zna obveze. Upravo se ovaj segment poreznih i raču-novodstvenih postupaka nastoji prikazati u njego-vim pojedinim operativnim fazama. U primjeru koji se daje u nastavku privremeni (akontacijski) posto-tak (koe icijent) za podjelu pretporeza iznosi 2% (0,02). Tako npr. po ulaznim računima, koji se od-nose na režijske troškove (kao zajedničke troškove svih djelatnosti koje fakultet obavlja): struju, vodu, čistoću i slično koji dolaze nespeci icirano (gdje se ne može utvrditi potrošnja dijela zgrade), već za ci-jelu zgradu fakultet priznaje pretporez u visini 2% ukupno zaračunatog PDV-a iz računa dobavljača.

Primjer:

a) Fakultet je naručio zamjenu podnih oblo-ga u učionici i biblioteci. Izvođač radova je u 07/2013. g. ispostavio okončanu situaciju na iznos od 100.000,00 kn bez PDV-a uz napome-nu za PDV: Prijenos porezne obveze članka 75., stavka 3., točka a) Zakona o PDV-u.

b) Fakultet je u srpnju obavio zamjenu keramič-kih pločica u kantini i primio račun u iznosu od 50.000,00 kn bez PDV-a, s klauzulom o prijeno-su porezne obveze, temeljem članka 75., stavka 3., pod a).

c) Fakultet je također u srpnju u cijeloj zgradi po-pravio sustav grijanja i hlađenja. Primljeni ra-čun dobavljača iznosi 10.000,00 kn bez PDV-a, s prijenosom porezne obveze za građevinske us-luge temeljem članka 75., stavka 3., pod a).

Napomene uz poslovne događaje:

Prije izdavanja računa Izvođači radova provjerili su je li fakultet u sustavu PDV-a, te su ispravno izdali

račune sa prijenosom porezne obveze u tuzemstvu za građevinske usluge po modelu B2B. Sadržajno de-iniranje građevinskih usluga detaljno regulirano čl.

152. Pravilnika o PDV.

a) Zamjena podnih obloga kao građevinska usluga pro-pisana je člankom 152., stavkom 1., pod f) Pravilni-ka o PDV-u. Usluge koje pruža biblioteka se smatraju dopunom osnovnoj djelatnosti i kao takva na svoje izlazne račune, biblioteka je oslobođena PDV član-kom 39. i) Zakona o PDV-u. Iz tog razloga se niti na ulazne račune koji predstavljaju direktni trošak bi-blioteke ne može priznati odbitak pretporeza.

b) Fakultet na izlazne račune za zakup kantine za-računava PDV po stopi od 25% i shodno tome i na ulazne račune, koji se u cijelosti odnose na kanti-nu, ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti.

c) Sadržajno de iniranje građevinskih usluga de-taljno regulirano člankom 152. Pravilnika o PDV u kojem je pod h) navedeno da se postavljanje ili sklapanje strojeva ili opreme koji nakon postav-ljanja ili sklapanja postaju nepokretna imovina odnosno dio objekta i ne mogu se više demonti-rati a da se pri tome ne unište, upravo odnosi na održavanje sustava grijanja i hlađenja. Ulazni ra-čun za popravak sustava grijanja i hlađenja ima karakter zajedničkog /režijskog/ troška što znači da ga nije moguće prevaliti isključivo na neku od djelatnosti te će se na prenešenu poreznu obvezu primijeniti podjela pretporeza temeljem akonta-cijskog koe icijenta od pretpostavljenih 2%.

2.1. Knjiga URA i PDV obrazac

Zaprimljeni računi se po primitku i provjeri suštin-ske i formalne isprtavnosti, evidentiraju u analitič-kom knjigovodstvu fakulteta (salda konti) i istodob-no unose u knjigu URA fakulteta.

Prikazani računi pod a), b) i c) uvedeni su u knjigu UR-a, što je prikazano u nastavku:

EVIDENCIJA ZA PRIJENOS TUZEMNE POREZNE OBVEZE (GRAĐEVINSKE USLUGE)

prim

jer

mat_broj porezna osnovica

ukupno s PDV

ukupno PPDV Pretporez Obveza PDV

5% 10% 25% (11+12+13+14+15+16) 5% 10% 25% 5% 10% 25%

može

se odbiti

ne može

se odbiti

može se

odbiti

ne može

se odbiti

može se odbiti

ne može se odbiti

5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19a) 11111111111 0,00 0,00 100.000,00 125.000,00 25.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 25.000,00 0,00 0,00 25.000,00b) 66666666666 0,00 0,00 50.000,00 62.500,00 12.500,00 0,00 0,00 0,00 0,00 12.500,00 0,00 0,00 0,00 12.500,00c) 55555555555 0,00 0,00 10.000,00 12.500,00 2.500,00 0,00 0,00 0,00 0,00 50,00 2.450,00 0,00 0,00 2.500,00 Ukupno 0,00 0,00 160.000,00 200.000,00 40.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 12.550,00 27.450,00 0,00 0,00 40.000,00



Iz kreirane URE popunjava se PDV EU obrazac, koji zbog opisanih priznavanja pretporeza rezultira plaćanjem obveze PDV-a. Prijava PDV-a za obračun-sko razdoblje predaje se do 20. u mjesecu za pret-hodno obračunsko razdoblje, a PDV se plaća do kraja mjeseca u kojem je obveza.

U nastavku je primjer popunjenog obrasca za mjesec srpanj, uz pretpostavku da su se na fakultetu u srp-nju dogodila samo tri opisana porezno relevantna poslovna događaja.

OD 01 07 DO 31 07 GOD.

I.

1.

2.

3.4.5.

6.

7.8.9.

10.

II.

1.2.3.

4.

5.6.7.8.9.

10.

11.

12.

13.

14.

III.

1.

2.

3.4.

5.

6.7.

IV.

V.

VI.

X X X X X

X X X X X

PDV PO STOPI 5%, 10% i 25% (iznos u kunama i lipama)OPIS

OBRA UN PDV-a U OBAVLJENIM TRANSAKCIJAMA DOBARA I USLUGA - UKUPNO (I. + II.)

Fakultet Primjer 1.

SASTAVLJANJE I POSTAVLJANJE DOBARA U DRUGOJ DRŽAVI LANICI EU

ISPORUKE NOVIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA U EUTUZEMNE ISPORUKEIZVOZNE ISPORUKEOSTALA OSLOBO ENJA

OBAVLJENE USLUGE UNUTAR EUOBAVLJENE USLUGE OSOBAMA BEZ SJEDIŠTA U RH

POREZNI OBVEZNIK (naziv / ime i prezime i adresa: mjesto, ulica i broj)

POREZNI ZASTUPNIK (naziv / ime i prezime i adresa: mjesto, ulica i broj)

ISPORUKE U RH ZA KOJE PDV OBRA UNAVA PRIMATELJ (tuzemni prijenos porezne obveze)

ISPORUKE DOBARA OBAVLJENE U DRUGIM DRŽAVAMA LANICAMA

ISPORUKE DOBARA UNUTAR EU

NADLEŽNA ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE

TRANSAKCIJE KOJE NE PODLIJEŽU OPOREZIVANJU I OSLOBO ENE - UKUPNO (1.+2.+3.+4.+5.+6.+7.+8.+9.+10.)

POREZNA OSNOVICA (iznos u kunama i lipama)

PDV IDENTIFIKACIJSKI BROJ / OIB PDV IDENTIFIKACIJSKI BROJ POREZNOG ZASTUPNIKA / OIB

PRIJAVA PDV-a ZA RAZDOBLJE

2013

STJECANJE DOBARA UNUTAR EU PO STOPI 5%STJECANJE DOBARA UNUTAR EU PO STOPI 10%STJECANJE DOBARA UNUTAR EU PO STOPI 25%PRIMLJENE USLUGE IZ EU PO STOPI 5%PRIMLJENE USLUGE IZ EU PO STOPI 10%

OPOREZIVE TRANSAKCIJE - UKUPNO (1.+2.+3.+4.+5.+6.+7.+8.+9.+10.+11.+12.+13.+14.)

ISPORUKE DOBARA I USLUGA U RH PO STOPI 5%ISPORUKE DOBARA I USLUGA U RH PO STOPI 10%ISPORUKE DOBARA I USLUGA U RH PO STOPI 25%PRIMLJENE ISPORUKE U RH ZA KOJE PDV OBRA UNAVA PRIMATELJ (tuzemni prijenos porezne obveze)

OBRA UNANI PRETPOREZ - UKUPNO (1.+2.+3.+4.+5.+6.+7.)

PRETPOREZ OD PRIMLJENIH ISPORUKA U TUZEMSTVUPRETPOREZ OD PRIMLJENIH ISPORUKA U RH ZA KOJE PDV OBRA UNAVA PRIMATELJ (tuzemni prijenos porezne obveze)PRETPOREZ OD STJECANJA DOBARA UNUTAR EUPRETPOREZ OD PRIMLJENIH USLUGA IZ EU

PRIMLJENE USLUGE IZ EU PO STOPI 25%PRIMLJENE ISPORUKE DOBARA I USLUGA OD POREZNIH OBVEZNIKA BEZ SJEDIŠTA U RH PO STOPI 10%PRIMLJENE ISPORUKE DOBARA I USLUGA OD POREZNIH OBVEZNIKA BEZ SJEDIŠTA U RH PO STOPI 25%NAKNADNO OSLOBO ENJE IZVOZA U OKVIRU OSOBNOG PUTNI KOG PROMETAOBRA UNANI PDV PRI UVOZU

X X X X X 27,450.00

PRETPOREZ OD PRIMLJENIH ISPORUKA DOBARA I USLUGA OD POREZNIH OBVEZNIKA BEZ SJEDIŠTA U RHPRETPOREZ PRI UVOZUISPRAVCI PRETPOREZA

OBVEZA PDV-a U OBRA UNSKOM RAZDOBLJU: ZA UPLATU (II. - III.) ILI ZA POVRAT (III. - II.)PO PRETHODNOM OBRA UNU: NEUPLA ENI PDV DO DANA PODNOŠENJA OVE PRIJAVE-VIŠE UPLA ENO-POREZNI KREDIT

40,000.00

X X X X X X X X X X X X X X X

160,000.00

0.00

160,000.00

X X X X X

X X X X X

X X X X X X X X X X X X X X X

X X X X X

X X X X X

27,450.00

0.00

X X X X X

X X X X X

X X X X X

UKUPNO RAZLIKA: ZA UPLATU / ZA POVRAT

12,550.00

12,550.00

Obrazac PDV

40,000.00

50,200.00

50,200.00

160,000.00

VII.

POTPIS(tel./fax/mail)KONTAKT

(ime, prezime i potpis)

OBRA UN SASTAVIO

POVRAT

IZNOS GODIŠNJEG RAZMJERNOG ODBITKA PRETPOREZA (%)

kn knknPREDUJAM USTUP POVRATA



2.2. Knjiženje u inancijskom knjigovodstvu

U nastavku je tablični prikaz provedenih knjiženja u glavnoj knjizi fakulteta (zaprimanje računa, utvrđi-vanje porezne obveze i prava na pretporez i plaćanja PDV-a po mjesečnom obračunu).

Knjiženje:

R. B. OPIS Račun Iznos

Duguje Potražuje1. Usl. tek. i invest. održavanja

građ. (a)32321 100.000

Obv. za usluge tek. i invest. održavanja

23232 100.000

Zamjena podnih obloga u biblioteci i učioni

2. Obv. za usluge tek. I invest. održavanja

23232 100.000

Žiro-račun 11121 100.000Izvod - plaćanje URA

3. Usl. tek. i invest. održ.građ.(neprizanti PPDV)

32321 25.000

Obveze PDV 23921 25.000Temeljnica PDV - Nepriznati PPDV

4. Račun zamjene pločica (b) 3232123232

50.00050.000

5. Potraživanja za PPDV-e 12421 12.500Obveze PDV 23921 12.500

6. Račun za popravak sustava grijanja i hlađenja (c)

2323123232

10.00010.000

7. Potraživanja za PPDV 2% podijeljen PPDV

12421 50

Usl. tek. i invest. održavanja građ. (nepriznati PPDV)

32321 2.450

Obveze PDV 23921 2.500Temeljnica PDV - PPDV po-dijeljen

8. Potraživanja za PPDV 12421 12.550Potraživanja za PPDV - po obračunu

12422 12.550

Obveze PDV 23921 40.000Obveze PDV - po obračunu 23922 40.000Potraživanja za PPDV - po obračunu

12422 12.550

Obveze PDV - po obračunu 23922 12.550PDV obrazac

9. Obveze PDV - po obračunu 23922 27.450Žiro-račun 11121 27.450Izvod - plaćanje PDV-a

Obrazloženja knjiženja:

1. Račun dobavljača za usluge pod a) knjižen je u ko-rist dobavljača i na teret troškova održavanja u neto iznosu.

2. Račun dobavljaču pod a) plaćen je u zaračunatom neto iznosu.

3. Fakultet je zaračunao svoju poreznu obvezu te-meljem prijenosa porezne obveze od dobavljača pod a). S obzirom na nemogućnost priznavanja obveze kao pretporeza, PDV je iskazan na teret troškova održavanja, a u korist porezne obveze.

4. Račun dobavljača b) za zamjenu pločica u kantini

5. Fakultet je zaračunao svoju poreznu obvezu te-meljem prijenosa porezne obveze od dobavljača pod b). S obzirom na cjelokupno priznavanja ob-veze kao pretporeza, PDV je iskazan na teret pret-poreza, a u korist porezne obveze.

6. Račun za popravak sustava grijanja i hlađenja od dobavljača c).

7. Fakultet je zaračunao svoju poreznu obvezu te-meljem prijenosa porezne obveze od dobavljača pod c). Knjižena porezna obveza (2.500kn) ras-poređena je na dio koji se priznaje kao pretporez (2% = 50kn) i na dio koji se ne priznaje te uveća-ve troškove održavanja (2.450 kn).

8. Knjiženje PDV obrasca za srpanj.

9. Plaćanje PDV-a po mjesečnom obračunu (PDV obrascu za srpanj).

www.tim4pin.hr

e-mail:

[email protected]; [email protected]

telefoni:

01/5531-755; 01/5531-335; 099/3037-677; 099/3037-678


PREDŠKOLSKI ODGOJ

Autorica u tekstu iznosi uvijek aktualnu problema-tiku rashodovanja dugotrajne imovine s primjerima potrebne dokumentacije. S obzirom na veći broj upi-ta o ovoj problematici od strane dječjih vrtića gdje je po prirodi djelatnosti učestalije habanje materi-jalne imovine u članku se ova pitanja prezentiraju i ilustriraju prilagođeno poslovanju ovih ustanova.

1. UvodDugotrajnom ne inancijskom imovinom, prema Pra-vilniku o proračunskom računovodstvu i Račun-skom planu (NN, br. 114/10 i 31/11), smatra se ona ne inancijska imovina, čiji je vijek upotrebe duži od jedne godine i koja duže od jedne godine zadržava isti pojavni oblik. Dugotrajnu ne inancijsku imovi-nu koja je dotrajala ili neupotrebljiva, odnosno koja, uslijed kvarova i tehničkog ili tehnološkog zastarije-vanja, nije u funkciji, a popravak iste nije moguć ili nije isplativ, treba rashodovati.

Rashodovati imovinu znači povući imovinu iz upotre-be. Rashodovanjem se imovina još uvijek ne isknjižava iz poslovnih knjiga. Isknjižavanje se vrši u trenutku otuđenja ili uništenja, a u međuvremenu je poželjno pratiti je analitički kao imovinu izvan upotrebe (ras-hodovano). U nastavku se daje pregled ključnih doku-menata, koji su osnova za rashodovanje imovine.

2. Postupak rashodovanjaPostupak za rashodovanje uglavnom se pokreće na-kon provedene godišnje inventure. Čelnik dječjeg vrtića (ravnatelj/ravnateljica), na temelju izvještaja o obavljenim popisu koje sastavljaju povjerenstva za popis, i priloženih popisnih lista, odlučuje o rasho-dovanju sredstava, opreme i sitnog inventara. Osim na navedeni način postupak rashodovanja može se pokrenuti i tijekom proračunske godine.

Prijedlog za rashodovanje može pokrenuti primje-rice voditelj Odjela za inancijske i opće poslove na inicijativu zaposlenika, koji neposredno dokazuju neupotrebljivost pojedinih predmeta. Prijedlog se sastavlja posebno za svaki pojedini predmet mate-rijalne imovine. Iznimno, ako se rashoduje veća ko-

* Ana Polić, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

ličina iste vrste imovine, moguće je u Prijedlogu za rashodovanje navesti grupu materijalne imovine, ali se onda Prijedlogu pridružuje prilog s popisom po-jedinačne imovine s bar-kodom, odnosno inventar-skim brojem. U samom Prijedlogu navodi se prijed-log načina postupanja s rashodovanom imovinom: imovina se može prodati, pokloniti, uništiti ili se kao otpad (sekundarna sirovina) može prodati ili preda-ti bez naknade ovlaštenom otkupljivaču i dr.

Primjer 1. Prijedlog za rashodovanje materijalne imovine

DJEČJI VRTIĆ „DJECA“Zagreb, 10. siječnja 2014.

RAVNATELJICI

Prijedlog za rashodovanje materijalne imovine

Naziv imovine, količina, jedinica mjere: prijenosno računalo, 1 komad

Bar kod/inventarski broj: IB 2536-5621

Razlog za rashodovanje: ekran je napuknut

Prijedlog za postupanje s rashodovanom materijal-nom imovinom:

a) materijalna imovina se prodajeb) materijalna imovina se poklanjac) materijalna imovina se uništavad) materijalna imovina se kao sekundarna sirovina

prodaje ovlaštenom otkupljivačue) materijalna imovina se kao sekundarna siro-

vina predaje ovlaštenom otkupljivačuf) ostalo: ___________________________

PODNOSITELJ PRIJEDLOGA _________________________

Čelnik dječjeg vrtića (ravnatelj/ravnateljica) razma-tra Prijedlog i donosi Odluku o rashodovanju u kojoj se utvrđuje:

1. način postupanja s rashodovanom materijalnom imovinom,

2. osoba koja se zadužuje za provođenje rashodo-vanja, te

3. rok za izvršavanje rashodovanja.

UDK 657.2Ana Polić *

Rashodovanje dugotrajne ne inancijske imovine dječjih vrtića


PREDŠKOLSKI ODGOJ

U vezi primjene Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN, br. 10/97, 107/07 i 94/13), te u vezi s primjenom Zakona o ustanovama (NN, br. 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08) podsjećamo, kako je u aktu o osnivanju i statutu dječjeg vrtića potrebno provjeriti sadrže li isti ograničenja za raspolaganje imovinom, odnosno je li naveden iznos do kojeg o imovini odlu-čuje, primjerice upravno vijeće uz suglasnost osni-vača (jedinice lokalne samouprave), iznos do kojeg upravno vijeće odlučuje samostalno i iznos do kojeg o imovini odlučuje ravnatelj, odnosno ravnateljica.

Primjer 2. Odluka o rashodovanju materijalne imovine

DJEČJI VRTIĆ „DJECA“Klasa: 100-02-03Urbroj: 17-2-13-2Zagreb, 15. siječnja 2014.

Temeljem članka. 17. Pravilnika o proračunskom raču-novodstvu i Računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11) i članku 22. Statuta Dječjeg vrtića „Djeca“ donosim

Odluku o rashodovanju

1. Ovom Odlukom rashoduje se ne inancijska proizve-dena dugotrajna imovina – prijenosno računalo, 1 komad koji se vodi pod inventarskim brojem IB 2536-5621. Imovina se rashoduje zbog tehničke neisprav-nosti i neupotrebljivosti, te neisplativosti popravka.

2. Nabavna vrijednost imovine je 4.000,00 kuna. Ispravak vrijednosti je 3.000,00 kuna, te je sa-dašnja vrijednost 1.000,00 kuna.

3. Rashodovana imovina će se u stanju u kojem se nalazi kao sekundarna sirovina, otpad, predati ovlaštenom otkupljivaču.

4. Rashodovanje provodi povjerenstvo u sastavu: Ivan Horvat, predsjednik povjerenstva Marija Marić, član Hrvoje Ivić, član.5. Povjerenstvo imenovano u točki 2. ove Odluke, do-

stavit će najkasnije do 30. siječnja 2014. pisano iz-vješće o završenom postupku rashodovanja, uz koje će priložiti dokaze o provedenim radnjama – zapi-snik o predaji otpada ovlaštenom sakupljaču, prije-vozniku ili posredniku za otpad. Na temelju navede-nih dokumenata rashodovana imovina isknjižit će se iz poslovnih knjiga i evidencija dječjeg vrtića.

RAVNATELJICA _______________________________

Dostaviti: • Odjelu za inancijske poslove i opće poslove,• Članovima povjerenstva, svima• Pismohrani

Povjerenstvo za provođenje rashodovanja izrađuje izvješće o provedenom rashodovanju i prilaže doka-ze o provedenim radnjama, ukoliko je to moguće, u roku koji je određen Odlukom.

Primjer 3. Izvješće o provedenom rashodovanju

DJEČJI VRTIĆ „DJECA“Zagreb, 30. siječnja 2014.

Izvješće Povjerenstva o provedenom rashodovanju

Povjerenstvo za provedbu rashodovanja postupilo je po Odluci ravnateljice Klasa: 100-02-03

Urbroj: 17-2-13-2 od 15. siječnja 2014. i poduzelo sljedeće radnje:

prijenosno računalo, 1 komad koji se vodi pod inven-tarskim brojem IB 2536-5621 predan je ovlaštenom otkupljivaču otpada Otpad d.o.o., Zagreb 28. siječn-ja 2013., o čemu Povjerenstvo prilaže potvrdu otk-upljivača Otpad d.o.o. o preuzimanju računala.

Članovi povjerenstva:Ivan Horvat, predsjednik povjerenstva _______________Marija Marić, član _________________________Hrvoje Ivić, član _________________________

I rashodovanje i isknjižavanje imovine potrebno je evidentirati i u poslovnim knjigama, kao i drugim evidencijama. Imovina se prvo rashoduje, a ako se otuđuje (prodaje ili poklanja) ili uništava, ista se iz poslovnih knjiga mora i isknjižiti. Isknjižavanje se provodi temeljem zapisnika o uništenju, potvr-de o odvozu na otpad, izlaznog računa, ugovora o kupoprodaji i sl.

Primjer 4. Knjigovodstvena evidencija rashodova-nja i isknjižavanja prijenosnog računala

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 50. Početno stanje 4.000,00 02211

3.000,00 029221.000,00 91111

1. Rashodovanje prijenosnog računala 1.000,00 91512 02922

2. Isknjižavanje prijenosnog računala 4.000,00 02922 02211

3. Smanjenje izvora 1.000,00 91111 91512



Potporama se često inanciraju djelatnosti od općeg značenja za društvo, posebno djelatnosti komunal-nih društava, koja dobivena sredstva mogu koristiti u različite svrhe. Najčešće je cilj potpora dodijelje-nih komunalnim društvima inanciranje izgradnje komunalne infrastrukture, iako mogu biti nami-jenjene inanciranju redovitog poslovanja. Iz prak-se poreznih tijela proizlazi prijepor zbog mogućeg različitog poreznog tretmana državnih potpora, budući da može biti dvojbeno pruža li društvo za primljenu potporu protuuslugu ili ne. Domaće sud-ske prakse nema u tom području, no ima primjera inozemne sudske prakse. Praksa domaćih poreznih tijela je brojna, što potvrđuju brojna, javno objavlje-na, mišljenja koja nisu izvor prava no jesu indikator stavova poreznih tijela ovlaštenih za primjenu za-konskih i podzakonskih normi.1

1. UvodProblematika strukture i načina inanciranja lokal-nih jedinica podrazumijeva gotovo pretežito pitanja inanciranja lokalnih javnih usluga uključujući kom-

pleksna pitanja gradnje komunalne infrastrukture. Već odavno prepoznati trendovi iskalne decentra-lizacije i urbanizacije donijeli su značajne promjene u području lokalnih jedinica vlasti, budući da su u njihovu nadležnost stavljene brojne javne usluge. Opsežnu decentralizaciju javnih rashoda trebala je pratiti i decentralizacija prihoda s ciljem omoguća-vanja deklarirane autonomije lokalnih vlasti. Aktu-alnost problematike strukture i načina inancira-nja lokalnih javnih usluga potvrđuje se kroz brojne znanstvene i stručne radove iz tog područja koji ukazuju na kompleksnost pitanja, koja navedena problematika obuhvaća, a posebice nakon donošenja Zakona o komunalnom gospodarstvu kao i njegovih kasnijih izmjena (NN, br. 36/95 - 144/12). Tako se posebno mogu izdvojiti dvije važne zadaće jedinica

* Prof. dr. sc. Nataša Žunić-Kovačević, Pravni fakultet Sveuči-lišta u Rijeci.

1 Članak je aktualizirani i urednički obrađeni izvorni rad objav-ljen u Zborniku Pravnog fakulteta u Rijeci, Zbornik Pravnog fa-kulteta u Rijeci, Rijeka, vol. 33, br. 1, (2012), (suglasnost uredniš-tva dostavljena).

lokalne samouprave i uprave u današnjem inancij-skom sustavu. Jedna se odnosi na inanciranje jav-nih potreba koje su lokalne jedinice dužne izvršiti prema odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01 - 19/13), te na temelju instrumenata inanciranja predviđenih istim zakonom. Druga se odnosi na inanciranje ko-munalnih djelatnosti.

2. Ukratko o inanciranju komunalne djelatnosti

Komunalnom djelatnošću, koja je od velikog znača-ja za sve izičke i pravne osobe, bave se komunalna društva. Pojam komunalne djelatnosti de iniran je Zakonom o komunalnom gospodarstvu. Komunalno gospodarstvo, sukladno odredbama Zakona o ko-munalnom gospodarstvu, podrazumijeva obavlja-nje komunalnih djelatnosti, a naročito pru žanje ko-munalnih usluga od interesa za izičke i pravne oso-be, te inanciranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području općina i gradova te županija, kada je to određeno zakonom.

Komunalne se djelatnosti obavljaju kao javna služba pri čemu su jedinice lokalne samouprave te pravne i izičke osobe, koje obavljaju komunalne djelatnosti,

obvezne osigurati trajno i kvalitetno obavljanje ko-munalnih djelatnosti, održavanje komunalnih obje-kata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti, obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima odr-živog razvoja te javnost rada. U smislu zakonskih odredbi komunalne djelatnosti su: opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, prijevoz putnika u javnom prometu, održavanje či-stoće, odlaganje komunalnog otpada, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, tržnice na malo, održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika, obavljanje dimnjačarskih poslo-va, te javna rasvjeta (čl. 3. ZKG).

Zakonom je propisano da komunalne djelatnosti mogu obavljati trgovačko društvo koje osniva jedi-nica lokalne samouprave (dalje JLS), javna ustanova koju osniva JLS, služba – vlastiti pogon, koju osniva JLS , pravna i izička osoba temeljem ugovora o kon-cesiji, te pravna i izička osoba temeljem ugovora

UDK 336.2Nataša Žunić-Kovačević *

Potpore za izgradnju komunalne infrastrukture i primjena PDV-a1



o povjeravanju komunalnih poslova. Ako JLS nije u mogućnosti samostalno osigurati obavljanje komu-nalnih djelatnosti, odlukom svoga predstavničkog tijela obavljanje ovih poslova može povjeriti dru-goj JLS području iste ili druge županije na temelju pisanog ugovora. Kada se sustav komunalne infra-strukture proteže na području više JLS jedne ili više županija, te čini jedinstvenu i nedjeljivu funkcional-nu cjelinu, JLS obvezne su organizirati zajedničko obavljanje komunalnih djelatnosti putem trgovač-kih društava u svom suvlasništvu (čl. 4., st. 4. ZKG).

Komunalnu djelatnost opskrbe pitkom vodom, od-vodnje i pročišćavanja otpadnih voda može obavljati i trgovačko društvo u pretežitom vlasništvu države, odnosno županije, kada se ta djelatnost obavlja za područje ili dijelove područja više JLS putem magi-stralnih sustava u vlasništvu toga društva, a uvjeti i način obavljanje tih poslova utvrđuju se ugovorom s JLS .

Zakon propisuje da je-dinica lokalne samo-uprave u trgovačkom društvu odnosno jedi-nice lokalne samoupra-ve u trgovačkim druš-tvima, koja obavljaju komunalne djelatnosti i kojih su osnivači, drže većinski dio dionica, odnosno udjela. Upra-vo navedena trgovačka društva obavljaju naj-veći broj komunalnih usluga. Komunalna dje-latnost ima speci ična obilježja koja proizlaze, kako iz naravi usluga

koje se njima pružaju tako i iz činjenice da ima za-konom propisane izvore inanciranja. Zakon o ko-munalnom gospodarstvu propisuje u glavi IV priho-de za obavljanje komunalnih djelatnosti. Uređujući izvore prihoda, zakon propisuje da se sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti osiguravaju iz cijene komunalne usluge, iz komunalne naknade, iz proračuna jedinice lokalne samouprave te iz drugih izvora po posebnim propisima (čl. 19. ZKG).

Iz cijene komunalne usluge osiguravaju se sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti, i to: opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, osim odvodnje atmosferskih voda, prijevoz putnika u javnom prometu, održavanje čistoće u di-jelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada, odlaganje komunalnog otpada, tržnice na

malo, prijevoz pokojnika i obavljanje dimnjačarskih poslova (čl. 20. ZKG).

Propisano je da cijena komunalne usluge može sa-državati i iznos za održa vanje i inanciranje gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na po-dručju ili za potrebe jedinice lokalne samouprave na kojemu se isporučuje komunalna usluga, u skladu sa zakonom uređenim programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. U tom se sluča-ju iznos za inanciranje gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u računu za isporučenu komunalnu uslugu iskazuje posebno i ta se sredstva doznačuju u proračun jedinice lokalne samouprave prema posebno uređenom postupku, a mogu se upo-trebljavati isključivo za te namjene.

Korisničke naknade pokazuju se prikladnim instru-mentom inanciranja svih usluga s obilježjima pri-vatnih javnih dobara i najbolja su alternativa lokal-nim porezima, između ostaloga i zbog činjenice da omogućuju izravnu vezu između trošenja i dobiti. U korisničke naknade, po svojim obilježjima, možemo uvrstiti i cijenu komunalnih usluga. No, cijena ko-munalnih usluga ima dvojaku narav: s jedne strane služi inanciranju izvršenja pojedinih komunalnih djelatnosti gdje je moguća individualizacija troško-va poslovanja, dok s druge strane, temeljem zakon-skih odredba predstavlja i izvor inanciranja građe-nja objekata i uređenja komunalne infrastrukture. No, kada se cijena komunalnih usluga koristi i za iz-gradnju komunalne infrastrukture praksa pokazu-je, da su takvi izvori nedostatni dok u praski često nije jasno naznačeno je li taj namjenski dio uveden dok u proračunima često takvi prihodi nisu izravno vezani s rashodima za inanciranje kojih su uvedeni.

Komunalna naknada je prihod proračuna JLS, a sredstva komunalne naknade namijenjena su inan-ciranju obavljanja komunalnih djelatnosti: odvodnja atmosferskih voda, održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje groblja i krematorija, javna rasvje-ta. Sredstva prikupljena komunalnom naknadom, mogu se odlukom predstavničkog tijela JLS upotrije-biti i u svrhu održavanja objekata školskoga, zdrav-stvenog i socijalnog sadržaja. Zakon utvrđuje da je izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastruk-ture od interesa za Republiku Hrvatsku.

Zakon posebno propisuje i uređuje pitanje inanci-ranja građenja objekata i uređaja komunalne infra-strukture za javne površine i nerazvrstane ceste, tako da su kao izvori inanciranja posebno predvi-đeni komunalni doprinos, proračun JLS, naknade za



koncesiju, te drugi izvora utvrđeni posebnim zako-nom (čl. 30., st. 2.).

Građenje objekata i uređaja komunalne infrastruk-ture i nabava opreme za opskrbu pitkom vodom, od-vodnju i pročišćavanje otpadnih voda inancira se iz cijene komunalne usluge, naknade za priključenje, proračuna JLS , naknade za koncesije te drugih izvo-ra utvrđenih posebnim zakonom. Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i nabava opre-me za prijevoz putnika, održavanje čistoće, odlaga-nje komunalnog otpada, tržnice na malo inancira se iz cijene komunalne usluge, proračuna JLS, naknade za koncesije i drugih izvora utvrđenih posebnim za-konom (čl. 30., st. 3.).

3. Potpore kao instrument inanciranja gradnje komunalne infrastrukture

Potporama se pomažu djelatnosti od općeg značaja za društvo. U velikom broju slučajeva, praksa potvr-đuje, cilj potpora dodijeljenih komunalnom društvu je inanciranje izgradnje komunalne infrastruktu-re, iako jednim dijelom mogu služiti i inanciranju redovitog poslovanja komunalnog društva. Stoga danas veliki dio prihoda komunalnih društava čine (državne) potpore. Državne potpore usmjerene su na stavljanje pojedinih poduzetnika ili sektora u povoljniji položaj različitim izravnim ili neizravnim oblicima inancijske potpore.

Smatra se da je riječ o državnoj potpori kada su is-punjene tri pretpostavke: određene gospodarske prednosti daju se nekom poduzetniku, potpora se daje selektivno, odnosno samo određenim poduzet-nicima ili samo za određene proizvode, te postojanje mogućnosti narušavanja tržišno natjecanja.

Državne se potpore pojavljuju u dva osnovna oblika: izravne i neizravne državne potpore. To mogu biti izravna bespovratna novčana davanja ili određene državne mjere koje poduzetniku olakšavaju inan-cijske obveze. Državne potpore mogu biti u obliku izravnih državnih novčanih pomoći, poreznih olak-šica, smanjenja uplata za socijalna davanja, kredita s kamatama nižima od tržišnih, državnih jamstava, prodaje robe i usluga ispod tržišne cijene, prodaje državnog zemljišta ispod tržišne cijene, kupnje robe i usluga po cijenama višima od tržišnih, investicija koje nisu u skladu s tržišnim načelima, oprosta du-gova i sl.

S obzirom na oblik pojavljivanja jednako razlikuje-mo i učinke primjene potpora, budući da potpore mogu imati izravni i neizravni učinak na tržišno natjecanje. Iako državne potpore imaju i negativne učinke, ipak su u zakonom utvrđenim slučajevima

državne potpore dopuštene i imaju pozitivne učin-ke. Osim što su dopuštene državne potpore socijal-nog obilježja, potpore vezane uz sanaciju šteta od elementarnih nepogoda i otklanjanja poteškoća u gospodarstvu, potpore gospodarski nerazvijenim područjima i područjima u kojima je životni stan-dard stanovništva izuzetno nizak, potpore vezane uz promicanje kulture i zaštitu kulturne baštine, to su i potpore poduzetnicima, čije bi obavljanje služ-be od javnog interesa bez potpore bilo nemoguće ili pak potpore komunalnim društvima koja obavljaju djelatnosti od općeg interesa.

Zakonom je državna potpora de inirana kao stvar-ni i potencijalni rashod ili umanjeni prihod države dodijeljen od davatelja državne potpore u bilo ko-jem obliku koji narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja stavljajući u povoljniji položaj određenog poduzetnika ili proizvodnju određene robe i/ili usluge utoliko što utječe na trgovinu izme-đu država članica Europske unije, u skladu s član-kom 107. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije (dalje u tekstu: UFEU), sukladno članku 2., Zakona o državnim potporama (NN, br. 72/13). Zakonom o državnim potporama de inirani su kao mogući da-vatelji državne potpore Republika Hrvatska putem ovlaštenih pravnih osoba i središnjih tijela državne uprave, jedinice lokalne samouprave, jedinice po-dručne (regionalne) samouprave te svaka pravna osoba koja dodjeljuje državne potpore u smislu za-kona („davatelj državne potpore je središnje tijelo državne uprave, jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave te svaka pravna osoba koja do-djeljuje državne potpore“), dok su korisnici držav-ne potpore, pravne i izičke osobe koje, obavljajući gospodarsku djelatnost, sudjeluju u prometu roba i usluga, a primaju državnu potporu, bez obzira na njezin oblik i namjenu (čl. 2., Zakon o državnim pot-porama).

Kada je riječ o komunalnim društvima, davatelji potpore su osnivači društva, odnosno tijela lokalne samouprave, općine ili gradovi, koji sredstva ispla-ćuju iz svog proračuna na račun komunalnog druš-tva kao poduzetnika. Dok se novčane potpore naj-češće javljaju kao transferi sredstava, bespovratni zajmovi ili zajmovi s niskom ili nultom kamatnom stopom nenovčane potpore se daju ustupanjem ra-znih resursa poput nekretnina i smanjenje obveza prema tijelima vlasti.

3.1. Porezni aspekti kapitalne potpore komunalnom društvu

Kod davanja odnosno primanja potpora komunal-nom društvu potrebno je ispravno odrediti svrhu



tih inancijskih sredstava. Naime, primljene potpo-re mogu predstavljati plaćanje za određenu uslugu koju društvo obavlja za osnivača, no može se raditi i o transferima u investicijske svrhe.

Potpore u investicijske svrhe znače inanciranje druš-tva u izgradnji infrastrukture ili nabavci dugotrajne imovine. Najčešće je takva infrastruktura vlasništvo komunalnog društva i kao takva je evidentirana u po-slovnim knjigama komunalnog društva.

Tako, u literaturi nalazimo da: „Iako je danas praksa glede ovog pitanja vrlo različita, prevladavaju sluča-jevi da se objekti i uređaji komunalne infrastruktu-re nalaze u vlasništvu trgovačkih društava koja ih grade i održavaju.”(Đerđa, D. 2006:229). Pri tome: „Kao prednost sustava vlasništva objekata i uređaja komunalne infrastrukture od strane pravnih osoba - trgovačkih društava (odnosno ustanova), ističe se mogućnost investiranja u izgradnju novih objekata i uređaja komunalne infrastrukture koristeći pogodno-sti odbijanja pretporeza u sustavu PDV-a, što investi-cije izgradnje tih objekata i uređaja čini jeftinijima u odnosu kada bi investitor bile JLS (koje nisu u sustavu PDVa), te što je jedan od osnovnih razloga zbog kojih se u praksi preferira navedeni sustav vlasništva obje-kata i uređaja komunalne infrastrukture.“ (Sarvan, D.2007:860).

Kada komunalno društvo pruža usluge korisniku usluga tj. općini ili gradu, poput usluge javne rasvje-te, čišćenja snijega, uređenja okoliša i sl., za usluge oporezive PDV-om, društvo ispostavlja račun kori-sniku s obračunatim porezom, dok za slučaj da su sredstva primljena, a usluga nije izvršena društvo ispostavlja račun i obračunava PDV po preračunatoj stopi (za stopu 25% je to 20%). Ako se sredstva pot-pore koriste u izgradnji infrastrukture ili nabavci kapitalne opreme, onda se smatra da nije riječ o na-knadi za obavljene usluge i isporučena dobra, budući da su takva sredstva u vlasništvu društva, a ne JLS, te primljena sredstva ne podliježu obračunu PDV-a.

U praksi često komunalna društva grade objekte komunalne infrastrukture, javna dobra koja nisu u poslovnim knjigama društva već JLS. Prevladavaju-će mišljenje nadležnog ministarstva, koje proizlazi iz objavljenih javnih mišljenja2, je da se u takvim slučajevima radi o oporezivim isporukama. Takvo se stajalište najčešće argumentira u stručnim kru-govima činjenicom da takva (izgrađena ili nabav-ljena) komunalna infrastruktura (objekti i druga imovina) nije u vlasništvu primatelja potpore (Vuk,

2 Vidi, http://porezi.net/datoteke/porezi/Doc/Misljenja_PDV.rtf (10. prosinca 2011.) te druga mišljenja na www.pu.m in.hr.

J. 2010:84). Drugim riječima, stajalište je poreznih tijela da se primljena novčana sredstva od općina i/ili gradova ne mogu smatrati potporom za izgradnju objekata komunalne infrastrukture već naknadom za uslugu i to u svim onim slučajevima kada izgra-đeni ili rekonstruirani objekti nisu evidentirani u poslovnim knjigama komunalnih društava. Tada se smatra da JLS na taj način plaćaju usluge investicij-skog održavanja i gradnje vlastitih objekata, a te iste usluge pružaju komunalna društva.

U stručnim se krugovima zato smatra da zbog po-voljnijeg poreznog tretmana potpora komunalnim društvima za izgradnju komunalne infrastrukture, lokalne vlasti trebaju izgradnju prepustiti komunal-nim društvima koja će takvu investiciju evidentirati u svojim poslovnim knjigama.

U hrvatskoj sudskoj praksi za sada nema predmeta, koji bi bili dostupni i iz kojih bi se dalo zaključiti ka-kav će biti stav suda glede navedenoga. Porezna tije-la objavljujući javna mišljenja svoj stav su potvrdila – ako objekti komunalne infrastrukture inancirani transferom iz proračuna nisu u poslovnim knjigama društva, primatelja potpore te ako nisu u vlasništvu primatelja sredstava potpore, tada je riječ o opore-zivoj isporuci odnosno plaćanju usluge. No, za pred-metni i prijeporni porezni tretman potpora u hr-vatskom poreznom pravu značajna je i ilustrativna inozemna sudska praksa. Tako je u praksi njemač-kog inancijskog suda, presudom Financijskog suda Donje Saske iz 2009. godine3 potvrđena višekratna praksa Saveznog inancijskog suda. Njome je potvr-đeno da je jedan od kriterija za kvali ikaciju potpore kao neoporezive porezom na dodanu vrijednost (te da potpora nije naknada za uslugu koja je oporeziva) upravo činjenica da potpora služi unaprjeđenju da-vatelja a ne pretežitom interesu primatelja potpore. Podredni kriterij odnosno pretpostavka razmjene dobara i usluga utvrđen je na način da primatelj us-luge treba primiti korist koja vodi potrošnji da bi se radilo o oporezivoj naknadi4.

U tom kontekstu postaje dvojbenim navedeno pre-težito stajalište koje proizlazi iz navedenih objav-ljenih mišljenja poreznih tijela o poreznom tretma-nu potpora za investicijsku namjenu komunalnim društvima, koje su usmjerene izgradnji objekata

3 Inozemna sudska praksa i stajališta, Pravo i porezi, br. 1., 2010., str. 114/115.4 Ipak, u istom je predmetu sud utvrdio kako potpore tj. transferi države mogu biti naknada za uslugu ako primatelj te isplate po nalogu davatelja potpore preuzima neku zadaću iz njegove nadležnosti pa je isplata sa time povezana. Usluga mora biti usmjerena upravo na dobivanje protuusluge. Loc.cit.



komunalne infrastrukture. Njemački je sud u nave-denom slučaju presudio da potpore (Europske unije) ne podliježu obračunu poreza na dodanu vrijednost, ako su namijenjene uspostavi općedruštveno po-željnih situacija te stoga što primatelj potpore nije obavio uslugu već je primljena sredstva koristio za razvoj konkretnog projekta.

Prijeporno je, da li u slučaju kada komunalno druš-tvo gradi komunalnu infrastrukturu kojom uprav-lja, gospodari i raspolaže a inanciranje te gradnje odvija se potporama iz lokalnih proračuna to nuž-no podrazumijeva da se radi o obavljanju usluge uz naknadu za primatelja, lokalnu vlast onda kada se izgrađeno dobro ili infrastruktura ne vode u poslov-nim knjigama komunalnog društva. Drugim riječi-ma, je li činjenica vlasništva nad izgrađenim objek-tima komunalne infrastrukture kriterij za kvali-ikaciju potpore kojom je gradnja inancirana kao

oporeziva tj. kvali ikaciju izgradnje ili održavanja komunalne infrastrukture kao usluge koja je opore-ziva? U prethodno navedenom slučaju iz njemačke sudske prakse navodi se da je pretpostavka kvali i-ciranja neke radnje kao usluge obavljene uz nakna-du činjenica postojanja neposredne povezanosti iz-među obavljene usluge i primljene protuvrijednosti te da primatelj usluge mora primiti korist, koja vodi potrošnji u smislu PDV-a.

Potonja navedena pretpostavka nije ostvarena u prijepornim slučajevima hrvatske porezne prakse kada lokalna vlast daje potporu komunalnom druš-tvu, budući da korist koja proizlazi iz obavljene us-luge vodi, čini se potrošnji komunalnog društva, a ne lokalne vlasti. Jedna je od pretpostavki, koja također treba biti ispunjena, da potporu ne bi tretirali kao naknadu za uslugu. Naime, iz prakse njemačkog Sa-veznog inancijskog suda jest činjenica da potpore služe unaprjeđenju davatelja, a ne pretežitom inte-resu primatelja potpore. Navedena je pretpostavka jednako ispunjena u slučaju kada lokalna vlast daje

potporu komunalnom društvu kojega je osnivač, a radi ostvarenja općih interesa u korist davatelja potpore i radi podupiranja određenih viših društve-nih ciljeva. Ipak, u obrazloženju navedene presude navodi se da potpore mogu biti naknada za opore-zivu uslugu, ako primatelj te isplate po nalogu da-vatelja potpore, platitelja preuzima neku zadaću iz njegove nadležnosti.

Dakle, kada komunalno društvo prima od osnivača sredstva koja su plaćanje za određenu uslugu npr. uređenje grada, čišćenje ulica, javnu rasvjetu ili sl., tada je riječ o uslugama koje su oporezive PDV-om te društvo izdaje račun gradu ili općini, svojem osniva-ču. Ako su sredstva primljena, a usluga još nije obav-ljena radi se o predujmu za koji se jednako izdaje ra-čun dok se porez na dodanu vrijednost obračunava po stopi za preračunavanje. Pri tome nije relevantna činjenica vlasništva nad objektima ili infrastruktu-rom, koji su obuhvaćeni uslugom.

Međutim, kod transfera za investicijsku namjenu, posebno za izgradnju komunalne infrastrukture, smatra se da primljena sredstva ne podliježu obra-čunu PDV-a te da nije riječ o naknadi za obavljenu uslugu i isporuku dobra, ako se nabavljena dobra tj. izgrađeni objekti komunalne infrastrukture vode u poslovnim knjigama društva, odnosno takav se porezni tretman uvjetuje vlasništvom komunalnog društva nad izgrađenim ili nabavljenim dobrima i objektima komunalne infrastrukture. Takvo stajali-šte proizlazi iz velikog broja mišljenja, pa tako i mi-šljenja iz 2006. godine:

“Grad N. doznačio je komunalnom društvu sred-stva za izgradnju mrtvačnice. Komunalno društvo je na temelju doznačenih sredstava koristilo pravo na odbitak pretporeza po računima izvođača rado-va, te je ukupnu vrijednost knjižilo u svoju imovinu. U vezi navedenog postavljen je upit je li komunal-no društvo pri prijenosu objekta (mrtvačnice) na Grad, obvezno obračunati i platiti porez na dodanu vrijednost s obzirom na to da je prilikom izgrad-nje temeljem ulaznih računa koristilo pretporez. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Ako sredstva (transferi), što se doznačuju komunalnim društvima za izgradnju objekata komunalne in-frastrukture, javnih dobara, iz proračuna jedinica lokalne samouprave, nisu naknada za isporučeno dobro ili obavljenu uslugu, u smislu odredbi članka 2., stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 47/95 do 90/05) i ako nema protuusluge, nego su doznačena sredstva potpora za izgradnju javnih dobara, na njih se ne plaća porez na dodanu vrijednost.



Groblje je prema članku 1. Zakona o grobljima (NN, br. 19/98) ograđeni prostor zemljišta na kojem se nalaze grobna mjesta, prateće građevine i komu-nalna infrastruktura. Pratećim građevinama među ostalim smatraju se krematorij, mrtvačnice i slič-no. Člankom 2. Zakona o grobljima, propisano je da su groblja komunalni objekti u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze. S obzirom na to da po završetku gradnje objekt (mrtvačnica,) koja je upisana u imovinu komunal-nog društva, prelazi u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, u ovom slučaju Grada N., komunalno društvo obvezno je po završetku gradnje Gradu do-staviti konačni obračun sa zaračunatim porezom na dodanu vrijednost, budući da je riječ o isporuci novoizgrađene građevine koja podliježe oporeziva-nju porezom na dodanu vrijednost u smislu članka 2., stavak 1., točka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Napominjemo da sredstva koja Grad do-značuje komunalnom društvu za obavljene usluge podliježe oporezivanju i predstavljaju naknadu. Na-ime, isporuke dobara i obavljene usluge komunalnih društava nisu izuzete od oporezivanja neovisno o tome kome su učinjene. Stoga, ako grad doznačenim sredstvima komunalnom društvu, plaća naknadu za određene usluge koje je obavilo komunalno druš-tvo za jedinicu lokalne samouprave, primatelj sred-stava obvezan je iz primljene naknade preračuna-tom stopom 18,0328% izračunati obvezu poreza na dodanu vrijednost. Shodno navedenom, ako Grad N. doznačuje sredstva komunalnom društvu za obav-ljanje usluge održavanja groblja, doznačena sred-stva predstavljaju naknadu za obavljenu uslugu u smislu odredbe članka 2. stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, pa komunalno društvo treba iz primljenih sredstava obračunati i platiti porez na dodanu vrijednost“5.

Oporezive isporuke dobara i obavljanja usluga de i-nirane su detaljno odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (čl. 7. i 8. novog Zakona o porezu na dodanu vrijednost, NN, br. 73/13). Isporuka do-bara u smislu oporezive isporuke iz članka 4., stav-ka 1. točke 1. Zakona je prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika 6. Ispo-rukom dobara se prema odredbama zakona smatra-ju, uz isporuke električne energije, plina, grijanja, hlađenja i sl., i razmjena dobara pod kojom se razu-

5 Mišljenje, Klasa: 410-19/06 -01/24 Ur.br.: 513-07-21-01/06-2 Zagreb, 7. ožujak 2006. Brojna su mišljenja koja sadrže takvo stajalište poreznih tijela. Vidi tako, npr., mišljenje Klasa: 410-19/01-01/505 Ur. broj:513-07/03-2 Zagreb 9. 1. 2003.; i dr.6 Materijalnom imovinom smatra se isporuka električne ener-gije, plina, grijanja, hlađenja i slično.

miju isporuke dobara koje se obavljaju kao naknada za isporuke drugih dobara ili obavljenih usluga dok se isporukom dobra u smislu zakona ne smatra is-poruka zemljišta (poljoprivrednog, građevinskog, izgrađenog ili neizgrađenog).

Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 79/13.) je propisano da se isporukom dobara omo-gućuje prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom osobi koja tim dobrima može raspolagati kao vlasnik. Pri tome se posebno ističe da je omo-gućavanje raspolaganja dobrima pitanje pretežito činjenične naravi i obično je, ali ne i nužno povezano s prijenosom vlasničkih prava u imovinsko pravnom smislu. Pri tome je mjerodavno postojanje gospo-darskog vlasništva, a ne posjeda kao stvarnog vla-sništva nad dobrom (čl. 9. Pravilnika o PDV). Pravil-nikom o PDV propisano je da je oporeziva isporuka isporuka u općenitom smislu, i postoji u slučaju kada isporučitelj daje primatelju gospodarsku vrijednost, što vrijedi i za protuisporuku, odnosno naknadu. Naknada može biti u novcu, ali i obliku protuispo-ruke dobara i usluga. Pri tome se navodi kao bitno obilježje oporezive isporuke postojanje međusobne uzročne veze između isporuke i naknade pri čemu je za prosudbu o postojanju ovog obilježja mjeroda-van gospodarski interes sudionika, neovisno o tome kako su sami sudionici određeni posao nazvali (čl. 8 Pravilnika o PDV).

Dakle, kod isporuke se dobara zapravo omogućuje kupcu odnosno njegovom opunomoćeniku raspola-ganje dobrima gdje je pitanje omogućavanje raspo-laganja dobrima pretežito činjenične naravi i obično je, ali ne i nužno povezano s prijenosom vlasničkih prava u imovinsko-pravnom smislu. Pri tome je mje-rodavno postojanje gospodarskog vlasništva, a ne de iure ili vlasništva, iako zakon neprecizno kaže: „... a ne posjeda kao stvarnog vlasništva nad dobrom“ (čl. 9., st. 1. Pravilnika o PDV). U kontekstu izgrad-nje komunalne infrastrukture potporama potrebno je razlučiti je li svrha takve aktivnosti komunalnog društva omogućiti raspolaganje tim dobrima opći-ni ili gradu, osnivaču društva, ali i tijelu vlasti ili je svrha omogućiti raspolaganje tim dobrima komu-nalnom društvu u korist šire društvene zajednice. Ako potpora lokalne vlasti komunalnom društvu predstavlja potporu komunalne djelatnosti koja je neophodna ili pak samo poželjna, zbog različite na-ravi, one nisu naknada pa stoga nije riječ o oporezi-voj usluzi. Kada primatelj potpore kao pružatelj us-luge izgradnje komunalne infrastrukture tu uslugu obavlja samo s namjerom primitka protuusluge tj. naknade, tada se radi o razmjeni usluga. Kada pot-pore lokalnih vlasti komunalnim društvima služe



provedbi raznih komunalnih projekata, a ne razmje-ni dobara i usluga one tada nisu oporezive porezom na dodanu vrijednost.

Moglo bi se zaključiti da za vrijeme dok je komunalno društvo u vlasništvu lokalnih jedinica a komunalna infrastruktura u gospodarskom vlasništvu društva, nije moguće jednoznačno i nedvojbeno tvrditi da se pri inanciranju gradnje komunalne infrastrukture potporama radi o oporezivim isporukama između društva i lokalnih jedinica, u smislu Zakona o po-rezu na dodanu vrijednost, a polazeći i od kriterija vlasništva nad izgrađenim objektima komunalne infrastrukture.

Kao kriterij postojanja oporezive isporuke Zakon i Pravilnik poznaju gospodarsko vlasništvo nad do-brom, što je pitanje činjenične naravi a u praksi ga je najčešće moguće pripisati upravo komunalnom društvu. Takav zaključak može se temeljiti i na mi-šljenju poreznog tijela: „….Člankom 5. stavak 1. i 2. Pravilnika propisano je da se isporukom dobara omo-gućuje kupcu ili njegovom opunomoćeniku raspolaga-nje dobrima. Omogućavanje raspolaganja dobrima je pretežito činjenične naravi i obično je, ali ne i nužno povezano s prijenosom vlasničkih prava u imovinsko pravnom smislu. Pri tome je mjerodavno postojanje gospodarskog vlasništva, a ne posjeda kao stvarne vlasti nad dobrom. Iz navoda u upitu proizlazi da će za vrijeme trajanja koncesije tržnica na malo biti u gospodarskom vlasništvu korisnika koncesije GKP ‘B’, stoga pri završetku objekta tržnice na malo između korisnika koncesije GKP ‘B’ i Grada ‘A’ ne postoji is-poruka u smislu odredbe članka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Međutim, prilikom prestanka koncesije, ako prema članku 5. stavak 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost objekt tržnice na malo GKP ‘B’ prenosi u stvarno gospodarsko vlasništvo Gra-du ‘A’, tada će nastati isporuka koja podliježe oporezi-vanju porezom na dodanu vrijednost“7.

Drugim riječima, u opisanim i u praksi prijepornim slučajevima, dolazi do, formalno-pravno gledano, prijenosa de iure vlasništva nad izgrađenim objek-tima komunalne infrastrukture s komunalnog društva na lokalne jedinice (gradove i općine) dok istodobno komunalna društva zadržavaju gospo-darsko vlasništvo nad istima. Naravno, nije isklju-čena mogućnost da dođe naknadno i do prijenosa gospodarskog vlasništva, koji bi trebao biti povod oporezivanju.

7 Mišljenje Porezne uprave, Klasa: 363-01/08-01/120, Ur. broj: 513-07-21-01/08-2, od 3. ožujka 2008.

3.2. Prijenos gospodarskog vlasništva kao pretpostavka kvali ikacije oporezive usluge i primjene poreza na dodanu vrijednost

U svezi navedenoga, pretežito je stajalište da se sredstva (transferi) koja se, iz proračuna jedinica lo-kalne samouprave, doznačuju komunalnim društvi-ma za izgradnju objekata komunalne infrastruktu-re, javnih dobara, nisu naknada za neko isporučeno dobro ili obavljenu uslugu u smislu odredbi Zakona o PDV-u već da su potpora za izgradnju javnih doba-ra te se na takvu doznaku ne plaća porez na doda-nu vrijednost. Pri tome se međutim ističe, da glede transfera koji su naknada za obavljene isporuke do-bara i usluga komunalnim društvima, postoji obve-za oporezivanja. Isporuke dobara i obavljene usluge komunalnih društava nisu izuzete od oporezivanja, neovisno o tome jesu li učinjene jedinici lokalne samouprave ili nekom drugom korisniku. Kako se tada radi o doznačenim sredstvima (transferima) iz proračuna jedinice lokalne samouprave komunal-nom društvu, za obavljene usluge jedinici lokalne samouprave u svrhu ubiranja komunalne naknade, primatelji sredstava obvezni su iz primljenih svota, preračunatom stopom izračunati obvezu poreza na dodanu vrijednost.

U javno objavljenim i dostupnim mišljenjima pore-znih tijela jasno zauzeto je stajalište kako obveza obračuna i uplate PDV-a ne obuhvaća doznačena sredstva za izgradnju objekata komunalne infra-strukture pod uvjetom da se radi o nabavci dugo-trajne imovine komunalnog društva odnosno da se: „…radi o naknadama za inanciranje izgradnje obje-kata komunalne infrastrukture u tuđem vlasništvu i tuđem korištenju“8.

8 Mišljenje Porezne uprave, Područni ured Pazin, Klasa: 410-19/04-02/32 od 06. svibnja 2005.



Komunalno društvo u pravilu je gospodarski vla-snik i korisnik navedenih objekata komunalne infra-strukture. Iz relevantnih zakonskih i podzakonskih odredbi treba zaključiti da je riječ o gospodarskom vlasništvu. Iz razmatranih prijepornih predmeta iz prakse proizlazi da kod izgradnje komunalne infra-strukture najčešće naručitelj radova i investitor nije lokalna jedinica već komunalno društvo pa se čini pogrješnim držati da račune s obračunatim PDV-om treba ispostaviti tim istim lokalnim jedinicama kva-li icirajući ih krajnjim naručiteljima i investitorima radova. S obzirom na to da po završetku izgradnje navedenih objekata komunalne infrastrukture, koja najčešće jeste upisana u imovinu komunalnog druš-tva, ne dolazi do prijenosa u gospodarsko vlasništvo lokalne jedinice, komunalno društvo i nije obvezno po završetku gradnje dostaviti konačni obračun sa zaračunatim PDV-om istoj lokalnoj jedinici.

Kako je prethodno istaknuto, prema odredbama Pravilnika o PDV-u za raspolaganje dobrima je mje-rodavno postojanje gospodarskog vlasništva, a ne posjeda kao stvarne vlasti nad dobrom. U tom smi-slu, porezni obveznik ima pravo na odbitak pretpo-reza za sva ulaganja na nadogradnji i renoviranju nekretnine koja se nalazi u njegovom gospodarskom vlasništvu, uz uvjete propisane odredbama Zakona o PDV-u, a to stoga jer transferi sredstava od stra-ne općine komunalnom društvu nisu naknada za obavljenu isporuku već inancijska potpora za na-dogradnju i rekonstrukciju objekta koji jesu u gos-podarskom vlasništvu komunalnog društva. Prema tome, tada ne postoji obveza komunalnog društva nakon završetka investicija dostaviti konačni obra-čun obavljenih radova sa zaračunatim PDV-om, jer komunalno društvo i nije ugovorilo isporuku doba-ra ili obavljanje građevinskih usluga, jer komunalno društvo obavlja radove na objektima/nekretnina-ma, koje su u njegovom gospodarskom vlasništvu9. Gospodarsko vlasništvo nije de inirano niti je prav-ni pojam već se radi o činjeničnom utvrđenju ali može se označiti i kao pravo poreznog obveznika da zahtjeva pogodnosti u vezi s uporabom predmeta oporezivanja tijekom gospodarske djelatnosti pod uvjetom da prihvati s time povezane rizike.

Komunalna društva gradnjom komunalne infra-strukture ne omogućuju lokalnim jedinicama kao nositeljima vlasti raspolaganje dobrom odnosno iz-građenim objektima komunalne infrastrukture pa ne bi tada trebali izdati račun odnosno obračunati i uplatiti PDV. Naime, i Opći porezni zakon (NN, br.

9 Vidi, mišljenje Klasa: 410-19/05-01/83 Ur. broj: 513-07-21-01/05-3, od 8. srpnja 2005.

147/08 - 73/13. - dalje u tekstu: OPZ) u svojim uvod-nim odredbama, uređujući načela oporezivanja ure-đuje načelo gospodarstvenog pristupa činjenicama koje su bitne za oporezivanje kao načelo poreznog postupka. Upravo se priračunavanje gospodarskih dobara smatra načinom oživotvorenja navedenoga načela pa se pri tome radi o odnosu koji možemo opi-sati kao ekonomski versus de iure ili pravni vlasnik.

Naime, dok u građanskom pravu - vlasnik snosi pravne i gospodarske posljedice koje proizlaze iz vlasništva, odnosno činjenice da je netko de iure vla-snik u poreznom pravu može doći do priračunavanje gospodarskih dobara osobi koja nije vlasnik de iure. Priračunavanje znači uspostavljanje novih pravnih odnosa između te osobe i poreznog vjerovnika pri čemu se uzima kao indikator ili relevantni čimbenik upravo odgovor na pitanje: tko ima stvarnu vlast na gospodarskim dobrima koja isključuje druge osobe od utjecaja na ta dobra. Dakle, vlasnik prema gra-đanskom pravu ustupa mjesto ekonomskom vlasni-ku ili vlasniku u gospodarskom smislu.

Komunalna društva u predmetnim slučajevima, mogu se kvali icirati kao gospodarski vlasnici nave-denih objekata komunalne infrastrukture. Lokalne jedinice daju na gospodarenje komunalnim druš-tvima navedene objekte komunalne infrastrukture i ovlašćuju ih kao investitore različitih komunalnih infrastrukturnih zahvata i građevinskih radova. Pri tome, lokalne jedinice često osiguravaju inancijska sredstva iz proračuna koja transferiraju društvima. Komunalna su društva nositelji gospodarskog vla-sništva na objektima komunalne infrastrukture i nositelji gotovo svih poslova na navedenim objekti-ma komunalne infrastrukture za što lokalne jedini-ce plaćaju godišnju naknadu uvećanu za PDV.

Lokalne jedinice mogu biti, i jesu često, de iure vla-snici objekata komunalne infrastrukture no suština uvođenja instituta gospodarskog vlasništva može se naći i u tome da je porezno relevantno upravo gos-podarsko vlasništvo onda kada je došlo do razdvaja-nja od de iure vlasništva. Odredbe Općeg poreznog zakona uređuju da se porezne činjenice utvrđuju prema njihovoj gospodarstvenoj biti. Tako je jasno uređeno da: „ako neka druga osoba, a ne vlasnik, ima pravo raspolaganja gospodarstvenim dobrom na način da može vlasnika gospodarstveno isključiti od utjecaja na to dobro, tada se u poreznom smislu smatra da to gospodarstveno dobro pripada toj dru-goj osobi.“ (OPZ, čl. 34).

4. Zaključne napomeneAutor u radu sagledava odabrana pitanja lokalnih inancija kroz prizmu opsežne decentralizacije ras-



hoda, koja nije praćena dovoljno opsežnom decen-tralizacijom prihoda. Imajući na umu da su komu-nalne djelatnosti u nadležnosti lokalnih jedinica i imaju općedruštveni značaj te da cijena komunalnih usluga i zakonom previđeni drugi izvori inancira-nja nisu dostatni za pokriće svih troškova i inan-ciranje građenja komunalne infrastrukture, autor je u radu nastojao istražiti posebnosti jednog aspekta primjene sustava državnih potpora u inanciranju komunalnih društava potporama radi izgradnje komunalne infrastrukture i to iz aspekta poreza na dodanu vrijednost.

Praksa poreznih tijela pokazuje da transferi lokalnih jedinica za investicijske namjene komunalnom druš-tvu, a gdje je nositelj investicija komunalno društvo ne podliježu plaćanju poreza na dodanu vrijednost, samo i onda kada komunalno društvo upravlja i gos-podari objektima i dobrima koji su rezultat investicije te izgradnju i nabavu opreme vodi u svojim poslovnim knjigama te ako su vlasnici tih objekata. Dakle, u situ-aciji gdje su sredstva osigurana u lokalnom proračunu te doznačena komunalnom društvu radi inanciranja projekata izgradnje javnih dobara te se isti objekti ko-munalne infrastrukture daju na korištenje društvu, temeljem odluke lokalnog poglavarstva ta sredstva nisu naknada za isporučeno dobro ili uslugu.

S druge strane, transferi sredstava koji su naknada za poslove koje društvo treba učiniti ili treba nado-knaditi troškove podliježu plaćanju poreza na do-danu vrijednost. Financiranje komunalne djelatno-sti i investicijskog održavanja koju obavlja društvo jeste plaćanje izvršene usluge pa su takvi transferi oporezivi porezom na dodanu vrijednost. Ako ko-munalno društvo temeljem doznačenih sredstava iz proračuna jedinica lokalne samouprave obavlja re-dovite komunalne djelatnosti obavezno je iz primlje-nih novčanih doznaka, proračunanom stopom, izra-čunati i platiti pripadajući iznos poreza na dodanu vrijednost. S obzirom na izložene zakonske i druge normativne postavke u radu se ukazuje na moguću prijepornu praksu.

Porezna tijela očitovala su se u velikom broju mi-šljenja glede oporezivanja porezom na dodanu vri-jednost novčanih doznaka (transfera), koje općina doznačuje komunalnom društvu za inanciranje komunalne djelatnosti i investicija koje se odnose na izgradnju kapitalnih objekata komunalne infra-strukture (poput inanciranja projekata npr. uređe-nje parkova, luka, lučica, stambenih zgrada, cesta i javne rasvjete). Pretežito je stajalište poreznih tijela da se u slučajevima gdje su sredstva osigurana iz općinskog proračuna, a nakon završetka izgradnje kapitalni objekti komunalne infrastrukture postaju vlasništvo lokalne jedinice a ne komunalnog druš-tva radi o oporezivoj isporuci.

Ipak, Zakon o porezu na dodanu vrijednost i Pravil-nik o porezu na dodanu vrijednost ne poznaju vla-sništvo kao kriterij ili pretpostavku kvali ikacije oporezive usluge odnosno primjene poreza na doda-nu vrijednost. Zakon i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost govore o gospodarskom vlasništvu što je pitanje činjenične naravi što je potvrđeno i u pro-cesnim odredbama poreznog prava odnosno Općem poreznom zakonu, koji je temelj gospodarskom pri-stupu činjenicama bitnima za oporezivanje.

Zakonskom normom utvrđena mogućnost razdva-janja gospodarskog od de iure vlasništva potvrđuje činjenicu da u poreznom pravu gospodarske činje-nice jesu povod oporezivanju. Budući da materijal-ne i procesne norme poreznog prava zahtijevaju prepoznavanje gospodarske biti činjenica bitnih za oporezivanje, praksa primjenjivanja tih normi treba slijediti i potvrditi gospodarski pristup. Aktualnu problematiku lokalnih inancija, u smislu nedovolj-no provedene decentralizacije prihoda koja je treba-la slijediti decentralizaciju rashoda, potvrđuju broj-ni pokazatelji narušene strukture javnih prihoda lokalnih jedinica te njihove sve veće zaduženosti. U tome ih slijede i komunalna društava, gdje se zamje-ćuje sve veća prisutnost potpora kao prihoda. Zbog značaja potpora u poslovanju komunalnih društava njihov porezni tretman treba biti preciznije i potpu-nije pravno uređen.

Svoje upite šaljite na:

[email protected]



Sustav pravnih normi koje uređuju lokalnu samou-pravu u Republici Hrvatskoj u dijelu obavljanja lokalnih javnih usluga od općeg interesa potrebno je temeljito preispitati i detaljnije pravno uredi-ti, ne samo u sektoru komunalnih usluga, već i u upravljanju imovinom isporučitelja lokalnih javnih usluga od općeg interesa u vlasništvu JLS-a, odno-sno JPRS-a. Time bi se stvorili temelji za očuvanje te imovine i intenzivniji gospodarski razvoj tih je-dinica i djelatnosti. Izmjene zakona u komunalnom sektoru potrebno je temeljiti na analizi stanja i perspektivama, koje se u tim djelatnostima očekuju uslijed pristupanja Republike Hrvatske EU. U članku autorica iznosi neka međunarodna iskustva i svoj kritički osvrt na ova pitanja.

1. UvodKomunalne usluge se u pravu EZ-a smatraju drugim uslugama od općeg gospodarskog interesa, koje još uvijek nisu podređene sektorskoj regulaciji, za koje se primjenjuju: a) opća pravila o unutarnjem tržištu i tržišnom natjecanju, te b) opća pravila o državnim potporama1. Poseban zakon koji cjelovito uređuje komunalne usluge nije uobičajena praksa u zakonodavstvu pojedinih europskih zemlja. Primje-

* Desanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula.1 Točka 32. podtočka 2. Commission Green Paper of 21 May 2003 on services of general interest [COM(2003) 270 inal - Of icial Jo-urnal C 76 of 25.03.2004, Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions of 12 May 2004 entitled “White Paper on services of general interest” [COM(2004) 374 inal - Not yet published in the Of icial Journal]. Razlikuju se 3 kategorije usluga od općeg interesa: a) usluge od općeg gospodarskog interesa koje obavljaju velike mrežne in-dustrije, b) druge usluge od općeg gospodarskog interesa ( npr. zbrinjavanje otpada, opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih voda), koje još uvijek nisu podređene sektorskoj regulaciji, za koje se primjenjuju opća pravila o unutarnjem tržištu, tržišnom natjecanju i državnim potporama, te c) ne-gospodarske usluge, koje su bez utjecaja na trgovinu između država članica i ne pod-liježu posebnim pravilima Zajednice, niti su obuhvaćene unu-tarnjim tržištem, tržišnim natjecanjem i pravilima o državnim potporama iz Ugovora UE, ali su obuhvaćene pravilima Zajednice koja se odnose i na ne-gospodarske aktivnosti i aktivnosti, koje nemaju utjecaj na trgovinu unutar Zajednice, kao što je osnovno načelo nediskriminacije.

rice, u Republici Sloveniji, jedinstvenim zakonom de inirane su opće značajke gospodarskih javnih službi2, kao djelatnosti kojima se proizvode materi-jalna javna dobra kao robe i usluge, čije je trajno i ne-smetano obavljanje u javnom interesu. Ovaj javni interes iskazuje se u zadovoljavanju javnih potreba, kada i ako iste nije moguće proizvoditi na tržištu.

Zakon pobliže određuje područja gospodarskih javnih službi – to su službe koje su uređene po-sebnim zakonima iz područja energetike, prometa i veza, komunalnog i vodnog gospodarstva, gospoda-renja drugim vrstama prirodnih bogatstva, zaštite okoliša, te zakonima koji uređuju druga područja gospodarske infrastrukture. Gospodarske javne službe razvrstane su na: a) republičke i općinske, te b) obvezne i izborne3. Komunalne usluge u Republici Sloveniji pripadaju u lokalne poslove od javnog inte-resa, koje općina samostalno uređuje, te kojima se zadovoljavaju potrebe građana i koji utječu na sta-novništvo općine4.

U Republici Italiji obavljanje javnih službi od lokal-nog interesa (servizi pubblici d’interese locale) ure-đeno je jedinstvenim tekstom zakona o uređenju lo-kalne samouprave (Testo unico delle leggi sull’ordina-mento degli enti locali, Decreto legislativo 18 agosto 2000, n. 267. – dalje u tekstu: TUEL)5. Javne službe od

2 Zakon o gospodarskih javnih službah (Ur. list. Republike Slove-nije br. 32/93, 30/98, 127/2006, 38/2010 i 57/2011). Ovaj je za-kon, kao i Zakon o stavbnih zemljišč (Ur. list. Republike Slovenije br. 44/97) i Zakon o varstvu okolja (Ur. list. Republike Slovenije br. 32/93, sada 41/2004, 17/2006, 20/2006, 28/2006 Skl.US: U-I 51/06-5, 39/2006-UPB1, 49/2006-ZMetD, 66/2006 Odl.US: U-I-51/06-10, 112/2006 Odl.US: U-I-40/06-10, 33/2007-ZPNačrt, 57/2008-ZFO-1A, 70/2008, 108/2009), zamijenio Zakon o ko-munalnih dejavnosti (Ur.list. Republike Slovenije br. 8/82).3 Kod obavljanja javnih službi, zadovoljavanje javnih potreba ima prednost pred ostvarenjem pro ita. Zakonom su određena pojedina pitanja značajna za funkcioniranje gospodarskih jav-nih službi: način obavljanja gospodarskih javnih službi (režijski obrat, javni gospodarski zavod, javno poduzeće, koncesionirana javna služba, inanciranje javnih dobara javnim kapitalom, inan-ciranje gospodarskih javnih službi, računovodstvo i revizija ispo-ručitelja javnih usluga i dr.).4 Članak 21. Zakona o lokalni samoupravi (Uradno prečiščeno besedilo) Uradni list RS, št. 94/07.5 Pubblicato nella G. U. rin. 227 del 28 settembre 2000 - Supple-mento Ordinario, n. 162, covertito con Decreto-legge 25 giugno

UDK 347.2Desanka Sarvan *

Potreba za novim pristupom pravnom uređenju komunalnih usluga



lokalnog interesa koje imaju značajan utjecaj na za-štitu okoliša – zbrinjavanje komunalnog otpada i vodne usluge (javna vodoopskrba i javna odvodnja) – uređene su Kodeksom o okolišu (Codice d’ ambien-te - Decreto legislativo 3. aprile 2006, n. 152/2006)6.

Općine obavljaju funkcije koje se odnose na stanov-ništvo i teritorij općine, naročito u temeljnim sekto-rima usluga prema pojedincima i zajednici, te javne usluge od lokalnog gospodarskog značaja (servizzi publici di rilevanza economica), prema stavaku 1., članka 13. TUEL-a. Stoga smatramo da bi u prav-nom sustavu Republike Hrvatske dosadašnji pojam komunalne djelatnosti trebalo zamijeniti izrazom komunalne usluge.

Komunalne usluge u pravu EZ-a spadaju u katego-riju drugih usluga od općeg gospodarskog interesa, čije je obavljanje povjereno lokalnim zajednicama. Stoga predlažemo da se komunalne usluge u zako-nodavstvu Republike Hrvatske de lege ferenda de i-niraju u okviru višeg rodnog pojma: javnih usluga od općeg interesa lokalnog značaja (servizi pubblici d’interese locale), ili lokalnih javnih usluga od općeg interesa (servizi pubblici locali), koji obuhvaća sve javne usluge (gospodarske i ne-gospodarske), koje su u nadležnosti JLS-a.

Komunalne usluge predstavljaju samo jednu po-dgrupu javnih usluga od općeg interesa lokalnog značaja (tj. gospodarskih i ne-gospodarskih javnih usluga), te je iste moguće de inirati kao usluge od općeg gospodarskog interesa lokalnog značaja. Iako sama predložena de inicija sažima širi pojam općeg gospodarskog interesa i uži pojam lokalnog značaja navedenih javnih usluga, smatramo da u do-voljnoj mjeri de inira osobitosti komunalnih usluga, te da bi samo isticanje lokalnog značaja ovih usluga, bez isticanja općeg gospodarskog interesa koji ih obilježava, bilo nedovoljno precizno.

2008, n. 112, recante «Disposizioni urgenti per lo sviluppo eco-nomico, la sempli icazione, la competitivita’, la stabilizzazione della inanza pubblica e la perequazione tributaria», convertito, con modi icazioni, dalla legge 6 agosto 2008, n. 133, come mo-di icato dall’art. 30, comma 26, della legge 23 luglio 2009, n. 99, recante «Disposizioni per lo sviluppo e l’internazionalizzazione delle imprese, nonche’ in materia di energia», e dall’art. 15 del decreto-legge 25 settembre 2009, n. 135, recante «Disposizioni urgenti per l’attuazione di obblighi comunitari e per l’esecuzio-ne di sentenze della Corte di giustizia delle Comunita’ europee», convertito, con modi icazioni, dalla legge 20 novembre 2009, n. 166, nel testo risultante a seguito della sentenza n. 325 del 2010 della Corte costituzionale, in materia di modalita’ di af idamento e gestione dei servizi pubblici locali di rilevanza economica. 6 Pubblicato nella G.U.RI n. 88 del 14 aprile 2006.

U tom smislu smatramo primjerenijim izraz lokalne javne usluge od općeg interesa, koji ćemo uvjet-no rabiti u nastavku ovoga teksta. U vezi s odabra-nom terminologijom moguće je postaviti pitanje je li ispravno de inirati na opisani način navedene usluge, ili je moguće koristiti izraz javne službe od lokalnog interesa ili lokalne javne službe. Načelno smatramo da prijevod izraza: services of general in-terest može biti kako: a) službe od općeg interesa, tako i: b) usluge od općeg interesa.

S gledišta tržišnih sloboda kao temeljnih sloboda EU, koje obuhvaćaju slobodu kretanja robe, usluga, rada i kapitala, odlučili smo se za korištenje izraza uslu-ge od općeg interesa, jer bolje de iniraju karakter uslužnih djelatnosti, koje pod određenim uvjetima u pravu EZ mogu biti izuzete od pravila tržišnog nad-metanja. Smatramo da izraz usluge od općeg intere-sa, u središte interesa stavlja građane, kao korisnike usluga, koji imaju pravo zahtijevati određene uvjete izvršavanja tih usluga, dok je izraz službe od općeg interesa, više usredotočen na način na koji mora iste obavljati isporučitelj.

2. Status komunalnih usluga na unutarnjem tržištu

Države članice EU sukladno Direktivi 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosin-ca 2006. godine o uslugama na unutarnjem tržištu (dalje u tekstu: Direktiva) mogu opravdati izravnu ograničavajuću mjeru ograničenja slobodnog kreta-nja usluga razlozima iz članka 52. Ugovora EU (prije čl. 46.), tj. razlozima javnog poretka, javne sigurno-sti i javnog zdravlja. Ako se radi o pravilima koja se jednako primjenjuju na domaće i na strane državlja-ne, države članice mogu naći i druge razloge.

Direktiva obuhvaća samo usluge koje se vrše u gospodarske svrhe, usluge od općeg interesa nisu obuhvaćene u de iniciji članka 50. Ugovora, te stoga ne pripadaju u opseg ove Direktive. Usluge od općeg gospodarskog interesa su usluge koje se vrše u gos-podarske svrhe, te stoga spadaju u djelokrug ove Di-rektive. Direktiva ne utječe na slobodu država člani-ca da de iniraju, u skladu sa zakonom, što smatraju uslugama od općeg gospodarskog interesa, na koji bi način te usluge trebalo organizirati i inancirati, u skladu s državnim propisima o pomoći (potpora-ma), niti kojim bi posebnim obvezama one trebali podlijegati (čl., st. 2. i 3. Direktive).

Direktiva se ne bavi inanciranjem usluga od općeg gospodarskog interesa i ne primjenjuje se na su-stave pomoći koju dodjeljuju države članice, posebi-ce u socijalnoj sferi, u skladu s propisima Zajednice



o natjecanju7. Određene usluge od općeg gospodar-skog interesa, predmet su derogiranja od odredbe o slobodi pružanja usluga iznesene u Direktivi.

Derogacije od slučaja do slučaja dozvoljene su samo u iznimnim okolnostima, pa tako države čla-nice mogu u pogledu pružatelja s poslovnim nasta-nom u drugoj državi članici poduzeti mjere vezane uz sigurnost usluga. Predviđene mjere mogu se po-duzeti samo, ako se poštuje postupak o međusobnoj pomoći iz članka 35. Direktive, te ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: a) domaće odredbe u skladu s kojima je mjera poduzeta ne podliježu usklađivanju na razi-ni Zajednice na području sigurnosti usluga, b) mjere pružaju viši stupanj zaštite primatelja, nego što bi to bio slučaj s mjerom koju poduzima država člani-ca poslovnog nastana u skladu sa svojim domaćim provizijama; c) država članica poslovnog nastana ne poduzima nikakve mjere, ili je poduzela mjere koje su nedostatne u usporedbi s onima iz članka 35., sta-vak 2. Direkive; d) mjere su proporcionalne.

Koncept prioritetnih razloga vezanih uz javni interes za derogacije od slobode pružanja uslu-ga od slučaja do slučaja, na koje se pojedine odredbe Direktive pozivaju, razvio je Europski sud pravde (dalje u tekstu: ESP) u svojim ranijim pravorijecima vezano uz članke 43. i 49. Ugovora, Pojam prioritet-nih razloga vezanih uz javni interes za derogacije od slobode pružanja usluga od slučaja do slučaja, priznat u ranijim pravorijecima ESP-a obuhvaća naj-manje sljedeće osnove: javnu politiku, javnu sigur-nost i zdravlje, u smislu članaka 46. i 55. Ugovora; održavanje reda u društvu; smjernice socijalne po-litike; zaštitu primatelja usluga; zaštitu potrošača; zaštitu radnika, uključujući socijalnu zaštitu rad-nika; dobrobit životinja; očuvanje inancijske rav-

7 Ova se Direktiva ne bavi nastavkom Bijelog dokumenta o uslugama od općeg interesa. Bijela knjiga Europske unije o službama od općeg interesa - prijevod - I i II dio “Hrvatska javna uprava” br. 4/2006. godine i br. 1/2007. godine.

noteže sustava socijalnog osiguranja: sprječavanje prijevare; sprječavanje nepravednog natjecanja; za-štitu okoliša i urbanog okoliša, uključujući gradsko i ruralno planiranje; zaštitu vjerovnika; očuvanje za-konskog provođenja pravde; cestovnu sigurnost; za-štitu intelektualnog vlasništva; smjernice kulturne politike, uključujući očuvanje slobode izražavanja različitih elemenata, posebice društvenih, kultur-nih, vjerskih i ilozofskih vrijednosti društva; po-trebu za osiguranjem visokog stupnja obrazovanja, održavanje raznolikosti tiska i promicanje državnog jezika; očuvanje državne povijesne i umjetničke ba-štine; te politiku veterinarstva (st. 40.).

Prema prethodnim pravorijecima ESP-a, javno zdravlje, zaštita potrošača, zdravlje životinja i zašti-ta urbanog okoliša, čine prioritetne razloge vezane uz javni interes (st. 56., 1.). Koncept javne politike, prema tumačenju ESP-a, obuhvaća zaštitu od stvar-ne i dovoljno ozbiljne prijetnje koja utječe na jedno od temeljnih interesa društva i može uključivati pi-tanja vezana uz ljudsko dostojanstvo, zaštitu malo-ljetnika i ranjivih odraslih osoba, te dobrobit životi-nja. Slično tome, koncept javne sigurnosti uključuje pitanja javne sigurnosti (st. 41).

Dodatne derogacije od slobode pružanja usluga obuhvaćaju slučajeve u odnosu na usluge od općeg gospodarskog interesa, koje se pružaju u drugoj državi članici, inter alia izrijekom obuhvaćaju dvije najznačajnije komunalne usluge:

• usluge distribucije i snabdijevanja vodom i usluge vezane uz rješavanje otpadnih voda;

• te tretiranje otpada.

Komunalne usluge, kao lokalne javne usluge od općeg gospodarskog interesa obuhvaćaju: prije-voz putnika u javnom prometu, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, tržnice na malo, održavanje groblja i krematorija i prije-voz pokojnika, obavljanje dimnjačarskih poslova, te javnu rasvjetu. Prema stavku 1. članka 3. ZKG-a, zbog izdvajanja najvažnijih komunalnih djelatnosti vodnih usluga (javna vodoopskrba i javna odvod-nja) i usluga gospodarenja komunalnim otpadom u posebne zakone tijekom 2009 i 2013. godine, čini se da je ZKG postao gotovo nepotreban poseban zakon, koji pravno uređuje navedene komunalne usluge. Ipak je značaj navedenih lokalnih javnih usluga od općeg gospodarskog interesa za svakodnevno funkcioniranje gospodarstva i građana u lokalnim zajednicama velik i zahtjeva odgovarajuće pravno uređenje, naročito glede primjene odredbi Direktivi 2006/123/EZ o derogacijama od slobode pružanja usluga.



3. Pravno uređenje lokalne javne usluge od općeg interesa u Republici Hrvatskoj

Aktualna zakonodavna praksa u Republici Hrvat-skoj glede pravnog uređenja obavljanja pojedinih ko-munalnih usluga posebnim zakonima (lex specialis) ukazuje na činjenicu da je, s jedne strane potrebno općim zakonom (ili zakonima) de inirati samo za-jedničke značajke za obavljanje svih komunalnih usluga, odnosno opće značajke lokalnih javnih uslu-ga od općeg gospodarskog interesa. Dok, s druge strane, svaka od komunalnih usluga zahtjeva djelo-mično posebno pravno uređenje, zbog speci ičnih osobitosti uvjeta obavljanja pojedine komunalne us-luge. Zajedničke značajke za obavljanje komunalnih usluga podrazumijevaju pravno uređenje tri značaj-na segmenta, koja obuhvaćaju: a) opću regulaciju javnih usluga od lokalnog interesa, te nadzora zako-nitosti i kvalitete tih usluga; b) inanciranje javnih usluga od lokalnog interesa; te c) procjenu učinaka javnih usluga od lokalnog interesa

Slijedom navedenog, iskazuju se dva moguća pri-stupa pravnom uređenju komunalnih usluga. Prvi pristup obuhvaća pravno uređenje općih zna-čajki lokalnih javnih usluga od općeg interesa (tj. ko-munalnih i drugih lokalnih javnih usluga od općeg interesa). Prva mogućnost je općim zakonima kojim je uređeno pravno područje lokalne i područne (re-gionalne) samouprave tj. ustroj i inanciranje, prav-no urediti opće značajke svih lokalnih javnih uslu-ga od općeg interesa (uključujući i komunalne us-luge), dok bi posebne osobitosti obavljanja pojedinih lokalnih javnih usluga od općeg interesa, uključuju-ći opis i popis poslova koje obuhvaćaju pojedine od njih, bilo potrebno urediti posebnim (sektorskim) zakonima, te stoga poseban zakon koji bi uređivao opće značajke samo za komunalne usluge, tj. ZKG ne bi bio potreban.

Drugi pristup podrazumijeva detaljnu reambulaciju postojećeg ZKG-a, s naglaskom na pobliže uređenje pravila i oblika isporučitelja komunalnih usluga, pravnog statusa komunalne infrastrukture, te naro-čito glede pravila u svezi njihovog poslovanja i mo-guće privatizacije, što je de lege lata podnormirano.

3.1. Opća regulacija lokalnih javnih usluga od općeg interesa

Smatramo da je odredbe o obavljanju lokalnih jav-nih usluga od općeg interesa (što bi uključivalo i komunalne usluge), potrebno speci icirati u Zako-nu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01,60/01,129/05, 36/09, 150/11,144/12

i 19/13 – dalje u tekstu: ZOLPRS).

3.1.1. Temeljna načela obavljanja

Temeljna načela obavljanja lokalnih javnih usluga od općeg interesa potrebno je uskladiti s načelima obavljanja službi od općeg interesa u EU, i bilo bi svrsishodno speci icirati u ZOLPRS-u, a podrazumi-jevaju: univerzalnost (servizio universale), kontinui-tet obavljanja (continuitá), kvaliteta usluga (qualitá di servizio), prihvatljivost cijena usluga (accessibili-tá delle tariffe), zaštita korisnika i potrošača (tutela degli utenti e dei consumatori)8. Speci ične obveze za pojedine usluge su: opća društvena sigurnost (sicu-rezza), sigurnost isporuke (sicurezza degli approvvi-gionamenti) i jednakost pristupa javnim mrežama (l’ acesso e l’ interconnetivitá alla rete), te pluralizam sredstava masovne komunikacije (pluralismo dei mezzi di comunicazione di massa)9.

3.1.2. Pravni status objekata i uređaja infrastrukture

Pravni status objekata i uređaja infrastrukture po-trebne za isporuku lokalnih javnih usluga od općeg interesa bilo bi svrsishodno speci icirati u ZOL-PRS-u, u posebnom dijelu VIII. Imovina i inancira-nje lokalne i područne (regionalne) samouprave, točka 1. Imovina jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave. Prema zakonskoj de iniciji, de lege lata komunalna infrastruktura su građevine i uređaji infrastrukture lokalne razine, koja se pri-prema i gradi na temelju posebnog propisa prema točki 7., stavka 1., članka 2. ZPUG-a. Kao i u drugim gospodarskim djelatnostima, čija je pretpostavka postojanje sustava infrastrukturnih građevina (op-skrba plinom, električnom energijom, telekomuni-kacije), i za komunalne usluge potrebno je odvojiti pravo vlasništva infrastrukture od obavljanja dje-latnosti upravljanja mrežama (gestione delle reti) i isporuke javnih usluga (erogazione dei servizi pubbli-ci)10.

Smatramo potrebnim pravni status infrastrukture pravno urediti tako da se iste odrede javna dobra u javnoj uporabi u vlasništvu JLS prema točki 2., stav-

8 Točka 3. 1. Libro verde sui servizi di interese generale di 21. Maggio 2003 (COM 2003 270 de initivo – presentato dalla Commissione (G.U.C.E. n. 76 di 25. marzo 2004.) dalej u tekstu: Libro verde.9 Točka 3.2. Libro verde.10 V. D. Sarvan: „Pravni status prometne infrastrukture“, Hrvat-sko društvo za građansko-pravne znanosti Republike Hrvatske, Aktualnosti zakonodavstva i pravne prakse, godišnjak 18, Opa-tija 2011. godine.



ka 1., članka 22. Zakona o vodama (NN, br. 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13 – dalje u tekstu: ZoV), gdje na-vodi da su komunalne vodne građevine: a) građevi-ne za javnu vodoopskrbu – akumulacije, vodozahvati (zdenci, kaptaže i druge zahvatne građevine na vod-nim tijelima), uređaji za kondicioniranje vode, vodo-spreme, crpne stanice, glavni dovodni cjevovodi i vo-doopskrbna mreža, te b) građevine za javnu odvod-nju – kanali za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda, mješoviti kanali za odvodnju otpadnih i oborinskih voda, kolektori, crpne stanice, uređaji za pročišćava-nje otpadnih voda, uređaji za obradu mulja nastalog u postupku pročišćavanja otpadnih voda, lagune, is-pusti u prijemnik i druge građevine pripadajuće ovim građevinama, uključujući sekundarnu mrežu.

Moguće je razmatrati pravni status ove infrastruk-ture kao ograničeno vlasništvo pravne osobe – ispo-ručitelja javne usluge, ustanovljenjem ograničenja na građevinama infrastrukture potrebne za isporu-ku lokalnih javnih usluga od općeg interesa, tako da se one: a) ne mogu se opteretiti založnim pravom, b) niti mogu biti predmetom ovrhe, te c) mogu biti u prometu samo između isporučitelja vodnih uslu-ga i JLS. Komunalne vodne građevine u vlasništvu javnog isporučitelja vodne usluge: a) ne ulaze u ste-čajnu ili likvidacijsku masu, b) u slučaju stečaja ili li-kvidacije javnog isporučitelja vodne usluge izlučuju u vlasništvo JLS, koja je njihov udjeličar, dioničar ili osnivač, te c) osoba privatnoga prava ne može steći većinski poslovni udio u javnom isporučitelju vodne usluge, koji je ujedno vlasnik komunalne vodne gra-đevine, prema članku 23. ZoV-a.

Prema zakonskoj de iniciji, de lege lata komunalna infrastruktura su građevine i uređaji infrastruk-ture lokalne razine, koja se priprema i gradi na temelju posebnog propisa, prema točki 7., stavka 1., članka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN, br. 76/07, 38/08, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13). Kao i u drugim gospodarskim djelatnostima, čija je pretpostavka postojanje sustava infrastruk-turnih građevina (opskrba plinom, električnom ener-gijom, telekomunikacije). Za komunalnu infrastruk-turu koja predstavlja građevine javne namjene, čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjeti-ma (javne ceste, ulice, trgovi, tržnice, igrališta, parki-rališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.) prema točki 19. stavka 1., članka 2. ZPUG-a, potrebno je utvrditi status javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu JLS, na način kako je to propisano za nerazvrstane ceste Zakonom o cestama (NN, br. 84/11).

Kao i za druge lokalne javne usluge od općeg intere-sa, i za komunalne usluge potrebno je odvojiti pravo

vlasništva infrastrukture od obavljanja djelatnosti upravljanja mrežama (gestione delle reti) i isporuke javnih usluga (erogazione dei servizi pubblici)11.

3.1.3. Pravni oblik isporučitelja

Određivanje pravnog oblika isporučitelja lokalnih javnih usluga od općeg interesa najznačajnije je pita-nje koje potrebno de inirati de lege ferenda. Smatra-mo potrebnim propisati da lokalne javnie usluge od općeg interesa mogu obavljati: a) trgovačko društvo koje osniva JLS, odnosno više JLS, b) javna ustanova koju osniva JLS, odnosno više JLS, c) pravna i izička osoba na temelju ugovora o koncesiji12.

Posebno je potrebno razmotriti mogućnost da is-poručitelj lokalnih javnih usluga od općeg interesa bude trgovačkog društvo u mješovitom vlasništvu s gledišta: a) mogućeg manjinskog udjela u temeljnom kapitalu, odnosno dionicama (tj. manje od 25%) pri-vatnih izičkih ili pravnih osoba, ili b) isključivanjem takve mogućnosti, te zadržavanjem obavljanja ovih djelatnosti po javnom isporučitelju u kojem udjele u temeljnom kapitalu, odnosno dionice, odnosno osnivačko pravo imaju isključivo JLS.

Primjerice, prema ZoV-u javni isporučitelj vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje je trgo-vačko društvo ili ustanova u kojem udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu, odnosno osnivačko pravo imaju isključivo JLS. Javni isporučitelj vodne usluge ne može obavljati druge djelatnosti, osim javne vodoopskrbe i javne odvodnje (odnosno djelatnosti iz čl. 125., st. 3. ZoV-a). Stekne li treća osoba poslovni udio, dionice ili osnivačka prava u javnom isporuči-telju vodnih usluga ili, ako javni isporučitelj vodne usluge obavlja ili je u sudskom registru registriran za obavljanje djelatnosti protivno navedenom, presta-je mu pravni status javnoga isporučitelja vodnih usluga i pravo obavljati djelatnosti javne vodoop-skrbe i javne odvodnje, prema članku 202. ZoV-a/09.

Povjeravanje obavljanje lokalnih javnih usluga od općeg interesa isporučitelju moralo bi se temeljiti na odluci o povjeravanju obavljanja usluga od lokal-nog interesa, koju donosi predstavničko tijelo JLS, a

11 V. D. Sarvan: „Pravni status prometne infrastrukture“, Hrvat-sko društvo za građansko-pravne znanosti Republike Hrvatske, Aktualnosti zakonodavstva i pravne prakse, godišnjak 18, Opa-tija 2011. godine.12 Smatramo da obavljanje komunalnih poslova putem ugovora o povjeravanju poslova de facto jedan oblik koncesije, te da stoga ne predstavlja poseban način obavljanja komunalnih djelatnosti, te da je potrebno vlastiti pogon kao način obavljanja komunalnih djelatnosti izravno od strane JLS isključiti, jer obavljanje gospo-darskih djelatnosti nije izvorna funkcija JLS.



u kojoj je potrebno pobliže speci icirati način i uvjete obavljanja usluga, prava i obveze JLS, te prava i ob-veze isporučitelja javnih usluga (primjerice, godišnje inancijsko i poslovno izvješćivanje predstavničkog

tijela JLS – osnivača, koje de lege lata nije obvezno), te prava i obveze korisnika usluga, kao i način nadzora zakonitosti rada isporučitelja usluga od lokalnog in-teresa od strane JLS, te nadzor kvalitete usluga.

Za komunalne usluge važno je zadržati načelo zašti-te sustava komunalne infrastrukture, prema ko-jem su trgovačko društvo u svom suvlasništvu obve-zne su osnovati više JLS-a, ako se sustav komunalne infrastrukture proteže na području više JLS unutar jedne ili više županija, te čini jedinstvenu i nedjelji-vu funkcionalnu cjelinu, prema stavku 4., članka 4. ZKG-a. Istovremeno, potrebno je pravno urediti mo-gućnost osnivanja javnog holdinga, koji bi mogao obavljati zajedničke poslove za više komunalnih trgo-vačkih društava: zajedničku javnu nabavu, zajednič-ku naplatu potraživanja, odnosno poslove inancijske službe, te zajedničke pravne službe i upravljanje ljud-skim resursima, uz jedinstveni informatički sustav13.

3.1.4. Mogućnost obavljanja tržišnih djelatnosti

Glede isporučitelja javnih usluga od lokalnog intere-sa, potrebno je pravno urediti ustaljeni običaj u prak-si kada trgovačka društva u vlasništvu JLS-a, koja obavljaju javne usluge istovremeno obavljaju i druge komercijalne djelatnosti. Naime, poduzetnički rizik na tržištu kojeg u tom slučaju ova trgovačka društva preuzimaju u pravnom prometu, obavljanjem komer-cijalnih djelatnosti, može (ponekad/u pravilu?) biti na štetu lokalnih javnih usluga od općeg interesa, koje ta trgovačka društva obavljaju kao primarnu funkciju14.

3.1.5. Upravljanje imovinom pravnih osoba

U slučaju da se ostane pri sadašnjem zakonskom rješenju o mogućoj djelomičnoj privatizaciji udjela, odnosno dionica u temeljnom kapitalu trgovačkih

13 Primjerice, u Gradu Ljubljani u Javnom Holdingu Ljubljana objedinjeni su navedeni poslovi za trgovačka društva: Javno po-djetje Energetika Ljubljana d.o.o., koje obavlja distribuciju i doba-vu plina i toplinske energije tarifnim potrošačima, Javno podjetje Vodovod – Kanalizacija d.o.o., koje obavlja djelatnosti upravljanja i održavanja vodovoda, priključaka te održavanje i čišćenje jav-ne kanalizacije, Javno podjetje Ljubljanski potniški promet, d.o.o., koje obavlja djelatnost javnog prijevoza u lokalnom prometu, te Snaga Javno podjetje d.o.o., koje obavlja djelatnosti skupljanja, prijevoza i odlaganja komunalnog otpada, čišćenje javnih površi-na i upravljanje javnim sanitarijama - (www.ljubljana.si).14 Aktualna drama koju prolazi Grad Zagreb, ali i cijela Repu-blika Hrvatska zbog stanja u Zagrebačkom Holdingu djelomično ima uzrok i u spajanju obavljanja tržišnih djelatnosti i usluga od općeg gospodarskog interesa u jednom pravnom subjektu.

društava koje obavljaju komunalne usluge, tako da većinski dio istih drži JLS, odnosno više JLS-a (koje su osnivači tog trgovačkog društva), potrebno je propisati obvezan postupak natječaja za priva-tizaciju dionica, odnosno udjela tih trgovačkih dru-štava, koji de lege lata nije obvezan.

Naime, prema članku 61. Zakona o upravljanju držav-nom imovinom (NN, br. 145/10), na dan stupanja na snagu toga Zakona prestale su važiti odredbe Zako-na o privatizaciji (NN, br. 21/96, 71/97, 16/98 i 73/00), koji je u stavku 4., članka 1. određivao, da se odredbe glave III. toga Zakona (osim odredbi članka 15. stavka 3. i 4., članka 19. i članka 20.) odgovarajuće primje-njuju i na privatizaciju dionica i udjela, te stvari i prava pravnih osoba u vlasništvu općina, grado-va i županija15. Odgovarajuća primjena navedenih odredbi podrazumijevala je obvezu natječaja za priva-tizaciju dionica, odnosno udjela u temeljnom kapitalu trgovačkih društava, koji su u vlasništvu JLS-a, odno-sno JPRS-a, što je prestankom važenja navedenog za-kona, isključeno. Tako je nastala je pravna praznina glede postupka za privatizaciju dionica, odnosno udje-la u temeljnom kapitalu trgovačkih društava, odnosno stvari i prava pravnih osoba u vlasništvu JLS-a, odno-sno JPRS-a, pa je stoga žurno potrebno zakonom de i-nirati ovo značajno pravno pitanje, jer argumentum a contrario, postavlja se pitanje je li moguća prodaja te imovine neposrednom pogodbom?

3.1.6. Procjena učinaka lokalnih javnih usluga od općeg interesa

U pravnoj regulativi službi od općeg interesa EZ sma-tra se da razvoj tehnologija i pravne regulative, kao i rastući utjecaj politika na službe od općeg interesa ukazuje na potrebu ispravne procjene učinaka obav-ljanja ovih službi na razini EU i na nacionalnoj razini država-članica. Procjena učinaka službi od općeg inte-resa značajna je zbog njihovog utjecaja na gospodar-stvo i kvalitetu života građana, a naročito potrebno, da bi se utvrdilo: jesu li doista izvršene obveze koje su javne vlasti povjerile isporučiteljima usluga?

Kompleksna veri ikacija povećava transparentnost i stvara temelje za izbor boljih politika u demokrat-skoj raspravi temeljenoj na informacijama. Ona omogućuje da se vrednuju, kako ekonomska e ika-snost službi, tako i drugi politički ciljevi prihvaćeni

15 Prema tom Zakonu, odluku o privatizaciji donosilo je nadlež-no tijelo, a ostvarena sredstva prihod su bili proračuna tih opći-na, gradova ili županija. Stavkom 6., članka 13. istog Zakona, bilo je propisano da se odlukama nadležnih skupština općina, grado-va i županija utvrđuju pravne osobe za koje odluku o privatizaciji donosi skupština.



od strane javnih vlasti. U procjeni učinaka rezultata lokalnih javnih usluga od općeg interesa mora biti obuhvaćena kompleksna analiza u kojoj moraju biti uključene sve zainteresirane strane – korisnici i po-trošači, isporučitelji, te predstavnici javne vlasti, radi utvrđivanja utjecaja obavljanja ovih djelatnosti na gospodarstvo i kvalitetu života građana, tako i na okoliš, i to kako na lokalnoj i regionalnoj razini, tako i na razini Republike Hrvatske.

4. Financiranje lokalnih javnih usluga od općeg interesa

Politiku cijena lokalnih javnih usluga od općeg interesa (za one lokalne javne usluge od općeg inte-resa, koje se inanciraju iz cijene usluge16) potrebno je usmjeravati određivanjem ovih mogućnosti: a) spe-ci ikacije troškova isporuke, b) određivanje najniže cijene te, c) jedinstvenom tarifnom metodologijom za pojedine usluge. U odnosu na inanciranje izgradnje i održavanja infrastrukture potrebne za obavljanje tih, iz proračunskih sredstava, smatramo da bi ma-teriju posebnih namjenskih prihoda proračuna JLS-a za izgradnju i održavanje infrastrukture za obavlja-nje tih javnih usluga, pa tako i za komunalne usluge (tj. inanciranje iz komunalne naknade i komunalnog, doprinosa) bilo moguće speci icirati u okviru Zakona o inanciranju jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave (NN, br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07- Odluka USH, 73/08 i 25/12), naroči-to u smislu najavljenog ukidanja komunalne naknade kao pravnog instituta i uvođenja poreza na imovinu.

Drugi pristup ovom pravnom pitanju podrazumije-va regulaciju prihoda proračuna JLS namijenjenih za inanciranje javnih usluga od lokalnog interesa (pa

tako i komunalnih usluga) urediti posebnim zako-nima, kojima se uređuje obavljanje svake od tih po-jedinih javnih usluga, kako je to primjerice učinjeno Zakonom o inanciranju vodnog gospodarstva (NN, br. 153/09 i 56/13) i ZoV-om.

5. Određenje posebnih uvjeta i načina obavljanja pojedinih komunalnih usluga

Određenje opisa poslova komunalnih usluga, koje obuhvaća svaka pojedina od tih usluga i speci ičnih uvjeta njihovog obavljanja potrebno je pobliže uredi-ti posebnim zakonima, jer to zahtijevaju posebnosti

16 Primjerice, prema stavku 1. Članka 20. ZKG iz cijene usluge i-nanciraju se usluge: prijevoz putnika u javnom prometu, tržnice na malo, prijevoz pokojnika, obavljanje dimnjačarskih poslova.

za isporuku svake pojedine od tih usluga. Primjerice, komunalne usluge: odlaganje komunalnog otpada, upravljanje grobljem, te javne vodoopskrbe i javne odvodnje otpadnih voda, već su sada u dovoljnoj mjeri uređene posebnim zakonima – Zakonom o grobljima (NN, br. 19/97), Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN, br. 94/13) prije Zakono o otpadu (NN, br.178/04, 153/05, 111/07, 60/08 i 87/09), te ZoV-om.

Time bi se izbjegla neusklađenost izraza i opisa po-slova pojedinih komunalnih usluga, koja je de lege lata prisutna u zakonodavstvu Republike Hrvatske. Moguće je ovu pravnu materiju pravno urediti pod-zakonskim aktima.

6. Zaključno Sustav pravnih normi koje uređuju lokalnu samou-pravu u Republici Hrvatskoj u dijelu obavljanja lo-kalnih javnih usluga od općeg interesa potrebno je temeljito preispitati i detaljnije pravno urediti, ne samo u sektoru komunalnih usluga. Istovremeno, potrebno je pobliže pravno urediti upravljanje imo-vinom isporučitelja lokalnih javnih usluga od općeg interesa u vlasništvu JLS-a, odnosno JPRS-a, čime bi se stvorili temelji za očuvanje te imovine i za inten-zivniji gospodarski razvoj tih jedinica i djelatnosti.

Izmjene zakona u komunalnom sektoru potrebno je temeljiti na analizi stanja i perspektivama, koje se u tim djelatnostima očekuju uslijed pristupanja Republike Hrvatske EU, s naročitom pažnjom glede predstojećih obveza izgradnje i održavanja komu-nalne infrastrukture u cilju dostizanja standarda zaštite okoliša, te derogacijama od slobode pruža-nja usluga sukladno Direktivi 2006/123/EZ.

Derogacije u odnosu na usluge od općeg gospodar-skog interesa, uključujući: a) usluge u poštanskom sektoru, b) usluge u elektroenergetskom sektoru, c) usluge opskrbe plinom, d) vodne usluge javne vo-doopskrbe i javne odvodnje, e) usluge gospodarenja otpadom; e) usluge gospodarenja otpadom određene su člankom 16. Zakona o uslugama (NN, br. 80/11), ali je potrebno razmotriti moguće derogacije u ko-munalnim djelatnostima prijevoza putnika u javnom prometu, održavanja javnih površina, održavanja ne-razvrstanih cesta, tržnica na malo, održavanja gro-blja i krematorija i prijevoza pokojnika, te obavljanja dimnjačarskih poslova, kao i javne rasvjete.

U izradu novog zakona kojim bi se uredilo ovo zna-čajno pravno područje moraju biti uključeni struč-njaci raznih pro ila iz područja gospodarstva, za-štite okoliša, javnih inancija, pri čemu valja uzeti u obzir odredne međunarodnih izvora prava i praksu europskih zemalja.


LOKALNA SAMOUPRAVA

Nerazvrstane ceste su one koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim odredbama Zakona o cestama i drugim propisima, a koje nisu razvrsta-ne kao javne ceste. Nerazvrstana cesta je javno do-bro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedini-ce lokalne samouprav, na čijem se području nalazi. O pravnom statusu i problematici upisa ovih cesta u zemljišne knjige detaljno piše autorica u sljedećem članku.

1. De inicija i pravni statusZakon o cestama (NN, br. 84/1, dalje u tekstu: ZC) u pojmovniku, člankom 2., stavkom 1., točkom 6., određuje da su nerazvrstane ceste one koje se kori-ste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim odred-bama ZC-a i drugim propisima, a koje nisu razvrsta-ne kao javne ceste u smislu toga Zakona. De iniciju nerazvrstane ceste nalazimo i u članku 98. ZC-a1. Taj dio propisa odnosi se na nerazvrstane ceste izgra-đene nakon stupanja na snagu ZC-a.

Nerazvrstane ceste izgrađene prije stupanja na snagu ZC-a de inirane su u Prijelaznim i završnim odredbama ZC-a, pa tako u članku 131., stavku 1. propisuje da ceste koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj

* Ana-Marija Končić, voditeljica Zemljišnoknjižnog odjela Op-ćinskoga suda u Sesvetama.1 „(1) Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vo-zilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvje-tima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, i to posebice:• ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovni-

ka te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (»Narodne novine« br. 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.),

• ceste koje povezuju naselja,• ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja,• terminali i okretišta vozila javnog prijevoza,• pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i dru-

gih građevina,• druge ceste na području naselja i gradova.(2) Ceste iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka odlukom odre-đuje ministar.(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u Narodnim novinama.“.

osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovo-ga Zakona, postaju nerazvrstane ceste.

Pravni status nerazvrstane ceste izgrađene nakon stupanja na snagu ZC-a, određen je člankom 101. ZC-a. Prema toj odredbi nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu je-dinice lokalne samouprave na čijem se području na-lazi. Nerazvrstana cesta postaje javno dobro u op-ćoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole, od-nosno izdavanjem drugog akta, na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine, sukladno posebnom propisu. Poseban propis je Zakon o prostornom ure-đenju i gradnji (NN, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12; dalje u tekstu: ZPUG).

Na nerazvrstanoj cesti ne mogu se stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina, sukladno odluci izvršnog tije-la jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrsta-ne ceste (čl. 101., st. 2. ZC-a). Međutim, ZC ne propi-suje ništa posebno o tome u čiju se korist ta stvarna prava mogu osnivati. Stavkom 3., članka 101. ZC-a propisano je, da se dio nerazvrstane ceste namije-njen pješacima (nogostup i sl.) može dati u zakup sukladno posebnim propisima, ako se time ne ome-ta odvijanje prometa, sigurnost kretanja pješaka i održavanje nerazvrstane ceste. ZC ništa posebno ne propisuje u odnosu na upis prava zakupa na neraz-vrstanoj cesti.

Odredbe o pravnom statusu odnose se i na nerazvr-stane ceste izgrađene nakon stupanja na snagu ZC-a. Razlika u odnosu na vrijeme gradnje ceste prema ZC-u prema odredbama tog propisa uperena je is-ključivo na postupak upisa cesta u katastar i zem-ljišnu knjigu.

2. Upis cesta izgrađenih nakon stupanja na snagu ZC-a

U odnosu na upis nerazvrstane ceste izgrađene na-kon stupanja na snagu ZC-a, članak 102. određuje da nerazvrstana cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole, odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopu-štena uporaba građevine, sukladno posebnom pro-pisu. Nerazvrstana cesta upisuje se u zemljišne knji-

UDK 336.6Ana-Marija Končić *

Nerazvrstane ceste


LOKALNA SAMOUPRAVA

ge kao javno dobro u općoj uporabi, i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave.

Institut uporabne dozvole propisan je člankom 257. ZPUG-a2. Prema članku 262., stavku 1. ZPUG-a, Mini-starstvo, odnosno nadležno upravno tijelo će izdati uporabnu dozvolu za izgrađenu građevinu, u roku od trideset dana od obavljenoga tehničkog pregleda, ako je utvrđeno da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno potvrđenim glavnim projektom.

Pravomoćna uporabna dozvola, odnosno drugi akt na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine dovoljna je za upis, ako su prethodno uređeni imo-vinsko pravni odnosi na svim česticama.

2.1. Imovinskopravni odnosi kod upisa ceste izgrađene nakon stupanja na snagu ZC-a

Radi rješavanja imovinskopravnih odnosa povodom građenja, rekonstrukcije ili održavanja javne ili ne-razvrstane ceste provodi se postupak izvlaštenja sukladno odredbama ZC-a, člancima od 36. do 40. ZC-a za javne ceste, odnosno člankom105. ZC-a za nerazvrstane ceste, na čiji se postupak primjenjuju odredbe Zakon o izvlaštenju (NN, br. 9/94,35/94 – ispr., 112/00,114/01,79/06 i 45/11; dalje u tekstu: ZOI), ako ZC što drugo ne propisuje3.

Člankom 101., stavkom 4. ZC-a propisano je, da se uz prijedlog za izvlaštenje nekretnina prilaže pra-vomoćna lokacijska dozvola prema članku 103. ZPUG-a, te parcelacijski elaborat, odnosno drugi odgovarajući geodetski elaborat prema Pravilniku o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima (čl. 7. i čl. 9.), te prema propisima kojima se uređuje katastar nekretnina. Na temelju tih isprava provodi se postupak izvlaštenja, sukladno odredbama ZOI.

2 „(1) Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo za izgrađenu gra-đevinu za koju je izdalo građevinsku dozvolu, a nadležno uprav-no tijelo za izgrađenu građevinu za koju je izdalo potvrdu glav-nog projekta.(2) Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo, nakon što se tehničkim pregledom utvrdi da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odno-sno potvrđenim glavnim projektom, a osobito glede ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu.(3) Uporabna dozvola za građevinu za koju se prema posebnim propisima utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša, u dijelu koji se odnosi na te uvjete, prestaje važiti u roku i pod uvjetima određenim tim propisom.(4) Uporabna dozvola za građevinu u kojoj se nalazi sklonište dostavlja se na znanje tijelu nadležnom za poslove zaštite i spa-šavanja radi vođenja evidencije o skloništima.“.3 ZC propisuje posebno osobe ovlaštene za podnošenje prijedlo-ga za izvlaštenje, obveznika plaćanja naknade, stupanje u posjed prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju i sl.

Završetkom postupka te nekretnine postaju neotu-đivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave.

2.1.1. Parcelacijski elaborat

Prije sastavljanja parcela-cijskog elaborata potrebno je izraditi posebnu geodet-sku podlogu za prostorno planiranje i graditeljsko projektiranje iz članka 101. Zakona o državnoj iz-mjeri i katastru nekretni-na (NN, br. 16/07, 152/08 i 124/10; dalje u tekstu: ZDIKN), tu podlogu, s ob-zirom na to je li izrađena u skladu s geodetskim propisima, pregledava i potvrđuje tijelo nadležno za katastar. Tek po ovjeri posebne geodetske podloge može se pristupiti izra-di odgovarajućeg parcelacijskog elaborata, koji je namijenjen rješavanju imovinskopravnih odnosa.

Provedbom toga parcelacijskoga elaborata u ze-mljišnim knjigama još uvijek nije upisana cesta, nego više novoformiranih čestica, čiji se način upo-rabe nije nužno promijenio. Stoga parcelacijski ela-borat za zemljišnu knjigu mora biti sastavljen od dva prijavna lista. Prvim prijavnim listom provodi se di-oba čestica na novonastale čestice sa dosadašnjim načinom uporabe, ali uvijek unutar istog zemljišno-knjižnog tijela. Drugim će prijavnim listom izvlašte-ne nekretnine biti formirane u jednu ili više kata-starskih čestica s upisanim novim načinom upora-be, sukladno članku 32. ZDIKN-u. Tom je odredbom za zemljište privedeno svrsi, propisano da se takva nekretnina može svrstati u ove načine uporabe: uli-ca, cesta, put i autocesta.

2.1.2. Isprave uz prijavni list

Uz prvi prijavni list treba priložiti isprave na teme-lju kojih će se na novoformiranim česticama upisati neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Te isprave mogu biti pravomoćna rješenja o izvlaštenju, ugovori, nagodbe ili neki drugi upravni akti. Uz drugi prijavni list, kojim se formira katastarska čestica ce-ste, prilaže se pravomoćna uporabna dozvola, a dosa-dašnji upisi prava vlasništva u korist jedinice lokalne samouprave zamjenjuju se upisom propisanim član-kom 102. ZC-a (javno dobro u općoj uporabi u neotu-đivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave).

Posebno valja naglasiti da je člankom 127., stavkom 1. ZC-a određeno, da se uknjižba javnih cesta izgra-


LOKALNA SAMOUPRAVA

đenih nakon stupanja na snagu toga zakona provo-di sukladno općim propisima kojima se uređuje uknjižba prava vlasništva4. To znači da će za upis u zemljišnu knjigu morati biti ispunjene sve proce-sne i materijalne pretpostavke propisane u ZZK, što se odnosi i na nerazvrstane ceste.

3. Upis nerazvrstanih cesta izgrađenih prije stupanja na snagu ZC-a

Upis nerazvrstanih cesta izgrađenih prije stupanja na snagu ZC-a uređen je Prijelaznom i završnom odredbom članka 131., stavka 1., te stavcima 3. do 5. ZC-a.

3.1. Neusklađenost pojedinih odredbi ZC – što je predmet upisa?

Prvo pitanje koje se postavlja je: što je predmet upi-sa - jesu li to ceste izgrađene do stupanja na snagu ZC-a, ili ceste izgrađene do 1. siječnja 1997. godine?

Naime, u odnosu na javne ceste članak 123. ZC-a pro-pisuje, da će se u zemljišne knjige upisati javne ceste izgrađene do stupanja na snagu tog zakona kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasniš-tvo Republike Hrvatske uz upis pravne osobe, koja upravlja javnom cestom. U članku 126. ZC-a (dakle, sve u okviru odredbi koje uređuju upis u katastarski operat i zemljišne knjige za ceste izgrađene do stu-panja na snagu ZC-a) nailazimo na sljedeće određe-nje da nekretnine koje su prema ovom Zakonu javne ceste i bile su u uporabi kao javne ili nerazvrstane ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvat-ske. Slično je i u odnosu na nerazvrstane ceste, sve u okviru članka 131. ZC-a.

Naše je stajalište da bi se način upisa propisan pret-hodno citiranim člancima ipak trebao odnositi na sve vrste cesta, koje su sagrađene do stupanja na snagu ZC-a, jer ZC ni na kojem drugom mjestu ne radi razliku u odnosu na dan 1. 1. 1997., već propisu-je postupak upisa:

a) za ceste izgrađene nakon stupanja na snagu Zako-na, i to za javne ceste u članku 3., stavak 6. ZC-a, a za nerazvrstane u članku 102. ZC-a;

b) za ceste izgrađene prije stupanja na snagu Zako-na, u člancima 123. i 131. ZC-a.

Stoga dan 1. siječnja 1997. nema značaja za određi-vanje predmeta upisa.

4 Više o postupku uknjižbe sa sudskom praskom v. u: Ana-Marija Končić, Upis javnih i nerazvrstanih cesta i drugi zemljišnoknjižni upisi temeljem Zakona o cestama, Zbornik radova „Aktualnosti u području nekretnina“, Novi Informator, Zagreb, 2012.

3.1. Derogacija članka 40. ZZK i drugih propisa u provedbi upisa

Ono što najviše brine zemljišnoknjižne sudove su odredbe ZC-a, koji propisuju da će se upis cesta sagrađenih prije stupanja na snagu toga propisa provesti bez obzira na postojeće upise u zemljišne knjige (čl. 123., st. 1. ZC – javne ceste; i čl. 133., st. 1. ZC-a5 – nerazvrstane ceste). To izravno stavlja izvan snage jedan od osnovnih postulata zemljišnoknjiž-nog postupka – članak 40. ZZK . Sudovi teško prihva-ćaju takav pristup, pa kao razlog odbijanju navode upravo nedostatak tabularnih isprava.

Osim ZZK kao posebnog propisa, prilikom upisa ce-sta u zemljišne knjige, ne primjenjuju se odredbe ZDIKN i ZPUG kao niti odredbe drugih zakona i pro-pisa, ako su protivne odredbama ZC-a, koje uređuju upis cesta izgrađenih prije stupanja na snagu ZC-a, što je propisano člankom 125. ZC-a za javne ceste, odnosno člankom 133., stavkom 3. ZC-a za nerazvr-stane ceste.

3.2. Uputa - objašnjenje Državne geodetske uprave

Upravo povodom tih odredbi, suprotnih odredbama ZDIKN i ZPUG, Ravnatelj Državne geodetske uprave poslao je objašnjenje svim katastarskim uredima i Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije, KLASA 932-01/12-02/182 URBROJ 541-03-1-12-28 dana 24. listopada 2012. godine. Cjeloviti tekst je objavljen na internetskoj stranici Državne geodet-ske uprave (DGU) www.dgu.hr, u rubrici Vijesti, a sada se može naći u Arhivi vijesti.

Objašnjenjem se pojašnjava način na koji se za po-trebe upisa cesta izrađuje snimka izvedenog stanja; sadržaj, sastavni dijelovi i način izrade geodetskog elaborata izvedenog stanja; pregled i potvrđivanje tih elaborata; dostava prijavnih listova sa snimkom izvedenog stanja zemljišnoknjižnom sudu; osnivanje katastarskih čestica na kojima su izvedene javne i nerazvrstane ceste te evidentiranje cesta u katastar-skom operatu. Za upis ceste koja nije upisana u ze-mljišne knjige, izrađuje se snimka izvedenog stanja.

Usporedbom snimke izvedenog stanja s katastar-skim česticama koje su evidentirane na katastar-

5 Čl. 133., st. 1. ZC-a glasi: Nerazvrstane ceste iz članka 131. stavka 1. i članka 132. stavka 1. ovoga Zakona evidentiraju se u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedini-ce lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe.


LOKALNA SAMOUPRAVA

skom planu utvrđuje se je li cesta izvedena unutar katastarske čestice koja postoji na katastarskom planu, ili je za evidentiranje ceste potrebno izraditi geodetski elaborat. Objašnjenje navodi, da ako se us-poredbom snimke izvedenog stanja s katastarskim česticama, koje su evidentirane na katastarskom planu utvrdi da granice zemljišta na kojem je izve-dena cesta odgovaraju granicama jedinstvene kata-starske čestice evidentirane na katastarskom planu, te ako je ta katastarska čestica upisana u zemljišnu knjigu, geodetski elaborat se ne izrađuje.

U takvom slučaju, uz snimak izvedenog stanja ceste, ovlašteni inženjer geodezije izrađuje prijavni list za katastar i prijavni list za zemljišnu knjigu s pripadaju-ćim kopijama plana izrađenim u skladu s ovim objaš-njenjem, kojima će se predložiti evidentiranje ceste u posjedovnom listu, evidentiranje ceste na katastar-skom planu i upis ceste u zemljišnu knjigu sukladno odredbama Zakona. Takve prijavne listove katastar-ski ured će ovjeriti kao da je riječ o geodetskom ela-boratu za promjenu načina uporabe zemljišta.

Ako se usporedbom snimke izvedenog stanja s ka-tastarskim česticama koje su evidentirane na ka-tastarskom planu utvrdi, da se granice zemljišta na kojem je izvedena cesta razlikuju od granica ka-tastarskih čestica evidentiranih na katastarskom planu, u slučaju da na katastarskom planu nije evi-dentirana jedinstvena katastarska čestica na kojoj treba evidentirati cestu, te u slučaju da jedinstvena katastarska četica na koju treba upisati javnu cestu nije upisana u zemljišnu knjigu, izrađuje se geodet-ski elaborat .

Dakle, ako stanje katastarskog operata ne odgova-ra stvarnom stanju, izrađuje se geodetski elaborat izvedenog stanja javne ceste ili geodetski elabo-rat izvedenog stanja nerazvrstane ceste. Elabo-ratom se formira jedinstvena katastarska čestica na kojoj je izvedena javna ili nerazvrstana cesta unutar jedne katastarske općine. Odstupanje od formiranja jedinstvene čestice moguće je kada je ta cesta ispre-sijecanja drugim cestama ili ulicama. Tada se istim elaboratom može formirati više čestica unutra jed-na katastarske općine.

3.2.1. Javni poziv kao pretpostavka izradi geodetskog elaborata

Prema objašnjenju, postupak izrade geodetskog elaborata za evidentiranje javne ili nerazvrstane ceste počinje javnim pozivom u lokalnom glasilu. Javnim pozivom pravna osoba koja upravlja cestom (za javne ceste), odnosno jedinica lokalne samou-prave (za nerazvrstane ceste) obavještava nositelje

prava na nekretninama, koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izvedena cesta o započinja-nju postupka evidentiranja ceste.

Javni poziv sadrži:

• obavijest o cesti koja je predmet elaborata, nazivu katastarske općine, oznaci ceste i opisu dionice,

• datumu početka radova (obilježavanje granica zemljišta), te podatke o ovlaštenom inženjeru/inženjerima, koji kao odgovorne osobe izrađuju elaborat.

Pozivom se određuje i vrijeme u kojem nositelji pra-va na zemljištu mogu obaviti uvid u geodetski elabo-rat izvedenog stanja (javni uvid ) te zatražiti druga potrebna pojašnjenja.

3.2.2. Podobnost akta o razvrstavanju za upis u zemljišnu knjigu

Akti o razvrstavanju pretpostavka su pojedinim upisima u zemljišne knjige. Oni su doneseni s pri-ličnim zakašnjenjem u odnosu na rok propisan Za-konom. Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta objavljena je u Narodnim novinama broj 34. od 21. ožujka 2012. godine. Na temelju te Uredbe, te članaka 7. i 98. ZC-a, donesene su Odluka o razvrsta-vanju javnih cesta (NN, br. 44/12 od 18. 04. 2012.) i Odluka o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste (NN, br. 44/12 od 18. 04. 2012.).

Akt o razvrstavanju iz članka 7., stavak 2. ZC-a je od-luka o razvrstavanju i označavanju javnih cesta ko-jom se određuju autoceste, državne ceste, županij-ske ceste i lokalne ceste. Odluka iz članka 98., stav-ka 2. ZC-a odnosi se na nerazvrstane ceste iz članka 98., stavka 1. podstavak 1. ZC-a, dakle na ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika, te gradova koji su sjedišta županija bile Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, župa-nijske ceste i lokalne ceste (NN, br. 54/08., 122/08.,


LOKALNA SAMOUPRAVA

13/09., 104/09. i 17/10) razvrstane u javne ceste. Akti o razvrstavanju sadržavaju odgovarajuće popi-se cesta sa njihovim nazivima, oznakama i duljinom.

Potrebno je, međutim, naglasiti da akti o razvrsta-vanju svojim sadržajem nisu podobni za postupanje zemljišnoknjižnog suda. Oni su tek podloga na kojoj se moraju identi icirati katastarske općine i kata-starske čestice koje će biti predmet upisa u katastar i/li zemljišnu knjigu povodom upisa neke ceste. Uz tu odluku treba biti priložena odgovarajuća doku-mentacija iz koje proizlazi koje su sve zemljišnoknji-žne čestice u sastavu tih cesta. To može biti snimka izvedenog stanja, geodetski elaborat izvedenog sta-nja za upis ceste, a u slučaju da je riječ o zamjeni po-stojećih upisa uvjerenje ili potvrda o identi ikaciji čestica.

3.2.3. Isprave potrebne za upis neupisane ceste u zemljišnu knjigu

Sukladno objašnjenju DGU, uredi za katastar po služ-benoj dužnosti zemljišnoknjižnom sudu dostavljaju:

• odgovarajuću odluku o javnoj ili nerazvrstanoj cesti ili odgovarajuću odluku o ulici,

• očitovanje upravitelja javne ceste ili nositelja pra-va na nerazvrstanoj cesti (jedinica lokalne sa-mouprave),

• prijavni list za zemljišnu knjigu s kopijom kata-starskog plana,

• snimku izvedenog stanja.

Očitovanje upravitelja javne ceste odnosno nositelja prava na nerazvrstanoj cesti izrađuje se nakon što geodetski elaborat izvedenog stanja bude izložen na javni uvid. U očitovanju se iskazuje:

• da je predmet geodetskog elaborata točno odre-đena cesta navedena u nekoj od odluka;

• da geodetski elaborat u novom stanju prikazanom u elaboratu, odgovara izvedenom stanju ceste, te

• da je cesta izgrađena ili rekonstruirana do stu-panja na snagu ZC-a.

Time su, prema našem stajalištu, ispunjeni svi uvjeti za dopuštenje upisa u zemljišnu knjigu.

3.2.4. Isprava potrebna za zamjenu postojećih upisa

Kada je u zemljišnim knjigama već evidentirana postojeća cesta ili ulica, i kada upisano stanje od-govara stanju u naravi, tada je zbog usklađivanja postojećeg upisa na vlastovnici s odredbama ZC-a, potrebno obratiti se zemljišnoknjižnom sudu prijed-logom za zamjenu postojećeg upisa temeljem članka 131., stavka 2. ZC-a ili odredbe članka 132., stavak

1. i stavak 2. ZC-a. Podaci o česticama koje zemljiš-noknjižnom sudu dostavlja katastar, prema našem mišljenju, nisu dovoljni za dopuštenje upisa.

Uz identi ikaciju katastra nužno je priložiti i uvjere-nje o vrsti ceste te o vremenu gradnje ceste. To uvje-renje može izdati upravno tijelo, koje vodi podatke o vremenu građenja. Kao primjer, prilažemo sljedeću potvrdu:

Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu oko-liša, komunalno i stambeno gospodarstvo Grada Dugog Sela u predmetu promjene upisa u zemljiš-nim knjigama za k.č.br. 1032, u k.o. Dugo Selo II, na temelju članka 160. Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09.) izdaje

P O T V R D U

I. Potvrđuje se da je k.č.br. 1032, „Ulica 29.ožuj-ka“, površine 3563 m2, upisana u z.k. ul. 1, k.o. Dugo Selo II, nerazvrstana cesta, kojom upravlja i gospodari Grad Dugo Selo.

II. Nerazvrstana cesta iz točke I. ove Potvrde izgrađena je do stupanja na snagu Zakona o cestama (NN, br. 84/11).

III. Potvrda se izdaje po službenoj dužnosti, za potrebe Općinskog suda u Sesvetama, Stal-na služba u Dugom Selu, Zemljišno – knjižni odjel, kao prilog prijedlogu za promjenu upisa u zemljišnim knjigama.

PROČELNIK:

4. Zaključno Prethodno smo naveli, da smatramo da su isprave koje radi upisa ceste katastar dostavlja zemljišno-knjižnom sudu dovoljan temelj za dopuštenje upisa. Među ispravama nije navedeno pravomoćno rješe-nje tijela nadležnog za katastar iz kojeg proizlazi da je promjena provedena u katastarskom operatu. Provedba u katastarskom operatu uslijedit će na-kon što promjene budu provedene u zemljišnoj knjizi.

Tako i u objašnjenju DGU stoji, da osnivanje kata-starskih čestica na kojima su izvedene javne i neraz-vrstane ceste u katastarskom operatu provodi se u neupravnom postupku, nakon što područni ured Državne geodetske uprave, odnosno Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba pri-mi odgovarajuće rješenje zemljišnoknjižnog suda (Z-rješenje) o upisu javne ili nerazvrstane ceste u zemljišnu knjigu.


TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otprem-nina

R.br.

Vrsta isplate Dopuštena isplata

I. NAKNADE1. Prijevozni troškovi na službenom

putovanjuu visini stvarnih izdataka

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

1. Dnevnice u zemlji (do 8 sati se ne isplaćuje, 8–12 sati 1/2 dnevnice, preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km)

170,00 kn dnevno

2. Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora biti udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika)

170,00 kn dnevno

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno

4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno

5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno

6. Dnevnice u inozemstvu do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06; primjena od 18. siječnja 2006.)

7. Dnevni troškovi - per diem do propisanog iznosa (objavljeno u Dodatku uz časopis broj 9/2013.)

III. OTPREMNINE I DAROVI

1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn

2. Otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani otkaz

6.400,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca

3. Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne bolesti

8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca

4. Dar djetetu do 15 godina starosti 600,00 kn godišnje

5. Dar posloprimcu samo u naravi (do 400,00 kn godišnje)

4. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.)

sveukupno 2.500,00 kn godišnje

IV. POTPORE

1. Zbog invalidnosti zaposlenika 2.500,00 kn godišnje

2. U slučaju smrti zaposlenika 7.500,00 kn

3. U slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika

3.000,00 kn

4. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana

2.500,00 kn godišnje

5. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1

3.326,00 kn

6. Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda2

7.. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata3

8. Darovanje za zdravstvene potrebe4

9. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja5

V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA

1. Za navršenih:– 10 godina radnog staža– 15 godina radnog staža– 20 godina radnog staža– 25 godina radnog staža– 30 godina radnog staža– 35 godina radnog staža– 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

VI. STIPENDIJE

1. Stipendije (učenicima srednjih škola i redovnim studentima)

1.600,00 kn mjesečno

2. Stipendija koja se dodjeljuje studentima za izvrsna postignuća


3. Stipendije iz proračuna EU u ukupnom iznosu isplate

4. Stipendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge institucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom stipendiranja

u ukupnom iznosu isplate

1 Sukladno čl. 19. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN, br. 139/12).2 Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamo-stalnog rada (čl. 6., st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).3 Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.4 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima.5 Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neopore-zivo do 500,00 kuna mjesečno.


TIM4PIN INFO

VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA

1. Sportske stipendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje


2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima


3. Nagrade za sportska ostvarenja 20.000,00 kn godišnje

VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA

1.Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika

50.000,00 kn godišnje

2.Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada


Napomene: Ako isplatitelj isplaćuje na ime nakna-da, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, ra-zlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Za-kona o porezu na dohodak).

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osoba-ma, koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stavku 16. Pravilnika o porezu na dohodak.

IZNIMKA SU NEPROFITNE ORGANIZACIJE I PRO-RAČUNSKI KORISNICI koji osobama, koje nisu u radnom odnosu mogu neoporezivo isplaćivati:

• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove ko-rištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe tih organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad (dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 5., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak).

• Troškove noćenja i prijevoza na službenom pu-tovanju osobama, koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz, glase na nepro itnu organizaciju ili proračunskog kori-snika.

2. Naknade korisnika državnog proračuna

2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Temeljem članka 20. Zakona o izvršavanju Držav-nog proračuna RH za 2013. godinu (NN, br. 139/12.) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osno-vica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn.

Prema Dodatku I. Temeljnom kolektivnom ugovo-ru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.) i Dodatku I. Kolektivnom ugovo-ru za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13.) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje nekih materijalnih prava ugovore-nih Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama, odnosno Kolek-tivnim ugovorom za državne službenike i namješte-nike u 2013. godini.

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2013. godini, prema dodacima kolektivnih ugovora

Materijalno pravoDržavni

službenici i namještenici

Službenici i namještenici u

javnim službamaDnevnica za službeni put u zemlji

150,00 kn 150,00 kn

Terenski dodatak 150,00 kn 150,00 knRegres za godišnji odmor

Neće se isplatiti Neće se isplatiti

Božićnica Neće se isplatiti Neće se isplatitiOsnovica za isplatu jubilarne nagrade

500,00 kn* 500,00 kn

* ova osnovica primjenjuje se od 3. kolovoza 2013. godine.

2.2. Jubilarna nagrada

Prema članku 69. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.) o visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada Republike i sindikati javnih službi će pregovarati svake godine, u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s time da, ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kn.

Dodatkom I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.), utvrđena je osnovica za ispla-tu jubilarne nagrade u 2013. godini u iznosu od 500,00 kn.

Kod državnih službenika i namještenika (Dodat-kom I. Kolektivnom ugovoru u čl. 5., NN, br. 89/12., koji je bio na snazi do 31. srpnja 2013.) osim smanje-nja osnovice za isplatu jubilarnih nagrada s 1.800,00 kn na 900,00 kn, de inirano je da se službenicima i namještenicima, koji će u 2013. godini navršiti 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe neće isplatiti jubilarna nagrada.

Novi Kolektivni ugovor za državne službenike i na-mještenike i Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za dr-


TIM4PIN INFO

žavne službenike i namještenike, koji su potpisani 3. kolovoza, a primjenjuju se od 1. kolovoza 2013. godi-ne sadržajno su istovjetni dosadašnjim, izuzev u di-jelu odredbi koje se odnose na naknadu prijevoza i jubilarnu nagradu.

U tom su dijelu prava državnih službenika i namje-štenika izjednačena s pravima službenika i namje-štenika u javnim službama, koja su povoljnije uređe-na Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama.

Zaposlenima u državnim službama do kraja ove godine jubilarna nagrada isplaćivat će se te-meljem osnovice od 500,00 kuna za svakih pet godina staža provedenih u državnoj službi, a ne temeljem osnovice od 900,00 kuna za svakih 10, 20, 30 i 40 godina staža.

Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2013. go -dini prema dodacima kolektivnih ugo vora

Godine neprekidne službe/rada u državnim

tijelima i jedinicama

lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Ugovoreno pravo

Državni službenici i namještenici

Služ-benici i namje-

štenici u javnim

službamado

31. 7. 2013.

od 1. 8.

2013.2013.

osnovica: 900,00

kn

osnovica: 500,00

kn

osnovica: 500,00

kn5 1 osnovica - 500,00 500,00

10 1,25 osnovice

1.125,00 625,00 625,00

15 1,5 osnovice - 750,00 750,0020 1,75

osnovice1.575,00 875,00 875,00

25 2 osnovice - 1.000,00 1.000,0030 2,5 osnovice 2.250,00 1.250,00 1.250,0035 3 osnovice - 1.500,00 1.500,0040 4 osnovice 3.600,00 2.000,00 2.000,0045 5 osnovica 4.500,00 2.500,00 2.500,00

2.3. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosni-ke te ostale zaposlene, koji se inanciraju iz sredsta-va državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračun-skim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se sljedeći iznosi naknada:

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se inanci-raju iz sredstava državnog proračuna

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji

150,00 kn dnevno

Troškovi noćenja prema priloženom računuNaknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

Terenski dodatak (za boravak na terenu duže od 30 dana)

150,00 kn dnevno

Naknada za odvojeni život od obitelji

1.000,00 mjesečno

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u inozemstvo za korisnike, koji se inanci-raju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pra-vilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 79/13), poslodavac može neoporezivo isplatiti dnevnice za službeni put u inozemstvo do propisanih iznosa.

Pregled neoporezivih svota dnevnica za službe-no putovanje u inozemstvo odnosi se na sve prave i izičke osobe, proračunske korisnike i nepro itne organizacije, odnosno sve osobe, koje ostvaruju pra-vo na nadoknadu dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo, a objavljen je u Dodatku uz broj 9/2013.

3. Plaće

3.1. Doprinosi

3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2013. godini

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaće-noj plaći, koja ne može biti manja od minimalne pla-će. Minimalna plaća za razdoblje od 1. 6. 2013. do 31. 12. 2013. godine iznosi 2.984,78 kn.

Najniža mjesečna osnovica

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračunati na iznos najniže mjesečne osnovice koja za 2013. godinu iznosi 2.753,45 kn (prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2013. godinu; NN, br. 132/12.)

Najviša mjesečna osnovica

Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.202,00 kn.

Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunava-nja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate


TIM4PIN INFO

bonusa, naknada, nagrada i otpremnina doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

Najviša godišnja osnovica

Najviša godišnja osnovica iznosi 566.424,00 kune i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osi-guranje za I. stup.

3.1.2. Stope doprinosa iz plaće

Tablica 5. Doprinosi iz plaće

Doprinosi iz plaće• za mirovinsko osiguranje 20%• I. stup 15%• II. stup 5%

3.1.3. Stope doprinosa na plaću

Tablica 6. Doprinosi na plaću

Doprinosi na plaću• za zdravstveno osiguranje 13%• za zaštitu zdravlja na radu 0,5%• za zapošljavanje i doprinos za

poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom

1,7%(ili 1,6 + 0,1%)*

(ili 1,6 + 0,2%)*

* čl. 10 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Poslodavci koji zapošljavaju do 19 radnika, plaćaju doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7%, dok oni koji zapošljavaju 20 i više radnika imaju obvezu plaćanja posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, pa doprinos za zapošljavanje obraču-navaju po stopi 1,6%, a pritom primjenjuju stopu od 0,1% za izračun doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Poslodavac koji podliježe obve-zi zapošljavanja invalida, a nije zaposlio odgovarajući broj osoba s invaliditetom, poseban doprinos za za-pošljavanje invalida plaća po stopi 0,2%.

Poslodavac je obvezan uplatiti povećani doprinos (pored mirovinskog doprinosa 20%) za mirovinsko osiguranje na osnovicu na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem prema sto-pama prikazanim u tablici 7.

Tablica 7. Staž osiguranja s povećanim trajanjem

Za 12 mj. staža

priznaje se

Ukupna stopa

doprinosa

Stope doprinosa za

radnike u I. stupu

Stope doprinosa za radnike u II. stupu

14 mjeseci 4,86% 3,61% 1,25%15 mjeseci 7,84% 5,83% 2,01%16 mjeseci 11,28% 8,39% 2,89%18 mjeseci 17,58% 13,07% 4,51%

3.1.4. Obračun i plaćanje doprinosa za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu nakon ulaska u EU

Ako je radnik upućen (na službeni put, službeni boravak ili izaslan) u državu članicu Europskog gospodarskog prostora i Švicarske od 1. 7. 2013. godine, ne obračunava se posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu (Pravilnik o doprinosima; NN, br. 2/09 – 86/13).

Zdravstvena zaštita za vrijeme boravka u tim ze-mljama će se ostvariti na temelju izdane Europske kartice zdravstvenog osiguranja, koju osiguranik pribavlja prije odlaska u zemlje EU. Europsku kar-ticu zdravstvenog osiguranja izdaje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na zahtjev osiguranika. Kartica se može zatražiti i preuzeti u regionalnom uredu ili u područnim službama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ili internetskom aplikaci-jom, na internetskoj stranici: www.hzzo.hr.

Ako je radnik upućen (na službeni put, službeni boravak ili izaslan) u treće zemlje i dalje treba obračunavati poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, kao i do sada, na sljedeći način:

• Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu u ino-zemstvu plaćaju poslodavci za osobe koje se upućuju na službeni put u treće zemlje. Te-meljem odredbi članka 7., točke 39. Zakona od doprinosima (NN, br. 84/08. – 144/12.) službeni put u inozemstvo jest boravak osiguranika u ino-zemstvu po nalogu poslodavca ili isplatitelja pri-mitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak, ili po potrebi samostalne djelatnosti, u trajanju do 30 dana neprekidno. Sukladno članku 188. Zako-na o doprinosima, ovaj doprinos se obračunava prema stopi od 20% na osnovicu od 2.753,42 kn mjesečno, za put obavljen nakon 1. siječnja 2013. godine. Ako se doprinos plaća za razdoblje kraće od mjesec dana, tada se za svaki dan proveden na službenom putu plaća iznos razmjerno broju dana u mjesecu.

Tablica 8. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu dodatnog doprinosa za zdra-vstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu (treće zemlje)

Broj dana u mjesecu28 30 31

Dnevna osnovica u kn 98,34 91,78 88,82Dnevna obveza u kn 19,67 18,36 17,76


TIM4PIN INFO

Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu se plaća do 15. dana u tekućem mjesec, za obavljena službena putovanja u prethodnom mjesecu, na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske

HR1210010051863000160*

poziv na broj 68 8443 – OIB pravne osobe

Uplaćeni iznos doprinosa za zaposlenike evidentira se na obrascu ID, a za ostale (nezaposlenike, vanjske suradnike) na obrascu IDD.

• Ako radnik boravi službeno u inozemstvu (treće zemlje) dulje od 30 dana neprekidno (radi obra-zovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se pose-ban doprinos za zdravstveno osiguranje plaća po stopi od 10% na ugovorenu plaću u zemlji za jedna-ke ili slične poslove u zemlji, uvećanu za 20%.

3.1.5. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08., 144/12), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su godinu dana pla-ćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona o do-prinosima).

Prema Zakonu o poticanju zapošljavanja (NN, br. 57/12. i 120/12), poslodavci koji zaposle:

a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine evidentiranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu,

b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao ne-zaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se temeljem ugovora o radu, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaštitu na radu, te doprinos za zapošljavanje i do-prinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom).

3.2. Osobni odbici

Tablica 9. Pregled osobnih odbitaka

Osobni odbitakFaktor

osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka

Mjesečno od 1.3.

Osnovni osobni odbitak 1,00 2.200

Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi)

0,50 1.100

Prvo dijete 0,50 1.100

Drugo dijete 0,70 1.540

Treće dijete 1,00 2.200

Četvrto dijete 1,40 3.080

Peto dijete 1,90 4.180

Šesto dijete 2,50 5.500

Sedmo dijete 3,20 7.040

Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd.

Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

0,30 660

Za 100% invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

1,00 2.200

Umirovljenici područja posebne državne skrbi -

Visina mirovine, a najviše 3.400

(najmanja 2.200)

Područje posebne državne skrbi

I. skupina 3.840

II. skupina 3.200

III. skupina 2.400

Brdsko-planinska područja 2.400

Napomene: Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 11.000,00 kn godišnje.

Kod mjesečnog obračuna plaće za osobe s prebiva-lištem na području posebne državne skrbi i brd-sko-planinskom području primjenjuje se osnovni osobni odbitak, a povećani osobni odbici propisa-ni za navedena područja ostvaruju se podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak.

3.3. Stope poreza na dohodak

Tablica 10. Pregled stopa poreza na dohodak

StopaVisina porezne osnovice

Mjesečno Godišnje12% do 2.200 kn do 26.400 kn

25% 6.600 kn (razlika od 2.200 do 8.800)

79.200 kn (razlika od 26.400 do 105.600)

40% Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn

www.tim4pin.hr


TIM4PIN INFO

Tablica 11. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa doprinosa iz i na plaće i nak-nade plaće

R.br.

Vrste dohotka

Porez i

prirez

Dopri-nosi iz

plaće zaDoprinosi na plaću za Uku-

pno dopr.

na plaću

Posebni dopri-nos za

zdr. osig.

Mirovin. osigura-

nje

Osn. zdr. osig.

Zaštitu na

radu

Zapo-šlj.

1 2 3 4 5 6 7 8=5+6+7 9

1.

Plaće za redovni i prekovre-meni rad

da 20% 13% 0,50% 1,70%¹ 15,20% _

2. Plaće HRVI² da 20% 13% O,50% 1,70% 15,20% -

3.Plaća upuće-nih na rad u inozemstvo

da 20% 13% 0,50% 1,70% 15.20% 10%³

4.Plaće – prvo zapošljava-nje⁴

da 20% - - - - -

5.

Plaće u str. međun. org. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta)

da 20% 13% 0,50% 1,70% 15,20% -

6.

Naknada plaće za vri-jeme bolova-nja na teret poslodavca

da 20% 13% 0,50% 1,70% 15,20% -

7.

Naknade plaće za bolovanja na teret HZZO-a

ne - - - - - -

8.

Naknade, nagrade i potpore iznad propi-sanih iznosa radnicima

da 20% 13% 0,50% 1,70% 15,20% -

9. Neplaćeni dopust ne - - - - - -

10.

Naknade, potpore i nagrade do propisanih iznosa (čl. 13., Pravil-nika)

ne - - - - - -

11.

Stručno osposoblja-vanje bez zasnivanje radnog odnosa (bez staža osigu-ranja)

ne 20% na osnovicu⁵ - - - - -

12.

Stručno osposoblja-vanje bez zasnivanja radnog odnosa (s evidentira-nim stažom osiguranja)

ne 20% na osnovicu⁵ 13% 0,5% -

13,50% na

osnovi-cu⁵

-

_________________________________________________

¹Obveza uplate i visina doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.2.

²Obračunati porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene invalidnosti.

³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.3.

⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapo-šljavanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.4.

⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposo-bljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2013. godinu iznosi 2.753,45 kn.

3.4. Preračunavanje neto iznosa plaće u bruto plaću

Preračunavanje neto plaće u bruto iznos može se izvršiti primjenom jedne od formula, koje su prika-zane u nastavku. Pri tome treba voditi računa da se odabere odgovarajuća formula, ovisno o:

• neto iznosu plaće,• iznosu osobnog odbitka (osnovni osobni odbitak

uvećan za uzdržavane članove),• stopi prireza, te• najvišoj osnovici za obračun doprinosa za miro-

vinsko osiguranje.

Formule za preračunavanje

Značenje simbola:

BTO – bruto plaća (neto + mirovinski doprinos + porez na dohodak)

NTO – neto plaća

Dop – stopa doprinosa iz plaće (20% mirovinski I. i II. stup)

Pr – stopa prireza

Oo – iznos osobnog odbitka

1. bez poreza

Kriterij za izbor formule:

NTO=<Oo

Formula:

100 x NTOBT = --------------- 100 - Dop

2. porez 12%


NTO>Oo

NTO =<Oo + 1936 – 2,64 x Pr


TIM4PIN INFO

Formula:

10000 x NTO –Oo x 12 x (100 +Pr)BTO = ------------------------------------------- 7040 – 9,6 x Pr

3. Porez 12% i 25%


NTO>Oo + 1936 -2,64 x Pr

NTO =<Oo + 6886 – 19,14 x Pr

Formula:

2000 x NTO – (100 +Pr) x (5720 + 5 x Oo)BTO = ------------------------------------------------------ 4 x (300 – Pr)

4. porez 12%, 25% i 40%


NTO>Oo +6886 -19,4 x Pr

37761,6 x (6000 – 40 x Pr) + (100 + Pr) x x (160600 + 40 x Oo)NTO < -------------------------------------------------------- 10000Formula:

10000 x NTO – (100 + Pr) x (160600 +40 x Oo)BTO = -------------------------------------------------------- 4800 – 32 x Pr

5. porez 12%, 25% i 40% (ograničenje doprino-sa – najviša mjesečna osnovica 47.202,00 kn)


NTO < Oo + 6886 – 19,14 x Pr 37761,6 x (6000 – 40 x Pr) + (100 + Pr) x x (160600 + 40 x Oo)NTO > -------------------------------------------------------- 10000Formula:

10000 x NTO – (100 + Pr) x x (160600 +40 x Oo)BTO = 9440,4 + ----------------------------------------------- 40 x (150 – Pr)

Napomena: Primjeri izračuna prikazani su u Do-datku uz broj 9/2013.

3.5. Koe icijenti za preračunavanje neto u bruto dohodak od nesamostalnog rada (plaće) bez utjecaja osobnog odbitka

Tablica 12. Pregled koe icijenata za preračunav-anje neto plaće u bruto bez utjecaja osobnog odbitka

Stopa prireza

Doprinos za mirovinsko osiguranje = 20%

Stopa poreza

12 % 25% 40%

0,00 1,420455 1,666667 2,083333

1,00 1,422394 1,672241 2,097315

2,00 1,424339 1,677852 2,111486

3,00 1,426289 1,683502 2,125850

4,00 1,428245 1,689189 2,140411

5,00 1,430206 1,694915 2,155172

6,00 1,432172 1,700680 2,170139

6,25 1,432665 1,702128 2,173913

6,50 1,433158 1,703578 2,177700

7,00 1,434144 1,706485 2,185315

7,50 1,435132 1,709402 2,192982

8,00 1,436121 1,712329 2,200704

9,00 1,438104 1,718213 2,216312

10,00 1,440092 1.724138 2,232143

12,00 1,444085 1,736111 2,264493

13,00 1,446090 1,742160 2,281022

15,00 1,450116 1,754386 2,314815

18,00 1,456198 1,773050 2,367424

3.6. Pregled uplatnih računa za doprinose iz i na plaće, poreza i prireza na dohodak od nesamo-stalnog rada zaposlenika – za pravne osobe (iz Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje dru-gih javnih potreba u 2013. godini; NN, br. 2/2013. i 68/13.).

Od 1. lipnja 2013. obvezno je korištenje IBAN kon-trukcije računa za platne transakcije, pa tako i pri uplati poreza, obveznih doprinosa te ostalih javnih davanja.

Svoje upite šaljite na:

[email protected]


TIM4PIN INFO

Tablica 13. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamostalnog rada za pravne osobe

Naziv doprinosa/poreza

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN

konstrukcija računaPoziv na broj

Doprinos za zdravstveno osiguranja

1001005-1863000160 HR1210010051863000160Državni proračun RH

688400-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora -4 znamenke)

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu

1001005-1863000160 HR1210010051863000160 Državni proračun RH

688559-OIB- oznaka R-Sm (može i ne mora - 4 znamenke)

Doprinos za mirovinsko osiguranje (I. stup)


688109-OIB-oznaka R-Sm (4 znamenke)

Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem



Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje – za osiguranike po osnovi rada, za poslodavca pravnu osobu (II stup)

1001005-1700036001 HR7610010051700036001Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje


Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem kapitalizirane štednje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem



Doprinos za zapošljavanje


688702-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora - 4 znamenke)

Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom


688729-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora - 4 znamenke)

Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

Račun grada/općine prema prebivalištu posloprimca, npr. za Zagreb:1001005-1713312009 HR1110010051713312009

681406-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke)

3.7. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2013. godinu

Tablica 14. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Bruto osnovica Propis

Državni službenici i namještenici

5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09.)

Javne službe 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09.)

Državni dužnosnici

4.491,236 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnosti

4.727,615 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine

3.8. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu, a određena je Zakonom o minimalnoj plaći. Do 31. svibnja 2013. godine mi-nimalna plaća utvrđivala se prema Zakonu o mini-malnoj plaći objavljenom u Narodnim novinama, br. 67/08. Novi Zakon o minimalnoj plaći objavljen je u Narodnim novinama, br. 39/13.

Tablica 15. Iznos minimalne plaće

Bruto iznos za puno radno vrijeme

za razdobljeod 1.6.2011.

do 31.5.2012.od 1.6.2012.

do 31.5.2013.od 1.6.2013.

do31.12.2013.Iznos minimalne plaće

2.814,00 2.814,00 2.984,78

Objavljeno u NN, br. 58/11. 60/12. 51/13.

4. Naknada plaće zbog bolovanjaSukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osi-guranju (NN, br. 80/13.), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08. – ispr., 34/11. I 54/13.) u tablici 16. dajemo pregled


TIM4PIN INFO

osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla-titeljima kada su zadovoljeni uvjeti prethodnog osiguranja.

Tablica 16. Pregled osnovica i naknada po vr-stama bolovanja i isplatiteljima

r.b.

Slučajevi bolovanja

Isplaćuje/na teret

Osnovica za naknaduVisina

naknade kod isplata prema

stupcu 4

Isplaćene barem

dvije ili više plaća

Isplaćena jedna ili niti jedna plaća

1 2 3 4 5 6

1. Privremena nesposobnost za rad zbog bolesti – od 43. dana odnosno od 8. dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

70%/80%¹/od osnovice, ne

više od 4.257,28

2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana




70%/80%/od osnovice, ne

više od 4.257,28

3. Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana




100% od osnovice, ne

više od 4.257,28

4. Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti – od prvog dana




100% od osnovice, bez

ograničenja

5. Kada je radnik određen za pratitelja bolesnika




70% od osnovice, ne

više od 4.257,28

6. Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret




više od 4.257,28

7. Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana





više od 4.257,28

8. Rodiljni dopust, do 6 mjeseci djetetova života² – od prvog dana



-100% od

osnovice, bez ograničenja

9.Roditeljski dopust:od 6 mjeseci do 1 godine Isplaćuje

HZZO na teret proračuna

- -

100% osnovice, ali

ne više od 80% proračunske

osnovice =2.660,80

Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete

50% proračunske

osnovice = 1.663,00

10. Roditeljski dopust:Od 1. godine do iskorištenosti (30 mjeseci)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

Ne više od 50% proračunske

osnovice = 1.663,00

11. Prenatalni pregled(slobodan dan)

Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća 100%

¹Naknada u visini od 80% isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci

²Ako nije ispunjen uvjet staža od najmanje 12 mjeseci nepre-kidno, naknada plaće iznosi 50% proračunske osnovice

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

70% - za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja,

80% - od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci,

50% zadnje isplaćene naknade plaće – nakon iste-ka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine,

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s pre-kidima u posljednje dvije godine

Ako nije ispunjen uvjet: 25% proračunske osnovi-ce (831,50) za cijelo vrijeme trajanja bolovanja.

5. Ovrhe

5.1. Izuzeća od ovrhe prema članu 172. Ovršnog zakona

Članak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12. i 25/13.) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izu-zeta:

• primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, nak-nade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje, zbog smrti dava-telja uzdržavanja;

• primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osigu-ranju;


TIM4PIN INFO

• primanja po osnovi socijalne skrbi;• primanja po osnovi privremene nezaposlenosti;• primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno;• primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima

i studentima;• primanja po osnovi odličja i priznanja;• rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno;• ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim

propisima.

5.2. Novo izuzeće od ovrhe od 1. srpnja 2013. godine na temelju Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (posebni propis)

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13.), kao poseban propis na kojeg upućuje Ovršni zakon u članku 36., de inira sljedeća izuzeća od ovrhe:

• naknada plaće za vrijeme privremene nespo-sobnosti, odnosno spriječenosti za rad, zbog ko-rištenja zdravstvene zaštite;

• novčana naknada zbog nemogućnosti obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi pri-mici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja;

• naknada za troškove prijevoza u vezi s ko-rištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdra-vstvenoga osiguranja;

• naknada za troškove smještaja jednom od rodi-telja ili osobi, koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolničkog liječenja djeteta, u iznosu i pod uvjeti-ma uvrđenim općim aktima Zavoda za zdravstve-no osiguranje;

• novčane naknade na ime povrata troškova za pra-va iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, koje je osigurana osoba ostvarila temeljem rješenja Za-voda za zdravstveno osiguranje.

Primanja i naknade koje su izuzete od ovrhe, su-kladno članku 212., stavku 3. Ovršnog zakona, upla-ćuju se na poseban (zaštićeni) račun radnika. Ako radnik nema otvoren takav račun, onda se uplata obavlja na njegov redovan račun, čime dolazi u opa-snost, da mu sredstva budu ovršena, ako bude u blo-kadi te se preporučuje otvaranje zaštićenog računa.

5.3. Ovrha na plaći i iznos plaće, koji je zaštićen u ovršnom postupku nad plaćom prema članku 173. Ovršnog zakona

Ovršni zakon (NN, br. 112/12. I 25/13.) de inira pro-vođenje ovrhe nad plaćom, kad je riječ o ovrsi nad

plaćom, zbog nepravodobnog plaćanja temeljem dužničko-vjerovničkog odnosa.

Iznos do kojeg poslodavac može ovršiti plaću radnika ovisi o visini neto plaće zaposlenika u odnosu na prosječnu neto plaću u RH, te o pred-metu ovrhe (čl. 173. Ovršnog zakona). U članku 173., stavku 3. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12.) prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj de ini-rana je kao prosječan iznos mjesečne neto pla-će isplaćene po jednom zaposlenom, u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u Narodnim novinama, najkasnije do 31. prosin-ca te godine. Tako se utvrđeni iznos prosječne plaće u RH primjenjuje i u slijedećoj godini. U Narodnim novinama, br. 128/12, taj je podatak objavljen i izno-si 5.464,00 kn, te se primjenjuje u 2013. godini.

• Ograničenja ovrhe, kada je plaća ovršenika je-dnaka ili veća od 5.464,00 kn

U slučaju kada je plaća ili naknada plaće jednaka ili veća od prosječne neto plaće, koja iznosi 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate nekog od nepri-vilegiranih vjerovnika, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 toga iznosa, odnosno 3.642,66 kn.

U slučaju provedbe ovrhe na plaću, koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi na-plate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ neto plaće u RH, od-nosno iznos od 2.732,00 kn. Ako se provodi ovrha na plaću, koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi uzdržavanja djeteta, od ovrhe je izuzet iznos od ¼ prosječne neto plaće, odnosno 1.366,00 kn.

• Ograničenje ovrhe kad je plaća ovršenika manja od 5.464,00 kn

Ako ovršenik prima plaću, koja je manja od 5.464,00 kn, od ovrhe su izuzeti iznosi koji ovise o visini plaće ovršenika. U slučaju kada radnik prima plaću, koja je niža od prosjeka u RH, tada mu se od ovrhe izu-zima iznos u visini 2/3 njegove plaće, ako se ovrha provodi radi naplate nekog od neprivilegiranih vje-rovnika. Npr., neto plaća zaposlenika je 3.000,00 kn. U ovom slučaju iznos od 2.000,00 kn bi bio zaštićen od ovrhe.

U slučaju kada se ovrha provodi radi naplate traž-bine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ plaće zaposlenika, u našem primjeru bi zaposleniku iznos od 1.500,00 kn mogao biti uplaćen na zaštićeni račun. Ako se ovrha provo-di radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdrža-


TIM4PIN INFO

vanje djeteta, od ovrhe je izuzet iznos, koji odgovara ¼ prosječne plaće u RH, tj. 1.366,00 kn.

Za razliku od Ovršnog zakona, Opći porezni zakon koji se primjenjuje u slučaju ovrhe na plaći, kada radnik kao ovršenik nije pravodobno podmirivao svoje dospjele obveze po osnovi javnih davanja, de inira se da u postupku ovrhe ne mogu plijeniti sljedeće ovršenikove tražbine: po osnovi plaće i s plaćom izjednačenih primanja do iznosa minimalne plaće u RH, utvrđene prema propisu o minimalnoj plaći.

Prema tome, ako radnik prima neto plaću, primjerice u svoti od 6.800,00 kn, tada mu se prema Općem poreznom zakonu može plijeniti ukupno 3.815,22 kn (6.800,00 - 2.984,78).

6. Drugi dohodakDruge dohotke možemo podijeliti u nekoliko skupi-na:

1. Primitke na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja.

2. Autorske honorare, uključujući honorare umjet-nika.

3. Primitke sportaša i novinara.4. Ostale primitke na koje se ne plaćaju doprinosi za

obvezna osiguranja.5. Primitke koje ostvaruju učenici i studenti putem

studentskih i učeničkih udruga.

Isplatitelj drugog dohotka sastavlja i predaje Pore-znoj upravi sljedeća izvješća o obračunatom i upla-ćenom porezu na dohodak i prirezu, te o doprinosi-ma za obvezna osiguranja:

• Obrazac IDD mjesečno izvješće do 15. u mjesecu za protekli mjesec

• Obrazac ID-1 do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu

6.1. Koe icijenti za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka

Tablica 17. Pregled koe icijenata za preračuna-vanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Drugi dohodak*Doprinos za MIO-

20%Stopa

poreza 25%

Drugi dohodak za

koji ne postoji obveza

doprinosa**Paušalni izdaci-ne

Doprinos za MIO-ne

Stopa poreza 25%

Autorski honorarPaušalni izdaci -

30%Stopa

poreza - 25%

Umjetnički autorski honorar

uz potvrdu ovlaštene udruge***

Neoporezivi dio - 25%

Paušalni izdaci - 30%

Stopa poreza - 25%

1 2 3 4 50,00 1,666667 1,333333 1,212121 1,1267611,00 1,672241 1,337793 1,214698 1,1281912,00 1,677852 1,342282 1,217285 1,1296243,00 1,683502 1,346801 1,219884 1,1310624,00 1,689189 1,351351 1,222494 1,1325035,00 1,694915 1,355932 1,225115 1,1339486,00 1,700680 1,360544 1,227747 1,1353966,25 1,706485 1,361702 1,228407 1,1357596,50 1,703578 1,362862 1,229067 1,1361227,00 1,706485 1,365188 1,230391 1,1368487,50 1,709422 1,367521 1,231717 1,1375768,00 1,712329 1,369863 1,233046 1,1383049,00 1,718213 1,374570 1,235712 1,139763

10,00 1,724138 1,379310 1,238390 1,14122712,00 1,736111 1,388889 1,243781 1,14416513,00 1,742160 1,393728 1,246494 1,14563915,00 1,754386 1,403509 1,251956 1,14860018,00 1,773050 1,418440 1,260239 1,153070

* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osi-guranja (stupac 2.), isplatitelj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 13%.

** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji za slučaj smr-ti radnika, stipendije iznad neoporezivih iznosa i dr.

*** Ovlaštene strukovne umjetničke udruge i ovlaštene agenci-je (navedene u Dodatku uz broj 9/2013.)

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pratiti na internetskim stranicama:

www.tim4pin.hr


TIM4PIN INFO

6.2. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak

Tablica 18. Pregled uplatnih računa za doprino-se, porez i prirez na drugi dohodak

DoprinosiBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj*

Doprinos za zdravstveno osiguranja


68 8664-OIB -oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke)

Doprinos za mirovinsko osiguranje (I. stup)

1001005-1863000160 HR1210010051863000160 Državni proračun RH

68 8290-OIB -oznaka R-Sm (4 znamenke)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II stup)


68 2194-OIB -oznaka R-Sm (4 znamenke)

Porez i prirezRačun grada/općine prema

prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj**

Članovi skupština, nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih vijeća, povjerenstava i komisija

68 1457 – OIB

Suci porotnici 68 1457 – OIBČlanovi predstavničkih i izvršnih tijela državne i lokalne vlasti koji tu dužnost ne obavljaju profesionalno

68 1813 – OIB

Autorske naknade 68 1465 – OIBUmjetničke autorske naknade 68 1830 – OIBPrimici sportaša koji po toj osnovi nisu osigurani (amateri)

68 1813 – OIB

Primici sportaša koji su osigurani po toj osnovi 68 1848 – OIBNagrade sportskim sucima i delegatima prema posebnim kriterijima

68 1813 – OIB

Primici akvizitera, trgovačkih putnika i agenata 68 1813 – OIBPrimici sudskih vještaka, tumača, prevoditelja (osim za umjetničko djelo), turističkih radnika, konzultanata

68 1813 – OIB

Primici novinara koji nisu osigurani po toj osnovi (osim autorskih naknada)

68 1813 – OIB

Primici novinara koji su osigurani po toj osnovi (osim autoskih naknada)

68 1848 – OIB

Naknade za rad učenika i studenata preko ovlašte-nih posrednika iznad 50.000,00 kuna godišnje

68 1821 – OIB

Naknade za praktični rad studenata i učenika 68 1821 – OIBStipendije iznad 1.600,00 kuna 68 1821 – OIBPrimici u naravi za osobe koje nisu u radnom odnosu 68 1821 – OIB

* upisuje se OIB isplatitelja** upisuje se OIB primatelja

7. Način isplate oporezivih i neoporezivih primitaka izičkim osobama

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 79/13.), koji se pri-mjenjuje od 5. srpnja 2013. Izmijenjene su odredbe članka 90. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 61/12). Navedeni članak de inira koji se pri-mici izičkim osobama:

• obvezno moraju isplatiti na žiro-račun,• mogu isplatiti na tekući ili štedni račun (ali se

ne mogu isplatiti u gotovu novcu), te• koji se primici mogu isplatiti i u gotovu no-

vcu.

Tablica 19. Primici koji se obvezno isplaćuju na žiro-račun

Oporezivi primici Primici koji se ne smatraju dohotkom

1. Primici od samostalne djelatnosti (tj. primici koji se isplaćuju obrtnicima, osobama koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja i poljoprivrenicima, koji su obveznici poreza na dohodak)

Primitak po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe

2. Drugi dohodak (osim iznimaka u tablici br. 20.)

3. Dohodak od imovine i imovinskih prava

Tablica 20. Primici koji se mogu isplatiti na tekući ili štedni račun (ali se ne mogu isplatiti u gotovu novcu)

Oporezivi primici

Primici koji se ne smatraju dohotkom

Neoporezivi primici

1. Primici po osnovi nesamostalnog rada (plaća), osim mirovina koje se mogu isplatiti u gotovu novcu

Primici od otuđenja inancijske imovine,

ako to nije djelatnost izičke osobe

Primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko ovlaštenih posrednika, do 50.000,00 kuna godišnje

2. Primici od kapitala

Naknada za otkup sekundarnih sirovina, koja se smatra osobnom imovinom, a iznad je 1.600,00 kuna mjesečno po pojedinom isplatitelju

Stipendije učenicima i studentima, koje se isplaćuju za vrijeme njihova redovnog školovanja, do 1.600.00 kuna mjesečno

3. Primici od osiguranja

Stipendije do 4.000,00 kuna mjesečno, ako se dodjeljuju studentima izabranim na javnim natječajima za izvrsna postignuća u znanju i ocjenama na sveučilištu


TIM4PIN INFO

4. Stipendije studentima izabranim na javnim natječajima, kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovno školovanje na visokim učilištima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge institucije registrirane u RH za odgojno obrazovne ili znanstveno-istraživačke svrhe, a koje služe za pokriće stvarnih troškova školovanja (prijevoza, smještaja, troškova prehrane, knjiga i ostalog; osim troškova školarine koje se isplaćuju na račun visokog učilišta)

5. Sportske stipendije, do 1.600,00 kuna mjesečno

6. Naknade sportašima amaterima, do 1.600,00 kuna mjesečno

7. Primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, do 12.000,00 kuna godišnje

Primici od nesamostalnog rada (plaća), primici od kapitala i primici od osiguranja od 5. srpnja ove godine, ne mogu se više isplaćivati u goto-vu novcu, već se moraju isplatiti na tekući ili ži-ro-račun izičke osobe.

Neoporezivi iznosi stipendija za redovno školo-vanje i studiranje, neoporezivi iznosi sportskih stipendija i naknada sportašima amaterima te neoporezivi iznosi naknada za rad učenika i studenata, putem ovlaštenih posrednika mogu se od 5. srpnja ove godine isplaćivati na tekući račun. Ovi su se primici do tada obvezno morali isplaćivati na žiro-račun izičkih osoba.

Tablica 21. Primici koji se mogu isplatiti u goto-vu novcu

Oporezivi primiciPrimici koji se ne

smatraju dohotkomNeoporezivi primici

1. Mirovine Primici od kamata na štednju i kamata po vrijednosnim papirima

Naknada razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama RH i naknada plaće pripadnicima civilne zaštite

2. Nagrade koje se isplaćuju nereziden-tima za sudjelovanje na sportskim, umjetničkim i drugim natjecanjima u RH, ako se do završetka natjecanja ne zna koji od natjecatelja ostvaruje pravo na novčanu nagradu (drugi dohodak)

Obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja po posebnim propisima

Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, koja se isplaćuje na teret sredstava obveznih osiguranja (npr, bolovanje na teret HZZO-a i prora-čuna, rodiljne, roditeljske i posvojiteljske naknade)

3. Primici koje ostvaru-ju djeca do navršene punoljetnosti, odno-sno do završetka re-dovnog školovanja, uz uvjet da ovi primici ne prelaze 11.000,00 kuna godišnje kod jednog isplatitelja (drugi dohodak)

Državne nagrade i nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim i paraolimpijskim igrama, odnosno za osvojenu medalju na svjetskim i europskim prvenstvima

Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja do iznosa od 1.600,00 kuna mjesečno

4. Naknade za rad u vezi s izborom na temelju posebnog zakona, do 1.600,00 kuna po održanom izboru (drugi dohodak)

Izravne uplate premija osiguranja za dokup dijela doživotne miro-vine i uplate sredstava u okviru programa mirovinske rente

Nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i na organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima

5. Primici koji se isplaćuju u skladu s posebnim propisima

Naknade štete, zbog posljedica nesreće na radu koja se, uz ispunjavanje propisa-nih uvjeta, isplaćuje neoporezivo

6. Nasljedstva i darovi Naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama

7. Potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja

Primici radnika i osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost po osnovi naknada, nagrada i potpora, a koji se uz ispunja-vanje utvrđenih uvjeta, do propisanih iznosa mogu isplatiti neoporezivo: troškovi službenog putovanja, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, naknada za dolazak na posao i odlazak s posla, otpremnine zbog otkaza ugovora o radu, otpremnine za odlazak u mirovinu, terenski dodatak, pomorski dodatak, naknada za odvojeni život od obitelji, potpore zbog invalidnosti, u slučaju smrti radnika ili člana obitelji radnika, u slučaju bolovanja dužeg od 90 dana, u slučaju rođenja djeteta, jubilarne nagrade, dar djetetu do 15 godina starosti, božićnica, regres za godišnji odmor.

8. Primici od otuđenja osobne imovine (osim naknade za otkup sekundarnih sirovina i otpada iznad 1.600,00 kuna mjesečno po pojedinom isplatitelju – mora se isplatiti na tekući račun)

9. Odštete koje nisu u svezi s gospodarskom djelatnošću

10. Primici ostvareni na nagradnim natječajima i natjecanjima

11. Novčani dodaci uz miro-vinu te potpore djeci u slučaju smrti roditelja, koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave


TIM4PIN INFO

Primici koji se mogu isplatiti u gotovu novcu izič-kim osobama (tablica 20.), ako se isplaćuju iz pro-računa, od 1. siječnja 2015. godine obvezno će se isplaćivati na račun kod banke.

8. Ostale obavijesti

Tablica 22. Prosječne plaće po zaposlenom u prav nim osobama Republike Hrvat-ske

RazdobljeProsječna plaćabruto neto

siječanj – kolovoz 2012. (NN, br. 128/12.)

7.867,00 5.464,00

siječanj – prosinac 2012. (NN, br. 32/13.)

7.875,00 5.478,00

Tablica 23. Pregled sati rada po mjesecima u 2013. godini

siječanj 184 srpanj 184veljača 160 kolovoz 176ožujak 168 rujan 168travanj 176 listopad 184svibanj 184 studeni 168lipanj 160 prosinac 176

Ukupan broj sati rada u 2013. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sati vrijedi za 40 satni radni tjedan, u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

Tablica 24. Blagdani u listopadu i studenome 2013.

Prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i ne-radnim danima u Republici Hrvatskoj (NN, br. 33/96 - 130/11) blagdani u listopadu i studenome ove go-dine su:

8. listopada (utorak) Dan neovisnosti1. studenog (petak) Svi sveti

Tablica 25. Stope zakonskih zateznih kamata od 11. 09. 1996. do 29. 06. 2013.

Razdoblje Subjekti Godišnja stopa Propis

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Svi subjekti

18%

Uredba o visini stope zatezne

kamate (NN, br. 76/96)

1. 7. 2002. – 31. 12. 2007. 15%

Uredba o visini stope zatezne

kamate (NN, br. 72/02 i 153/04)

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

17%¹

Zakon o obveznim odnosima (NN,

br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa

HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09,

82/10 i 1/11)Ostali odnosi 14%

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

15%²

Zakon o obveznim odnosima (NN,

br. 35/05, 41/08 i 125/11) i Eskontna

stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12, 1/13 i

83/13,)Ostali odnosi 12%

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovoriti stopu zatezne kamate, ali najviše do 21% godišnje.

² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovoriti stopu zatezne kamate, ali najviše do 18% godišnje.

Tablica 26. Stope zakonskih zateznih kamata od 30. 06. 2013.

Razdoblje Subjekti Godišnja stopa Propis

od 30.6.2013.

Poslovne transakcije¹ koje su sklopljene nakon 30. 6. 2013. ili poslovne transakcije u kojima isporuka robe i/ili pružanje usluga nastupaju nakon 30. 6. 2013.

12,40%²

Zakon o inancijskom po-slovanju i predstečajnoj nagodbi (NN, br. 108/12., 144/12. i 81/13.) i objava HNB-a o visini prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana ne inancijskim trgovačkim društvima (NN, br. 86/13.)

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osobe javnog prava, koji nisu poslovne transakcije i poslovne transakcije između tih osoba u kojima je isporuka robe ili pružanje usluga nastupilo prije 30.6.2013.

15%Zakon o obveznim odnosima i eskontna stopa HNB-a

Ostali odnosi 12%Zakon o obveznim odnosima i eskontna stopa HNB-a

¹Prema čl. 3., t. 16. Zakona o inancijskom poslovanju i predste-čajnoj nagodbi poslovne transakcije su transakcije između podu-zetnika ili između poduzetnika i osoba javnog prava (u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze), koje rezultiraju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu nadoknadu.

²Za poslovne transakcije između poduzetnika moguće je ugovori-ti drugačiju kamatnu stopu, ali ne veću od stope zakonskih kama-ta, koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora (trenutno 12,40%).

Documents

SPI/LOKALNA RIZNICA · 2015. 5. 9. · propisa na poslovanje. Ova znanja neophodna su za upravljanje, planiranje aktivnosti, praćenju inancij-ske eikasnosti i zakonitosti, razumijevanju