skripta za I. kolokvij-financijska trzista i institucije, SREĐENA

FINANCIJSKA TRŽIŠTA I INSTITUCIJE, skripta za 1. kolokvij

literatura: Saunders i Cornett: Financijska tržišta i institucije, str. 3-24.

Pregled financijskih tržišta:

1. financijska tržištastrukture kojima protječu sredstva; razlikujemo prema dvjema dimenzijama:

a) primarnoj u odnosu na sekundarna tržišta b) tržište novca u odnosu na tržište kapitala

2. primarna tržišta tržišta na kojima korisnici sredstava (npr. korporacije) prikupljaju sredstva putem novih emisija financijskih instrumenata (vrijednosnih papira poput dionica i obveznica)investicijske banke obavljaju ulogu posrednika između korporacija izdavatelja (korisnici sredstava) i ulagača (dobavljača sredstava)

3. sekundarna tržišta?tržište koje trguje financijski instrumentima nakon njihovog izdavanjakupci vrijednosnih papira su ekonomski subjekti s viškom sredstava (potrošači, poduzetnici i vlada)nude likvidnost (sposobnost brze transformacije aktive u gotovinu) kao i informacije o cijenama ili vrijednosti njihovih ulaganja

Inicijalne javne ponude (IPO) prvo javno izdavanje financijskih instrumenata od strane tvrtke

Derivacijski financijski instrumenti financijski instrumenti čija je isplata povezana s nekom drugom financijskom aktivom

Tržišta novca u odnosu na tržišta kapitala:

1. tržište novca tržišta koja trguju dužničkim vrijednosnim papirima ili instrumentima s dospijećem kraćim od jedne godine

2. OTC tržišta tržišta koja ne djeluju na specifičnoj fiksnoj lokaciji; umjesto toga transakcije se odvijaju putem telefona, bežičnog prijenosa i računalnog trgovanja

3. tržište kapitala tržišta koja trguju dužničkim instrumentima (obveznicama) i instrumentima udjela u vlasništvu (dionicama) s dospijećem dužim od jedne godine glavni nosioci vrijednosnih papira su korporacije i vlade, a kućanstva su glavni dobavljači sredstava

Instrumenti tržišta novca- korporacije i upravne jedinice izdaju raznovrsne vrijednosne papire novčanog tržišta da

bi dobila kratkoročna sredstva- ti vrijednosni papiri obuhvaćaju trezorske zapise, federalna sredstva, sporazume o

reotkupu (repo transakcije), komercijalne papire, certifikate o depozitu i bankarske mjenice

Instrumenti tržišta kapitala korporativne dionice ili udjeli i vrijednosni papiri sekuritizirani??? stambenim kreditima i korporativne obveznice

Privatni plasmani emisije koje se ne nude javnosti na veliko, već se prodaju nekolicini velikih investitora; ne podliježu pravilima SEC-a (Komisija za vrijednosne papire i burzu SAD-a)

1


Valutni rizik osjetljivost vrijednosti novčanog toka u stranim ulaganjima na cijene strane valute u dolarskim terminimaDEVIZNE TRANSAKCIJE:

1. Promptna devizna transakcija transakcija koja obuhvaća promptnu razmjenu valuta prema trenutnom (promptnom) tečaju

2. Terminska (foward) transakcija transakcija koja obuhvaća razmjenu valuta na određeni datum u budućnosti po unaprijed određenom tečaju (ili terminskom tečaju)

Financijske institucije- institucije koje obavljaju ključne funkcije kanaliziranja sredstava od strane s viškom

sredstava (dobavljači sredstava) prema strani s manjkom sredstava (korisnici sredstava)- primjer: komercijalne banke i štedionice, kreditne unije, osiguravajuće kuće i uzajamni

investicijski fondovi- različite vrste s obzirom na: veličinu, strukturu i kompoziciju svakog tipa FI, njihove

bilance i najnovije trendove, rad te regulatorna tijela koja nadziru rad svakog tipa FI- tipovi financijskih institucija:

1. INVESTICIJSKI I MIROVINSKI FONDOVI uzajamni i investicijski fondovi financijske institucije koje okupljaju

financijske resurse pojedinaca i tvrtki i ulažu ih u raznolike portfelje aktive mirovinski fondovi financijske institucije s planovima štednje kojima

sudionici u fondu akumuliraju ušteđevinu tijekom godina rada prije nego što ih povuku tijekom godina u mirovini sredstva akumulirana u fondu izuzeta su plaćanja poreza

2. KOMERCIJALNE BANKE depozitarne institucije čija su glavna aktiva krediti, a glavna pasiva

depoziti krediti su šireg raspona od kredita drugih depozitarnih institucija pasiva obuhvaća više nedepozitarnih izvora sredstava (podređene

obveznice i neosigurane zadužnice) nego ostale depozitarne institucije

3. ŠTEDIONICE depozitarne institucije u obliku štednih udruga, štedionica i kreditnih unija obavljaju usluge slične komercijalnim bankama, no usredotočuju svoje

kredite na 1 segment (pr. nekretnine ili potrošačke kredite)

4. OSIGURAVAJUĆE TVRTKE financijske institucije koje štite pojedince i korporacije (vlasnike polica) od neželjenog događaja

5. TVRTKE ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE I INVESTICIJSKE BANKE financijske institucije koje preuzimaju vrijednosne papire i obavljaju s tim

povezane aktivnosti kao što su posredništvo u trgovanju vrijednosnim papirima, trgovina vrijednosnim papirima te stvaranje tržišta na kojem se može trgovati vrijednosnim papirima

6. FINANCIJSKE TVRTKE financijski posrednici koji daju kredite i pojedincima i poslovnim

subjektima za razliku od depozitarnih institucija, financijske tvrtke ne prihvaćaju

depozite, ali se umjesto toga oslanjaju na dugoročna i kratkoročna zaduženja za davanje sredstava

Rizici financijskih institucija:- rizik tržišta- kreditni rizik- rizik likvidnosti- izvanbilančni rizik- tehnološki rizik

2


- operativni rizik- rizik zemlje- rizik nesolventnosti- rizik promjene kamatne stope- valutni rizik

Izravan prijenos sredstava (novca) korporacija svoje dionice ili dugove prodaje izravno investitorima bez posredništva financijske institucije

Likvidnost lakoća kojom se aktivnost pretvara u gotovinu

Rizik promjene cijene rizik da će prodajna cijena aktivne biti niža od kupovne

Neizravan prijenos prijenos sredstava između dobavljača i korisnika sredstava putem

financijskog posrednika

Odabrani nadzornik ekonomski subjekt imenovan za nastupanje u ime manjih ulagača u prikupljanju informacija i/ili ulaganju sredstava u njihovo ime

Usluge koje pružaju financijski posrednici:1. usluge s pogodnostima za dobavljače sredstava – nadziranje troškova, likvidnost i

rizik promjene cijena (veća likvidnost i niži rizika), usluge transakcije troškova, transformacija dospijeća (bolje nositi s rizikom neusklađenosti dospijeća aktive i pasive) te transformacija denominacije

2. usluge s pogodnošću za cjelokupnu ekonomiju – transmisija opskrbe novcem, alokacija kredita, međugeneracijski prijenos sredstava (životna i mirovinska osiguranja i fondovi) te usluge plaćanja

Pretvarači aktive financijska potraživanja koja su izdala financijske institucije, a privlačnija su ulagačima od potraživanja koja su izravno izdale korporacije

Diversifikacija sposobnost ekonomskog subjekta da smanji rizik držeći veći broj vrijednosnih papira u portfelju

Ekonomija razmjera koncept o smanjenju troškova trgovanja i drugih transakcijskih usluga kao rezultat povećane djelatnosti ukoliko te usluge obavljaju financijske institucije

E-trade-elektroničko trgovanje kupovanje i prodaja dionica putem interneta

Eurodolarska obveznica obveznice izražene u dolarima koje se izdaju većinom u Londonu i drugim

europskim centrima kao što je Luksemburg pokrivaju više od 80% novih emisija na međunarodnom tržištu obveznica

Najveće banke na svijetu – Mizuho Financial Group (Japan), Citigroup (SAD), Deutch Bank (Njemačka), J.P. Morgan Chase (SAD) te Bank of Tokyo-Mitsibush (Japan)

Najveće globalne banke – Arab Banking Corporation (Bahrein, 87% prekomorskog poslovanja), American Express Bank (SAD), Union Bank of Switzerland (Švicarska), Standard Charter (UK) te Credit Suisse (Švicarska)

str. 119 – 186

Tržište novca tržišta koja trguju dužničkim vrijednosnim papirima ili instrumentima s dospijećem

kraćim od godinu dana postoje radi prijenosa sredstava pojedinaca, korporacija i jedinica vlasti s kratkoročnim

viškom sredstava s ekonomskim subjektima s kratkoročnom potrebom za sredstvima

Oportuitetni trošak oportuitetni kamatni trošak od držanja gotovinskog salda po primitku

3


Karakteristike instrumenata tržišta novca prodaju se u velikim denominacijama (u jedinicima od 1 milijuna do 10 milijuna dolara) imaju nizak rizik od neplaćanja (rizik kasnog ili nikakvog plaćanja glavnice ili kamate) imaju izvornu dospijeće od godinu dana ili kraće

Instrumenti na tržištu novca – vrijednosni papiri: trezorski zapisi kratkoročne obveze koje izdaje američka vlada; federalna sredstva kratkoročna sredstva prenesena između financijskih institucija

obično na ne više od jednog dana; sporazumi o reotkupu sporazum koji obuhvaća prodaju vrijednosnih papira jedne

strane drugoj uz obećanje ponovne kupnje vrijednosnih papira na određeni dan i po određenoj cijeni

komercijalni papir kratkoročni neosigurani instrument koji izdaje tvrtka u svrhu podizanja kratkoročne gotovine

prenosivi certifikati o depozitu oročeni depozit koji je izdala banka sa specifikacijom kamatne stope i datuma dospijeća i može se prenijeti (prodati na sekundarnom tržištu)

bankovne mjenice mjenica na rok plativa prodavatelju robe s plaćanjem koje jamči banka

VRIJEDNOSNI PAPIRI NA TRŽIŠTU NOVCA

1. trezorski zapisi- kratkoročne obveze američke vlade izdane za pokriće manjka (deficita) u

tekućem vladinom proračunu i za financiranje dospjelog vladinog duga- Federalne rezerve ih koriste kao instrument provođenja monetarne politike

putem operacija na otvorenom tržištu- prodaju se na dražbama, izvorna dospijeća su 13 do 26 tjedana, a izdaju se u

denominacijama višekratnika od 1000 dolara- tipična kupnja na novoizdanom tržištu trezorskih zapisa je oko 5 milijuna dolara- nemaju rizik od neplaćanja (smatraju se imovinom bez rizika) i mali rizik

likvidnosti

dražba trezorskih zapisa- formalni proces kojim Riznica SAD-a prodaje nova izdanja trezorskih zapisa- svaki tjedan (obično četvrtak) se objavljuju novi 13 ili 26-tjedni trezorski

zapisi koje će Riznica ponuditi na prodaju- cijena koju plaćaju svi ponuđači je najniža cijena prihvaćenih konkurentskih

ponuđača; tržište je decentralizirano, a većina transakcija se provodi telefonski (obično otvorena od 9 do 15.30 sati)

-izračun prinosa trezorskog zapisa

- itrezorski zapis(dy) = (nominalna vrijednost – plaćena vrijednost) / nominalna vrijednost x (360 podijeljeno sa brojem dana do dospijeća trezorskog zapisa)

- primjer: kupljeno je 182-dnevni trezorski zapis za 9650 dolara koji ima nominalnu vrijednost 10 000$, diskotni prinos iznosi 6,92%; za prinos jednak prinosu obveznice koristi se 365 dana u formuli umjesto 360

2. Federalna sredstva – kratkoročna sredstva prenesena između financijskih institucija obično na razdoblje od 1 dan

1. kamatna stopa federalnih sredstava – prekonoćna ili jednodnevna kamatna stopa za pozajmljivanje federalnih sredstava

2. prinos federalnih sredstava – jednokratni krediti (plaćaju kamatnu stopu samo jedanput – po dospijeću)

3. tržište federalnih sredstava – visokolikvidno i fleksibilan izvor financiranja za komercijalne banke i štedionice (korespodentne banke – banke s recipročnim računima i sporazumima)

3. Sporazumi o reotkupu (RP) - sporazum koji obuhvaća prodaju vrijednosnih papira jedne strane drugoj uz obećanje

ponovne kupnje vrijednosnih papira po određenoj cijeni i na određeni datum

4


- to je onda u biti kredit federalnih sredstava uz zalog u obliku vrijednosnih papira (trezorski zapisi ili vrijednosni papiri vladine agencije)

1. obrnuti sporazum o reotkupu sporazum koji obuhvaća kupnju vrijednosnih papira jedne strane od druge uz

obećanje ponovne prodaje prvoj strani većina sporazuma ima kraće dospijeće (od 1 do 14 dana, uključuje denominaciju

od 25 milijuna $ ili više) ali razvija se sve više i dugoročno (od 1 do 3 mjeseca, denominacija od 10 milijuna $)

sporazumi su ulaganja niskog kreditnog rizika i imaju niže kamatne stope od federalnih sredstava bez zaloga

2. izračun prinosa (cijena reotkupa (prodajna cijena plus kamata) – prodajna cijena) /

prodajna cijena x (360 / broj dana do dospijeća) primjer: kupuje 10 milijuna i povratno prodaje za 10 milijuna plus kamata

od 8548$ na 5 dana iRA= (10 008 548 – 10 000 000) / 10 000 000 x (360/5) = 6,15%

4. komercijalni papir neosigurani kratkoročni instrument koji izdaje tvrtka radi prikupljanja kratkoročne

gotovine, obično za financiranje potreba radnog kapitala najveći instrument tržišta novca prodaje se u denominacijama do 100, 250, 500 tisuća ili milijun$ dospijeće se kreće do 1 do 270 dana (najčešće između 20 i 45 dana) izdavatelji ga mogu prodavati izravno kupcu (pr. uzajamni investicijski fond) ili ga mogu

prodati dileri neizravnim putem na tržištima komercijalnim papirima od dana izdavanja do dospijeća drže ih investitori pa nema sekundarnog tržišta, aktivno

se ne trguje i kako je to neosiguran dug kreditni rejting tvrtke izdavatelja je od izuzetne važnosti (manja kamatna stopa)

prinos komercijalnog papira razlika nominalne vrijednosti i plaćene vrijednosti podijeljena sa plaćenom vrijednosti x (360 / broj dana do dospijeća)

5. prenosivi certifikat o depozitu (CD) prenosivi kamatni oročeni depozit koji izdaje banka s fiksnim dospijećem te

specificiranom kamatnom stopom i datumom dospijeća instrument na donosioca (prima glavnicu i kamatu) denominacije su u rasponu od 100 000 do 10 milijuna (1 milijun najčešće)

prinos kamata na glavnicu podijeljena za dio godine koliko vrijedi (pr. 1 milijun sa 7% kamate na 6 mjeseci = 1.035 000 $)

6. bankovne mjenice mjenica na rok plativa prodavatelju dobara, a plaćanje jamči banka dospijeće na sekundarnom tržištu je od 30 do 270 dana, denominacija uobičajeno od

100 do 500 000 dolara

Sudionici na tržištu novca1. Riznica SAD-a (izdaju trezorske zapise)2. federalne rezerve (ključni sudionik, drže trezorske zapise, koriste sporazume o

otkupu i reotkupu) 3. komercijalne banke (izdavatelji i investitori gotovo svih instrumenata na tržištu

novca)4. brokeri i dileri (24 primarna dilera vladinih vrijednosnih papira, brokeri novcem i

vrijednosnim papirima, brokeri posrednici)5. korporacije i ostale financijske institucije (tvrtke za osiguranje imovine, životno

osiguranje, uzajamni investicijski fondovi)6. ostale financijske institucije

5


Londonska međubankarska kamatna stopa (LIBOR) – kamatna stopa na eurodolare

Vrijednosni papiri na europskom tržištu novca 1. EURODOLARSKI CERTIFIKATI O DEPOZITU

certifikati o depozitu u stranim bankama u denominaciji američkog dolara dospijeća su kraća od godine dana (najčešće od 1 do 6 mjeseci)

2. EUROOBVEZNICE I EUKOMERCIJALNI PAPIRI- euroobveznice su kratkoročne obveznice (dospijeće 1,3 i 6 mjeseci) slične

komercijalnom papiru (koriste europske banke koje se bave komercijalnim papirima)- eurokomercijalni papir (Euro-CP) su eurovrijednosni papiri koje izdaju dileri

komercijalnih papira bez uključivanja banke (stope za 0,5 ili 1% iznad LIBOR stope)

Obveznice - dugoročne obveze koje izdaju korporacije i vladine jedinice- u zamjenu za sredstva ulagača izdavatelj obveznica obećava platiti određeni iznos u

budućnosti po dospijeću obveznice (nominalna vrijednost) plus kuponsku kamatu na pozajmljena sredstva (kuponska stopa puta nominalna vrijednost obveznice)

- ako izdavatelj obveznice ne ispuni uvjete plaćanja, vlasnik obveznice (ulagač) ima pravo potraživanja aktive izdavatelja obveznice

Tržišta obveznica - tržišta na kojima se izdaju i njima se trguje- tri tipa : trezorske srednjoročne i dugoročne obveznice, municipalne obveznice korporativne obveznice

Dugoročne obveznice – dugoročni dužnički vrijednosni papiri koje izdaju korporacije i vladine jedinice

Vrijednosni papiri tržišta obveznica

1. trezorske dugoročne i srednjoročne obveznice- dugoročne obveznice koje izdaje Riznica SAD-a radi financiranja nacionalnog

duga i drugih vladinih izdataka- bez rizika od neplaćanja (garantira Vlada)- isplaćuju kuponsku kamatu (polugodišnje)- srednjoročne imaju izvorno dospijeće od 1 do 10 godina, dugoročne više od 10- izdaju se u minimalnim denominacijama od 1000 dolara i njihovim višekratnicima- 2 tipa: sa fiksnom glavnicom i indeksirane inflacijom (prilagođene inflaciji)- dugoročne obveznice koje imaju pokriće u punom povjerenju i autoritetu Vlade

SAD-a i stoga su bez rizika od neplaćanja- isplaćuju kuponsku kamatu (polugodišnje)- ulagačima plaćaju relativno niske kamatne stope- riznica izdaje dva tipa srednjoročnih i dugoročnih obveznica: s fiksnom glavnicom

i s indeksiranom inflacijom

STRIP (vrijednosni papiri odvojenih priljeva) – trezorski vrijednosni papir kojim se periodično plaćanje kamata odvaja od konačne isplate glavnice

Obračunata kamata – dio kuponske isplate obračunate između zadnje kuponske isplate i dana obračuna

2. municipalne obveznice- vrijednosni papiri koje izdaje država i lokalne vlasti (npr. jedinice lokalne

samouprave, grad, škola)opće osigurane obveznice (GO) – obveznice s pokrićem u punoj vjeri i povjerenju izdavatelja (obećanje da će iskoristiti sve svoje financijske resusrse da bi ispunila obveznicu)

6


obveznice osigurane prihodom- prodaju se radi financiranja specifičnih projekata koji donose prihod, a pokriveni su

novčanim tokom od tih projekata (pr. produljenje autoceste, dio cestarine kao zalog); nose veći rizik nego GO

- izdaju se u minimalnim denominacijama od 5000$, postoji sekundarno tržište, nisu bez rizika o neplaćanju

Proces trgovanja municipalnim obveznicama1. Preuzimanje rizika izdavanja emisijeInvesticijska banka jamči cijenu novoizdanih vrijednosnih papira kupnjom cijele emisije po fiksnoj cijeni od municipalnog izdavatelja(licitacijska cijena)2. Preuzimanje po postignutoj cijeniPreuzimatelj ne jamči cijenu izdavatelju i djeluje više kao agent za plasiranje ili distribuciju za naknadu prema uspjehu plasiranja emisije

Preuzimanje rizika izdavanja emisije- izdavanje vrijednosnih papira od strane investicijske banke u kojem investicijska banka

jamči izdavatelju cijenu za novoizdane vrijednosne papire kupnjom cijele emisije po fiksnoj cijeni

- tada banka te vrijednosne papire pokušava prodati dobavljačima sredstava (investitorima) po višoj cijeni

Preuzimanje po postignutoj cijeni – emisija vrijednosnih papira kod kojih preuzimatelj ne jamči cijenu izdavatelju i djeluje više kao agent za plasiranje ili distribuciju za naknadu prema uspjehu plasiranja emisije

3. Korporativne obveznice- dugoročne obveznice koje je izdala korporacija- minimalna denominacija iznosi 1000 dolara, a korporativne obveznice s kuponskom

isplatnom obično plaćaju polugodišnju kamatnu stopu

VRSTE OBVEZNICA: 1. OBVEZNICA NA DONOSITELJA Obveznice s kuponom kod koje vlasnik

obveznice predočava kupon izdavatelju radi isplate kamate po dospijeću kupona

2. OBVEZNICA NA IME Identifikacijski podatci o vlasniku upisani su kod izdavatelja i kuponske isplate šalju se registriranom vlasniku

3. ROČNE OBVEZNICE Obveznice kod kojih cijela emisija dospijeva na isti datum

4. SERIJSKE OBVEZNICE Obveznice koje dospijevaju u slijedu datuma, s isplatom dijela emisije na svaki datum

5. HIPOTEKARNE OBVEZNICE obveznice izdane radi financiranja Obveznice koje dospijevaju u slijedu datuma, s isplatom dijela emisije na svaki datum

6. POTVRDE NA ZALOG OPREME Obveznice sa zalogom u materijalnoj imovini koja nije nekretnina (pr. avion, vlak)

7. ZADUŽNICE Obveznice pokrivene jedino općim kreditom tvrtke izdavatelja i bez osiguranja posebnom aktivom ili zalogom

8. PODREĐENE ZADUŽNICE neosigurane zadužnice koje se u slučaju likvidacije posuđivača naplaćuju hipotekarnim obveznicima i običnim zadužnicama

9. KONVERTIBILNE OBVEZNICE Obveznice koje se mogu zamijeniti za drugi vrijednosni papir tvrtke izdavatelja po želji vlasnika obveznice

7


10. DIONIČKE POTVRDE Obveznice koje vlasniku daju mogućnost kupnje obične dionice po određenoj cijeni do određenog datuma

11. OPOZIVNE OBVEZNICE obveznice koje izdavatelju omogućuju da prisili vlasnika obveznice da ju ponovno proda izdavatelju po cijeni iznad nominalne vrijednosti

12. ODREDBE AMORTIZACIJSKOG FONDA Obveznice koje obuhvaćaju zahtjev da izdavatelj svake godine povećava određeni iznos obveznice

Obveznički ugovor – ugovor koji određuje prava i obveze izdavatelja i vlasnika obveznica; sadrži više ugovornih ograničenja povezanih s izdavanjem obveznica

Obveznica na donositelja – obveznice s pričvršćenim kuponom kod koje vlasnik izdavatelju predočava kupone po dospijeću radi isplate kamata

Obveznica na ime – obveznica čiji je vlasnik registriran kod izdavatelja i kuponske isplate se šalju registriranom vlasniku

Ročne obveznice – obveznice kod kojih cijela emisija dospijeva na isti datum

Serijske obveznice – obveznice koje dospijevaju u slijedu datuma, s isplatom dijela emisije na svaki datum

Hipotekarne obveznice – obveznice izdane radi financiranja određenih projekata koji su zalog izdavanju obveznice

Potvrde na zalog opreme – obveznice sa zalogom u materijalnoj imovini koja nije nekretnina (npr. vlakovi i zrakoplovi)

Zadužnice – obveznice pokrivene jedino općim kreditom tvrtke izdavatelja i bez osiguranja posebnom aktivom ili zalogom

Podređene zadužnice – neosigurane zadužnice koje se u slučaju likvidacije posuđivača naplaćuju hipotekarnim obveznicama i običnim zadužnicama; rizičnije, ali imaju i veći prinos

Konvertibilne obveznice – obveznice koje se mogu zamijeniti za drugi vrijednosni papir tvrtke izdavatelja po želji vlasnika obveznice

Dioničke potvrde – obveznice koje vlasniku daju mogućnost kupnje obične dionice po određenoj cijeni do određenog datuma

Opozive obveznice – obveznice koje izdavatelju omogućuju da prisili vlasnika obveznice da ju ponovno proda izdavatelju po cijeni iznad nominalne vrijednosti (po cijeni opoziva)

Premija opoziva – call premija; razlika između cijene opoziva i nominalne vrijednosti obveznice

Odredbe amortizacijskog fonda – obveznice koje obuhvaćaju zahtjev da izdavatelj svake godine povuče određeni iznos obveznice

Sudionici na tržištu obveznica – kućanstva, poslovni sektor, jedinice vlasti i strani ulagači

Međunarodne obveznice:

1. Euroobveznice- dugoročne obveznice koje se izdaju i prodaju izvan zemlje u čijoj su valuti izražene

8


- izdaju se u denominacijama od 5 i 10 tisuća $- obično su obveznice na donositelja i njima se trguje na OTC tržištima (uglavnom u

Londonu i Luksemburgu)- plasiraju ih investicijske banke i to putem čvrstih ponuda

2. Strane obveznice- dugoročne obveznice koje su izdale tvrtke i vlade izvan domicilne zemlje izdavatelja i

obično su denominirane u valuti zemlje u kojoj su izdanje umjesto u domicilnoj t valuti- strane obveznice izdane u SAD-u nazivaju se jenki obveznice, u Japanu samurajske, a u

UK buldog obveznice

3. Bradyjeve obveznice – obveznice koje su zamijenjene za tekući kredit manje razvijenih država

Državne obveznice- obveznica koja je zamijenjena za glavni kredit manje razvijenoj zemlji, u kojoj je kao

sekundarni zalog osiguranja uklonjena američka obveznica i stavljena kreditna sposobnost zemlje

REJTING OBVEZNICA- Veliki ulagači u obveznice, trgovci i menadžeri često ocjenjuju rizik od neplaćanja

vođenjem vlastite analize izdavatelja- Manji investitori obično nemaju opsežnijih podataka te se stoga često oslanjaju na

rejting obveznice koji daju agencije za rejting

INDEKSI TRŽIŠTA OBVEZNICA

1. Indeksi koje vode velike investicijske banke

2. Pokazuju mjesečni kapitalni dobitak i gubitak na obveznice u indeksu plus zarađeni prihod od kamatne stope (kupon)

3. Promjene u vrijednostima mogu iskoristiti trgovci obveznicama za ocjenu promjena investicijske

4. privlačnosti obveznica različitih tipova i dospijeća

SUDIONICI NA TRŽIŠTU OBVEZNICA1. poslovno financijske tvrtke2. vlade3. nefinancijsko poslovanje4. strani ulagači5. kućanstva

9

Documents

skripta za I. kolokvij-financijska trzista i institucije, SREĐENA