List Srednje

ekonomske škole Joze Martinovića

u MostaruŠkolska 2016./17. godina, br. 11, www.ekonomska-mostar.com

RIZNICA11Natjecanja

Najbolji smo u HNŽ-u iz matematike

i krasnoslovlja!

Projekt:

Modna razglednica Hercegovine

Debatni klubIzvanškolska

učionica

Interaktivne radionice

DANI KRUHAM a n i f e s t a c i j u „Dani kruha i za-hvalnosti za plo-dove zemlje“ 25. listopada 2016. organizirale su srednje škole grada Mostara, a svesrdnu potporu pružili su profesori i učenici Srednje ekonomske škole

Joze Martinovića. Učenici su kru-hom, kolačima i drugim pecivom s poštovanjem plodovima zemlje iskazali znako-vitost kruha u ulozi dara života i pomoći najpo-trebnijima. Gesta koju smo učinili prodajom peciva rječit je čin kojim se može shvatiti poruka kruha,a to je poticanje na ljubav i solidarnost koju smo ovom prigodom iskazali oboljelom dječaku Filipu Vu-jeviću. Učenici su s profesorima željeli poručiti da se sim-bolično bogatstvo sadržano u kru-hu ne ograničava samo na materi-jalnu hranu, već predstavlja sve ono što je nužno i potrebno za svaki-dašnji život. I hranu i ljubav potrebno je podije-liti s drugima kako bismo istinski spoznali radost postojanja!

Prilog pripremile Lea Knežević, Ilirjana Spaći i Karla Arapović

Novinarska sekcija:

Jelena Pehar, III. aIlirjana Spaći, III. aDoris Bošnjak, III. cNikolina Pinjuh, III. cIvan Stojčić, III. cPero Krešo, III. cDraženka Karačić, prof.Zdenka Leženić, prof.

Suradnici:Draženka Penavić, prof.Kornelija Marijanović, prof.Karolina Vrljić, prof.Marela Marić, prof.Ana Šutalo, prof.Zoran Rajič, prof.Goran Prodanović, prof.Maja Ćužić, prof.

Športski novinar:Nikolina Pinjuh, III. c

Fotografija:uredništvo

Ilustracije:Lea Knežević, II. b

Nakladnik: Srednja ekonomska škola Joze Martinovića u MostaruKralja Tomislava 188000 Mostar

RIZNICAŠkolska 2015./16. godina, br. 10, www.ekonomska-mostar.com

11RiznicaList Srednje ekonomske škole Joze Martinovića u Mostaru

Drage čitateljice i čitatelji, dragi učenici i profesori!

Ovogodišnje iščitavanje 11. broja naše Riznice započet ćemo citatom pozna-toga francuskoga književnika i filozofa Alberta Camusa:Ne hodaj ispred mene, možda te ne ću slijediti.Ne hodaj iza mene, možda te ne ću voditi. Hodaj pokraj mene i samo budi moj prijatelj.Vaša ovogodišnja ekipa novinara ama-tera ove je školske 2016./2017.godine „hodala“ s vama i bila vam prijatelj. Bilo nas je posvuda. Zabilježili smo vaše pripreme, aktivnosti, natjecanja, radosti, ljutnje, razočarenja, sreću... i sve sku-pili u ovogodišnjem broju kako bismo vas podsjetili na ono što ste možda već i zaboravili. Sudjelovali smo u mnogim manifesta-cijama, radionicama, debatnim sučelja-vanjima, pripremali doručak za Ivana, posjetili izložbe i jezične institute, bavili se modom (naravno, hercegovačkom!), pokazali da znamo matematiku, bili na sajmu gospodarstva u Mostaru, pripre-mali predstave i koncerte, poklonili se Vukovaru i njegovim žrtvama, istraživali kutke Bosne Srebrene, ... i još mnoooo-go mnogo toga.Nadamo se da ćete u našoj školskoj škrinjici naći barem jednu misao ili foto-grafiju koja će vas podsjetiti na druženja i godinu koja je iza nas. Zahvaljujemo svim našim suradnicima koji su nam svesrdno pomogli da Rizni-cu napunimo raznovrsnim blagom.Do sljedećega broja srdačno vas pozdrav-lja uredništvo Riznice!

Uživajte

Školska

2016./17.2 Riznica 11

U povodu Međunarodnoga dana volontera Vijeće učenika Srednje ekonomske škole Joze Martinovića posjetilo je Pučku kuhinju i Dom za stare i nemoćne

osobe. Volontiranjem u Pučkoj kuhinji još smo jedanput pokazali da je volonti-ranje cool i kako i mi možemo doprinijeti razvoju i poboljšanju društva i sredine u kojoj živimo. Štićenicima Doma za starije i nemoćne osobe poklon smo bili mi. Uz voće i kolačiće, darovali smo im lijepu riječ i pjesmu i na taj način u njihovu svakodnevicu unijeli tračak svjetlosti i radosti.

Vijeće učenika

Međunarodni dan volontera

Vijeće učenika

Vijeće učenika Srednje ekonomske ško-le Joze Martinovića ugostilo je članove Mostarskog teatra mladih i sudjelovalo u interaktivnoj predstavi „Maske“, ra-đenoj na temu nasilja: u obitelji, među vršnjacima, svugdje oko nas… od žrtve do nasilnika. Kako se postaje nasilnik i kako pomoći žrtvi? Što mi kao pojedinci i zajednica možemo naučiti i uraditi kako bismo spriječili nasilan čin i nasilno ponašanje?Dogovorena je i daljnja suradnja, a ovim putem našim prijateljima iz MTM-a još jedanput zahvaljujemo i čestitamo na ostvarenim uspjesima.

Vijeće učenika

Maske

Školska

2016./17. 3Riznica 11

Značaj debate u školama

Ulaganje u razvoj vlastitih sposobnosti i usvajanje vještina najvaž-nija je investicija za intelektualni i moralni razvoj nastavnika i učenika u odgojno-obrazovnom procesu. Pred nastavnika se postavlja mnoš-tvo zadataka i poznavanje vještina koje treba prenijeti na učenike. Debata u školama omogućava učenicima razvoj kritičkoga promišlja-nja i logičnoga rasuđivanja te uvjerljivoga zagovaranja svojih stavova. Debatiranje oslobađa učenika straha od javnoga nastupa te potiče na argumentirani dijalog. Sve te kompetencije vrlo su bitne komponente za postizanje izvrsnosti u odgoju i obrazovanju. Učenici koji iz škola iziđu s navedenim kompetencijama, bit će odgovorni intelektualci i kao takvi spremni u društvu kritički promišljati i odgovarati na pitanja koja nude rješenja za bolju budućnost.

Globalizacija, suvremene tehnologije, postavljanje nejasnih grani-ca među državama, putokazi koji nemaju jasan smjer kretanja, rupe u Zemljinu omotaču, ali i u znanju i u mnogim sferama društveno-ga života, postavlja pred mladog čovjeka nove izazove koji zahtijevaju brzu misao, dobru argumentaciju, znanje i odgovornosti. Od mladih se očekuje spremnost da što prije počnu sudjelovati u kreiranju svoje budućnosti.

Drage kolege, najdraži učenici, iskoristite suvremenu tehnologiju za ekonomski i globalni napredak. Znanjem i iskustvom utječite da novi putokazi budu jasnom usmjereni prema napretku. Živite svoje snove, promatrajte otvorenih očiju, kritički prosuđujte i vjerujmo za-jedno u bolje sutra.

Draženka Penavić, prof.

R e g i o n a l n o debatno na-tjecanje pod nazivom „U susret danu ljudskih prava“ održano je u Sarajevu 4. pro-sinca 2016. u or-ganizaciji Centra za kulturu dijalo-ga BiH. Domaćin ovoga susreta bio je Katolički škol-ski centar. Na na-tjecanju je sudje-lovalo 36 škola iz BiH. Našu školu predstavljale su učenice Elena

Perić, Nikolina Tomić i Karla Arapović. Teza prve naše debate bila je Komentari na druš-

tvenim mrežama su podjednako opasni za održavanje mira u BiH kao i govor mržnje u političkom i medijskom dijalogu (KPF), u kojoj je afirmacijski tim Sred-nje građevinske škola Jurja Dalmatinca odnio pobjedu. U drugom debatnom ciklusu pobijedili smo Srednju strojarsku školu Fausta Vrančića braneći tezu da Mladi ne trebaju emigrirati iz BiH (KPPF). Debata je odlično iskustvo u kojem istražujete, obogaćujete znanje, usavršavate govorničke vještine i, što je najbolje od svega, družite se s vršnjacima.

Nikolina Tomić, IV. e

Regionalno debatno natjecanje

Školska

2016./17.4 Riznica 11

Debatni susret u našoj školi održan je 22. ožujka 2017. između učenika Srednje građevinske škole Jurja Dalmatinca i naše škole. Teza debate bila je Trebaju li se srednjoškolci testirati na droge? Kao pravi domaćini dopustili smo opo-netima da biraju pozicije. Našu školu predstavljale su: Elena Pe-rić (N1), Marijana Bevanda (N2) i Karla Arapović (N3).

Obje ekipe pokazale su vješine debatiranja: snagom argumenata i kulturom dija-loga raspravljali su o sveprisutnoj drogi i ovisnosti u srednjim školama. Publika je nakon debate interaktivno raspravljala o aktualnoj temi.Susretu su nazočili učenici naše škole, Srednje strojarske škole Fausta Vrančića, predstavnica Zavoda za škol-stvo Lidija Jerković. prof., kolege iz aktiva hrvatkoga i stranih jezika, pedagoginja škole te predstavnici medija.

Mjesto na kojem je ispričana lijepa priča zajedništva i novih prijateljstava dogodila se u siječnju ove godine od 10. do 14. na Jahorini. Razdragani pogledi učenika iz 18 srednjih škola iz BiH bili su vidljivi od prvoga dana. Cjelod-nevni program odvijao se u hotelu Bistrica čije ćemo hodnike prepune smijeha mladih ljudi zasigurno dugo pamtiti.Druženje i upoznavanje učenika bilo je osmišljeno radom u skupinama, u kojima se glumi-lo, pjevalo, plesalo, webiniralo i debatiralo. Imali smo različite radionice o tome kako krei-rati argumente i argumentacijske linije, kako pripremiti javni nastup i koristiti govorničke sposobnosti, kako pripremiti svoj nastup te koji je značaj debate za budući život. Središnji događaj za učenike naše škole bio je zadatak pripremiti debatu i govore u kratkom vremenu. Vrijedno i s nestrpljenjem spremali smo javni istup t i j e -kom dana kako bi- s m o

g a pre-

zentirali u večernjim satima. Moram priznati da blaga trema nije izostala, a čini mi se da čak bila i poticajna. Za nas početnike u deba-tiranju bio je to pravi izazov! S radošću izdvajam da je naša profesorica Draženka Penavić osvojila prvo mjesto među trenerima početnicima, na što smo posebno ponosne. Zimski debatni kamp obilježili su druženje, rad, smijeh, prijateljstva, potvrde i nagrade za sudjelovanje koje će ostati uspomena i našim životopisima značiti mnogo više od komadića papira. Peti dan napustili smo olimpijsku Jahorinu ovijenu snježnim pokri-vačem i temperaturama koje su se spustile i do -15. Još jednom hvala ravnateljici naše škole Ljiljani Šain, organizatorima Centru za kul-turu dijaloga i direktorici Sanji Vlaisavljević, našoj profesorici, a kojom smo se tako

sr- dačno družili, te svim sudionicima s kojima smo izmjenjivali svoja iskustva.

Karla Arapović i Elena Perić, IV. b

Debatno druženje triju škola

Trebaju li se srednjoškolci testirati na droge?

Zimski debatni kamp

Debatni klub

Školska

2016./17. 5Riznica 11

U o r -g a -

nizaci j i S a j m a srednjih š k o l a „Mostovi pri jatel j -stva“ od 14. do 16. studenoga 2016. odr-žan je Eu-ropski par- lament mladih. Svečano otvaranje održano je u prostorijama Koledža ujedinjenog svijeta − Mostar, a sudjelovalo je 40 mostarskih srednjoškolaca. Našu školu predstavljale su Marijana Bevanda, III. a, i Anđela Sudar, III. d.. Komunikacijske vještine deba-tiranja i pregovaranja pripremali su s prof. Draženkom Penavić, vodi-

teljicom Debatnog kluba. Prvi dan foruma napisane su četiri rezo-lucije u odbo-rima. Teme su bile aktualne i zanimljive: 1. Odbor za Vanj-sku politiku (AFET), 2. Od-bor za ljudska prava (LIBE) 3. Odbor za okoliš (ENVI) 4. Odbor za organizirani

kriminal i korupcijske radnje (CRIM). Naše su učenice sudjelovale u ENVI odboru te CRIM odboru. Druga faza je simulacija na kojoj su učenici kao zastupnici branili rezoluciju. Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru bio je domaćin parlamentarcima. Nazočne je pozdravila dekanica fakulteta Vesna Kazazić, potom svi članovi odbora koji su sudjelovali u ovome projektu. Usvojene su tri rezolucije. Kao najbolji odbor Regionalnog foruma 2016. proglašen je Odbor za okoliš. Naše su učenice bile dio toga tima. Ponosni smo na njihov angažman jer su donijeli doprinos lokalnoj zajednici i odgovorno odradile posao parlamentaraca.

Debatni klub

10 bonnes raisons d’apprendre le français10 dobrih razloga zašto učiti francuski jezikUčenici I. d i II. c razreda naše škole, koji su u sklopu obilježavanja mjeseca Fran-

kofonije 12. travnja 2017. posjetili Francuski kulturni centar u Mostaru, mogli su čuti ne jedan, nego čak 10 dobrih razloga za učenje francuskoga jezika. Želite li i Vi čuti nešto o tome? Francuski jezik je:1. jedini jezik koji se uz engleski govori na pet kontinenata 2. drugi strani jezik po broju učenika u svijetu, odmah iza engleskoga3. četvrti jezik najčešće korišten na internetu 4. peti jezik po zastupljenosti u svijetu s 275 milijuna govornika 5. jezik međunarodnih odnosa i diplomacije6. drugi jezik po zastupljenosti u institucijama Europske unije7. treći jezik u uporabi u poslovnome svijetu8. jezik preko kojeg možemo upoznati ne samo Francusku, nego i ostale frankofo-

ne zemlje u svijetu, njihovu kulturu i raznolikost kao i studirati u nekoj od tih zemalja

9. jezik s kojim ste konkurentniji na tržištu rada10. jezik koji nam olakšava učenje drugih stranih jezika latinskoga korijena kao što

su španjolski, talijanski il ipak portugalski...Također, svi naši učenici mogli su čuti kako se može postati članom francuske knjiž-nice i kulturoteke, posuđivati e-knjige, e-časopise, slušati suvremenu glazbu, ali i onu malo starijega datuma, te tako produbiti ne samo znanje francuskoga jezika, nego i otići korak dalje u upoznavanju bogate i raznolike francuske kulture.

Maja Čužić, prof.

Debatni klub

Školska

2016./17.6 Riznica 11

U pratnji profesora matematike Ane Šutalo i Zorana Rajiča te

n j e m a č k o g a jezika Ljerke Vrdoljak i Karoline Alvir početkom ožujka posjetili smo interaktivnu izložbu Goethe-Instituta Mathe-matik zum Anfassen (Matema-tika na dohvat ruke) u galeriji Hrvatskoga doma hercega Stjepa-na Kosače.

Na izložbi su učenici imali pri-liku osjetiti koliko zapravo mate-matika može biti zabavna. Aktivno su rješavali postavljene zadatke, sklapali nemoguće slagalice, gradili mostove koji sami sebe podupiru, uz pomoć matematike i njemačko-ga jezika komponirali glazbu, bili su zaokupljeni i promatranjem „Utrke loptica“, pravljenjem i puštanjem balona od sapunice. Jednostavno rečeno, doživjeli su matematiku „sr-cem, glavom i rukom“.

Izložbu je poduprla i financirala njemačka vlada, a njezin je cilj prije svega, kako su istaknuli predstavni-ci Goethe-Instituta, poticati učenje stranih jezika, kao i učenicima na-darenima za strane jezike približiti prirodne znanosti, napose matema-tiku od koje svi tako neopravdano zaziremo.

Deutsch Klub i matematičko-informatička sekcija

Njemački i matematika na dohvat ruke

interaktiVne raDionice

Školska

2016./17. 7Riznica 11

Pretučen mladić, divljanje na stadionu, tuča učenika, okradena starica... Često na no-vinskim naslovnicama i na portalima čitamo ovakve naslove. Nasilno je ponašanje svugdje oko nas: na ulicama, u školama među mladima, u športu, u obitelji, preko interneta... Nemamo odgovora zašto je tomu tako... Tko je kriv da se mladi ljudi ponašaju tako? Roditelji? Društvo? Škola? Također, česta su i prebacivanja odgovornosti: jedni okrivljuju druge. A čini nam se da su krivi svi pomalo, a ne treba zaboraviti ni obitelji. Mnogo se toga ponese od kuće. Kako pomoći i roditeljima i nama mladima? Gdje sve treba tražiti pomoć? Kako pre-venirati nasilje bila je tema o kojoj smo 30. siječnja 2017. razgovarali s djelatnicima MUP-a HNŽ-a. Ovom predavanju odazvao se velik broj učenika koji su pratili predava-nje te odgovarali na postavljena pitanja. Nadam se da su ovakva predavanja korisna i da se većina mladih ipak uspijeva odupri-jeti neprimjerenim oblicima ponašanja. Nikolina Pinjuh, III. c

Quijotanje

Pred nasiljem ne smijemo zatvarati oči!

Nasilje nije igra, ono ostavlja trajne posljedice.

Prevencija nasilja kod mladih

Dan ružičastih majica, poznatiji kao Pink Shrit Day, inicijativom Vijeća učenika Sred-nje ekonomske škole Joze Martinovića i Osnovne škole Ilije Jakovljevića Mostar, obi-lježen je 22. veljače 2017. na Maloj sceni Hrvatskoga narodnoga kazališta predstavom o prevenciji nasilja.Učenici su izveli prigodan program nakon kojeg je prikazana predstava Quijotanje koja upravo progovara o problematici vršnjačkoga nasilja. Htjeli mi to priznati ili ne, vršnjačko je nasilje jedan od najvećih problema s kojima se suočavamo danas. Istraživanja su pokazala da 25 % učenika naših škola svakodnevno trpi jedan od oblika nasilja i zlostavljanja. Škola kao odgojno-obrazovna institucija koja svakodnevno radi s djecom, mora ohrabriti učenike da progovore o onome što im se događa, a ujedno pomoći i nasilnoj djeci svladati teškoće i razviti empatičan stav. I žrtve i nasilnici preslika su okruženja u kojem živimo te je pomoć prijeko potrebna i jednima i drugima.

Cilja ovoga programa je senzibiliziranje svijesti učenika o posljedicama koje nasilje ostavlja te uključivanje, ohrabrivanje i poticanje djece na aktivnu društvenu djelatnost i preuzimanje obveze i odgovorno-sti prevencije vršnjačkoga nasilja. Potpisivanjem peticije, učenici kao vrijedni partneri u misiji mira, po-zvani su na zajedničku borbu protiv svih neprimjerenih oblika ponaša-nja.

Doris Bošnjak i Nikolina Pinjuh, III. c

Školska

2016./17.8 Riznica 11

Predavanje o raku dojkeIako mislimo da su teške bolesti određene za nekoga drugoga i da se nama mladima ne može ništa dogoditi, danas smo saznali da to i nije uvijek tako. Rak dojke više ne bira dob. Među oboljelima ima i posve mladih žena, pa i djevojaka. O toj su nam zloćudnoj bolesti 14. listopada 2016. govorile Tanja Goluža i Maja Memić, članice udruge „Novi pogled“. Ta udruga okuplja žene oboljele od raka dojke, ali i ostalih malignih bolesti. Udružene zajedno žene lakše podnose bolest koja ih je snašla.Rak dojke najčešći je oblik raka u žena, međutim u zadnje vrijeme sve se više javlja i kod muškaraca. Samopregled dojki jednostavna je i učinkovita metoda za pravodobno otkrivanje raka dojke. Tehnika samopregleda nauči se vrlo brzo, a sam pregled traje vrlo kratko.Što treba uraditi tražiti prilikom samopregleda? Trebamo promatrati promjene u veličini ili obliku dojke, natekuća ispod pazuha ili oko ključne kost, postoji li crvenilo ili osip na koži, postoji li izbočina ili zadebljanja koje se na dodir čini drukčije, postoji li iscjedak iz jedne ili obiju bradavica, postoje li promjene u teksturi kože poput naborane ili uvučene kože, ima li promjena u obliku bradavice, boli li nas u predjelu dojki ili pazuha.Od ovih smo hrabrih žena naučili da je vrlo bitno paziti na svoje zdravlje i da redovitim pregledima možemo učiniti puno toga za same sebe.

Martina Barić, IV.e

U sklopu projekta Understanding Europe 28. studenoga 2016. realizirana je interaktivna radionicu s učenicima naše škole. Cilj projekta je predočiti učenicima informacije o funkcijama, akterima i povijesti Europske unije. Kroz četverosatni tečaj, na kojem je sudjelovalo 23 učenika naše škole, vodila nas je koordinatorica projekta Sanja Pandža. U otvorenoj diskusiji razgovaralo se o aktualnim europskim pitanjima i zajedno s predavačima odgo-varalo na pitanja kako mladi mogu sudjelovati u kreiranju europske politike. O kvaliteti projekta potvr-đuje i činjenica da ga je kao pokro-vitelj i partner prepoznao i Konrad Adenauer Stiftung u BiH.

Pero Krešo, III. c

Understanding Europe

interaktiVne raDionice

Nakon održanog školskog natjecanja između 3. i 4. razreda na temu „Obrazovanje bez diskriminacije“ pobjednici Stanko Planinić, Matea

Ravlić i Pero Krešo sudjelovali su na županijskom natjecanju koje je odr-žano 17. studenoga 2016. Za ovo natjecanje učenike je pripremala Tatjana Raspudić, profesorica pravne skupine predmeta. Domaćim ovoga natjecanja bila je Gimnazija Mostar. U zajedničkom timu sa Srednjom ekonomskom školom Mostar osvojili smo 8. mjesto.

Pero Krešo, III. c

Kviz − Obrazovanje bez diskriminacije

Školska

2016./17. 9Riznica 11

Modna razglednicaHercegovine

Modna razglednica Hercegovine

Coach teacher – Train students naziv je projekta koji u BiH implementira austrijski Rotary club Kitzbuhel. Zajedno s 14 drugih škola iz Bosne i Her-

cegovine uključila se i naša. Projekt je službeno počeo u studenome 2015. godine i prva aktivnost toga projekta bila je Međunarodni sajam poduzeća za vježbu.

Cilj projekta je jačanje već postojećih suradnji srednjih strukovnih škola i gospodarstvenika te uspostavljanje novih i jačih partnerstava.

U sklopu druge aktivnosti projekta profesorice Kornelija Marijanović i Ines Bašić osmislile su i napisale projekt pod nazivom „Modna razglednica Herce-govine“. Projekt je ušao među sedam školskih projekata koje je Rotary club odlučio financirati u iznosu od 3.000,00 KM i tako nam osigurao sredstva kojima možemo nabaviti računala, uredsku opreme i materijal za školu te izlet i fotografiranje za učenike IV. a, IV. b i IV. c.

Izlet je osmišljen kao oblik terenske nastave. Učenici su posjetili vodopad Kravice i Franjevački samostan sv. Ante Padovan-skoga na Humcu.

Voda rijeke Trebižat veličanstveno se razlijeva i pada s visine od 30 metara tvoreći prekrasan

vodopad Kravice koji se nalazi 40-ak km od Mostara. To je bila savršena po-zadina za fotografije na kojima su učenici pozirali noseći kreacije novog i izrazito perspektivnog branda Lola tees.

Duh povijesti unesen je posjetom najstarijem muzeju u BiH smještenom u sklopu Franjevačkoga samostana sv. Ante Padovanskoga na Humcu. Tu se, između ostaloga, mogao vidjeti najstariji spomenik pisan na hrvatskom jezi-ku - Humačka ploča iz XII. st, koja je uvelike doprinijela gradnji hrvatskoga identiteta na ovim prostorima.

U završnom dijelu projekta upriličena je prezentacija svih sedam proje-kata na kojoj su sudjelovale profesorice Kornelija Marijanović i Ines Bašić te učenici Elena Perić i Josip Perić iz IV. b odjela. To je bila savršena prilika za sklapanje novih prijateljstava, upoznavanje načina rada u drugim školama u BiH te stjecanje novih znanja. Prezentacija projekata trajala je dva dana i održala se u Sarajevu. Prvo mjesto osvojila je Ekonomska škola Banja Luka.

Elena Perić, IV. b

Školska

2016./17.10 Riznica 11

Sajam poduzeća za vježbu - ČitlukU sklopu projekta Poduzetništvo na djelu, koji je sufinanciralo Federalno ministarstvo obrazo-

vanja i znanosti, 24. veljače 2017. organiziran je Sajam poduzeća za vježbu (PZV). Sajam je rezultat četveromjesečne suradnje Zavoda za školstvo Mostar i Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i športa ŽZH. Zadaća je ovoga projekta stvaranje poduzetničkoga ozračja unutar strukovnoga obrazovanja, što je temelj razvoja gospodarstva i povećanje njegove konkurentnosti. Riječ je o simuli-ranju rada učeničkih poduzeća za vježbu jer se kroz takav vid nastave stječu temeljna znanja o tome kako raditi u nekom poduzeću. Domaćin ovoga prvog sajma bila je Srednja škola dr. fra Slavka Barbarića Čitluk. Nakon otvara-nja sajma posjetiteljima je svoje proizvode i usluge predstavilo 21 poduzeće za vježbu.

Na sajmu su sudjelovala i naša dva poduzeća: PZV Dolcela, poduzeće koje predstavljaju učenici IV. b s profesoricom Kornelijom Marijanović, te PZV Flora, poduzeće koje su kreirali učenici III. b s profesoricom Nikolinom Margetom. Povjerenstvo je ocjenjivalo oblikovanje izložbenog prostora, logo, poslovnost osoblja, informativne materijale, prodajni razgovor i opći dojam svih poduzeća. Najviše ocijene dobio je PZV Hand made gifts iz Srednje strukovne škole Posušje.

Elena Perić, IV. b

Sajam gospodarstva - Mostar 2017.Jubilarni 20. Međunarodni sajam gospodarstva – Mostar 2017. otvorio je svoja vrata 4. travnja za više od

800 izlagača iz 30 zemalja. Zemlja partner ove je godine bila Republika Hrvatska, čiji je premijer Andrej Plenković svečano otvorio sajam. Na svečanosti otvorenja sajma nazočili su brojni visoki dužnosnici zemalja iz regije i svijeta.Već tradicionalno naša škola sudjeluje na Sajmu gospodarstva, a ove godine predstavili smo se s trima poduze-ćima za vježbu: PZV Dolcela, PZV Herzvina i PZV Economic International Company. Djelatnici PZV-a, tj. učenici IV. a, IV. b i IV. c odjela u pet dana trajanja sajma mogli su se upoznati sa stvarnim svijetom poslovanja i barem na jedan trenutak biti dio europskoga i svjetskoga tržišta. Naš izložbeni prostor posjetili su učenici i nastavnici Srednje ekonomske škole iz Livna, Srednje škole iz Metkovića, Srednje škole iz Čapljine te učenici i nastavnici naše škole.Sajam je zatvorio svoja vrata u subotu 8. travnja uz iznimno zadovoljstvo organizatora i pozivom za sudjelovanje na 21. međunarodnom sajmu gospodarstva – Mostar 2018. Karla Arapović, IV. b

interaktiVne raDionice

Sajam srednjih škola MostarU kongresnoj dvorani zgrade Vlade FBiH u Mostaru 17. studenoga 2016. održan je šesti Sajam

srednjih škola Mostar na kojem su predstavnici dvadeset dviju srednjih škola iz Mostara izlo-žili i predstavili zanimanja za koja se školuju te projekte i izvannastavne aktivnosti svojih škola. Organizatori sajma su Grad Mostar, Ministarstvo prosvjete, kulture znanosti i športa Hercegovačko-neretvanske županije.

Sajam, koji se tradicionalno organizira, ove je godine ponudio i kviz za učenike o temi Obrazo-vanje bez diskriminacije, a na Pravnom fakultetu održao se Europski parlament mladih.

Našu su školu u najboljem svjetlu predstavili učenici završnih razreda: Karla Arapović, Filip Vistorop, Matea Prskalo, Anđela Bencun, Nikolina Vučić, Anđela Marić, Marija Soldo, Ivona Petrić, Elena Perić i Josip Perić na čelu s profesoricom Ivanom Rosić. Na kvizu su našu školu predstavljali Pero Krešo i Stanko Planinić, učenici 3. c razreda pod mentorstvom profesorice Tatjane Raspudić, a u debati su sudjelovale Marijana Bevanda ,učenica 3.a razreda, i Anđela Sudar, učenica 3. d razreda.

Na sajmu je sudjelovalo oko 1.600 učenika od čega više od 1.100 učenika završnih razreda osnovnih škola, njihovih roditelja i nastavnika te oko 500 učeni-ka, profesora, ravnatelja srednjih škola, studenata pravnih fakulteta, predstavnika Vijeća mladih Grada Mostara i Vijeća učenika srednjih škola i Omladinskoga kulturnoga centra Abrašević.

Jelena Pehar, III. a

Školska

2016./17. 11Riznica 11

Ekol

ozi u

akc

ijiPored već ustaljenih aktivnosti, kao što su predavanja, pre-

zentacije i rasprave o važnim ekološkim i društvenim te-mama, jedna od novih aktivnosti ekološke sekcije je suradnja sekcije naše škole i ekološke sekcije Elektrotehničke škole Ruđer Bošković. Rezultat suradnje je uspostavljanje pravila ekoponašanja, odnosno ekokodeksa dviju škola. U mjesecu ožujku ekološke sekcije obiju škola i vijeća učenika s voditelji-ma organizirali su akciju uređenja školskoga dvorišta. Akcija se

odvijala pod nazivom „Posadi jedan cvijet za bolji svijet“. Darivanjem sadnica cvijeća učenici su postali „glavni krivci“ za biljkama bogatiji i ljepši izgled dvorišta.

Stablo generacije - lagestremija

I ove školske godine naši su maturanti nastavili s tradicijom sadnje stabla generacije. Stabla magnolija i lagestremije, koja krase škol-sko dvorište, podsjetnik su na naše bivše učenike. Njima se pridružila još jedna lagestremija koju nam ostavlja generacija maturanata 2016./17. na njihov ponos i ponos učenika koji ostaju. Nadamo se da će i generacije koje dolaze pokazati ekološku i društvenu osvije-štenost kao što to čine sadašnji učenici. Čistoća škole i okoliša slika je nas samih!

ekoloŠka Sekcija

Školska

2016./17.12 Riznica 11

Jedna kap može promijeniti sveUčenici i djelatnici Srednje ekonomske

škole Joze Martinovića i ove su se godine odazvali humanoj akciji darivanja krvi, na koju nas redovito poziva Odjel za transfuzi-ologiju SKB Mostar.

„Jedna kap krvi zaista može nekomu promijeniti život. Nakon liječničkoga pre-gleda veći je broj nazočnih zadovoljio tra-žene zdravstvene uvjete i mogli su dati krv. Također smo dodatno

educirali mlade ljude što znači dati krv, što znači nekomu spasiti život. Sve je prošle bez problema. Zahvaljujemo na susretljivosti djelatnika i učenika škole, koji su pridoni-jeli da se uspješno obavi ova časna misija. Odlazimo sretni s prikupljenim dozama krvi koje će se upotrijebiti za liječenje pacijenata u SKB Mostar“, kazala je dr. Dina Nenadić

nakon završetka akcije.

HumanoSt na Djelu

Maškare

Humanitarna akcija Doručak za Ivana

Ovogodišnji pokladni utorak nije bio samo dan maškaranja i ludovanja, nego smo odredili da to bude i dan dobrote. Naime, pod nazivom Doručak za Ivana krije se akcija u kojoj smo prodajom krafni i davanjem dobrovoljnoga priloga željeli pomoći našemu sugrađaninu Ivanu Vrepcu. Toga smo dana ugostili i učenike Osnovne

škole za djecu s posebnim potrebama s kojima već duže vrijeme njegujemo prijateljske susrete i druženja kad je god to moguće. Ivan Stojčić, III. c

Školska

2016./17. 13Riznica 11

Božić je vrijeme radosti, mira i spokojnog iščekivanja rođenja Djeteta koje donosi spas. Upravo su to poruke koje su nam prenijele božićne pjesme i stihovi u

kojima smo uživali 22. prosinca 2016., kada je u našoj športskoj dvorani priređen godišnji božićni koncert. Naš se školski zbor pod ravnanjem knjižničarke Mariete Leutar i vodstvom prof. Zorice Miloš pobrinuo da nam uz najljepše božićne pjesme blagdanski ugođaj bude potpun.

Toga smo se dana družili i s učenicima Osnovne škole za djecu s posebnim po-trebama, koji su nam uvijek dragi gosti. Uz prigodne poklone gostima, profesorima i najmlađima, ugođaj su upotpunili i naša tri kralja i sv. Nikola.

Pero Krešo, III. c

Božićni koncert

Školska

2016./17.14 Riznica 11

Promišljanja

Na raskrižju smoČesto ljudi misle da je razdoblje adolescencije etapa svojstvena svakoj

osobi kada se donose odluke presudne za daljnji tijek njihova života.

Tvrdi se da je to vrijeme kada odlučujemo biti ili ne biti, poduzeti ili

odustati. Pa ipak, nije sve tako jednostavno.

Mislim da je svaki dan u našem životu trenutak u kojem odabiremo

svoj put. To je staza puna stranputica, puna zavodnika i prijevara, zastra-

šujuća i nemilosrdna. Osim toga, svaki je život poseban i nijedan takav

put nije isti. Naravno, naši bližnji ili naši uzori neosporivo nam mogu po-

moći izabrati pravi slijed staza, ali je na kraju sva odgovornost na nama

i, na žalost, smo na tom raskrižju sami. Često ne znamo krećemo li se

unaprijed ili unazad u toj zagonetki tajni, gdje vukovi vrebaju i crne i

bijele ovce, neovisno. S time smo suočeni od prvoga puta kada ugledamo

vanjski svijet. Svaki naš pokret, naš uzdah, želja i tlapnja, patnja i bol,

upisuju se u knjigu našega života u kojoj, na žalost, nema brisanja. Ma

koliko se nevažnima i bezazlenima činili naši koraci, i sjene koje ih pra-

te, jednoga ćemo ih dana osjetiti na svojim leđima. Sve one tajne, mrčavi

gradovi, skrovita mjesta, kuštrave kose naših simpatija, svaki stisak ruke

naših poznanika i poznanica, svaki osmijeh i grimasa, prešućena misao,

bolan, težak i dug pogled, sve i sve, sve je to svojevrsna prekretnica u

našem životu. To, međutim, nikako ne znači, iako nema brisanja, da se

u svakom trenutku ne može dogoditi nova prekretnica kojom možemo

zakoračiti u rosne poljane pune mladog, nebeskim zrakama obasjanog i

snenog cvijeća, isto onako kao što su nas pojedine odluke odvele u smrd-

ljive sobe siromašnoga kućanstva koje posjećuju jedino crne vrane kao

podsjetnici da su svi oni unutra zapravo već mrtvi, i da njihove utvare

tumaraju ovim svijetom nestabilne i labilne kao list na vjetru.

Stoga mislim da ovo raskrižje na kojem se nalazimo u biti nije ništa

strašnije od onog pred kojim smo se našli kada smo se dvoumili hoćemo

li, pred samim sobom, prokrijumčariti taj četvrti i suvišni, egocentrični i

narcistički, pogled u zrcalo, ma koliko se to činilo trivijalno. Svaki se dan

možemo okrenuti i poći novim putem, pa čak i ako se doima da smo

otišli predaleko. To jasno možemo vidjeti u osobama koje ne možemo

prepoznati i u njihovim osobnostima koje su za nas jedan neotkriven

svijet. Zato hrabro i smireno, jer što god odaberemo, uvijek se možemo

vratiti i početi ispočetka.

Danijel Šain, IV. b

u blagDanSkom ozračju

Školska

2016./17. 15Riznica 11

IV. a, ekonomisti razrednica Vanja Ćorić

Maturanti generacije 2016./17.

IV. c, ekonomisti razrednica Julija Beljo

IV. d, komercijalisti

razrednica Karolina Vrljić

Školska

2016./17.16 Riznica 11

IV. b, ekonomisti razrednica Ivana Rosić

IV. e, administrativni

tajnici razrednik Viktor

Blagojević

Školska

2016./17. 17Riznica 11

Maturalna zabava generacije 2013. – 2017.

Čarobna večer za pamćenje

Priredila: Vlatka Ćorić, IV. d

Školska

2016./17.18 Riznica 11

Konačno, nakon četiri godine učenja i truda (netko više netko manje) i lijepa druženja došao je taj, za nas poseban dan, dan naše maturalne za-

bave. U svečanim odjelima i haljinama, pomno odabranima za ovu prigodu, u pratnji roditelja i prijatelja okupili smo se 27. travnja 2017. pred svečanom dvoranom Ljetnikovac Radobolja. U zraku kao da se jednostavno osjećala neka čarolija. Maturanti su sjajili mladošću, ljepotom i radošću, a roditelji i razrednici ponosom. Nakon mnogo fotografiranja uz svoju pratnju sveča-no smo ušli u dvoranu. Nakon prigodnih riječi dobrodošlice naši voditelji, učenica IV. e Doris Soldo i učenik IV. b Ivan Krešimir Kolovrat, uputili su svojim razrednicama i profesorima nekoliko riječi zahvale: „Hvala vam za svaki trenutak odvojena vremena, za svako zrnce prenesena znanja i mudro-sti. Ma hvala vam za svaki ukor, kaznu i jedinicu jer i to nas je mnogočemu naučilo. Znamo da je i to dio odgoja, a vi ste nas, zajedno s našim roditeljima, odgajali ove četiri godine i uz njih ste nam bili najbolji prijatelji.“ Nakon što su istaknuli da su profesori čuđenje u svijetu, a ne pjesnici, kako to Šimić kaže, zamolili su ravnateljicu da nam uputi nekoliko riječi u ovim lijepim i nezaboravnim trenutcima.

Ravnateljičine su nas riječi vratile u prošlost, navele nas da se prisjetimo dana kada smo tek došli u Ekonomsku – zbilja smo bili zbunjeni i prepla-šeni, a vidi nas sad, sad smo već na našoj maturalnoj zabavi, na vratima u

posve neki drugi, novi svijet i život. Nakon toga je slijedio najemotivniji dio večeri. Svaki je odjel pripremio prezentaciju prepunu humorističnih detalja iz njihova školskoga života uz koju su onda darovali svoje razrednike. Poneseni tim posebnim ozračjem i učenicima, a i razrednicama, grlo se stezalo i oči su se punile suzama dok su isticali koliko su zahvalni i ponosni jedni na druge.

Tijekom večeri dodijeljeni su i prigodni darovi učenicima koji su svojim uspjesima i zalaganjima obilježili našu generaciju. Titulu učenika generacije 2013. – 2017. osvojila je Elena Perić, učenica IV. b, najboljom športašicom generacije proglašena je Marija Gudelj, učenica IV. c, a najboljim športašem Filip Vistorop, učenik IV. b. Ravnateljica je također imala i ekskluzivnu obavi-jest. Naime, učenik IV. b Danijel Šain osvojio je prvo mjesto te će predstavljati našu školu na državnom natjecanju iz matematike.

Nakon večere svi su pohrlili na podij pokazati i dokazati svoje plesno umi-jeće, a najvještije su bile ipak pobjednice u plesu s narančama koje su za to dobile i nagradu – večeru za dvoje. Čitav je program bio popraćen gomilom emocija koje su se izgubile u vrtlogu zabave. Uz odličnu glazbu, za koju je bila odgovorna grupa Kontra (hvala im!), ples, tombolu, dobro raspoloženje i smijeh dočekali smo rane jutarnje sate. Sve je bilo divno i nezaboravno. Mislim da ćemo se ove čarobne večeri uvijek prisjećati s osmijehom na licu.

Školska

2016./17. 19Riznica 11

Sarajevska avantura

Školska

2016./17.20 Riznica 11

Na sekciji njemačkoga jezika, u Deutsch Klubu, rodila se ideja o

posjetu Goethe-Institutu, njemačkoj k u l - turnoj ustanovi koja se b a v i p r o -m o -v i -

ranjem njemačkoga jezika i kulture diljem svijeta. Rečeno – učinje-no. Krajem ožuj-ka članovi Deu-tsch Kluba i novi-narske sekcije sa svojim su profeso-ricama Karolinom Vrljić i Draženkom Karačić krenuli put Sarajeva.

Što poželjeti više od sunčanoga dana i dobra raspo-loženja? Vožnja je, činilo nam se, kratko trajala. Našli smo se na Trgu djece Saraje-va gdje nas je čekao predstavnik Goethe- Instituta koji nas je poveo u prostorije instituta.

Tu smo proveli zanimljiva dva sata. Najprije smo poslušali kratko preda-vanje o institutu. U Bosni i Hercego-vini djeluje već 17 godina, a neki od

glavnih ciljeva su im

unaprjeđe-nje kulturne suradnje s Njemačkom, jačanje pozicije njemačkoga jezika u bh. obrazovnom sustavu, jačanje građanskih i društvenih struktura te ponuda tečajeva i ispita njemačkoga jezika kao stranoga jezika. Naravno, odmah smo pitali za cijenu tečajeva i ispita, nije baš niska, ali njihovi su certifikati priznati diljem svijeta. Po-kazali su nam zanimljivu knjižničnu računalnu opremu kojom samo-stalno posuđujete knjigu iz njihove knjižnice. Knjige imaju kod koji pre-poznaje poseban aparat, a pokušate li iz knjižnice iznijeti knjigu bez da ste je prijavili na tome aparatu, ne ćete se dobro provesti – oglasi se au-diovizualni alarm. Isprobali smo i to, Danijela se našla u neobranu grož-đu! Preporučamo upravi naše škole

da ozbiljno razmotri kupnju toga su-stava, baš nam se svidio . Nakon toga pogledali smo izložbu plakata o njemačkoj glazbenoj sceni mladih te rješavali kviz o tome, ali nisu nam za

to davali ocjene, nego su za nas imali malo iznenađenje, darove u obliku privjesaka, bedževa, fascikli i sl. Vrijedno je svakako spome-nuti da uz knjižnicu i čitaonicu odnedavno postoji i e-knjižnica na koju se svi mogu registrirati i besplatno posuđivati knjige, vi-deozapise, novine, ča-sopise i sl.: www.goet-he.de/eBiblioteka-BiH. Mi ćemo u Deutsch

K l u b u pokuša-ti sva-kako, a poku-šajte i vi!

Nakon obveznoga fotografiranja s našim domaćinima, napustili smo prostorije Goethe-Instituta. Kako smo već bili u središtu grada, pomalo i gladni, a i će-vapi su nam zamirisali, nije bilo druge – pravac Bašćaršija! Tko će prije pronaći Želju?!

Siti i okrijepljeni krenuli smo u razgleda-vanje i fotografiranje, od Vječne vatre, sarajevske katedrale Srca Isusova, bašćaršijskih sokaka, obrtničkih dućančića, Sebilja do Gradske vijećnice gdje nas je čekao naš prijevoz.

Još je jedna postaja bila u naše-me planu – Zemaljski muzej BiH.

Ta je muzejska institucija osnovana još 1888. za vrijeme austrougarske uprave i najstarija je moderna kul-turna i znanstvena ustanova zapad-noga tipa u zemlji. U njoj se nalazi dobar dio kulturnoga nacionalnog nasljeđa zemlje i svih njezinih na-roda. Muzejska zgrada, izgrađena u neorenesansnom stilu, sastoji se od četiriju zasebnih paviljona s botanič-kim vrtom u sredini. Bilo je zanimlji-vo sve to vidjeti. Arheološka nas je zbirka fascinirala, vidjeli smo pred-mete iz vremena koja ne možemo ni zamisliti, od starijega kamenog doba do kasnoga srednjeg vijeka. Nakon toga predahnuli smo u predivnome atriju uz botanički vrt, a potom smo uživali u raznim izlošcima etnološ-kog i odjela prirodnih znanosti. Ko-stur kita, preparirani morski pas i tigar bili su posebno dojmljivi.

Dan se već lagano gasio kada smo pomalo umorni krenuli kući, ali unatoč tomu pjesme nije nedosta-jalo. Naša je mala avantura završila, sretni smo što smo je doživjeli, a profesorice su nam obećale, ako po-kažemo inicijativu i budemo aktivni u sekcijama, bit će ih još. Također,

novi su članovi uvijek dobrodošli, pridružite nam se u Deutsch Klubu i novinarskoj sekciji!

Pero Krešo, III. c

izVanŠkolSka učionica

Školska

2016./17. 21Riznica 11

Osvojeno prvo mjesto – Arhiv HNŽ-a

O životu i djelu fra Ivana Franje Jukića

Učenice 4. e Ivona Brnjić i Martina Barić osvojile su prvo mjesto u pisanju rada o temi „Život i djelo fra Ivana Franje Jukića“. Orga-nizator natjecanja bio je Arhiv HNŽ-a, koji je u povodu njihova dana 12. prosinca dodijelio svečane nagrade. Zajedno s prof. Draženkom Penavić bilo je zanimljivo istraživati život fra Ivana Jukića koji je imao velik značaj za BiH. Najviše informacija dobili smo iz Franjevačke knjižnice Mostar, koja nam je uvelike pomogla u istraživanju Jukićeva života. Naš istraživački rad podijeljen je u četiri etape u kojima je de-taljno opisan njegov život.

Zemljopis i poviestnica Bosne (1851.) smatrano najznačajnijim djelom njegova vre-mena za proučavanje povijesti i zemljopisnih odlika BiH, a svojim je cjelo-kupnim svećeničkim, istraživačkim i društvenim radom dao velik doprinos u intelektualnoj i kulturnoj povijesti BiH. Jukić, je između ostaloga, zaslužan i za pokretanje časopisa Bosanski prijatelj koji je 1850. tiskan u Zagrebu zahvaljujući Ljudevitu Gaju. Bosanski je prijatelj najstariji bosanskohercego-vački časopis za književnost i kulturu.

Zadužio je kulturu u Bosni ne samo širenjem knjige, nego i izdavanjem domaće lektire. Stvarao je čitalački krug i širio broj čitatelja nastojeći ponuditi im domaće autore. Također su poznate i mnoge njegove narodne poslovice koje je skupljao i zapisivao.

Vrijeme poslije Jukića donijelo je mnoge promjene i svaka politička for-macija nastala u tim promjenama njegovala je svoje povijesne junake; njego-vala ih je svaka na svoj način, jedne uzvisivala ili izmišljala, druge zabacivala, treće zaboravljala.

Ivona Brnjić i Martina Barić, IV. e

Školska

2016./17.22 Riznica 11

Posjet knjižnici i franjevačkom samostanu

sv. Petra i Pavla u MostaruU povodu Mjeseca knjige Vijeće učenika SEŠ Joze Mar-

tinovića i dramsko-recitatorska sekcija organizirali su posjet knjižnici i franjevačkom samostanu sv. Petra i Pavla u Mostaru. Domaćin nam je bio fra Ante Marić koji nas je proveo i upoznao sa svim blagom koje čuva ovaj samostan. Saznali smo mnogo o povijesti i sudbini samostana, crkve, knjižnice, ali i brojnih slavnih franje-vaca koji su živjeli i djelovali u našem gradu. Prvo smo se upoznali s unutrašnjošću crkve, a potom smo razgle-dali izložbu nastalu u povodu 150. obljetnice samostana. Većina nas je bila iznenađena jer

smo prvi put slušali o tom dijelu povijesti i kulture našega kraja. Brojne fotografije, zapisi i nacrti, dije-lovi odjeće, doku-menti, granate… podsjetnici su na bogatu i slavnu povijest, ali i stra-danja hrvatskoga naroda i franje-vaca kroz mnoga stoljeća.

Franjevačka knjižnica jedna je od najstari-jih knjižnica u

našim krajevima. Knjižnica broji gotovo stotinu tisuća svezaka različitih monografija i više od tri tisuće naslova periodike. Obnovljena je prema svim propisima knjižničarstva i s čitaonicom je dostupna svekolikoj jav-nosti na korištenje. Listali smo Povijest rimsku iz 1535. godine i Medicinsku enciklopediju iz 1690. godine. Zahvaljujući knjižničarki Zdravki Šilić, zavirili smo u najskrivenije kutke i upoznali se s cjelokupnim radom knjižnice.

Franjevci su zaslužni i za otvaranje prve hrvatske fra-njevačke tiskare u BiH koja je imala veliki kulturni zna-

čaj za cijelu Hercegovinu. U njoj su tiskane prve početnice i jezični priručnici, religiozne knjige, kalendari i razne brošure. Krajem 19. st. otvara se i bogoslovija koja je, kao prva visokoškolska ustanova u Hercegovini, zametak našega Sveučilišta.

Moramo istaknuti da je na inicijativu profesorice Kornelije Marijanović i naš trag trajno ostao u knjižnici. Naime, školska Riznica, časopis Srednje ekonom-ske škole Joze Martinovića, od danas je službeno ubrojena u knjižno blago, na što smo neizmjerno ponosni.

Posjetili smo također i gradilište Dompesa, budućega studentskoga doma i pučke kuhinje, te ostatke rodne kuće Ilije Jakovljevića na čiji nas je rad i djelo podsjetio fra Ante koji je i sam, možemo slobodno reći, veliki književnik. Njegova brojna djela uprizorena su na mnogim kazališnim daskama, a autor je i teksta za prvu hrvatsku operu u BiH Diva Grabovčeva.

Kruna našega posjeta knjižnici i franjevačkom samostanu bio je uspon na novootvoreni Zvonik mira s kojeg se pruža neopisiv pogled na grad, a koji je sa svojih 107,2 m najviši zvonik na ovim prostorima.

Nikolina Tomić, IV. eJelena Pehar, III. a

izVanŠkolSka učionica

Školska

2016./17. 23Riznica 11

Posjet Vukovaru - gradu heroju

Vukovar je stari barokni grad. Smješten na ušću rijeke Vuke

u Dunav najveća je hrvatska riječna luka te upravno, obrazovno, gospo-darsko i kulturno središte Vukovar-sko-srijemske županije.

U starim se zapisima Vukovar spominje već početkom 13. stoljeća kao Volko, Walk, Wolkov, odnosno hrvatski Vukovo. Od 14. stoljeća sve je više u uporabi pomađareni naziv Vukovar.

Grad se smjestio na važnim pro-metnim pravcima koji su se od dav-nina protezali dolinom Dunava od sjeverozapada prema jugoistoku.

Vukovar je oduvijek bio važna riječna luka

na Dunavu, a uvođe-njem parobroda u 19. stoljeću bio je izravno povezan s Budimom i Bečom uzvodno i sve do Rumunjske nizvodno.

Danas je Vukovar najpoznatiji po strašnim razaranjima koja je doživio tijekom Domovinskoga rata. Iako je grad u najvećoj mjeri obnovljen, ratne se strahote osjećaju još i da-nas, napose u živu sjećanju njegovih stanovnika koji su slijedom nemilih događaja raseljeni diljem Hrvatske i Europe.

U znak poštovanja prema gra-du i njegovim stanovnicima koji su podnijeli ogromnu žrtvu za slobodu, hrvatski se narod s posebnim pijete-tom svake godine u studenome sjeća tih nemilih događaja.

Vukovarskoj žrtvi poklonili su se i profesori naše škole.

Na tom putu posjetili smo Osijek, Đakovo, Vinkovce i Ilok. Uz stručnu vodičevu priču upoznali smo povijest, kulturne i turističke znamenitosti istočnoga nizinskoga dijela

Lijepe Naše.

Školska

2016./17.24 Riznica 11

Vukovarski vodoto-ranj, vodospremnik vi-sok 50 m, do 1991. služio je za spremanje i pričuvu vode u sklopu gradske vodovodne mreže. U jesen 1991. pretrpio je znatna oštećenja tijekom bitke za obranu grada. Nakon

završetka rata u Hrvatskoj odlučeno je da se u zateče-nu stanju konzervira kao au-tentičan spomenik ratnoga razaranja grada. Od 2009. zaštićen je kao kul-turno dobro.

izVanŠkolSka učionica

Vučedolska golubica najpoznatija je kera-mička posuda s arheo-loških iskopina na Vu-čedolu. Posuda je imala kultnu namjenu kao ka-dionica. Iako je prozva-na golubicom, arheolozi smatraju da je riječ o ja-rebici. Nastala je između 2800. i 2400. g. pr. Kr. Vučedol je prapovijesno nalazište u blizini Vukovara („dunavska Troja“) po kojem je nazvana vučedolska kultura, koja obuhvaća širi kulturni kompleks od Karpata do istočnih Alpa i Dinare. Smatra se da je nastala dolaskom in-doeuropskih doseljenika oko 3000. pr. Kr. i trajala do približno 2200. pr. Kr.

Školska

2016./17. 25Riznica 11

U po

sjetu

sred

išnjo

j Bos

ni

Poklonili smo se sluzi Božjemu Petru Barbariću po kojemu danas nosi naziv Katolički školski centar Petar Barbarić, koji ima osnovnu školu i opću gimnaziju koju pohađaju „interni“ učenici (učenici iz udaljenijih općina, svećenički kandidati − sjemeništarci) i „eksterni“ učenici (iz Travnika i susjednih općina)

Školska

2016./17.26 Riznica 11

Kako bismo pobliže upoznali kulturnu baštinu i značaj Bosne Srebrene, zaputili smo se u posjet Fojnici, Visokom i Travniku. U razgledu tih starih

gradova suočili smo se s vjekovnom povijesti ovoga kraja koji je i kolijevka i čuvarica kršćanske tradicije od srednjovjekovne Bosne i Hercegovine do da-našnjih dana. Izlet je organizirala naša vjeroučiteljica Zorica Miloš, a pridru-žile su nam se profesorice Marela Marić, Draženka Karačić i Zdenka Leženić.

Bilo je to ugodno jednodnevno druženje uz koje smo ponešto naučili i o sebi samima.

Fojnica

Fojnica je stari grad u središnjoj Bosni, poznat po Franjevačkom samo-stanu Duha Svetoga, s bogatom knjižnicom i zbirkom. Fojnički je kraj dio hrvatske države u Trpimirovo, Tomislavovo i Krešimirovo doba.

Zabilježeno je da u desetom stoljeću ovdje dolaze radnici iz raznih eu-ropskih zemalja koji su se bavili iskopavanjem ruda. Radnici su dolazili su iz katoličkih zemalja, a od crkvenih su vlasti tražili da im pošalju u Fojnicu katoličke svećenike. Prvi su došli iz Dubrovnika i to svjetovni svećenici. Potom dolaze dominikanci, a početkom 14. stoljeća franjevci koji su ovdje ostali trajno, a vjerojatno su došli iz Srebrenice.

Ime grada u pisanim se dokumentima prvi put spominje u 14. st. povo-dom prodaje rudarskih jama u Fojnici nekim Dubrovčanima.

Fojnica je prije dolaska Osmanlija bila drugi po veličini grad u srednjovje-kovnoj Bosni koji je svoj razvoj gradio na prirodnim bogatstvima, prije svega u rudnicima željeza, zlata i srebra. Uz to bogatstva čine plodne njive, bogate šume, obilje vode (kako pitke i ljekovite, tako čak i zlatonosne), željezna ruda, bakar, kvarc, živa, jezera i plodna ispaša za stoku.

U 15. stoljeću u Fojnici se razvijaju mnoge zanatske radionice, a posebno se ističe zlatarska zanatska škola, čiji se radovi danas nalaze u samostanskom muzeju. Zbog njih je Fojnica nazvana gradom fratara i zlatara. Uzimajući u obzir rudno bogatstvo i razvijen zlatarski obrt, najvjerojatnije da je u Fojnici postojala kovnica novca bosanskih vladara o čemu svjedoči bogata muzejska zbirka novca.

VisokoVisoko je grad bogate povijesti koja seže u daleku prošlost. Ovo je područje

bilo među najvažnijima u srednjovjekovnoj Bosni. Srednjovjekovni se grad nalazio na brdu Visočica, prema kojem je i dobio ime. U Visokom i njegovoj okolici napisane su mnoge povelje jer je tu bila vladarska rezidencija. Otud potječe i povelja kralja Tvrtka I. Kotromanića iz 1355. godine: in castro nostro Vizoka vocatum. Visočka je okolica vrlo značajna za srednjovjekovnu Bosnu, što potvrđuju pronađeni ukrašeni kraljevski grobovi. Ovdje je krunjen bosan-ski kralj Stjepan Tvrtko Kotromanić.

Ploča Kulina bana - donji ornamentalni dio ploče s crkve iz 1193.

U Biskupićima, u okolici Visokoga, nađena je ploča bana Kulina iz 1193. godine.

TravnikI Travnik je bio jedna od prijestolnica bosanskih kraljeva u srednjem vi-

jeku, a poslije i osmanskih vezira pa velik dio njegova kulturnoga nasljeđa datira iz osmanskoga razdoblja.

Grad se nalazi u velikoj Lašvanskoj dolini koja povezuje dolinu rijeke Bo-sne na istoku s dolinom rijeke Vrbas na zapadu. Kroz grad protječe rijeka Lašva.

Tragovi naselja sežu u daleku prošlost, kada su Kelti, Iliri i Rimljani ispirali zlato iz Lašve, no prvi pisani spomen Travnika datira iz 1463. godine, kada kroz njega prolazi sultan Mehmed II. El-Fatih u svom pohodu na Jajce.

U drugoj polovici 11. stoljeća izgrađen je stari grad, tvrđava koja nadvisuje današnji Travnik. Tijekom srednjeg vijeka Travnik se nalazio na posjedima vojvode Hrvoje Vukčića Hrvatinića.

Nakon osmanlijskog zauzimanja Bosne, Travnik se razvija kao trgovački i zanatski centar, a u 17. st. postaje i sjedište bosanskoga vezira.

Nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, Travnik se razvija u zapadnom stilu, gradi se gimnazija, željeznica, uvodi se električna energija, a 1890. godine veoma kratko vrijeme radi i Teološki fakultet, kao prva visoka škola u novijoj prošlosti Bosne.

Reljef iz III. st. prikazuje indoiransko božanstvo Mitru kako ubija bika

izVanŠkolSka učionica

Školska

2016./17. 27Riznica 11

KROSOvogodišnji kros svih srednjih škola grada Mostara održao se 29. rujna 2016. Tjelesna je aktivnost vrlo bitna za opće zdravlje svih ge-neracija pa je tom utrkom ujedno obilježen i Dan srca. Srednjoškolci su bili raspoređeni u kategorije 1. i 2. razreda za učenice i učenike i 3. i 4. razreda za učenice i učenike. Naše predstavnice Anamarjia Slišković, Anđela Bencun, Marijana Marić, Kata-rina Kvesić i Ana Mihalj u ukupnom su poretku bile najbolje. Zasluge za taj rezultat nosi Anamarija Slišković koja je osvojila drugo mjesto. U muškoj kategoriji predstavljali su nas Filip Krešić, Alen Čule, Tomislav Ćorić i Boris Čuljak. Najbolji je bio Filip Krešić koji je osvojio treće mjesto.

RUKOMET (ženski) Tijekom studenoga 2016. u športskoj dvorani Univerziteta Džemal Bijedić odr-žano je natjecanje srednjih škola grada Mostara u rukometu za djevojke. Natje-calo se 14 srednjih škola raspoređenih u tri skupine po „kup sustavu“. Završnica natjecanja, u kojoj su naše djevojke zauzele prvo mjesto, bila je iznimno uzbudljiva jer su naše rukometašice uspjele dostići gubitak iz prvog dijela utakmice i odnijeti pobjedu s dva gola razlike (10 : 8) protiv Srednje medicinske škole Sestara milosrdnica. Za našu školu igrale su: Jo-sipa Arapović, Nikolina Pinjuh, Marija Gudelj, Anđela Bencun, Tadea Petrović, Andrea Papac, Lucija Vistorop i Katarina Pezer.

ODBOJKAMuška odbojkaU studenome 2016. imali smo i natjecanje u odbojci u kojem je sudjelovalo 18 srednjih škola podijeljenih u četiri skupine. Za našu školu igrali su: Filip Vistorop, Ivan Kolovrat, Boris Čuljak, Danijel Bilić, David Marojević, Marin Butigan, Ivo Marić, Leonardo Domgjonaj. Naši su momci zauzeli prvo mjesto u skupini, ali su poraženi u četvrtfinalu te se nisu uspjeli plasirati u borbi za medalju.

Ženska odbojkaU listopadu 2016. održano je natjecanje 16 srednjih škola grada Mostara podijeljenih u četiri skupine. Učenice koje su igrale za našu školu su: Ivana Brekalo, Paula Mendeš, Lucija Vistorop, Nikolina Dujmović, Marija Gudelj, Nikolina Tokmakčija, Ines Andrić i Anđela Čale. Naše djevojke su bile prve u skupini, ali su izgubile u četvrtfinalu.

ŠAHKrajem 12. mjeseca pred-stavnici naše škole natjecali su se u šahu. Šahovski turnir organiziran je u hotelu Bristol u Mostaru kojemu je nazočio i velik broj šahovskih majstora i velemaj- stora po Bergerovu sustavu natjecanja. Našu školu predstavljali su Josip Perić, Ilija Rajič i Danijel Bilić

osvojivši visoko 5. mjesto.

Nakon zimskoga zatišja, sa športskim događajima nastavljamo u veljači kada su organizirani stolni tenis i košarka.

STOLNI TENISTurnir u stolnom tenisu organiziran je u Osnovnoj školi Ivana Gundulića. Natjecale su se sve škole na razini grada, raspoređene u četiri skupine, a u četvrtfinale su išle po dvije ekipe. Predstavnice naše škole bile su Ivona Brekalo, Marijana Golemac, Matea Medić i Anđela Čale osvojivši 4. mjesto. Muška ekipa u sastavu Lukas Topić, Filip Visto-rop i Leonardo Domgjonaj osvojila je 5. mjesto.

KOŠARKAZa mušku skupinu igrali su: Ivan Kolovrat, Filip Krešić, Renato Džidić, Luka Stojkić, Josip Dugandžić, Lukas Topić i Toni Nikolić. Naša je škola bila prva u skupini, ali se nismo uspjeli plasirati dalje izgubivši u četvrtfinalu.Za žensku skupinu igrale su: Josipa Zelenika, Ana Mihalj, Ines Andrić, Marija Pranjić, Monika Jurič, Katarina Pezer, Marija Gudelj, Marijana Golemac i Lucija Vistorop. Naša škola zauzela je 2. mjesto u ukupnom poretku, ali smo izgubili u dramatičnom finalu od Gimnazije fra Grge Martića s dva poena razlike.

NOGOMETTijekom ožujka i travnja 2017. održavalo se natjecanje u nogometu na športskim te-renima Kantarevac. Između sudionika iz 20 škola nas su predstavljali Đorđe Medan, Marin Butigan, Leonardo Domgjonaj, Bruno Cigelj, Boris Čuljak, Alen Čuljak, Josip Radoš, Paolo Knežević i David Marojević. Zbog najlošijega gola razlike ispali smo u skupinama.

ATLETIKA (1. i 2. KOLO)U prvom kolu atletike, održanu 26. travnja 2017., bile su zastupljene discipline: šta-feta 4x100 metara, utrka na 400 metara te skok u dalj. Naši su atletičari doslovno pobrali medalje: dvije zlatne i jednu srebrnu. Prvo mjesto na štafeti 4x100 m osvojile su Lucija Vistorop, Josipa Arapović, Andrea Papac i Marija Gudelj. Prvo mjesto za skok

Športska postignuća Školska

2016./17.28 Riznica 11

Hvalospjev najvažnijoj stvari na svijetu

NOGOMET

Nogomet, igra prekrasnaženskom rodu potpuno nejasna.Muškarci u njoj uživaju ko ribe u moru dok plivaju.Može se igrati, može se gledati bitno je na svoje ne dati.Kad se iziđe na stadion prepun navijača,nijedna sila od toga nije jača.Huk s tribina igrače ponese od te siline sve se trese.Svrha je zabiti gol više da se protivnici sreće liše.Pobjeda je bitna, ponekad manje važnasmisao je da je poruka s tribina snažna.Da bi bio prvi, boriš se do zadnje kapi krvi.Za neke od nas, to je najveća strasti nitko nam ju ne može ukrast.

Andrija Cvitković, IV. a

u dalj osvojila je Matea Noah Medić, a drugo mjesto na 400 metara osvojila je Anamarija Slišković.Ozljeda Brune Cigelja na metar prije cilja spriječila je naše dečke da i oni osvoje medalju. U svakom slučaju, našim učenicima sve čestitke na osvo-jenim rezultatima.

U drugom kolu atletike, održanu 3. svibnja 2017., bile su zastupljene discipline: bacanje kugle, utrka na 100 i 800 metara. U bacanju kugle u muškoj konkurenciji zlatnu me-dalju osvojio je naš učenik Filip Vistorop, a u ženskoj konkurenciji Matea Noah Medić.

Treće mjesto u bacanju kugle zauzela je Andrea Papac. Marija Gudelj je na utrkama na 100 m osvojila drugo mjesto u ženskoj kon-kurenciji. Naš je Bruno Cigelj nakon ozljede pokazao pravi športski duh i osvojio drugo mjesto na utrci 100 m s veoma dobrim rezulta-tom: 11,4 s. U ukupnom poretku atletike očekujemo prva mjesta kako u muškoj tako i u ženskoj konkurenciji.

Športsku arenu pratila Nikolina Pinjuh, III. c

u šk. god. 2016./17.ŠportSka rubrika

Prvakinje u ženskom nogometu

Da nogomet ženskom rodu nije baš posve nejasan, kako to misli pjesnik Andrija, potvrdile su naše djevojke. U skupini s Drugom gimnazijom i Srednjom strojarskom školom Faust Vrančić naše su djevojke pobijedile gimnazijalke s 3:0, a potom i Strojarsku s 4:0. U četvrtini finala nadjačale su i Prometnu rezultatom 4:2 te ušle u finale. Nakon nadjačavanja u izvođenju penala pobijedile su ekipu Jurja Dalmatinca te tako postale naj-bolje nogometašice u gradu.

Dečkima u inat

Školska

2016./17. 29Riznica 11

Ivo Marić, ovogodišnji maturant naše škole i bh. reprezentativac u plivanju

Bazen je moj drugi dom

Ivo Marić, učenik IV. d razreda, od svoje se dva-naeste godine bavi plivanjem. Koliko je velika

predanost i ljubav prema tom jednom od zahtjev-nijih sportova, dokazuje i činjenica da Ivo svako jutro ustaje u 5 sati, odradi trening i onda dođe u školu na prvi sat.

„Plivanje je šport koji zahtijeva disciplinu i do-bru organizaciju, ali kada nešto volite, ništa nije teško! To je za mene način života u koji sam se zaljubio još kao dijete i s kojim sam stekao velik broj prijatelja iz cijeloga svijeta. Bazen je jednostavno moj drugi dom u kojem se osjećam opušteno i mirno“, povjerio nam se Ivo koji u svojoj kolekciji ima već na stotine me-dalja što potvrđuje kvalitetu i velik talent našega maturanta.

Kao član državne reprezentacije BiH nastu-pao je u Mađarskoj na Središnjem europskom prvenstvu te je zajedno s reprezentacijskim kole-gama postavio državni rekord u disciplini 4x100 slobodno. U povijesti grada Mostara Ivo je najbrži plivač u svim disciplinama koje pliva: 50 kraul, 50 delfin, 100 kraul te 100 delfin.

Završio je usavršavanje stilova i dodatnih edu-kacijskih tehničkih elemenata i trenažnih procesa plivanja kod proslavljenoga hrvatskog plivača Gor-dana Kožulja, kao i edukacijsko školovanje u Slo-veniji kod europskoga prvaka Damira Dugonjića.

Otkada trenira, sudjeluje na svim državnim i regionalnim natjecanjima, go-dinama pliva i za reprezentaciju Grada Mostara. Na mitinzima u Kragujevcu, Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci postiže značajne rezultate i nositelj je mnogobrojnih odličja i priznanja. Na Zimskome je državnom

prvenstvu Bosne i Hercegovine 2017. Ivo Marić na 50 slobodno s vremenom od 24.52 osvojio treće brončano mjesto, a na dotadašnjim je državnim prvenstvima također imao značajna vremena te je nositelj velikoga broja državnih medalja. U svojoj je plivačkoj karijeri dobio i pet pehara, od kojih je jedan za najboljega plivača na međunarodnome mitingu u Kragujevcu.

Nekada je bilo vrlo teško spojiti školske i klup-ske obveze, ali Ivo je ustrajan i s osmijehom na licu zahvaljuje svim svojim profesorima, kao i trenerima plivačkoga Kluba vodenih sportova „Orka“, koji su mu svojom razumijevanjem i iskazanim povjerenjem omogućili spojiti ljubav prema plivanju s obvezama u školi.

„Ovom prilikom pozivam sve mlade da se poč-nu baviti plivanjem ili nekim drugim sportom, jer – U ZDRAVU TIJELU ZDRAV JE I DUH“, naglasio je na kraju naš Ivo Marić kojemu želimo mnogo uspjeha u daljnjem školovanju i sportskome ži-votu.

Ivo Marić član je državne reprezentacije BiH

U povijesti mostarskoga športa Ivo je naj-brži plivač u svim disciplinama koje pliva: 50 kraul, 50 delfin, 100 kraul te 100 delfin.

naŠi uSpjeŠnici

Školska

2016./17.30 Riznica 11

U organizaciji Zavoda za školstvo Mostar na FPMOZ u Mostaru 31. ožujka 2017. održano je županijsko natje-canje srednjih škola iz matematike. Srednju ekonomsku školu Joze Martinovića predstavljali su Gabrijela Leven-tić i Slaven Milićević iz I. b, Nikolina Duj-m o -vić iz II. a i Da-n i j e l Š a i n , učenik IV. b. P R V O mjesto

među učenicima završnih razreda srednjih škola osvojio je naš učenik Danijel Šain. Potom je uslijedilo natjecanje na federalnoj razini. Natjecanje iz matematike učenika srednjih škola koji

nastavu izvode na hrvatskome jeziku u organizaciji Udruge matematičara „Ru-đer Bošković“ održano je 8. travnja 2017. godine u Katoličkom školskom centru „Don Bosco“ u Žepču. Mladi matemati-čar Danijel Šain osvojio je izvrsno peto mjesto u konkurenciji nešto više od 50 učenika završnoga razreda srednje ško-le. S ukupnim brojem bodova ostvario je pravo na sudjelovanje u natjecanju na državnoj razini. Šest najuspješnijih natjecatelja predstavljat će BiH na Me-

Informatičko-matematička sekcija

Natjecanje iz matematike

đunarodnoj matematičkoj olimpijadi (MMO) koja se ove godine u srpnju mjesecu održava u Rio de Janeiru. Svim sudionicima čestitamo od srca, a posebno Danijelu na postignutim rezultatima. Svakako treba zahvaliti i našim profesorima Zoranu Rajiću, Ani Šutalo i Jeleni Opančar koji su pripremali učenike. Ana Šutalo, prof.

Natjecanjem iz hrvatsko-ga jezika za učenike o s n o v n i h i srednjih škola Her-c e g o v a č -k o - n e r e -t v a n s k e županije obilježavamo Dane hrvatskoga jezika. Ova je manifestacija upri-ličena kao sjećanje na Deklaraciju o nazivu i polo-žaju hrvatsko-ga književnoga jezika koja ove godine obilje-žava 50. obljet-nicu objave. Natjecanje iz hrvatskoga je-zika za učenike srednjih škola HNŽ-a održano je 10. svibnja 2017. u galeriji Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru. Organizator natjecanja u pisanju poezije i recitiranju je Zavod za školstvo Mostar.Na natjecanju su sudjelovali predstavnici 16 srednjih škola s područja HNŽ-a, a našu je školu predstavljala maturantica Karla Arapović sa svojom pjesmom „Ho-daj pored mene“, koju je izvela zajedno s Danijelom Šainom. Jednoglasnom prosudbom ocjenjivačkoga povjerenstva naš je recitatorski dvojac osvojio prvo mjesto u našoj županij u objema kategorijama: i u pisanju i u reciti-ranju poezije. Našim pobjednicima čestitamo i želimo im uspjeh u daljnjem radu i školovanju. Hvala i sretno!

Hodaj pored mene

Ne zatvaraj oči na obalama rijeke, Ti znaš, naše prijateljstvo nije slučajno. S njim i od njega rane manje bole, nije krhko ko latica ruže.Stoga, hodaj pored mene! Sve proći može i ostaviti nas prazne, to ne, ne može, od nas zavisi. Mi nismo dvije strane u istome gradu, danima našim, ja dozivam te, Stoga, hodaj pored mene! I dok govore o skladu, ne vjerujući sebi ono što zbore, pokušavajući zatomiti krvavi rukopis proš-lih dana, viču oni i spominju teškim suzama zamu-ćenu rijeku, oh, kako boli… Stoga, hodaj pored mene!

Poznaju li oni miris Neretve, svjetlost našega grada, snagu i slast u trešnjama, sunce iznad našega Mostara?Stoga, hodaj pored mene!

Bude li i dalje da nas dijele i luče, onako kako loši umiju i znaju, čuj, dopustiti im ne ćemo riječi dvoznačne i teške, uzmaknuti ne ćemo. Stoga, hodaj pored mene!

Kao munja iz oblaka, čuješ li zov? Ovo nije slučajnost ili površan trenutak!Još danas siromašnome, umornome po-kloni srce, i pod ovim Nebom mirno zaspi, Stoga, hodaj pored mene!

Prijatelju, Ti koji donosiš svjetlo, odjeknu li moje riječi u tebi, pruži ruku nevidljivu, zaustavi nemire i boli, otrgni daleki korijen, suh i bez ljubavi, i… ne kažem Ti slijedi me, nego i dalje, hodaj pored mene…

Karla Arapović, VI. b

Prvo mjesto na Danima hrvatskoga jezika

naŠi uSpjeŠnici

Školska

2016./17. 31Riznica 11

NORIJADA 2017.NORIJADA 2017.