Finansije i Finansijsko Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita

7/29/2019 Finansije i Finansijsko Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-i-finansijsko-pravo-pomocni-materijal-za-pripremu-ispita 1/40

WWW.EPRAVO.BA

*NOVAC I FUNKCIJE NOVCA*

-Novac je opšte srestvo razmjene obara u postupku ponue i tražnje

-Ka je proces trampe postao preuzak a primi sav višak proizvonje, javio se novac kao opdiekvivalent razmjene

-Funkcije novca su:1. Mjerilo vrijednosti

2. Sredstvo prometa

3. Štenja i kreitna funkcija

4. Novac u funkciji: depozita, kaucije, avansa, kapare i akreditiva

1. Novac kao mjerilo vrijednosti

-S obzirom a je nemogude vrijenosti robe pretvarati u ekvivalente vremena, kilograma i sl. urazmjeni roba potrebno je koristiti se opštim ekvivalentom kao mjerilom vrijenosti -Tu ulogu u svojim različitim pojavnim oblicima obavlja novac

-Novac je akle mjerilo vrijenosti, a tržište je mjesto gje se to mjerilo utvrđuje

-Ono može biti aktivno i pasivno ali se na oba ta tržišta putem ponue i tražnje utvrđuje cijenakoja se u ekonomiji naziva tržišna cijena

-Visina tržišne cijene zavisi o intenziteta ponue i intenziteta tražnje

-Novac pomaže a se promet obavi, a koliko de novca za to trebati zavisi o početne cijene

-Početna cijena se formira tako što se saberu: a) troškovi sticanja oređene robe

b) pretpostavljena zarada

c) ržavne obaveze koje optereduju promet -Cijena koja se ostvari u razmjeni se zove mjerilo vrijenosti robe (tržišna cijena) -Ukoliko ponuđač ne može a ostvari ponuđenu proajnu cijenu na tržištu, korekcija cijene seprvo vrši na teret razlike u cijeni, a ne na teret poreza

2. Novac kao sredstvo prometa-Novac je ekvivalent koji posreuje između različitih roba u prometu

-Razmjena se vrši na tržištu, te se samim tim novac javlja kao posrenik između ponue i tražnje

-Novac se također može javiti i kao srestvo uspostavljanja onosa između užnika i povjerioca

-Vremenom novac treba da minimizira svoju ulogu u prometu

-U buudnosti vrijenost prometa de se izražavati i evientirati u novcu, ali de se obračunzavršavati međusobnim žiralnim kompenzacijama

3. Novac u štenoj i kreitnoj funkciji - Štenja je pojam koji je u irektnoj vezi sa viškom novca ko fizičkih i pravnih lica

-Iz praktičnih razloga novac je anas glavno srestvo za štenju, maa se može pojaviti i roba-Ipak svaka ržava ima oređenu količinu ržavnih robnih rezervi što prestavlja štenju uobliku robe

-Treba napomenuti a se govori o štenji i kreitima koji su obavljeni ko službeno registrovanihinstitucija

-Kreit kao pojam može biti vezan za robu i to je ona komercijalni kreit, kao i za novac što jefinansijski kredit

-I jenom i rugom je zajeničko a se vradaju u novcu uz cijenu naoknae čekanja povratanovca koju nazivamo kamata

-Razlika između kreita i pozajmice je što su na pozajmici umjesto kamate plada provizija



WWW.EPRAVO.BA

4. Novac u funkciji: depozita, kaucija, zaloga, avansa i akreditiva

a) Depozit – eponovana srestva ko banke ili rugog lica za obezbjeđenje ili učvršdenjeoređenih poslovnih aktivnosti (po viđenju – avista epoziti i oročeni) -Oročeni epozit može biti oročen i kraktoročan – rok oročenja o 12 mjeseci i ugoročan – rok

oročenja preko 12 mjeseci b) Kaucija – a)svaka vrsta ličnog ili realnog jamstva za izvršenje neke obaveze, b)jamstvo kojetreda lica aju banci prilikom ojeljivanja bankarskog kreita nekom o klijenata, c)ka užnikaje povjeriocu izvjesnu sumu novca kao garanciju a li de izvršiti svoju ugovornu obavezuc) Avans – djelomično ili potpuno izmirenje obaveze unaprijed

d) Kapara – oređeni iznos novca ili rugih zamjenjivih stvari koje jena ugovorna strana ajerugoj kao znak a je ugovor zaključen i u cilju obezbjeđenja izvršenja ugovora

e) Akreditiv – otvoreno pismo kojim se primalac umoljava a preavaču o izvjesne visine stavina raspolaganje novac na račun izavača tog pisma

-Može biti uslovljeni (okumentarni) i neuslovljeni (korisnik novac poiže prema vlastitoj potrebii može biti u 3 oblika: kreitno pismo, putnički ček i lični akreitiv)

*NOVČANA MASA I LIKVINOST*

-Novčana masa se može posmatrati sa mikro i makro aspekta

-Novčana masa prestavlja novac raspoređen u obliku novca i ekvivalenta novca na: 1. žiro i tekudim računima, kao i eviznom računu

2. otvorenom akreitivu u omadoj ili stranoj valuti 3. blagajni omade valute i eviznoj blagajni 4. plemenitim metalima

5. ekvivalenti gotovine (mjenice, čekovi, bonovi) -LIKVIDNOST je sposobnost atog lica a raspoloživom novčanom masom pomiri svoje

kratkoročne ( dospjele ) obaveze.-Likvinost se može mjeriti za svaki an pojeinačno, za svaku semicu, mjesec i sl. -Računa se samo za kratkoročne ospjele obaveze.-Prava likvinost se kao pojam može posmatrati samo sa mikro aspekta / tj. za svaki subjektpojedinačno

-OPTIMALNA NOVČANA MASA je novčana sposobnost koja ne prekida dnevnu likvidnost.

-Dakle, to je situacija u kojoj dospjele obaveze izmirujemo bez kašnjenja i bez zateznih kamata.

-Za cilj ima oržavanje kontinuiteta likvidnosti.



WWW.EPRAVO.BA

*ODNOS LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTI*

-LIKVIDNOST je sposobnost subjekata da novčanim sredstvima ili ekvivalentima novca izmiri

svoje dospjele obaveze.

-SOLVENTNOST bi se najlakše mogla okarakterisati kao ugoročna likvidnost. O solventnosti se

može govoriti kao: mjesečnoj,polugoišnjoj,goišnjoj ili visegoišnjoj

-Likvidnost je parametar koji se može izračunati na osnovu stvarnih elemenata, dok je

solventnost koeficijent koji se izračunava na bazi jelimično poznatih kategorija i procijenjenih

navedenih kategorija u periodu za koji se izračunava solventnost

-Solventnost je koeficijent ugoročne likvidnosti koji je sve neprecizniji sto se kao vrijeme uzima

duzi period.

-U savremenom svijetu privrede, izmirenje obaveza je dozvoljeno bilo kojim oblikom sredstava

ukoliko razmjenu prihvate obje strane.

-Takav ce odnos prema mogudnosti izmirenja obaveza dovesti u pitanje pojam likvidnosti i

solventnosti.

-Likvidnost se danas sve vise treba shvatiti kao izmirenje dospjelih obaveza blagovremeno ( na

dan dospijeda ) bilo kojim ili kakvim sredstvima koje suprotna strana prihvata u fer vrijednostiako se rai o nenovčanim srestvima koja ne prestavljaju ekvivalente novca.-Solventnost ima tačno oređeno vrijeme ali je ono znatno uže o vremena likvinosti.

*VALUTE I DEVIZE*

-Valuta kao pojam ima korijen u lat. rijeci ˝ Valuta ˝ sto zaovoljava kriterije u oređenim

slučajevima a to bue:

1. rok o koga treba izmiriti oređenu obavezu tj. što anas susredemo na fakturama ili

ugovorima ( rok upisan na fakturi se označava npr. valuta za pladanje 30.6 tekude god)

2. strani novac ( papirni ili kovani )

3. valutni sistem zemlje

-Najviši nivo koji može oživjeti oređena valuta je a preuzme ulogu svjetskog novca koju i o

danas ima jedino zlato.

-To liderstvo valute dovodi do toga a se konvertibilnost rugih valuta mjeri u onosu na ˝

valutu liera ˝

-Danas valute dijelimo na:

1. konvertibilne2. nekonvertibilne

3. transferabilne

4. klirinške

5. crnoberzanske



WWW.EPRAVO.BA

-Konvertibilne valute treba shvatiti kao valute koje su u potpunosti zamjenjive za zlato i zlatne

devize

-Nekonvertibilna valuta je valuta koja se ne može mijenjati za zlato niti je kao takvu žele imati

druge zemlje

-Transferabilna valuta je valuta koja se može koristiti za pladanje u vise zemalja

-Klirinške valute se vezuju za klirinški sporazum pojedinih zemalja. Klirinškom valutom se

uspostavljaju odnosi između užničko povjerilačkih odnosa tj služe za međusobni obračun

obaveza i potraživanja

-Crnoberzanska valuta ja valutna vrijednost koja se uspostavlja na legalnom berzanskom trzistu

niti se uspostavlja na legalnim propisima zemlje iz koje je porijeklo valute

-Devizu treba shvatiti kao potraživanje u stranoj valuti bez obzira na ročnost i bez obzira u kojem

obliku to potraživanje bilo izraženo

-I njih danas možemo sresti kao: konvertibilne i nekonvertibilne

-Visina deviznog kursa zavisi od vrijednosti omadeg novca, vrijednosti inozemnog novca i od

njihovih međusobnih onosa na eviznom tržištu tako a se evizni kursevi i ne moraju

poklapati sa njihovim zvaničnim paritetima

-anas ka se vrši obračun jene valute u rugu mogu a se pojave kursne razlike.

-Ovaj se onos uglavnom uspostavlja između omade valute i stranih konvertibilnih valuta jer se

odnos omade nekonvertibilne valute u odnosu prema stranoj nekonvertibilnoj valuti

uspostavlja kliringom

-a bi ošlo o priznavanja kursnih razlika, moramo znati kaa se može priznati priticanje u

stranoj valuti.

-Početno priznavanje prema naveenom stanaru obuhvata transakcije u stranoj valuti koje su

izražene ili zahtijevaju pomirenje obaveze ili troška u stranoj valuti uključujudi transakcije koje

nastaju kada pravno lice:

a) Kada strano lice prodaje robu, proizvode sluge ili stalna sredstva čija vrijednost je iskazana u

stranoj valuti

b) Posuđuje o nekog ili nekom posuđuje finansijska srestva pri čemu su ugovanja ili

potraživanja iskazana u stranoj valuti

c) Postane strana užnik, tj. strana ne izvršenja oređene obaveze iz ugovora, a koju treba

realizovati u stranoj valuti

d) Kaa na neki rugi način stiče ili otuđuje srestva ili pomiruje obaveze iskazane u stranoj

valuti



WWW.EPRAVO.BA

-Dva su uslova za ostvarenje kursne razlike:

1. istanca vremena o nastanka o izvršenja transakcije

2. razlika među kursevima u različitom vremenu

-POZITIVNA KURSNA RAZLIKA je pozitivan odnos omade valute prema stranoj valuti tj. kada se

sa manjom vrijenosdu omade valute izmiruje obaveza ranije priznata u stranoj valuti.

-NEGATIVNA KURSNA RAZLIKA pojavit ce se kada užnik u nedostatku sredstava svoju

evidentiranu obavezu placa u nekom buudem periou u kome za isti iznos strane valute mora

da da vedu vrijednost omade valute

*INFLACIJA I NJEN UTICAJ NA REVALORIZACIJU SREDSTAVA*

-Inflacija je perio opšteg rasta cijena robe i faktora proizvonje

-Kupovna mod novca opaa, a rastu cijene

-a bi se smanjila inflacija potrebno je smanjiti količinu novca u opticaju

-Revalorizacija je vradanje ranije vrijenosti nekom novcu ili robi

-Revalorizacija se primjenjuje za stalna sredstva i to na sredstva u pripremi i sredstva van

funkcije

-Revalorizacija stalnih sredstava je obavezna kad je inflacija

10% i više goišnje priznata o naležnog ržavnog organa

10% i više kumulativno u više goina uzastopno

-Revalorizovana rezerva se koristi u slučaju gubitka u poslovanju a se iz te vrijenosti

nadoknadi gubitak kako se ne bi mijenjala vrijednost dionice

*DEFLACIJA I NJENE POSLJEDICE*

-Deflacija je povedanje vrijenosti novčane jeinice, što znači a se s manjom količinom novca

može kupiti ista ili veda količina robe



WWW.EPRAVO.BA

-Korist koju od deflacije imaju povjerioci je da se potraživanja koja su povjerioci imali ranije

napladuju ka je vrijenost porasla

-Smanjenje vrijenosti stalnih srestava de se na poslovanje pravnih lica oraziti u viu

povedanja rashoa u tekudem periou ili smanjenja vrijenosti kapitala

*FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ*

-Finansijski izvještaj je pregle finansijskih informacija raspoređenih u više formalizovanih

tabela o rezultatima poslovanja

-Nudi informacije koje se odnose na:

Sredstva

Obaveze

Kapital

Rezerve

Prihode i rashode

Novčane tokove

-Korisnici finansijskog izvještaja su:

Ulagači

Zaposleni

obavljači

Zajmodavci

Kupci

Vlade i njihove agencije

Javnost

Ciljevi finansijskog izvještaja su:



WWW.EPRAVO.BA

a) a pruži informacije o finansijskom položaju pravnog lica

b) a aje široku sliku finansijskih učinaka prošlih ogađaja

c) pokazuje rezultate vostva ili menažmenta

-Prema važedim propisima finansijski izvještaj treba a preglea nezavisni revizor te da da svoje

mišljenje koje se objavljuje u jenom o nevnih listova u BiH

Karakteristike finansijskog izvještaja su:

a) razumljivost – da su informacije odmah razumljive korisnicima

b) relevantnost – mora nositi ozu korisnosti za onošenje oluke

c) značajnost – beznačajne stavke se ne unose u izvještaj

d) pouzdanost – da bi informacija bila korisna mora biti pouzdana

e) vjerodostojnost prezentacije – informacije zasnovane na stvarnim dokumentima i

knjigama evidencije o poslovima

f) kompletnost

g) uporedivost – šeme finansijskog izvještaja moraju biti sačinjene u sklau sa

računovostvenim stanarima

-Finansijski izvještaji se dijele na: Obavezni i Neobavezni

-Obavezni su propisani kao obaveza za sva pravna lica, dok su Neobavezni propisani od korisnika

informacija i nisu obavezni za sva lica

-Obavezni sačinjavaju sva pravna lica kao polugoišnji ili goišnji izvještaj

-Pore ovih izvještaja postoje i ruge forme koje pružaju računovostvene informacije:

SEGMENTARNI, INTERVALNI, KONSOLIOVANI I ZBIRNI FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ

-Segmentarni finansijski izvještaj potvrđuje informacije o oređenim ijelovima pravnog lica

-Intervalni finansijski izvještaj sačinjava se u oređenom vremenu (nevni, mjesečni i slično)

-Konsolidovani finansijski izvještaj je izvještaj o više ijelova pravnog lica (poružnica) ili više

pravnih lica u složenom privrenom sistemu

-U ovaj izvještaj se ne unose poaci o internim onosima lica povezanih u izvještaju i ne unose

se prihoi i rashoi, potraživanja i obaveze između lica



WWW.EPRAVO.BA

-Zbirni finansijski izvještaj je zbir više pojeinačnih izvještaja složenog sistema bez isključivanja

internih odnosa lica povezanih u izvještaju

ijelovi obaveznog finansijskog izvještaja su:

1. Bilans stanja

2. Bilans uspjeha

3. Izvještaj gotovinskih tokova

4. Izvještaj o promjenama vlasničkog kapitala

5. Računovostvena politika i zabilješke

1. Bilans stanja je sumaran pregle srestava (aktive) i obaveza i kapitala (pasive) na oređeni

dan iskazan po vrsti i vrijednosti

-AKTIVU čine: stalna i tekuda srestva

-PASIVU čine: kapital, rezerve i obaveze

2. Bilans uspjeha je zbir prihoa i rashoa na oređeni an prikazan kroz ved ranije definisanu

strukturu, kojom se utvrđuje finansijski rezultat kao razlika prihoa i rashoa u formi obiti iliformi gubitka

-I prihodi i rashodi mogu biti operativni i neoperativni

-Operativni prihodi su oni koji proizilaze iz osnovne registrovane djelatnosti: prihodi od prodaje

proizvoda, usluga i roba

-Operativni rashodi su: rashoi proatih proizvoa usluga i roba, troškovi istribucije i slično

-Neoperativni prihodi su prihoi o ulaganja i ulagačkih aktivnosti, prihoi o finansiranja, ostali

prihodi, vanredni prihodi

-Neoperativni rashodi su: rashodi po osnovu ulaganja, rashodi od finansiranja, ostali rashodi i

vanredni rashodi

3. Izvještaj gotovinskih tokova je pregled priliva i odliva gotovine i ekvivalenta gotovine u

pravnom licu i iz pravnog lica u utvrđenom vremenu





WWW.EPRAVO.BA

knjiga ioničara banke

-Agencija za bankarstvo ima pravo oduzeti dozvolu za rad banci po sljeedim uslovima:

1. ako sama banka to traži

2. ako je banka kažnjena zbog nepoštovanja uslova iz ozvole za ra

3. ako je banka nesolventna

4. ako se utvrdi da je Agencija izdala dozvolu na nezakonitim dokumentima

5. ukoliko banka ne počne sa raom u roku o tri mjeseca o upisa u suski registar ili ako šest

mjeseci ne daje kredite i ne prima depozite

6. ako kapital i rezerve padnu ispod minimuma (15 miliona KM)

-Agencija može oreiti prinunog upravitelja ukoliko procijeni:

da su uslovi poslovanja u oređenoj banci alarmantni

a je kapital banke manji o 50% visine osnivačkog kapitala

ako je banci oduzeta dozvola za rad

-Danom imenovanja prinudnog upravitelja prestaju sa radom svi do tada legalni organi banke

-Ukoliko on utvrdi da postoji osnov za likviaciju banke Agencija de imenovati likvidacionog

upravitelja

-Rok u kojem se mora izvršiti likviacija (platiti sve obaveze) banke o ana ouzimanja ozvole

za rad je 30 dana

-Razlikujemo sljeede grupe bankarskih poslova: AKTIVNI; PASIVNI; NEUTRALNI; VLASTITI

-Aktivni bankarski poslovi su oni u kojima banka ostvaruje prihod

-Pasivni bankarski poslovi su oni u kojima banka stvara obaveze koje bi trebala platiti (emisioni

poslovi, izdavanje dionica obveznica)

-Neutralni bankarski poslovi su oni poslovi gdje se banka ne pojavljuje ni kao užnik ni kao

povjerilac. Ne ostvaruje kamatu ved proviziju. (izavanje kreitnih pisama, izavanje akreitiva,

depo-poslovi, bankarske garancije)



WWW.EPRAVO.BA

-Vlastiti bankarski poslovi imaju karakter kupovine dionica druge banke ili rugog preuzeda.

Time se želi ostvariti obit u viu iviene.

*DOPRINOSI*

-Doprinosi su kategorije prihoda nosilaca osiguranja

-Iz oprinosa se irektno finansiraju institucije koje osniva ržava s ciljem osiguranja opšteg

standarda stanovništva

-Mogu biti obavezni i neobavezni

-U skladu sa zakonom doprinosi se dijele:

penziono i invalidsko osiguranje

zdravstveno osiguranje

za osiguranje od nezaposlenosti

-U zavisnosti od osnovice doprinosa dijele se na:

oprinosi IZ ličnih primanja i rugih prihoda osiguranika

oprinosi NA ispladena lična primanja na teret posloavca

oprinosi koji se pladaju na ruge izvore

-Direktni korisnici doprinosa su:

Fond penziono invalidskog osiguranja PIO

Fond zdravstvenog osiguranja

Agencija za zapošljavanje

Fond za socijalnu zaštitu KS

-Rezidenti FBiH koji su obaveznici doprinosa su:



WWW.EPRAVO.BA

1. koji je u radnom odnosu na teritoriju Federacije

2. koji je imenovan na javnu ili rugu užnost

3. na teritoriju Feeracije zaposlen je ko pravnog ili fizičkog lica nerezienta, međunarone

organizacije te stranog iplomatskog i konzularnog prestavništva

4. koje je upudeno o posloavca na usavršavanje u inostranstvu

5. koje samostalno obavlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost

6. koje ostavaruje prihod od autorskih prava

7. vrhunski sportisti

8. koji se bave zemljoranjom kao osnovnom jelatnošdu

9. lice zaposleno u inostranstvu ako nije obavezno osigurano u inostranstvu

10. ruga fizička lica rezienti u sklau sa zakonom

-Nerezidenti u FbiH koji su obveznici doprinosa:

1. koji su na teritoriju FbiH zaposleni ko pravnog ili fizičkog lica rezienta

2. lica koja su zaposlena ko pravnog ili fizičkog lica nerezienta

3. zaposleno lice ko međunaronog organa ili stranog iplomatskog i konzularnogpredstavnika

-Najviše stope doprinosa u skladu sa zakonom o doprinosima mogu biti:

PIO – iz plade 17% , a na pladu 6%

ZDR – iz plade 12,5%, a na pladu 4%

NEZ – iz plade 1,5%, a na pladu 0,5%

-Na ispladena lična primanja zaposlenih kojima se staž osiguranja računa sa uvedanim

trajanjem (tzv. beneficirani staž) posloavac plada oatni oprinos za PIO po stopi o:

2% za osiguranike kojima se 12 mjeseci raa računa kao 14 mjeseci staža



WWW.EPRAVO.BA

3% za osiguranike kojima se 12 mjeseci raa računa kao 15 mjeseci staža

6% za osiguranike kojima se 12 mjeseci raa računa preko 15 mjeseci staža

-Kaznene orebe previđene za nepladanje oprinosa:

Za kašnjenje uže o 30 ana mora se platiti 2 puta vedi iznos oprinosa



-U ovim slučajevima se kažnjava i ogovorno fizičko lice u pravnom licu kaznom o 2000 KM

*ADMINISTRATIVNE TAKSE*

-Administrativne takse (kao io bužetskih prihoa) prestavljaju naknau fizičkih i pravnih lica

za usluge koje im pružaju ržavni organi

-Taksa nastaje po tri osnova:

Za podneske

Za rješenja i ruge isprave

Za pravne radnje

-Na teritoriji BiH taksa se plada isključivo u gotovini: rok zastare za naplatu taksi je vije goine

o ana kaa je taksa trebala biti pladena

-Preki zastare nije mogud

-Povrat u slučaju a je pladena veda taksa mogud je u roku o vije goine maksimalno

-U slučaju a postoji više obveznika ko pladanja takse obaveza je soliarna

-Ukoliko podnesak bude primljen poštom on se ne rješava ok se ne izvrši uplata takse

-Primalac poneska užan je a napravi opomenu



WWW.EPRAVO.BA

-Ukoliko je ponesak primljen iz inostranstva bez aministrativne takse nede se pisati opomena

ved de se ponesak riješiti

-Taksa de se naplatiti ka se ponesak bue uručivao

-Takse koje se pladaju u inostranstvu organima BiH sa sjeištem u inostranstvu nazivaju se

konzularnim taksama

-One se napladuju u stranoj valuti po važedem kursu

-Prema tarifi za takse razlikujemo sljeede takse:

1. tarifa za podneske P

2. tarifa za rješenja R

3. tarifa za uvjerenja U

4. tarifa za mišljenje M

5. za ovjere prepisa i izvode

6. za putne isprave i ržavljanstva

7. za oblast međunaronog cestovnog i vanjskog prometa

8. vanjska trgovina

-O pladanja taksi u zemlji i inostranstvu su oslobođeni:

1. institucije BiH

2. humanitarne i dobrotvorne organizacije u BiH

3. strani DKP u diplomatskim i konzularnim poslovima

4. građani za akte o zasnivanju ranog onosa u insitutucijama BiH

5. spisi i ranje čije je oslobođenje previđeno međunaronim ugovorom

6. izbjeglice u inostranstvu, ržavljani BiH za poneske u KP pladaju 50%

7. zahtjev za povrat nepravilno napladenih taksi

8. zahtjev u postupku za ispravku greški u rješenjima ili rugim ispravama



WWW.EPRAVO.BA

*BUŽET KAO JAVNI SISTEMSKI DOKUMENT PRIHODA I RASHODA*

-Zakon o bužetu FBiH: ‘Bužet je procjena goišnjih prihoa i primitaka te utvrđeni iznos

izataka i rugih pladanja FbiH, onosno kantona, graova i opdina, koje oobrava Parlament

FbiH odnosno zakonodavna tijela kantona, graska i opdinska vijeda’

-Ono što posebno obilježava bužet je determinanta vremena – mora biti oređeno vrijeme za

koje se bužet onosi

-Karakteristike svakog bužeta su:

Privredni

Socijalni

Politički

Analitičan

-Faze u procedurama od pripreme do nazora bužeta su:

1. pripremne ranje za izrau bužeta

2. izraa bužeta

3. usaglašavanje (usvajanje) bužeta

4. izvršenje bužeta (prikupljanje prihoa i pokride rashoa)

5. rebalans bužeta

6. nazor i revizija bužeta

-U okviru Ministarstva finansija FBiH formira se trezor sa svrhom da planira:

Izvršenje bužeta

Nazor bužeta

Upravljanje novčanim tokovima





WWW.EPRAVO.BA

-Struktura bužetskih prihoa:

1. poreski prihoi utvrđeni zakonom (PV, porez na obit, plate, imovina)

2. neporeski prihoi (naknae, takse, novčane kazne, kursne razlike)

3. prihoi ostvareni o obavljanja osnovne jelatnosti bužetskih korisnika

4. omade i inostrane donacije

-Struktura bužetskih rashoa:

1. tekudi rashoi (bruto plate i naknae plata, oprinosi)

2. kapitalni rashodi (nabavka stalne imovine, kapitalni transferi)

3. rashodi datih zajmova

-SUFICIT je pozitivna razlika prihoda nad rashodima ko bužetskog korisnika

-DEFICIT – više rashoa nego prihoa tj. Nelikvinost

-Goišnjim bužetom se utvrđuje nivo eficita i način njegovog rješavanja po sistemu

zauživanja

*AUTORSKO PRAVO*

-Izvor autorskog prava je autorsko djelo

-To su jela ržavljana BiH ili lica koja nisu ržavljani ali imaju prebivalište u BiH, ako suobjavljena u BiH ili inostranstvu a uživaju zaštitu u sklau sa zakonom o autorskim pravima

-Autorsko pravo sarži:

Imovinsko-pravna obilježja Lično-pravna ovlaštenja

-Autorskim djelom se smatraju:

1. pisana djela

2. govorna djela

3. muzička jela

4. filmska djela

5. dramska i dramsko-muzička jela







WWW.EPRAVO.BA

Donosi statut Agencije

onosi ruge opde akte

Usvaja finansijski plan i finansijski izvještaj Usvaja izvještaj koji Agencija pravi o svom rau

-Agencija za bankarstvo se finansira:

Od naknade za izdavanje dozvole za rad banaka

Naknade za nadzor nad radom banaka

Od ostalih prihoda od rada Agencije

O prihoa o bužeta FbiH

-Agencija je uslovno bužetska institucija, onosno ako se rashoi Agencije pokriju iz pomenutih

naknada onda dodatno finansiranje nije potrebno

-Agencija za bankarstvo svoj rezultat izražava kao suficit i eficit, a ne kao obit i gubitak

-Samim tim se ne oporezuje porezom na obit, te kao višak prihoa prenosi u narenu goinu

-Revizorsko mišljenje Agencije o svom poslovanju ostavlja Parlamentu FbiH u roku o 3mjeseca po završetku poslovne goine

*CENTRALNA BANKA BIH*

-Centralna banka je centralna finansijska institucija sa sjeištem u Sarajevu koja usvaja ikontroliše monetarnu politiku BiH

-Rukovoedi organi Centralne banke su: Upravno vijede

Guverner Centralne banke

-Članovi Upravnog vijeda su: Guverner

3 viceguvernera

-Guverner Centralne banke ima sljeede naležnosti: 1. on je glavni i izvršni funkcioner banke

2. može sklapati ugovore u ime banke

3. imenuje službenike, posrenike i korespoente Centralne banke

4. zastupa Centralnu banku u pravnim postupcima

-Cilj Centralne banke: a postigne i orži stabilnost omade valute

-Zadaci Centralne banke:

Osnovni zadatak je da osigura da ukupan iznos njene novčane pasive nikaa ne pređeekvivalentan iznos njenih neto deviznih rezervi

Usvajanje i kontrola monetarne politike po kursu 1 KM = 1 DM

ržanje i upravljanje eviznim rezervama

Provođenje monetarne politike

Koordinacija djelatnosti Agencija za bankarstvo u entitetima

-Centralnoj banci su zabranjene sljeede aktivnosti: 1. davanje kredita



WWW.EPRAVO.BA

2. avanje novčanih i finansijskih poklona

3. ržanje epozita izraženog u valuti BiH ili o rezienata BiH

4. bavljenje trgovinom, kupovinom dionica bilo koje kompanije

5. sticanje prava na nepokretnom imovinom (osim za vlastitu administraciju)

*POREZ NA PLADE*

-Porez na pladu je porez na zarau fizičkih lica koju oni ostvare: Po osnovu radnog odnosa

Izvan radnog odnosa

Od samostalnog obavljanja djelatnosti

-To je opšti priho kantona i opština, a raspoređuje se po posebnom kantonalnom zakonu

-Obaveznici poreza na pladu: REZIDENTI FBiH

1. fizička osoba koja ostvari platu za ra obavljen u FbiH i izvan FbiH

2. fizička osoba koja samostalno obavlja privrenu i profesionalnu djelatnost kao osnovno

zanimanje NEREZIDENTI FbiH

1. fizička osoba koja platu ostvari na teritoriji FbiH

-Porez na platu se obračunava po naplati svakog iniviualnog i oatnog primanja

-Osnovica poreza na platu je bruto plata namijenjena za propisane doprinose za socijalno

osiguranje na teret zaposlenika

-Po pladom kao poreskom osnovicom porazumijevaju se: primanja koja fizička osoba ostvari po osnovu reovnog raa

primanja koja fizička osoba ostvari o samostalnog obavljanja jelatnosti

-Po ličnim primanjem po osnovu raa smatra se: plata zaposlenog radnika

plata rukovodnog radnika

plata užnosnika

plata pripravnika

plata za vrijeme goišnjeg primanja

plata za vrijeme praznika

naknada dok se obrazuje

naknaa ok čeka posao

naknaa u sluča ju bolesti do 42 dana i dr.

-Pod dodatnim primanjem po osnovu rada smatra se:

naknaa za ovojeni život

naknada za rad na terenu

regres za goišnji omor

nevnice za službena putovanja

naknade za prevoz na posao

otpremnice

topli obrok

pomod u slučaju smrti





WWW.EPRAVO.BA

Poreski obveznici ovog poreza su:

- privrena ruštva,

- banke i dr. finansijske institucije,

- ruštva za osiguranje i reosiguranje imovine i lica,

- zaruge i zaružne organizacije,

- ustanove koje proajom proizvoa i usluga na tržištu ostvaruju obit.

Porez na dobit za rezidenta iznosi 10% a za nerezidenta 15%.

onacije, reprezentacije i humanitarna pomod se ne operezuju ukoliko njihov iznos ne prelazi

0,5% o vrijenosti ukupnog prihoa u toku finansijske goine. Ukoliko pređu taj procenat ona

se ove stavke unose u poreski bilans i uvedavaju oporezivu osnovicu poreza na dobit. Razne

članarine se priznaju o nivoa o 0,1% o ukupnog prihoa. Preko tog iznosa, razlika se prenosiu poreski bilans.

Poreske olakšice poreza na dobit su:

1. za novoosnovano privreno ruštvo

- za prvu godinu poslovanja za 100%

- za drugu godinu poslovanja za 70%

- za tredu goinu poslovanja za 30%

2. za slobodne carinske zone i korisnike zona:

- 100% za period od 5 godina

3. Obvezniku koji izvrši ulaganje oporezive obiti u investicije za vlastitu proizvonu jelatnost

umanjuje se poreska obaveza za iznos cjelokupnog ulaganja.

4. Obvezniku ko koga strano lice ulaže kapital čiji je uio u ukupnom trajnom kapitalu

preuzeda najmanje 20% umanjuje se porez na obit preuzeda u trajanju o 5 godina od dana

ulaganja.

5. Ako privreno ruštvo zapošljava više o 50% invalida u radu, ono je tada 100% oslobođeno

poreza na DOBIT.

POREZ NA OBIT FIZIČKIH LICA

Plača se u slau sa ostvarenom obiti u paušalnom iznosu i u procentu o svakog pojeinačno







WWW.EPRAVO.BA

sposobnost

2. na naplate životnog osiguranja i posljeica nesretnog slučaja,

3. na prihoe ostvarene o kamata na štenju i po zajmovima atim ržavi, kantonima i

opštinama.

POREZ NA PRIHO O AUTORSKIH PRAVA, PATENATA I TEHNIČKIH UNAPRIJEĐENJA

Pladaju ga lica koja ostvare priho o autorskih prava, patenata i tehničkih unaprjeđenja.

Poreska stopa ovog poreza je:

- za autorsko djelo - 15% (olakšica 15-20%)

- za prihoe o patenata i tehničkih unaprjeđenja - 10%

I strani ržavljani pladaju porez o autorskih prava.

POREZ NA NASLJEĐE I POKLONE

Fizičko lice koje primi poklon ili naslijei imovinu plada porez prilikom stjecanja te imovine u

vlasništvo. Oporezuje se samo onaj poklon/nasljeđe čija je vrijenost procijenjena na preko 2000

KM. Osnovica za obračun poreza može biti:

- primljena imovina (pokretna ili nepokretna)

- primljeno pravo uživanja ili korištenja nekretnine

Porez nastaje u trenutku:

- pravosnažnosti rješenja o nasljeđu

- prijema poklona

Vrijenost koja se smatra osnovicom oporezivanja nasljeđa i poklona je tržišna vrijenost

umanjena za ugove ili troškove koji terete poklonoprimca ili primljenu imovinu. Stope poreza

na nasljeđe i poklone su:

- na nepokretnu imovinu 6%

- na pokretnu imovinu 10%

Lica koja ne pladaju porez:

1. nasljenik/poklonoprimac prvog nasljenog rea, bračni rug ako je u drugom

nasljenom reu, roitelji ako nasljeđuju ili primaju poklon/imovinu o jece,

maloljetna djeca bez oba roditelja,

2. nasljenik 2. nasljenog rea koji nasljeđuje jean stan



WWW.EPRAVO.BA

3. brada i sestre po uslovom a se ta imovina ne može otuđiti u periodu od 3 godine

4. nasljenik koji nasljeđuje poljoprivreno zemljište, a kome je poljoprivrea osnovno

zanimanje.

Premeti na koje se ne plada porez su.

1. premeti omadinstva,

2. imovina na kojoj nasljenik/poklonoprimac ne može stedi pravo vlasništva, uživanja ili

korištenja.

3. poklon ili nasljestvo koje poreski obveznik bez naknae ustupi ržavi BiH, FBiH,

kantonu, opdini i vjerskim institucijama.

Procjenu poreske obaveze vrši porezna uprava na čijem teritoriju je nastala. Porez na nasljeđe i

poklone je bužetski priho opdine na čijem teritoriju se nalazi imovina koja je premet poreza.

POREZ NA PRIHOD OD POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI

Obveznik ovog poreza je vlasnik ili korisnik zemljišta koje po tom osnovu ostvaruje priho i koji

se na an 31.12. tekude goine voi u ???? katastra zemljišta. Ako je poljoprivreno zemljište

vlasništvo više lica, a svi žive u istom omadinstvu i obveznik je nosilac tog omadinstva, te ako

nisu iz istog omadinstva, porez pladaju proporcionalno. Katastarski priho je priho koji se

obije procjenom o strane stručnjaka očekivane koristi o korištenja oređenog

poljoprivrenog zemljišta, a tržišni priho je onaj koji se ostvari na tržištu. Porez na priho o

poljoprivrenog zemljišta ne pladaju omadinstva koja nemaju muških članova mlađih o 65

goina starosti i ženskih ispo 55.

POREZ NA OBITKE O IGARA NA SREDU

Ko igara na sredu oporezuju se obici čija vrijenost prelazi 100 KM. Stopa poreza je 20% o

osnovice koju prizna Poreska uprava. To je opštinski priho.

OSIGURANJE IMOVINE I LICA

Funkcija ruštava za osiguranje jeste osiguravanje lica i imovine. Funkcija ruštava za

reosiguranje jeste osiguranje osiguranja. ruštva za osiguranje bave se slijeedim poslovima:

1. zaključivanje i izvršavanje ugovora o osiguranju imovine i lica

2. zaključivanje i izvršavanje ugovora o osiguranju i reosiguranju

3. mjere za sprječavanje i smanjenje rizika koji ugrožavaju osigurana lica i imovinu

4. mjere za sprječavanje i smanjenje šteta



















WWW.EPRAVO.BA

2. nadzorni odbor,

3. uprava- irektor i izvršni irektor,

4. odbori za reviziju.

Mikrokreditna fondacija – osnivački kapital može biti upladen u novcu, stvarima i pravima,izraženim u novčanoj vrijenosti, pri čemu upladeni ulozi novca moraju biti u minimalnom iznosu

o 50 000 KM. Fonacija je također užna formirati i oržavati obavezne rezerve za pokride

kreditnih gubitaka. Organi mikrokreditnih fondacija su:

1. upravni odbor,

2. direktor,

3. odbor za reviziju.

Za promjene statuta mora dobiti dozvolu od Agencije za bankarstvo.



WWW.EPRAVO.BA

Srestva su buuda ekonomska korist. Mogu biti stalna i tekuda.

Stalna sredstva se dijele na slijedede kategorije:

1. prema funkciji: u pripremi, u funkciji, van funkcije,

2. trajna i srestva ograničenog vijeka korištenja,

3. prema strukturi: materijalna srestva, nematerijalna srestva, finansijska ugoročna

sredstva.

Tekuda srestva se dijele na:

1. zalihe,

2. gotovina, ekvivalenti i pot.

3. ulaganja u druga pravna lica,

4. tekuda potraživanja i kratkoročni kreiti.

DEFLACIJA I NJENE POSLJEDICE

EFLACIJA je povedanje vrijenosti novčane jeinice što znači a se sa manjom količinom

novca može kupiti ista ili veda količina robe. Korist koju od deflacije imaju povjerioci je da

potraživanja koja su imali ranije napladuju anas kaa je vrijenost novca porasla. U slučaju

eflacije pravno lice može pristupiti smanjenju vrijenosti srestava. To se na poslovanje

pravnih lica oržava u viu:

- povedanja rashoa u tekudem periou,

- smanjenju vrijednosti kapitala.

eflacija kao i inflacija može biti izazvana raznim faktorima. Sa stajališta prakse, smatra se a

je eflacija aleko vede zlo o inflacije.

BILANS USPJEHA

Predstavlja zbir prihoa i rashoa na oređeni an iskazan po vrsti i vrijenosti. Bilans uspjeha

se sastoji od dvije strane: PRIHODA I RASHODA.

Prihoi i rashoi se u sklau sa računovostvenim stanarima ijele na vije osnovne grupe:

- operativni (su osnovni/koji proizlaze iz osnovne registrovane djelatnosti)



WWW.EPRAVO.BA

- neoperativni (koji ne pripadaju osnovnim).

Kod operativnih rashoda imamo:

- rashode prodatih proizvoda i usluga,

- robe, troškove istribucije, aministracije i sl.

U neoperativne prihode ulaze:

1. prihoi o ulaganja i ulagačkih aktivnosti,

2. prihodi od finansiranja,

3. ostali prihodi,

4. vanredni prihodi.

U neoperativne rashode ubrajamo:

1. rashode po osnovu ulaganja,

2. rashode od finansiranja,

3. ostale rashode,

4. vanredni rashodi.

DIJELOVI OBAVEZNOG FINANSIJSKOG IZVJEŠTAJA SU:

1. bilans stanja,

2. bilans uspjeha,

3. izvještaj o promjenama vlasničkog kapitala,

4. izvještaj gotovinskih tokova,

5. računovostvene politike i zabilješke.

BILANS STANJA

Predstavlja sumaran pregled sredstava (aktive), obaveza i kapitala (pasive), iskazan na oređeni

an po vrsti i vrijenosti. Sačinjen je o 2 osnovne strane: AKTIVE I PASIVE.

AKTIVU čine stalna i tekuda srestva.

PASIVU čine kapital, rezerve i obaveze.





Documents

Finansije i Finansijsko Pravo - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita