Politologija - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Pitanja i Odgovori

8/13/2019 Politologija - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Pitanja i Odgovori

1/32

POLITOLOGIJAPITANJA I ODGOVORI WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA 1

POLITIKA:

1. TA JE POLITIKA:

Politika je uzbudljiva, jer se ljudi spore. Oni se spore oko toga kako bi trebalo da ive.Ko bi trebao to da dobije? Kako bi vlast i drugi resursi trebalo da budu rasporeeni? Dali bi drutvo trebalo da bude zasnovano na suradnji ili na sukobu? Oni se takoer na slauoko toga kako bi ova pitanja trebalo da ...budu razruena. Zbog sveg tog, za Aristotela jepolitika bila kraljevska nuka, djelatnost kojom ljudska bia pokuavaju da poboljajusvoje ivote i stvore dobro drutvu. Politika je prije svega drutvena djelatnost. Ona je

uvijek dijalog, nikad monolog.

DEFINISANJE POLITIKE:

U svom najirem znaenju, politika je djelatnost kojom ljudi stvaraju, odravaju imijenjaju optapravila po kojima ive. Politikaje i akademska disciplina. Politika jetako neraskidivo povezana s pojavama sukoba i suradnje. Stoga Hana Agent definie

politiku mo kao usuglaeno djelovanje. Ovo je razlog zato se sutinom politike smatraproces u kome se razliiti pogledi i suprotstavljeni interesi meusobno usaglaavanju.Ipak, na politiku je gledati kao na tenju za rjeavanjem sukoba nego postizanje samoreenje, poto sve sukobe nije mogue razreiti. Prilikom svakog pokuaja razrjeavanjaznaenja pojma politika neophodno je pozabaviti se sa dva problema. Prvi je mnotvoasocijacija koje ova rije izaziva prilikom svakodnevne upotrebe, drugim rijeimapolitika je vieslojan pojam. Druga, jo vea potekoa je da ni cijenjeni autori ne moguda se sloe oko toga to spada u disciplinu. Politika se definie na toliko razliiti naina:kao provoenje moi, vrenje vlasti, kolektivno donoenje odluka, raspodjela ogranieniresursa, injenje prevare i manipulacija itd.

POLITIKA KAO UMJETNOST VLADANJA:

Politika nije nauka ve umjetnost. Ove rijei je navodno uputio kancelar Bizmarknjemakom Rajhstagu. One su se odnosile na umjetnost vladanja i kontroliranje drutva.


2/32


WWW.STUDOMAT.BA 2

Ovo je moda klasina definicija politike, izvedena iz izvornog znaenja, a kakvo jeznaenje pojam imao u antikoj Grkoj. Rije politika je izvedena od rijei polis kojadoslovno znai grad-drava. Drutvo antike Grke bilo je podijeljeno na veliki brojnezavisnih gradova-drava, od koji je svaki imao poseban sistem vlasti. Tako gledajui,politika moe da bude shvaena kao poslovi polisa-u stvari ono to se odnosi na polis.

Otuda suvremeni oblik ove definicije bio bi ono to se odnosi na dravu. Za ljude se kaeda su u politici ukoliko imaju neku javnu funkciju, ili da ulaze u politiku kada tee da jesteknu. Shvaanje da se politika svodi na ono to se tie drave. Devid Istona koji jedefinirao politiku kao autorativnu alokaciju vrijednosti. Pod ovim je smatrao da politikaobuhvata razliite procese kojima vlast reaguje na pritiske drutva u cjelini. Stoga suautoritativne vrijednosti one koje imaju iroku podrku u drutvu. Prema tom shvaanjupolitika se povezuje sa praktinom politikom. Odnosno sa formalnim odlukama uuslovljanjanju plana djelovanja u zajednici. Politika se stoga vodi u kabinetima,skuptinskimdomovima, vladinim ministarstvima i slino, i njome se bavi veomaograniena i posebna grupa ljudi, prije svega politiari. Po tom shvaanju. Poduzetnitvo,kole i druge obrazovne ustanove, lokalna udruenja, porodice i slino jesu nepolitike

poto ne uestvuju u upravljanju dravom. Takoer ukoliko opisujemo politiku samo kaodjelatnost koja je sutinski povezana sa dravom, zapostavljamo meunarodne, odnosnoutjeemo na suvremeni ivot. Tako ova definicija politike predstavlja zaostatak izvremena kadje nacionalna drava mogla da se smatra nezavisnim akterom u svjetskojpolitici. Meutim ova definicija mogla bi jo vie da se ogranii. To se jasno vidi u tenjida se politika izjednai sa partijskom politikom. Na osnovu ovoga znaenja, politiari suopisani kao politiari, dok su dravni slubenici smatraju nepolitiarima. Govoreiotvoreno na politiare se esto gleda kao na dvoline osobe eljne vlasti. Ovako vienjepogotovu je postalo uobiajeno u suvremenom periodu, kad je poveano prisustvo umedijima jasnije iznijelo na vidjelo sluajeve korupcije i nepotovanja, doprinoseiusponu antipolitike. Odbijanje ljudi da uestvuju u mehanizmima politikog ivota.Ovako poimanje politike ponekad se pripisuje djelima Nikola Makijavelija. U stvariovako negativno poimanje politike odraava liberalne poglede koji ukazuju na to dapojedinci gledaju sopstvene interese. Prema ovom gleditu politika mo kvari time topotie one na vlasti da koriste svoju poziciju za linu korist, kao i za nanoenje tetedrugima.

POLITIKA KAO JAVNI POSLOVI:

Drugi i iri koncept politike izlazi iz uskih okvira vladavine kao onome to se svata kaojavni ivot ili javni poslovi. Drugim rijeima, razlika izmeu politikog i nepolitikogpoklapa se sa podjelom izmeu onoga toje u osnovi javna sfera ivota. Ovako svatanjepolitike obino se povezuje sa grkim filozofom Aristotelom. U politici, Aristotel jeobjavio da je ovjek po prirodi politika ivotinja ime je htio da kae da ljudsko biemogu da vode dobar ivot. Prema tom gleditu politika je etika djelatnost iji je ciljstvaranje pravednog drutva, a to je ono to je Aristotel nazvao kraljevskom naukom.


3/32


WWW.STUDOMAT.BA 3

Meutim, gdje bi trebalo podvui granicu izmeu javnog i privatnog ivota?Tradicionalno razlikovanje javne i privatne sfere u skladu je sa podjelom izmeu drave icivilnog drutva. Dravne institucije mogu se smatrati javnim jer su odgovorne zakolektivnu organizaciju ivota zajednice. Osim toga, one se porezom financiraju na teretjavnosti. Nasuprot tome civilno drutvo se sastoji od onog to je Edmund Berk nazvao

mali odredi institucije kao to su porodine i rodbinske grupe, privatni poduzetnici,sindikati, klubovi, lokalne grupe i slino, koje su privatne poto su ih stvorili i financirajuih graani radi zadovoljavanja svojih interesa, a ne interesa drutva u cjelini. Na osnovupodjele javno i privatno politika je ograniena na aktivnosti same drave i obaveze kojejavna tijela ispunjavaju na pravi nain. Alternativna podjela na javno i privatno ponekadse iskazuje na osnovu istraivanja razlike izmeu politikog i linog. Iako se civilnodrutvo moe razdvojiti od drave, ono ipak sadri niz institucija za koje se u iremsmislu smatra da su javne. Jedna od kljunih posljedica ovog jeste da se proiruje naeshvaanje politikog, naruio time to se ekonomija premjeta iz privatne u javnu sferu.Tvrdi se da ne zadire i ne treba da zadire u line stvari i institucije. Ovo shvaanje senaprimjer ogleda u tenji politiara da naprave jasnu razliku izmeu njihovog

profesionalnog i linog odnosno domaeg ponaanja. Shvaanje politike kao prevashodnojavne djelatnosti prouzrokovalo je i pozitivne i negativne pretpostavke. Po tradiciji kojavodi sve do Aristotela politika je smatrana plemenitom aktivnou ba zbog njenogjavnog karaktera. Ovo stanovite je jasno zauzela Hana Arent koja u djelu Poloajovjeka tvrdi da je politika najvaniji oblik ljudske djelatnosti zato to ukljuujemeusobne odnose slobodnih i javnih graana. Na taj nain ona daje smisao ivotu ipotvruje jedinstvenost svakog pojedinca. Politika kao javna djelatnost opisivana je isasvim suprotno kao oblik neeljenog miljenja. Prednost civilnog drutva u odnosu nadravu posebno su davali liberalni teoretiari na osnovu toga to privatni ivot spada udomenu izbora, line slobode i individualne odgovornosti. Prema ovom shvaanjupolitika je neprirodno jednostavna zato to sprjeava ljude da se ponaaju onako kako bieljeli.

POLITIKA KAO SPORAZUM I SUGLASNOST:

Trei koncept politike ne odnosi se toliko na oblast gdje se politika vodi koliko na nainna koji se odnose odluke. Tanije ne politiku se gleda kao na posebno sredstvo zarjeavanje sukoba i to saglanou, predusretljivou i pregovorima, prije nego nasiljem igolom silom. Politika dobije ovako znaenje kada se opisuje kao umjetnost mogueg. Naprimjer kad se opie reenje za neku problem kao politiko ono podrazumijeva mirnuraspravu suprotno onome to se naziva vojnim reenjima. Jo jednom ovako shvaanjepolitike moe se pratiti u djelimaAristotela i posebno njegovo uvjeravanje da je ono toje nazivao politeja idealan oblik vladavine, poto je mjeoviti jer kombinira osobinearistokracije i demokracije. Jedan od vodei moderni zastupnika ovog pogleda je BernardKrik i dao je sljedeu definiciju: Politika je aktivnost kojom se u okviru odreene jedinicevlasti , zadovoljavaju razliiti interesi time to se dio vlasti daje njihovim predstavnicima,


4/32


WWW.STUDOMAT.BA 4

razmjerno doprinosi bogatstvu i opstanku cjelokupne zajednice. Dakle prema ovom

shvaanju za politiku je kljuan iroka raspodjela vlasti. Tako shvaanje politike odravaduboku privrenost liberalno-nacionalistikim naelima. Ona se zasniva na vrstoj vjeri udjelotvornosti razgovora i rasprave, kao i u to da je drutvo odreeno koncenzusom, a ne nepomirljivim sukobom. Drugim rijeima nesporazumi koje postoje mogu da se rijee

bez pribjegavanja zastraivanju i nasilju. Ovako shvaanje politike je bez ikakve sumljepozitivno. Politika svakako nije utopijsko reenje. Tako se politika moe smatraticivilzovanom i civilizirajuom snagom. Ljudi bi trebali da budu poticani da potujupolitiku. Kao njenog glavnog neprijatelja oznaio je elju za izvjesnou po svaku cijenu.

POLITIKA KAO MO:

etvrta definicija politike je istovremeno najira i najradikalnija. Prema ovom gleditupolitika se ne smjeta u odreenu sferu, ve nadgledava na djelu u svim drutvenimaktivnostima i u svakom djeliu ljudskog postojanja. Na taj nain politika se vodi nasvakom nivou drutvenog meudjelstva, moe se nai u porodici i meu malim grupamaprijatelja, isto tako meu nacijama i na globalnom nivou. U najirem znaenju politika sebavi proizvodnjom, raspodjelom i upotrebom resursa. U sutini politika je mosposobnosti da se postigne eljeni cilj bilo kojim sredstvima.Na politiku se znai moegledati kao na borbu za ogranienje resursa, a vlast se moe smatrati sredstvima kojimase ova borba vodi. Meu zaposlenike ovog shvaanja mo spadaju feministkinje imarksisti. Moderne feministkinje pokazale su posebnu interesovanje za ideju politikog.ene su tradicionalno bile ograniene ne privatnu sferu postojanja, u ijem sreditu su

porodica i obaveze u domainstvu. Nasuprot tome mukarci su uvijek dominiraliklasinom politikom i drugim oblastima javnog ivota. Radikalne feministkinje su zbogtoga napravile podjelu na javno i privatno tvrdei da je lino politiko. Ovaj slogan nalijep nain saima vjerovanje radikalni feministkinja da ono to se deava u domaem,porodinom i linom ivotu jeste potpuno politiko. Ovo gledite je saeto u knjizi KejtMilet Seksualna politika u kojoj ona definie politiku kao odnose koje odreuje mo, gdjejedna grupa ljudi kontrolie drugu grupu. Tako moemo rei da su feministkinjezainteresovane za politiku svakodnevnog ivota. Prema njima odnosi su u porodici, muai ene, roditelja i djece, u istoj mjeri su politiari kao i odnosi izmeu poslodavca iradnika ili vlade i graana. Marksisti su termin politika upotrerebljavali u dva znaenja.Na jednom nivou Marks je koristio politiku u njenom tradicionalnom znaenju da bioznaio dravni aparat. U komunistikom manifestu on je oznaavao politiku mo kaoorganizovanu vlast jedne klase ije cilj traanje druge klase. Za Marksa politika je uzpravo i kulturu dio nadgradnje kao potpuno razvojne. Vjerovao je da je nadgradnja izrasla

iz ekonomske baze i da je odrava. Radikalne feministkinje smatraju da je drutvopatrijarhalno i da su u njemu ene sistemski podinjene i zavisne od vlastiti mukaraca.Marksisti su tradicionalno tvrdili da u kapitalistikom drutvu politiku odlikujeeksploatacija koju buroazija obavlja nad proletarijatom. Meutim takoer je jasno dakada se politika prikazuje kao mo i dominacija, ona ne mora da se posmatra kao


5/32


WWW.STUDOMAT.BA 5

neizbjena osobitost drutvene stvarnosti. Feministkinje tee okonanju politiki polovakoje bi bilo dostignuto stvaranjem neseksistikog drutva u kojem bi ljudi bili vrednovanine osnovu linih kvaliteta, a ne na osnovu pola. Marksisti vjeruju da e se klasna politikazavriti uspostavljanjem besklasnogkomunistikog drutva.

FILOZOFSKA TRADICIJA:

Ona ukljuuje zaokopljenost prevashodno etikim, propisujuim, odnosno normativnimpitanjima koja odravaju zaintersovanost za ono to bi trebalo ili moralo da bude vienego za ono to jeste. Platon i Aristotel se obino oznaavaju kao osnivai ove tradicije.Osnovna tema Platonova djela bio je pokuaj da se opie priroda idealnog drutva. Ovadjela su stvorila osnovu za takozvanim tradicionalnim pristupom politici. Ona ne moe da

bude objektivna u naunom smislu, poto se bavi normativnim pitanjima, kao to su:zato bi trebalo da se podinjava dravi, kako bi narod trebao da bude rasporeen i kakvebi granice trebalo da ima lina sloboda?

EMPIRIJSAK TRADICIJA:

Empirijska tradicija vodi porjelko od najranijih dana politike misli. Ona se moe nai u

Aristotelovom pokuaju da klasifikuje ustave, u Makijavelijevom realistikom prikazudravnitva, kao i u Monteskjeovoj sociolokoj teoriji o vlati i pravu. Empirijski pristuppolitikoj analizi karakterie pokuaj pruanja nepristranog opisa politike stvarnosti.Pristup je opisan jer tei da analizira i objasni, dok je normativni pristup propisujuipoto donosi sudove i dalje preporuke. Do 20. vijeka ove ideje razvile su se u ono to jepostalo poznato kao pozitivizam, intelektualni pokret koji se posebno dovodi u vezu sadjelima Ogista Konta. Prema ovoj doktrini drutvene nauke, a samim tim i svi oblicifilozofskog istraivanja trebalo bi striktno da se dre metoda prirodnih nauka. Bez

NAUNA TRADICIJA:

Prvi teoretiar koji je pokuao da opie politiku na nauni nain bio je Karl Markstakozvanim materijalistikim konceptom historije. Marks je teio da otkrije pokretakusnagu historijskog razvoja. To mu je dalo mogunost da predvia budunost ne osnovuzakona koji su u procesu dokazivanja imali isti status. Metoda naune analize nastavila se


6/32


WWW.STUDOMAT.BA 6

i u 20. vijeku u obliku klasine analize. Entuzijazam za nauku o politici vrhunac je ipakdoivio tokom pedeseti i ezdesetih godina 20. vijeka i to prije svega u SAD, s pojavompolitike analize koja se u velikoj mjeri zasnivala na biheviorizmu. Po prvi put to jepolitici pruilo ono objektivno i materijalne podatke na osnovu kojih se hipoteze mogupretvarati. Meutim poevi od ezdesetih godina 20. vijeka biheviorizam je sve vie

napadan. Prije svega tvrdilo se da je biheviorizam u znaajnoj mjeri ograniio oblastpolitike analize, onemoguavajui da se koristi za ono to se ne moe direktnoposmatrati. Ono to jo vie brine jeste to je navelo generaciju politologa da napustiitavu tradiciju normativne politike misli. Pojmovi kao: sloboda, jednakost, pravda ipravo ponekad su odbacivani kao besmisleni jer se ne mogu empirijski provjeriti.

POSLJEDNJA DEAVANJA:

Zrlena, ekoloka politika dovela je u pitanje antropocentrino naglaavanje ustanovljenepolitike i drutvene teorije, zastupajui holistike pristupe razumijevanju politike idrutva.

DA LI IZUAVANJE POLITIKE MOE DA BUDE NAUNO:

Da bi se ovo ostvarilo kljuno je pravljenje razlike izmeu injenica i vrijednosti.injenice su objektivne u smislu da pouzdano i stalno mogu biti prikazane i one sudokazive. Vrijednosti su pak sutinski subjektivne i stvar je miljenja. Bez obzira na tokako je politika definirana ona se bavi pitanjima koja se odnose na strukturu drutva. Toznai da e nauna objektivnost bez obzira ne to koliko istraivake metoda precizne usmislu neutralnosti zauvijek ostati nedostini cilj politike analize. To se vidi u lanimtvrdnjama o politikoj neutralnosti.

POJMOVI, MODELI I TEORIJE:

Pojmovi, modeli i teorije predstavljaju sredstva politike analize. U politici morajupaljivo da se upotrebljavaju. Pojam ope ideje o neemu obino izraen u jednoj rijeiili kratkoj reenici. Pojam predstavlja vie od odgovarajueg nazivastvari. Tako je ipojam jednakosti princip ili ideal. Ovo se razlikuje od upotrebe termina da bi se reklo da

je trka izjednaio. Na isti nain pojam predsjednitva ne odnosi se ni na jednog


7/32


WWW.STUDOMAT.BA 7

konkretnog predsjednika, ve prije svega na skup ideja o organizaciji izvrne vlasti.Pojmovi su sredstva pomou kojih mislimo, kritikujemo, raspravljamo se, objanjavamo ianaliziramo. Da bi smo shvatili svijet moramo na neki nain da mu nametnemo smisao ito inimo stvarajui pojmove. Pojmovi su znai poti, oni mogu da se odnose na velikibroj predmeta, zapravo ne svaki predmet koji je u skladu sa osobinama samo ope ideje.

Nije potrebno rei da se nae znanje svijeta politike zasniva na razvoju i unapreivanjupojmova koji nam pomau da shvatimo taj svijet. U tom smislu pojmovi predstavljajutemelj ljudskog znanja. Pojam revolucije moe da se smatra idealnim tipom nasilnepolitike promjene. Modeli i teorije su iri od pojmova, oni su prije sainjeni od nizanego od samo jedne ideje. Obino se smatra da model neto predstavlja prije svega usmanjenom obliku. U tom smislu svrha modela jeste da koliko je to god mogue lii naoriginalni predmet. Pojmovni modeli su prevashodno antika sredstva, njihova vrijednostje u tome to predstavlja instrumente pomoi kojih se moe dati smisao onome to bi usuprotnom bio nejasan i neorganizovan skup injenica. Modeli nam pomau da ispunimoonaj zadatak jer istiemo smisao i znaaj bitnih empirijskih podataka. Jedan odnajutjecajnijih modela u politiko analizi jeste model koji je razvio Devid Iston.

Primjenom takozvanog sistema analize ovim ambicioznim modelom pokuava sa da saobjasni cjelokupan politiki proces. Sistem predstavlja organizovani ili sloenu cjelinumeusobno povezanih i zavisnih dijelova koji ine jedinstven entitet. Kada je rije opolitikom sistemu postoji veza izmeu onoga to Iston naziva inpitima i autputima.Inputi jednog politikog sistema sastoje se od zahtjeva i podrke cjelokupne javnosti.Autputi su odluke i akcije vlade, ukljuujui kreiranje politike. Najznaajniji zakljuakkoji je ponudio Iston u svom modelu jeste da politiki sistem tei dogovarakoj ravnotei.U Istonovom modelu na primjer politike partije i interesne grupe opisane su kao uvarikapitala ija je osnova uloga da regulie ulazak inputa u politiki sistem. Istonov modeldjelovanja moe da se opie kako i zbog ega politiki sistem odgovaraju na pritiskejavnosti. Termini teorija i model u politici se esto upotrebljava ravnopravno. I teorije imodeli su pojmovne tvorevine koje se koriste kao sredstvo politike analize. Ipak striktnogledano teorija je tvrdnja. Ona predstavlja sistematino objanjenje skupa empirijskihpodataka. Nasuprot tome model je samo sredstvo za objanjavanje. U politici se za teorijemoe rei da su u manjoj iliveoj mjeri istinite. Naravno teorije i modeli su estomeusobno povezani. Doslovno svi pojmovni instrumenti, teorije i modeli sadreskrivene vrijednosti. To je razlog zbog kojeg je teko stvoriti teorije koje su u potpunostiempirijske. Modeli i teorije su takoer optereeni jer sadre niz pristranosti. Poto sezasniva na pretpostavci da su ljudska bia u sutini sebina ili okrutna sebi, vjerojatno ine udi da su esto dovodile dopolitiki konzervativnih zakljuaka o praktinoj politici.Znaajnijiinstrumenti politike analize su oni kojim se bave pitanjima moi i ulogedrave: pluralizam, elitizam, klasna analiza itd. Paradigma je povezani skup naela,doktrina i teorija koje pomau strukturiranje procesa intelektualnog istraivanja. U stvariparadigma predstavlja obrazac prema kome se odvija potraga za znanjem. Prema Kunu, u

prirodnim naukama, u svakom trenutku dominira jedna paradigma; nauka se razvijanizom revolucija. Ove paradigme se javljaju u vidu irokih drutvenih filozofija. Oznaitiove ideologije kao teorijske paradigme, nije naravno isto to i rei da su politike analizeuglavnom grupe ili klase. Time se prije svega istie da se politika analiza obino obavljana osnovu odreene ideoloke tradicije.


8/32


WWW.STUDOMAT.BA 8

2. VLADE, SISTEMI, REIMI:

TRADICIONALNI NAIN KLASIFIKACIJE:

Prije svega to je to vlast i po emu se ona razlikuje od politiki sistema ili reima?Pojam vlasti se odnosi ne institucionalna procese tokom kojih se donose odluke koje seodnose na vei broj ljudi i koje su obinoobvezujue. S druge strane politiki sistem ilireim iri je pojam koji obuhvata ne samo mehanizme vlasti i dravne institucije ve istrukture i procese. U stvari politiki sistem je podsistem veeg drutvenog sistema.Politiki reimi se tako podjednako djelotvorno mogu odrediti organizacijom privrednogivota kao to su odreeni procesima vladanja preko kojih funkcijoniu. Reim je daklesistem vlasti koji opstaje usprkos injenici da se vlade mijenjaju. Dok se vlade mogupromijeniti na izborima, reimi se mogu primijeniti samo spoljnom vojnomintervencijom ili revolucijom unutar zemlje.

ZATO PRAVIMO KLASIFIKACIJE POLITIKIH SISTEMA:

Za klasifikacijom politiki sistema proistie iz dva razloga. Pod jedan, klasifikacija jekljuni pomaga za razumijevanje politike i vlasti. Kao i u veini drutvenih naukarazumijevanje politike najvei djelom stie se poreenje pogotovu to su eksperimentalnemetode uglavnom neprimjenljive. Na primjer nije mogue provjeriti eksperimentom da libi recimo antika vladabila manje podlona institucionalnoj blokadi vlasti ako bi

napustila podjelu vlasti ili da li bi komunizam ostao u SSSR da su reforme bilesprovedene generaciju ranije. Shodno tome koriste se poreenjem da bismo olakaliizuavanje predmeta kojima se bavimo. Isticanjem slinosti i razlika. Klasifikovanjesistema vlasti je tako samo sredstvo koje unosi vie metodinosti i sistematinosti uprocesu poreenja. Drugi razlog klasifikovanja je da se prije analize olaka procesevolucije. Od Aristotela oni koji su pokuali da tumae politike reime esto supodjednako eljeli da vlast poboljaju koliko i da je razumiju. Drugim rijeima opisnorazmiljanje usko je povezano s normativnim sudovima pitanja o onome to jeste


9/32


WWW.STUDOMAT.BA 9

povezano su sa pitanjima o onome to bi trebalo da bude. Ovaj proces moe da obuhvatapotragu za idealnim sistemom vlasti pa ak i utopijom. U svom skromnijem obliku ovavlast klasifikacije omoguava da se daju kvalitetne ocjene politikih struktura i oblikavladavine. Svi naini klasifikacije imaju svoje mane. Prije svega kao i kod svihanalitikih sredstava postoji opasnost od pojednostavljivanja. Ako klasifikujemo reime

pod istim zaglavljem istiemo njihove slinosti, ali postoji opasnost da zanemarimo iprekrijemo njihove razlike.

KLASINETIPOLIGIJE:

Aristotelova klasifikacija iz etvrtog vijeka zasnivala se na njegovoj analizi. Aristotel jesmatrao da se vladavine mogu podijeliti no osnovu dva pitanja: ko vlada i ko ima koristi

od vladavine. On je smatrao da vlast moe da bude koncentrirana u rukama jednogpojedinca, male grupe ili velikog broja ljudi. Aristotel je elio da normativno procesioblika vlasti da bi odredio idealni poredak. Po njemu su tiranija, oligarhija i demokracija

bili izopaeni, odnosno iskvareni oblici vladavine, gdje pojedinac, mala grupa ili masevladaju u svoju korist, pa samim tim na tetu drugih. Nasuprot tome trebalo je izabratimonarhiju, aristokraciju ili politeju jer u tim oblicima vladavine pojedinac, mala grupa ilimase vladaju u korist svih. Aristotel je proglasio tiraniju za najgori poredak, jer svodi

graane na nivo robova. S druge strane monarhija i aristokracija bile su nepraktine jer suse zasnivale ne volji poput boanske. Politeja je prihvaena je kao najprimenljivijiporedak. Zato se zalae za mjeoviti poredak koji bi kombinovao i elemente demokracijei aristokracije i gdje bi vlast bila preputena srednjoj klasi onima koji nisu ni bogati ni

siromani.

TIPOLOGIJA TRI SVJETA:

U 20. vijeku historijski dogaaji ponovo su promijenili osnovu politike klasifikacije.Podijeljeni su na dvije vrste reima: demokratske i totalitarne. Rasla je svijet o tome da jeovakav pristup ulovljen neprijateljstvima hladnog rata. To je povealo popularnost

pristupa zasnovanog na podjeli na tri svijetavjerovanju da se politiki savez moepodijeliti na tri bloka: kapitalistiki, komunistiki i zemlje u razvoju. Podjela ne tri svijetaimala je privrednu, ideoloku, politiku i strateku dimenziju. Reimi industrijalizovanogzapada bili su prvi po ekonomskim pokazateljima po tome to je njihovo stanovnitvouivalo najvii stepen masovnog bogatstva. Komunistiki reimi bili su drugi po tome tosu najveim djelom bili industrijalizovani i sposobni da zadovolje osnovne materijalnepotrebe stanovnitva. Zemlje prvog i drugog svijeta bile su podijeljene i na osnovu otrogideolokog suparnitva. Prvi svijet privren je kapitalistikim naelima kao to su


10/32


WWW.STUDOMAT.BA 10

vrijednosti privrednog poduzetnitva. Drugi svijet bio je privren komunistikimvrijednostima kao to su drutvena jednakost, zajedniki poduhvati i potreba zacentralnim planiranjem. Reimi prvog svijeta praktikovali su liberalno-demokratskupolitiku. Reimi drugog svijeta bili su jednopartijske drave kojima su vladalekomunistike partije. Reimi treeg svijeta supo pravilu bili autoritarni i njima su vladali

tradicionalni monarhisti, diktatori ili prosto vojska. Najtei udarac modelu tri svijetanesumnjivo su nanijele revolucije u Istonoj Evropi 1989-1991. One su dovele do padatvrdokornih komunistikih reima iotpoele proces politike liberalizacije i reformetrita.

ZAPADNE POLIARHIJE:

Zapadne poliarhije su ekvivalentne reimima koji su odreeni kao liberalna demokracije.Iako su poliarhije najveim djelom razvijale inei korake ka demokratizaciji iliberalizaciji iz dva razloga bolje je koristiti izraz poliarhija nego liberalna demokracija.

Pod jedan pod liberalnom demokracijom ponekad se misli na politiki ideal. Pod dvakoritenje pojma poliarhije potvruje da ovi reimi u mnogo emu znaajno ne uspijevajuda dostignu demokraciju. Termin poliarhija za opisivanje oblika vladavine prvi suupotrijebili Dal i Lindblom u knjizi Politika, ekonomija i blagostanje. Po ovim autorima

reime zasnovane na poliarhiji odlikuje dvije ope osobine. Prvo postoji visok stepentolerancije prema opoziciji, koji u najmanju ruku kontrolie sklonost vlasti ka samovolji.Drugi oblik poliarhije jeste stvaranje dovoljno irokih mogunosti za uestvovanje upolitici. Ovdje je presudan inilac postojanje redovnih i takmiarskih izbora koji djeluju

kao sredstva kojim narod mora da kontrolie i ako je neophodno zanemari svoje vladare.Ovako odreen pojam poliarhije moe se koristiti da oznai sve vei broj reima iromsvijeta. Meutim zapadne poliarhije su jednostavno i posebne. Najpresudniji inilac ovognasljea je liberalni individualizam koji je opepruhvaen. Sve zapadne poliarhije nisuiste. Neke od njih naginju centralizaciji i vlasti veine, a druge podeljenosti ipopularizmu. Demokracija veine organizovana je oko parlamenta po takozvanomvestminsterskom modelu. Nasuprot vestminsterskom modelu druge zapadne poliarhije

odlikuju vlast kroz sistem vlasti i stranaki sistema.

NOVE DEMOKRACIJE:

Po Hantingtonu talas demokracije poeo je ruenjem desniarskih diktatura i padom komunizma. U tom smislu moe se rei da je veina bivih komunistikih zemalja prolazikroz tranziciju koja e ih na kraju potpuno izjednaiti sa zapadnim poliarhijama. Postojirazlog zato ih tretiramo kao posebne sisteme. Pod jedan njihovo komunistiko nasljee


11/32


WWW.STUDOMAT.BA 11

ne moe se otpisati preko noi, pogotovo ako je kao to je to sluaj u Rusiji, gdje jekomunizam trajao preko sedamdeset godina. Pod dva sama tradicija oslobodila je snage i

izazvala probleme potpuno razliite. Zbog toga ih je moda bolje klasifikovati kao novedemokracije. Druga grupa problema proizlazi iz procesa provoenja tranzicije. Tranzicijaod centralnog planiranja do kapitalizma po naelu ok terapije. Posljednja grupa

problema posljedica je slabosti dravne vlasti. Ovo se najbolje pokazalo na ponovnojpojavi etnikih i nacionalnih tenzija. Mogu se odrediti i vane razlike meupostkomunistikim dravama. Najznaajniji od njih je razlika izmeu industrijskirazvijenih i od zapanjenih zemalja. U prvoj grupi reforme trita sprovedena je brzo irazmjerno bez problema; u drugoj bila je sprovedena ili preko volje i nepotrebno ili jeizazvala ozbiljne politike napetosti. Prva grupa je voljna i da ue u Evropsku uniju imjoj se ukae prilika pod uslovom da obezbjedi dalje dokaze o uvrenju demokracije.

ISTONOAZIJSKI REIMI:

Uspon Istone Azije moga bi se pokazati kao historijski dogaaj znaajniji ak i od padakomunizma. To je dovelo do nastanka ideje da postoji poseban sistem azijskihvrijednosti. Istonoazijski reimi obino imaju sline odlike. Pod jedan vie su usmjerenina privredne nego na politike ciljeve. Oni su prevashodno zainteresovani da postaknurast i obezbjede obilje, a ne da uveaju slobode pojedinca. Sutinski ova briga zapostizanjem politikih ciljeva jasno se vidi u tigar ekonomijama Istone i JugoistoneAzije. Pod dva postoji velika podrka jakim vladama. Obino se jake vladajue stranketoleriu, a drava je optepotovana. Pod tri ovu osobinu prati zajednika priroda naroda

da slijede voe zbog konfuijanskog naglaavanja odanosti. Sa zapadne take gleditaovo optereuje istonoazijske reime prikrivenim, a ponekad i otvorenim autoritarizmom.Na daju velike znaaju daju se zajednici i drutvenom jedinstvu koji je obino usredinjoj ulozi koji ima porodica.

VOJNI REIMI:

Vojni reimi pripadaju irokoj kategoriji autoritarnih sistema. Vojni autoritarni reimi bilisu najee u Latinskoj Americi, Africi. Glavna odlika vojnog reima je ta to se vodeipoloaji u vladi odreuju na osnovu mjesta u vojnom lancu komandovanja. U nekimvojnim reimima oruane snage preuzimaju neposrednu kontrolu vlasti. U svomklasinom obliku to je vojna hunta koja se najee javlja u Junoj Africi. Ona djelujekao oblik kolektivne vojne vlasti ije je sredite u vojnoj komandi sainjenoj od oficirakoji obino predstavljaju tri roda vojske: kopnenu, mornaricu i vazduhoplovstvo. Drugioblik vojnog reima je diktatura jednog ovjeka iza koga stoji vojska. U ovim


12/32


WWW.STUDOMAT.BA 12

sluajevima pojedinac stie vodei poloaj u okviru hunte ili reima esto zahvaljujuikultu linosti osmiljenom tako da proizvode karizmatsku vlast. Primjeri za to supukovnik Papadopulos u Grkoj. Jo jedan oblik vojnog reima je onaj u kome je odanostoruanih odluujui inilac koji odrava sistem, dok se vojne voe zadovoljavaju time davuku konce iz pozadine. Ovo se naprimjer dogodilo u Brazilu poslije 1945. Meutim

takva podjela mogla bi da postakne ustanovu i predstavniku politiku i smanji obimneposrednog mijeanja vojske ime bi se vremenom ohrabrile tenje za poliarhijom.

3.POLITIKE IDEOLOGIJE:

TA JE POLITIKA IDEOLOGIJA:

Termin ideologija je 1796. skovao francuski filozof Desti de Trasi. Upotrebio ga je za

oznaavanje nove neuke o idejama.

LIBERALIZAM:

Svako razmatranje politikih ideologija mora da zapone liberalizmom, jer je on u sutiniideologija industrijalizovanog zapada i ponekad se opisuje kao metodologija. Iako sve dopoetka 19. vijeka liberalizam nije pojavio kao razvijena politika doktrina, posebnoliberalne teorije i naela posebno su se razvijale. Liberalizam je nastao kao posljedicasloma feudalizma i razvoja trinog, odnosno kapitalistikog drutva koje ga jezamijenilo. Rani liberalizam je svakako odravao tenje rastue industrijske srednjeklase, pa su liberalizam i kapitalizam od tada blisko povezani. Napadao je apsolutizam i

feudalne privilegije, a zastupao ustavnu, odnosno kasnije predstavniku vladu. Dopoetka 19. vijeka razvijena je posebna liberalna ekonomska doktrina koja je uzdizalavrijednosti kapitalizma. Krajem 20. vijekapoelo je da se razvija oblik socijalnogliberalizma sa blago naklonjenim odnosom prema reformi socijalnog sektora i

intervencije u ekonomiji.


13/32


WWW.STUDOMAT.BA 13

ELEMENTI LIBERALIZMA:

* Individualizam: Individualizam predstavlja osnovno naelo liberalne ideologije.On

odrava vjerovanje u vrhunski znaaj ljudske jedinke u odnosu na drutvenu grupu ilikolektivno tijelo. Ljudsko bie se prije svega svataju kao individue. Zato je cilj liberalada stvore drutvo u okviru kojeg pojedinci mogu da se razvijaju i napreduju tako to esvako biti u potrazi za ostvarivanjem dobra. Ovo je dovelo do nastanka gledita da jeliberalizam moralno neutralan, jer uspostavlja skup pravila koja dozvoljavaju

pojedincima da donese sopstvene moralne odluke.

* Sloboda: Lina sloboda predstavlja sredinju vrijednost liberalizma, njoj se dajeprednost u odnosu na jednakost, pravdu, i autoritet. Ali liberali zastupaju slobodu

reguliranu zakonima poto istiu da sloboda jednog ovjeka moe da predstavlja opasnostza slobodu drugih, odnosnopostoji mogunost da bude zloupotrebljena. Iz tog razloga

oni prihvaaju ideal po kome bi svi ljudi trebalo da uivaju jednake maksimalne slobode.

* Razum: Liberali smatraju da svijet ima racionalnu strukturu kojom se moe spoznatiljudski razum. Ovako shvaanje jaa vjeru liberala u procesu i sposobnost ljuski bia dapomire meusobne razlike razgovorom i raspravom, a ne krvoproliima i ratom.

* Jednakosti: Individualizam podrazumijeva vjerovanje u fundamentalnu jednakost sviljudi su roeni jednaki. To se iskazuje u liberalnom zastupanju jednakih prava, apogotovo u obliku pravne i politike jednakosti. Oni podravaju jednakost ansi kojasvima prua podjednaku priliku da realizuju svoj razliit potencijal. Liberali stogazastupaju naelo meritokratije, gdje se pod sposobnou, jednostavno reeno, smatra

talent ujedinjen s tekim radom.

* Tolerancija: Liberali vjeruju da je tolerancija uvjerenost ljudi da dozvole drugima damisle, govore i djeluju na nain koji ne odobravaju. Oni vjeruju da je popularizam uobliku moralne, kulturne i politike raznolikosti nesumnjivo zdrav; potie raspravu iindividualni napredak. ta vie liberali uglavnom vjeruju da postoji ravnotea, odnosnopravni sklad izmeu suprotstavljenih pogleda i interesa i zato obinoodbacuju idejunerjeivom konfliktu.

* Pristanak: Po liberalnom gleditu vlast i drutveni odnosi treba da se zasnivaju napristanku. Vlast mora da poiva na pristanku onih kojima se vlada. To je doktrina kojapotie liberale da podravaju naelo predstavljanja i demokraciju. Po tom shvaanju vlastproistie odozdo i uvijek je zasnovana na legitimnosti.

* Konstitucionalizam: Iako liberali gledaju na vladu kao na najznaajnijeg garanta redai stabilnosti u drutvu. Oni stoga vjeruju u ogranienu vladu. Ovaj cilj se postiepodjelom vlasti stvaranjem sistema kontrole i ravnotee izmeu razliitih ustanova vlastii uspostavljanjem kodifikovanog odnosno pisanog ustava koji sadri povelju o pravima spropisanim odnosima izmeu drave i pojedinca.


14/32


WWW.STUDOMAT.BA 14

KLASINI LIBERALIZAM:

Sredinja teme klasino liberalizma jeste da podrava krajni vid individualizma. Ljudskabia se smatraju za sebina i uglavnom samodovoljna stvaranja. Osnovu ovakvogatomistikog vienja drutva ini vjerovanje u negativnu slobodu kojapodrazumijevanemijeanje, odnosno odsustvo spoljnih ogranienja nametnutih pojedincu. Premarijeima Tomasa Pejna drava je nuno zlo. Ona je nuna jer ako nita drugo uspostavljared i bezbjednost i obezbjeuje potovanje ugovora. Meutim ona je zlo zbogtoga tonamee drutvu kolektivnu volju i tako ograniava slobodu i odgovornost pojedinca.Temelj ovog stanovnitva ini ekonomski liberalizam vrsta vjera u mehanizmaslobodnog trita i najbolje funkcioniranje ekonomije kad se vlada u nju ne mijea. Takose smatra da kapitalizam obezbjeuje napredak, podrava linu slobodu i obezbjeuje

drutveno pravnu sposobnost.

MODERNI LIBERALIZAM:

Moderni liberalizam odlikuje sa blago naklonjenim odnosom prema dravnomintervencionizmu. Zaista u SAD termin liberalan uvijek podrazumijeva podrku velikojvladi, a ne minimalnoj. Ovo promatranje je proisteklo iz shvaanja da je industrijski

kapitalizam proizveo samo nove oblike nepravde. Pod uticajem djela D.S. Milatakozvani novi liberalizam zastupali su ire pozitivno vienje slobode. Po tom gleditusloboda ne podrazumijeva samo da ovjek bude ostavljen na miru, jer to moe da znaijedino slobodu da se umre od gladi. Ovo stanovite dalo je osnov za socijalni liberalizam,odnosno liberalno blagostanje. Njihova osobitost je prihvaanje dravne intervencije.Moderni liberalizam napustio je vjeru u kapitalizam u velikoj mjeri zbog otkria D. M.Kejnza da se rast i napredak mogu odrati samo sistemom upravljanog, odnosnoragulisanog kapitalizma u kojem bi kljuna odgovornost za ekonomiju bila dodijeljenadravi. Njihov cilj je da uzdignu pojedince. Najutjecajniji suvremeni pokuaj da se naelaliberalizma pomire s politikom blagostanja i redistribucije uinio je Don Rols.

KONZERVATIZAM:

Konzervativne ideje i doktrine pojavile su se krajem 18. i poetkom 19. vijeka. One subile odgovor na ubrzane ekonomske i politike promjene koje je u velikoj mjeri


15/32


WWW.STUDOMAT.BA 15

sibolizovala francuska revolucija. Pokuavajui da odoli pritisku koji doveo do usponaliberalizam, socijalizam i nacionalizam, a konzervatizam je stao u odbranu

tradicionalnog drutvenog poretka. U kontinentalnoj Evropi pojavio se konzervatizamkojeg su oznaila djela mislilaca kao to je ozef de Mester. Ovaj konzervatizam bio jejasno autokratski reakcionaran i odbacio je svaku ideju reforme. U velikoj Britaniji i SAD

razvio se umjerenije, fleksibilnije i konano uspjeniji vid konzervatizma koji jeobiljeavao vjerovanje Emanuela Berka u promjenu da bi se sauvalo. Vrhunac ovetradicije u Velikoj Britaniji dogodio se tokom pedesetih godina 20. vijeka kada je

konzervativna partija prihvatila poslijeratno ureenje i nainila sopstvenu verziju. Novadesnica je radikalna antidravna i antipaternalistiki vid konzervatizma koji se snanooslanjao na klasine liberalne teme i vrijednosti.

ELEMENTI KONZERVATIVIZMA:

* Tradicija: Sredinja tema konzervativne misli elja za ouvanjem koja je tijesnopovezana s prihvaanjem vrijednosti tradicije. Prema tom svatanju tradicija odravasakupljeno znanje prolosti i ustanove i praksu koje su izdrale ispit vremena i zato bitrebalo da budu ouvane za dobro sadanjih i buduih generacija. Vrijednost tradicije je iu tom to podrava stabilnost i bezbjednost.

* Pragmatizam: Konzervativci su tradicionalno naglaavali ogranienost ljudskograzuma koji je posljedica beskrajne sloenosti svijeta u kojem ivimo. Zbog toga nepostoji povjerenje u apstraktne principe i sisteme miljenja, ve se na njihovo mjesto

postavlja vjera u iskustvo, historiju, i prije svega pragmatizam. Zbog toga konzervativciradije opisuju svoja uvjerenja kao nain razmiljanja ili pristup ivotu, a ne kaoideologiju.

* Nesavrenost ovjeka: Konzervativno vienje ljudske prirode je izuzetnopesimistino. Po njemu ljudsko bia su ograniena, zavisna i trae sigurnost, privlae ihpoznati, iskueno i isprobavano. Osim toga ljudi su moralno iskvareni: uprljanisebinou, pohlepom i eu za mo. Iz tog razloga se korijeni kriminala i nereda nalazeu ljudskoj prirodi, a ne prirodi drutva.

* Organicizam: Umjesto da vide drutvo kao proizvod ovjekovih sposobnosti,konzervativci su ga tradicionalno shvatili kao organsku eliju, Tj. ivo bie. Drutvo jestoga oblikovano po prirodnoj nunosti, s njenim razliitim ustanovama, donosnoosnovom drutva kojedoprinose zdravlju i stabilnosti u drutvu. Zajednike vrijednosti izajednika kultura takoer se smatraju vitalnim za opstanak zajednice i jedinstvo drutva.

* Hijerarhija: Po konzervativnom svtavanju u organskom su drutvu razliiti drutvenipoloaji status prirodni i neizbjeni. To se ogleda kroz razliite uloge i odgovornost,recimo poslodavca i radnika, uitelja i uenika, roditelja i djece. Po tom gleditu


16/32


WWW.STUDOMAT.BA 16

hijerarhija i nejednakost ipak ne prouzrokuju sukob jer je drutvo povezano meusobnimobavezama i odgovornostima.

* Vlast: Konzervativci uglavnom smatraju da se vlast uvijek vri odozgo i da jevodstvo koje prua smjer i podrku onima koji ne posjeduju znanje, iskustvo ili

obrazovanje da djeluje mudro u sopstvenom interesu. Vrijednost vlasti je u tome to jeizbor drutvenog jedinstva, tako to ljudi ukazuju na to ko su i ta se od njih oekuje. Nataj nain sloboda mora da postoji usporedno s odgovornou.

* Svojina: Konzervativci smatraju da je vlasnitvo kljuno zato to ljudima dajesigurnost i izvjesnu nezavisnost od vlasti. Svojina pak predstavlja osposobljene ljudskelinosti tako to ljudi vide sebe u onom to posjeduju.

NOVA DESNICA:

Nova desnica predstavlja novinu u konzervativnoj misli i moe se smatrati vrstomkontrarevolucije protiv pomjerana ka dravnom intervencionizmu poslije 1945. i irenjeliberalnih, odnosno progresivnih drutvenih vrijednosti. Ideje nove desnice nastale susedamdesetih godina 20. vijeka kao posljedica navodne propasti kejnzijanskesocijaldemokracije, koju je oznaio kraj poslijeratnog buma. Ove ideje su najutjecajnijebile u Velikoj Britaniji i SAD. Ipak nova desnica ne predstavlja toliko jedinstvenu i

sistematinu filozofiju koje se obino nazivaju neoliberalizam i neokonzervatizam.

NEOLIBERALIZAM:

Neoliberalizam je suvremenija verzija klasine politike ekonomije koja je razvijena udjelima ekonomista slobodnog trita kao to su Fridrih Hajek i Milton Fridman i filozofaRoberta Nizika. Nosei stubovi neoliberalizma se trite i pojedinac. Osnovni

neoliberalni cilj je potisnuti granice drave. Po tom gleditu mrtva ruka drave guiinicijativu i koi poduzetnitvo; vlada bez obzira na to koliko ima dobre nemjere. Ovo suogledala u liberalnoj zainteresovanosti nove desnice. Ukratko privatno je dobro, javno jeloe. Ovakve ideje su povezane sa krajnim individualizmom koji je iskazala MargaretTaer u uvenoj izjavi drutvo ne postoji, ve samo pojedinci i njihove porodice. Vjerujeu samo pomo, linu odgovornost i poduzetnitvo.


17/32


WWW.STUDOMAT.BA 17

NEOKONZERVATIZAM:

Neokonzervatizam prihvata konzervativna drutvena naela iz 20. vijeka. Konzervativna

nova desnica prije svega eli da obnovi autoritet sugerirajui povratak tradicionalnimvrijednostima. Smatra se da autoritet osigurava drutvenu stabilnost tako to obezbjeujedisciplinu i jednakost. Stoga su neprijatelji neokonzervatizma popustljivi i da se svakobavi svojim. Sljedea odlika neokonzervatizma je da negativno gleda na pojavumultikulturnih i multivjerskih drutava. Ovo stanovnitvo se takoer esto povezuje sposebnim oblikom necionalizma koji je podjednako skeptian prema multikulturalizmu.

SOCIJALIZAM:

Socijalizam nije postao politika doktrina sve do ranog 19. vijeka. On se razvio kaoreakcija na pojavu industrijskog kapitalizma. Socijalizam je na poetku izrazio intereszanatlija koje je ugroavalo irenje fabrike proizvodnje. U svom najstarijem oblikusocijalizma je uglavnom bio fundamentalistiki, utopijski i revolucionaran. Imao je za ciljukidanje kapitalistike ekonomije zasnovane na trinoj razmjeni. Najutjecajnijipredstavnik ovog vida socijalizma je Karl Marks ije su ideje inile osnovu komunizma20. vijeka. Krajem 19. vijeka pojavila se reformistika socijalistiko uenje koje jezagovaralo posebno interesiranje radnike klase u kapitalistiko drutvo. U njemu seistie mogunost mirnog, postepenog i legalnog prelaska u socijalizam. Reformistiki

socijalizam zasnivao se na dva izvora: humanistikoj tradiciji etikog socijalizma i oblikurevizionistikog marksizma. Tako je tokom veeg dijela 20. vijeka socijalistiki pokretibio podijeljen na dva suprotstavljena tabora. Revolucionirani socijalisti koji su slijediliprimjer Lenjina i boljevika nazvali su sebe komunistima, dok su reformski socijalistikoji su zastupali vid ustavne politike i prihvatili socijaldemokraciju. Ovo suparnitvo nijebilo usredotoeno samo na pitanja najprikladnijih sredstava za ostvarivanje socijalizma.Socijaldemokrate su odbacili fundamentalistika naela kao to su zajednika svojina,planiranje i oblikovanje socijalizma. Na kraju 20. vijeka oba oblika socijalizma su

prolazila kroz krize to je neke podstaklo da proglase njegovu smrt i nastanakpostsocijalistikog drutva.

ELEMENTI SOCIJALIZMA:

* Zajednica: Sutina socijalizma je u voenju ljudi kao drutvenih bia. Kao to jepjesnik Don Don rekao svaki ovjek je dio kontinenta, dio elije. Ovo se odnosi na


18/32


WWW.STUDOMAT.BA 18

znaaj zajednice i naglaava stepen do kojeg je individualni identitet oblikom drutvenimmeudejstvom.

* Bratstvo: Poto su ljudi dio ovjeanstva njih povezuje prijateljstvo odnosnobratstvo. Ovo je podstaklo socijaliste da daju prednost suradnji u odnosu na takmienje.

Po tom gleditu suradnja daje ljudima mogunost da ujedine svoje kolektivne energije iojaa vezu u okviru zajednice.

* Drutvena jednakost: Jednakost predstavlja osnovnu vrijednost socijalizma koji seponekad pokazuje kao oblik egalitarizma. Socijalisti posebno naglaavaju znaajdrutvene jednakosti, jednakosti rezultata nasuprot jednakosti ansi i vjeruje da je njenopostojanje najvaniji garant drutvene stabilnosti. Ona takoer ini osnovu za uivanjezakonskih i politikih prava.

* Potrebe: Naklonost prema jednakosti takoer je sadrana u socijalistikom uvjerenjuda bi materijalna dobra trebalo da bude rasporeeno na osnovu potreba. Klasina

formulacija ovog naela sadrana je u Maksovom komunistikom principu raspodjele svako prema sposobnostima, svakom prema potrebama. To znai da zadovolji osnovnepotrebe. Naravno raspodjela prema potrebama zahtjeva da ljudi budu vie motivirani.

* Drutvena klasa: Socijalizam se esto dovodi u vezu s oblikom klasne politike. Kaoprvo socijalisti su uglavnom analizirali drutvo na osnovu raspodjele zarade, odnosnobogatstva i tako su vidjeli klasu kao znaajnu drutvenu podjelu. Kao drugo socijalisti seobino povezuju s interesima radnike klase. Meutim klasne podjele se mogu prevazii,a socijalistiki cilj je da izbrie ekonomske i drutvene nejednakosti.

* Zajednika svojina: Odnos izmeu socijalizma i zajednike svojine je izuzetno

sporno pitanje. Neki u njoj vide cilj samo socijalizma, dok je drugi svate kao pukosredstvo za postizanje ire jednakosti. Socijalisti zastupaju zajedniku svojinu potopredstavlja sredstvo kojim se povezuju materijalni resursi, dok se za privatnu svojinu

kae da potie sebinost.

MARKSIZAM:

Marksizam je kao teorijski sistem predstavljao najznaajniju alternativu liberalnomracionalizmu koji je u modernom periodu dominirao zapadnom kulturom. Marksizam sesmatrao za najveeg neprijatelja zapadnog kapitalizma. Ova dvojnost ukazuje na osnovnupotekou prilikom izuavanja marksizma: postojanje razlika izmeu marksizma kaodrutvene filozofije i pojave komunizma 20. vijeka. Stoga propast komunizma na kraju20. vijeka ne mora da znai i smrt marksizma kao politike ideologije. Naprotiv to to seoslobodio zaostavtine lenjinizma i staljinizma moe da mu udahne svje ivot. Uizvjesnoj mjeri problem proistie iz obima Marksovih djela koja su nekima dala povod da


19/32


WWW.STUDOMAT.BA 19

ga oznae kao ekonomskog deterministu, a drugima kao humanistikog socijalistu.Postoji takoer podjela izmeu njihovih radnih i kasnijih rodova koja se esto povezujekao razlika izmeu mladog i zrelog Marksa. Marks je oigledno vjerovao da je razvionovi vid socijalizma koji je bio nauan. Marksove ideje i teorije doprele su do irepublike poslije njegove smrti, a naruito zahvaljujui radovima njegovog ivotnog

suradnika Engelsa. Oblik ortodoksnog marksizma koji je obino nazivan dijalektikimmaterijalom. Ovaj vulgarni marksizam je svakako jee naglaavao mehanicistike teorijei historijski determinizam.

ELEMENTI MARKSIZMA:

* Industrijski materijalizam: Ugaoni kamen marksistike filozofije predstavlja ono to

je Engels nazvao materijalistiko svatanje historije koje istie znaaj prirodnog ivota ukojima ljudi proizvode sredstva za preivljavanje. Marks je smatrao da ekonomska bazakoja se prevashodno sastoji od naina proizvodnje to navodi na zakljuak da sedrutveni i historijski razvoj mogao objasnit na osnovu ekonomskih i klasnih inilaca.Kasnije su to marksisti to prikazali kao mehaniki odnos koji podrazumijeva danepromjenljivi ekonomski zakoni pokreu historiju.

* Dijalektika promjena: Sledivi Hegela Marks je vjerovao da je pokretaka snagahistorijska promjena dijalektika, proces meudejstva suprotstavljenih snaga. Umaterijalistikom vidu ovaj model podrazumijeva da su historijske promjene posljedicaunutranjih suprotnosti uokviru naina proizvodnje.

* Otuenje: Otuenje je sredinje naelo u Marksovim ranim radovima. To je proces ukome je radnitvo u kapitalizmu svedeno na puku robu, a rad postaje depersonalizovanaaktivnost. Po tom svatanju radnici su otueni od proizvoda sopstvenog rada.

* Klasna borba: Osnovna protivrenost kapitalistikog drutva potie od postojanjaprivatne svojine. Ona dovodi do podjele na buroaziju, odnosno kapitalistiku klasu, a tosu vlasnici sredstava za proizvodnju. Buroazija je vladajua klasa. Ona ne samo da imaekonomske moi zbog bogatstva kojim raspolae ve uiva i politiku i idealistikuprivilegiju.

* Dodatne vrijednosti: Odnos izmeu buroazije i proletarijata je nepomirljiv sukobkoji proizlazi iz injenice da je proletarijat u kapitalizmu uvijek i sistematski eksplatisan.To znai da trka za profitom nagoni kapitalistika preduzea da izvuku dodatnuvrijednost iz radnika. Kapitalizam je zbog toga po prirodi nestabilan jer proletarijat ne

moe zauvijek da prihvata eksploataciju.

* Proleterska revolucija: Marks je vjerovao da je kapitalizam osuen na propast i da jeproletarijat njegov grobar. Po njemu kapitalizam e proi kroz sve ozbiljne krize


20/32


WWW.STUDOMAT.BA 20

prekomjerne proizvodnje to e dovesti do stvaranja revolucionarne klasne svijestiproletarijata. Marks je proglasio proletersku revoluciju za imovinu iji je cilj preuzimanjekontrole nad sredstvima za proizvodnju. Kasnije je ipak razmatrao mogunost mirnogprelaska u socijalizam.

* Komunizam: Marks je predvidio da e s proleterskom revolucijom zapoeti prelazitisocijalistiki period u kojem e biti neophodna diktatura proletarijata. Meutim kakoklasne suprotnosti budu nastajale i kad nastane istinsko komunistiko drutvo ovaproleterska drava e jednostavno odumrijeti. Time e se okonati prethistorija ovjeka iomoguiti ljudskim biima da po prvi put utiu na svoju sudbinu i ostvare svoj potpunipotencijal.

ORTODOKSNI KOMUNIZAM:

Marksizam je neraskidivo povezan sa iskustvom sovjetskog komunizma i posebno sa

doprinosom prva dva sovjetska lidera Lenjina i Staljina. Otuda komunizam 20. vijekamoe najbolje da se razumije u vidu marksizma-lenjinizma, odnosno kao ortodoksnimarksizam izmjenjen sukobom lenjinistikih teorija i doktrina. Osnovni Lenjinovdoprinos marksizmu bila je njegova teorija o revolucionarnoj partiji. Ona je odravalaLenjinov strah od proletarijata, zavedeni buroaskim idejama i uvjerenjima. Zato je bilapotrebna revolucionarna partija naoruana marksizmom koja bi sluila kao avangardnaratna klasa. To je trebalo da bude partija novog tipa ne masovna ve vrsto povezanapartija profesionalnih revolucionara. Njihova organizacija trebalo je da bude zasnovana

na naelu demokratskog centralizma, vjerovanju u slobodu rasprave i jedinstvo akcija.Tako je Boljevika partija promijenila ime u Komunistiku partiju. Meutim vie odBoljevike revolucije 1917 na SSSR je utjecala Staljinova druga revolucija tridesetihgodina. Tokom preoblikovanja sovjetskog drutva, Staljin je stvorio model ortodoksnogkomunizma koji je poslije 1945. slijedile Kina, Sjeverna Koreja i Kuba, kao i draveirom Istone Evrope. Staljinove promjene su u velikoj mjeri bile posljedica njegovenajvanije ideoloke doktrine socijalizma u jednoj dravi. Ono to bi se moglo nazvatiekonomskim staljinizmom zapoelo je ostvarivanjem prvog Petogodinjeg plana 1928.Svu resursi su stavljeni pod kontrolu drave i uspostavljen je sistem centralnog planiranjakojim je upravljao Dravni komitet za planiranje. Ni Staljinove politike promjene nisubile manje dramatine. U stvari Staljin je pretvorio SSSR u totalitarnu doktrinu koja jedjelovala pomou sistematske pretnje. Iako najokrutnije odlike ortodoksnog komunizmanisu preivjele Staljinovu smrt 1953. osnovana naela lenjinistike partije tvrdoglavo suse odupirale reformama. Ovo je pokazalo Gorbaovljev proces reformi perestrojka.

MODERNI MARKSIZAM:


21/32


WWW.STUDOMAT.BA 21

Sloeniji i suptilniji vid marksizma razvijen je u Zapadnoj Evropi. Shvaanje sovjetskogmarksizma, a zapadni marksizam je uglavnom bio pod utjecajem Hegelovih ideja i

naglaska na ovjeka kao stvaraoca koji se nalazi u raznim Marksovim radovima. Drugim

rijeima za ljudska bia se smatra da stvaraju historiju. Zapadni marksisti su uspjeli da seoslobode krutog oklopa baza-nadgradnje. Njihove ideje se zato ponekad nazivajuneomarksizam to ukazuje na odbijanje da se klasna borba vidi kao poetak i krajdrutvene analize. Maarski marksista or Lukas bio je jedan od prvih koji jepredstavio marksizam kao humanistiku filozofiju. On je naglaavao proces postvarenjakojim kapitalizam dehumanizuje radnike svodei ih na pasivne objekte. Antonijo Gramiukazuje da se kapitalizam odrava ne samo ekonomskom dominacijom ve i politikim ikulturolokim injenicama. On je ovo nazvao ideolokom hegemonijom. Jasnijihegelijanski oblik marksizma razvila je takozvana Frankfurtska kola.

FAIZAM:

Dok liberalizam, konzervatizam i socijalizam predstavljaju ideologiju 19. vijeka, a

faizam je dijete 20. vijeka. Ne bih rekli da je on specifino meunarodna pojava. Iako sefaistika uvjerenja mogu promatrati sve do kasnog 19. vijeka, a njih je poznavao iuobliio Prvi svjetski rat. Dva osnovna pojavna oblika faizma bili su: Musloinijevafaistika doktrina u Italiji i Hitlerova nacionalistika doktrina u Njemakoj.Oblicineofaizma i neonacionalizma ponovo su se pojavili u posljednjim godinama 20. vijeka

koristei privrednu krizu i politiku nestabilnost poslije propasti komunizma. Faizam jepo mnogo emu predstavljao pobunu protiv ideja i vrijednosti koje su dominirale zapadnopolitikom miljenju poslije Francuske revolucije. Vrijednosti kao to su racionalnost,napredak, sloboda i jednakost bile su odbaene u ime borbe, vodstva, moi, heroizma irata. U tom smislu faizam je imao antikarakter. Uglavnom je definiran onim emu sesuprotstavlja: on je oblik antikapitalizma, antiliberalizma, antiindividualizma,

antikomunizma itd. Faistiki ideal jeste novi ovjek heroj koga pokreu dunosti, ast iportvovanost, spreman da rtvuje svoj ivot za slavu nacije ili rase i da se podinjavavrhovnom voi. Meutim nisu svi faisti razmiljali na isti nain. talijanski faizam je usutini bio krajni oblik etatizma zasnovan na bespogovornom potovanju i odanosti totalitarnoj dravi. S druge strane njemaki nacionalsocijalizam uglavnom se zasnivao narasizmu. Njegove dvije osnovne teorije bile su arijevstvoi snaan oblik antisemitizma.

ANARHIZAM:


22/32


WWW.STUDOMAT.BA 22

Meu politikim ideologijama anarhizam predstavlja izuzetak po tome to nijednaanarhistika partija nije uspjela da osvoji vlast, bar ne na nacionalnom nivou. Anahistkeideje i dalje obogauju politiku raspravu time to dovede u pitanje konvencionalnaubjeenja da su pravo, vlada i drava poeljni ili nepoeljni. Sredinji motiv anarhizma jevjerovanje da je politika vlast usvim njenim oblicima, a naroito u obliku drave zla i

nepotrebna. Meutim anarhistika naklonost prema drutvu bez drave, a reguliumeusobne odnose sporazumom i suradnjom zasnovanim na slobodnoj volji, razvijena jeiz dvije suprotstavljene tradicije: liberalni individualizam i socijalistikog komunizma.Anarhizam se tako moe oznait kao toka prelaska liberalizma i socijalizma. Za razlikuod liberala, individualistiki anarhisti kao to je Vilijam Godvin vjerovali su da bisloboda racionalna ljudska bia bila u stanju da reguliraju meusobne odnose mirno ispontano. Moderni individualisti obino su se pozivali na trite da bi objasnili kako bidrutvo bilo regulirano kada ne bi postojala dravna vlast, razvijajui tako vidkapitalizma. Rasprostranjenija anarhistika tradicija zasniva se meutim nasocijalistikim idejama poput zajednice, suradnje, jednakosti i zajednike svojine.Francuski anarhista Pjer-ozef Prudon razvio je na ovim osnovama takozvani

mutualizam, uvjerenje da su male zajednice nezavisni seljaka i zanatlija sposobne dareguliu svoje ivote sistemom pravedne i jednake razmjene. Drugi anarhisti kao to jeRus Pjotor Kropotkin razvili su oblik anarhokomunizma ija su osnovna naelazajednika svojina.

FEMINIZAM:

Iako su feministiketeorije bile izraene i u drutvima kao to je drevna Kina, njih nijepodravala razvojna politika teorija. Ipak do pojave enevskog poretka zadodjeljivanjem prava glasa etrdesetih i pedesetih godina 19. vijeka u obliku takozvanogprvog talasa feminizma, a feministike ideje nisu imale iri odjek. Sa uvoenjem pravaglasa za ene poetkom 20. vijeka u veini zapadnih zemalja enski pokret je ostao bezosnovnog cilja. Drugi talas feminizma pojavio se ezdesetih godina 20. vijeka. On jeistakao radikalnije ponekad revolucionirane zahvate zahtjeve rastueg pokreta zaosloboenje ena. Osnovne teze feminizma su da drutvo karakterie neravnopravnostmeu polovima. Postoje najmanje tri suprotstavljene feministike tradicije. Liberalnefeministkinje pokuale su da svate ensku poinjenost na osnovu nejednake raspodjeleprava i ansi u drutvu. Ovaj feminizam jednaki prava je u sutini reformistiki. On sevie bavi reformom jedne sfere nego preoblikovanjem privatnog odnosno porodinogivota. Nasuprot tome socijalistike feministkinje su obino naglaavale vezu izmeupoinjenosti ena i kapitalistikog naina proizvodnje. Meutim posebnost drugog talasafeminizma prevashodno proistie iz pojave feministike kritike koja nije ukorenjena ukonvencionalnim politikim doktrinama. Radikalne feministkinje vjeruju da je podjelameu polovima politiki znaaj i najvanija podjela u drutvu. Po njima sva drutvanekadanja i sadanja oznaava partija. One tako istiu potrebu za seksualnom


23/32


WWW.STUDOMAT.BA 23

revolucijom koja bi posebno preoblikovala lini, porodini i domai ivot. Zato jekarakteristian slogan radikalni feministkinja lino je politiko.

VJERSKI FUDAMENTALIZAM:

Religija i politika se preklapaju u mnogo taaka. Etiki socijalizam je na primjer postaosastavni dio razliiti vjerskih doktrina, doprnjevi nastanku hrianstva i islamskogsocijalizma. Protestantizam je doveo do oblikovanja ideja o samomotivisanoj i

individualnoj odgovornosti. Vjerski fudamentalizam se ipak razlikuje po tom toposmatra politiku kao sekundarne u odnosu na objavljenu istinu vjerske doktrine. Sa toggledita politiki i drutveni ivot trebalo bi da bude organizovan na osnovu istinskimvjerskim naelima. Poto je takva naela mogue razviti u potpun pogled na svijet,

vjerski fundamentalizam se opravdano moe smatrati ideologijom. Postoje dvasuprotstavljena objanjenja. Jedan prikazuje fundamentalizam prije svega kao skretanjena modernu i sekularizovanu kulturu. Drugo istie da fundamentalizam ima trajan znaaji da je posljedica neuspjeha seksualizma. Oblici vjerskog fundamentalizma pojavili su se

u raznim dijelovima svijeta. U SAD sedamdesetih godina 20. vijeka poeo da raste znaajhrianskog fundamentalizma kao posljedica pojave nove hranske desnice koja sezalae za zabranu abortusa. Politiki gledano najznaajniji moderni fundamentalizam bezikakve sumlje je islamski. Postao je poznat zahvaljujui Iranskoj revoluciji koja dovodido stvaranja prve svjetske islamske drave. Zatim se postepeno iri na Balkanskomistoku, u Sjevernoj Africi i u dijelovima Azije. Islamski fundamentalizam posebno je bio

uspjean u iskazivanju tenji gradske sirotinje u zemljama u razvoju esto bile privuene

socijalizmom, bilo u islamskom ili marksistiko-lenjinistikom obliku.


24/32


WWW.STUDOMAT.BA 24

4. DEMOKRATIJA:

DEFINISANJE DEMOKRATIJE:

Porijeklo naziva demokracija see od antike Grke. Demokracija je nastala od grkerijei kratos, koja znai vlast, odnosno vladavina. Dakle ona znai vladavina naroda. Nojednostavno shvaanje vladavine naroda nee nas daleko dovesti. Problem sademokracijom jeste ba njena popularnost koja je dovela u pitanje znaaj politikogpojma. Po rijeima Bernarda Krika demokracija je moda najbesmislenija rije u svijetujavnih poslova. Rije demokracija se izmeu ostalih prepisuju sljedea znaenja: sistemvladavine siromanih i marginalnih, oblik vladavine u kojem narod direktno i stalnoupravlja sobom bez potrebe, drutvo zasnovano na jednakim ansama, sistem socijalnezatite, sistem vladavine koji titi prava i interese, sredstvo za zauzimanje javnihpoloaja, sistem vladavine koji slui interesima naroda.

TA JE NAROD:

Jedan od osnovnih obiljeja demokracije jeste naelo politike jednakosti. Ukratko tkoini narod? Na prvi pogled odgovor je jednostavan: demos odnosno narod, a bez sumljeodnosi se na sve ljude. U stvarnosti pak svaki demokracki sistem je ponekad ozbiljno

ogranien. Rani grki pisci su rije demos upotrijebili da oznae mnotvo odnosnosiromane i masu koja nije posjedovala svojinu. Demokracija dakle nijepodrazumijevala

politiku jednakost ve naklonost prema siromanima. U gradovima-dravama politikaparticipacija bila je ograniena na mali dio stanovnitva: mukarce-graane starije oddvadeset godina i iskljuivala je ene, robove strance. Ogranienja prava glasa postojalasu u veini zapadnih drava i najee su se zasnivala na iskljuivanjem ena. U VelikojBritaniji ope pravo glasa nije uvedeno sve do 1928. kada su ene dobile potpunoglasako pravo. U SAD se to dogodilo tek poetkom ezdesetih godina 20. vijeka. Uvicarskoj je pak ope pravo glasa ustanovljeno 1971. U svim demokrackim sistemima idalje postoji znaajno naelo iskljuivanja djece iz politike. Godine za sticanje


25/32


WWW.STUDOMAT.BA 25

punoljestva se razlikuju i kreu se od 15 do 21. Iako je prihvaeno da se pod narodompodrazumijeva doslovno svi punoljetni graani, a pojam se moe tumait na veliki brojrazliiti naina. Narod se na primjer moe smatrati za jedinstveno tijelo koje povezujezajedniki odnosno kolektivni interesi. Iz ovog gledita proistie model demokracije kojise kao Rusova teorija odreena u sljedeem odjeljku usporeivanja na opem odnosno

zajedniku, a ne na privatnu volju svakog pojedinca. Meutim ovo moe da izopaidemokraciju i vladavinu veine. Konano za narod se moe smatrati skup slobodnih ijednakih pojedinaca.

NA KOJI NAIN BI NAROD TREBAO DA VLADA:

Veina svatanja demokracije zasniva se na naelu vladavine naroda. Pod ovim se

podrazumijeva da ljudi vladaju sobom-da uestvuju u donoenju kljunih odluka.Meutim ovo uestvovanje se javlja u velikom broju oblika. U direktnoj demokracijinarodna participacija znai neposredno i stalno uestvovanje u donoenju odluka i to nareferendumima, masovnim okupljanjima. Drugaiji i ei oblik demokratskeparticipacije jeste in glasanja koji je osnovno obiljeje onog to se obino nazivapredstavnika demokracija. Postoje i modeli demokracije koji se zasnivaju na naeluvladavine za narod. Najgroteskniji primjer predstavljaju takozvane totalitarne

demokracije koje su se razvile pod faistikim doktorima Musolinijem i Hitlerom. Ponjima ovi reimi se demokratski zato to voa i jedino voa izraava prave interesenaroda. U takvim sluajevima vladavina naroda nije znaila nita. Ovo se ponekadoznaava kao plebiscitarna demokracija. Iako se pokazuje da su totalitarne demokracije

karikatura i one ukazuju na suprotstavljenost izmeu vladavine naroda i vladavine koristnaroda.

GDJE SU GRANICE NARODNE VLADAVINE:

Poto smo utvrdili to je narod i na koji nain bi trebalo da vlada, neophodno je da seodrede granice te vladavine. Modeli demokracije koji se zasnivaju na liberalnomindividualizmu obino podrazumijevaju da demokracije bude ograniena na politikiivot. Prema tom stanovitu svrha demokracije je da nekim oblikom nerodne participacijeustanovi zakonski okvir. Demokratska ruenja su dakle odgovarajua samo za pitanjakoja se posebno odnose na zajednicu. Nije neuobiajeno da se ovaj strah od demokracije


26/32


WWW.STUDOMAT.BA 26

ogleda u odbijanju njenog direktnog participarornog oblika. Socijalisti i radikalni

demokrati meutim esto zastupaju alternativno gledite. U radikalnoj demokracijivladavina naroda se na smatra sredstvom za uspostavljanja okvira u kojem pojedincimogu da se bave svim poslovima ve opim naelom primjenjivanim na sve. Narodu seprepisuje osnovna pravo da uestvuje u donoenju bilo koje odluke koja utie na njihov

ivot gdje je demokracija jednostavno kolektivni proces kojim se to postie. Umjestoprihvatnja samo politike demokracije socijalisti se tako zalau za socijalnu odnosnoindustrijsku demokraciju. Slino tome feministkinje zahtijevaju demokratizacijuporodinog ivota koji podrazumijeva pravo svih da uestvuju u odluivanju uporodinoj odnosno privatnoj sferi.

DIREKTNA I PRESTAVNIKA DEMOKRACIJA:

Direktna demokracija zasniva se na direktnom i stalnom uestvovanju graana u vrenjuvlasti. Na taj nain direktna demokracija brie razliku izmeu vlade i onih kojima sevlada, kao i izmeu drave i civilnog drutva, a to je sistem narodne samouprave. Ona jeostvarena u antikoj Atini kao oblik vladavine kroz masovna okupljanja. Dobre stranedirektne demokracije su sljedee: poveava kontrolu graana, stvara bolje obavjetajne ipolitiki zrelije graane, prua javnosti da iskau svoje poglede i interesovanja,obezbjeuje legitimnost vladavine. Predstavnika demokracija predstavlja ogranien iposredan oblik demokracije. Ograniena je jer uestvovanje naroda u vladanju rijetko ikratko i svedeno na in glasanja svakih nekoliko godina. Ovaj oblik vlasti je demokratskisamo dotle dok predstavljanje omoguava vezu izmeu vlasti i onih kojima se vlada to

se ponekad izraava u konceptu izbora mandatara. Dobre strane predstavnikedemokracije su sljedee: omoguava praktian oblik demokracije, obine graaneoslobaa tereta donoenjaodluka, dovodi do toga da vlast bude u rukama onih koji imajubolje obrazovanje, odrava stabilnost time to obino graane udaljava od politike.

KORPORATIVIZAM:

Korporativizam potie od faistike Italije koja je pokuala da ujedinjene upravljake iradnike ukljui u proces vladavine i stvori takozvanu korporatistiku dravu. Teoretiarikorporativizma su meutim ukazali na sline pojave u najrazvijenijim dravama svijetakoje su u obliku neokorporativizma ili liberalnog korporativizma donijele nastanku niza

tripartitnih vlada. One upravljaju preko organizacija koje dravnim slubenicima,grupama poslodavaca i sindikatima omoguavaju da se meusobno direktno dogovaraju.Ova tenja je da se ekonomski interesi ukljue u vladu u velikoj mjeri. Kada je vladapokuala da regulie privredni ivot i prui sve vei broj javnih usluga, postojala je sve


27/32


WWW.STUDOMAT.BA 27

oiglednija potreba za institucionalnim ureivanjem koje bi obezbjedili suradnju ipodrku predstavnika najznaajnijih ekonomskih interesa. Uinjeni su pokuaji da seekonomska politika stavi van dometa dravnog intervencionizma i uticaj korporativizmaje znaajno opao. Kada je rije o demokrackom procesu znaaj korporativizma jeizuzetno velik. Neki kao britanski socijalisti tvrde da on omoguava oblik funkcionalne

reprezentacije. Tako ono to se naziva korporativni pluralizam pokazuje tripartitnost kaomehanizam pomoi kojeg se najznaajnije grupe i interesi u drutvu takmie zaoblikovanje vladine politike. Veina analitiara ipak smatra da je korporativizam velikaprednja demokracije. Kao prvo od njega imaju korist samo one grupe kojima je dodjeljenpriligen pristup vladi. Kao drugo korporativizam vie radi u korist drave nagonajznaajnijih ekonomskih interesa.

5. DRAVA:

TA JE DRAVA:

Termin drava koristi se za oznaavanje izuzetno velikog broja stvari: skup institucija,teritorijalne jedinice, filozofske ideje. Drava se svata ne tri veoma razliita naina:idealistika, funkcionalno i organizaciona. Idealistiki pristup najjasnije se ogleda u

djelima Hegela. On je izdvojio tri momenta drutvenog ivota: porodica, civilno drutvo idrava. Tvrdio je da u porodici djeluje poseban altruizam koji potie ljude da za dobrosvoje djece zanemare sopstvene interese. Nasuprot tome civilno drutvo je sferauniverzalnog egoizma u kojem pojedinci sopstveni interes stavljaju ispred interesa

drugih. Hegel je shvatio dravu kao etiku zajednicu zasnovanu na meusobnimsimpatijama. Eunkcionalistiki pristup dravi usporeuje se na ulogu, odnosno svrhudravnih ustanova. Svakako najvanija uloga drave je ouvanje drutvenog poretka.Takav pristup su prihvatili suvremeni marksisti koji su dravu prije svega vidjeli kaomehanizam za ublaavanje drutvenih sukoba. Slaba strana funkcijoalistikog shvaanjadrave jeste to tei da sa samom dravom poveu bilo koju instituciju koja odrava red.Organizaciono stanovite odreuje dravu kao aparat vlasti u najirem znaaju skupinstitucija koje su oito javne samim tim to su odgovorne za kolektivno organizovanjedrutvenog ivota. Vrijednost ove definicije je u tome to pravi jasnu razliku izmeudrave i civilnog drutva. Drava se sastoji od razliiti institucija vlasti: birokracije,vojske, policije, sudova, sistema socijalne zatite. Na osnovu toga moe se odreditiporijeklo moderne drave nastale u evropskom sistemu centralizovane vlasti 15. i 16.vijeka. tovie organizacioni pristup nam dozvoljava da razmatramo poveanje ilismanjenje drave u smislu proirivanja ili suavanja njenih odgovornosti. Na osnovu togamogue je razlikovat pet kljunih obiljeja drave:


28/32


WWW.STUDOMAT.BA 28

* Drava je suvremena. Ona vri apsolutnu vlast jer se nalazi iznad svih udruenja igrupa. Tomas Hops izrazio je ovu ideju tako to je opisao dravu kao Levijatan.

* Dravne ustanove su oigledno javne za razliku od pravnih institucija civilnogdrutva. Javna tijela su odgovorna za donoenje i sprovedu kolektivnih odluka, dokpravne postoje da bi se zadovoljili pojedinani interesi.

* Drava je izraz legitimnosti. Njene odluke se obino prihvaaju kao obvezujuepoto se tvrdi da su donijete u javnom interesu ili za ope dobro.

* Drava je sredstvo dominacije. Dravnu vlast podrava sila: drava mora daposjeduje mo da bi osigurala potovanje zakona i kaznila one koji ga kre.

* Drava je teritorijalna asocijacija. Njena nadlenost je geografski odreena i

obuhvata sve one koji ive u okviru dravnih granica bez obzira na to da li su njenigraani ili ne.

Meutim najznaajnija je ona razlika koja postoji izmeu drave i vlade. Dva terminakoji se esto ravnopravno koriste. Ova razlika nema samo akademsko znaenje ve seodnosi na samo sutinu ideje o ogranienoj i ustavnoj vladi. Osnovne razlike izmeuvlade i drave su:

* Drava je ira od vlade. Ona je iroka asocijacija koja obuhvata sve ustavne javnogdomena.

* Drava je entitet koji traje, a moglo bi se rei vjeni entitet. Vlada je privremena ,vade dolaze i odlaze.

* Vlada je sredstvo pomou kojeg drava vlast djeluje. Prilikom donoenja iprovoenja dravne politike i vlada je mozak drave.

* Drava vri bezlinu vlast. Zaposleni u dravnim tijelima angauju se i obuavaju na

birokratski nain.

* Drava makar u teoriji predstavlja nepromjenljive interese drutva, ope dobroodnosno volju. Vlada pak izraava posebne interese.


29/32


WWW.STUDOMAT.BA 29

PLURALISTIKA DRAVA:

Pluralistika teorija drave ima liberalno porijeklo. Ona potie iz uvjerenja da drava u

drutvu djeluje kao sudija. Drava se moe zanemariti samo ako se posmatra kaonepristrastan sudija sposoban da se suprotstavi aktualnoj vlasti. Porijeklo ove teorije je udjelima teoretiara drutvenog ugovora Tomasa Hopsa i Don Loka iz 17. vijaka.Kljuno pitanje kojim su se ovi mislioci bavili su osnovne politike obligacije po kojimasu pojedinci obavezni da se podinjavajudravi i da je potuju. Tvrdili su da je dravaproistekla iz dobrovoljnog sporazuma odnosno drutveno ugovora. Kad nama dravepojedinci zloupotrebljavaju, iskoritavaju jedni druge, a kada drava postoji red icivilizovan ivot su obezbjeeni i sloboda zatiena. Po Lokovim rijeima tamo gdjenema zakona, nama slobode. Prema liberalnoj teoriji drava je shvaena kao neutralniarbitar izmeu suprotstavljenih grupa i pojedinaca u drutvu. Ona je sudija koji je ustanju da zatiti svakog graanina od zloupotrebe sugraana. Kao teorija drutva

pluralizam je stanovite da je u liberalnim demokracijama mo iroko i ravnomjernorasporeena. Kao teorija drave on u osnovi ima ideju da je drava naturalna zato to jeotvorena prema razliitim grupama, interesima isvim drutvenim klasama. Ovo gleditepolazi od dvije osnovne pretpostavke. Prva je da je drava u sutini poinjena vladi.Druga pretpostavka je da je demokratski proces znaajan i djelotvoran. Drava moe daodreuje svoje posebne interese.

KAPITALISTIKA DRAVA:

Marksistiko shvaanje kapitalistike drave prua jednu alternativu pluralistikomvoenju drave kao neutralnog sudije. Ovo gledite se prije svega zasniva na klasinojformulaciji da je drava samo instrument klasne represije, a drava proistie iz klasnogsistema i na izvrstan nain ga odrava. Nejasan je odnos izmeu baze i nadgradnjeodnosno u ovom sluaju izmeu drave i kapitalistikog naina proizvodnje. Izvrnavlast moderne drave nije nita drugo do odbor za upravljanje zajednikim poslovimaitave buroazije. U teorijama se istie da se drava moe razumjet samo u kontekstunejednake klasne moi i da proistie iz kapitalistikog drutva i odrava ga tako todjeluje kao instrument represije dominante klase ili suptilnije kao mehanizam pomoukojeg se ublauju klasne suprotnosti. Marksov stav prema dravi nije bio u potpunostinegativan. Diktatura proletarijata smatra se sredstvom zatite rezultata revolucije jersprjeava kontrarevoluciju. Ali Marks nije shvatio dravu kao neophodnu ili trajnudrutvenu formaciju. Tokom ezdesetih i ranih sedamdesetih godina 20. vijekamarksistika rasprava o dravi dominirali su suprotstavljena stanovita. U njenomsreditu bila su razliita vienja drave. Miliband je opisao dravu kao sredstvo odnosnoinstrument vladajue klase istiui koliko dravna elita nesrazmjerno potie iz redovaprivilegovanih i posrednika. Dakle naklonost drave prema kapitalizmu proizlazi iz


30/32


WWW.STUDOMAT.BA 30

preklapanja drutvenog poretka, s jedne strane javnih slubenika i drugih javnihzvaninika, a s druge strane bankara, poslovnih i industrijski lidera. Drugim reeno obijegrupe tee da predstavljaju kapitalistiku klasu. Oni sve vie posmatraju dravu kao terenna kojem se vodi borba izmeu interesa, grupa i klasa to se posebno jasno ogleda ustratekom pristupu dravi.

DRAVA LEVIJATAN:

Predstava o dravi kao Levijatan u suvremenoj politici se vezuje za novu desnicu. Ovogledite potie od ranog, odnosno klasinog liberalizma i posebno od radikalnog oblikaindividualizma. To potie iz uvjerenja da je drava parazitska izraslina koja predstavljaopasnost i za individualnu slobodu i za ekonomsku sigurnost. Umjesto da bude

napristrasan sudija kako istiu pluralisti ona je sujetna dadilja koja oajniki tei da semijea u svaki aspekt ljudskog ivota. Osnovna odlika ovog pogleda jeste da dravapromovie interes koji se razlikuje od interesa drutva i da oni izazivaju neobuzdanporast uloge, odnosno odgovornosti same drave. Nova desnica tvrdi da izbornotakmienje postie politiare da nadmae jedni druge u obeavanju poveane potronje ivelikodunijih vladinih programa i ne obazirui se na dugoronu tetu koju takve politikemogu da nanesu privredi poveanjem poreza, veom inflacijom i isticanjem investicija.Tako znai da drava dominira nad vladom. Ipak ono u emu se ova dva pogledarazlikuju jeste shvaanje interesa kojima dravni aparat se slui.

PATRIJAHALNA DRAVA:

Suvremeno razmatranje patrijarhalne drave mora da uzme u obzir feministike teorije.Feministkinje obinonisu smatrale prirodu dravne mou za sredinje politiko pitanje,ve su davale prednost dubljim strukturama moi mukaraca koja je koncentrirana uinstitucijama poput porodice i privrednog sistema. One smatraju da je drava pristrana ukorist mukaraca ukoliko je enama uskraeno zakonska i politika jednakost, a naroitopravo glasa. Zbog toga liberalne feministkinje vjeruju da sve grupe imaju potencijalno

jednak pristup dravnoj moi i da ona moe nepristrano da bude iskoritena za podrkupravde i opeg dobra. Stoga su liberalne feministkinje obino pozitivno gledale nadravu, cjenei dravnu intervenciju za sredstvo kojim se ukida nejednakost meupolovima i unapreuje uloga ena. Meutim negativnije vienje drave razvile suradikalne feministkinje koje tvrde da mo drave odrava dublju strukturu represije uobliku patrijarhata. Razvijena su dva razliita stanovita-instrumentalistiko istrukturalistiko. Instrumentalisti smatraju dravu za malo vie od sredstva koje mukarcikoriste za odbranu svojih interesa i odravanje strukture patrijarhata. Uvjeravaju da se


31/32


WWW.STUDOMAT.BA 31

patrijarhat odrava zahvaljujui podjeli drutva na razliite sfere ivota-javno i privatno.Strukturalisti prije svega istiu stepen do kojeg se institucije zasnivaju na patrijarhalnomsistemu.

ULOGA DRAVE:

Razliite obavjetajne moi drave imaju uticao na odreivanje njene eljene ulogeodnosno odgovornosti. Po mnogo emu ovo su pitanja oko kojih se vodi izborna politikai takmienje partije. Postoji duboko neslaganje oko toga kakvu ulogu drava tano trebada ima, a samim tim i oko odgovarajue ravnotee izmeu nje i civilnog drutva. Razliitioblici drave koji su se razvili su: minimalna, razvojna, socijaldemokratska,kolektivistika i totalitarna drava.

MINIMALNA DRAVA:

Minimalna drava je ideal klasinih liberala iji je cilj da obezbijedi najveu moguuslobodu za pojedinca. Ovo gledite potie iz teorije drutvenog ugovora, ali je ipakrazvila u sutini negativno shvatanje drave. Prema njemu vrijednost drave je u njenoj sposobnosti da ogranii ljudsko ponaanje i tako sprijei pojedince da naruavaju prava i

slobode drugih. Drava je samo zatitno tijelo ija je osnovna uloga da obezbjedi okvirmira i drutvenog reda u kome e graani ivjeti na nain koji smatraju najbo ljim. Zbogtoga minimalna drava ima tri osnovne funkcije. Prije svega postoji redi odravanjaunutranjeg reda. Frugo obezbjeuje potovanje ugovora odnosno dobrovoljnihsporazuma koje su sklopili graani i tree prua zatitu od napada spolja. Ekonomskauloga drave treba da se svede na dvije funkcije: odravanja stabilnog sredstva razmjeneodnosno vrstog novca i podrku konkurenciji kontrolom monopola, odreivanjem cijenaitd.

RAZVOJNA DRAVA:

Najbolji historijski primjer minimalnih drava su zemljekao to su Velika Britanija iSAD na poetku industrijalizacije u 19. vijeku. U Japanu i Njemakoj ona je od samogpoetka prihvatila aktivniju razvojnu ulogu. Razvojna drava intervenie u privrednomivotu sa ciljem da podri industrijski rast i privredni razvoj. Ovo se nikako ne moe


32/32


poistovjetit s pokuajem da se trite zamjeni socijalistikim sistemima planiranja ikontrole, ve pretee da se uspostavi razlika izmeu drave i institucija najznaajnihekonomskih institucija u ijoj osnovi se esto nalaze konzervativni i nacionalistikiprioriteti. Klasian primjer razvojne drave je Japan. Odnedavno ekonomskaglobalizacija doprinijela je nastanku takmiarskih drava. Njihova uloga je da u uslovima

poveane meunarodne konkurencije razviju strategije nacionalnog napredak.

GLOBALIZACIJA:

Proces globalizacije vjerojatno je najznaajni pretnja dravi ili makar nacionalnoj dravi.

Uopte globalizacija je proces u kome dogaaji i odluke donijete u jednom djelu svijetautiu na ljude u drugom djelu. Jedan od njenih pojavnih odluka je nastanak globalneekonomije u kojoj je svakoj zemlji postalo znatno tee ako ne i nemogue da upravljameunarodnim kretanjima kapitala. Posljedice ovog procesa za dravu su dramatine. Naprimjer to znai da drave imaju ograniene mogunosti da upravljaju ekonomskimivotom i obezbjede opi napredak zato to su nacionalne ekonomske strategije.

Socijaldemokratska drava je drava koja eli privrednu i ekonomsku jednakost svihpojedinaca.

Kolektivistika drava komandira u sferi ekonomije u dravi.

Totalitarna drava je drava koja kontrolie sve sfere drutva. Nema privatnog poto jesve javno.

Documents

Politologija - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Pitanja i Odgovori