Socijalno-pravna Zastita - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita 1

7/25/2019 Socijalno-pravna Zastita - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita 1

1/35

I PARCIJALASOCIJALNO-PRAVNA ZATITA

1. Navedite dva razliita vida vezivanja pojma soc.zatite za pojam soc.politike na prostorima ex YU? Na prostorima ex YU pojmovno odreenje soc.zatite se vezuje za pojam soc.politike i to u dva razliita vida ovisno odgrupe autora:

-Soc.zatita se smatra dijelom soc.politike;

-Soc.zatita se smatra jednim od oblika metoda putem kojih se soc.politika manifestuje;2. Navedite izvore socijalno-pravne zatite u BiH?- Zakon o osnovama sistema soc.zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom u FBiH- Zakon o socijalnoj zatiti u RS- Zakon o djeijoj zatiti u RS- Evropska socijalna povelja

- Meunarodni Pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima3. Definiraj soc.zatitu u skladu sa odredbama Evropske socijalne povelje?Soc.zatita se odnosi na obavezu drava da promoviraju uspostavu soc.slubi koje bi doprinosile dobrobiti pojedinca i grupau drutvu, koritenjem rada slubenika soc.slubi putem kojih se daju savjeti i putem kojih bi sepruala pojedinana pomo.Ovo je najiri pojam koji obuhvata socijalno osiguranje i socijalnu pomo.4. Definiraj soc.zatitu u skladu sa odredbama Zakona o osnovama sistema soc.zatite, zatite civilnih rtavarata i zatite porodice sa djecom?

Soc.zatita u smislu ovog zakona, je organizirana djelatnost u Federaciji, usmjerena na osiguranje socijalne sigurnosti njenihgraana i njihovih porodica u stanju socijalne potrebe. (lan 11.)Soc.potrebom smatra se trajno ili privremeno stanje u kome se nalazi graanin ili porodica, prouzrokovano ratnimdogaajima, elementarnim nesreama, opom ekonomskom krizom, psihofizikim stanjem pojedinaca ili drugih razloga, kojese ne mogu otkloniti bez pomoi drugog lica.5. Nabrojite naela na kojima se zasniva zakonodavstvo u oblasti soc.zatite u FBiH?1. Zakon u FBiH ureuje samo: osnove sistema soc.zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom 2. Ova djelatnost je od posebnog interesa za dravu3. Ova djelatnost je usmjerena i tako organizirana da obezbijedi socijalnu sigurnost svih graana i njihovih porodica u FBiH4. Ova djelatnost je u skladu sa standardima istaknutim u Konvenciji o pravima djece i svoj se djeci moraju osigurati

priblino jednaki uvjeti za razvoj njihove linosti5. U vrenjuove djelatnosti odgovornost snosi i nevladin sektor (npr. humanitarne organizacije, udruenja graana i vjerskezajednice)

6. Prava iz ove oblasti se ne mogu prenositi na druga lica niti nasljeivati7. Sredstva za finansiranje se osiguravaju iz budeta optine, kantona, ulaganja osnivaa, socijalnih ustanova, linog ueakorisnika, poklona i drugih izvora

8. Razrada osnovnih naela ide za tim da kantonalni i optinski organi efikasno rjeavaju pitanja socijalnih potreba graanaizloenih razliitim rizicima6. Objasnite svaki od tri (3) elementa soc.sigurnosti?

-SOC.OSIGURANJE:obavezno ili dobrovoljno, putem kojeg graani, u pravilu zaposleni dobivaju naknade u sluajunastupanja definiranog socijalnog rizika.

-SOC.POMO:davanje koje od drave ostvarujugraani suoeni sa ekonomskim tekoama, a koji nemaju druga davanja ilisu im ona nedostatna ua podmirenje egzistencijalnih soc.potreba. Soc.pomo se finansira porezima.-UNIVERZALNA SOCIJALNA DAVANJA:ona pripadaju graanima zato to su dravljani neke drave, ili zato to imaju boravaku odreenoj dravi ili su pripadnici neke socijalno rizine grupe (npr. djeije invalidnine i dodaci)

7. ta je zadatak odbora za socijalnu koheziju?Zadatak odbora za socijalnu koheziju je izrada strategije soc.kohezije Vijea Evrope.8. Naznaite osnovna obiljeja soc.zatite 80-tih godina 20-tog st.?Javni tj. Vladin sektor imao je centralno mjesto u sistemu soc.zatite. Osnovni faktori sistema bile su formalno organizirane profesionalne ustanove, tj. Opinski centri za socijalni read. Socijalna zatita je bila gotovo ekskluzivno planirana, provodila

je drava, a finansirala se kroz poreze na prihod. Smanjenjem poreznih osnovica kao i ratna deavanja zahtijevali su nunepromjene u socijalnoj zatiti.9. Navedite nositelje socijalne zatite?


2/35

Zakonom o osnovama soc.zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom kao nosioci soc.zatite utvreni su :kantoni, ustanove socijalne zatite i prvi put lanom 4. humanitarne organizacije, udruge graana, vjerske zajednice iorganizacije koje oni osnivaju, graanin pojedinac i strane fizike ili pravne osobe9a. Dopuniti:

Propisima KANTONA moe se PROIRITI krug korisnika soc.zatite, u skladu sa POTREBAMA KORISNIKA SOC.ZATITE IMOGUNOSTIMA FINANSIRANJA.

10. Navesti definiciju CZSR?Centar za socijalni rad moe biti definiran kao viefunkcionalna ustanova socijalne zatite (javna sluba) organizirana kaocentralna institucija, otvorena za suradnju sa NVO i drugim organizacijama, na razini jedne ili vie opina, koja na principimasavremenog, na znanstvenim osnovama naunog socijalnog rada, uz angairanje potrebnih profila strunjaka (soc.radnika,pravnika, psihologa, opih i specijalnih pedagoga, sociologa) i po potrebi drugih strunjaka (psihijatara, kriminologa,menadera i dr.) organizira, supervizira i provodi ciljeve soc.zatite zadovoljavanje osnovnih ljudskih prava i potreba,obezbjeivanje uvjeta za preventiranje nastajanja soc.sluajeva i osposobljavanje pojedinaca i soc.grupa za razvoj inapredovanje u ivotu.

11. Zadaci CZSR?1. Otkrivaju, prate i prouavaju probleme i pojave iz oblasti socijalne, djeije i obiteljske zatite, te da predlau zakonske idruge, a posebno socijalno - programske, aktivnosti drave (opine, kantona i Federacije) i drutva u cjelini;2.Iniciraju i organiziraju preventivne aktivnosti koje su usmjerene da ljudima i grupama u rizinim ivotnim periodima, te uposebno tekim situacijama, pomau kod spreavanja njihove materijalne ili funkcionalne ugroenosti;3.Neposredno pruaju usluge i oblike socijalne zatite, otklanjaju posljedice stanja socijalnih potreba i problema graanakoji su ustanovljeni kao korisnici socijalne zatite;4.Planiraju i programiraju ostvarivanje i razvoj socijalne zatite na podruju opine;5.Podstiu, organiziraju i koordiniraju dobrovoljne aktivnosti graana, njihovih udruenja, vjerskih humanitarnihorganizacija, drugih humanitarnih, karitativnih, invalidskih i drugih nevladinih organizacija i udruenja koja u svojojaktivnosti imaju provoenje ciljeva socijalne zatite;6.Struno pomau, razvijaju i superviziraju mreu socijalnih ustanova kao i nevladinih organizacija na podruju svogdjelovanja;

7.Razvijaju i unapreuju vaninstitucionalnu socijalnu zatitu, samopomo, susjedsku pomo i druge vidove aktivnogdemokratsko - civilizacijskog odnosa graana na preventiranju, sprjeavanju i saniranju ivotnih potekoa svojihsugraana;8.U nedostatku ili racionaliziranju mree socijalnih ustanova, centri razvijaju i druge djelatnosti kao: djelatnost disciplinskogcentra, prihvatne stanice za djecu, omladinu i odrasla lica, djelatnost kune njege i pomoi u kui i dr.; sami ili u suradnj i saNVO.

9.Centri organiziraju ili podravaju organiziranje raznih socijalnih, pedagokih, psiholokih i pravnih savjetovalita kao:savjetovalite za vaspitni rad sa mladima, savjetovalite za obiteljske, brane ili neke druge probleme, a posebno problemevezane za posljedice rata kod djece, omladine, roditelja, pa i odreenih socijalnih grupa, kao izbjeglikih, prognanikih,raseljenikih i drugih;10.Kao struno kompetentne ustanove socijalne zatite centri sa zdravstvenim i drugim ustanovama, slubama iinstitucijama pored preventivnog rada, organiziraju sisteme upuivanja na lijeenje, prate tok lijeenja i

organiziraju socijalnu rehabilitaciju lijeenih alkoholiara i drugih ovisnika, a posebno narkomana, putemklubova, i na drugi nain organiziraju slobodno i radno angairanje i ukljuivanje u zdrave socijalne grupe;11.Poseban kompleks zadataka imaju centri kada vre funkciju javne slube organa starateljstva, odnosno onih pravnihinstituta Porodinog, Krivinog ili nekogdrugog zakona kroz koje se izraava posebna drutvena zatita: maloljetne djecebez roditeljskog staranja, i/ili iji je razvoj ometen porodinim prilikama, zatim funkcije staranja o odraslima, poslovnonesposobnim i drugim licima koja nisu u stanju da tite svoja prava i interese;

12. Nabrojati uloge CZSR?

- uloga istraivanja, prouavanja i planiranja socijalne zatite na podruju jedne ili vie opina; - uloga prevencije i sprjeavanja nastajanja uzroka stanja socijalnih potreba, problema i pojava;


3/35

- uloga rjeavanja nastalih socijalnih sluajeva, problema i pojava;- uloga razvoja i koordinacije mree institucija i drugih, a naroito humanitarnih, karitativnih, neprofitnih i drugih nevladin ihnosilaca socijalne zatite;- uloga uvoenja managementa u socijalnoj zat iti i posebno organiziranja i finansiranja aktivnosti putem projekata;- uloga razvoja jedinstvenog informacionog sistema u socijalnoj zatiti; 13. Navedite neke od negativnih strana entitetskih zakona iz oblasti socijalne zatite?

1. Postojeim zakonimau BiH ne prua se jednaka soc.sigurnost svim graanima, a itave kategorije lica ne ostvaruju pravona soc.zatitu,pomo;2. Prava nisu zakonom jasno definisana i razgraniena, meusobno se prepliu;3. Obuhvata tri odvojene oblasti soc.zatita, zatita civilnih rtava rata, zatita porodice s djecom i kao takav nejasno jekoncipiran i komplikovan za primjenu u praksi;

4. Postoji i diskriminacija u sistemu soc.zatite u BiH, s obzirom da se favorizira kategorija ratnih veterana iz 90-tih godina,ovo je vidljivo iz odredbi oba entitetska zakona u kojima stoji da ratni vojni invalidi mogu ostvariti prava sa 20% tjelesnog

oteenja, a civilne rtve rata sa 60% tjelesnog oteenja.14. Navedite naine financiranja socijalne zatite?- Budetska sredstva optina-Budetska sredstva kantona-Budetska sredstva entiteta-Uloge osnivaa

-Legate- Participacija korisnika

15. Osnivaka povezanost CZSR opinom?Prva organizacijska i funkcionalna povezanost centara za socijalni rad je tzv. osnivaka povezanost - povezanost sa opinomkao lokalnom samoupravom, dakle, skuptinom opine, i njenim tijelima kojma centar podnosi godinje planove i godinjei/ili ad hoc izvjetaje. Prema sugeriranim promjenama centar za socijalni rad e se finansirati prema projektima kojegodinje prezentira skuptini opine i na osnovu kojih obezbjeuje finansijska sredstva za realizaciju povjerenih poslova(finansiranje kadrova i dr.) i sredstva za ostvarivanje socijalne zatite (novana i druga materijalna davanja). Za zatitupojedinih kategorija korisnika socijalne zatite, cenatr je izloen konkurenciji nevladinih, neprofitnih organizacija i drugihsocijalnih slubi.Na nivou opine postoje posebni institucionalizirani sistemi sa kojima nuno koordiniraju centri za socijalni rad, kao npr.stanicejavne bezbjednosti, domovi zdravlja, kole idr., bez kojih se politika socijalne zatite ne moe realizirati.

16. Povezanost CZSR sa kantonom?

Povezanost centara za socijalni rad i kantona je posebno znaajna i odnosi su ve istaknuti u kontekstu organizacije. Tako,na primjer, drugi su odnosi povezanosti u konceptu kada svaka opina ima centar za socijalni rad; drugi kada su u pitanjumeduopinski centri, sasvim drugi kada ima organizaciju kantonalnog centra za socijalni rad i kada imamo organizacijuzavoda za socijalna pitanja kantona i zajednikih slubi za sve opine.Bez obzira na organizaciju centara za socijalni rad nanivou kantona, centar ima subordinirajui poloaj kako u odnosuna kantonalne parlamente, tako posebno na kantonalna ministarstva koja u svojoj nadlenosti imaju socijalnu zatitu.17. Povezanost CZSR sa federacijom?

Federacija kao jedan od osnovnih nosilaca socijalne politike, pa prema tome i socijalne zatite, prije svega, donosi osnovnezakone i njima odreuje i odnose sa centrima za socijalni rad i posebno u odnosu sa strunim nadzorom nad njihovimradom. U tom kontekstu prvo mjesto zauzima Ministarstvo za socijalnu politiku, izbjeglice i raseljena lica, zatim Ministarstvo

za obrazovanje, Ministarstvo za zdravstvo, Ministarstvo za pravosue i dr. Na nivou Federacije, treba da bude i Zavod zaprouavanje pojava i problema u oblasti socijalne zatite....u smislu Zakona o osnovama soc.zatite...je lice koje se odaje besposliarenju, skitnji, prosjaenju,prostituciji,alkoholizmu, uivanju opojnih droga i drugim oblicima drutveno negativnog ponaanja.18. Koja su opta teorijska stajalita pojmovnog odreenja socijalno-pravne zatite?a) Socijalna zatita je dio socijalne politikeb) Socijalna zatita jejavna djelatnost normativno utemeljena (temelji se ne zakonu)c) Socijalna zatita ima svoju formalnu organizaciju, odvija se preko socijalnih i drugih strunih slubi primjenom metodasocijalnog i drugog strunog rada. Sadrina i ciljevi tog rada su usmjereni ka zadovoljavanju graana koji nisu u stanju dasami zadovolje svoje potrebe zbog injenice da su pogoeni nekim ivotnim rizikom.


4/35

19. Navedite 4 elementa na kojima treba da se temelje pravci reforme socijalne zatite?a) Linija siromatva koja na osnovu utvrenih sredstava odvaja one koji su se kvalificirali za socijalnu pomo od onih kojinisu.

b) Utvrivanje sredstava pojedinca tj. porodice: osnova za odreivanje onih koji su siromanic) Dopunjavanje sredstava pojedinca tj. porodice do linije siromatva: isplata razlike izmeu linije siromatva iraspoloivih sredstava pojedinca, odnosno porodice iz dravnog budeta.

d) Utvrivanje i finansiranje sistema od strane drave, graanina koji je u stanju socijalno-zatitne potrebe.

20. Navedite naine manifestiranja tranzicije socijalno-pravne zatite i njene konane ciljeve?- reforme rada centara za socijalni rad

- ukljuivanje nevladinog sektora u socijalnu zatitu- promijenjen nain finansiranja socijalne zatite- socijalna zatita se ostvaruje kroz svoje ustanove i kroz NVO-


5/35

4) djeca iji je razvoj ometen porodinim prilikama,5) lica sa invaliditetom i lica ometena u fizikom ili psihikom razvoju, 6) materijalno neosigurana i za rad nesposobna lica,

7) stara lica bez porodinog staranja,8) lica sa drutveno negativnim ponaanjem,9) lica i porodice u stanju socijalne potrebe, kojima je uslijed posebnih okolnosti potreban odgovarajui oblik socijalne

zatite;2. Def. Dijete bez roditeljskog staranja? (lan 13.)Dijete bez roditeljskog staranja shodno odredbama zakona o osnovama sistema socijlne zatite,...je dijete bez oba roditelja,nepoznatih roditelja, naputeno od roditelja lienih roditeljskog prava i roditelja sprijeenih da vre roditeljsku dunost.3. Nabrojati od ega zavisi status i potrebe djece bez roditeljskog staranja?Status i potrebe djece bez roditeljskog staranja su razliite i ovisne su od: razloga zbog koji su djeca ostala bezroditeljskog staranja, uzrasta djece, zdravstvenog stanja djeteta (zdrava djeca, djeca sa onesposobljenjem),

materijalnog statusa djece (da li su djeca ostvarila pravo na penziju ili invalidninu od umrlih roditelja ili ne, da li su djeca

ostvarila nasljedna prava i sl.), ponaanja djece (da li ima primjera asocijalnog ponaanja skitnja, prosjaenje,narkomanija, delinkvencija), smjetaja djece (u domu, u porodici- ako su u porodici ko su staratelji, dedo, nana, ili drugaporodica), i kojim oblikom zatite je dijete ve obuhvaeno.4. Nabroj razloge zbog kojih su djeca ostala bez roditeljskog staranja?

Razlozi zbog kojih su djeca ostala bez roditeljskog staranja su: umrli roditelji, nestali roditelji, nepoznati roditelji, roditelji

nepoznatog boravita due od 3 odnosno 6 mjeseci, zatim roditeljima oduzeto roditeljsko staranje, roditeljima oduzetaposlovna sposobnost, roditelji odsutni i nisu u mogunosti da se staraju o djetetu, a dijete nisu povjerili licu za koje centarzna da brine o djetetu.

5. Navedi zadatak strunjaka soc.radnika u vezi sa zatitom djece bez roditeljskog staranja?Zadatak strunjaka prije svega soc.radnika je da se u svojim aktivnostima u vezi sa zatitom djece bez roditeljskog staranjapostigne odgovarajua ravnotea izmeu prava djeteta na ivot u porodici i obaveza drave da zatiti najbolji interesdjeteta, naravno u situaciji kada je neophodno izdvajanje djeteta iz njegove porodice.

6. Navedi pravne dokumente u kojima su sadrana prava djece bez roditeljskog staranja?1. Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom2. Porodini zakon FBiH3. Konvencija o pravima djeteta i

4. drugi relevantni meunarodno-pravni dokumenti7. Nabrojati i objasniti sva prava djece bez roditeljskog staranja?

- Djeca bez roditeljskog staranja uivaju sljedea prava:1. Pravo na vaninstitucionalnu zatitu:a) smjetaj u drugu porodicu i to do povratka u vlastitu porodicu, ako je to mogue, do zavretka redovnog kolovanja, anajdue 12 mjeseci po zavretku kolovanja,b) starateljstvo

c) usvojenje

2. Institucionalna zatita smjetaj u ustanovu soc.zatite3. Novana i druga materijalna pomo i to samo do navrene 15-te godine ivota, a ako je na redovnom kolovanju onda do27-me godine

4. usluge socijalnog i drugog strunog rada5. dodatna prava

8. Koja dodatna prava djeca bez roditeljskog staranja ostvaruju kroz institut zatite porodice sa djecom?

Dodatna prava koja ova djeca ostvaruju kroz institut zatite porodice sa djecom su:a) smjetaj djece uz osiguranu ishranu u ustanovama predkolskog odgoja,b) osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u kolama osnovnog obrazovanja,c) kolarine i stipendije acima i studentima id) djeiji dodatak;9. Zato se institucionalizacija djece bez rod.staranja u novije vrijeme sve vie osuuje? Kroz najnovije dokumente i studije jasno se provlai poruka da je institucionalizacija djece, odnosno njihovo odrastanje udomovima ono to je najbolje rjeenje djeteta, a i finansiranje takvih oblika zatiivanja smanjuje resurse svake drave. 10. U kojem smislu se u Evropi mijenja koncept javne brige o djeci bez rod.staranja?


6/35

Evropa mijenja koncept javne brige o djeci i sve vie govori o deinstitucionalizaciji i afirmaciji alternativnih oblikazbrinjavanja i zatite djece bez roditeljskog staranja.11. Navedite principe koji preovladavaju u BiH prilikom zatite djece i porodice u stanju soc.potrebe?- PRINCIP HUMANOSTI

- PRINCIP SOLIDARNOSTI

12. Obrasci za odabir porodica koje bi se starale o djeci bez rod.staranja?

Obrazac br.IOdabiranje putem istraivanja linih osobina buduih "staratelja"- Podrazumijeva profesionalnu procjenu linosti buduih staratelja- Model vodi porijeklo iz vedske i razvio ga je vedski psiholog 70-tih godina prolog stoljea.- Obrazac se temelji na procjeni linosti osobina koje bi sestarale o djeci kojoj je potreban smjetaj, a pronalaze se putemoglasa u dnevnoj tampi.- Intervju rade soc.radnici, specijalizirani za ovu vrstu razgovora.

- Praksa je pokazala da se ovim putem ele zbrinuti djeca iz velikih gradova od strane porodica sa sela, vanurbanih sredina.- Slabosti su nemogunost obezbjeenja primjene principa porodinog kontinuiteta.Obrazac br.IIOdabiranje putem obrazovnih inicijativa- Cilj je obrazovanje mree iskusnih staratelja da bi se olakao stalni nadzor, obuka ispecijalizacija.

- Svaki kurs ima soc.radnika i obrazovanog staratelja.Teme edukacije u ove svrhe svode se na sljedee:- Uvod

- Timski rad

- Udovoljavanje djeijim potrebama za bliskou i afirmacijom- Hvatanje u kotac sa linim gubicima- Odgajanje djece

- Priznavanje djeije vlastite porodice- Pomaganje djetetu da uspostavi veze koje traju itav ivot- ivot u promijenjenom okruenju- Donoenje temeljnih odluka u ivotu- Kako ii daljeUesnici se takoer pronalaze putem oglasa. Praksa pokazuje da oko 70% uesnika se odlui postati starateljem. Ovimputem se unapreuje ideja timskog rada.Obrazac br.IIIIskljuivo biranje meu lanovima rodbine- Ovaj obrazac je rezultat spoznaje da je jedini garant da e dijete stalno ostati u istoj porodici ako bude smjeteno ukrugu svoje ire porodice.- Pokazalo se da esto ne funkcioniraju aranmani sa drugim porodicama, da se dijete mora stalno premjetati.- Smjetaj kod daljnje rodbine moe dovesti do osjeaja bliskosti, osjeaj nastavljanja porodinog ivota moe imatiprednost u odnosu na druga dva vida odabira porodica koje bi se starale o djeci.

Obrazac br.IVOdabiranje putem konferencije porodinih grupa- Porodina konferencija je formalni sastanak, koji u sluajevima porodine krize i potrebe za intervencijom, okupljaporodicu i lanove njene socijalne mree sa ciljem rjeavanja problema, njenog opstanka i dobrobiti njenih lanova.- Postupak tee tako to se utvrdi potreba da treba donijeti neku odluku za dijete, jer mu je potrebna pomo. Procjena sesaoptava porodici.

- Od porodice se trai da pozove na sastanak sve znaajne osobe iz mree proirene porodice kao i druge bitneosobe.- Soc.radnik iznosi problem, a konferencija porodine grupe razmatra problem i iznalazi rjeenje koje se tada prenosisocijalnom radniku ili drugom predstavniku javnih ustanova.

-Praksa pokazuje da se ovim putem pitanje zatite djeteta rijei na zadovoljavajui nain. Ovaj obrazac se pokuavaprilagoditi prilikama zemalja koje ga prihvataju i u...

12a. Navedite ustanove za djecu bez roditeljskog staranja?

DOM ZA NOVOROENU I MALU DJECU- namijenjeni za prihvat naputene djece koja su ili tek roena ili su vrlo mala;- ona ostaju u ovakvim domovima do 3 godine;


7/35

DOM KLASINOG TIPA- rigidna organizacijadjeca su odvojena s obzirom na pol i uzrast;- osoblja je malo, djece puno;

DOM PORODICA

- organizacijski prilagoen porodinim uslovima ivota;- djeca nisu odvojena;

-domovi imaju posebne prostorije i odgajatelje koji su esto dano-nono s jednom te istom grupom djece (djeije selo);13. Def. Odgojno zanemareno dijete?

Odgojno zanemareno dijete shodno odredbama Zakona...je dijete koje zbog nedovoljnog nadzora i brige roditelja, te

negativnog uticaja sredine, naruava ope prihvaene norme ponaanja.14. Def. Odgojno zaputeno dijete?Odgojno zaputeno dijete shodno odredbama Zakona...je dijete koje svojim ponaanjem naruava ope prihvaene norme ivri prekrajeili krivina djela.15. Def. Dijete, iji je razvoj ometen porodinim prilikama?Dijete, iji je razvoj ometen porodinim prilikama shodno odredbama Zakona...je dijete iji roditelji zbog nesreenihporodinih odnosa, materijalnih ili drugih razloga nisu u mogunosti da mu osiguraju normalne uvjete za pravilan odgoj,fiziki i psihiki razvoj.16. Djeca sa posebnim potrebama?

- imaju pravo na posebnu zatitu i brigu koja se ogleda u pravu djeteta na poseban status i pravu na povlaten postupak.

- Ova djeca u stvari imaju "pravo na pomo" kao jednu vrstu opteg prava. - Ovoj djeci priznaju se i neka posebna pravaizvan uobiajenog okvira prava djeci:1. PRAVO NA POSEBAN POSTUPAK

- Dijete ima pravo da uestvuje u donoenju odluka, da pravi izbore koji se tiunjegove budunosti, da redovno pohaakolu itd.- Neke posebne potrebe zahtijevaju vee angaovanje ili posebne usluge.2. PRAVO NA MANJE RESTRIKTIVNU OKOLINU

- Okolina za ovu djecu predstavlja jednu oblast gdje ova djeca mogu zahtijevati npr. da se uklone ogranienja koja surestriktivna u smislu participiranja djeteta i odraslih u svakodnevnom ivotu.- Ovdje se pod okolinom smatra okolina izvan porodinog okruenja koja u mnogome poboljava kvalitet ivota i stvaraosjeaj sigurnosti i pripadanja.3. PRAVO NA POSEBNU BRIGU I STARENJE

- Ovo je obaveza prema budunosti drutva jedne drave i kulturna obaveza prema neroenim generacijama.- To je obaveza svih ljudi na svijetu.

4. PRAVO NA POSEBNO ZASTUPANJE

- Treba odrediti situacije kada se djetetu postavlja poseban zastupnik u pravnim postupcima, ili da se ustanovi nezavisna

instutucija za odbranu djeijih prava.5. PRAVO NA DOSTOJANSTVEN IVOT- Pravo ko je posebno istaknuto u Konvenciji o pravima djeteta.

- Ono se ne predvia za drugu djecu na nain na koji je to ureeno u sluaju ove djece.- Ovim se eli svakoga usmjeriti na uvaavanje osjeaja hendikepiranog djeteta.- Uostalom, nain na koji se sa ovom djecom postupa bilo u porodici, na ulici, u koli, pokazuje sposobnost jednog drutvada ostvari integraciju na nain koji ima smisla.- Prava djece sa posebnim potrebama -

1. Prioritet je dat vaninst itucionalnom zbrinjavanjusmjetaj u drugu porodicu

2. Pravo na osposobljavanje za ivot i rad (l. 29)3. Pravo na novanu i drugu materijalnu pomo (l.23)4. Pravo na kunu njegu i pomo u kui (l.47)5. Pravo na dvostruki iznos djeijeg dodatka6. Pravo na dnevni boravak

7. Pravo na usluge socijanog rada i

8. neka druga prava kao to su povlastice u unutranjem putnikom saobraaju, u gradskomprevozu, popust u plaanjuel.energije, gasa, trokova grijanja, PTT usluga i sl. 17. Lica sa invaliditetom i lica ometena u fizikom i psihikom razvoju?l.14...u smislu Zakona o osnovama soc.zatite...su djeca i odrasla lica, koja su:


8/35

1. slijepa i slabovidna,

2. gluha i nagluha,

3. sa poremeajima u govoru i glasu,4. sa tjelesnim oteenjima i trajnim smetnjama u fizikom razvoju,5. sa smetnjama u psihikom razvoju (lahkog, umjerenog, teeg i tekog stepen), 6. sa kombiniranim smetnjama (viestruko ometena u razvoju).

18. Osnovna prava lica sa invaliditetom? (l.18a)Lica sa invaliditetom i lica ometena u fizikom i psihikom razvoju, shodno odredbama Zakona o osnovamasoc.zatite...imaju sljedea prava:- linu invalidninu,- dodatak za njegu i pomo od drugog lica,- pomo u trokovima lijeenja i nabavci ortopedskih pomagala,- osposobljavanje za rad (prof.rehabilitacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija),

- prioritetno zapoljavanje;

19. Kategorije lica sa invaliditetom?

-Radi ostvarivanja prava utvrenih ovim Zakonom lica sa invaliditetom razvrstavaju se prema utvenom procentu oteenjaorganizma u 2 grupe i to:

I. grupalica sa invaliditetom sa 100% oteenja organizmaII. grupalica sa invaliditetom sa 90% oteenja organizma20. Def. Materijalno neosigurano i za rad nesposobno lice? (l.15)Materijalno neosigurano i za rad nesposobno l ice, shodno odredbama Zakona o osnovama soc.zatite...smatra se lice, kojenema prijeko potrebnih sredstava za izdravanje, nesposobno je za rad i ne moe osigurati sredstva za ivot po nekomdrugom osnovu.

21. Starim licem bez porodinog stanja...lan 16.?...u smislu Zakona o osnovama soc.zatite...smatra se lice starije od 65 godina (mukarac) odnosno 60 godina (ena), kojenema lanove porodice nisrodnike koji su po zakonu obavezni da ga izdravaju, ili ako ih ima da ta lica nisu u mogunostida izvravaju obavezu izdravanja.22. Lice sa drutveno negativnim ponaanjem...lan 17.?...u smislu Zakona o osnovama soc.zatite...je lice koje se odaje besposliarenju, skitnji, prosjaenju, prostituciji,alkoholizmu, uivanju opojnih droga i drugim oblicima drutveno negativnog ponaanja.23. Lice, odnosno porodica u stanju soc.potrebe, kojima je uslijed posebnih okolnosti potreban odgovarajuioblik soc.zatite...lan 18.?...u smislu Zakona o osnovama soc.zatite...smatra se lice, odnosno porodica koja se nae u stanju soc.potrebe zbogpretrpljene prisilne migracije, repatrijacije, elementarne nepogode, smrti jednog ili vie lanova porodice, povratka salijeenja, otputanja sa izdravanja kazne zatvora ili izvravanja odgojne mjere.24. Koja su djeca korisnici soc.zatite?Naglasak je u Zakonu stavljen na djecu kao korisnike sistema socijalne zatite i to:a) djecu bez roditeljskog staranja,

b) odgojno zanemarenu djecu,

c) odgojno zaputenu djecu,

d) djecu iji je razvoj ometen porodinim prilikamae) i djecu sa onesposobljenjem25. Prava iz socijalne zatite? (lan 19.)Prava iz soc.zatite, u smislu Zakona o osnovama soc.zatite...,su:1. novana i druga materijalna pomo, (l.21,22,23,26)2. osposobljavanje za ivot i rad, (l.29)3. smjetaj u drugu porodicu, (l.31,32)4. smjetaj u ustanove soc.zatite, (l.41)5. usluge socijalnog i drugog strunog rada, (l.46)6. kuna njega i pomo u kui. (l.47)


9/35

26. Novana i druga materijalna pomo sastoji se od: (lan 21.)1) stalne novane pomoi,2) novane naknade za pomo i njegu od strane drugog lica,3) druge materijalne pomoi;27. Smjetaj u drugu porodicu mogu ostvariti: (lan 31.)djeca i odrasla lica kojima je potrebna stalna briga i pomo radi zadovoljavanja njihovih ivotnih potreba, a ne mogu ih

ostvariti u krugu vlastite porodice ili na drugi nain.27a. Pravo na smjetaj u drugu porodicu imaju: (lan 32.)- djeca iz lana 12. ta. 1 do 5 Zakona o osnovama soc.zatite...,do povratka u vlastitu porodicu, do zavretka redovnogkolovanja, a najdue 12 mjeseci po zavretku redovnog kolovanja,- lica sa invaliditetom, stara lica i lica sa drutveno negativnim ponaanjem, koja nisu u mogunosti da se sami staraju osebi, a uslijed stambenih ili porodinih prilika nemaju mogunost da im se zatita osigura na drugi nain,- ena za vrijeme trudnoe, poroaja i poslije poroaja, u skladu sa propisima o radu i samohrana majka do godinu danaivota djeteta, i ukoliko nema sredstava za izdravanje ili kojoj je, uslijed nerijeenog stambenog pitanja ili poremeenihporodinih odnosa, potreban privremeni smjetaj;28. Kuna njega i pomo u kui? (lan 47.)Kuna njega i pomo u kui je organizirano pruanje raznih usluga, kao to su: prehrana, obavljanje kunih i drugihpotrebnih poslova i odravanje line higijene licima i to: potpuno nesposobnim za samostalni rad i privreivanje, starijim od65 godina i sa trajnim smetnjama u fizikom i psihikom razvoju, kada ta lica nisu u stanju da se sama staraju o sebi.

29.Ko se smatra civilnom rtvom rata prema Zakonu? (l.54)Civilna rtva rata je lice kod kojeg je u toku rata ili neposredne ratne opasnosti, usljed ranjavanja ili nekog drugog oblikaratne torture nastupilo oteenje organizma, to ukljuuje mentalno oteenje ili znaajno naruavanje zdravlja ili nestanakili pogibiju tog lica.

30. Navedite kategorije civilnih rtava rata s obzirom na procenat tjelesnog oteenja?Radi ostvarivanja prava utvrenihZakonom za civilne tve rata, invalidi se razvrstavaju prema utvrenom procentutjelesnog oteenja, u est grupa, i to:I. grupa -invalidi sa 100% tjelesnog oteenja kojima je za redovan ivot potrebna njega i pomo od strane drugog lica,II. grupa- invalidi sa 100% tjelesnog oteenja,III. grupa - invalidi sa 90% tjelesnog oteenja,IV. grupa -invalidi sa 80% tjelesnog oteenja,V. grupa -invalidi sa 70% tjelesnog oteenja,VI. grupa- invalidi sa 60% tjelesnog oteenja.31. Ko moe ostvariti pravo na zatitu kao civilna rtva rata?Prava utvrena Zakonom za civilne rtve rata, ostvaruju i koriste dravljani Bosne i Hercegovine, ako ovim zakonom nijedrukije ureeno.

32. Da li strani dravljani mogu ostvariti prava po zakonu o soc.zatiti?Strani dravljani, koji su zadobili tjelesno oteenje ili im je lan porodice poginuo kao civilna rtva rata, ostvaruju pravautvrena ovim Zakonom, pod uslovom da po istom osnovu ne ostvaruju prava od drave iji su dravljani ili drave na ijemteritoriju imaju prebivalite, u skladu sa reciprocitetom.33. Da li je ostvarivanje statusa civilne rtve rata u FBiH vremenski ogranieno?Zakon u FBiH nije postavio vremensko ogranienje za priznavanje statusa civilne rtve rata. To znai da se status civilnertve rata priznaje i osobama kod kojih je dolo do naknadnog oteenja organizma ispoljene i pogorane bolesti, dugograzdoblja inkubacije, gubitka ekstremiteta i vida oba oka zbog pogoranja opteg zdravstvenog stanja, mentalnog oteenja

i drugih oteenja organizma kao posljedice rata ili neposredne ratne opasnosti.34. Koja su osnovna prava civilnih rtava rata? (l.58)Civilne rtve rata imaju sljedea prava:

1. linu invalidninu ili mjeseno lino novano primanje,2. dodatak za njegu i pomo od strane druge osobe,3. ortopedski dodatak,

4. porodinu invalidninu,5. pomo u trokovima li jeenja i nabavci ortopedskih pomagala,6. osposobljavanje za rad (prof.rehabilitacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija),

7. prioritetno zapoljavanje,


10/35

8. prioritetno stambeno zbrinjavanje,

9. psiholoku pomo i pravnu pomo.

35. Ko je nadlean za odluivanje o pravima iz Zakona za civilne rtve i ko odluuje o albama na odlukeprvostepenog organa?

O pravima na linu invalidninu ili mjeseno lino novano primanje, dodatak za njegu i pomo od strane druge osobe,

ortopedski dodatak i porodinu invalidninu rjeava u prvom stepenu centar za socijalni rad ili nadlena opinska sluba zaupravu, prema mjestu prebivalita ili boravita podnosioca zahtjeva, a o albama protiv rjeenja donesenih u prvom stepenurjeava nadleni kantonalni organ uprave.36. Def. pojam zatite porodice sa djecom? (l.87)Zatita porodice sa djecom, u smislu Zakona o osnovama soc.zatite...,je osiguranje porodice kroz materijalna i drugadavanja, radi pomaganja u podizanju, odgoju i zbrinjavanju djece, kao i njihovom osposobljavanju za samostalan ivot i rad,u najboljem interesu djeteta.

37. Osnovna prava porodice sa djecom? (l.89)Osnovna prava koja ostvaruje porodica sa djecom su:

1. dodatak na djecu,

2. naknada umjesto plae eni majci u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje s posla radi trudnoe, poroaja i njegedjeteta,

3. novana pomo za vrijeme trudnoe i poroaja ene majke koja nije u radnom odnosu,

4. jednokratna pomo za opremu novoroenog djeteta,5. pomo u prehrani djeteta do est mjeseci i dodatna ishrana za majke dojilje,6. posebni psihosocijalni tretman branih drugova koji ele djecu i trudnica,7. smjetaj djece uz osiguranu ishranu u ustanovama predkolskog odgoja,8. osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u kolama osnovnog obrazovanja,9.


11/35

Lica sa invaliditetom koja su pravo na dodatak za njegu i pomo od drugog lica ostvarila u skladu sa ovim Zakonom a prijenavrene 65. godine ivota, ne gube to pravo ni nakon navrene 65. godine ivota a pravo e ostvarivati prema ovomZakonu sve dok za to postoje zakonom propisani uvjeti.

lan 28.Druga materijalna pomo, u smislu ovog zakona, je privremena, jednokratna i druga novana pomo il i naturalno davanje

materijalno neosiguranim licima ili porodicama koje se nau u stanju socijalne potrebe zbog pretrpljene prisilne migracije,repatrijacije, elementarne nepogode, smrti jednog ili vie lanova porodice, povratka sa lijeenja, otputanja sa izdravanjakazne zatvora ili izvravanja odgojne mjere, ukoliko nemaju dovoljno prihoda za izdravanje i nemaju lanova porodice kojisu po zakonu obavezni da ih izdravaju ili ako ih imaju, da ta lica nisu u mogunosti da izvravaju obavezu izdravanja.

lan 29.Osposobljavanje za ivot i rad ostvaruju djeca ometena u psihofizikom razvoju i odrasla lica sa umanjenim psihofizikimsposobnostima bez obzira na uzrok nastanka invalidnosti odnosno radne sposobnosti, ako to pravo ne mogu ostvariti po

nekom drugom osnovu, a koja se prema psihofizikim sposobnostima i godinama ivota, mogu osposobiti za rad.lan 41.Smjetaj u ustanovu socijalne zatite, mogu ostvariti djeca i odrasla lica kojima je potrebna stalna briga i pomo uzadovoljavanju njihovih ivotnih potreba, a ne mogu ih ostvariti u vlastitoj ili drugoj porodici ili na drugi nain. lan 46.

Pravo na usluge socijalnog i drugog rada mogu osvariti pojedinci, porodice i drutvene grupe, neovisno od materijalnihmogunosti i koritenja nekog od oblika socijalne zatite, radi zatite njihovih prava i interesa i spreavanja pojava iublaavanja posljedica socijalnih problema.Uslugama socijalnog i drugog strunog rada, u smislu ovog zakona, smatra se savjetodavni rad koji obavljaju ustanove urjeavanju porodinih i branih problema, te mjere i akcije, u saradnji sa mjesnim zajednicama i drugim organima, nasuzbijanju i spreavanju drutveno neprihvatljivogponaanja djece i ostalih pojedinaca, porodica i drutvenih grupa.lan 88.Zatita porodice sa djecom ima za cilj:- da se osiguraju svoj djeci priblino jednaki uvjeti za zdrav i pravilan tjelesni, intelektualni i emocionalni razvoj u porodici,- pomo u ostvarivanju njene reproduktivne uloge, njezi, podizanju, odgoju i zatiti djece i poboljanju kvaliteta ivotaporodice,

- razvijanje humanih odnosa u skladu sa naelima graanskog morala i solidarnosti.DJEIJA NEDJELJAlan 94.Prva sedmica u oktobru mjesecu svake godine odreuje se kao Djeija nedjelja na teritoriji Federacije.

Djeija nedjelja se uvodi radi podsticanja i organiziranja raznovrsnih kulturno-obrazovnih, rekreativnih i drugihmanifestacija posveenih djeci i preduzimanja drugih mjerai akcija za unapreenje razvoja brige o djeci.Ove manifestacije i mjere utvruju se programom koje donosi federalni ministar nadlean za socijalnu i djeiju zatitu.Za Djeiju nedjelju tokom cijelog mjeseca oktobra naplaivat e se novani iznos utvren odlukom Vlade FBiH i to na:1) prodatu voznu kartu u meumjesnom i meunarodnom eljeznikom, brodskom, avionskom i autobuskom saobraaju, 2) potanske poiljke u unutranjem saobraaju, osim na poiljke novina i asopisa,3) prodatu ulaznicu za pozorite, kino, druge kulturne manifestacije i sportske priredbe za koje se naplauju ulaznice,4) prodatu gramofonsku plou, muziki kompakt-disk i video kasetu.38. ime je bila uvjetovana dosadanja organizacija CZSR?Dosadanje organizacije centara za socijalni rad bile su uvjetovane kadrovskim mogunostima, teritorijalnoj

rasprostranjenosti i stanju socijalne problematike, a svodile su se na organizaciju po teritorijalnom principu, kategorijalnomprincipu i principu kombinacije.

39. Na kojem principu je danas zasnovan rad CZSR?

Nova organizacija je, dakle, zasnovana na pozitivnim iskustvima, sadanjim socijalnim i razvojnim potrebama, a u kontekstudemokratizacije socijalnih slubi, koja treba da se zasniva mjj samozatiti, graanskoj participaciji, neprofi tnim aktivnostimai efikasnosti pa istu, dakle, organizaciju centara, predlaemo na principu specijaliziranih slubi koje bi sadravale referate iomoguavale daspecijalisti (npr. psiholozi) pokrivaju i vie slubi.40. Objasnite princip specijaliziranih slubi?Ovaj princip treba da se zasniva na samozatiti, graanskoj participaciji, neprofitnim aktivnostima i efikasnosti, ta da sadrireferate koji bi omoguili specijalistima da pokrivaju i vie slubi.


12/35

41. Nabrojati sve organizacione slube?Upravljaka sluba;Sluba za zatitu i razvoj djece;Sluba za zatitu ometenih u funkcioniranju i razvoju;Sluba za zatitu odraslih i starih lica;Sluba za zatitu i razvoj porodice i obitelji;

Sluba za razvoj mree socijalnih slubi;Sluba za zatitu ratomugroenih lica;Sluba za materijalno - finansijska i administrativna pitanja;

42. Navedite hijerarhiju koja je zastupljena u upravljakoj slubi?Ova sluba je organizacijaki ustanovljena tako da je hijerarhija regulirana od Upravnog odbora, preko direktora dopojedinanih slubi, referata, odnosno izvrilaca. U svom radu koristi prednosti rada preko upravljakog kolegija. Management u socijalnoj zatiti ima za zadatak da procjenjuje lokalne - komunalne mogunosti, resurse, naspram potreba,odnosno kategorija graana u stanju socijalnih potreba.

43. Objasnite pojam projekt management?

Projektni management, izrada, realizacija i monitoring posebnih projekata kojim se realiziraju odreene aktivnosti pojedinihslubi centara i angairaju strana i domaa donatorska sredstva.

44. Navedite ta obuhvata sluba za zatitu ometenih u funkcioniranju i razvoju?Ova sluba, pored referata po kategorijama (djece -odraslih), nainu zatite (institucionalno i vaninstitucionalno i dr.) ima ikomisijski rad, ali i koordinirajuu ulogu u radu na zatiti ovih kategorija sa NVO.45. Nabrojite na koje se naine u razvijenim zemljama management u soc.zatiti usmjerava?U razvijenim zemljama ustanovljen je princip da se management u socijalnoj zatiti usmjerava ka:

identifikaciji ljudi u stanju socijalne potrebe;

pomoi ljudima u stanju socijalne potrebe; planiranju, zatiti i podmirivanju potreba u skladu sa planom zatite; monitoring u skladu sa kvalitetom usluga-zastite, odnosno, potreba stanovnitva na datom lokalnom nivou i stalnom upoznavanju stanovnitva o potrebama socijalne zatite.

46. Navedite koje referate sadri sluba za zatitu odraslih i starih ugroenih lica?Sluba u pravilu ima referate za stalna socijalna davanja, za povremena ili privremena, ali isto tako i referate zasubvencioniranje bilo iz sredstava socijalne zatite ili nekih drugih sistema, kao iz stambene oblasti, ogrjeva i drugihenergenata, prehrambenih osnovnih artikala i sl.

47. Istaknite dualizam koji postoji, a vezan je za slubu za zatitu ratom ugroenih lica?U domenu zatite raseljenih lica i izbjeglica povratnika postoji organizacijski dualizam, tj. postoje posebne slube usekretarijatima opina za ova pitanja, a centri za socijalni rad rjeavaju pitanja koja se javljaju kao nastali socijalni sluajeviu ovom kontingentu stanovnitva. Ovaj model ide ka tome da se izvri koncentracija ovih slubi radi efikasnosti rjeavanjamnotva problema koji se javljaju kod raseljenih lica i izbjeglica - povratnika.48. Na koji nain se odreuje broj centara za socijalni rad po teritorijalnim jedinicima?Prethodno izloeni koncept ide na to da svaka opina u Federaciji ima svoj centar za socijalni rad kao centralnu socijalnu

ustanovu.49. Koji je minimum strunog kadra koji mora biti zaposlen u svakom centru za socijalni rad?U svakom centru mora biti zaposlen minimalan broj strunjaka koji ine struni tim centra i to: najmanje jedan socijalniradnik, psiholog (ili psiholog / pedagog), specijalni pedagog (defektolog) i pravnik.

50. Na koji nain se odreuje dodatni broj strunjaka koji mogu biti zaposleni u svakom centru za socijalnirad?

Dodatni broj strunih radnika ovisan je o broju stanovnika opine, socijalne problematike i razvijenosti drugih socijalnihslubi. S obzirom na postratnu socijalnu situaciju, a kako ni u Nacrtu zakona o osnovama socijalne zatite nisu naznaeninormativi, a ovaj radni dokument sugerira da se daljnji broj potrebnih strunjaka u centru zapoljava u skladu sa brojem


13/35

stanovnika, tj. da na svakih 5.000 dolazi jedan socijalni radnik, na 12.000 jedan psiholog i jedan pedagog, odnosno,

specijalni pedagog i na 10.000 stanovnika jedan pravnik. Broj strunjaka mogue je korigirati u skladu sa specifinostimasocijalne problematike u opini.ZAKON

O OSNOVAMA SOCIJALNE ZATITE, ZATITE CIVILNIH RTAVA RATA I ZATITEPORODICE SA DJECOM

I - OSNOVNE ODREDBE

lan 1.Ovim zakonom ureuje se:- osnove socijalne zatite graana i njihovih porodica, osnovna prava iz socijalne zatite i korisnici prava iz socijalne zati te,- osnivanje i rad ustanova zatite i udruenja lica sa invaliditetom,- osnovna prava lica sa invaliditetom

- osnovna prava civilnih rtava rata i lanova njihovih porodica,- osnove zatite porodice sa djecom,- finansiranje i druga pitanja od znaaja za ostvarivanje posebnih prava iz socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata izatite porodice sa djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

lan 2.Djelatnost socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom je od interesa za Federaciju i kantone.

lan 3.Djelatnost socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom obavljaju ustanove socijalne zatite,iliopinska sluba za upravu.Ustanove socijalne zatite imaju svojstvo pravnog lica.Na osnivanje i rad ustanova socijalne zatite primjenjuju se propisi o ustanovama, ako ovim zakonom nije drukijeodreeno.

lan 4.Djelatnost socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom mogu obavljatii humanitarneorganizacije, udruenja graana, vjerske zajednice i organizacije koje oni osnivaju, graanin pojedinac i strana fizika ilipravna lica.

lan 5.-Porodicu, u smislu ovog zakona, ini: brani drug, odnosno vanbrani drug, dijete (brano, vanbrano, usvojeno, pastore idijete bez roditelja uzeto na izdravanje), otac, majka, maeha, djed i baba-nena (po ocu i majci) i braa i sestre branihdrugova.

-lanovi porodice civilne rtve rata, u smislu ovog zakona, su:

1. brani drug i djeca roena u braku ili van braka,2. usvojena djeca i pastorad,3. roditelji i usvojioci,

4. ouh i maeha.

-lanovi porodice iz stava 2. ta. 1) i 2) ovog lana smatraju se lanovima ue porodice, a lanovi porodice iz stava 2. ta.3) i 4) ovog lana, lanovima ire porodice.-lanom porodice, u smislu stava 2. ovog lana, smatra se i vanbrani drug neoenjene civilne rtve rata s kojom ima djecui s kojom ivi, odnosno ivio je do njene smrti u zajednikom domainstvu najmanje godinu dana.-Zajedniko domainstvo, u smislu ovog zakona, je ekonomska zajednica jedne ili vie porodica u kojoj se zajedniki stiu itroe novana i druga materijalna sredstva, steena radom i koritenjem zajednikih materijalnih dobara (zemljite, zgrade idrugo).


14/35

lan 6.Djetetom, u smislu ovog zakona, smatra se lice do 18 godina ivota.Izuzetno djetetom, u smislu ovog zakona, smatra se i lice koje radi ostvarivanja prava na dodatak na djecu i osiguravanja

kolarine ili stipendije za ake i studente, ima i vie od 18, a manje od 27 godina i vota.

lan 7.

Prava utvrena ovim zakonom ne mogu ostvarivati lica koja su osuena pravosnanom sudskom presudom za krivina djelaprotiv ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, ustavnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine i krivina djela protivovjenosti i meunarodnog prava.Pravo utvreno ovim Zakonom ne moe ostvarivati lice koje isto pravo koristi ili moe koristiti prema drugim propisima.Prava utvrena ovim zakonom ne mogu se prenositi na druga lica, niti se mogu nasljeivati.Prava utvrena ovim Zakonom ne mogu ostvarivati lica koja nisu dravljani Bosne i Hercegovine.

lan 8.Nadleni organi kantona, u skladu sa ustavom i ovim zakonom, blie ureuju djelatnost socijalne zatite, zatite civilnihrtava rata i zatite porodice sa djecom.

lan 9.Federalno ministarstvo rada i socijalne politike (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo), vri nadzor nad provoenjem ovog

zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, kao i nad strunim radom ustanova koje osniva Federacija, izdajeinstrukcije i vri upravni nadzor i kontrolu namjenskog troenja sredstava namjenjenih za ostvarivanje prava po ovomzakonu, a koja se obezbjeuju iz federalnog budeta.Nadleni kantonalni organ uprave, vri nadzor nad provoenjem zakona, drugih propisa i opih akata kantona donesenihsaglasno ovom zakonu, kao i nad strunim radom ustanova koje osniva opina, odnosno kanton, izdaje instrukcije i vrineposredni upravni nadzor i kontrolu namjenskog troenja sredstava namjenjenih za ostvarivanje prava po ovom zakonu , akoja se obezbjeuju iz kantonalnog budeta.

lan 10.U postupku ostvarivanja prava i dunosti utvrenih ovim zakonom primjenjuju se odgovarajue odredbe propisa o upravnompostupku, ako ovim zakonom i propisom kantona nije drugaije odreeno.

II - SOCIJALNA ZATITA

1. POJAM SOCIJALNE ZATITE

lan 11.Socijalna zatita, u smislu ovog zakona, je organizirana djelatnost u Federaciji, usmjerena na osiguranje socijalne sigurnost injenih graana i njihovih porodica u stanju socijalne potrebe.Socijalnom potrebom, u smislu stava 1. ovog lana, smatra se trajno ili privremeno stanje u kome se nalazi graanin iliporodica, prouzrokovano ratnim dogaajima, elementarnim nesreama, opom ekonomskom krizom, psihofizikim stanjempojedinaca ili drugih razloga, koje se ne mogu otkloniti bez pomoi drugog lica.U skladu sa naelima humanizma, solidarnosti graanskog morala socijalna zatita porodice i njenih lanova i graanapojedinaca, ostvaruje se otkrivanjem i umanjenjem, odnosno otklanjanjem posljedica uzroka koji dovode do stanja socijalne

potrebe i sticanjem odreenih prava iz socijalne zatite.

Socijalna zatita djeteta, u skladu sa odredbama Konvencije o pravima djeteta, ostvaruje se u najboljem interesu djeteta.

2. KORISNICI SOCIJALNE ZATITE

lan 12.Korisnici socijalne zatite, u smislu ovog zakona, su lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe i to: 1) djeca bez roditeljskog staranja,

2) odgojno zanemarena djeca,

3) odgojno zaputena djeca,4) djeca iji je razvoj ometen porodinim prilikama,


15/35

5) lica sa invaliditetom i lica ometena u fizikom ili psihikom razvoju, 6) materijalno neosigurana i za rad nesposobna lica,

7) stara lica bez porodinog staranja,8) lica sa drutveno negativnim ponaanjem,9) lica i porodice u stanju socijalne potrebe, kojima je uslijed posebnih okolnosti potreban odgovarajui oblik socijalnezatite.

Propisima kantona moe se proiriti krug korisnika socijalne zatite iz stava 1. ovog lana u skladu sa programima razvojasocijalne zatite i specifinim prilikama u kantonu.

lan 13.Dijete bez roditeljskog staranja, u smislu lana 12. stav 1. taka 1) ovog zakona, je dijete bez oba roditelja, nepoznatihroditelja, naputeno od roditelja lienih roditeljskog prava i roditelja sprijeenih da vre roditeljsku dunost.Odgojno zanemareno dijete, u smislu lana 12. stav 1. taka 2) ovog zakona, je dijete koje zbog nedovoljnog nadzora ibrige roditelja, te negativnog uticaja sredine, naruava ope prihvaene norme ponaanja.Odgojno zaputeno dijete, u smislu lana 12. stav 1. taka 3) ovog zakona, je dijete koje svojim ponaanjem naruavaope prihvaene norme i vri prekraje ili krivina djela.Dijete, iji je razvoj ometen porodinim prilikama, u smislu lana 12. stav 1. taka 4) ovog zakona, je dijete, iji roditelj izbog nesreenih porodinih odnosa, materijalnih ili drugih razloga nisu u mogunosti da mu osiguraju normalne uvjete zapravilan odgoj, fiziki i psihiki razvoj.

lan 14.Lica sa invaliditetom i lica u fizikom i psihikom razvoju, u smislu lana 12. stav 1. taka 5) ovog zakona, su djeca i odraslalica, koja su:

1. slijepa i slabovida,

2. gluha i nagluha,

3. sa poremeajima u govoru i glasu,4. sa tjelesnim oteenjima i trajnim smetnjama u fizikom razvoju,5. sa smetnjama u psihikom razvoju (lahkog, umjerenog, teeg i tekog stepena),6. sa kombiniranim smetnjama (viestruko ometena u razvoju).

lan 15.Materijalno neosigurano i za rad nesposobno lice, u smislu lana 12. stav 1. taka 6) ovog zakona, smatra se odraslo lice,koje nema prijeko potrebnih sredstava za izdravanje, nesposobno je za rad i ne moe osigurati sredstva za ivot po nekomdrugom osnovu.

lan 16.Starim licem bez porodinog stanja, u smislu lana 12. stav 1. taka 7) ovog zakona, smatra se lice starije od 65 godina(mukarac) odnosno 60 godina (ena), koje nema lanove porodice ni srodnike koji su po zakonu obavezni da ga izdravaju,ili ako ih ima da ta lica nisu u mogunosti da izvravaju obavezu izdravanja.

lan 17.Lice sa drutveno negativnim ponaanjem, u smislu lana 12. stav 1. taka 8) ovog zakona, je lice koje se odajebesposliarenju, skitnji, prosjaenju, prostituciji, alkoholizmu, uivanju opojnih droga i drugim oblicima drutvenonegativnog ponaanja.

lan 18.Lice, odnosno porodica u stanju socijalne potrebe, kojima je uslijed posebnih okolnosti potreban odgovarajui oblik socijalnezatite, u smislu lana 12. stav 1. taka 9) ovog zakona, smatra se lice, odnosno porodica koja se nae u stanju socijalnepotrebe zbog pretrpljene prisilne migracije, repatrijacije, elementarne nepogode, smrti jednog ili vie lanova porodice,povratka sa lijeenja, otputanja sa izdravanja kazne zatvora ili izvravanja odgojne mjere. 2a. OSNOVNA PRAVA LICA SA INVALIDITETOM

lan 18.aLica sa invaliditetom i lica ometena u fizi kom i psihikom razvoju , u smislu lana 12. stav 1. ta ka 5. te lana 14. ovogZakona , prema ovom Zakonu imaju sljedea prava :


16/35

linu invalidninu, dodatak za njegu i pomo od drugog lica, ortopedski dodatak, pomo u trokovima lijeenja i nabavci ortopedskih pomagala, osposobljavanje za rad (profesionalna rehabilitacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija), prioritetno zapoljavanje.

Prava iz stava 1. take 1), 2) i 3) ovog lana ostvaruju se pod uslovima, na nain i po postupku utvrenim ovim Zakonom.Prava iz stava 1. take 4), 5), 6) ovog lana ostvaruju se u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju, zdravstvenojzatiti i zapoljavanju.Kanton moe utvrditi i druga prava i proiriti obim prava utvrenih ovim Zakonom na osnovu svojih materijalnih mogunostii drugih potreba lica sa invaliditetom.

lan 18.bRadi ostvarivanja prava utvrenih ovim Zakonom lica sa invaliditetom razvrstavaju se prema utvrenom procentu oteenjaorganizma u dvije grupe i to:

I. grupa - lica sa invaliditetom sa 100% oteenja organizma,II. grupa - lica sa invaliditetom sa 90% oteenja organizma

1) LINA INVALIDNINA

lan 18.cLina invalidnina odreuje se srazmjerno stepenu oteenja prema nalazu, ocjeni i miljenju Instituta za medicinsko

vjetaenje zdravstvenog stanja, izvrenim u skladu sa Pravilnikom o ocjenjivanju oteenja organizma kod lica sainvaliditetom u postupku ostvarivanja prava prema Zakonu o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom ("Slubene novine Federacije BiH", br. 46/05 - u daljnjem tekstu: miljenje Instituta) i propisom onadlenim ljekarskim komisijama, nainu, postupku i drugim pitanjima ostvarivanja prava u skladu sa Zakonom o osnovamasocijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom. Mjeseni iznos line invalidnine odreuje se uprocentu od osnovice definirane u lanu 18.f Zakona i to:

Grupa

Procenat

I

40%

II

30%

Pravo iz stava 1. ovog lana ne mogu ostvariti lica sa invaliditetom koja to pravo ostvaruju ili mogu ostvariti premapropisima o: pravima branitelja i lanova njihovih porodica, zatiti civilnih rtava rata i propisima o penzijskom i invalidskom

osiguranju.

2) DODATAK ZA NJEGU I POMO OD DRUGOG LICA

lan 18.dRadi ostvarivanja prava na dodatak za njegu i pomo od drugog lica, lica sa invaliditetom razvrstavaju se u dvije grupe i to:1. Prva grupa - lica sa invaliditetom koja, prema miljenju Instituta, ne mogu sama udovoljiti svojim osnovnim ivotnimpotrebama.


17/35

Pod osnovnim ivotnim potrebama, u smislu ovog lana, podrazumijeva se da se lice ne moe samostalno kretati u stanu iizvan stana, uzimati hranu, oblaiti se i svlaiti, odravati linu higijenu, obavljati druge osnovne fizioloke potrebe, kao islijepa lica iji je ostatak vida na oba oka ispod 0,05 sa korekcijom. 2. Druga grupa - lica sa invaliditetom koja, prema miljenju Instituta, ne mogu potpuno udovoljiti svojim osnovnim ivotnimpotrebama.

Pod nemogunou potpunog udovoljavanja osnovnim ivotnim potrebama, u smislu ovog lana, podrazumijeva se da se

lice ne moe samostalno kretati izvan stana radi nabavke osnovnih ivotnih potreptina i koritenja zdravstvene zatite. Dodatak za njegu i pomo od drugog lica odreuje se u mjesenom iznosu u procentu od osnovice iz lana 18.f ovogZakona i to:

1) za I. grupu 100% od osnovice,

2) za II. grupu 50% od osnovice.

Pravo na dodatak za njegu i pomo od drugog lica ne ostvaruje lice sa invaliditetom smjeteno u ustanovu socijalne zatite,na teret sredstava opinskog odnosno kantonalnog budeta. Lica sa invaliditetom koji je nastao nakon 65. godine ivota akod kojih je, u skladu sa miljenjem Instituta, utvrena potreba za koritenjem prava na dodatak za njegu i pomo oddrugog lica, ovo pravo ostvaruju u skladu sa propisom kantona.

3) ORTOPEDSKI DODATAK

lan 18.e

Pravo na ortopedski dodatak imaju lica sa invaliditetom kod kojih je zbog tjelesnog oteenja, utvrenog u skladu samiljenjem Instituta, dolo do amputacije najmanje jednog ekstremiteta il i tekog oteenja funkcije ekstremiteta, slijepalica iz lana 5. Zakona, kao i lica sa enukleacijom jednog oka. Ortopedski dodatak odreuje se u mjesenom iznosu u visini 7% od osnovice definirane u lanu 18.f Zakona. Pravo na ortopedski dodatak i na dodatak za njegu i pomo od drugog lica ne mogu ostvarivati lica sa invaliditetom kojatakvo pravo ostvaruju ili mogu ostvariti prema propisima o pravima branitelja i lanova njihovih porodica ili premaodredbama ovog Zakona koje se odnose na zatitu civilnih rtava rata.

lan 18.fOsnovica za obraun mjesenih novanih primanja iznosi 80% od najnie cijene rada utvrene Kolektivnim ugovorom.2b. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE OSNOVNIH PRAVA LICA SA INVALIDITETOM

lan 18. gO pravima iz lana 18.a stav 1. take 1), 2) i 3) ovog Zakona rjeava u prvom stepenu centar za socijalni rad ili opinskasluba za upravu kojoj su povjereni poslovi socijalne zatite (u daljnjem tekstu: nadlena opinska sluba), prema mjestuprebivalita ili boravita podnosioca zahtjeva, a o albama protiv rjeenja donesenih u prvom stepenu rjeava Federalnoministarstvo rada i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo).

lan 18.hOteenje organizma lica sa invaliditetom, pravo na pomo i njegu od drugog lica i ortopedskidodatak utvruje se naosnovu nalaza i miljenjem Instituta.

lan 18.iRjeenje donijeto u prvom stepenu kojim je priznato pravo na osnovu ovog Zakona podlijee reviziji.Reviziju po slubenoj dunosti vri Federalno ministarstvo.

Ako je protiv rjeenjaprvostepenog organa izjavljena alba o reviziji i albi rjeava se istim rjeenjem.

Ako protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana nije izjavljena alba, prvostepeni organ koji je donio to rjeenje dostavit e ga,zajedno sa spisima predmeta, organu nadlenomza reviziju u roku od osam dana od dana isteka roka za albu.Revizija odlae izvrenje rjeenja.

lan 18.jU postupku revizije nadleni drugostepeni organ moe dati saglasnost na prvostepeno rjeenje ili ga izmijeniti, ponititi iliukinuti.

lan18.k


18/35

Drugostepeni organ e u postupku revizije ponititi ili ukinuti prvostepeno rjeenje i predmet vratiti na ponovni postupak il isam rjeiti stvar ako utvrdi da su u prvostepenom postupku nepotpuno ili pogreno utvrene injenice ili da se u postupkunije vodilo rauna o pravilima postupka, koji bi bili od uticaja na rjeenje stvari, ili ako utvrdi da su pogreno ocijenjenidokazi, ili da je iz utvrenih injenica izveden pogrean zakljuak o injeninom stanju, ili da je pogreno primijenjen prop isna osnovu kojeg je stvar rjeena.Prvostepeni organ ije je rjeenje u postupku revizije poniteno ili ukinuto i predmet vraen na ponovni postupak donosi

novo rjeenje.Protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana moe se izjaviti alba i voditi se revizioni postupak.

lan 18.lU postupku revizije drugostepeni organ moe pribaviti nalaz i miljenje drugostepene ljekarske komisije o oteenjuorganizma, o pravu na dodatak za njegu i pomo drugog lica i ortopedski dodatak.

lan 18.mIsplate, prema ovom Zakonu, za lica sa invaliditetom vri Federalno ministarstvo po slubenoj dunosti.

lan 18.nSredstva za ostvarivanje osnovnih prava lica sa invaliditetom iz lana 18.a stav 1 take 1), 2) i 3) ovog Zakona osiguravajuse u budetu Federacije.

Isplate mjesenih novanih primanja za ostvarivanje prava iz stava 1. ovog lana izvrit e se na osnovu planiranihsredstava za tekuu budetsku godinu.Ukoliko planirana sredstva za tekuu godinu budu nedovoljna za isplatu novanih primanja iz stava 2. ovog lana,raspoloiva sredstva dijele se iznosom potrebenim za isplatu prema zakonu i odreuje koeficijent za mjesena davanja kojiostaje na snazi do rebalansa budeta ili usvajanja novog budeta.Isplate mjesenih novanih primanja izvrene na nain utvren ovim lanom smatraju se konanim.

lan 18.njTrokovi postupka za ostvarivanje prava u prvom stepenu padaju na teret podnosioca zahtjeva.Ukoliko podnosiocu zahtjeva u skladu sa ovim Zakonom budu priznata prava, ima pravo na refundaciju trokova pregleda izsredstava kantonalnog budeta.Trokovi drugostepenog postupka padaju na teret organa koji vodi postupak.

lan 18. oZa korisnike prava koji ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava iz ovog Zakona prava e se priznati od prvog dana narednogmjeseca od dana podnoenja zahtjeva za priznavanje tih prava.Na zahtjev korisnika prava ponovni postupak, u skladu sa ovim Zakonom, moe se pokrenuti nakon isteka roka od dvijegodine od dana donoenja rjeenja, izuzev ako se radi o novoj povredi ili bolesti kada se postupak pokree i prije istekaovog roka.

lan 18.pFederalni ministar rada i socijalne politike donijet e u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona propise o

nainu i postupku ostvarivanja prava prema ovom Zakonu, nainu isplate novanih primanja, nainu voenja evidencije okorisnicima prava i izvrenim isplatama i dostavljanju izvjetaja o utroenim sredstvima prema ovom Zakonu.

3. PRAVA IZ SOCIJALNE ZATITE

lan 19.Prava iz socijalne zatite, u smislu ovog zakona, su:1) novana i druga materijalna pomo,2) osposobljavanje za ivot i rad,3) smjetaj u drugu porodicu,


19/35

4) smjetaj u ustanove socijalne zatite,5) usluge socijalnog i drugog strunog rada,6) kuna njega i pomo u kui.Propisom kantona utvruju se iznosi novanih i drugih davanja, iz stava 1. ovog lana, uvjeti i postupak za sticanje tih pravai njihovo koritenje, ukoliko to nije ureeno ovim zakonom.Propisom kantona mogu se utvrditi i druga prava iz socijalne zatite u skladu sa programom razvoja socijalne zatite

injegovim mogunostima.

lan 20.Licima i porodicama u stanju socijalne potrebe, koji ispunjavaju uvjete za sticanje i koritenje prava iz socijalne zatite izlana 19. ovog zakona, osiguravaju se na teret sredstava socijalne zatite i odreeni oblici zdravstvene zatite izadovoljavanje stambenih i drugih potreba u skladu sa zakonom.

a) NOVANA I DRUGA MATERIJALNA POMO

lan 21.Novana i druga materijalna pomo sastoji se od:1) stalne novane pomoi,2) novane naknade za pomo i njegu od strane drugog lica,

3) druge materijalne pomoi.

lan 22.Pravo na stalnu novanu i drugu materijalnu pomo imaju lica i porodice, pod sljedeim uvjetima:1) da su nesposobni za rad, odnosno sprijeeni u ostvarivanju prava na rad, 2) da nemaju dovoljno prihoda za izdravanje,3) da nemaju lanova porodice koji su po zakonu obavezni da ih izdravaju ili ako ih imaju, da ta lica nisu u mogunosti daizvravaju obavezu izdravanja.Pravo na pomo iz stava 1. ovog lana ostvaruje se kod nadlenog organa opine na ijem podruju lice i porodica imajuprebivalite.

lan 23.Nesposobnim za rad, odnosno sprijeenim u ostvarivanju prava na rad, u smislu ovog zakona, smatra se lice: 1) potpuno nesposobno za samostalni rad i privreivanje,2) lice starije od 65 godina

3) ena za vrijeme trudnoe, poroaja i poslije poroaja, u skladu sa propisima o radu,4) roditelji, ouh, maeha ili usvojilac koji se stara o jednom ili vie djece do jedne godine ivota, a nema lanove porodiceni srodnike koje su po zakonu obavezni da ga izdravaju ili ako ih ima, da ta lica nisu u mogunosti da izvravaju obavezuizdravanja,5) dijete do navrene 15 godine ivota, a ako je na redovnom kolovanju do navrene 27 godine ivota, 6) lice sa trajnim smetnjama u fizikom i psihikom razvoju,7) lice koje u porodici njeguje lice sa invaliditetom ili teko oboljelo lice, ukoliko je utvreno da je tom licu prijeko potr ebnapomo i njega od strane drugog lica.

lan 24.

Nalaz i miljenje o nesposobnosti za rad lica iz lana 23. taka 1) ovog zakona daju ljekarske komisije u skladu sa propisomkantona.Nalaz i miljenje o sposobnosti i razvrstavanju djece ometene u fizikom i psihikom razvoju daju strune komisije u skladusa propisom kantona.

Propisom kantona propisuje se nain i postupak za otkrivanje i ocjenjivanje sposobnosti, razvrstavanje i evidenciju djeceometene u fizikom i psihikom razvoju.

lan 25.Stalna novana pomo utvruje se u mjesenom iznosu u visini razlike svih prihoda lanova domainstva i iznosa najniegprimanja domainstva koji se smatra dovoljnim za izdravanje, u smislu lana 27. ovog zakona.


20/35

lan 26.Novanu naknadu za pomo i njegu od drugog lica mogu ostvariti lica iznad 65 godina ivota, ako su stara i nemona licakojima je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna pomo i njega od drugog lica za zadovoljavanjenjihovih osnovnih ivotnih potreba.Lica sa invaliditetom koja su pravo na dodatak za njegu i pomo od drugog lica ostvarila u skladu sa ovim Zakonom a prije

navrene 65. godine ivota, ne gube to pravo ni nakon navrene 65. godine ivota a pravo e ostvarivati prema ovomZakonu sve dok za to postoje zakonom propisani uvjeti.

Uvjeti i postupak u vezi sa ostvarivanjem prava iz stava 1. ovog lana ureuju se propisom kantona. Sredstva za ostvarivanje prava iz ovog lana osiguravaju se u budetu kantona.

lan 27.Propisom kantona utvruju se iznosi stalne novane pomoi i novane naknade za pomo i njegu, kao i prihodi koji seuzimaju u obzir, prilikom utvrivanja te pomoi i naknade.Djeci i odraslim licima sa invaliditetom i licima sa trajnim invaliditetom u fizikom i psihikom razvoju, propisima kantonautvruju se povoljniji uslovi u sticanju prava iz socijalne zatite i visini iznosa materijalnih davanja. Kod utvrivanja prihoda domainstva, u smislu stava 1. ovog lana, ne uzimaju se u obzir prihodi ostvareni na ime novanenaknade, odnosno invalidnine za tjelesno oteenje, novane naknade za pomo i njegu od strane drugog lica, dodatka nadjecu i stipendije uenika i studenata.

lan 28.Druga materijalna pomo, u smislu ovog zakona, je privremena, jednokratna i druga novana pomo il i naturalno davanjematerijalno neosiguranim licima ili porodicama koje se nau u stanju socijalne potrebe uslijed tekoa izazvanih okolnostimaiz lana 18. ovog zakona, ukoliko ispunjavaju uvjete iz lana 22. ta. 2) i 3) ovog zakona.

b) OSPOSOBLJAVANJE ZA IVOT I RAD

lan 29.Osposobljavanje za ivot i rad ostvaruju djeca ometena u psihofizikom razvoju i odrasla lica sa umanjenim psihofizikimsposobnostima bez obzira na uzrok nastanka invalidnosti odnosno radne sposobnosti, ako to pravo ne mogu ostvariti po

nekom drugom osnovu, a koja se prema psihofizikim sposobnostima i godinama ivota, mogu osposobiti za rad.Pravo iz stava 1. ovog lana pripada i djeci osiguranika koja su do dana stupanja na snagu ovog zakona, to pravo ostvarilipo propisima iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

lan 30.Lice, koje se radi osposobljavanja za ivot i rad upuuje izvan mjesta prebivalita, ima pravona novanu pomo za pokrietrokova smjetaja, prehrane i prijevoza, ukoliko mu to njegova porodica ne moe osigurati.

c) SMJETAJ U DRUGU PORODICU

lan 31.Smjetaj u drugu porodicu mogu ostvariti djeca i odrasla lica kojima je potrebna stalna brigai pomo radi zadovoljavanjanjihovih ivotnih potreba, a ne mogu ih ostvariti u krugu vlastite porodice ili na drugi nain.

lan 32.Pravo na smjetaj u drugu porodicu imaju:- djeca iz lana 12. stav 1. ta. 1) do 5) ovog zakona, do povratka u vlastitu porodicu, do zavretka redovnog kolovanja, anajdue 12 mjeseci po zavretku redovnog kolovanja,- lica sa invaliditetom, stara lica i lica sa drutveno negativnim ponaanjem, koja nisu u mogunosti da se sami staraju osebi, a uslijed stambenih ili porodinih prilika nemaju mogunost da im se zatita osigura na drugi nain,- ena iz lana 23. taka 3) ovog zakona i samohrana majka do godinu dana ivota djeteta, i ukoliko nema sredstava zaizdravanje ili kojoj je, usli jed nerjeenog stambenog pitanja ili poremeenih porodinih odnosa, potreban privremenismjetaj.


21/35

Djeci iz stava 1. alineja 1. ovog lana po zavretku redovnog kolovanja, organ starateljstva je duan osigurati zbrinjavanjena drugi nain.Samohrana majka, u smislu stava 1. alineja 3. ovog zakona, smatra se majka koja nije u braku i ne ivi u vanbranojzajednici, a sama izdrava svoju djecu.

lan 33.

O smjetaju lica u drugu porodicu kao i o prestanku smjetaja, odluuje centar za socijalni rad na ijem podruju lice imaprebivalite.Centar za socijalni rad, koji je odluio o smjetaju lica u drugu porodicu, obavlja nadzor nad tom porodicom, prua pomotoj porodici i redovnim obilaskom odrava stalnu vezu sa smjetenim licem.

lan 34.lan porodice u kojoj je lice smjeteno i koji preuzme brigu o tom licu (u daljem tekstu: hranitelj) mora biti duevno itjelesno zdrav i imati stambene i druge uvjete potrebne za zatitu, uvanje, njegu, ishranu, uenje i zadovoljavanje drugihpotreba i interesa tog lica.

lan 35.Lice se ne moe smjestiti u drugu porodicu:- u kojoj je jednom od branih drugova oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost,

- u kojoj je jedan od branih drugova lien roditeljskog prava,- u kojoj su poremeeni porodini odnosi,- u kojoj su neki lanovi-lica sa drutveno negativnim ponaanjem,- u kojoj bi zbog bolesti nekog lana porodice bilo ugroeno zdravlje smjetenog lica.

lan 36.Za smjetaj djeteta u drugu porodicu potrebna je pismena saglasnost roditelja, odnosno usvojitelja ili staratelja, a ako je l icestarije od 15 godina, potreban je i njegov pristanak.

Saglasnost roditelja nije potrebna, ako su roditelji lieni roditeljskog prava.

lan 37.Porodica u kojoj je dijete smjeteno, ne moe preduzimati, bez saglasnosti roditelja, usvojitelja ili organa starateljstva,vanije mjere u pogledu linosti djeteta, a naroito predati ga nekom drugom licu na uvanje i njegu, prekinuti kolovanje,promijeniti vrstu kole, odluiti o izboru ili obavljanju zanimanja i zakljuivanja ugovora o radu, u smislu propisa o radu.

lan 38.Hranitelj ima pravo na naknadu.

Visina naknade iz stava 1. ovog lana utvruje se propisom kantona.Naknada iz stava 1. ovog lana ne smatra se plaom, niti drugim prihodom koji podlijee plaanju poreza.

lan 39.Na osnovu rjeenja o odreivanju smjetaja u drugu porodicu, centar za socijalni rad zakljuuje pismeni ugovor o smjetajusa hraniteljem.

Ugovorom iz stava 1. ovog lana ureuju se meusobni odnosi izmeu centra za socijalni rad i hranitelja, a naroito: uvjeti irok otkazivanja ugovora, visina, nain isplate naknade za smjetaj lica, obveznik isplate naknade, kao i druga pitanja.

lan 40.Trokove smjetaja u drugu porodicu snosi lice koje je smjeteno u drugu porodicu, roditelj, usvojitelj, staratelj ili srodnikkoji je duan da izdrava to lice, ili drugo pravno ili fiziko lice koje je preuzelo obavezu plaanja trokova, u skladu sapropisom kantona.

d) SMJETAJ U USTANOVU SOCIJALNE ZATITE

lan 41.


22/35

Smjetaj u ustanovu socijalne zatite (u daljem tekstu: ustanova), moguostvariti djeca i odrasla lica kojima je potrebnastalna briga i pomo u zadovoljavanju njihovih ivotnih potreba, a ne mogu ih ostvariti u vlastitoj ili drugoj porodici ili nadrugi nain.

lan 42.O smjetaju u ustanove odluuje centar za socijalni rad na ijem podruju lice ima prebivalite, na osnovu miljenja

strunog tima centra, izvrne odluke suda, organa staratelja ili na osnovu nalaza i miljenja strune komisije onesposobnosti za rad, odnosno nalaza i miljenja odgovarajue zdravstvene ustanove.Centar za socijalni rad, koji je smjestio lice u ustanovu, duan je, radi brige, zatite, lijeenja fizikog ili mentalnog zdravljatog lica, pratiti njegov tretman u ustanovi.

Obaveza iz stava 2. ovog lana posebno se odnosi na sluaj ako je dijete smjeteno u ustanovu.

lan 43.Prijem lica iz lana 41. ovog zakona i njihovo odputanje vri se na nain odreen opim aktom ustanove. Ustanova je duna primiti na smjetaj lice koje uputi centar za socijalni rad.Izuzetno od odredbe stava 2. ovog lana, ustanova moe uskratiti prijem upuenog lica u sluaju popunjenosti kapaciteta,kao i u sluaju da, s obzirom na svoju djelatnost, nije u mogunosti pruiti odgovarajue usluge korisnika.

lan 44.

Ako je dalji boravak lica smjetenog u ustanovu postao nemogu zbog promjena u njegovim psihofizikim osobinama ilizbog nepostojanja uvjeta za odgovarajui tretman, ustanova je duna, najvie dva mjeseca prije otputanja tog lica,obavijestiti centar za socijalni rad koji je donio odluku o njegovom smjetaju, radi smjetaja u drugu ustanovu ili radiprimjene drugog oblika socijalne zatite.

lan 45.Cijenu usluge koju prua ustanova utvruje osniva ustanove.Trokove smjetaja u ustanovu snosi smjeteno lice, roditelj, usvojitelj, staratelj ili srodnik koji je, saglasno zakonu, duanda izdrava to lice, odnosno pravno ili fiziko lice koje je ugovorom preuzelo obavezu plaanja trokova.Ugovorom iz stava 2. ovog lana ureuju se meusobni odnosi centra za socijalni rad i ustanove, uvjeti i rok otkazivanjaugovora, visina i nain isplate naknade, obveznik isplate naknade za smjetaj lica, kao i druga pitanja.

e) USLUGE SOCIJALNOG I DRUGOG STRUNOG RADA

lan 46.Pravo na usluge socijalnog i drugog rada mogu osvariti pojedinci, porodice i drutvene grupe, neovisno od materijalnihmogunosti i koritenja nekog od oblika socijalne zatite, radi zatite njihovih prava i interesa i spreavanja pojava iublaavanja posljedica socijalnih problema.Uslugama socijalnog i drugog strunog rada, u smislu ovog zakona, smatra se savjetodavnim rad koji obavljaju ustanove urjeavanju porodinih i branih problema, te mjere i akcije, u saradnji sa mjesnim zajednicama i drugim organima, nasuzbijanju i spreavanju drutveno neprihvatljivog ponaanja djece i ostalih pojedinaca,porodica i drutvenih grupa.

f) KUNA NJEGA I POMO U KUI

lan 47.Kuna njega i pomo u kui je organizirano pruanje raznih usluga, kao to su: prehrana, obavljanje kunih i drugihpotrebnih poslova i odravanje line higijene licima iz lana 23.ta. 1), 2) i 6) ovog zakona, kada ta lica nisu u stanju da sesama staraju o sebi.

4. USTANOVE SOCIJALNE ZATITE

lan 48.Ustanove pruaju usluge kojima se u cjelini ili djelomino zadovoljavaju socijalne i druge potrebe korisnika socijalne zatite.


23/35

Ustanove se osnivaju radi zbrinjavanja odreenih kategorija korisnika socijalne zatite i obavljanja strunih i drugih poslovasocijalne zatite.Rad ustanova socijalne zatite je javan.Javnost se moe iskljuiti u pojedinim postupcima, kada je to utvreno propisima o porodinim odnosima i o krivinompostupku.

Ustanove se osnivaju, ako propisom kantona nije drugaije utvreno, kao:

1) centar za socijalni rad,2) ustanove za djecu, i to:

- za djecu bez roditeljskog staranja,

- za odgojno zanemarenu i zaputenu djecu,- za djecu ometenu u fizikom ili psihikom razvoju,3) ustanova za odrasla i stara lica,

4) ustanova za socijalno-zdravstveno zbrinjavanje invalidnih i drugih lica,

5) ustanova za dnevni boravak korisnika socijalne zatite.

lan 49.Osnivanje i rad ustanova iz lana 48. ovog zakona ureuje se propisom kantona.Osnivanje i rad ustanova iz lana 48. ovog zakona od znaaja za Federaciju ureuje se federalnim propisom.

lan 50.U obavljanju djelatnosti ustanove ne smiju uspostavljati nikakva ogranienja u pogledu teritorijalne, nacionalne, vjerske,politike i bilo koje druge pripadnosti korisnika tih ustanova, (rasa, boja koe, spol, jezik, socijalno porijeklo i drugo).

5. UDRUENJA LICA SA INVALIDITETOM

lan 51.U cilju ostvarivanja boljeg poloaja i zatite lica sa invaliditetom i zadovoljavanja njihovih potreba, ovisno od vrste i stepenainvalidnosti, mogu se osnovati udruenja lica sa invaliditetom, kao udruenja graana (u daljem tekstu: udruenja lica sainvaliditetom).

Udruenja lica sa invaliditetom se osnivaju, saglasno federalnom propisu o udruivanju graana, lica sa invaliditetom sama,ili ako to nije mogue zbog stepena invalidnosti, roditelji tih lica, nastavno i drugo osoblje u ustanovama specijalnogobrazovanja i drugi graani.

lan 52.Nadleni organi Federacije, kantona i opina pri utvrivanju politike za ostvarivanje programa socijalne zatite sarauju salegitimnim predstavnicima Udruenja graana lica sa invaliditetom ili njihovih staratelja, kao i s drugim organizacijamakoje se bave socijalnom zatitom, na inicijativu tih organizacija, u skladu sa Rezolucijom 48. UN kojom su usvojenaStandardna pravila za izjednaavanje mogunosti za lica sa invaliditetom.

lan 53.Propisom kantona blie se ureuje postupak osnivanja udruenja lica sa invaliditetom, kao i druga pitanja od znaaja za radtih udruenja.

III - ZATITA CIVILNIH RTAVA RATA

1. POJAM CIVILNE RTVE RATA

lan 54.U smislu ovog zakona civilna rtva rata je lice kod kojeg je tokom rata ili neposredne ratne opasnosti, usljed ranjavanja ilinekog drugog oblika ratne torture nastupilo oteenje organizma, to ukljuuje mentalno oteenje ili znaajno naruavanjezdravlja ili nestanak ili pogibiju tog lica.

U skladu sa stavom 1. ovog lana, status civilne rtve rata priznaje se: 1) licu kod kojeg je nastupilo oteenje organizmaod najmanje 60% ili znaajno naruavanje zdravlja usljed muenja, nehumanog i poniavajueg postupanja, nezakonitog


24/35

kanjavanja, protupravnog liavanja slobode, zatvor, koncentracioni logor, internacija, prinudni rad u toku ratnog stanja ilineposredne ratne opasnosti,

2) licu kod kojeg je nastupilo oteenje organizma od najmanje 60% u vezi sa ratnim dogaajima (bombardovanje, ulineborbe, eksplozija ratnog materijala, zalutali metak i sl.),

3) licu kod kojeg je nastupilo oteenje organizma od najmanje 60% od eksplozije zaostalog ratnog materijala nakonzavretka rata,

4) licu kod kojeg je nastupilo oteenje organizma od najmanje 60% u vezi sa diverzantskim, teroristikim akcijama kojimase ugroava sigurnost i ustavni poredak Federacije,5) lanovima porodice nestalog lica, ako je nestalo lice bilo civil odnosno nije bilo pripadnik oruanih snaga, 6) lanovima porodice lica koje je poginulo u vezi sa ratnim dogaajima (bombardovanje, uline borbe, eksplozija ratnogmaterijala, zalutali metak i sl.).

Posebnom kategorijom civilnih rtava rata smatraju se lica koja su preivjela seksualno zlostavljanje i silovanje.Priznaje se status civilne rtve rata licima kod kojih je dolo do naknadnog oteenja organizma ispoljene i pogoranebolesti, dugog perioda inkubacije, gubitak ekstremiteta i vida oba oka zbog pogoranja opeg zdravstvenog stanja,mentalnog oteenja i drugih oteenja organizma, a nastalih zbog okolnosti iz st. 1. i 2. ovog lana. Status civilne rtve rata, u smislu st. 1. i 2. ovog lana, priznaje se i civilnim licima i pripadnicima snaga bive tzv.

Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, ukoliko ne ostvaruju odgovarajua prava po Zakonu o pravima branilaca i lanovanjihovih porodica (Slubene novine Federacije BiH, br. 33/04 i 56/05).U skladu sa ovim zakonom, u cilju ostvarivanja odreenih prava, priznaje se status civilne rtve rata, licu kod kojeg je

nastupilo oteenje organizma ispod 60% ili znaajno naruavanje zdravlja.

lan 55.rtve faistikog terora, rtve ratnih dogaaja, rtve ratnog materijala i rtve neprijateljskih diverzantskih akcija, kao ilanovi porodica rtava faistikog terora, kojima je to svojstvo priznato po propisima o zatiti civilnih rtava rata koji su seprimjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona, smatraju se civilnim rtvama rata, odnosnolanovima porodica civilnih rtava rata u skladu sa ovim zakonom i koriste prava u obimu i pod uvjetima propisanim ovimzakonom, ako ispunjavaju uvjete iz l. 54., 56. i 58. ovog zakona.

lan 56.Radi ostvarivanja prava utvrenih ovim zakonom za civilne rtve rata, invalidi se razvrstavaju prema utvrenom procentutjelesnog oteenja, u est grupa, i to:I. grupa - invalidi sa 100% tjelesnog oteenja kojima je za redovan ivot potrebna njega i pomo od strane drugog lica,II. grupa - invalidi sa 100% tjelesnog oteenja ,III. grupa - invalidi sa 90% tjelesnog oteenja,IV. grupa - invalidi sa 80% tjelesnog oteenja,

V. grupa - invalidi sa 70% tjelesnog oteenja,VI. grupa - invalidi sa 60% tjelesnog oteenja.Pri utvrivanju procenta oteenja organizma za lica kod kojih je pod okolnostima iz lana 54. ovog zakona nastupilooteenje organizma zbog bolesti zadobivene, odnosno pogorane pod tim okolnostima, uzima se odgovarajui procenat odcjelokupnog oteenja organizma, s tim da po tom osnovu utvreni procenat oteenja organizma ne moe iznositi vie od80%.

lan 57.Prava utvrena ovim zakonom za civilne rtve rata, ostvaruju i koriste dravljani Bosne i Hercegovine, ako ovim zakonomnije drukije ureeno.Strani dravljani, koji su tjelesno oteenje zadobili ili im je lan porodice poginuo kao civilna rtva rata, ostvaruju pravautvrena ovim zakonom, ako po istom osnovu ne ostvaruju prava od drave iji su dravljani ili drave na ijoj teritorijiimaju prebivalite, u skladu sa reciprocitetom.Dravljani Bosne i Hercegovine koji nisu i dravljani Federacije Bosne i Hercegovine, ostvaruju prava utvrena ovimzakonom, ako po istom osnovu ne ostvaruju prava u drugom entitetu iji su dravljani i ako imaju prebivalite ili boravitena teritoriji Federacije.


25/35

2. OSNOVNA PRAVA CIVILNIH RTAVA RATA

lan 58.Civilne rtve rata imaju, po ovom zakonu, sljedea prava:

1. linu invalidninu ili mjeseno lino novano primanje,

2. dodatak za njegu i pomo od strane drugog lica,

3.

ortopedski dodatak,

4. porodinu invalidninu,5.

pomo u trokovima lijeenja i nabavci ortopedskih pomagala,6. osposobljavanje za rad (profesionalna rehabilitacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija),

7. prioritetno zapoljavanje,8. prioritetno stambeno zbrinjavanje,

9. psiholoku pomo i pravnu pomo.

Civilne rtve rata iz lana 54. stav 6. ovog zakona ostvaruju prava u skladu sa stavom 1. ta. 5), 6), 7), 8) i 9) ovog lana.Prava iz stava 1. ta. 1), 2), 3) i 4) ovog lana ostvaruju se pod uslovima, na nain i po postupku utvrenim ovim zakonom.Prava iz stava 1. ta. 5), 6), 7), 8) i 9) ovog lana ostvaruju se u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju,zdravstvenoj zatiti, zatiti porodice sa djecom i zapoljavanju.Kanton, u skladu sa Programom rjeavanja prioritetnog stambenog zbrinjavanja po osnovu odgovarajueg zakona, rjeavaprioritetno stambeno zbrinjavanje lica iz lana 54. ovog zakona, anaroito lica koja su ukljuena kao rtve svjedoci u sudskepostupke.

Kanton moe utvrditi i druga prava i proiriti obim prava utvrenih ovim zakonom, u skladu sa svojim mogunostima ipotrebama civilnih rtava rata.

a) LINA INVALIDNINA

lan 59.Osnovica za obraun novanih primanja za lica iz lana 56. ovog Zakona iznosi 70% od osnovice utvrene u skladu safederalnim propisima o pravima branitelja i lanova njihovih porodica.Lina invalidnina utvruje se u mjesenom iznosu prema grupi oteenja organizma iz lana 56. Zakona u procentu odosnovice iz stava 1. ovog lana kako slijedi:

1.

grupa 100 % od osnovice

2. grupa 73 % "

3.

grupa 55 % "

4. grupa 43 % "

5.

grupa 32 % "

6. grupa 18 % "

Mjeseno lino novano primanje za lica iz lana 54. stav 3. Zakona utvruje se u visini osnovice iz stava 1. ovog lana.Sredstva za isplatu novanih primanja iz ovog lana osiguravaju se u omjeru 70% iz federalnog budeta i 30% iz budetakantona.

Osnovica i mjeseni iznosi novanih primanja u skladu sa ovim Zakonom usklauju se na nain kako se vri usklaivanjenovanih primanja za korisnike prava prema propisima o pravima branitelja i lanova njihovih porodica.

b) DODATAK ZA NJEGU I POMO OD STRANE DRUGOG LICA


26/35

lan 60.Pravo na dodatak za njegu i pomo od strane drugog lica imaju invalidi od I do IV grupe koji su nesposobni za vrenjeosnovnih ivotnih potreba bez pomoi drugog lica.Dodatak za njegu i pomo od strane drugog lica odreuje se u mjesenom iznosu u visini 70% od mjesenog iznosadodatka za njegu i pomo od strane drugog lica za ratne vojne invalide, odgovarajueg stepena invalidnosti i to 50% izfederalnog budeta, a 20% iz kantonalnog budeta.

c) ORTOPEDSKI DODATAK

lan 61.Pravo na ortopedski dodatak imaju invalidi kojima je tjelesno oteenje utvreno zbog oteenja organizma koja suneposredna posljedica zadobivene rane, povrede ili ozljede koja je prouzrokovala amputaciju ekstremiteta ili teko oteenjefunkcije ekstremiteta ili potpuni gubitak vida na oba oka.

Ortopedski dodatak odreuje se u mjesenom iznosu u visini 70% od mjesenog iznosa ortopedskog dodatka za ratne vojneinvalide, odgovarajueg stepena invalidnosti i to 50% iz federalnog budeta, a 20% iz kantonalnog budeta.

d) PORODINA INVALIDNINA

lan 62.

lanovi porodice civilnih rtava rata iz lana 54. stav 3. ovog zakona imaju, uz uvjete propisane ovim zakonom, pravo naporodinu invalidninu.Pravo na porodinu invalidninu, uz uslove propisane ovim zakonom, imaju i lanovi porodice civilne rtve rata od I. do IV.grupe koji su do smrti koristili dodatak za njegu i pomo od strane drugog lica, pod uslovom da je smrt civilne rtve rataposljedica rane, povrede, ozljede ili bolesti po osnovu koje joj je utvreno pravo po ovom zakonu.

lan 63.Pravo na porodinu invalidninu imaju lanovi ue porodice civilne rtve rata, i to:1) udovica - kad navri 55 godina ivota ili udovac - kad navri 65 godina ivota, a i prije navrenih 55 godina, odnosno 65godina ivota, ako su nesposobni za privreivanje,2) djeca, usvojenici i pastorad - do navrene 15. godine ivota, odnosno ako su na kolovanju do kraja propisanog trajanjaredovnog kolovanja, a najkasnije do navrene 25. godine ivota, a ako su nesposobna za privreivanje, dok tanesposobnost traje pod uvjetom da je nesposobnost nastup ila prije navrene 15. godine ivota, odnosno za vrijemeredovnog kolovanja, prije navrene 25. godine ivota.

Ako je kolovanje prekinuto zbog sluenja vojnog roka ili bolesti, ova lica mogu koristiti pravo na porodinu invalidninu i zavrijeme sluenja vojnog roka, odnosno trajanja bolesti do navrene 25. godine ivota, a nakon toga najvie jo za onolikovremena koliko su zbog sluenja vojnog roka odnosno bolesti izgubila od redovnog kolovanja, ako je redovno kolovanjenastavljeno prije navrene 25. godine ivota.

Ako uu porodicu sainjavaju brani drug sa jednim ili vie lanova porodice iz stava 1. taka 2) ovog lana, brani drug imapravo na porodinu invalidninu kao sauivalac sa njima bez obzira na uvjete iz stava 1. taka 1) ovog lana i to dokijednood te djece ima pravo na invalidninu.

Lica iz lana 5. stav 3. ovog zakona ostvaruju prava pod uslovima i na nain kao i lica iz stava 1. taka 1) ovog lana.

lan 64.Roditelji i usvojioci imaju pravo na porodinu invalidninu, iako su lanovi ue porodice ostvarili to pravo.

Ouh i maeha, koji su sa civilnom rtvom rata ivjeli u zajednikom domainstvu najmanje tri godine prije njene smrti ilinestanka, imaju pravo na porodinu invalidninu, ukoliko nema lica iz stava 1. ovog lana. Ouh, maehai usvojitelj koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na porodinu invalidninu, u skladu sa ovim zakonom,imaju pree pravo od roditelja koji nije izvravao roditeljsku dunost prema licu od koga se to pravo izvodi.

lan 65.Osnovica za odreivanje porodine invalidnine iznosi 70% od osnovice za odreivanje porodine invalidnine za porodiceehida odnosno poginulog borca, i to 50% iz federalnog budeta, a 20% iz kantonalnog budeta.


27/35

Iznosi porodine invalidnine utvruju se u mjesenom iznosu odosnovice iz stava 1. ovog lana i to:- za jednog lana porodice u visini 43% od osnovice,- za dva lana porodice u visini 55% od osnovice,- za tri lana porodice u visini 60% od osnovice, - za etiri i vie lanova porodice u visini 65% od osnovice.

lan 65a.Za lica iz lana 63. stav 1. taka 1) i lica iz lana 64. ovog zakona, koja imaju prihod iz radnog odnosa, penzije, obavljanj asamostalne djelatnosti ili druge mjesene prihode, iji ukupan iznos prelazi iznos prosjene neto plae ostvarene u Federacijiu prethodnoj godini, porodina invalidnina utvrena u skladu sa lanom 65. ovog zakona, umanjuje se za 50%.lan 66.

Ako porodinu invalidninu koriste dva ili vie lanova porodice, porodina invalidnina pripada sauivaocima u jednakimdijelovima.

lan 67.Invalid, koji ispunjava uvjete za priznavanje prava na linu i na porodinu invalidninu po osnovu dva ili vie lica, ima pravo na linu invalidninu i na jednu polovicu porodine invalidnine za svako od tih lica.lanovi porodice, koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na porodinu invalidninu po osnovu dva ili vie lica, imajupravo na porodinu invalidninu za jedno lice i na po jednu polovinu porodine invalidnine za svako slijedee lice.

3. KORITENJEI PRESTANAK PRAVA CIVILNIH RTAVA RATA

lan 69.Lina invalidnina, dodatak za njegu i pomo

Documents

Socijalno-pravna Zastita - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita 1