Socijalna potpora

Nastavak….

Model socijalnih dobitaka (ponavljanje)

Model socijalnih dobitaka (Weiss, 1974)

Model socijalnih dobitaka (Weiss, 1974) – fokus na tipu potreba koje pojedinac percipira kao nezadovoljene u odnosima s drugima.

Weiss je identificirao šest potreba ili socijalnih dobitaka koji mogu proizaći iz različitih tipova socijalnih odnosa: privrženost (emocionalna bliskost- prisnost), socijalna integracija (zajednički interesi – osjećaj pripadnosti grupi prijatelja), prilika za brigu, potvrđivanje vlastite vrijednosti, pouzdani oslonac i vođenje (savjet ili informacija).

Model socijalnih dobitaka uključuje s podrškom direktno povezane dobitke (vođenje i pouzdani oslonac), ali i s podrškom indirektno povezane dobitke (npr. privrženost, prilika za brigu..). S podrškom povezani dobitci reprezentiraju funkcije podrške koje se odnose na rješavanje problema.

Iako se Weiss (1974) fokusirao na socijalne dobitke koji mogu proizaći iz socijalnih odnosa, njegove definicije socijalnih dobitaka jako su slične ostalim teoretskim modelima različitih tipova socijalne potpore (Cutrona i Russell, 1987).

Istraživanja…

Kada je riječ o primjeni ovog modela u području usamljenosti istraživanje koje su u skupini studenata proveli DiTommaso i Spinner (1997) pokazalo je da su procjene svih navedenih dobitaka u negativnoj vezi s razinom usamljenosti u domeni obitelji, ljubavnih i prijateljskih veza.

Pritom su predikciji usamljenosti u domeni prijateljstava značajno i nezavisno doprinosile procjene socijalne integriranosti, vođenja i privrženosti a usamljenosti u ljubavi procjene privrženosti i socijalne integriranosti. Za usamljenost u obitelji značajnim prediktorom pokazalo se samo vođenje.

Ponavljanje…

Cutrona (1984): razmjerno najvažniji prediktor depresivnosti prvorotkinja su vođenje i socijalna integracija.

Russel i sur., (1987): razmjerno najvažniji prediktor sagorijevanja kod nastavnika je nedostatna potvrda vlastite vrijednosti.

Constable & Russel (1986): razmjerno najvažniji prediktor sagorijevanja kod medicinskih sestara je nedostatna potvrda vlastite vrijednosti.

Cutrona i sur., (1986): Za psihičko i tjelesno zdravlje u starijoj dobi razmjerno najvažnijima su se pokazali potvrda vlastite vrijednosti i mogućnost brige za druge te posebice kod intezivnog stresa, vođenje i pouzdani oslonac.

Značaj pojedinih dobitaka ovisi i o tipu stresora te razdoblju životnog ciklusa u kojem se pojedinac nalazi!

Skala socijalnih dobitaka (Cutrona i Russel, 1987)

konstruirana na osnovu modela socijalnih dobitaka.

Skala socijalnih dobitaka sastoji se od 24 čestice – po četiri čestice za svaku dimenziju socijalne potpore. Pojedine subskale mjere dostupnost pojedinih dobitaka iz postojećih odnosa.

Odgovara se na skali procjene od 4 stupnja (1 = uopće se ne slažem – 4 = u potpunosti se slažem).

Ukupan rezultat na cijeloj skali koristi se kao pokazatelj dostupnosti socijalnih dobitaka općenito ili kao pokazatelj opće podrške koje pojedinac dobiva u odnosima s drugima.

Teorijski pristupi u razumijevanju odnosa između SP i zdravlja

Djelovanje socijalnih odnosa na tjelesno i mentalno zdravlje može se promatrati u okviru tri pristupa:

A) Socijalna podrška kao dio procesa stresa i suočavanja

B) Socijalno – konstruktivistički pristup

C) Pristup usmjeren na ispitivanje socijalnih odnosa

A) Socijalna podrška kao dio procesa stresa i suočavanja

Najutjecajniji pristup – proizlazi iz kognitivnog pristupa stresu i suočavanju sa stresom (Lazarus i Folkman, 2004).

Podrška socijalne okoline doprinosi zdravlju osobe mijenjajući kognitivnu procjenu i/ili emocionalni odgovor na stresni događaj pomažući joj tako pri suočavanju (Cohen i Wills, 1985)

SP smanjuje efekte stresnih događaja na zdravlje putem podržavajućih ponašanja davatelja SP (umirivanje, savjeti) ili percepcijom dostupnosti SP.

Podržavajuća ponašanja drugih povećavaju učinkovitost

suočavanja primatelja podrške dok percepcija dostupnosti SP smanjuje procjenu inteziteta potencijalne prijetnje stresnih situacija. (Mjere percipirane podrške koje traže opće procjene kvalitete ili dostupnosti SP).

Osobe koje pružaju SP ohrabruju primatelja da bolje kontrolira svoje na zdravlje usmjerena ponašanja (prehrana, vježbanje).

Modeliranje aktivnosti vezanih za zdravlje i poticanje traženja medicinske pomoći.

Hipoteza sukladnosti – primljena SP treba biti u skladu s karakteristikama stresne situacije što vodi učinkovitom suočavanju i do pozitivnih zdravstvenih ishoda.

SP bit će efikasna u onoj mjeri u kojoj je u skladu s potrebama specifičnog stresnog događaja.

Percepcija socijalne podrške (Ljestvica soc. podržavajućih ponašanja, Lista evaluacije interpersonalne podrške, mjere procjene):

Vjerovanje u dostupnost SP smanjuje negativnu procjenu i percepciju prijetnje što dovodi do manje intezivnih emocionalnih reakcija na stresni događaj (Cohen i Hoberman, 1983).

Percepcija dostupnosti podrške najunčikovitija ako je sukladna specifičnim potrebama osobe u nekoj situaciji (npr. Cohen i Hoberman, 1983).

Socijalna podrška i suočavanje (Mjere percipirane socijalne podrške)

Procjene okolinskih i osobnih resursa djeluju na to kako će se se netko suočiti s određenim stresnim doživljajem i zahtjevima stresne situacije (Lazarus i Folkman, 2004).

Osobe koje svoje resurse procjenjuju dostatnima za zadovoljavanje situacijskih zahtjeva – korištenje aktivnih strategija suočavanja.

Osobe koje svoje resurse procjenjuju nedostatnima – strategije izbjegavanja.

SP – pomoć pri suočavanju – prisutnost podržavajućih odnosa pomaže osobi da prihvati adaptivne strategije suočavanja.

Pretpostavka – osoba koja percipira ili prima visoku SP trebala bi koristiti više na problem usmjerenih strategija suočavanja i manje na emocije usmjerenih strategija.

Potvrđena pretpostavka u istraživanjima – osobe čija je obiteljska okolina podržavajuća često koriste aktivne strategije suočavanja. One osobe koje imaju malu SP sklone korištenju suočavanja usmjerenog na emocije.

Sličnost – ljudi slični primatelju važan izvor podrške.

Prostorna bliskost – prostorno bliski izvori mogu bolje pomoći u odabiru prikladnog načina suočavanja jer poznaju sve karakteristike i

zahtjeve stresne situacije.

B) Socijalno konstruktivistički pristup

SP izravno djeluje na samopoštovanje i samoregulaciju ponašanja bez obzira na prisutnost stresa.

Dva suvremena pristupa:

Socijalno kognitivni pristup (opće mjere SP) Simbolički interakcionizam

Socijalno kognitivni pristup ističe ulogu percepcije SP (opće mjere socijalne podrške).

Pretpostavka – kada osoba jednom razvije stabilna vjerovanja o podržavajućim ponašanjima drugih tada su njene svakodnevne situacijske percepcije SP u skladu s tim vjerovanjima.

Osobe s visokim razinama SP vs. s niskim razinama SP ista će ponašanja drugih interpretirati više podržavajućima, bolje će ih pamtiti, poklanjati im više pozornosti i razmišljati o njima s većom lakoćom (Lackey i Cassaday, 1990).

Pretpostavka ovog pristupa (modela): odnos SP i zdravlja ne ovisi o razini stresa. SP izravno djeluje na zdravstvene ishode ali i tako što potiče samopoštovanje.

Simbolički interakcionizam (Mjere socijalnih uloga i socijalnih mreža):

Sličan prethodnom pristupu – razlikuju se po korištenim metodama ispitivanja.

Vlastiti identitet i samopoštovanje izvode se iz socijalnih uloga koje se stvaraju u socijalnom kontekstu.

Uloge dovode do očekivanja o tome kako se treba ponašati u socijalnim interakcijama te pružaju osjećaj identiteta jer ih ljudi pri razmišljanju o sebi koriste kao temeljna konceptualna oruđa.

Procjena sebe ovisi o tome kako se procjenjujemo u različitim ulogama – procjena se temelji na socijalnim interakcijama.

Mehanizmi koji promoviraju na zdravlje usmjerena ponašanja leže u socijalnoj interakciji – socijalnim standardima i normama.

c) Pristup usmjeren na ispitivanje socijalnih odnosa (Mjere karakteristika socijalnih odnosa i mjere socijalne integracije, percepcije SP).

Efekti socijalne podrške trebali bi se ispitivati u kontekstu socijalnih interakcija u kojima se SP prima i daje.

SP proizlazi iz određenih karakteristika socijalnih odnosa.

SP povezana sa zdravljem – karakteristike socijalnih odnosa zajednički uzrok i SP i zdravlju.

Najčešće ispitivane karakteristike: druženje, stupanj intimnosti, zadovoljstvo odnosom, stupanj konflikata.

Ispituju se i dispozicijska obilježja – utječu na interpersonalne vještine (crte ličnosti, stilovi privrženosti).

Kako različiti tipovi socijalne podrške djeluju na zdravlje:

Model glavnih efekata

Model djelovanja socijalne podrške u stresnim situacijama (stress – buffering).

Model glavnih efekata

Socijalni odnosi Tjelesno i mentalno zdravlje

Psihološko Stanje

primatelja

Na zdravlje usmjerena ponašanja

Fiziološki Odgovori Kardiov. Imunosni

neuroendokrini

Modeliranje Ponašanja,

Ohrabrivanje,Socijalni utjecaj

Prisutnost socijalne podrške pozitivno djeluje na zdravlje, bez obzira doživljava li osoba stres ili ne.

Dva mehanizma kojim SP djeluje na zdravlje:

SP olakšava ili promovira na zdravlje usmjerena ponašanja koja dovode do pozitivnih zdravstvenih ishoda.

SP izvor pozitivne samoprocjene primatelja – povećanje percepcije kontrole te smanjenje doživljaja anksioznosti i bespomoćnosti (što vodi ka boljim zdravstvenim ishodima).

Istraživanja pokazuju da SP potiče na zdravlje usmjerena ponašanja koja sprečavaju početak, usporavaju razvoj ili djeluju na proces oporavka od bolesti (npr. Cohen, 1998).

Socijalni odnosi potiču tjelesno vježbanje (McAuley, 1993), češće odlaženje na preglede za rano otkrivanje karcinoma (Kang i Bloom,. 1993).

Percipirana podrška obitelji i prijatelja može pomoći pri donošenju odluke i počinjanju tjelesnog vježbanja (Sallis i sur.,1992).

SP mora biti specifična da bi pomogla pri uspostavljanju ili zadržavanju specifičnih ponašanja usmjerenih na zdravlje (Sallis i sur., 1987).

Model djelovanja socijalne podrške u stresnim situacijama

Stress – buffering model

Stresnidogađaji

PercepcijaDostupnosti

podrške

KognitivnaProcjena

(zahtjevnost sit, Resursi)

KognitivniI

Emocionalni odgovori

Fiziološki i ponašajni

Doživljajstresa

PercepcijaPrimljenepodrške

Tjelesno i Mentalnozdravlje

Ova model pretpostavlja da SP zaštićuje osobu od štetnih efekata stresnih događaja – ublažava njihove efekte na zdravstvene ishode.

SP djeluje kao resurs koji umanjuje efekte stresa i omoguće osobi da se bolje s njim suoči.

Negativne zdravstvene posljedice javljaju se kod osoba koje doživljavaju stres i koje imaju nisu SP, dok su kod osoba s visokom SP učinci stresa manji ili ih uopće nema.

okviru ovog modela SP može djelovati na tjelesno i mentalno zdravlje na dva načina (Cohen i Syme, 1985):

Percepcija dostupnosti podrške intervenira između stresnog događaja i doživljaja stresa, mijenjajući kognitivnu procjenu, pomažući da se intezivnije interpretira događaj ili smanjuje njegova stresnost što omogućuje učinkovitije suočavanje.

Percepcija primljene podrške djeluje na kognitivne, emocionalne, fiziološke i ponašajne odgovore na stres. Primljena ili percipirana SP može djelovati smirujuće (kognitivni i emocionalni odgovori) i omogućiti pozitivnije fiziološke i ponašajne odgovore.

Istraživanja u sklopu ovog modela pokazuju da funkcionalne ili kvalitativne mjere SP bolje predviđaju pozitivne zdravstvene ishode od kvantitativnih mjera (Cohen i Wills, 1985).

SP može imati i negativne posljedice – može biti izvor stresa.

Podijeliti stres s bliskom osobom samo po sebi može biti stresno, a pomaganje osobi pod stresom može smanjiti sposobnost učinkovitog suočavanja s drugim stresnim situacijama.

Nuklearna katastrofa na Three Mile Island (Kessler, 1992) :

Muškarci koji su bili u dobrim odnosima sa svojim suprugama imali manji broj znakova stresa nego oni koji su bili u lošijim.

Žene koje su imale dobre odnose s muževima pokazivale su više znakova stresa nego one koje su imale lošije odnose.