Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

  • Upload
    lejlale

  • View
    260

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    1/61

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    2/61

    WWW.EPRAVO.BA

    2

    b)Dvostrani i mnogostrani ugovori.

    Postoje znaajne razlike kad je u pitanju primjena i prestanak ove dvije vrste ugovora.

    Neki mnogostrani ugovori predviaju vlastita pravila o naknadnoj izmjeni(reviziji)njihova teksta. Kod dvostranih ugovora sve je to nepotrebno jer se tekst ugovora ne moe izmjeniti ako sedruga stranka tome suprotstavi.Dvostrani ugovor okonava se otkazom jedne stranke, dok se kod mnogostranih ugovora radisamo o jednostranom povlaenju jer ugovor po pravilu ostaje na snazi izmeu preostalihstranaka.Bitna povreda dvostranog ugovora jedne od stranaka ovlauje drugu stranku da se na tupovredu pozove kao na razlog prestanka ugovora ili suspenzije njegove primjene.Kod mnogostranih ugovora propisi o prestanku i suspenziji ugovora zbog bitne povrede jedneod stranaka mnogo su sloeniji.

    Posebnu podvrstu mnogostranih ugovora ine viestrani ugovori ograniene prirode.

    Ako neka od stranaka takvog ugovora prestane postojati, sve nove drave nasljednice morajuposebno pristupiti tom ugovoru, poput svake tree drave.Dakle, nema sukcesije drava povodom tih ugovora.

    c)Ugovor-zakon i ugovor-pogodba.

    Ugovor-zakon se sastoji u stapanju volja njegovih stranaka usmjerenih ka istom cilju.Radi se o jedinstvenoj volji svih stranaka.Takvim ugovorima sve njihove stranke preuzimaju iste pravne obaveze.Prema uenju Hajnriha Tripela krajem 19.vijeka, samo takvi ugovori su izvor objektivnog pravai izvor meunarodnog prava uope.

    Oni su slini (ali ne isti) zakonima u unutranjim pravnim porecima drava.Temelj ugovora pogodbe su volje njegovih stranaka razliitog sadraja, ali koje suusmjerene ka istom cilju i uzajamno se dopunjavaju, poput kupovine i prodaje.

    d)Ugovori-ustavi meunarodnih organizacija.

    Ovi ugovori imaju 2 razliite funkcije: Za drave-stranke nisu bitno razliiti od bilo kog drugogugovora. Svaki od njih izvor je prava i dunosti za sve njegove stranke, a gotovo svi ti ugovorisklapaju se bez ogranienja njihovog trajanja.Istovremeno, ugovorom te vrste stvara se novi subjekat meunarodnog prava.Za taj novi subjekat, ugovor je od temeljnog, tj. ustavnog znaaja.Veina tih ugovora propisuje postupak njihove naknadne izmjene i dopune.Da bi te izmjene stupile na snagu, ne trai sejednoglasnost ve kvalificirana veina.Nezadovoljna lanica, ako ne eli pristati na te izmjene, moe samo napustiti organizaciju.

    e)Politiki sporazumi (gentlemens agreements).

    Raireno je miljenje o postojanju sporazuma posebne vrste koje drave sklapaju u pismenomili drugom obliku, s namjerom da ih obaveu samo moralno ili politiki, ali da one tim putem nepreuzmu nikakve pravne obaveze.Takvo otro razlikovanje sporazuma drava na istinske ugovore i pravno neobavezujue

    sporazume u praksi najee nije opravdano.

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    3/61

    WWW.EPRAVO.BA

    3

    Sposobnost sklapanja ugovora*

    1.Sve suverene(neovisne) drave su subjekti meunarodnog prava i to njihovo svojstvo ne

    zavisi od priznanja drugih drava.S tim u vezi one imaju sposobnost sklapanja svih vrsta ugovora koja niim nije ograniena.

    2.Kad je u pitanju ugovorna sposobnost federalnih jedinica, one mogu imati sposobnostsklapanja meunarodnih ugovora ukoliko se na tu sposobnost pristaje u saveznom ustavu, i ugranicama koje su tim ustavom propisane.

    3.Vatikan je danas openito priznat kao poseban subjekat meunarodnog prava.Svi konkordati i drugi ugovori koje Vatikan sklapa sa treim dravama su meunarodni ugovorina koje se neposredno primjenjuju propisi Beke konvencije iz 1969.

    Jednako se tako i sudjelovanje Vatikana kao stranke mnogostranih ugovora uzima kaosudjelovanje bilo koje druge drave.

    4.Nevladine organizacije nemaju ugovornu sposobnost, ali je nesumnjivo da gotovo svemeuvladine organizacije imaju objektivni meunarodni subjektivitet ne samo u odnosu nanjihove drave lanice, ve i prema treim dravama.Meunarodne organizacije se ravnaju naelom specijalnosti, tj. drave koje su ih osnovaledaju im odreena ovlatenja ije su granice odreene funkcijom zajednikih interesa.Zbog toga je ugovorna sposobnost ak i same OUN ogranienija od sposobnosti sklapanjaugovora bilo koje njene drave lanice.Te granice mogu biti izriito odreene u ugovoru ustavu organizacije.U nedostatku ali i izvan takvih propisa smatra se da svaka organizacija ima implicirane ovlastibitne za vrenje njezinih dunosti.Ali izvan takvih impliciranih ovlasti i, i izvan njenih funkcija, ni jedna organizacija nema pravosklapati ugovore s dravama ili s ostalim meunarodnim organizacijama.

    Ukoliko ustavni akt neke organizacije ne propie drugaije, ugovor koji neka organizacija sklopiu svojstvu posebnog subjekta meunarodnog prava i u granicama svojih funkcija ne stvaraneposredna prava i dunosti za njene lanice.

    5.Ustanici u nekom oruanom sukobune uivajuobjektivnu meunarodnopravnu osobnost

    erga omnes.Ogranienu meunarodnu osobnost i ogranienu sposobnost sklapanja ugovora ustanici stiutek aktom priznanja, i to samo u odnosu na dravu koja ih je priznala.Priznanje im moe dati bilo ustanovljena, tj. legitimna vlast protiv koje se bore u vlastitoj zemlji,ili vlada neke tree drave.

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    4/61

    WWW.EPRAVO.BA

    4

    Postupci sklapanja ugovora*

    U meunarodnoj praksi postoje 2 postupka sklapanja ugovora: pojednostavljeni i sloenipostupak.

    1.Pojednostavljeni postupak se sastoji u razmjeni isprava (pisama, nota) i tada se ugovorsastoji od 2 ili vie meusobno povezanih isprava.Beka konvencija iz 1969 nalae da te isprave moraju predvidjeti da e njihova razmjena imatiza uinak izraavanje pristanka na ugovor obje ili svih stranaka.

    2.Sloeni postupaksklapanja ugovoramoe se sastojati od vie odvojenih radnji:Pregovori ukljuivi usvajanje i ovjeravanje(autentifikaciju,tj.utvrivanje vjerodostojnosti) tekstaugovora;Davanje pristanka stranaka da budu vezane ugovorom koji se moe izraziti na vienaina(ratifikacijom,pristupanjem ali i potpisom,pa i razmjenom pisama koja ine ugovor);

    Razmjena ili polaganje isprava o ratifikaciji;te Registracija ugovora kod Glavnog tajnika i njihovoobjavljivanje.

    1. Pregovori i usvajanje teksta ugovora.

    Pregovore, usvajanje i ovjeravanje teksta ugovora obavljaju ovlateni predstavnici drava. Predstavnik drave iskazuje se punomojem koje je izdalo nadleno tijelo.Punomo ne trebaju:-dravni poglavar,ef vlade, ministar vanjskih poslova;-ef diplomatske misije(za pregovore i usvajanje teksta ugovora s dravom u kojoj jeakreditiran);

    -akreditirani predstavnik drave:-na meunarodnoj konferenciji-u meunarodnoj organizaciji ili njenom organu

    Sami pregovori mogu se voditi na razliite naine:pismenim putem,putem redovnihdiplomatskih kanala,na sastanku posebno opunomoenih predstavnika,u okviru djelatnostineke meuvladine organizacije.Po trajanju pregovori mogu biti kratki ali i veoma dugotrajni.

    Da bi se nacrt nekog ugovora usvojio, po pravilu je potreban pristanak svih drava kojeuestvuju na pregovorima.

    To vai kad se radi o dvostranom ugovoru ili ugovoru ogranienog znaaja.U sluaju da se pregovori vode na meunarodnoj konferenciji uz uee velikog brojadrava, Beka konvencija iz 1969. predvia da se tekst ugovora usvaja dvotreinskomveinom prisutnih drava, osim ako drave istom veinom ne odlue da se primjenjuje nekodrugo pravilo.

    Ovjeravanje (autentifikacija) teksta vri se na nain predvien u samom ugovoru.Ovjeravanjem pregovarai ustanovljuju i posvjedouju da je text ugovora vjerodostojan ikonaan.Ako ugovor ne predvia nain ovjeravanja, ovjeravanje se moe izvriti: potpisivanjem,potpisivanjem ad referendumili parafom predstavnika drava.Nako to se neki tekst usvoji i ovjeri, prestaje biti nacrtom ugovora.

    On postaje ugovor koji jo nije stupio na snagu.

    2. Pristanak drave da bude vezana ugovorom moe se dati:

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    5/61

    WWW.EPRAVO.BA

    5

    a)Ratifikacijom,prihvatom ili odbrenjem.

    Ratifikacija ima za svrhu da se ugovor prije njegovog mogueg stupanja na snagu, razmotri unadlenim tijelima drave prema njenom unutranjem pravu.

    b)Potpisivanjem ugovora.

    Beka konvencija predvia da se pristanak drave da bude vezana ugovorom izraava

    potpisom predstavnika drave u slijedeim sluajevima:a) ako ugovor predvia da e potpisivanje imati taj uinak;b) ako se na drugi nain ustanovi da su se drave sporazumjele da potpisivanje ima takav

    uinak ilic) ako namjera drave da potpisivanju da takav uinak proizilazi iz punomoi njenog

    predstavnika, ili je izraena tokom pregovora.

    c)Razmjenom isprava koje ine ugovor

    d)Pristupanjem ugovoru (akcesija,adhezija).

    Pristupanje ugovoru je nain izraavanja pristanka na ugovor u ijem sklapanju neka dravanije uestvovala, ili je uestvovala ali ga je propustila ovjeriti u predvienom roku. Mogunostpristupanja nije jednaka za sve ugovore. U tom smislu postoje zatvoreni, poluotvoreni i otvoreniugovori.

    Zatvoreni ugovori ne predviaju pristupanje treih drava, ili ga ak izriito zabranjuju. Tuspadaju svi dvostrani ugovori, te viestrani ugovori ograniene prirode. Pristup je mogu samoako sve stranke tog ugovora na to pristanu.

    Poluotvoreni ugovori sklapaju se u okviru regionalnih organizacija ili imaju regionalnoobiljeje. Takvi ugovori predviaju pristup samo dravama regiona (npr.Vijee Evrope,Organizacija afrikog jedinstva i sl).

    Otvoreni ugovori kao jedan od ciljeva imaju da okupe to vei broj zemalja. To se posebnoodnosi na konvencije o ljudskim pravima.

    3.Razmjena i polaganje isprava o ratifikaciji.

    Ako ugovor ne odredi drugaije, drave uesnice dvostranog ugovora razmjenjuju isprave oratifikaciji ugovora.Mnogostrani ugovori u tu svrhu predviaju depozitara.Kod depozitara svaka drava pohranjuje isprave o svom potpisivanju ili pristupu ugovoru.Dunost depozitara je da uva originalni tekst ugovora, te da ovjereni tekst ugovora, kao iovjerene prepise svih isprava o potpisivanju, ratifikaciji ili pristupu ugovoru dostavi svimstrankama ugovora, kao i dravama koje imaju pravo da postanu stranke.

    4.Registracija ugovora kod Generalnog sekretara UN i njegovo obavljivanje.

    Depozitar registruje ugovor kod Generalnog sekretara UN (ukoliko se ne radi o istoj osobi).Prema l.102 Povelje, sve drave lanice UN obavezne su da svoje ugovore (nastale nakondonoenja Povelje) registruju u Sekretarijatu OUN, koji ih potom objavljuje.Povelja nije propisala rok za registraciju ugovora.

    Ugovor stupa na snagu.

    Ugovor stupa na snagu na nain i na dan koji su utvreni odredbama ugovora ili sp orazumnoizmeu drava pregovarateljica.Ugovorne strane preuzimaju izvjesne obaveze i prije samog stupanja na snagu ugovora.One nisu dune izvravati ugovor, ali su obavezne da se uzdre od radnji koje bi mogle osujetitipredmet i svrhu ugovora.To pravilo se zasniva na naelu dobre vjere.Ugovor se moe i privremeno primjenjivati dok ne stupi na snagu.

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    6/61

    WWW.EPRAVO.BA

    6

    Privremena primjena se moe odnositi na cio ugovor ili neke njegove dijelove.Sporazum o privremenoj primjeni obavezuje sve drave ugovornice.

    Potivanje i primjena ugovora*

    Obvezatna snaga svih ugovora zasniva se na naelu pacta sunt servanda.U tom pogledu najautoritativniji je l.26Beke konvencije iz 1969, koji navodi: Svaki ugovorkoji je na snazi vee stranke i one ga moraju izvravati u dobroj vjeri.

    Naelo pacta sunt servanda ne odnosi se na tree drave i ostale meunarodne osobe kojenisu stranke nekog ugovora.Ono ne vrijedi za ugovore koji su okonani ili je njihovo izvrenje privremeno suspendirano. Ono se ne odnosi ni na ugovore koji su nitavi,bilo da su radi o apsolutnoj ili relativnojnitavosti.Navedeno naelo odnosi se na ugovore koji su u nekom trenutku na snazi.Ovo naelo vai u pogledu nekog ugovora ili njegovog dijela koji se sporazumom njegovihstranaka privremeno primjenjuje,dok ne stupi na snagu.

    Sa stanovita meunarodnog prava, svaki meunarodni ugovor je instrument koji stvara prava idunosti za njegove stranke.S tim u vezi naelo pacta sunt servandaodnosi se na sve organe svake od drava stranaka.Stranka se ne moe pozvati na odredbe svog unutranjeg prava da bi opravdala neizvrenjeugovora.Njena obaveza je da otkloni smetnje u svom unutranjem pravu kako bi svi njeni organi mogli udobroj vjeri izvravati svaki ugovor koji je za tu dravu na snazi.U pogledu toga u mnogim dravama nastaju problemi. Sudovi i organi izvrne vlasti nekihdrava se ponekad uputaju u ocjenu ustavnostinekog ugovora koji obvezuje datu dravu!Meutim, o ustavnim ogranienjima treba voditi rauna u toku pregovora i svakako prije nego

    to ta drave dadne svoj pristanak da njime bude vezana!

    Moe se desiti da je neka ugovorna obveza jako dugo na snazi, ali naknadnim promjenamaustava postane neustavna. Tada ta drava moe ili otkazati taj ugovor ili pokrenuti postupakza njegovu izmjenu. Ali, ni tada ne smije kriti ili odbaciti svoju ugovornu obvezu pod izgovoromda je neustavna, sve dok je ona na snazi.I kada se ugovori pretoe u domae zakone, sudska i izvrna tijela nekih drava ih nekada netretiraju kao sastavni dio domaeg prava.

    Ranije je u mnogim dravama bio jako istaknut dualistiki princip odnosa meunarodnog iunutranjeg prava! Po tom principu prava i obveze iz ugovora se primjenjuju samo na subjektmeunarodnog prava koji je potpisao ugovor! Ako se radi o dravi, da bi se ugovor primjenjivao

    i na unutranje organe i graane, on se mora transformisati u domai zakon ili podzakonski akt.

    Kad su u pitanju uinci ugovorau odnosima izmeu njegovih stranaka, Konvencija iz 1969.predvia neka opa pravila:

    a) Ugovor nema retroaktivnog uinka. Njegove stranke obavezuje od dana stupanja na snagu,ali stranke mogu ugovoriti retroaktivni uinak, bilo u samom ugovoru ili na drugi nain.

    b) Ugovor vee svaku stranku za itavo njeno podruje (teritoriju), ukoliko drugaija namjerane proizilazi iz ugovora ili ako takva namjera nije izraena na drugi nain.Od ovog pravilapostoje izuzeci jer se neki ugovori obzirom na njihov predmet i svrhu ne mogu primjenjivatina itavom podruju drava-stranaka (npr.ugovori o meunarodnim vodama, iskoritavanjusvemira i sl).

    c) Krenje obaveza iz bilo kojeg ugovora koji je na snazi povlai meunarodnu odgovornostdrave stranke u pitanju. Stranka koja je pretrpjela tetu se moe pozvati na to krenje kaona uzrok prestanka ili suspenzije ugovora, ili primijeniti dozvoljene mjere represalija kako bi

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    7/61

    WWW.EPRAVO.BA

    7

    kriteljicu natjerala da nastavi izvravati ugovor i da naknadi priinjenu te tu.Ali drave suslobodne uglaviti u svojim ugovorima i dopunske naine osiguranja njihovaizrenja.Najrasprostranjeniji nain osiguranja izvrenja ugovora danas je stipuliranjeodredbe kojom se predvia obavezna nadlenost nekog stalnog sudskog ili arbitranog tijelada odluuje o svim sporovima,o njihovu tumaanjei primjeni.

    Ugovori i tree drave*

    Ugovor je iskljuivo izvor partikularnog meunarodnog prava i kao takav obavezuje samonjegove stranke. Izuzeci od tog naela su:

    a) Pristanak tree drave na ugovor.

    Beka konvencija iz 1969. predvia da za treu dravu nastaje obaveza na osnovu odredbeugovora ako stranke tog ugovora namjeravaju tom odredbom stvoriti obavezu i ako treadrava izriito, u pisanojformi, prihvati tu obavezu. Strogo posmatrano, trea drava tadaprestaje biti trea.

    Propis Beke konvencije iz 1969.koji ureuje pitanje prava za treu dravu navodi:1.Za treu dravu nastaje pravo na osnovu odredbe ugovora ako stranke tog ugovoranamjeravaju tom odredbom dati pravo treoj dravi, skupini drava kojoj ona pripada ilisvim dravama, i ako trea drava na to pristane. Njen pristanak se pretpostavlja sve doknema suprotnih naznaka, osim ako ugovor odreuje drugaije.

    b) Djelovanje pravila iz ugovora na tree drave po obiajnoj osnovi.

    Na ovom izuzetku zasnivaju se sva nastojanja na progresivnom razvoju i na legislaciji opegmeunarodnog prava putem kodifikacijskih konvencija.Takvi propisi stipilirani u konvencijama u obliku bezlinih normi imaju za cilj da se transformirajuu novo obiajno pravo i da po obiajnoj osnovi budu izvor prava i dunosti za sve subjekte

    meunarodnog prava na koje se mogu primjeniti.Ukoliko do toga doe tada ta pravila obvezuju i stranke ugovora po obiajnoj osnovi.

    c) Ugovori koji stvaraju objektivne reime erga omnes.

    Beka konvencija izriito ne predvia,iako ni ne otklanja tzv.ugovore kojima se ustanovljujuobjektivni reimi erga omnes.Takvi ugovori ine posljednji i moda najznaajniji izuzetak od opeg pravila da ugovor stvaraprava i obaveze samo za njegove stranke.Jedan od primjera je Konvencija o miroljubivoj saradnji u naunom istraivanju Antartikasklopljena u Vaingtonu 1959.Ta konvencija koja je imala samo 12 izvornih stranaka propisala je u pogledu Antartika izvjesne

    dunosti za sve drave svijeta.

    d) Klauzula najveega povlatenja.

    Ta klauzula kada se izriito uglavi u nekom ugovoru predvia za svaku od stranaka tog ugovoraprava koja je druga stranka priznala treim dravama i njihovim graanima.Odnosi se na prava iz ve postojeih ugovora s treim dravama,kao i ona koja e se naknadnouglaviti u buduim takvim ugovorima.U takvim odnosima razlikuju se temeljni ugovor koji predvia tu klauzulu(koji moe predviatiprava i dunosti sano za njegove stranke),te ugovori svake od njegovih stranaka s treimdravama.Klauzula najveeg povlatenja najee se stipulira u dvostranim trgovinskim ugovorima iodnosi se na uvozne carinske pristojbe.Ali se ona ugovara i u pogledu pravnog poloaja graana jedne drave u drugoj.

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    8/61

    WWW.EPRAVO.BA

    8

    Naknadna nemogunost izvrenja ugovora

    Nastupa usljed naknadnih dogaaja koje stranke pri sklapanju ugovora nisu predvidjele, ausljed kojih dalje izvrenje ugovora postaje nemogue.

    Uslovi mogueg prestanka (ili suspenzije) ugovora:

    1. Stalni ili privremeni nestanak ili unitenje predmetaprijeko potrebnog za izvrenjeugovora .

    Moe se npr. raditi o potonuu nekog otoka, unitenju hidrocentrale, isuenju rijeke itd.Neophodnih za izvrenje ugovora.

    Ako su nastanak ili unitenje tog predmeta trajni,stranka se u pitanju moe samo pozvati nanemogunost izvrenja ugovora kao na uzrok njegova prestanka.Stranka ne moe jednostrano okonati ugovor, ve mora potivati pravila postupka data uBekoj konvenciji.Ako je nemogunost privremena, onda se na nju moe pozvati samo kao na uzrok suspenzijeprimjene ugovora.Stranka se na nemogunost izvrenja ne moe pozvati ako je takva nemogunost posljedicanjenog krenjaobaveze iz ugovora ili bilo koje druge meunarodne obaveze preuzete premasvakoj drugoj stranci ugovora.

    2. Temeljna (bitna) promjena okolnosti.Radi se o promjeni okolnosti koje su postojale u trenutku sklapanja ugovora, a stranke tu

    promjenu nisu predvidjele.Prema Bekoj konvenciji, na takvu promjenu okolnosti se ne moe pozivati kao na uzrokprestanka ugovora, osim u 2 sluaja:

    a) ako je postojanje tih okolnosti bilo bitna osnova za sklapanje ugovora;

    b) ako uinak te promjene predstavlja korjenitu promjenu dometa obaveza koje premaugovoru jo treba izvriti.

    Uz navedeno, Beka konvencija iskljuujeprimjenu tog propisa u 2 sluaja i to:

    a) ako se ugovorom ustanovljava granica;

    b) ako je bitna promjena okolnosti nastupila kao posljedica krenja neke obaveze od stranestranke koja se poziva na tu promjenu.

    Prvi izuzetak potvruje naelo nepovredivosti postojeih granica drava.

    Drugi uzuzetak je izljev naela dobre vjere.

    3.Prekid diplomatskih ili konzularnih odnosa.Prekid diplomatskih ili konzularnih odnosa izmeu stranaka ugovorane utie na pravne odnoseizmeu tih stranaka,osim ako je postojanje diplomatskih ili konzularnih odnosa prijeko potrebnoza primjenu ugovora.

    4. Uinci oruanog sukoba izmeu stranaka ugovora.Ovo pitanje nije rijeeno Bekom konvencijom iz 1969.

    Danas nema pravnog pravila koje bi u sluaju izbijanja oruanog sukoba okonalo bilo kojuvrstu ugovora.

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    9/61

    WWW.EPRAVO.BA

    9

    U sluaju izbijanja sukoba zasigurno postaju primjenjivi ugovori koji se obzirom na njihovpredmet i svrhu moraju smatrati primjenjivima u vrijeme tih sukoba (enevske i hakekonvencije o zatiti rtava rata i kulturnih dobara).Izbijanje oruanog sukoba ipso facto ne okonava niti suspenduje primjenu dvostranih ugovoraizmeu uesnice sukoba i treih drava.Isto se odnosi i na ugovore-ustave meunarodnih organizacija u sluaju sukoba izmeu bilo

    kojih njegovih stranaka.

    5. Novi ius cogens.Ako nastane nova imperativna norma opeg meunarodnog prava, svaki ugovor koji jesuprotan toj normi postaje nitav i prestaje njegova dalja primjena.Ako ugovor postaje nitav i prestaje tada on:

    1.oslobaa stranke obaveze da nastave s izvravanjem ugovora;2.nije na tetu nikakvog prava,obveza ili pravnog poloaja stranakanastalih izvrenjem ugovoraprije njegovog prestanka, osim ako zadravanje tih prava nije samo po sebi suprotno novojimperativnoj normi opeg meunarodnog prava.

    Krenje ugovora kao uzrok njegovog prestanka

    Krenje ugovora povlai meunarodnu odgovornost kao i svaki drugi meunarodno protupravniin.Po opem meunarodnom pravu, postoji tzv.rezidualno pravo svake drave koja pretrpi tetu daprotiv kriteljice preduzme nenasilne mjere represalija i da je na taj nain natjera da naknadipriinjenu tetu i nastavi izvravati svoje ugovorne obaveze.Ne postoje pravila postupka za izvrenje prava na represalije.Pravo na represalije je Bekom konvencijom ogranieno i ne primjenjuje se na odredbe ugovorao zatiti ljudskih prava.Dakle, njegovim ostvarenjem se ne mogu pogaati prava pojedinaca, koji najee nisu krivi zakrenje ugovornih obaveza njihove drave.Ovo pravilo je ius cogens.

    Bitna povreda dvostranogugovora od jedne stranke ovlauje drugu stranku da se pozove natu povredu kao na uzrok prestanka ugovora ili suspenzije njegove primjene u cjelosti ilidjelimino.Bitna povreda mnogostranog ugovora od jedne od stranaka ovlauje ostale stranke dajednoglasnim sporazumom suspendiraju primjenu ugovora u cjelini ili djelomino, ili da ga

    dokinu, i to:

    - u odnosima prema dravi koja je povrijedila ugovor ili- izmeu svih stranaka.

    Osim toga, stranka koja je posebno oteena povredom mnogostranog ugovora moe se na tupovredu pozvati kao na uzrok suspenzije primjene ugovora u odnosima izmeu nje i dravekoja je povrijedila ugovor.Ova suspenzija se moe odnositi na cio ugovor ili njegov dio.Dakle, radi se o jednostranoj akciji, ali drava koja je preduzima mora potivati pravila postupka.Beka konvencija u l.60 st.3 definie bitnu povredu nekog ugovora: Bitnu povredu ugovoraini:

    (a) odbacivanje ugovora koje nije predvieno Konvencijom;(b) povreda odredbe bitne za ostvarenje predmeta ili svrhe ugovora.

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    10/61

    WWW.EPRAVO.BA

    10

    Sukcesija drava glede meunarodnih ugovora*

    SUKCESIJA DRAVA je stanje (ili novo stanje), nastalo teritorijalnim promjenama na koje seprimjenjuju sva postojea pravila meunarodnog prava.Pri svakoj teritorijalnoj promjeni mogue je ustanoviti dravu prethodnicu (ili vie njih) kojusu prilikom sukcesije zamijenile jedna ili vie drava nasljednica.Pravilo pozitivnog meunarodnog prava potvreno Bekom konvencijom iz 1978. je da

    sukcesija drava kao takva ne utie na granicu ustanovljenu ugovorom, na obaveze i prava kojase odnose na reim granica, kao i na druge teritorijalne reime.

    Sve ostale meunarodne ugovore drave prethodnice mogue je podijeliti u 3 skupine:(1) mnogostrani ugovoriotvoreni na pristup dravama iz svih dijelova svijeta(2) viestrani zatvoreni ugovori kojima je pristup treih drava ogranien ili uvjetovan

    pristankom svih postojeih stranaka(3) dvostrani ugovori

    Ako identitet drave prethodnice nije doveden u pitanje, ili je kontinuitet neke nove draveopenito priznat, takva drava ostaje strankom svih ugovora i lanicom svih organizacija.

    Sve ostale drave nasljednice nastale iz teritorijalnih promjena drave prethodnice, nove sudrave! Beka konvencija iz 1978. dijeli te nove drave nasljednice na:

    (a) novonastale neovisne drave za njihovo podruje je prije datuma sukcesije bilaodgovorna drava prethodnica

    (b) ostale nove drave nastale bilo odvajanjem od drave prethodnice ili njenimraspadom.

    Na nove drave nasljednice se primjenjuju sljedea pravila:

    1. Mnogostrane otvorene konvencije trebaju se automatski primjenjivati na sve novedrave nasljednice bez ikakve notifikacije depozitaru, neovisno o datumu njihovameunarodnog priznanja i primanja u UN i druge meunarodne organizacije! U praksiovo ne funkcionie kao to je zamiljeno.

    2. Viestrane zatvorene konvencije Ako tekst neke konvencije predvia postupakpristupanja, one se moraju podvrgnuti tom postupku. U nedostatku takvih propisa morajuo svom pristupu pregovarati sa svim postojeim strankama tih konvencija.

    3. Dvostrani ugovori Ukoliko nema protivljenja bilo koje zainteresirane strane, takvi seugovori privremeno primjenjuju izmeu novih drava nasljednica i treih drava njihovihstranaka, sve dok one ne postignu sporazum o njihovoj sudbini.

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    11/61

    WWW.EPRAVO.BA

    11

    Sukcesija drava*

    To je stanje (ili novo stanje), nastalo teritorijalnim promjenama na koje se primjenjuju svapostojea pravila meunarodnog prava. Pri svakoj teritorijalnoj promjeni je mogue ustanovitidravu prethodnicu (ili vie njih)te jednu ili vie drava sljednica.Sukcesija drava ne nastupakada se u nekoj dravi u njenim postojeim granicama dese iduboke politike promjene.

    1) Ustup (cesija) postojea drava prethodnica ustupa dio svog podruja nekoj vepostojeoj dravi sljednici i to najee mirovnim ugovorom kao rezultat poraza u ratu. Niti stara drava nestaje, niti nastaje nova drava.

    2) Prisajedinjenje (pripajanje, asimilacija) - Drava prethodnica u potpunosti postajedijelom druge, ve postojee drave sljednice (DDR i SR Njemaka). Drava prethodnicaprestaje postojati.

    3) UjedinjenjeDvije ili vie drava prethodnica ujedinjuju se u novu dravu sljednicu, i timegube svoju dravnost. (npr. Arapska Republika Jemen + Demokratska Narodna RepublikaJemen Republika Jemen). Nastaje sasvim nova drava sljednica.

    4) Odvajanje (secesija)Na dijelu ili na dijelovima podruja drave prethodnice koja i daljepostoji, nastaju jedna ili vie novih drava sljednica. (primjer ovoga je proces

    dekolonizacije nakon II svj. rata). Drava prethodnica i dalje postoji na umanjenompodruju, ali nastaju jedna ili vie novih drava sljednica.5) Raspad (disolucija) Drava prethodnica se raspada i prestaje postojati na njenom

    podruju nastaju dvije ili vie novih drava sljednica. (SSSR, SFRJ, Osmansko carstvo,Austro-Ugarska itd.)

    6) Podjela (partition) vie susjednih drava sljednica u cjelosti podijeli itavo podrujedrave prethodnice koja time prestaje postojati. Takav tip teritorijalnih promjena danas jeteko zamisliv. (npr. 1939. nacistika Njemaka i SSSR su podijelili Poljsku, ali to nisupriznale druge drave).

    Ove razliite situacije zahtijevaju razliita pravna pravila za rjeavanje nastalih problema. Svakiod ovih oblika dovodi do sukcesije drava. Godine 1983. je potpisana Beka konvencija o

    sukcesiji drava glede dravne imovine, arhiva i dugova (Beka konvencija iz 1983.) ini seda ona nikad nee stupiti na snagu jer je potrebno da bar 15 drava postane njenim lanicama.Ali uputno je izloiti temeljna pravila sadrana u toj konvenciji u vezi sa:

    (a) DRAVLJANSTVO: Nove drave sljednice slobodne su da ureuju pitanja u vezi sa svojimdravljanstvom i to putem vlastitih zakona. Pri tomu moraju voditi rauna o tomu da seprimjenom svih tih zakona ne smiju stvarati osobe bez dravljanstva (apatridi).

    (b) PENZIJE: Svaka osoba koja je stekla pravo na penziju u dravi prethodnici zadrava tosvoje pravo. Drave sljedcie moraju sklopiti ugovore o isplati penzija iz penzionih fondovabive drave, te o isplati penzija koje su graani neke nove drave sljednice stekli napodruju koje je postalo drugom dravom. U ovom pogledu je zabranjena diskriminacija!

    (c) VLASNIKAPRAVA: Privatna imovina fizikih i pravnih lica nije predmet sukcesije drava!

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    12/61

    WWW.EPRAVO.BA

    12

    (d) DRAVNI ARHIVI: Dravne arhive drave prethodnice ine dokumenti (uklju. filmske,elektronske i druge zapise) to su ih organi drave prethodnice izdali ili primali uobavljanju svojih funkcija, a koji su na datum sukcesije pripadali dravi prethodnici.

    Dakle, nisu predmetom sukcesije:- dravni arhivi federalnih jedinica koje su postale dravama sljednicama

    - arhivi opina, gradova i dr. teritorijalnih cjelina na podruju svake od drava sljednica- crkveni, privatni i slini arhivi

    Dravni arhivi koji jesu predmet sukcesije, dijele se u tri skupine:

    (1) dijelovi dravnih arhiva drave prethodnice koji radi redovitog upravljanja podrujemna koje se odnosi sukcesija drava moraju biti u dravama sljednicama, moraju sesvim tim dravama predati u kopijama.

    (2) Dijelovi dravnih arhiva drave prethodnice koji se direktno odnose na podruje jedneili vie drava sljednica treba u originalima predati tim dravama (npr. ureenje granicaitd.)

    (3) Kada se radi o raspadu i o nestanku drave prethodnice, svi ostali dravni arhivi

    drave prethodnice prelaze na drave sljednice na pravian nain, vodei pri tomurauna o svim relevantnim okolnostima.Ipak, sve drave sljednice se mogu sporazumjeti da ti najbrojniji dijelovi dravniharhiva ostanu tamo gdje su se otprije nalazili, ali pod zajednikom skrbi.

    (e) DRAVNA IMOVINA: Dravna imovina drave prethodnice oznaava imovinu, prava iinterese, koji su na datum sukcesije drava, prema unutranjem pravu draveprethodnice pripadali dravi prethodnici.

    Predmet sukcesije nije:- imovina bivih drava lanica federacije- imovina opina, gradova i dr. teritorijalnih cjelina- cjelokupna pirvatna imovina

    Predmet sukcesije jeste:- Nepokretna dravna imovina ostaje dravama sljednicama na podruju kojih se

    nalazi. Ako je veoma neravnomjerno rasporeena, postoji mogunost njene procjene iuzajamnih pravinih kompenzacija.

    - Pokretna dravna imovinaukoliko se nalazi na podruju drave sljednice, trebalo bida pree u njeno vlasnitvo, uz mogunost pravinih kompenzacija ako jeneravnomjerno rasporeena. Ovaj zahrtjev je nemogue potovati u uslovimaagresivnog rata.

    Imovina koja se nalazi u inostranstvu, dijeli se u pravinim razmjerima. To je uvijek

    faktiko pitanje.

    (f) DRAVNI DUGOVI:

    a. Alocirani dug dug koji je podigla neka biva federalna jedinica, ili neka opina ilipoduzee s njenog podruja, ili ga je podigla (garantirala) drava prethodnica, ali je ucijelosti utroen na podruju koje je postalo podrujem drave sljednice u potpunostiprelazi na tu dravu sljednicu.

    b. Nealocirani (opi) dugdijeli se izmeu svih drava sljednica po kljuu koji vrijedi zapodjelu dravne imovine drave prethodnice.

    (g) SUKCESIJA U LANSTVU MEUNARODNIH ORGANIZACIJA:

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    13/61

    WWW.EPRAVO.BA

    13

    Ne postoji nikakvo ope pravilo meunarodnog prava glede sukcesija drava u lanstvu umeunarodnim organizacijama.

    Osim ako je drava prethodnica ili drava nasljednica ouvala identitet u svojojmeunarodnoj osobnosti (cesija i dekolonizacija), u svim ostalim sluajevima odluujua jepolitika volja veine drava lanica zastupljenih u tijelu odnosne organizacije da prime novu

    dravu u lanstvo.

    Organi drave u meunarodnim odnosima

    Drave u meunarodnim odnosima mogu djelovati samo putem ovlatenih organa, a najviiorgani u tom pogledu jesu:

    1. poglavar (ef) drave

    2. predsjednik vlade ovo su tzv. unutranji organi3. ministar vanjskih poslova koji djeluju u dravi14. vojni zapovjednici samo iznimno

    1. Poglavar (ef) drave: u meunarodnom pravu, on je najvii organ vanjskog zastupanjadrave. Kada se nalazi u stranoj dravi, ukazuju mu se najvie poasti, ali se smatra da onenisu namijenjene njegovoj osobi, ve dravi koju predstavlja. Kada se nalazi u drugoj zemlji,ukazuje mu se i posebna zatita.U stranoj dravi uiva potpuni sudski imunitet u krivinim stvarima. Ne smije biti uhapen,sasluavan, pozvan pred sud da svjedoi, niti suen. On uiva imunitet i u graanskimstvarima, ali ga se moe odrei.

    Za voenje pregovora i za sklapanje ugovora, poglavar drave ne treba posebnu punomo.Izjave poglavara drave i ugovori koje on potpie obvezuju njegovu dravu u okviru njegovihoptepoznatih ustavnih ovlatenja.

    2. Vlada i njen predsjednik: U nekim zemljama funkcija predsjednika vlade ne postoji, jer jepoglavar drave sam na elu svog kabineta (npr. SAD). Suprotno tomu, u parlamentarnimmonarhijama i drugim demokratskim dravama, uloga poglavara drave u odluivanju jesimbolina. U tim zemljama je teite vlasti u parlamentu, a svu izvrnu vlast ima vlada kojaovisi od podrke parlamenta. Tada sve najvanije vanjskopolitike odluke donosi vlada injen predsjednik.

    U inostranstvu, on ne simbolizira svoju dravu i njenu suverenost, te osobno ne uivapoasti koje se ukazuju poglavaru drava. On se za vrijeme slubenih boravaka uinostranstvu smatra efom specijalne misijeuiva iste povlastice i iumnitete kao i lanovistalne diplomatske misije.

    3. Ministar vanjskih poslova: MIP koordinira i upravlja radom diplomatskih, konzularnih idrugih stalnih i povremenih predstavnitava u svojoj zemlji. Podinjen je i za svoj radodgovara vladi ili direktno parlamentu ili poglavaru drave.

    Ministar vanjskih poslova je redovno i lan vlade. Neposredno je nadreen cjelokupnomdiplomatskom osoblju u inostranstvu, koje djeluje po njegovim uputama. S njim stalno

    kontaktiraju i efovi stranih diplomatskih misija akredit irani u njegovoj zemlji.

    1vanjski organi su diplomatska i konzularna i druga predstavnitva u inostranstvu

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    14/61

    WWW.EPRAVO.BA

    14

    4. Parlament:Ni do danas nema ire pravo u odluivanju, nadzoru i uvidu u vanjske poslovesvoje zemlje, mada je esto najvii organ vlasti. Razlog tomu je veliki broj zastupnika, apostoji potreba ouvanja tajnosti pregovora, dravnih i vojnih tajni itd.

    Temeljna prava i dunosti drava

    Ideja o temeljnim pravima i dunostima drava jeste prizvod prirodnopravne kole. Po njenomuenju drave lanice meunarodne zajednice samim svojim nastankom i postojanjem stjeu iuivaju neka neotuiva, nedjeljiva i neprenosiva prava.2

    Prva zadaa Lige naroda, osnovane nakon I svj. rata, bila je sprjeavanje svih buduih ratova, iu tu svrhu organizacija kolektivnih sankcija rotiv svake njene drave lanice koja prekri svojeobaveze iz njenog Pakta. Taj novi cilj odravanje meunarodnog mira i siguronsti jezahtijevao nove dalekosene pravne obaveze drava.

    Da bi postigla svoju svrhu, naela o temeljnim pravima i dunostima moraju nuno prerasti upravila opeg meunarodnog prava i biti izvorom prava i dunosti za sve drave svijeta.Najznaajniji ugovorni tekst kojim su ta prava i te dunosti drava postala pravilima pozitivnogmeunarodnog prava jeste Povelja UN-a iz 1945.g. (l. 2.)

    Opa skuptina je 1970.g. konsensusom usvojila Deklaraciju o naelima meunarodnog pravao prijateljskim odnosima i saradnji izmeu drava u skladu sa Poveljom UN-a(Deklaracija iz1970.). Ona sadri sedam naela opeg meunarodnog prava, koja obavezuju sve dravesvijeta:

    2. naelo zabrane sile3. naelomirnog rjeavanja meunarodnih sorova4. naelo neintervencije5. dunost drava da meusobno sarauju u skladu s Poveljom UN-a6. naelo ravnopravnosti i samoodreenja naroda7. naelo suverene jednakosti drava8. naelo ispunjavanja prihvaenih meunarodnih obaveza u dobroj vjeri.

    1. Naelo zabrane sileU meunarodnom pravu je rat postao protupravan tek tzv. Briand-Kelloggovim paktom iz 1928.g. Do izbijanja II svj. rata (1939.) sve tada neovisne dravesvijeta postale su strankama tog Pakta, izuzev Argenitne, ilea, Bolivije i El Salvadora. Timeje zabrana rata propisana u njemu ve bila prerasla u pravilo opeg obiajnogmeunarodnog prava.Povelja UNtu zabranu znatno proiruje u l 2.

    Potom se agresivni rat oznaava kao zloin pritv mira koji povlai odgovornost pomeunarodnom pravu. Istie se da su drave dune uzdravati se od svake propagande ukorist agresivnog rata.

    Podruje neke drave ne smije biti predmetom vojne okupacije, predmetom sticanja odstrane neke druge drave, koje je rezultat prijetnje silom ili upotrebe sile.

    2Tokom 19. st. to uenje nije imalo nikakvog utjecaja na pravne odnose izmeu drava.

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    15/61

    WWW.EPRAVO.BA

    15

    Napokon, Deklaracija iz 1970. zabranjuje i neke oblike posredne (indirektne) agresije.

    Na ostale vrste prijetnje silom ili upotrebe sile (npr. privredni ili politiki pritisak), drava imapravo uzvratiti istom mjerom.

    Pravo na kolektivnu samoodbranu nekog vojnog saveza protiv navodnog agresora postoji

    jedino kada drava lanica tog saveza koja je rtva napada, ima u gornjim granicama iprema definiciji agresije pravo na individualnu samoodbranu.

    2. Naelo mirnog rjeavanja meunarodnih sporovaovo je korelat naelu zabrane sile.Deklaracija iz 1970. u ovom smislu predvia slijedee: Drave moraju traiti pravovremenoi pravino rjeenje svojih meunarodnih sporova pomou pregovora, istrage, posredovanja,mirenja, arbitrae, sudskog rjeavanja, obraanja regionalnim ustanovama ili sporazumima,ili pomou drugih mirnih sredstava prema vlastitom izboru.

    dakle, meunarodne sporove treba rjeavati na temelju suverene jednakosti drava i uskladu sa naelom slobodnog izbora sredstava.

    3. Naelo neintervencije Nedoputena intervecija jeste diktatorsko (nasilno) mijeanjeneke drave, skupine drava ili meunarodne organizacije u poslove koji spadaju uunutranju ili vanjsku nadlenost neke drave (ili vie njih) bez njenog (ili njihova) pristanka.

    - Vanjska nadlenost pravo drave da pripada ili ne pripada meunarodnim organizacijama, da bude ili ne bude stranka dvostranih ili mnogostranih ugovora (vojnih

    saveza i sl.), pravo drave na neutralnost.

    - Unutranja nadlenost*pravo stanovnitva neke drave da slobodno izabere i razvija svojpolitiki, drutveni, privredni i kulturni sistem bez mijeanja izvana

    pravo drave da slobodno raspolae svojim prirodnim bogatstvima

    Drava se ne moe pozvati na svoju iskljuivu nadlenost ukoliko je slobodnom voljomprihvatila neku ugovornu obavezu i time pristala na neke oblike nadzora nad njenimizvrenjem.Ulanjenjem u organizacije supranacionalnog karaktera (npr. EU), drave prenose i svojeznatne iskljuive nadlenosti na zajednike organe.Ne smatraju se nedoputenim mjere kolektivne intervencije koje Vijee sigurnosti EU naloiu vrenju svojih nadlenosti iz glave VII Povelje, a u sluajevima prijetnje miru i naruenjamira ili ina agresije. Te mjere mogu biti ak i oruane naravi.

    4. Dunost drava da meusobno sarauju u skladu s Poveljom UN-a Deklaracija iz1970. navodi spisak podruja poeljne saradnje izmeu svih drava svijeta radi zajednikekoristi. Tim navodnim dunostima drava odupire se pravo svake od njih da sama odluujehoe li ili nee priznati neku drugu dravu ili vladu u njoj, hoe li ili nee s drugom dravomuspostaviti diplomatske i konzularne odnose, te sklopiti ugovore o datimp odrujimasaradnje.

    5. Naelo ravnopravnosti i samoodreenja narodaOvo naelo je u trajnoj suprotnosti sa

    naelom teritorijalne cjelovitosti i politike neovisnosti postojeih drava u svijetu. Naime,kada bi svi narodi pribjegli tom pravu, teritorijalna cjelovitost i granice mnogih dravadole bi u pitanje.

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    16/61

    WWW.EPRAVO.BA

    16

    Deklaracija iz 1970.g. navodi: Svi narodi imaju pravo da slobodno, bez mijeanja izvana,odrede svoj politiki status, te da slijede svoj privredni, socijalni i kulturni razvoj, i svakadrava je duna potovati to pravo.

    Bilo kakav dravni oblik koji se silom namee narodu nekog podruja, i koji ga time dovodi uneravnopravan i podinjen poloaj, predstavlja krenje naela samoodreenja i jednakih

    prava tog naroda.

    6. Naelo suverene jednakosti dravaovo su u biti dva naela:- o suverenosti i- o (pravnoj) jednakosti svih drava.

    Drave se meusobno mnogo razlikuju. Unato tim razlikama, sve su suverene dravepravno jednake. Pravna jednakost drava proizilazi iz svojstva drave da je suverena i da jesubjekt meunarodnog prava.Posljedica naela o pravnoj jednaksoti jeste da kod pitanja koja se moraju sporazumnourediti, svaka drava ima pravo na glas.Ako nema drugaijeg sporazuma svaka drava imajedan glas.Deklaracija iz 1970.navodi da su sve drave ravnopravni lanovi meunarodnezajednice,bez obzira na razlike ekonomske,socijalne,politike I dr.prirode.Sve drave uivaju suverenu jednakost.Suverena jednakost ukljuuje:pravnu jednakost,uivanje prava koja ine punu suverenost,tedunost potivanja osobnosti drugih drava.

    7. Naelo ispunjavanja prihvaenih meunarodnih obaveza u dobroj vjeri.Povelja UN navodi:Da bi svim lanovima osigurala prava I blagodati koja proistiu izlanstva,lanovi moraju u dobroj vjeri ispunjavati obveze koje su preuzeli u skladu s ovomPoveljom.itavo meunarodno pravo zasnovano je na naelu pacta sunt servanda, te na dunosti svihdrava da se pridravaju pravila meunarodnog prava koja su dio pozitivnog meunarodnogprava.

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    17/61

    WWW.EPRAVO.BA

    17

    Priznanje drava i vlada*

    1.Priznanje nove drave.

    Nova drava nastaje kada se steknu tri uslova:dravni teritorij,stanovnitvo i organiziranapolitika vlast tj.suverenost.O uincima priznanja nove drave u nauci postoje 2 suprotstavljena gledita.

    Po jednom, meunarodno priznanje ima konstitutivne uinke i ono je ustvari etvrti uslov samogpostojanja drave.Zastupnici tog gledita smatraju da nova drava tek po njezinu priznanju postaje subjektommeunarodnog prava i ulazi u meunarodnu zajednicu kao njezin ravnopravan lan.

    Po drugom, prihvaenijem stanovitu, priznanje ima samo deklaratorni uinak, jer postojanjenove drave, sa svim pravnim uincima koji iz njega proizilaze, nee biti dovedeno u pitanje akoje jedna ili vie drava odbiju priznati.Ipak se moe rei da je pitanje priznanja suvie sloeno da bi se moglo rijeiti prihvatanjemjednog ili drugog stanovita.

    Priznata drava moe sklapati neophodne ugovore,slati i primati diplomatske predstavnike ikoristiti se sudskim imunitetom u pogledu svojih dravnih akata pred sudovima dreve koja ju jepriznala.Nasuprot tome,iz nepriznavanja proizilaze znatne anomalije u dvostranim odnosima.

    Teritorija nepriznate drave koja ispunjava sve uslove dravnosti, a pogotovo efektivnu vlast, ne

    moe se smatrati niijim podrujem slobodnim za sticanje putem okupacije od bi lo koje drugedrave.Njeno podruje se ne smije prelijetati bez njenog odobrenja,a brodovi koji plove pod zastavomnepriznate drave ne mogu se smatrati brodovima bez nacionalne pripadnosti, a jo manjepiratskim brodovima.

    Priznanje nove drave moe sedati u razliitim oblicima.Ono se moe dati izriito ali i na preutan ili implicitan nain. Zakljuenje dvostranog ugovora s novom dravom,razmjena diplomatskih predstavnika iliupuivanje slubenog izaslanstva na sveanost proglaenja nezavisnosti najee se tumaekao implicitni akti priznanja te nove drave.Akt priznanja neka drava moe dati pojedinano i sama za sebe,ali priznanje moe biti i

    kolektivno od skupine drava.

    Priznanje nove drave moe se smatrati preuranjenim ili zakanjelim.

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    18/61

    WWW.EPRAVO.BA

    18

    Ono se smatra preuranjenim ako uslijedi jo dok je proces stvaranja nove drave u tijeku ili doknije sasvim dovren raspad drave predhodnice.Zakanjelo priznanje moe komplicirati dvostrane odnose s novom dravom nakon to je onapoela djelovati.Neki razlikuju priznanje nove drave de jure i de facto.

    2.Priznanje nove vlade.

    Ukoliko u nekoj dravi doe do smjene vlade na nain propisan ustavom ostale drave senemaju pravo u te promjene mijeati.Meutim, ako u nekoj dravi doe do promjene vlasti neustavnim putem (dravnim udarom ilirevolucijom),dolazi u pitanje priznanje nove vlade od drugih zemalja.Strane drave nisu dune produiti odnose s novom vladom.

    Prema opem meunarodnom pravu, kao i priznanje nove drave, priznanje nove vlade je inslobodne volje svake drave.Priznanje novoj vladi redovno se daje kad se ustalila i kad efektivno obnaa svoju vlast naitavom dravnom podruju.Priznanje nove vlade moe se izvriti na formalan nain dakle putem pismene ili usmene izjave

    o priznanju,ali se ono moe izraziti i preutno ili konkludentnim inima.

    Nova vlada moe biti priznata de jure i de facto.

    Priznanje de jure je potpuno,konano i djeluje retroaktivno,dakle od stvarnog preuzimanja vlastipo toj vladi a ne od trenutka davanja priznanja.

    Priznanje de facto moe se uzeti kao privremeno,kada se nova vlast u drugoj dravi(iako djelujenezavisno)nije jo sasvim ustalila i nije uspostavila potpunu kontrolu nad itavim dravnimpodrujem.

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    19/61

    WWW.EPRAVO.BA

    19

    Konzularno pravo*

    1.PorijekloUstanova konzula nastala je u ranom srednjem vijeku u trgovakim gradovima Italije,panije iFrancuske.Tamo su trgovci izmeu sebe birali jednog ili vie konzula sudaca ili (konzula trgovaca) kojisu u svojstvu arbitara presuivali njihove trgovake sporove.

    2.Pravo na konzularne odnoseKao i kod diplomatskih odnosa, sve suverene drave imaju pravo na uzajamno odravanjekonzularnih odnosa.

    Uspostavljanje tih odnosa zasnovano je na uzajamnom pristanku.Ako drugaije nije odreeno, pristanak na uspostavu diplomatskih odnosa ukljuuje i pristanakna ustanovljavanje konzularnih odnosa.Prekid diplomatskih odnosa ipso facto ne povlai i prekid konzularnih odnosa.Konzularni ured se moe otvoriti na podruju drave primateljice samo uz njen pristanak.Konzularni ured drave iljateljice moe obavljati konzularne funkcije u dravi primateljici u imeneke tree drave,ako se tome ne protivi drava primateljica.

    3.Kumulacija diplomatskih i konzularnih funkcija.U dravi u kojoj drava iljatejica nema diplomatske misije i u kojoj ju ne zastupa diplomatskamisija neke tree drave,konzularni dunosnik moe, uz saglasnost drave primateljice, bitiovlaten da obavlja diplomatske radnje.

    Ali obavljanje tih radnji ne daje mu pravo na diplomatske privilegije i imunitete.S druge strane,u prijestolnicama drava diplomatska misija drave iljateljice moe obavljatikonzularne funkcije a u takvom sluaju osoblje diplomatske misije zadrava diplomatskepovlastice i imunitete.

    4.Konzularne funkcije.Konzul obavlja mnotvo nepolitikih i tehnikih funkcija koje su vrlo znaajne za odravanjemeudravnih odnosa.Njegove funkcije se prvenstveno sastoje u:- zatiti interesa drave iljateljice u dravi primateljici, a posebno interesa njenih

    dravljana(fizikih i pravnih osoba) u granicama koje doputa meunarodno pravo; - unapreenju trgovakih, ekonomskih, kulturnih i naunih odnosa drave iljateljice i drave

    primateljice i u unapreenju uzajamnih prijateljskih odnosa;- izdavanju viza i odgovarajuih isprava osobama koje ele putovati u dravu iljateljicu;

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    20/61

    WWW.EPRAVO.BA

    20

    - zatiti raznovrsnih interesa vlastitih dravljana u dravi primateljici(iseljenika,radnika naprivremenom radu,turista idr.)

    - pravu nadzora i inspekcije nad morskim i rijenim brodovima,nad zrakoplovima, koji imajupripadnost dreve iljateljice.

    5.Konzularno podruje.

    Je podruje u dravi primateljici odreeno konzularnom uredu za obavljanje konzularnihfunkcija.Ako postoji samo jedan konzularni ured na cijelom podruju drave primateljice, onda njegovopodruje obuhvata cjelokupni teritorij drave primateljice.Ako konzularnih ureda ima vie,tada se uz odobrenje drave primateljice za svaki ured odreujekonzularno podruje.

    6.ef konzularnog ureda i drugi konzularni funkcioneri.Prema obiajnommeunarodnom pravu potvrenom Konvencijom iz 1963, efovi konzularnihureda dijele se na 4 razreda (klase) i to:

    1. generalni konzuli;2. konzuli;

    3. vicekonzuli4. konzularni agenti.

    efa konzularnog ureda imenuje drava iljateljica, uz odobrenje drave prima teljice.Drava iljateljica izdaje efu konzularnog ureda patentno (ili proviziono) pismo u komepotvruje njegovo svojstvo efa konzularnog ureda.To pismo se dostavlja dravi primateljici.Po prijemu patentnog pisma drava primateljica izdaje egzekvaturu, tj. odobrenje imenovanomefu konzularnog ureda da obavlja svoje funkcije.

    Svi efovi konzularnih ureda u jednom gradu ine konzularni kor (zbor) kojeg predvodi duajen(doyen) prilikom ceremonijalnih funkcija.Doyen je ef konzularnog ureda u najviem razredu u tom mjestu, koji tu funkciju obavlja

    najdue bez prekida.

    Funkcije lanova konzularnog ureda prestaju:(a) notifikacijom drave iljateljice dravi primateljici da su funkcije osobe u pitanju prestale;(b) povlaenjem egzekvature od strane drave primateljice;(c) notifikacijom drave primateljice dravi iljateljici da je dotinu osobu prestala smatratilanom konzularnog osoblja.

    7.Konzuli po zvanju i poasni konzuli.Konzuli po zvanju su osobe kojima je to iskljuivo zanimanje. To su prema klasinom konzularnom pravu consuli misi.Oni pruaju zatitu interesa graana drave iljateljice i obavljaju druge konzularne funkcije kaosvoje sporedno zanimanje.Beka konvencija iz 1963. priznaje kategoriju poasnih konzula. Poasni konzularnidunosnik moe se imenovati za efa konzularnog ureda u bilo kojem odetiri razredaObavljanje konzularnih funkcija njima nije glavno zanimanje, niti iskljuivi izvor prihoda.Poasni konzularni dunosnici su preteno osobe slobodnih zanimanja, a za konzularnu slubune moraju dobivati naknadu od drave koja ih je imenovala.

    8.Konzularne prostorije, arhive i dokumenti.Drava primateljica duna je preduzeti sve mjere zatite prostorija konzularnog ureda odnasilnog ulaska i uznemiravanja.

    Konzularni arhiv i dokumenti su nepovredivi u svako vrijeme i bez obzira na mjesto na kome senalaze.Konzularne prostorije i imovina u njima, kao i prevozna sredstva konzularnog ureda, ne mogubiti predmetom bilo kakve rekvizicije.

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    21/61

    WWW.EPRAVO.BA

    21

    9.Sloboda komuniciranja.Dravaprimateljica osigurava svim lanovima konzularnog ureda slobodu putovanja i kretanjana svom podruju.U openju s vladom,s diplomatskom misijom i drugim konzularnim uredima draveiljateljice,konzularni ured moe koristiti sva pogodna sredstva,ukljuujui diplomatske ili

    konzularne kurire,valizu i kodirane ili ifrirane poruke.Konzularni dunosnici imaju pravo na svom konzularnom podruju u dravi primateljicikontaktirati sa dravljanima svoje zemlje i do njih dolaziti.

    10.Povlastice i imuniteti konzularnih dunosnika.Konzularni dunosnici i radnici ne podlijeu krivinoj nadlenosti sudskih i upravnih organadrave primateljice za djela izvrena u obavljanju konzularnih funkcija.To se odnosi i na poasne konzule.Ali za sva ostala djela, uz odreena ogranienja, konzularni dunosnik je krivino odgovoran.Moe biti uhapen i pritvoren samo u sluaju poinjenog tekog krivinog djela i to samo uprovoenju odluke nadlenog suda.Konzularni funkcioneri i radnici, ukljuujui i poasne konzularne dunosnike, izuzeti su i od

    nadlenosti graanskih, sudskih i upravnih organa za djela izvrena u obavljanju konzularnihfunkcija.

    Diplomatski zastupnici*

    1.UvodPovremeno slanje poslanstva(misija)u druge zemlje radi pregovora i ugovaranja od 15.stoljeapostupno smenjuje praksa stalnih diplomatskih predstavnika.Na Bekom kongresu 1815. bio je usvojen Pravilnik o rangu diplomatskih predstavnika.

    2.Pravo poslanstva.

    Svaka suverena drava ima aktivno i pasivno pravo poslanstva.Aktivno pravo je pravo upuivanja diplomatskih predstavnika u druge drave,a pasivno je pravoprimanja stranih diplomatskih predstavnika.Po opem meunarodnom pravu ne postoji nikakva dunost drava da stupaju i odravajudiplomatske odnose.

    3.Funkcije diplomatskih misija se prema Bekoj konvenciji iz 1961.godine izmeu ostalogsastoje se u:

    a) Predstavljanjudrave iljateljice u dravi primateljici;

    b) Zatiti interesadrave iljateljice i njenih graana u granicama dozvoljenim meunarodnimpravom;

    c) Pregovaranju s vladom drave primateljice;

    d) Prikupljanjuobavjetenja svim dozvoljenim sredstvima o stanjui razvoju dogaajau draviprimateljici i izvjetavanju o tome vlade drave iljateljice;

    e) Unapreivanju prijateljskih odnosa i razvijanju ekonomskih, kulturnnih i naunih odnosaizmeu drave iljateljice i drave primateljice.

    4.Diplomatski predstavnik (ef misije).Beka konvencija iz 1961. efove diplomatskih misija dijeli u 3 klase i to:

    a) Ambasadori (veleposlanici, poklisari) ili nunciji akreditirani kod efova drava i drugi efovi

    misija jednakog ranga. U tom rangu su visoki komesari koje meusobno razmjenjuju laniceKomonvelta.b) Poslanici, ministri ili internunciji, akreditirani kod efova drava;c) Otpravnici poslova akreditirani kod ministara vanjskih poslova.

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    22/61

    WWW.EPRAVO.BA

    22

    Svi efovi misija akreditirani u jednoj dravi ine diplomatski kor (zbor), na ijem elu se nalaziduajen (doyen).Diplomatski kor kao posebno tijelo nije spomenut u Bekoj konvenciji iz 1961.On ima preteno protokolarnu funkciju.

    efa misije imenuje drava iljateljica, u skladu sa vlastitim propisima i na vrijeme koje onaodredi.Prije zvaninog imenovanja konkretne osobe, mora se obezbijediti pristanak od drave u kojue ta osoba biti upuena u svojstvu efa misije.Drava primateljica moe odbiti taj pristanak bez navoenja razloga za to.Nakon to ef misije dobije pristanak, njegova funkcija poinje tei od trenutka predajevjerodajnice efu drave primateljice.Dunost efa misije prestaje njegovim opozivom od strane drave iljateljice (zbogpenzionisanja, ostavke, bolesti itd) smru, ili proglaavanjem za persona non grataod stranedrave primateljice.Notifikacija o tome ne mora navoditi razloge.S druge strane, drava iljateljicamoe privremeno ili stalno opozvati svog efa misije u sluaju

    pogoranja politikih odnosau dravi primateljici.Blai oblik je njegovo pozivanje na konsultacije ili na odmor.

    5.Ostalo osoblje diplomatske misije.Iz Beke konvencije iz 1961.g. proizilazi podjela cjelokupnog osoblja diplomatske misije naslijedee 4 skupine:1. ef misije;2. diplomatsko osoblje, tj. lanovi misije koji imaju diplomatski status;3. administrativno i tehniko osoblje (pisari, arhivari, prevodioci, ifranti itd);4. posluno osoblje (vratari, uvari, vozai, istai i sl), te u nekim sluajevima i privatna

    posluga lanova misije.

    6.Specijalne misije.Pod specijalnim misijama se podrazumijeva tzv. diplomatija ad hoc, koja se naroito rairilanakon II sv.rata.Radi se o posjetama efova drava, ili delegacija na elu sa premijerom, min istrom vanjskihposlova ili drugim odgovornim ministrom.To mogu biti i delegacije strunjaka radi pregovora o nekoj posebnoj vrsti saradnje(ekonomskoj, vojnoj itd).Pojam specijalnih misija obuhvata i dravne delegacije koje uestvuju na diplomatskimkonferencijama.

    7.Misije drava pri meunarodnim organizacijama.Beka konvencija iz 1975.godine sadri posebna pravila o stalnim misijama pri meunarodnimorganizacijama, te posebne odredbe o delegacijama drava u organima i konferencijama kojeimaju obiljeja specijalnih misija.

    a)Stalne misije pri meunarodnim organizacijama.Drave lanice i nelanice mogu otvarati stalne misije ako to dozvoljavaju pravila organizacije.Za to nije potreban poseban pristanak organizacije niti drave domaina, ali je organizacijaduna notificirati dravi domainu osnivanje takve misije prije njenog otvaranja.Ove misije nemaju nikakve redovne odnose sa vladom drave domaina.

    b)Delegacije drava u tijelima i na konferencijama organizacije.

    Sastav delegacije, vrijeme njegovog dolaska i odlaska, lokacije boravka itd. notificiraju seorganizaciji, ali ni organizacija niti drava domain nemaju pravo stavljati primjedbe u tompogledu, niti mogu nekog lana delegacije proglasiti za persona non grata.

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    23/61

    WWW.EPRAVO.BA

    23

    Pretee i osnivanje ujedinjenih nacija

    1.Pretee.Najstariji i do danas najvaniji cilj meunarodnog organiziranja bio je i ostao osiguranje trajnogmira meu drava sudionicama.Neki od tih nacrta bili su usmjereni i na suzbijanje ekspanzije neke strane sile i religije.

    Takvi nacrti i planovi javljaju je u Evropi ve u 13.stoljeu.

    2.Sveta alijansa.Toje savez najveih evropskih sila osnovan na Bekom kongresu 1815.godine. Obuhvatao jeRusiju, Austriju, Prusku i Britaniju, da bi 1818.godine primio i Francusku.To je bio etatistiki savez evropskih vladara koji je za cilj imao ouvanje njihovih dinastikihinteresa.

    3.Liga naroda.(1920-1946)Liga naroda bila je prva moderna organizacija.SAD nije nikada postala njenim lanom jer je Senat odbio rat ificirati mirovne ugovore.Glavna svrha Lige naroda bilo je ouvanje svjetskog mira. Imala je 3 stalna organa: Skuptinu,

    Vijee Lige i stalni Sekretarijat.Skuptina i Vijee su imali nerazgraniene nadlenosti u svim pitanjima svjetskog mira.U oba ta organa odluke su se morale donositi jednoglasno.Glavnog tajnika je imenovalo Vijee na prijedlog veine u Skuptini. Sjedite Lige bilo je uenevi.

    Liga je formalno bila dokinuta na svojoj posljednjoj Skuptini odranoj u enevi u aprilu 1946,nakon to je Povelja UN ve stupila na snagu.Sva imovina Lige prenesena je u vlasnitvo nove OUN.

    4.Osnivanje UN.Da bi se izbjeglo loe iskustvo nesudjelovanja Sjedinjenih Drava u Ligi naroda,l.110.PoveljeUN predvidio je njeno stupanje na snagu tek nakon polaganja ratifikacije kod drave domainasvih 5 stalnih lanica budueg Vijea sigurnosti(Kine,Francuske,Sovjetskog Saveza,UjedinjenogKraljevstva i Sjedinjenih Drava),te veine njezinih drava potpisnica.

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    24/61

    WWW.EPRAVO.BA

    24

    Taj se uvjet ispunio 24.10.1945. i taj se datum danas slavi kao Dan UN.

    lanovi UN i poloaj drava nelanica

    1.Iskonske i naknadno primljene drave lanice.Iskonske (prvotne) lanice UN su sve one drave koje su uestvovale na osnivakoj konferencijiu San Francisku i potom ratificirale Povelju.

    Njih je sa Poljskom bilo 51.Iskonske lanice su odluivale o prijemu svih novih drava u lanstvo.Prema Povelji, lanovima UN mogu postati sve ostale miroljubive drave koje prihvate obavezesadrane u Povelji i koje su po ocjeni Organizacije sposobne i voljne izvravati te obaveze. Sve drave lanice prema Povelji imaju jednaka prava i obaveze, s tim da 5 stalnih lanicaVijea sigurnosti imaju i neka posebna prava u odluivanju.Povelja predvia da se svaka drava prima u lanstvo UN odlukom Generalne skuptine napreporuku Vijea sigurnosti. U stvarnosti, Vijee sigurnosti je organ koji odluuje o prijemu u lanstvo, a Generalnaskuptina potom donosi konanu odluku koja je gotovo redovno potvrdna.

    2.Prava i dunosti drava lanica UN.Sve drave lanice imaju pravo uestvovati i glasati na zasijedanjima Ope skuptine o svimpitanjima koja su na dnevnom redu.One u njoj mogu birati i biti birane za lanice drugih organa koje ona imenuje (nestalne laniceVijea sigurnosti i sve lanice Ekonomskog i socijalnog vijea).U Opojskuptini one biraju lanove Meunarodnog suda u Hagu, glavnog sekretara UN, telanove pomonih organa, npr.Komisije za meunarodno pravo.

    Istovremeno, drave lanice UN su Poveljom preuzele i niz posebnih ugovornih obaveza, i toposebno na osnovu glave VII Povelje, koja predvia djelovanje u sluaju prijetnje miru,naruavanja mira ili ina agresije.Ugovorna obaveza lanica UN je i da snose svoj dio trokova UN kako ih rasporedi Opa

    skuptina.

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    25/61

    WWW.EPRAVO.BA

    25

    3.Posebni poloaj stalnih lanica Vijea sigurnosti.U lanu 23. Povelje izriito je propisano da su stalni lanovi Vijea sigurnosti SAD,UjedinjenoKraljevstvo V.B. i Sjeverne Irske , Francuska, SSSR (danas Ruska federacija) i Kina.Dalje je propisano da se odluke Vijea sigurnosti o svim pitanjima,osim pitanja postupka,donose potvrdnim glasovima devetorice lanova, ukljuujuiglasove svih stalnih lanova.Odluka se ne moe donijeti ako je neka stalna lanica glasala protiv nje, tj.ako je uloila veto .

    Posebna prava stalnih lanova Vijea sigurnosti se ne mogu mijenjati ili dokidati bez njihovogpristanka.Stalna lanica praktino ne moe biti ni iskljuena iz UN, jer za to prema Povelji treba prijedlogVijea sigurnosti, a taj prijedlog stalna lanica moe sprijeiti svojim vetom.Stalne lanice mogu spreavati ili ometati donoenjene samo odluka koje spadaju u nadlenostVijea sigurnosti,nego i onih za koje je potrebna preporuka Vijea sigurnosti, npr. o prijemuneke drave u lanstvo UN.Njihovi dravljani se redovno biraju za lanove Meunarodnog suda u Hagu.

    4.Suspenzija, iskjuenje iz lanstva i povlaenje iz UN.Prema Povelji, lanica UN koja ne plaa svoje finansijske doprinose Organizaciji tokom pune 2godine gubi pravo glasa u Opojskuptini.To je tzv.mala suspenzija koja dravu liava samo prava glasa u Opoj skuptini, ali ne iprava na uee u raspravama Opeskuptine.

    Ipak Opa skuptina toj lanici moe dozvoliti glasanje ako je neplaanje uzrokovanookolnostima koje ne ovise o njegovoj volji.

    Opa skuptina moe na preporuku Vijea sigurnosti suspendirati vrenje lanskih prava ipovlastica laniciUN protiv koje je Vijee sigurnosti preduzelo preventivnu ili prisilnu akciju.Radi se o tzv.velikoj suspenziji,koja se odnosi na sva lanska prava u svim organima UN.Vrenje tih prava moe ponovno uspostaviti samo Vijee sigurnosti, nakon to obustavi takvuakciju.

    Opaskuptina moe na preporuku Vijea sigurnosti iskljuiti iz Organizacije lanicu UN kojauporno kri naela sadrana u Povelji.Povelja ne sadri propise o povlaenju iz lanstva UN, ali je to suvereno pravo svake drave.

    5.Poloaj drava nelanica prema Povelji UN.Povelja predvia pravo drave koja nije lanica UN da upozori Vijee sigurnosti ili Opuskuptinu na svaki spor kojemu je stranka ako za taj spor prihvati obaveze o mirnom rjeavanjupropisane u Povelji.Iako je Statut Meunarodnog suda jednog od glavnih organa UN sastavni dio Povelje,Poveljadoputa da neka drava nelanica moe postati strankom Statuta(uz uvjete koje za svakiposeban sluaj odredi Opa skuptina na preporuku Vijea sigurnosti). Odluke Vijea sigurnosti usvojene temeljem glave VII.Povelje pravno ne obvezuju dravenelanice UN.

    Poveljom je predvieno da Organizacija osigurava da drave koje nisu lanice UN postupaju uskladu sa njenim naelima koliko je to potrebno za odravanje meunarodnog mira i sigurnosti.Dakle, Organizacija i njene drave lanice mogu neku dravu nelanicu prisiliti na potivanjerezolucija Vijea sigurnosti.

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    26/61

    WWW.EPRAVO.BA

    26

    Dravama nelanicama moe se priznati poloaj promatraa u Opoj skuptini.Taj poloaj imaju vicarska i Sveta Stolica.

    Organi UN*

    Povelja predvia 6 glavnih organa UN:Opuskuptinu, Vijee sigurnosti, Ekonomsko i socijalno

    vijee, Starateljsko vijee, Meunarodni sud u Hagu i Sekretarijat.

    1.Opaskuptina je plenarni i demokratski organ u kome su sve dravelanice zastupljenesa najvie po 5 predstavnika, a svaka lanica ima po 1 glas.Generalna skuptina ima opu nadlenost.Moe raspravljati o svim pitanjima ili predmetima koji ulaze u okvir Povelje ili se odnose naovlatenja ili funkcije bilo kojeg drugog organa predvienog Poveljom.O svim tim pitanjima ona moe davati preporukedravama lanicama i drugim organima UN.Ona prima i razmatra izvjetaje ostalih organa UN.

    Ako neko pitanje koje prema Povelji spada u nadlenost UN nije izriito dato u nadlenostnekog drugog organa, za njegovo razmatranje je nadlena Generalna skuptina.

    Od ope nadlenosti Generalne skuptine postoji 1 izuzetak, a to je u sluaju kad Vijeesigurnosti povodom nekog spora ili situacije vri funkcije predviene Poveljom,tada Generalnaskuptina svoju preporuku moe dati samoako Vijee sigurnosti to od nje zatrai.Ako ima opu nadlenost Generalna skuptina donosi rezolucije, koje naelno imaju znaajneobavezujuih preporuka.Od toga su izuzetak odluke o raspodjeli trokova UN koje su obavezujue, ili o izboru drava ilipojedinaca u druge organe OUN.

    Odluke o vanim pitanjima donose se dvotreinskom veinom glasova prisutnih lanova. Meu vana pitanja spadaju preporuke koje se odnose na odravanje meunarodnog mira isigurnosti, izbor lanova drugih organa UN, primanje novih lanova u UN, suspenzija iiskljuenje lanova, te pitanja prorauna.

    Generalna skuptina ima 3 vrste zasijedanja: redovna, vanredna i hitna vanredna.

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    27/61

    WWW.EPRAVO.BA

    27

    Redovna se sazivaju svake godine, po pravilu u septembru, i po potrebi se produavaju unarednu kalendarsku godinu.Vanredna saziva generalni sekretar na zahtjev Vijea sigurnosti ili veine lanica UN.Sazivanje hitnih vanrednih zasijedanja ne predvia Povelja, ve rezolucija Generalneskuptine Ujedinjeni za mir iz 1950.godine.Ukoliko usljed nedostatka jednoglasnosti stalnih lanova Vijee sigurnosti nije u stanju

    izvravati svoje obaveze na odravanju meunarodnog mira i sigurnosti, Generalna skuptinaodmah mora razmotriti taj problem.U sluaju naruenja mira ili ina agresije, ona moe dravama lanicama preporuiti i upo trebuoruanih snaga.Ukoliko u to vrijeme Generalna skuptina ne zasijeda, moe se u roku od 24 sata sazvati hitnovanredno zasijedanje.Taj zahtjev moe postaviti Vijee sigurnosti veinom od bilo kojih 9 lanova, ili veina lanovaUN.

    Generalna skuptina ima vie stalnih i ad hoc organa za razliite djelatnosti. Ima 6 glavnihkomiteta (odbora) i to: za razoruanje i meunarodnu sigurnost, za ekonomska i finansijskapitanja, za socijalna, humanitarna i kulturna pitanja, za posebna politika pitanja i

    dekolonizaciju, administrativni i budetski komitet, te pravni komitet.

    2.Vijee sigurnostije neka vrsta izvrnog organa UN.Uz 5 stalnih lanova, Generalna skuptina bira jo 10 nestalnih lanova na mandat od 2 godine.Svake godine bira se polovina od toga broja,dakle Vijee sigurnosti ima ukupno 15 lanova.

    Glavna nadlenost i odgovornost Vijea je odravanje meunarodnog mira i sigurnosti.U obavljanju svoje nadlenosti ono moe, osim preporuka, donositi i obavezujue odluke za svedravelanice.Osim toga, Vijee preporuuje Generalnoj skuptini prijem, suspenziju i iskljuenje drava izlanstva UN, te imenovanje glavnog tajnika.S Generalnom skuptinom uestvuje u paralelnom postupku izbora sudija Meunarodnog sudau Hagu.

    Odluke i preporuke o svim pitanjima, osim pitanja postupka donose se veinom od najmanje 9glasova, pod uslovom da ni jedan stalni lan ne glasa protiv, tj.da ne uloi veto.

    3.Ekonomsko i socijalno vijeeobavlja znatan dio poslova UN u irokom krugu ekonomskih isocijalnih pitanja.Najcjenjenija njegova djelatnost je unapreenje potivanja i odravanja ljudskih prava itemeljnih sloboda za sve.Ono koordinira djelatnosti svih specijaliziranih ustanova UN, ali ne donosi odluke, ve ih samopreporuuje na usvajanje Generalnoj skuptini.Dakle, ovo vijee djeluje kao neka vrsta pomonog organa Generalne skuptine.

    Eknomsko i socijalno vijee sastoji se od 54 lana koje bira Generalna skuptina na mandat od3 godine.

    Pri izboru se osigurava zastupljenost svih dijelova svijeta.Odluke se donose prostom veinom glasova prisutnih lanova.Zasijedanja se odravaju 2 puta godinje, u proljee i jesen, u enevi.

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    28/61

    WWW.EPRAVO.BA

    28

    U vrenju svojih nadlenosti, Ekonomsko i socijalno vijee osniva stalne odbore,tzv.funkcionalne komisije i regionalne komisije.

    4.Starateljsko vijeeje osnovano radi provoenja meunarodnog sistema starateljstva izpoglavlja XII Povelje UN.

    Nakon to je posljednje starateljsko podruje Palau na Pacifiku steklo nezavisnost01.10.1994.godine, Starateljsko vijee je suspendiralo svoje djelatnosti.

    5.Meunarodni sud u Haguje glavni sudski organ UN I ima stalno sjedite u Palai mira uHaagu(Nizozemska).Nasljednik je Stalnog suda meunarodne pravde, koji je osnovala Liga naroda 1920.godine.Meunarodni sud u Hagu osnovan je Poveljom UN, a Statut suda je sastavni dio Povelje.Praksa oba ta suda uzima se kao jedinstvena.

    6.Sekretarijatse sastoji od glavnog tajnika i pomonog osoblja.

    Glavnog tajnika imenuje Generalna skuptina na prijedlog Vijea sigurnosti. On je najviiadministrativni dunosnik UN, ali obavlja i znaajne politike funkcije.On moe upozoriti Vijee sigurnosti na svaki predmet koji bi po njegovom miljenju mogaodovesti u opasnost odravanje meunarodnog mira i sigurnosti.

    Dravljani i stranci*

    1.Pojam dravljanstva.Dravljanstvo je pravna veza koja neku osobu vezuje za neku dravu.Svaka drava u naelu ima pravo svojim ustavom i zakonima odrediti ko ima pravo na njenodravljanstvo.

    2.Dravljanstvo steeno roenjem.Veina ljudi stie dravljanstvo roenjem i ne mijenja ga do smrti.Dravljanstvo se roenjem stie:-na osnovu porijekla nekog od roditelja (ius sanguinis) ili-injenicom roenja na teritoriji neke drave (ius soli).

    3.Dravljanstvo udate ene.Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena iz 1979.godine predvia da e dravestranke te Konvencije enama priznati jednaka prava kao i mukarcima u pogledu sticanja,promjene ili ouvanja dravljanstva supruga. Drava stranka garantuje da niti brak sa strancem,niti promjena dravljanstva od strane supruga dok brak traje, ne mijenja automatski idravljanstvo supruge, niti je ostavlja bez dravljanstva.

    4.Priroenje(naturalizacija) i otpust iz dravljanstva(ekspatrijacija).Naturalizacija je postupak u kome drava po svojoj diskreciji dodjeljuje dravljanstvo nekojosobi na njenu molbu.Otpust iz vlastitog dravljanstva moe se podvrgnuti nekim uvjetima,poput prethodnoh

    odsluenja vojne obaveze ili izmirenja dunikih obaveza i sl.

    5.Osobe bez dravljanstva i osobe sa vie dravljanstava (apatridi i polipatridi).

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    29/61

    WWW.EPRAVO.BA

    29

    Poloaj osoba bez dravljanstva(apatrida)vee je zlo od poloaja onih koji imaju dva ili viedravljanstava.Bez dravljanstva mogu ostati mnoge osobe koje naputaju svoju domovinu iz politikihrazloga.Osim toga, mogue je da pripadnici neke etnike skupine ne ele primiti dravljanstvo na kojejedino imaju pravo, a drava u kojoj borave odbija im dati svoje dravljanstvo.

    to se tie polipatrida, Konvencija o sukobu zakona o dravljanstvima iz 1930.godine predvianeka pravila u pogledu poloaja osoba sa vie dravljanstava, a koja se danas mogu smatratipravilima opeg obiajnog meunarodnog prava:

    - svaka od drava iji je dravljanin ta osoba, moe je smatrati samo svojimdravljaninom;

    - drava ne moe toj osobi pruati diplomatsku zatitu u dravi iji je takoer dravljanin;

    - u treoj dravi ta osoba e se tretirati kao da ima samo jedno dravljanstvo, i to popravilu dravljanstvo one drave u kojoj obino ili uglavnom boravi, ili sa kojom jenajdue vezana, uzimajui u obzir okolnosti sluaja;

    - ako drave putem sporazuma ne urede drugaije, osoba sa 2 dravljanstva duna je

    sluiti vojsku i plaati poreze u obe drave.

    6.Pravni poloaj stranaca. Pristup stranaca u neku dravu.Drava moe strancima zabraniti pristup na svoju teritoriju, ili ga ograniiti uvjetima koje samapropie (npr. u zakonima o useljavanju).Mnoge drave dozvoljavaju dolazak turista ili studenata na krai rok (najee do 3 mjeseca),bez formalnosti i bez ulazne vize.Ali su propisi o uvjetima useljenja u novije vrijeme i o dolasku na privremeni rad podlonibrojnim ogranienjima.Stranac koji namjerava putovati u drugu dravu mora biti snadbjeven putovnicom izdanom od nadlenog organa svoje drave,i ako je potrebno ulaznom vizom koju mu izdaje konzulat draveu koju putuje.Putem sporazuma,drave mogu meusobno ukidati vize za neke vrste putovanja,pa i dopustitiputovanja samo temeljem line karte.

    7.Izgon stranaca.Svaka drava ima pravo da uskrati dalji boravak stranca kojeg smatra nepoeljnim na svojojteritoriji.Drava protjeranog stranca ima pravo traiti razloge zbog kojih je ta mjera preduzeta.U sluaju objavljenog rata, svaka zaraena strana ima pravo sa svog podruja protjerati svegraane druge zaraene strane.Izgon se ne bi smio vriti uz povredu dostojanstva protjerane osobe i sa nepotrebnombrutalnou.Osobi treba dati razuman rok za naputanje drave i da sama izabere dravu u koju e otii. Stranac kojem se uskrati ulazak u neku dravu vraa se u zemlju svog posljednjeg boravita.Ako ga ta drava ne eli primiti,on se vraa u svoju domovinu.

    8.Prava stranaca.

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    30/61

    WWW.EPRAVO.BA

    30

    Meunarodno pravo ne dozvoljava ni jednoj dravi da strancima uskrati prava sklapanjagraanskih ugovora, sticanja linog vlasnitva, sklapanja braka i uivanja porodinih prava.Strancima se obino uskrauju politika prava, ukljuujui tubirako pravo i obavljanje javnihfunkcija.

    9.Eksproprijacija imovine stranca.

    Privatna imovina stranih fizikih i pravnih osoba moe se eksproprirati samo uz ispunjenjeslijedeih uvjeta:1.eksproprijacija je doputena samo u javnom interesu;2.ne smije biti diskriminacije glede imovine koja je predmet eksproprijacije,kao ni njezinihvlasnika;drugim rijeima predmet eksproprijacije mora biti odreena vrsta imovine, bez obzirada li je njen vlasnik domai graanin ili stranac;3.za ekspropriranu imovinu mora se platiti naknada.Drava koja bi danas jednostrano izvrila eksproprijaciju strane imovine(bez sporazuma snjezinim vlasnicima ili s njihovom dravom),iskljuila bi se iz svjetskog trita kapitala.

    10.Dunosti stranaca.Stranac koji boravi u odreenoj dravi podvrgnut je pravu te drave, kao i njeni graani.

    Od stranaca se moe zahtjevati da vre graanske dunosti radi zatite zajednice u kojoj ive.Osim ako drugaije nije propisano ugovorom ili zakonom, stranci se ne smiju uplitati u politikudrave u kojoj borave.Stranci ne mogu traiti izuzee od plaanja poreza i carina osim osoba s diplomatskimpoloajem.Stranac sa stalnim boravkom duguje lojalnost dravi u kojoj ivi i moe biti optuenza zloin izdaje.Openito je prihvaeno da se stranci ne smiju prisiliti da slue u oruanim snagama domaedrave.

    11.Azil (utoite).Svaka drava naelno ima pravo da primi na svoje podruje kojeg god eli stranca.S druge strane, drava iji je on draljanin, nema pravo fizike kontrole nad njim sve dok se onnalazi na podruju druge drave.Ta drava moe izvriti izreenu presudu tek kada se krivac vrati u dom ovinu, ili joj budeizruen. teritorijalna suverenost je jaa od personalne!Dakle, svaka drava moe bar privremeno dati azil nekom strancu koji je izgnan ili je pobjegaoiz svoje domovine.Ne radi se o meunarodno protupravnom djelu.U pravilu se obinim zloincima ne prua azil!

    12.Poloaj izbjeglica i osoba bez dravljanstva.Izbjeglica je svaka osoba koja se zbog utemeljenog straha od progona zbog svoje rase, vjerskeili nacionalne pripadnosti ili pripadnosti nekoj drutvenoj skupini ili zbog politikog miljenja,nae izvan zemlje ije dravljanstvo ima i koja ne eli ili zbog tog straha nee traiti zatitu tedrave.

    Osoba bez dravljanstva (apatrid) je osoba koju primjenom svojih zakona ni jedna drava nesmatra svojim dravljaninom.

    Pravo na zatitu nemaju osobe koje su poinile zloine protiv mira,ratne zloine ili zloine protivovjenosti.

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    31/61

    WWW.EPRAVO.BA

    31

    Drava boravka duna im je osigurati tretman koji je barem jednak tretmanu svojih graana upogledu slobode vjeroispovjesti,vjerskog obrazovanja njihove djece,osnovnogobrazovanja,javne pomoi,poreznih tereta.Drava boravka duna je osigurati izbjeglicana I apatridima makar jednak tretman s ostalimstrancima u pogledu stjecanja pokretne I nepokretne imovine,sklapanja ugovora o iznajmljivanjuI o vlasnitvu,prava bavljenja poljoprivredom,trgovinom idr.

    Izbjeglice i apatridi se ne smiju izloiti progonu zbog svoje rase, vjeroispovijesti ili politikogmiljenja.

    13.Pojam ekstradicije.Pod institutom ekstradicije podrazumijeva se formalno izruenje neke osobe od jedne dravedrugoj koja ga je zatraila, a radi suenja i kanjavanja.Ekstradicija bjegunca nikada nije postala obavezom drava po opem meunarodnom pravu.Smatra se opeprihvaenim da drava kojoj je odobren zahtjev za ekstradiciju ne smije, osim uzodobrenje drave koja je osobu izruila, suditi joj za druge zloine osim onih zbog kojih jeizruena.To naelo specijalnosti predvia se ugovorima o ekstradiciji, ali se potuje ak i ako nijeizriito propisano.

    14.Osobe podlone ekstradiciji i zloini koji podlijeu izruenju.Ujednaena je praksa da drava kojoj je zahtjev za ekstradiciju upuen izruuje dravi kojaekstradiciju trai graane te drave ili graane treih drava.Kao uvjet ekstradicije mnogi ugovori predviaju da djelo za koje je bjegunac optuen mora bitikrivino djelo prema zakonima obe drave.Ekstradicija se ne odobrava nakon to je bjeguncu u dravi u kojoj se nalazi ve izreenakonana presuda za to djelo.Naime,goto svi ugovori o ekstradiciji predviaju naelo non bis in idem,po kojem se ni jednojosobi ne moe suditi vie puta za isto djelo.

    Meunarodna zatita ovjeka

    1.Uvod

    Danas je svaka drava u postupanju sa svim osobama koje borave na njenoj teritoriji vezanamnogim pravilima opeg obiajnog meunarodnog prava, od kojih veina ima karakter ius

    cogens.

    2.Zatita ljudskih prava prema opem obiajnom meunarodnom pravu.

    Povelja UN iz 1945.ne predvia odreene obaveze za njezine drave lanice o zatiti ljudskihprava.Ali ona tu zatitu formulira meu ciljevima te svjetske organizacije.Tek koncem 1994. ustanovljen je Ured Visokog komesara(povjerenika) za ljudska prava kojidjeluje uz podrku Centra UN za ljudska prava u enevi.Opa skuptina UN usvojila je 10.12.1948.godine Opu deklaraciju o ljudskim pravima ukojoj su definirana graanska, politika, kao i neka ekonomska, socijalna i kulturna prava. Radi se o katalogu neotuivih prava svakog pojedinca,i to:

    1.pravo na ivot,slobodu i sigurnost;2.priznanje svakoga kao osobe pred zakonom;

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    32/61

    WWW.EPRAVO.BA

    32

    3.jednakost svih pred zakonom;4.posebna jemstva u kaznenom postupku poput potenog i javnog suenja,pretpostavkenevinosti i zabrane kanjavanja primjenom ex post facto zakona;5.sloboda kretanja u dravi,njezino naputanje i vraanje u nju;6.utoite(azil);7.dravljanstvo;

    8.pravo na vlasnitvo;9.sloboda misli,savjesti,vjeroispovjesti,mirnog okupljanja i udruivanja;10.socijalno osiguranje;11.rad uz pravine i povoljne uvjete;12.prikladan ivotni standard i obrazovanje13.sloboda vjeroispovjesti.

    Nakon Ope deklaracije, 1966.godine usvojeni su:-Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i-Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima.

    Danas se smatra da je obaveza potivanja ljudskih prava obaveza erga omnes.

    1.U prvu skupinu spadaju neka temeljna prava svakog ovjeka na ivot, tjelesni integritet,slobodu i dostojanstvo, ije je krenje itava meunarodna zajednica drava priznalameunarodnim zloinom.

    2.Na drugom mjestu je sloboda od diskriminacije ljudipo bilo kojoj osnovi koju zabranjujuodgovarajui meunarodni instrumenti.

    3.U treu skupinu meu pravilima ius cogensspadaju ona graanska i politika prava koja se,prema konvencijama na snazi, ni pod kojim okolnostima ne smiju derogirati.

    Ni pod kakvim okolnostima ne mogu se privremeno derogirati slijedea prava:

    1. pravo na ivot, uz izuzetak izricanja smrtne kazne za najtee zloine u sudskom postupku;

    2. zabrana muenja ili neovjenog postupanja;

    3. zabrana ropstva i ropstvu slinih oblika;

    4. zabrana hapenja samo zbogneizvrenja ugovorne obaveze;

    5. zabrana kanjavanja za djela koja u vrijeme injenja nisu bila krivina djela po unutranjemniti meunarodnom pravu;

    6. pravo na pravni subjektivitet;

    7. sloboda misli, savjesti i vjere.

    4. Bekoj konvenciji o pravu ugovora iz 1969. valja uvrstiti jo neka.

    Tu prema Meunarodnom paktu o graanskim ipolitikim slobodama iz 1966.spadaju:-pravo svakog na slobodu i osobnu sigurnost i slobodu od samovoljnog uhienja ili dranja upritvoru;-pravo osoba lienih slobode I na izdravanje kazne na ovjeno postupanje;-jednakost svih pred sudovima;-pravo na poteno I javno suenje I pretpostavka nevinosti.

    5.U sljedeoj skupini su neka imperativna pravila o slobodama i pravima pojedinaca,kojameutim ne odgovaraju sasvim odreenju jus cogens prema Bekoj konvenciji iz 1969.Te slobode i prava podlona su izvjesnim ogranienjima koja moe propisati dravna vlast.Spomenut emo sljedea prava i slobode: sloboda kretanja, sloboda izraavanja miljenja,sloboda sindikalnog udruivanja, sloboda od mijeanja u privatni ivot, sloboda stupanja u brak,posebna prava djece, pravo uea u voenju javnih poslova, pravo na pristup javnim slubamapod jednakim opim uvjetima, te aktivno i pasivno birako pravo.

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    33/61

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    34/61

    WWW.EPRAVO.BA

    34

    Najopirniji instrument koji definie sadraj manjinskih prava kao dio univerzalno priznatihljudskih prava jeste Dokument sa sastanka u Kopenhagenu o ljudskoj dimenziji KESS-a3 iz1990.KESS se nastavio baviti pitanjem zatite etnikih skupina, i u 1994. je u Evropi ustanovljenadunost Visokog komesara na nacionalne manjine.

    Za opi obiajni process od veeg je znaaja Deklaracija o pravima osoba koje pripadajunacionalnim ili etnikim, vjerskim i jezinim manjinama iz 1993. (usvojila Opa skuptinaUN)

    22..PPrraavviillaa ooppeegg ii rreeggiioonnaallnnoogg mmeeuunnaarrooddnnoogg pprraavvaa oo mmaannjjiinnsskkoojj zzaattiittii..

    Manjina je skupina brojno manja od ostatka graanstva neke drave, u nedominantnompoloaju; graani te drave koji imaju etnike, vjerske ili jezike karakteristike razliite odostatka graanstva i koji makar implicitno iskazuju osjeaj (uzajamne) solidarnosti usmjeren kaouvanju svoje kulture, tradicije, vjere ili jezika.

    Jedina ugovorna odredba koja propisuje obavezu svih drava na zatitu manjina jel.27. Paktao graanskim i politikim pravima iz 1966.koji glasi: U dravama gdje postoje etnike,vjerske ili jezike manjine ne smije se osobama koje pripadaju takvim manjinama uskratiti pravoda, zajedno s ostalim lanovima svoje skupine, imaju svoj vlastiti kulturni ivot, da ispovijedaju iobnaaju vlastitu vjeru ili da se slue vlastitim jezikom.

    to se tie regionalnih dokumenata, Vijee Evrope je usvojilo 2 dokumenta o manjinama:

    a. Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima (1992.)b. Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina (1995.)

    3.Mogu dalji razvoj pravila o manjinskoj zatiti

    Postoji 5 temeljnih prava koja trebaju uivati sve skupine i svi njihovi pripadnici na teritoriji svakedrave svijeta. Neka od tih pravila ve su se afirmirala kao propisi opeg meunarodnog prava:

    1. Pravo na opstanak;2. Pravo svih skupina i njihovih pripadnika na jednakost (sloboda od diskriminacije);

    3. Pravo na odgovarajuu zastupljenost u politikom odluivanju. U etniki izmijeanimpodrujima naelo jedan ovjek jedan glas je pravilo koje nije dovoljno za sve svrhe.

    4. Pravo na slobodnu upotrebu jezika u privatne i javne svrhe;

    5. Pravo na vlastite institucije, da bi se odrale posebnosti pojedinih skupina (obrazovne ikulturne ustanove, uee u javnim RTV programima i sl).

    Krivina odgovornost pojedinca*3 KESS - Konferencija o evropskoj sigurnosti i saradnji od 1995. se zove OESSOrganizacija za evropsku

    sigurnost i saradnju

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    35/61

    WWW.EPRAVO.BA

    35

    1.Uvod.

    Glede odgovornosti drava,u znanosti i praxi je prihvaena razdioba na njihovu odgovornost zaobine meunarodne delikte i za meunarodne zloine.

    Moe se smatrati sigurnim da za poinjenje meunarodnih zloina koje je takvim priznala itavameunarodna zajednica drava,uz dravu,odgovornost snose ione fizike osobe koje su njihovipoinitelji.Drave moguputem ugovora predviati odgovornost pojedinca za neke meunarodne deliktekoji e se moda u budunosti transformirati u meunarodne zloine u tom smislu.To su ini se danas:meunarodni terorizam i nezakoniti promet opojnih droga.Manji broj meunarodnih zloina pojedinac poinjava gotovo redovito u vlastitom interesu ili izvlastitih pobuda a ne kao agent neke drave.To su npr.zloini piratstva i ropstva,nezakonit promet opojnih droga.Neke druge zloine pojedinac ili skupina pojedinaca mogu poiniti bilo u vlastitom svojstvu ilikao agenti svoje drave.To su npr.zloini genocida,zloini protiv osoblja UN ili zloini protiv ovjenosti.Ima meunarodnih zloina koje pojedinac moe izvriti jedino kao agent svoje drave.U tim sluajevima uz njegovu uvijek je angairana i kaznena odgovornost drave u ije imedjeluje.To su npr.zloin agresije ili teka krenja enevskih konvencija iz 1949.Drugi zloini vezani su za postojanje oruanog sukoba koji moe imati meunarodno ilinemeunarodno svojstvo(zloini protiv ovjenosti,krenja zakona i obiaja rata).

    Odgovarajue meunarodne konvencije redovno propisuju jurisdikciju i dunost nacionalnihsudova drava stranaka da kanjavaju zloine i druge meunarodne delikte koje onezabranjuju.Nakon nekog vremena po okonanju II.svj.rata nametnulo se pitanje zastarjevanja

    meunarodnih zloina.Ta dilema okonana je usvajanjem u Opoj skuptini UN 1968.Konvencije o nezastarivostiratnih zloina I zloina protiv ovjenosti.

    2.Jurisdikcija domaih sudova u pogledu kanjavanja meunarodnih zloina i drugih

    delikata.Da bi se neki domai sud proglasio nadlenim za suenje osobama okrivljenim zameunarodne zloine,nije dovoljno da je odnosna drava postala strankom konvencije koja tajzloin zabranjuje.Sudovi e strogo tumaiti ope naelo prava koje je izriito potvreno I u konvencijama oljudskim pravima,po kojem se niko ne smije osuditi za ine ili propuste koji nisu kaznena djela utrenutku poinjenja(naelo nullum crimen sine legem,et nulla poena sine legem).

    3.Meunarodna kaznena sudska tijela.

    Stalni Meunarodni kazneni sud.Na diplomatskoj konferenciji u Rimu 17.07.1998.godine potpisan je Rimski statutMeunarodnog krivinog suda sa sjeditem u Hagu.Za taj Statut je glasala 121 drava.

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II

    36/61

    WWW.EPRAVO.BA

    36

    Sud e biti nadlean za kanjavanje pojedinaca zbog zloina protiv ovjenosti, ratnih zloina,genocida i agresije.Postupak e pred Sudom moi pokretati drave, samostalni tuilac i Vijee sigurnosti UN.Sud e imati ovlast izdavanja naloga za uhienje I privoenje okrivljenih osoba. Najvea kaznakoju e Sud moi da izrekne je doivotni zatvor.

    Na poetku svoje djelatnosti Sud e se sastojati od 18 sudija izabranih na rok od 9 godina.Radni jezici Suda bie engleski i francuski.Finansirae se iz doprinosa drava stranaka Statuta, doprinosa iz budeta UN, te dobrovoljnihpriloga.Da bi Statut stupio na snagu I Sud se ustanovio potrebna je ratifikacija 60 drava.

    Dravne granice*1.O meudravnim granicama.Granica neke drave ini crtu koja je na kopnu dijeli od teritorije njoj susjednih drava.Na moru je to vanjska granica teritorijalnog mora te drave.Granice se esto dijele na prirodne i vjetake.

    Prirodna granica oslanja se na neki prirodni oblik tla, poput rijeke ili planinskog masiva.

    Ako neka neplovna rijeka dijeli podruja dvaju drava, njihova granica po pravilu slijedi crtusredine izmeu obala te rijeke.Ako rijeka ima vie rukavaca, usvaja se crta sredine glavnog rukavca.

    Kod plovnih rijekaza graninu crtumoe se usvojiti thalweg.To je crta koja neprekinuto spaja najdublje take u koritu rijeke i objemadravama omoguavaplovidbu na rijeci.

  • 7/29/2019 Medjunarodno Javno Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita II