OSNOVE SOCIJALNE PEDAGOGIJE

OSNOVE SOCIJALNE PEDAGOGIJE(Slobodan Uzelac, Dajana Bouillet) RAZVOJ SOCIJALNE PEDAGOGIJE

Pojam socijalna pedagogija prvi se put pojavljuje sredinom 19. st. u Njemakoj kao sinonim za kolektivnu pedagogiju, koja je bila suprotnost tzv. individualnoj pedagogiji.

F. A. W. Diesterweg:

( socijalna pedagogija oznaava obrazovnu akciju kojoj je svrha pomo siromanima u drutvu, on prvi put socijalnu pedagogiju u ovom obliku spominje 1850. g u djelu Rukovo za obrazovanje njemakih uitelja (prirunik) ( propagirao reformu kolstva: umanjivanje utjecaja Crkve i politike na kolstvo, uz istodobno jaanje socijalnih promjena

POECI RAZVOJA SOCIJALNE PEDAGOGIJE

Pioniri socijalne pedagogije: Vives, Comenius, Pestalozzi, Frobel ( pozornost su pridavali siromatvu i drugim oblicima socijalne ugroenosti, zato to se tada socijalnopedagoka perspektiva bavila nastojanjem da se odgojem rijee socijalni problemi- sustavniji razvoj soc. pedagogije tek na prijelazu iz 19. u 20. st. ( motiviran specifinim drutveno-ekonomskim uvjetima: INDUSTRIJSKOM REVOLUCIJOM

- Industrijska revolucija: uzrokovala velike probleme kao to su nezaposlenost i osiromaivanje irih slojeva stanovnitva, sve intenzivniji razvoj kapitalizma zbog ega dolazi do suprotnosti interesa kapitalista i radnika ( dolazi do revolucionarnog pokreta radnika koji je trajao od 1848. do 1871. - razvoj maloljetnikog kaznenog prava: toskanski kazneni zakonik iz 1786. koji uvodi discerimento (rasuivanje, razboritost) kao temelj za kanjavanje maloljetnika u dobi od 12 do 14 godina ( francuski kazneni zakon preuzeo isto rjeenje

- DISCERIMENTO ( posebna maloljetnika ubrojivost koja je bila uvjet za njihovo kanjavanje; maloljetnik kod kojeg se discerimento nije utvrdio, nije se mogao kazniti nego je predan roditeljima ili upuen u popravni dom

- francusko ureenje maloljetnike odgovornosti posluilo kao uzor mnogim europskim zemljama u 19. st. ( potpuno se ograniava kanjavanje maloljetnika i uvode se posebne sankcije ( odgojne mjere

- nakon 1. svjetskog rata mnoge zemlje ustanovljuju posebna vijea i sudove za maloljetnike ( danas takoer mnoge zemlje imaju posebne zakone o sudovima za maloljetnike

U 19. st drava postaje vie zainteresirana za odgojni karakter socijalne skrbi emu prethodi nekoliko faza:

SREDNJI VIJEK: drutvo se nemilosrdno odnosi prema djeci kojoj treba izvanobiteljska skrb, kranstvo podupire stav da su poniznost i slabost ovjeka koje dolaze iz siromatva vrline koje uzdiu, pa tako nastaju prve javne institucije za smjetaj i zbrinjavanje siromanih od strane Crkve

NOVI VIJEK: djeca i mladi bez sredstava za ivot alju se na prisilni rad, jer se smatralo da su siromasi u takvoj potrebi zbog nedostatka volje za rad. Obrat u odnosu prema siromanima dogaa se 1350. g u Engleskoj kada se prema njima poinje provoditi represija: vjerovalo se da je prisilni rad sredstvo odgoja zaputene djece, pa su sve radno sposobne skitnice prisiljavali na rad. Skitnja postaje delikt koji se progoni i kanjava bievanjem, usijanim eljezom, odsijecanjem uha U drugoj polovici 19. st. zbog porasti zaputenosti djece drava se interesira za socijalnu skrb ( postupno se pojavljuje protivljenje iskoritavanju djeje radne snage i donose se zakoni o ukidanju djejeg rada. - zbog industrijalizacije koja se sve vie razvijala dolo je do promjena u funkcioniranju obiteljskih struktura ( roditelji su radili i velik broj djece nije mogao dobiti potrebnu skrb ( gubitak odgojnih potencijala obitelji ( velik broj novih socijalnih problema

- obrazovanje se smatralo vanim mehanizmom za rjeavanje tih problema ( obrazovanje zajednice i obitelji ( socijalna se pedagogija razvila kao sustav organiziranih aktivnosti drutva , usmjerenih ublaavanju socijalnih problema

NATORPOV KONCEPT SOCIJALNE PEDAGOGIJE

- Paul Natorp : na prijelazu iz 19. u 20. st. nastojao se suprotstaviti rascjepu njemakog drutva, razvijajui koncept socijalne pedagogije socijalna pedagogija = pedagogija koja dotadanju individualistiku pedagogiju mijenja idealom zajednice, odnosno zajednitva slijedi Tonniesovo shvaanje pojma zajednice: zajednica je pravi i trajni oblik zajednikog ivota, a drutvo je prolazno i prividno

u drutvo se pojedinci okupljaju da bi ostvarili neke svoje sluajne zajednike ciljeve, dok zajednica ne postoji sama po sebi, nego u osjeaju pojedinca da je postao dijelom cjeline

tim se konceptom socijalna pedagogija izjednaava s pedagogijom, a pridjev socijalna oznauje pripadnost zajednici

Natorpove osnovne misli:

ovjek je neprekidno pod mnogostranim utjecajima drugih, istodobno neprekidno djelujui na druge. ivot pojedinca u svakom je pogledu obiljeen zajednicom, on govori i misli govorom svoje zajednice i od nje preuzima zaokruenu sliku svijeta. Njegovim djelovanjem upravljaju norme i vrijednosti zajednice. One su smjernice i vodilje njegovog ponaanja. Prema tome, cijeli ivot ovjeka odvija se pod utjecajem njegove okoline, svijeta koji ga okruuje.Odgoj je uvjetovan ivotom u zajednici i obrnuto oblikovanje ivota u zajednici oblikovano je odgojem: pojedinac postoji samo u zajednici, zajednica ne postoji izvan pojedinca, a zajednicu omoguuje odgoj i obrazovanje pojedinca.

teme socijalne pedagogije: socijalni uvjeti obrazovanja i obrazovni uvjeti socijalnog ivota

drutveni problemi smatraju se odgojnim problemima

ciljevi socijalne pedagogije: izgraivanje jake svijesti o zajednici kao protutei egoizmu pojedinca i klasnoj svijesti ( vraanje unutarnjeg jedinstva nacije koja je bila ekonomski i politiki razjedinjena

sredstva za postizanje ciljeva: obrazovanje irokih slojeva stanovnitva, a ne obrazovanje kao privilegiju bogatih NOHLOV KONCEPT SOCIJALNE PEDAGOGIJE

Herman Nohl : razvija teoriju o drutvenom i dravnom odgoju u socijalnoj skrbi, to oznauje terminom socijalna pedagogija ( interpretirao ju kao teorijski okvir socijalnog rada

razvijao koncept obrazovanja usmjerenog narodu i zajednitvu , kako bi se ponovno uspostavilo nacionalno jedinstvo: naglaavao potrebu za osnivanjem ruralnih kola, poticanje umjetnikog i tjelesnog obrazovanja, obrazovanja orijentiranog na dobrobit djece, te unutarnje reforme kole (uvoenje radnog odgoja) utemeljio je samostalan kolegij socijalne pedagogije na Sveuilitu u Gottingenu

sudjelovao u pokretu skrbi o djeci i mladima ( socijalnopedagoki pokret ( na temelju tog iskustva on pronalazi 3 izvora potrebe za socijalnom zatitom:1. nova socijalna i moralna, tjelesna i duhovna nevolja uvjetovana razvojem industrije, velegradova, slabljenjem soc. veza 2. - na nju bi socijalna zatita trebala odgovoriti besklasnim odgojem, utemeljenim na pravednosti zakona, zajednice i rada, a nositelji novog drutva morala bi biti djeca3. ope nevjerovanje i otuivanje od Boga na koje je potrebno odgovoriti ponovnim uspostavljanjem kranske obitelji i naina ivota4. nepotivanje osebujnih snaga ena , odnosno duhovno-moralnih temelja obitelji, duhovnog materinstva, na koje treba odgovoriti buenjem enskog pokreta koji bi uspostavio utjecaj ene u funkcioniranju sloenih drutvenih struktura. izvorno sredstvo za postizanje kulturnog preporoda je pokret mladih

cilj odgoja: dobrobit i priznanje prava na ivot i sreu svake osobe, to omoguuje razvoj osobitih sposobnosti

socijalna pomo i zatita odgojni je proces utemeljen na ljubavi i razumijevanju odgajanika, a zadaa socijalne pedagogije odnosi se na obrazlaganje i razumijevanje tog procesa

naglaava vanost interveniranja na preventivnoj razini, a ne samo onda kada problem nastane ( brana savjetovalita, savjetovalita za dojenad i majke, djeji vrtii, dnevni boravci, odgoj i obrazovanje djece bi takoer dovelo do prevencije socijalnih problema ( unapreivanje socijalnih vjetina odgajanika radi osiguravanja sposobnosti da uspjeno vode vlastite ivote

ovjek treba toplo stanovati i dosita jesti da bi se u njemu probudila dobra priroda ( naglaava socijalne i kulturne, a potcjenjuje bioloke i psihike initelje nastanka poremeaja u ponaanju

RAZVOJ SOCIJALNE PEDAGOGIJE NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA

Nohlov i Natorpov koncept nalaze svoje protagoniste koji ih dalje razvijaju i modeliraju, pa nastaju dva smjera socijalne pedagogije koji se razlikuju po definiranju pojmova, ciljevima i zadaama:

1. Socijalna pedagogija kao zasebno odgojno podruje, koje je nastalo kao odgovor na odreene probleme modernog drutva2. Socijalna pedagogija kao odgoj za moralno ponaanje i kao opa zadaa svake pedagogijeSocijalna pedagogija kao zasebno odgojno podruje: glavna osoba: Klaus Mollenhauer ( razvija soc. ped. kao autonomnu disciplinu, naglaavajui potrebu socijalnog kriticizma i emancipacije

tako se soc. ped. pribliila kritikoj sociologiji

kao temeljni problem istie odgojnu zaputenost koja iziskuje drutvenu pomo, a posljedica je oteenja obitelji i odgoja, te opeg drutvenog stanja (industrijalizacija

socijalnu pedagogiju definira kao teorijsku i praktinu povezanost sveukupnih institucionalnih sredstava u prevladavanju nedostatka kolskog i obiteljskog odgoja

svrha socijalne pedagogije: korekcija socijalnih nedostataka u razvoju koje nije bilo mogue prevladati drutvenim sredstvima

shvaena kao tree odgojno podruje ( pedagoko djelovanje izvan obitelji i kole ( potreba otvaranja novih institucija orjentiranih na razlike izmeu potreba pojedinaca i drutva traio prerastanje soc. ped. iz puke pomoi u odgojno djelovanje prema svoj djeci, jer je smatrao da nepovoljno stanje odgoja ugroava svu djecu i mlade

glavni ciljevi takve socijalne pedagogije:

1. osigurati djetetu razvoj i odgojni prostor koji odgovara njegovom stupnju zrelosti, a koji nee ugroavati svijet odraslih

2. mladog ovjeka iz zatienog odgojnog prostora planski i svrsishodno uvoditi u svijet odraslih, radi njegovog osnaivanja i opstanka u drutvu

3. odgoj mladog ovjeka za samostalan kritiki stav prema modernom drutvu, te za izgradnju vlastitog stila ivota

- pojam socijalne pedagogije izjednaen s pojmom teorija pomoi mladima

Socijalna pedagogija kao odgoj za moralno socijalno ponaanje njeni sljedbenici ponovno oivjeli Natorpov model, izjednaavajui socijalnu pedagogiju sa socijalnim odgojem socijalni odgoj = odgojno i samoodgojno djelovanje koje slui razvitku linosti pojedinca u socijalnoj strukturi njegova svijeta i okoline, koje ga osposobljava za odgovorno meuljudsko ponaanje i koje omoguuje humanu regeneraciju i nastavak same kulture time to s pozicije odgoja zauzima stav prema drutvu

zastupnici toga shvaanja pojmom soc. ped. ele obuhvatiti raznolika nastojanja praktinog socijalnog odgoja i sjediniti ih u sustavu jedne znanosti, sa sreditem zanimanja u meudjelovanju odgoja i zajednice

rjeenja za posljedice industrijalizacije nastoje nai u vraanju tradicionalizmu, socijalnoj odgovornosti i solidarnosti

globalni cilj socijalnog odgoja: izgradnja odnosa izmeu pojedinca i drutva u novim drutvenim uvjetima, kako bi on bio optimalno koristan i za pojedinca i za drutvo (za to je potrebna pedagoka briga i pedagoka odgovornost)

K. Hasse navodi dva glavna kruga zadaa socijalnog odgoja:

1. odgoj za moralni stav ovjeka prema ovjeku, koji se oznauje pojmom opih socijalnih vrlina

2. odgoj pojedinca za aktivno ukljuenje u one zajednice koje su odreene prirodom ovjeka i bez kojih nije mogue njegovo postojanje

oni zagovaraju openitost soc. ped. , ne elei je svesti na neko ogranieno podruje u sustavu odgoja ( pridonosi stapanju te koncepcije s opom pedagogijom

izmeu 1929. i 1932. u ustanovama za prisilni odgoj izbijale su brojne pobune, Giesecke navodi neke probleme zavodskog odgoja:1. Dijagnoza zaputenost bila je krajnje nedovoljna ( psihijatrija je na temelju izvanjskih imbenika donosila samo odreene pretpostavke, te se nije mogla donijeti odluka to je u tome uvjetovano naslijeem, a to socijalnom sredinom i u kojoj mjeri se moe korigirati2. tienici u ustanovama ue ono to im je ondje potrebno za socijalno preivljavanje, ali ne ue nita od onoga to bi im moglo zatrebati vani. Kako im je u ustanovi sve odreeno, esto postaju nesamostalniji nego prije. Domovi su se otvarali u izvangradskim podrujima, daleko od suvremene civilizacije, pa su bili oteani kontakti s okolinom izvan doma.

3. U domovima se nije uspjela oblikovati kvalitetna pedagoka sredina: rad koji su tienici morali obavljati smatrao se pukim discipliniranjem, a ne bitnim sadrajem zajednikog ivota.4. Prisutnost meusobnog nasilja i muenja tienika koja su se zbivala ispod povrine naoko miroljubivog suivota.

5. Odgojitelji nisu bili pedagoki osposobljeni stoga su bili skloni pokazivati svoju snagu.

6. Trajanje skrbnikog odgoja esto je imalo i gospodarsku pozadinu. Ponekad nisu otputali onu djecu koja su najbolje obavljala poslove jer su im bili potrebni( npr. djevojke koje su se iskazale u glaanju, jer su bile potrebne za glaanje gospodskog rublja.7. Domovi su diskreditirani u javnosti, smatrani su varijantom zatvora, a djeca koja su tamo boravila stigmatizirana.- za vrijeme pojave industrijskog i modernog drutva otvaraju se odgojni zavodi: izrazito zatvorene i izolirane ustanove u kojima je prevladavala prisila, kanjavanje, strogost i autoritarnost ( koncept socijalne integracije temeljen na strogoj disciplini dominirao do 50-ih godina 20. stoljea, kada se polako uvodi tretmanski koncept ( pojaavaju se socijalizacijske, odgojne i korekcijske funkcije zavoda RAZVOJ SOCIJALNE PEDAGOGIJE U HRVATSKOJ prvi put se poinje pouavati u klopu Visoke defektoloke kole 1962. g, koja je preimenovana u Fakultet za defektologiju (danas ERF), s odsjekom za socijalnu pedagogiju (danas Odsjek za poremeaje u ponaanju) s vremenom se mijenjala svrha izobrazbe socijalnih pedagoga: u samim poecima odnosila se na podruje djelovanja odgojitelja u zavodskom tretmanu mladih, a 80-ih prerasla u podruje prevencije poremeaja u ponaanju, odgoja, preodgoja, rehabilitacije djece i mladih

danas se na studijskom smjeru poremeaji u ponaanju osposobljavaju strunjaci za rad u primarnoj prevenciji, detekciji, dijagnostici, ranim intervencijama i tretmanu osoba s rizikom ili ve postojeim problemima u ponaanju

proces pravnog odvajanja maloljetnika u posebnu dobnu kategoriju odvijao se kod nas neto kasnije i sporije nego u Europi

u statutima nekih dalmatinskih gradova i primorskih komuna se odreuje gornja granica kaznenopravne maloljetnosti, koja odvaja nedorasle osobe od punoljetnosti poinitelja ( ta granica je bila 12 godina za djevojice, 14 za djeake

1879. Osnove nova kaznenog zakona za Hrvatsku i Slavoniju

1902. Zakon o prisilnom uzgoju nedoraslih ( stvorene mogunosti za prevenciju delikvencije u dobi od 10 do 14 uvoenjem prisilnog uzgoja umjesto kanjavanja Prva novela Krivinog zakonika 1951. g unijela promjene u pravni poloaj maloljetnika (sve odredbe vezane za maloljetnike izdvojene su u posebnu glavu zakonika, zadrane su dobne granice maloljetnosti od 14 do 18, a ukinuta je podjela na kazneno odgovorne i neodgovorne maloljetnike, uvedena nova kategorija mlai punoljetnici kojima se ne mogu izricati iste kazne kao punoljetnicima nego imaju poseban sustav sankcija (ine ih 8 odgojnih mjera i kazna maloljetnikog zatvora)

1977. donesen prvi nepotpuni hrvatski kazneni zakon, te Hrvatska odobrila mogunost da samostalno ureuje poloaj svojih maloljetnika

Zakon o sudovima za mlade ( dovren proces izdvajanja kaznenog prava maloljetnika u posebnu granu kaznenog prava u Hrvatskoj

SUVREMENA SOCIJALNA PEDAGOGIJA

mogue je razlikovati socijalnu pedagogiju kao dio edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti, socijalnih znanosti i pedagokih znanosti razvoj socijalne pedagogije u sklopu edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti prepoznatljiv je u Hrvatskoj i Maarskoj, a najbogatiju praksu usavravanja socijalnih pedagoga ima Njemaka

s obzirom da je u svakoj zemlji ona drugaije pozicionirana u sustavu znanosti, postoje razliite definicije socijalne pedagogije!

Cameron (2004) : specifian predmet socijalne pedagogije je odnos individuuma i drutva ili nain postizanja drutvenih ciljeva posredstvom pripreme djece i mladih za drutveni ivot- u dokumentu Europskog ureda meunarodnog udruenja socijalnih pedagoga pod nazivom Zajedniki program socijalnih pedagoga u Europi (2005): socijalna je pedagogija teorija o nainima na koje psiholoki, socijalni i materijalni uvjeti te razliite vrijednosne orijentacije potiu ili umanjuju mogunosti opeg rasta i razvoja, kvalitete ivota i dobrobiti osoba ili drutvenih grupa.

u RH ona je shvaena kao uenje o odgoju za moralno socijalno ponaanje mladih s poremeajima u socijalnom ponaanju

suvremenu je socijalnu pedagogiju mogue odrediti kao znanost, teoriju i praksu preveniranja i ublaavanja tekoa socijalne integracije osoba s poremeajima u ponaanju, poglavito pruanjem posebne pomoi u odgoju kako pojedincima, tako i specifinim drutvenim grupama

PREDMET SOCIJALNE PEDAGOGIJE

neslaganje meu strunjacima isto kao i kod definiranja discipline

u RH je to sinonim za odgoj osoba s poremeajima u ponaanju

Meunarodno udruenje socijalnih pedagoga ( temeljna zadaa soc. pedagogije je proces socijalne integracije radi podrke i pomoi socijalno iskljuenim osobama ili rizinim skupinama, kako bi razvile svoje potencijale

H. Tuggener prepoznaje integrirajuu i razvijajuu funkciju soc. ped.:1. integrirajua funkcija = razvijanje osobnih potencijala osoba radi ukidanja njihove socijalne segregacije

2. razvijajua funkcija = rad na prevenciji socijalnih deprivacija pomou osnaivanja, pomoi i oblikovanja pojedinca i drutvenih grupa

- poznata je i podjela na defenzivnu i ofenzivnu socijalnu pedagogiju: defenzivna soc. ped. = uklanjanje pojedinih simptoma socijalne depriviranosti ,uloga socijalnog vatrogasca

ofenzivna soc. ped. = koncepti ljudskih prava kao njen temelj (ljudska prava su ona koja su ovjeku prirodno dana i ona koja su ljudi meusobno ustvrdili kako bi mogli ivjeti kao ljudska bia) u Europi ipak prevladava rastereujua uloga socijalne pedagogije = ublaavanje posljedica drutvene privilegiranosti

Predmet socijalne pedagogije usmjeren je na razumijevanje sustava socijalno devijantnih osoba, njihova socijalnog okruenja i odgojnih potreba pojedinaca i drutvenih grupa u svrhu njihove socijalne integracije.

ti se sustavi mogu podijeliti na brojne podsustave, a upravo takva ralamba dovodi do predmeta socijalne pedagogije kako je shvaena u RH SUSTAV SOCIJALNO DEVIJANTNIH OSOBA

DEVIJANTNA, ODSTUPAJUA, RIZINA PONAANJA( ona koja nisu usklaena sa postojeim vrijednosnim i pravnim sustavom drutva kojem pojedinac pripada takva ponaanja uz odreene uvijete mogu postati asocijalna, antisocijalna i delikventna ( takva ponaanja dio su sustava socijalnih devijacija i imaju obiljeja poremeaja u ponaanju

A. Heckert i D.M. Heckert razlikuju 4 tipa devijacija: negativne devijacije, pozitivne devijacije, prekoraenje standarda uspjenosti i devijacije koje izazivaju divljenje NORMA = specifian vodi za djelovanje koji definira prihvatljivo i primjereno ponaanje u posebnim situacijama

normiranje upuuje na to da devijantnost ne postoji sama po sebi, ve zbog vrijednosti koje nekoj pojavi pridaju drutvene grupe

u svakoj situaciji djeluju dva tipa normi:

PRESKRIPTIVNE(oznauju oekivanja u pogledu prihvatljivog i poeljnog ponaanja

PROSKRIPTIVNE ( oekivanja u pogledu zabranjenih i nepoeljnih ponaanja

norma se provode pozitivnim i negativnim sankcijama ( nagradama i kaznama

neformalne sankcije: pogled odobravanja ili neodobravanja

formalne sankcije: nagrada ili kazna koju izrie neko slubeno tijelo

sociolozi razlikuju:FORMALNE NORME ( pisane, u obliku zakona koji definiraju neispravna ponaanja

NEFORMALNE NORME( openito jasne, ali nisu precizno zabiljeene (npr. pravila o prikladnom odijevanju)

OBIAJI ( poseban oblik normi, oni ine najprihvaenija naela drutvenog ivota, a njihovo krenje izaziva snane emocionalne reakcije i moralnu osudu

pravne, obiajne i religijske norme zajedno upuuju na odreeni moral moralnost = pojavljuje se svugdje gdje pojedinac usklauje svoju individualnost sa zahtjevima drutva, pa tako i u procesu odgoja prihvaanje moralnih normi zasniva se na procesu INTERNALIZACIJE ( stvaranje psiholokih navika pokoravanja dotinim normama, ak i u onim situacijama koje ovjeka izazivaju da ih prekri svako ponaanje treba cijeniti s obzirom na njegovu usklaenost s normama i na usklaenost s osobom koja ga manifestira ( Zvonarevi razlikuje 4 kombinacije:1. PRILAGOENO PONAANJE : ponaanje pojedinca zadovoljava i njega samog i zahtjeve okoline2. AMORALNA, KRIMINALNA, BUNTOVNA PONAANJA: zadovoljavaju pojedinca, ali ne i okolinu3. ponaanje pojedinca ne zadovoljava njega, ali zadovoljava okolinu ( naruava psiholoki integritet pojedinca, npr. neuroze4. ponaanje pojedinca ne zadovoljava ni njega ni okolinu ( potpuni gubitak psiholokog i socijalnog integriteta, pojavljuje se u psihotinim ponaanjima- da bi ponaanje bilo prilagoeno vana je ravnotea izmeu KONFORMIZMA i INDIVIDUALIZMA ( socijalnopedagoke intervencije usmjerene su odgajanju nezavisnih osoba koje e potovati sveukupna ljudska prava, te samostalno odluivati u kojim e grupama sudjelovati i koje e drutvene norme internalizirati, pa e biti spremne prihvatiti posljedice svojih odluka SUSTAV SOCIJALNOG OKRUENJA (faktori) svako ivotno okruenje utjee na poremeaje u ponaanju RIZINI INITELJI ( individualna obiljeja, kulturni, demografski, socio-ekonomski uvjeti

ZATITNI INITELJI ( mogu biti isto kulturni, socio-ekonomski itd

moderna drutva nazivaju se drutvima poveanog rizika: globalizacija, razvoj ICT-a, ekonomske promjene, poveane migracije stanovnitva,( uzrokuju slabljenje tradicionalnih veza i prenoenja vrijednosti iz generacije u generaciju jaanjem osobnog identiteta gubi se mi-identitet, a time i osjeaj povezanosti sa svojom obitelji, zajednicom ( ovjek upuen na samoga sebe, nema vie tolike drutvene kontrole

mladi na ove suvremene promjene mogu reagirati na razliite naine:

1. regresijom na tradicionalne i razvojno prevladane oblike miljenja i ponaanja

2. jaanjem konformizma, obezvrjeivanjem politikog angamana

3. povlaenjem u sebe i otuenjem od drutvenih vrijednosti

4. devijantnim nainom ponaanja

5. radikaliziranjem razliitih oblika bunta i buntovnih naina razmiljanja

GRUPA ( skupina osoba meu kojima postoji odreena interakcija, pri emu se ponaanja i aktivnosti svakog lana mijenjaju zbog prisutnosti ostalih pripadnika grupe moemo razlikovati:

REPRODUKTIVNE GRUPE (ivotne zajednice, npr. obitelj) i FUNKCIONALNE GRUPE (interesne) , te PRIMARNE (manji broj osoba, intimnost lanova, nespecijalizirani karakter udruivanja) i SEKUNDARNE (nastaju kao posljedica udruivanja na temelju interesa)

drugi oblici drutvene organiziranosti:

ORGANIZACIJA ( vii pojam socijalne grupe koji podrazumijeva vou, raspodjelu moi i odgovornosti

MASA ( povezano djelovanje snanih, ali prolaznih, nagonskih i emocionalnih initelja, uz potiskivanje osobnih razliitosti INSTITUCIJA

za procjenu utjecaja i odgojnih potencijala posebno su zanimljive grupe sa svojom strukturom, grupnim procesima i uincima

SUSTAV SOCIJALNE INTEGRACIJE

SUBJEKTIVNA INTEGRACIJA: doivljavanje pripadnosti odreenoj socijalnoj sredini uz prihvaanje njenih ciljeva i vrijednosti OBJEKTIVNA INTEGRACIJA: prihvaanje pojedinca od strane ue i ire zajednice

najbolja integracija je ona koja sadrava optimalnu razinu obaju njenih oblika

kada se radi o osobama s poremeajima u ponaanju esto se rabi termin SOCIJALNA REINTEGRACIJA ( ponovni proces sastavljanja ili ujedinjavanja dijelova u kvalitetnu cjelinu, kojem je svrha preusmjeravanje nepovoljnih ishoda socijalne integracije osobe

cilj odgoja u socijalnoj pedagogiji: izgradnja karaktera odgajanika, tj. sustava crta ili tendencija ponaanja koji mu omoguuju da djeluje relativno dosljedno s obzirom na norme

kada su poremeaji u ponaanju ve uznapredovali, esto potreban

PREODGOJ ( intenzivno, pojaano odgojno djelovanje kojim se kompenzira dotadanji nedostatan ili neadekvatan odgoj; cilj mu je uklanjanje i supstitucija negativnih stavova, navika, interesa RESOCIJALIZACIJA ( proces mijenjanja oformljenog modela ponaanja; organizirani proces ponovne socijalizacije

HABILITACIJA ( stjecanje sposobnosti

REHABILITACIJA ( kombinirana i koordinirana primjena medicinskih, socijalnih, pedagokih mjera radi osposobljavanja individue da postigne veu funkcionalnu sposobnost

TRETMAN ( kompleksan sustav akcija usmjerenih na postizanje pozitivnih promjena djece i mladih kojima su dijagnosticirani poremeaji u ponaanju ; iri pojam od odgoja osoba s poremeajem u ponaanju

Socijalna pedagogija obuhvaa dio sustava socijalno depriviranih osoba, dio sustava socijalnog okruenja i dio sustava socijalne integracije, bavei se odgojem osoba s poremeajima u ponaanju!!

SOCIJALNA PEDAGOGIJA KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA

Na socijalnu je pedagogiju posebno primjenjiva znanstvena paradigma koja se temelji na teoriji sustava, a ona se temelji na ovim tezama: sustav je skup elemenata koji nisu zadani jednom zauvijek i ne moraju biti materijalne prirode

sustavi su obiljeeni uzajamnim odnosima meu elementima

postoje otvoreni i zatvoreni sustavi, ovisno o njihovoj odvojenosti od okoline

jedan se sustav moe podijeliti na brojne podsustave

oni tee stanju ravnotee

socijalna pedagogija kao znanstvena disciplina usmjerena je razumijavanju procesa transformacije poremeaja u ponaanju djece, mledih i odraslih osoba koji su shvaeni kao bioloko-psihosocijalni sustavi

bioloko-psihosocijalni model prouavanja je nuan jer se znaenje poremeaja ne moe razumjeti ako se on ne analizira kroz povezanost sa cjelovitom strukturom i socijalnim kontekstom u kojem se osoba razvija

SOCIJALNA PEDAGOGIJA U SUSTAVU DRUTVENIH ZNANOSTI

pripada edukacijsko-rehabilitacijskim znanostima, koje su grana odgojnih znanosti ima svoju razraenu metodologiju, te provodi kvalitativna i kvantitativna istraivanja

za socijalnu pedagogiju primjereniji je EDUKOLOKI PRISTUP ( objasniti edukaciju znai istraivanjem otkriti kojim psihikim, gospodarskim, socijalnim, politikim i drugim initeljima ovise aspekti odgoja i obrazovanja, te kakvo je njihovo meudjelovanje, te meudjelovanje edukacije i okoline

osnovno istraivako pitanje socijalne pedagogije: kako odgoj djeluje na tretman poremeaja u ponaanju, te na koji nain bioloko-psihosocijalne varijable djeluju na nastanak poremeaja INTERDISCIPLINARNI KARAKTER SOCIJALNE PEDAGOGIJE ( potreba za uzajamnim djelovanjem i obogaivanjem razliitih znanstvenih disciplina

TRANSDISCIPLINARNI KARAKTER ( nadilaenje granica pojedinih znanstvenih disciplina, te angairanje sveg raspoloivog relevantnog znanja; spoznaje dobivene na ovaj nain ne pripadaju ni jednoj znanstvenoj disciplini posebno, ali su sastavni dio svih disciplina koje i inae istrauju tu pojavu ISTRAIVAKE METODE U SOCIJALNOJ PEDAGOGIJI znanstvene zadae socijalne pedagogije:

pronalaenje zakonitosti prevencije i razvoja poremeaja u ponaanju

klasificiranje poremeaja u ponaanju s obzirom na njihove etioloke, fenomenoloke i tretmanske aspekte

pronalaenje zakonitosti socijalnog funkcioniranja osoba koje imaju tekoe socijalne integracije

pronalaenje zakonitosti strukturnih i funkcionalnih promjena osoba s poremeajima ponaanja pod utjecajem specijalno programiranih stimulatora ODNOS SOCIJALNE PEDAGOGIJE I SRODNIH ZNANSTVENIH DISCIPLINA povezanost sa filozofijom, psihologijom, pedagogijom, sociologijom, socijalnim radom, socijalnom politikom i medicinskim znanostima

povezanost sa filozofijom ( obje se discipline bave pitanjima o ovjeku i njegovoj sudbini, bave se etikom i etikim naelima povezanost sa sociologijom ( oslanja se na socioloke teorije koje objanjavaju pojavu negativnih drutvenih devijacija

povezanost sa psihologijom ( soc.ped. se najvie se zanima za specifine socijalno-psiholoke probleme, za razvojnu psihologiju i poremeaje linosti

povezanost sa pedagogijom ( vrlo je povezana sa specijalnom pedagogijom jer obje pripadaju sustavu edukacijsko rehabilitacijskih znanosti ; razlika je to se specijalna vie usmjerava na obrazovanje osoba s tekoama, a socijalna pedagogija se time ne bavi razlika izmeu socijalne pedagogije i socijalnog rada ( u njihovom predmetu: soc. rad se bavi humanizacijom uvjeta ivota irih slojeva stanovnitva, a soc. ped. odgojem osoba s poremeajima u ponaanju

TEORIJE SOCIJALNE PEDAGOGIJE

devet koncepata:

1. psihoanalitiki koncept

2. humanistiki koncept

3. ego-psihologija i teorije samopoimanja

4. koncept teorije komunikacije i sustavna paradigma

5. model uenja ponaanja

6. kognitivni modeli

7. grupno-dinamika paradigma

8. tematski centrirana interakcija

9. integrativni modeli nastali u podruju socijalnopedagokih intervencija

SUVREMENA TEORIJSKA POIMANJA ODGOJA autori su se opredijelili za shvaanje odgoja u uem smislu: socijalne radnje kojima ljudi pokuavaju trajno poboljati sklop psihikih dispozicija drugog ovjeka, te sauvati one komponente koje su procijenjene kao vrijedne eljeni rezultat treba biti trajan, to pretpostavlja plansko postupanje i dugoronu strategiju odgojnog djelovanja

odgojno djelovanje je normativno odreeno: odgajatelj prosuuje to je poeljno, a to nepoeljno ponaanje

teorija socijalne pedagogije uzima u obzir ova polazita:

1. odgoj ne smije biti slijepo preputanje procjenama voditelja i bezgranino djelovanje onome to odgajatelj ini, voenje ne smije samo po sebi biti svrha odgoja , nego put koji e dovesti do osamostaljivanja osobe

2. odgoj je dvosmjerna komunikacija, poseban meuljudski odnos primanja i davanja

3. odgoj je kontinuirani proces u kojem odgajanik najaktivnije sudjeluje uz podrku odgajatelja

4. odgoj je vrlo sloen, kompleksan i dugotrajan proces pri emu se rabe razni oblici, metode, sredstva

5. odgoj se oituje u razvoju osobnosti i drutveno poeljnom iskazivanju i zadovoljavanju potreba6. pogrenim odgojnim postupcima moe se omesti optimalan razvoj djeteta i dijete u njegovoj emancipaciji

7. odgoj se dogaa u konkretnom drutvu koje ima odreenu strukturu, mijenjanje drutva utjee na sudjelovanje odgoja u tom mijenjanju

odgojna sredina ( psihiko, fiziko, socijalno, kulturno, vjersko okruenje u kojem se razvija pojedinac

najvanije odgojne sredine ( obitelj, kola, vrnjake skupine, mediji, radne sredine,

s obzirom na sredinu u kojoj se zbiva odgoj, odgajatelj e birati izmeu razliitih metoda koje se svode na: metodu pouavanja, metodu uvjeravanja, metodu navikavanja i metodu spreavanja

METODA POUAVANJA ( nastoji se da odgajanik shvati i prihvati pozitivne i opedrutvene vrijednosti ovjeka, temelji se na racionalnoj komponenti (shvaanju, prihvaanju i spoznavanju sadraja)

METODA UVJERAVANJA ( prevladava emocionalna komponenta na temelju koje se odreeni pogledi, stavovi i vrijednosti prihvaaju ili odbijaju, cilj je prenijeti shvaanje o potrebi promjena u ponaanju

METODA NAVIKAVANJA ( aktivno djelovanje koje omoguuje da se sustavnim radom i vjebanjem stvori poeljno ponaanje i usmjereno je na voljno-djelatno podruje, a zahtjeva dosljednost, pedagoki takt, primjer, poticaj i kontrolu

METODA SPRJEAVANJA ( slabljenje negativnih i poticanje pozitivnih odgojnih stimulansa , odvikavanje od nepovoljnih uvjerenja i navika, formiranje povoljnih uvjeta za razvoj novih navika i uvjerenja SASTAVNICE TEORIJA SOCIJALNE PEDAGOGIJE odgoj osoba s poremeajima u ponaanju ukljuuje tri relativno samostalna podsustava

1. podsustav: NOSITELJI ODGOJNOG PROCESA(odgajanik, odgajatelj), a njegova funkcija je transformiranje ciljeva i ostalih ulaznih i izlaznih informacija u konkretne aktivnosti

2. podsustav: KONTROLIRANI ODGOJNI PROCES odnosi se na proces ije je odvijanje ili ishodi kontroliraju odgojnim aktivnostima koje su poduzeli njihovi nositelji

3. podsustav: INFORMACIJE skup podataka o stanju kontroliranog procesa, analitiko-deskriptivni pokazatelji stanja, moraju sadravati sve relevantne podatke o bio-psiho-socijalnim osobinama odgajanika, moguim ishodima odgojnog procesa i raspoloivim radnjama

sastavnice teorija socijalne pedagogije jesu sve relevantne teorije iz srodnih znanstvenih disciplina i teorije proizale iz socijalnopedagokog djelovanja, odnosno: teorije primarne prevencije poremeaja u ponaanju, teorije detekcije i dijagnosticiranja, teorije ranih intervencija prema rizinim ponaanjima, teorije tretmana i teorije naknadnog staranja o djeci, mladima i odraslim osobama s poremeajima u ponaanju

jednako su vane sve faze procesa od otkrivanja problema do tretmana

program socijalnopedagokog procesa kreirat e se tako da obuhvaa ova podruja socijalnog funkcioniranja odgajanika:1. obitelj (odnosi, odgojni stilovi, komunikacija)

2. kolovanje i/ili zapoljavanje

3. slobodno vrijeme (ukljuivi odnose s vrnjacima)

4. stavove, interese i navike

5. specifine poremeaje u ponaanju

PROFESIONALNI IDENTITET SOCIJALNIH PEDAGOGA

profesija socijalne pedagogije oslanja se na koncept rada u ivotnom okruenju djece i mladih, koji se moe definirati kao namjerna, prema cilju usmjerena upotreba svakodnevnih situacija kako bi se djeci i mladima pomoglo da uspjenije rjeavaju probleme s kojima se suoavaju tijekom odrastanja kvaliteta socijalnopedagokih intervencija biti e vea ako se njihovo planiranje i realizacija temelji na odreenim teorijskim konceptima

tijek i uspjeh procesa uvelike ovisi o osobinama osobe socijalnog pedagoga, one mogu olakati ili oteati pomaganje odgajaniku

komponente profesionalnog identiteta socijalnog pedagoga: identitet, misija, uvjerenja, kompetencije, ponaanje

VRIJEDNOSNE KOMPONENTE SOCIJALNOPEDAGOKOG POZIVA socijalna pedagogije je moralna i etika djelatnost

osnovne etike vrijednosti: potenje, skrb za ope dobro, potovanje osobnosti svakog pojedinca

PROFESIONALNA ETIKA = skup vrijednosti kojima profesija tei i koje promovira, jasni ciljevi kojima bi se svi pripadnici odreene profesije trebali voditi

prof. etika je djelomino formalna (pisana), a djelomice neformalna Prijedlog zajednike platforme socijalnih pedagoga u Europi ( dokument koji opisuje naela socijalnopedagoke profesije:

Profesionalni rad soc. ped. utemeljen je na vrijednostima humanizma i demokracije, jami jednakost i potovanje svih osoba, a posebna pozornost pridaje se individualnim potrebama. Oni potuju i tite pravo na privatnost i autonomiju klijenta. Koriste se svojom strunou kako bi unaprijedili kvalitetu ivota klijenata, pokazuju empatiju, solidarnost s ranjivim grupama i zagovaraju socijalnu pravdu.

Etiki kodeks Hrvatske udruge socijalnih pedagoga( istie ova vrijednosna ishodita:1. vjera u vrijednost ivota svakog pojedinca

2. vjera u mogunost rasta i razvoja te u postojanje potencijala za mijenjanje svakog pojedinca

3. vjera u razliitosti meu pojedincima, grupama i zajednicama

4. usmjerenost dobrobiti korisnika, njihovih obitelji i zajednice

5. prihvaanje multidisciplinarnog i multiteorijskog pristupa ovjeku, meunarodnih deklaracija kojima se definiraju ljudska prava

6. vjera u poboljanje kvalitete ivota buduih generacija

7. potovanje drugih i njihovo poticanje na potovanje duhovnih, materijalnih, kulturnih i prirodnih vrijednosti

takoer se naglaava odgovornost pedagoga za kvalitetu svog djelovanja, te za vlastiti profesionalni razvoj, prema profesiji, djelatnosti i multidisciplinarnosti podruja djelovanja za etiko ponaanje nuno je postii internaliziranje propisanih standarda to podrazumijeva sustavno educiranje i superviziju zavrenih i buduih pedagoga

KOMPETENCIJE SOCIJALNIH PEDAGOGA profesionalna kompetencija = potencijal socijalnih pedagoga za aktivnost koja je u odgovarajuem odnosu s odreenom zadaom, situacijom ili kontekstom u socijalnopedagokom radu, a koja ukljuuje znanja, intelektualne, praktine i socijalne sposobnosti, stavove i motivaciju ukljuuje 3 elementa:

PROFESIONALNA ZNANJA ( spoznaje o djeci, njihovom razvoju, potrebama, tekoama itd.

PROFESIONALNE VJETINE ( kognitivne, interpersonalne, socijalne, motorike sposobnosti kojima se operacionalizira profesionalni identitet

OSOBNOST ( svi drugi osobni potencijali, od izgleda i osobina linosti, preko ivotnih iskustava do posebnih talenata koje osoba rabi u svom radu

kompetencije se mogu podijeliti na 9 cjelina:

1. SPOSOBNOST INTERVENIRANJA: prikladno, promiljeno djelovanje u konkretnoj situaciji2. SPOSOBNOST EVALVACIJE: planiranje, organiziranje i pronalaenje odgovarajuih rjeenja s obzirom na budue intervencije

3. SPOSOBNOST PRONALAENJA RJEENJA: podrazumijeva suradniki dijalog meu pedagozima i strunjacima

4. SPOSOBNOST KREIRANJA PROFESIONALNOG ODNOSA:kreiranje osobnog i profesionalnog odnosa s klijentima

5. SOCIJALNE I KOMUNIKACIJSKE SPOSOBNOSTI: komunikacijske vjetine

6. ORGANIZACIJSKE SPOSOBNOSTI: planiranje i primjena socijalnoped. aktivnosti i procesa

7. SPOSOBNOST DJELOVANJA U ZAJEDNICI

8. SPOSOBNOST OSOBNOG RAZVOJA I RAZVOJA PROFESIJE

9. SPOSOBNOSTI PROIZALE IZ PROFESIONALNE PRAKSE: metodika znanja i kompetencije, poznavanje moralnih i etikih normi,

za stjecanje kompetencija vrlo je bitno neprestano struno usavravanje, cjeloivotno uenje i supervizija od strane drugog strunjaka zbog neprestane izloenosti pedagoga traumatskim i stresnim situacijama koje dovode do oteanih uvjeta rada FUNKCIJE I PODRUJA PRAKTINOG DJELOVANJA SOCIJALNIH PEDAGOGA temelj svakog socijalnopedagokog procesa je izgradnja kvalitetnog odnosa meu njegovim sudionicima, uz potovanje socijalnog konteksta te primjenom specifinih profesionalnih znanja, vjetina i sposobnosti, to ukljuuje definiranje uloga i odgovornosti svakog sudionika procesa

funkcije socijalnopedagoke djelatnosti:

1. uoavanje, prihvaanje i analiziranje potreba odgajanika

2. pronalaenje i osmiljavanje odgojne strategije socijalnopedagoke intervencije

3. djelovanje usklaeno s akademskim znanjima, profesionalnim iskustvaom, protokolom i procedurama

4. komunikacija s lanovima interdisciplinarnog tima, timski rad

5. neprestani razvoj osobnih potencijala i kompetencija

6. provoenje razliitih aktivnosti i intervencija

7. preveniranje i suoavanje sa kriznim situacijama i posredovanje u njihovom rjeavanju

8. rad na preoblikovanju socijalnih veza i odnosa, praenje procesa resocijalizacije odgajanika

socijalni pedagozi prisutni su u svim segmentima interventnih mjera i aktivnosti drutva usmjerenih na unapreivanje razvoja i napretka djece i mladih s poremeajima u ponaanju ili onih kod kojih postoji rizik od nastanka tih poremeaja

u Hrvatskoj je njihova uloga jo prilino ukomponirana u dravne strukture (kola, sudstvo, zavodi) gdje su pedagozi ee u slubi zatite drave i zajednice od moguih posljedica poremeaja u ponaanju djece i mladih nego zatite njih samih TEMELJI, MO I GRANICE SOCIJALNOPEDAGOKIH INTERVENCIJA (ZAKONI)

-postoji potreba za kreiranjem socijalne politike koja e se usmjeriti na: prevenciju i zatitu djece i mladih od delikventnog ponaanja,

ustrojavanje pravosua, osiguravanje

zatite temeljnih prava mladih za vrijeme boravka u institucijama,

socijalnu reintegraciju -bitno je da u prevenciji sudjeluje cjelokupno drutvo (zajednica, dravne uprave i upravna tijela na regionalnim i lokalnim razinama, ira obitelj, kola, susjedstvo, vrnjake skupine, nevladine organizacije) ( aktivno ukljuivanje u proces kreiranja posebnih programa namijenjenih njihovoj dobrobiti i strunom tretmanu

-primarna odgovornost u zatiti najboljeg interesa djeteta pripada roditeljima, a dravi pripada odgovornost da ih u tome podri, dopuni ili zamijeni ako je to nuno

-uitelji i struni suradnici ( duni su poduzimati mjere zatite prava djeteta te o svakom krenju tih prava obavijestiti tijelo socijalne skrbi!-Ustav Republike Hrvatske propisuje obvezu svih graana da tite djecu i nemone osobe; posebna obveza drave:

1. da titi djecu i mlade

2. da stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promie ostvarivanje njihova prava na dostojan ivot

3. da osigurava osobitu njegu, obrazovanje io skrb tjelesno, duevno i socijalno zaputenoj djeci

4. da osobitu panju posveuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji

-zatita prava djece i mladih s poremeajima u ponaanju u Hrvatskoj: konvencije Ujedinjenih naroda, konvencije Meunarodne organizacije rada, konvencije Vijea Europe-Odbori: za obitelj, mlade i port, za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, za obrazovanje, znanost i kulturu

-Ministarstva: znanosti, obrazovanja i porta; zdravstva i socijalne skrbi; obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti; unutarnjih poslova; pravosua

-Zakoni koji pokrivaju osobe s poremeajima u ponaanju:

( o predkolskom odgoju i obrazovanju, osnovnom kolstvu, srednjem kolstvu, zdravstvenom osiguranju, zdravstvenoj zatiti, pravobranitelju za djecu, obiteljski zakon, o zatiti od nasilja u obitelji, suzbijanju zlouporabe opojnih droga, zatiti osoba s drutvenim smetnjama, o socijalnoj skrbi, kazneni zakon, o kaznenom postupku, o prekrajima, o sudovima za mlade

-Centri: za odgoj, odgojne ustanove, odgojni zavodi, maloljetniki zatvori, domovi za djecu bez odgovarajue roditeljske skrbi, domovi za djecu s invaliditetom, domovi obiteljskog tipa, stambene zajednice i udomiteljske obitelji

( svi su duni uloiti napore u realizaciji osnovnog prava: na obitelj i ivot s roditeljima (tek kada se iscrpe sve mogunosti, slijedi institucionalni smjetaj)

= zakon o socijalnoj skrbi!

-problemi sustava zatite prava djece i mladih s poremeajima u ponaanju:

nedovoljna definiranost pojma poremeaji u ponaanju (osobito rizina ponaanja)

necjelovitost mree socijalne zatite

nedostatni raspoloivi resursi (financije, osoblje, pogodnosti i oprema)

neprimjerena zatita od neostvarivanja prava

kompleksnost procedura (koja dovodi do zakanjele strune intervencije)

-potrebno: dosljedna provedba zakona, utvrivanje sustava izvrenja sankcija, zapoljavanje dovoljnog broja strunjaka, programi i strategije, podrka obitelji u kvalitetnoj realizaciji njene odgojne funkcije

7. POJMOVNA ODREENJA, DEFINICIJE I KLASIFIKACIJE POREMEAJA U PONAANJU POREMEAJI U PONAANJU = smetnje ponaanja, delinkventno ponaanje, socijalno i antisocijalno ponaanje, disocijalno ponaanje, delikventno ponaanje, drutveno neprihvatljivo ili neprilagoeno ponaanje,devijantno ponaanje, nesocijaliziranost, nedovoljna socijalna integracija, opozicijsko ponaanje, poremeaju emocija i ponaanja, emocionalni poremeaji, poremeaju u socijalnom ponaanju, rizina ponaanja

-ponaanje osobe ovisi o sredini u kojoj ivi, dobi, ukupnim bioloko-psihosocijalnim osobinama i o trenutnom stanju te osobe

-poremeaji u ponaanju: nedostatna psihosocijalna zrelost neke osobe one pojave kojima osoba iskazuje svoj negativni stav prema obitelji, prijateljima, igri, radu, uenju, pozitivnim drutvenim normama te korisnim pravilima ivota u zajednici

ona ponaanja koja su s obzirom na specifino vrijeme, kulturu i oekivane norme odstupajua

ona ponaanja koja su uvjetovana organski ili reakcijom na okoline zbog viedimenzionalnosti, uestalosti i teine oslabljuju potencijale za razvoj, uenje i rad zbog ega je potrebna posebna struna-pedagoka pomo

krajnje intenzivna prisutnost smetnji u ponaanju

-kriteriji prema se smetnja definira kao poremeaj u ponaanju:

trajanje: 3 6 mjeseci

intenzitet: blagi, umjereni i teki poremeaji

prisutnost u odreenoj sredini (tei se pojavljuju u vie sredina)

prisutnost veeg broja razliitih poremeaja

socijalni i kulturni kriterij (iste smetnje se razliito procjenjuju)

hitnost intervencije

rezultati intervencije

-poremeaji koji se javljaju u djetinjstvu i adolescenciji:

hiperkinetiki (smetnje aktivnosti i panje)

poremeaj ophoenja (nedrutvenost ili prkosnost)

mjeoviti poremeaji ophoenja i osjeaja (depresije)

emocionalni poremeaji (anksioznost, fobije, tjeskoba, rivalitet)

poremeaji u socijalnom funkcioniranju

tikovi

ostali poremeaji (vezani uz hranu ili govor)

najea (uobiajena) podjela poremeaja u ponaanju:1. eksternalizirana ponaanja: markiranje, kraa, ubojstvo, kriminal, razbojstvo, pljake, bjeanje, hiperaktivnost, muenje, seksualno maltretiranje, trgovina ljudima, svodnitvo, tunjave, svae, agresivnost, izderavanje, okrivljavanje, la 2. internalizirana ponaanja: depresija, povlaenje u sebe. beivotnost, povuenost -smetnje u ponaanju (prema R.Winkelu): parcijalne, manje teke, prolazne, potencijalne

-rizinost: niska, srednja, visoka, vrlo visoka

ETIOLOGIJA POREMEAJA U PONAANJU (TEORIJE)-etiri kole koje su objanjavale poremeaje u ponaanju:

1. demonoloka kola za takve su poremeaje odgovorni nadnaravni

initelji (duh), esto su ih ubijali

2. klasina kola 17. i 18. st. pojedinac sam bira svoje ponaanje, poinitelje treba

strogo kanjavati; predstavnici Cesare Beccaria, Jeremy Bentham

3. pozitivistika kola 18. st. svaki in uzrokuju prirodni initelji (bioloki, psiholoki,

socijalni); zalau se za prilagoavanje kazne

4. kola kriticizma 19. st.- kriminalno je ponaanje odraz nejednakosti meu ljudima i

drutvenim grupama (manjina donosi pravila koja veina mora

slijediti

-nakon tih kola slijede cjelovitije teorije (monokauzalne):

A) bioloke ( razlog devijantnog ponaanja j genetiki ustroj ovjeka; predstavnik

Cesarre Lombroso opisuje roenog zloinca (mala glava, visoko elo, izboena vilica)B) psiholoke ( kriminalno ponaanje zbog nie inteligencije, tekoa u adaptaciji, niske razine tolerancije na frustracijuC) socioloke ( teorija anomalije, teorija diferencijalne asocijacije, diferencijalne identifikacije, teorija potkultura i kontrakultura, teorija delinkventne subkulture

-etioloke teorije poremeaja u ponaanju: teorija privrenosti: John Bowlby - ljudi su roeni s predispozicijom ostvarivanja privrenosti; presudno znaenje imaju njihovi odnosi s drugima (najvie se odnosi na odnos djeteta i majke oko on nije u redu, to kasnije dovodi do problema u ponaanju) sigurna privrenost, anksiozna privrenost, izbjegavanje privrenosti teorija akcije: Talcott Parsons osoba se djeluje nastojei ostvariti svoje namjere, potrebe, tenje, zadae, ciljeve sluei se odgovarajuim sredstvima, tehnikama, procedurama i metodama, a njegove su akcije ograniene uvjetima i okolnostima, normama i vrijednostima; poremeaji poremeaji ponaanja je neuspjeh sustava da socijalizira pojedinca

funkcionalistika teorija: svaki drutveni oblik, institucija i pojava ima neku funkciju, ovjek je pasivan proizvod sustava; poremeaji u ponaanju su bolest koja je rezultat neuspjeha u socijalizaciji, psihikih povreda, trauma

teorija znaenja: Chartes Morris- ponaanje je uvijek odreeno ciljem kojemu ovjek tei; poremeaji u ponaanju su odgovor na iskustvo steeno u percepciji znakova iz socijalnog prostora (krivo protumaeno znaenje neeg ili nekog u okolini)

ekoloko-sustavna teorija: Urie Bronfenbrenner socijalna se ekologija djeteta sastoji od sustava u koncentrinim krugovima:

mikrosustav ( roditelji, braa i sestre, vrnjaci, odgojitelji, uitelji

mezosustav ( susjedstvo, obiteljski prijatelji, centri, ustanove

egzosustav ( socijalne slube, zdravstvene ustanove, radna mjesta roditelja

makrosustav ( kultura, vrijednosti, globalne promjene

-multikauzalna priroda poremeaja u ponaanju:

jedna pojava u razliitom spletu okolnosti moe izazvati razliite posljedice, iste posljedice mogu biti rezultat razliitih initelja, jedna posljedica moe nastati zbog puno uzroka

i uzroci i uvjeti i povodi = rizini faktori

OSNOVNI RIZINI INITELJI:

u obitelji: povijest problema jednog ili obaju roditelja, sukobi u obitelji, loa komunikacija, loe odgojne metode

u koli: niska motivacija, sukobi s uiteljima nedemokratski nain pouavanja

u vrnjakoj grupi: antisocijalna ponaanja prijatelja, rizina ponaanja za vrijeme slobodnog vremena, upotreba droge i alkohola

-njihov uinak mogu ublaiti initelji zatite i otpornost djece i mladih (zadravanje kompetencije pod stresom i uspjena prilagodba), a za to je potrebno:emocionalna briga i toplina, otvorenost i prihvaanje, samostalnost popraena strukturom i nadzorom, usmjerenost prema postignuu te razvoj odgovarajuih normi i vrijednosti

DRUTVENO ZNAENJE POREMEAJA U PONAANJU DJECE I MLADIH-mladima je kao drutvenoj grupi zajednika pripadnost odreenoj dobnoj skupini, specifine pripisane znaajke i njima odgovarajua drutvena uloga

-2 pristupa mladima: gledanje mladih kao resurs i kao problem; posljedice drugog vide se u njihovom marginaliziranom drutvenom statusu (u tu skupinu najvie pripadaju devijantni mladi)

-u Hrvatskoj se demografski udio mladih smanjuje

-najvei problem mladih: nezaposlenost ( broj visokoobrazovanih ljudi raste, ali jako sporo! ( vano je razviti sustav koji e otvoriti mogunosti obrazovanja mladima slabijeg ekonomskog statusa, onima koji imaju posebne obrazovne potrebe i onima koji su na druge naine u nepovoljnom poloaju

u kontekstu poremeaja u ponaanju: mladi bez kvalifikacija ( konkurentnost na tritu rada im je minimalna: velika je vjerojatnost da e mnogi od njih biti siromani

socijalna politika = sustav usmjerenih drutvenih intervencija (potpore i slube) u funkciji prevladavanja socijalnih rizika, ublaavanja socijalnih nejednakosti, ujednaavanja ivotnih mogunosti te poticanja drutvene solidarnosti i integracije

mladi: korisnici socijalnozatitnih intervencija

1. na kojima je primijenjena obiteljskopravna zatita (vie enskih) ( najvie

2. kojima su potrebne usluge socijalne skrbi (vie enskih)

3. tjelesno i mentalno oteeni (vie enskih)

4. drutveno neprihvatljivog ponaanja (vie mukih) 5. psihiki bolesna djeca i mladi ovisnici (vie mukih) ( najmanje

mladi: korisnici usluga socijalne skrbi

1. ostali oblici skrbi i usluga ( najvie

2. novana pomo

3. smjetaj (upuivanje) u ustanove i druge obitelji

4. skrbnitvo/usvojenje, odgojne mjere zatite i sigurnosti

5. pomo za osposobljavanje i rad ( najmanje

poremeaji u ponaanju = najrairenije pojava psihosocijalnih poremeaja djece; ne nestaju s odrastanjem ( prognoza kasnijeg antisocijalnog ponaanja, ovisnosti i poremeaja linosti-sve vie prisutan proces deinstitucionalizacije! ( ne radi se o manjem broju mladih s poremeajima u ponaanju, ve je u pitanju porast!!

-israivanja u Zagrebu 1994, 1995 i 2006: prevladava lijenost (najvie), nezainteresiranost, nedisciplina i povuenost, prkos, verbalna agrsija te neopravdano izostajanje s nastave

-problemi: nasilje, opijanje (( nesree u prometu, nasilje), drogiranje, bjeanje od kue

-poremeaji u ponaanju visokog rizika obuhvaaju 5% populacije (malo, ali ipak zabrinjavajue), a kod 20% populacije se poiremeaji kreu na skali od visokog do niskog rizika

potrebno: izravna prevencija maloljetnike delikvencije (a ne lijeenje posljedica!)

FENOMENOLOGIJA POREMEAJA U PONAANJU-poremeaje u ponaanju je teko razgraniiti, vrlo se esto preklapaju; vrlo se rijetko susree dijete sa samo jednim oblikom poremeaja u ponaanju

sazrijevanje: progresivna integracija iskustva u promjenjivu, ali razumno stabilnu strukturu koja odraava svoju stabilnost i identitet ak i kada se suoi s radikalni, unutarnjim ili vanjskim promjenama u okruenju

zrelost: uzajamno proimanje potencijala koje osoba posjeduje i utjecaja sredine na njega-nije svaka manifestacija psihosocijalne nezrelosti poremeaj u ponaanju, ali poremeaj u ponaanju znai psihosocijalnu nezrelost!

PRETEITO PASIVNI (INTERNALIZIRANI) POREMEAJI U PONAANJU1. plaljivost

u ranom djetinjstvu normalno ako osjeaj straha nije razmjeran uzroku ili s objektom nije ni u kakvom odnosu

uznemirenost, bljedilo, pojaano znojenje, koenje, napetost, zbunjenost, neodlunost manifestira se u svakoj prilici u kojoj se moe doivjeti neuspjeh, prigovor ili podsmijeh, ako je dijete naglo stavljeno u novu situaciju (vrti) ili odvojeno od poznatih odraslih osoba esto popraena neurozama uzroci: autoritaran stil odgoja, emocionalno hladan odgojni pristup, pretjerane ambicije roditelja

izostanak tretmana moe dovesti do fobija i paninih strahova

2. povuenost

tiha i mirna djeca, nemaju stalne prijatelje, puno mataju odraz osobne nesigurnosti i nepovjerenja, posljedica nezadovoljenih potreba za pripadanjem i ljubavi samoa (osoba sama bira) i usamljenost (nametnuta izoliranost) esto obuhvaa: osjeajnu bol, interpersonalnu izoliranost, povlaenje, socijalnu neadekvatnost, tjelesne manifestacije (ee bolesti) esto postaju rtve nasilnikog ponaanja tretman: postupno uvoenje u drutvo3. potitenost

prethodi depresiji

mrzovolja, otresitost, bezvoljnost, utljivost, povuenost, pasivnost, umor, tjeskoba, plaljivost, zabrinutost, bolovi, nemiran san, nedostatak apetita, promjene ritma spavanja, gubitak energije, negativno miljenje o sebi

krajnja posljedica: pokuaj ili izvrenje samoubojstva

4. nemarnost (zanemarivanje rada u korist igre) ili lijenost (nedostatak elje za bilokakvom aktivnou)

pasivno ponaanje, nedovoljno odgovoran odnos prema radnim zadaama, nedostatak radnih navika ((izgovori)

tromost, bez inicijative, oekivanje poticaja i pomoi, izvrenje zadataka preko volje, povrno, neuredno

uzrok: popustljivost roditelja, oekivanje neuspjeha ( nauena bespomonost ( apatija, bezvoljnost

u kolskoj dobi najvie (djeca se prvi put suoavaju sa zahtjevima), u adolescenciji bezvoljnost, ravnodunost, nedostatak zanimanja, dosada

tretman: transformacija ponaanja5. neuroze

najee u djejoj dobi sisanje prsta (nakon druge godine ivota), grienje noktiju, poveana ceremonijalnost, mucanje, tepanje, tikovi, hipohondrija, poremeaji prehrane, enureza i enkopreza (nemogunost nadzora mokranih i probavnih kanala), poremeaj sna 6. deficit panje

simptomi se javljaju prije sedme godine i traju najmanje est mjeseci te izazivaju hendikep u barem dva poruja (u koli i doma)

bitna naela kod tretmana: proporcionalnost, nestigmatizacija, nediskriminacija, uinkovitost i najmanja mogua intervencija (bez prisile!)PRETEITO AKTIVNI (EKSTERNALIZIRANI) POREMEAJI U PONAANJU1. nedisciplina (nepotivanje pravila i autoriteta)

otpor, tvrdoglavost, nespremnost na kompromise, ispitivanje granica, ignoriranje zapovijedi, svae ako su roditelji zahtjevni, popustljivi, neodluni ili nejedinstveni u intervalu od nepotivanja pisanih ili nepisanih pravila do poremeaja s prkoenjem ili suprotstavljanjem (otvoreni ili prikriveni prkos) tretman: dijete mora uvidjeti da prkoenje nema smisla, da se time ne postie cilj2. laganje

obrambena la, la iz navike, la s agresivnom tendencijom, la iz mate ili la kao simptom bolesnog stanja uzrok: odgojna zaputenost ili nepovoljni uvjeti razvoja (ako je patoloki) tretman: kreiranje sredine gdje je laganje nepotrebno, dosljednost zahtjevima, istinoljubivost odgojitelja3. bjeanje iz kole, od kue i drugih odgojnih sredina

iz kole

uestalo kanjenje na nastavu, izostanak sa nastavnih sati, ranije naputanje nastave, cjelodnevno izostajanje

uzroci: nedovoljno razvijene intelektualne sposobnosti, nepostojanje radnih navika nepovoljna ua socijalna sredina, negativni stav prema koli, poremeaji linosti ili u obitelji, slaba kontrola roditelja nad djetetom, kolska fobija (djeca intelektualaca, ambicioznih roditelja, roditelja sa izraenim natjecateljskim stavovima)

od kue

uzroci: nepovoljno obiteljsko okruenje, nedostatni nadzor i zanemarivanje djeteta, neprimjereni odgojni postupci

skitnja: lutanje gradom bez doputenja starijih, kasno dolaenje kui, izostanci iz kole, bjeanje od kue

tretman: djelovati na sve initelje koji su dijete motivirali na bijeg4. hiperaktivnost

motoriki nemir, lako naruena pozornost, nedovravanje aktivnosti, nesposobnost koncentracije, teko prihvaanje neuspjeha, vrlo nisko samopouzdanje, lo uspjeh u koli

tretman: kreirati sredinu koja podrava individualne razlike unutar strukturiranog, ali fleksibilnog pristupa, pruanje rutine, realistina oekivanja5. agresivno ponaanje

fizika, psiholoka (verbalna) ili socijalna agresija defenzivna, hostilna, instrumentalna agresija ili agresivna igra

vaan initelj nastanka delinkventnog ponaanja

slabiji obrazovni uspjeh, loe vladanje u koli (ometanje nastave, fiziki obrauni sa suuenicima)

agresija u ranoj dobi je usko povezana sa kriminalitetom u kasnijoj dobi tretman: promjena stavova i ponaanja, inzistiranje na potivanju pravila mora biti lieno kanjavanja, vrijeanja, zanemarivanja i nedosljednosti 6. delinkventno ponaanje primjer krae

odrasli: stjecanje imovinske koristi, psihika bolest

djeca: elja za isticanjem, potovanjem, samopotvrivanjem, iskuavanjem vlastitih snaga, nagon za posjedovanjem, zadovoljavanje potreba, interes, emocionalni motiv, avanturizam, psihika bolest

kazneno pravo ( sankcije

7. nametljivo ponaanje, prosjaenje, druenje s osobama asocijalnog ponaanjaUZIMANJE PSIHOAKTIVNIH TVARIzlouporaba droge = visokorizian, bolestan i drutveno neprihvatljiv nain zadovoljavanja potrebe za osjeajem zadovoljstva i ugode; poveava se sa pogoranjem kvalitete ivota

-problem je izazvan utjecajem loim drutva i drutvenih grupa, koji u pojedincu stvaraju napetost koja se manifestira osjeajem krivnje, stresom, priguenom agresivnou, konfliktnou i seksualnom tenzijom

-razvoj ovisnosti ovisi o obiljejima linosti i iskustvu pojedinca koji uzima drogu, prirodi ireg i aktualnog sociokulturalnog miljea u kojem se nalazi, farmakolokim uincima psihoaktivne tvari, koliino droge, uestalosti uzimanja i nainu unoenja u organizam

ovisnik ( oslabljeni mehanizam samokontrole, visoka razina sklonosti eksperimentiranji i rizinim ponaanjima, sklonost agresivnim i antisocijalnim ponaanjima, poremeaji u ponaanju, prethodna iskustva s drogama, genetiki initelji, utjecaji vrnjakih grupa, problemi u obitelji

najbolja zatita i prevencija ( kvalitetna i funkcionalna obitelj

drutvene strategije prevencije ( ispitivanje potreba, motiviranje, stjecanje aktivnih znanja koje e se i horizontalno i vertikalno prenijeti, evaluacija postignua, provedba preventivnih programa na mikrorazini, kontrola troenja sredstva i resursa, sustavnost, razvojnost, individualizacija, personalizacija

POREMEAJI TIJEKA KOLOVANJA = markiranje, ponavljanje razreda, naputanje kolebitno (prevencija): sposobnosti i povoljne obiteljske prilike, odgovornost uitelja, razina kontrole uenika, odgovornost kole

-naputanje kole dovodi do prijevremenog prekida niza socijalizacijskih procesa uz istodobno irenje prostora za djelovanje kriminogenih initelja ( dugorono najvei rizini initelj za delinkventno ponaanje (vjerojatnost delinkvencije je deset puta vea kod onih koji su napustili kolu od onih koji nisu)

ETIKI KODEKS SOCIJALNE PEDAGOGIJE vrijednosna ishodita socijalnopedagoke profesionalnosti odgovornost prema standardima socijalnopedagoke profesije odgovornost za kvalitetu profesionalnog djelovanja u zajednici odgovornost za vlastiti profesionalni razvoj, prema profesiji, poslodavcu, djelatnosti i multidisciplinarnosti podruja djelovanjaSocijalna pedagogija je znanstvena disciplina koja pomou determinanti bioloko-psihosocijalnih injenica nastoji objasniti proces odgoja osoba s poremeajima u ponaanju, ukljuujui i prevenciju tog fenomena.

PAGE 19