• Home

  • Documents

  • SADRŽAJ · 2016. 7. 13. · 38 Osobne financije 40 Tržište rada u budućnosti 42 Ekonomija...
63

SADRŽAJ · 2016. 7. 13. · 38 Osobne financije 40 Tržište rada u budućnosti 42 Ekonomija nogometa 45 Credit Default Swap - CDS ... Financije su najstarija disciplina ekonomske

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • 1

    SADRŽAJ

    UVODNIK

    UVODNIK 2 Riječ urednika

    3 Riječ predsjednika

    STUDENTSKA UDRUGA FINANCIJSKI IMPULS

    4 Zašto se učlaniti u neku studentsku udrugu

    6 O udruzi Financijski impuls

    7 Članovi

    9 Projekti

    INTERVJU

    23 Osnivači Financijskog impulsa

    27 Marijeta Ravlić (Zagrebačka banka)

    30 Hrvoje Pauković (Hrvatski ured za osiguranje)

    FINANCIJE

    34 Put ka uspjehu

    36 Financije i glazba – ima neka tajna veza

    38 Osobne financije

    40 Tržište rada u budućnosti

    42 Ekonomija nogometa

    45 Credit Default Swap - CDS

    47 Električni automobili – slom tržišta nafte?

    49 Povlaštene/insajderske informacije i trgovanje

    51 Forenzičko računovodstvo

    53 „Crowdfunding“ vs. „poslovni anđeli“

    AFTER 5

    56 Kviz, Osmosmjerka, Strip...

    60 Suradnje

    61 Informacije

  • 2

    UVODNIK

    Riječ urednika

    Izuzetna nam je čast predstaviti Vam prvi broj studentskog časopisa FIMpress, koji smo

    imali zadovoljstvo uređivati. Neizmjerno smo ponosni na sve što je udruga Financijski

    impuls napravila u tri godine svog djelovanja te smo u časopisu saželi sve projekte koje

    smo proveli, predavanja koja smo organizirali, putovanja na koja smo otišli, znanje koje

    smo stekli, vještine koje smo razvili i uspjehe koje smo zajedno ostvarili. Nadamo se da

    ćete uživati listajući naš časopis, da ćete naučiti nešto korisno i zanimljivo kroz teme

    koje smo obradili te uvidjeti važnost financija i pregršt mogućnosti koje nam financije i

    financijski svijet nudi.

    Veliko hvala svim suradnicima koji su nesebično odvojili svoje vrijeme i sudjelovali u

    izradi časopisa te se posebno zahvaljujemo našem generalnom sponzoru, Zagrebačkoj

    banci, na dugogodišnjoj suradnji i potpori.

    Vaši urednici,

    Anamaria i Danijel

    IMPRESSUM

    GLAVNI UREDNICI: Anamaria Milković, Danijel Švelec

    SURADNICI: Matej Beljan, Tomislav Brdarić, Ante Bušljeta,Filip Hojsak, Ivana Mutapčić, Mario Raič, Martin Skoko,

    Danijela Španović, Marinela Trnka, Maja Živković

    VANJSKI SURADNICI: Marijeta Ravlić, Hrvoje Pauković

    FOTOGRAFIJE: Josipa Bjelobrk, Karla Bilandžić, Ivan Ripić, Krešimir Strahonja, Darko Grundler

    NASLOVNICA: Ivan Kovač

    LEKTORICA: Anamaria Milković

    IZDAVAČ: Financijski impuls; Gajev trg 7, 31 000 Osijek

    https://financijskiimpuls.org/

    [email protected]

    TISAK: Studio HS internet d.o.o.

    GENERALNI SPONZOR: Zagrebačka banka

    https://financijskiimpuls.org/

  • 3

    Riječ predsjednika Financijskog impulsa

    Financije su najstarija disciplina ekonomske znanosti te su sastavni dio naših života. Za

    mene su financije oduvijek bile puno više od ekonomske znanosti. Brojevi, računanje,

    stručna literatura o ekonomiji i financijama razlog su, da nakon srednje ekonomske

    škole, upišem Ekonomski fakultet u Osijeku na kojem sam mogao stjecati željeno

    znanje. Stoga, kada sam 2014. godine s prijateljima krenuo u postupak osnivanja

    udruge Financijski impuls ni u jednom trenutku nisam sumnjao u uspješni rad iste.

    Financijski impuls osnovan je s ciljem edukacije studenata, učenika na području

    ekonomije i financija te promicanja financija kroz simbiozu tradicionalnih i suvremenih

    ekonomskih trendova. Grupa mladih i entuzijastičnih studenata odlučila je dati svoj

    doprinos društvu, a kroz sve projekte koje smo do sada proveli te projekte koje ćemo

    tek provesti, trudimo se članovima udruge te svima koji prate naš rad omogućiti

    stjecanje dodatnih znanja iz područja financija. Isto tako, kroz ovaj časopis želimo u

    čitateljima pobuditi interes za novim znanjima, spoznajama, učenjem i istraživanjem. U

    proteklih pet godina studiranja, kroz sudjelovanje na brojnim projektima i radu na

    fakultetu naučio sam da svaki pročitani članak, blog, znanstveni rad ili knjiga, stvaraju

    novu vrijednost u našim glavama, doprinose našim razmišljanjima i razvijaju nas. Stoga,

    nadam se da ćete uživati u čitanju našeg časopisa. Učite, čitajte, volontirajte, aktivirajte

    se u udruzi koja vam odgovara po aktivnostima i području djelovanja, napravite od sebe

    profil osobe s kojom ćete u budućnosti biti zadovoljni.

    Predsjednik udruge Financijski impuls,

    Mario Raič

  • 4

    ZAŠTO SE UČLANITI U STUDENTSKU UDRUGU?

    „Vrijeme je limitirano, stoga ga ne trošite uzalud!“ – Steve Jobs

    Vrijeme je novac, vrijeme je dragocjeno, vrijeme

    je dar, vrijeme je neprocjenjivo… postoji

    neograničeno puno definicija vremena, ali ono

    jedino, neporecivo je to da se vrijeme ne može

    vratiti, da vrijeme teče te da svi trebamo svoje

    vrijeme iskoristiti na najbolji mogući način,

    uživajući u životu, radeći korisne stvari, posao

    koji volimo, družeći se s ljudima do kojih nam je

    stalo.

    Do toga da spoznamo koliko je vrijeme dragocjeno i da budemo iskreni prema sebi

    kako zapravo trošimo svoje vrijeme treba proći određeni broj godina, trebamo dobiti

    iskustvo u životu i razviti se kao osobe. Neki vrijeme počnu cijeniti i koristiti produktivno

    prije drugih, a to je vidljivo za vrijeme studiranja kad većina studenata uz obaveze na

    fakultetu svoje slobodno vrijeme trebaju odvojiti za različite aktivnosti ili pak hobije.

    Jedni se odluče zaposliti preko studentskog ugovora, drugi se odluče uživati i izlaziti

    van dok se određeni broj studenata uključi u rad studentske udruge.

  • 5

    Studenti koji se odluče učlaniti u studentske udruge, ponajprije:

    1.Upoznaju hrpu mladih, talentiranih i ambicioznih ljudi koji kroz međusobno druženje i

    rad u udruzi pomažu jedni drugima u širenju vidika te se međusobno potiču, tj.

    motiviraju da budu još bolji u svemu što rade,

    2.Sudjeluju u organizaciji i provedbi projekata, seminara i radionica kroz koje stječu

    razna znanja, vještine i iskustva,

    3.Stvaraju veliku mrežu kontakata sa studentima iz različitih gradova i zemalja te s

    ljudima iz poslovnog svijeta,

    4.Razvijaju svoje komunikacijske, prezentacijske i organizacijske vještine,

    5.Putuju sa studentskim udrugama te upoznaju različita mjesta, ustanove, ljude, kulture,

    običaje, itd,

    6.Osobno se razvijaju te stječu neprocjenjiva iskustva koje će im i više nego pomoći u

    obrazovanju i budućem poslu.

    Nadam se da ćete nakon svega prethodno pročitanog razmisliti o tome kako koristite

    svoje vrijeme te da ćete, ukoliko ste student, istražiti koje studentske udruge postoje u

    Vašem okruženju te se učlaniti u neku studentsku udrugu, ovisno o svojim

    preferencijama. Osobno bih svima preporučila da se učlane u neku studentsku udrugu

    jer količina znanja i iskustva koja se dobiju su nevjerojatna, a prijateljstva i poznanstva

    koja se steknu su neprocjenjiva i traju cijeli život.

    Autor: Anamaria Milković

  • 6

    Studentska udruga Financijski impuls

    Na Osječkom sveučilištu ima pregršt

    studentskih udruga u koje se studenti

    mogu učlaniti, a ne tako davno, 2014.

    godine, na Ekonomskom fakultetu u

    Osijeku, osnovana je studentska

    udruga Financijski impuls.

    Udrugu su osnovali Filip Hojsak, Mario

    Raič i Drago Dević, a misao vodilja pri

    osnivanju udruge bila je da se kroz

    Udrugu organiziraju predavanja,

    projekti, seminari i tečajevi pomoću

    kojih će se dodatno obrazovati članovi

    Udruge kao i svi zainteresirani i

    spremni na učenje.

    Vizija Udruge je da postane uspješna i

    prepoznatljiva udruga koja će svojim

    radom od mladih i ambicioznih

    studenata stvoriti financijski

    obrazovane i sposobne poslovne

    ljude.

    Misija Udruge je zainteresirati studente

    Ekonomskog fakulteta u Osijeku za

    segmente ekonomije bazirane na

    financijama kroz predavanja, projekte

    te stručne prakse, upravljanje i

    doprinos kvaliteti obrazovanja na

    Ekonomskom fakultetu u Osijeku te

    doći do svih važnijih financijskih

    zajednica na području grada Osijeka

    kroz igranje važne uloge u afirmiranju

    mladog i obrazovanog financijskog

    kadra.

    Cilj Udruge je potaknuti studente da

    prošire svoje znanje na polju financija.

    2016. godine udruga je dobila i

    priznanje za izniman doprinos u

    promicanju izvrsnosti kroz organizaciju

    studentskih projekata i vannastavnih

    aktivnosti.

  • 7

    Članovi Financijskog impulsa

    Članovi Financijskog impulsa su aktivni, svestrani i uspješni studenti. Trenutno u Udruzi

    ima 25 aktivnih radnih članova koji svojim svakodnevnim radom, posvećenošću i

    trudom rade na brojnim projektima te vode Udrugu.

    Nadalje, članovi Udruge dobitnici su višestrukih Rektorovih nagrada, Dekanovih

    nagrada i nagrada Fakultetskog vijeća.

    Također, članovi Udruge sudjeluju na raznim natjecanjima i festivalima te već godinama

    na istima osvajaju nagrade.

  • 8

    Članovi Udruge, također, sudjeluju na brojnim konferencijama diljem Hrvatske te na

    istima stječu znanja iz raznih područja i šire svoju mrežu kontakata.

    Neke od konferencija na kojima su članovi Udruge sudjelovali su:

    1. Vern - COSA (Kongres udruga studenata Republike Hrvatske)

    2. Dani hrvatskog osiguranja u Opatiji

    3. CEO (Career and Entrepreneurship Opportunities) konferencija u Zagrebu

  • 9

    Projekti Financijskog impulsa

    Financijski impuls do danas je organizirao brojne uspješne projekte o kojima možete

    više pročitati u nastavku.

    1. Stručna ekskurzija u Sarajevo

    Prvi projekt Financijskog impulsa bila je stručna ekskurzija u Sarajevo od 18. do 19.

    prosinca 2014. godine. Svi zainteresirani studenti Ekonomskog fakulteta u Osijeku te

    članovi Financijskog impulsa su kroz dva dana u Sarajevu posjetili Ekonomski fakultet u

    Sarajevu te Centralnu banku Bosne i Hercegovine u kojoj su se upoznali s monetarnom

    politikom BiH. Osim zanimljivih obilazaka i predavanja u prethodno navedenim

    institucijama, studenti su uživali u obilasku Sarajeva te druženju s kolegama iz

    Sarajeva.

  • 10

    2. Europski tjedan novca (EMW) 2015. godine

    Od 10. do 11. ožujka 2015. godine Financijski impuls je obilježio Europski tjedan novca

    na Ekonomskom fakultetu u Osijeku kroz radionice i predavanja.

    Direktor Hrvatskog ureda za osiguranje mr.

    sc. Hrvoje Pauković posjetiteljima je ispričao

    “Čemu zapravo služi osiguranje?” te u sklopu

    radionice studentima pokazao “Praktične

    slučajeve osiguranja iz svakodnevnog života”.

    U suradnji sa Zagrebačkom bankom,

    direktorica centra za individualne klijente

    mr.sc. Marijeta Ravlić te doc.dr.sc. Domagoj

    Sajter predavali su o tome “Znaju li ljudi

    upravljati osobnim financijama?” te kroz

    korisnu radionicu uputili prisutne u to “Kako

    voditi osobne financije”

  • 11

    3. Europski tjedan novca (EMW) 2016. godine

    Kroz razna predavanja i radionice, u razdoblju od 14. do 17. ožujka 2016. godine,

    obilježen je Europski tjedan novca na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

    Gospođa Petra Poldrugač je kroz interaktivnu radionicu prikazala realnu sliku Hrvatske

    kada je u pitanju krivotvorenje novčanica unazad nekoliko godina te je svima prisutnima

    pokazala kako mogu prepoznati krivotvorene novčanice.

  • 12

    Predavanje „Ulaganje u industriji

    osiguranja“ održao je gospodin Luka

    Matošić, član uprave UNIQA osiguranja.

    Gospodin Matošić je pokazao kako

    uobičajeno, u praksi, osiguravajuća društva

    raspolažu novcem koji prikupe od

    osiguranika.

    Krunoslav Šarić i Aleksandar Musić iz

    udruge Lipa održali su zanimljivo

    predavanje pod nazivom „Funkcionalnost

    poreznog sustava Republike Hrvatske“,

    gdje su prikazali kako postoje brojne

    nepoznanice u našem poreznom sustavu

    te o njegovoj složenosti te dali, između

    ostaloga, svoje prijedloge što bi se moglo

    napraviti po tom pitanju.

    Zlatko Berdin, Junior portfolio manager -

    AZ obvezni mirovinski fond, prezentirao je

    kako funkcionira hrvatski mirovinski

    sustav te kako i gdje obvezni mirovinski

    fondovi ulažu sredstva koja imaju na

    raspolaganju.

    Karizmatični Ivan Glavaš, broker i trgovac

    kriptovalutama, koji je kroz nešto više od

    sat vremena pokazao kako i kada je došlo

    do pojave bitcoina, što je bitcoin te koju

    ulogu će bitcoin imati u budućnosti.

  • 13

    David Krmpotić, pročelnik Upravnog odjela

    za financije i nabavu Grada Osijeka, upoznao

    je publiku sa svim pojmovima vezanim uz

    proračun, objasnio što čini prihode i rashode

    gradskog proračuna te što se može i što bi

    se trebalo mijenjati.

    Također, 16. 3. 2016. godine, u sklopu

    Europskog tjedna novca te u dogovoru s

    Kinematografima grada Osijeka, održana je

    posebna projekcija filma „Trumbo“ u

    osječkom kinu Urania.

    17.03.2016. godine, u suradnji s udrugom malih dioničara Valamara, održan je panel:

    ''Gdje je tržište kapitala Republike Hrvatske?''. Moderator panela bio je Dražen

    Novaković, a na panelu su sudjelovali Marko Čižmek, najbolji financijski direktor 2015.

    godine u Republici Hrvatskoj, član uprave Valamar Riviera d.d., i Dean Rnjak,

    predsjednik Udruge malih dioničara Valamar. Na panelu se raspravljalo o slici tržišta

    kapitala Republike Hrvatske, kako se ono razvija kod nas te što je potrebno razmatrati

    pri ulaganju u vrijednosne papire. Gosti su se dotaknuli i teme turizma, koju vide kao

    najperspektivniju granu za razvoj Hrvatske.

  • 14

    4. Financijsko opismenjavanje osječkih učenika – ”Osobne financije i

    financijsko obrazovanje”

    U svibnju 2016. godine članovi

    studentske udruge Financijski

    impuls, koja djeluje pri Ekonomskom

    fakultetu u Osijeku, započeli su

    financijsko opismenjavanje osječkih

    učenika kroz projekt „Osobne

    financije i financijsko obrazovanje“.

    Cilj ove studentske udruge je širenje znanja na području financija, što je u skladu s

    ciljem ovog projekta - povećati financijsku pismenost osječkih učenika. Na provođenje

    projekta članove Udruge potaknula je spoznaja da u današnje moderno doba postoji

    sve više novih i kompleksnih financijskih proizvoda i usluga te je za njihovo korištenje

    potrebna financijska pismenost na primjenjivoj razini što zahtjeva i odgovarajuće

    financijsko obrazovanje koje mladima u Hrvatskoj nedostaje.

    Edukacija je prvenstveno bila bazirana na učenike srednjih škola i to na učenike drugih,

    trećih i četvrtih razreda Opće gimnazije, Ekonomske i upravne škole u Osijeku,

    Prirodoslovne gimnazije te Jezične gimnazije. Studenti su učenicima objasnili zašto je

    financijsko obrazovanje važno, što je to osobni proračun, koje marketinške zamke

    postoje, vrste bankarskih proizvoda te su im rekli nešto više i o samom osiguranju.

  • 15

    Nakon provedene edukacije u srednjim školama, studenti su odlučili edukaciju proširiti i

    na učenike osnovnih škola. Cilj proširenja projekta financijskog opismenjavanja

    srednjoškolaca proizašao je iz spoznaje kako s financijskim opismenjavanjem treba

    krenuti od najranije dobi u kojoj se djeca po prvi puta susreću s novcem i njegovim

    upravljanjem. Studenti su stoga posjetili učenike 7a razreda Osnovne škole Vladimira

    Becića u Osijeku te su im održali radionicu o osobnim financijama, odnosno ispričali im

    više o samom novcu i ispitali njihova stajališta o štednji i zaduživanju.

    Članovima Udruge koji provode edukaciju je bilo izuzetno drago vidjeti da su

    srednjoškolci zainteresirani za širenje znanja o financijama što su pokazali svojom

    aktivnošću u raspravama, brojnim pitanjima vezanim za temu te iskazivanjem interesa

    za konkretnim primjerima iz prakse. Također, učenici u osnovnoj školi iskazali su više

    nego očekivanu razinu znanja o osobnim financijama, bili su upoznati s temeljnim

    pojmovima vezanim za financije, ali iste nisu mogli precizno definirati te su tražili

    objašnjenja i primjere za pojmove oko kojih su imali dvojbi.

    Nakon uspješno provedenih edukacija članovi Financijskog impulsa planiraju sljedeće

    školske godine 2016./2017. nastaviti provoditi projekt „Osobne financije i financijsko

    obrazovanje“u svim srednjim i osnovnim školama u Osijeku. Upravo iz razloga što

    smatraju kako navika dobrog upravljanja novcem stečena u najranijoj dobi može biti od

    velike koristi pri uspješnom upravljanju osobnim financijama u budućnosti, nadaju se

    kako će kroz održavanje radionica i predavanja o financijskoj pismenosti uspjeti doprijeti

    do najmlađih građana i naučiti ih koliko je važno biti financijski pismen.

  • 16

    5. Konferencija „Budi poslovan, budi konkurentan“

    Poslovna studentska konferencija, organizirana od strane

    članova Udruge „Financijski impuls“, „Budi poslovan-budi

    konkurentan“ održana je na Ekonomskom fakultetu u

    Osijeku 13.travnja 2015. godine.

    Na konferenciji studenti su dobili korisne informacije o

    projektima i programima u kojima mogu sudjelovati i na taj

    način poboljšati svoju konkurentnost na tržištu rada.

  • 17

    6. Debata „Riskirati i/ili profitirati?“

    Udruga Financijski impuls organizirala je u suradnji s Hrvatskom agencijom za nadzor

    financijskih usluga debatu o mirovinskim fondovima pod nazivom „Riskirati i/ili

    profitirati?“.

    Studenti smjera Financijski menadžment Ekonomskog fakulteta u Osijeku debatirali su

    o tome trebaju li mirovinski fondovi ulagati u više ili manje rizične vrijednosne papire. U

    debati su sudjelovala dva tima – tim O koji je zastupao konzervativniji pristup, a čiji su

    članovi bili studenti Ante Čorić, Filip Hojsak, Mario Raič i Ana Zukolo, te tim D koji je

    zastupao rizičniji pristup ulaganju, a činili su ga studenti Matea Cvitanović, Gabriel

    Kajtazi, Davor Kljajić i Matej Vitez. Održana debata bila je zaista napeta i neizvjesna, a

    studenti su zaista odradili odličan posao zastupajući stranu koja im je povjerena u

    debati.

    Mirovine su svakodnevna tema svih medija. Sve je veći znak pitanja nad mirovinama

    onih generacija koje tek sada izlaze na tržište rada. Debata je bila odlična prilika za

    studente i učenike srednje Ekonomske i upravne škole o tome što mogu učiniti po tom

    pitanju i osigurati si pristojan život i nakon umirovljenja.

  • 18

    7. Debata „Životno osiguranje – štednja i/ili investicija“

    Udruga Financijski impuls u suradnji s Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih

    usluga organizirala je, drugu godinu za redom studentsku debatu, ovog puta na temu

    „Životno osiguranje – štednja i/ili investicija“.

    Pred mnoštvom zainteresiranih

    posjetitelja, studenti su debatirali o

    tome trebaju li potencijalni potrošači

    ulagati u mješovito (tradicionalno,

    klasično) životno osiguranje, koje po

    karakteristikama više predstavlja

    štednju i manje je sklonije riziku ili

    investicijsko (unit-linked) životno

    osiguranje, koje ima veću razinu

    rizika te prema svojim obilježjima više

    se ponaša kao investicija.

  • 19

    Studenti su kroz debatu pokušali aplicirati prednosti i nedostatke oba osiguranja kako bi

    slušateljima približili obje vrste životnog osiguranja u svrhu dodatne edukacije i

    povećanja svijesti o financijskoj pismenosti. Tim koji se zalagao za investicijsko životno

    osiguranje činili su: Bušljeta Ante, Hojsak Filip, Stojsavljević Aleksandra i Župan Ivona,

    dok su tim koji je predstavljao mješovito životno osiguranje činili studenti: Brdarić

    Tomislav, Raič Mario, Sarić Ana-Marija i Švelec Danijel.

    Studenti su ozbiljno shvatili kompleksnost teme te su svojom temeljitom pripremom

    uspješno iznijeli stavove koji su bili temelji rasprave, a sve s ciljem zaštite potrošača i

    radi njihovog financijskog obrazovanja kako bi odgovorno zaštitili sebe i svoju obitelj u

    skoroj budućnosti.

    Nakon jednosatne debate došlo se do zaključka da svako od prethodno spomenuta dva

    osiguranja ima svoje prednosti i nedostatke, no izbor između mješovitog i investicijskog

    životnog osiguranja uvelike ovisi o perspektivama i percepcijama svakog pojedinca, tj.

    potrošača.

  • 20

    8. Radionice u suradnji s Udrugom računovođa i financijskih djelatnika

    Ekonomski fakultet u Osijeku, tj. Katedra za financije i

    računovodstvo i studentska udruga „Financijski impuls“

    pokrenuli su suradnju s Udrugom računovođa i

    financijskih djelatnika. Temeljna ideja je da se studenti

    upoznaju s praktičnim primjerima iz područja financija i

    računovodstva, pri čemu su uz studente dionici članovi

    Udruge računovođa i financijskih djelatnika, stručnjaci koji

    imaju stručno i praktično iskustvo rada u mnogim

    poduzećima realnog i javnog sektora.

    Prve radionice održane su u prostorijama Udruge

    Računovođa i financijskih djelatnika, 11.04. i 13.04.2016.

    godine. Predavanja su održali: Zvonimir Pavić, Porezna

    uprava, na temu – Dohoci i primanja zaposlenika – kroz oporezivanje, Gordana Rajhl i

    Danica Vukosavljević, Saponia, na temu – Sustav plaća i nagrađivanja kroz strukturu

    radnih mjesta u velikom poduzeću, te Valentina Toth, Akcepta, na temu – Mala

    poduzeća; obrti i d.o.o.

    Studenti su aktivno sudjelovali u radionici

    iimali su priliku naučiti mnogo više o dohocima

    i svim oblicima primanja, o razlikama između

    ugovora o radu i ugovora o djelu, o sustavima

    plaća u malom i velikom poduzeću te o

    dokumentaciji koja evidentira sve vrste

    dohodaka i primanja.

    U okviru projekta, sljedeća radionica će se

    održati na jesen 2016. godine, na temu

    proračuna i proračunskog računovodstva.

  • 21

    9. Natjecanje „Pametni investitor“

    Financijski impuls i Udruga malih dioničara „Valamar Riviere d.d.“ organizirali su

    studentsko natjecanje u trgovanju dionicama pod nazivom „Pametni investitor“.

    Natjecanje NAJ portfelj se održava na platformi portala MojeDionice.com. Natjecatelji

    biraju između 3 i 6 likvidnih dionica i tako sastavljaju svoj portfelj koji ne mogu mijenjati

    narednih 30 dana, a rang lista redom pokazuje natjecatelje s najvećim prinosom na

    izabrane dionice.

    Svi zainteresirani studenti Ekonomskog fakulteta u Osijeku mogli su se prijaviti na

    natjecanje do 25.01.2016. godine. Natjecanje „Pametni investitor“ traje do sredine 7.

    mjeseca 2016. godine kad će se proglasiti pobjednici. Nagrada za prvo mjesto je

    ljetovanje u hotelu Valamar Zagreb**** u Poreču (sponzor: Valamar Riviera d.d.) dok je

    druga nagrada jednodnevni tečaj po izboru na Akademiji Zagrebačke burze (sponzor:

    Zagrebačka burza).

  • 22

    10. Aktivnosti Financijskog impulsa na internetu

    Aktivnosti Financijskog impulsa mogu se pratiti i pronaći na službenoj web stranici, kao i

    na Facebook stranici Udruge.

    Članovi impulsa redovito pišu članke o aktualnim temama

    u svijetu te se isti mogu pročitati na blogu Udruge.

    Također, srijedom se na Facebook stranici Udruge održava Edukacijska srijeda u

    sklopu koje se objašnjavaju pojmovi vezani za ekonomiju te razlike između istih.

    Na Facebook stranici Udruge na mjesečnim

    bazama se odvijaju kvizovi putem kojih studenti,

    na osnovu pokazanog znanja iz ekonomije, mogu

    osvojiti vrijedne nagrade.

  • 23

    Intervju s osnivačima Financijskog impulsa

    2014. godine skupina mladih, ambicioznih i motiviranih studenata pokrenula je

    studentsku udrugu Financijski impuls na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Začetnik

    same ideje bio je Filip Hojsak, tada student 3. godine preddiplomskog studija smjera

    Financije. Dvije godine nakon osnivanja Udruge, intervjuirali smo Filipa Hojsaka kako

    bismo saznali kako je došao na ideju za osnivanjem udruge, koja je svrha osnivanja

    udruge te kakve studente je želio privući za rad u Udruzi.

    1. Kako si došao na ideju za osnivanje

    studentske udruge Financijski impuls?

    Još sam na drugoj godini

    preddiplomskog studija razmišljao o

    tome kako bi studenti EFOS-a mogli i

    trebali biti više aktivni u

    izvannastavnim aktivnostima. S

    obzirom na to sam tada tek upisao

    smjer Financijski menadžment

    razmišljao sam o tome u koje

    izvannastavne aktivnosti se mogu

    uključiti i kako mogu potaknuti moje

    kolege da zajedno sa mnom rade više.

    Tada sam prvi puta dobio ideju da

    pokrenemo jednu grupu studenata

    koja bi organizirala različite

    izvannastavne aktivnosti, ali sam

    odustao od svoje ideje jer sam mislio

    da su studenti na našem sveučilištu

    previše pasivni i da ideja ne bi

    zaživjela. Iako sam od ideje prvotno

    odustao, na trećoj godini sam postao

    član studentskog Lider kluba i počeo

    redovito čitati časopis Lider koji ima

    rubriku posvećenu studentskim

    udrugama. Sjećam se da je u jednom

    izdanju predstavljena udruga

    Financijski klub sa Zagrebačkog

    ekonomskog fakulteta te me članak o

    toj udruzi potaknuo da poradim na

    svojoj staroj ideji i još jednom

    razgovaram sa svojim kolegama o

    osnivanju nove studentske udruge na

    našem fakultetu.

    2. Koliko je vremena bilo potrebno za

    osnivanje Udruge?

    Ideju o udruzi smo počeli razrađivati u

    veljači 2014. godine, a službeni

    postupak osnivanja je završen u

    studenom iste godine. Za osnivanje

    udruge nam je trebalo više vremena

    nego što je to možda uobičajeno zato

    što sam želio da dobro razradimo ideju

    i smislimo što ćemo raditi u prvoj

    godini djelovanja udruge.

    3. Koji je bila svrha osnivanja udruge

    Financijski impuls?

    U Financijskom impulsu smo željeli

    okupiti proaktivne studente koji će

    organizirati različita predavanja te

    dovoditi goste predavače na fakultet te

    kroz razne aktivnosti kao što su

    seminari, predavanja i putovanja,

  • 24

    potaknuti kolege da prodube svoja

    znanja na području financija.

    4. Kakve studente si želio privući u

    udrugu i na koji način se vrši selekcija

    zainteresiranih kandidata?

    Od prvog dana cilj mi je da u udruzi

    budu studenti koji su zainteresirani za

    financije i motivirani za rad na

    različitim projektima. Cilj nam je privući

    različite, ali sposobne studente koji će

    svojim radom doprinijeti poboljšanju

    projekata. Selekcija zainteresiranih

    kandidata se vrši jednom godišnje kroz

    proces regrutacije novih članova kada

    predsjedništvo udruge razgovara sa

    svim zainteresiranim kandidatima te

    odabire one kandidate za koje smatra

    da bi mogli doprinijeti razvoju udruge.

    5.Prema tvom mišljenju i dosadašnjem

    iskustvu, koje su koristi od članstva u

    studentskoj udruzi?

    Smatram da studenti radom na

    projektima u studentskim udrugama

    mogu steći dodatno iskustvo koje će

    im biti komparativna prednost prilikom

    zapošljavanja nakon studija. Oni

    studenti koji se aktivno uključe u rad

    pojedine udruge neće imati problema

    prilikom razgovora za posao kada ih

    potencijalni poslodavci pitaju za

    iskustvo koje su stekli u različitim

    situacijama tijekom studija. Kao jednu

    od najvećih prednosti rada u

    studentskim udrugama naveo bih i

    networking jer sam kroz rad u udruzi

    upoznao puno različitih ljudi od osoba

    koje rade u različitim poduzećima pa

    do ambicioznih i proaktivnih studenata

    iz cijele Hrvatske, ali i regije.

    6. Gledajući unazad, u protekle dvije

    godine, na što si najponosniji i koliko si

    zadovoljan radom Udruge?

    Jako sam ponosan na sve projekte i

    predavanja koje je Udruga do sad, i

    više nego uspješno, organizirala.

    Također, izuzetno mi je drago što se

    svake godine naš broj aktivnih radnih

    članova povećava te što smo uspjeli

    okupiti kvalitetne studente koji svakim

    projektom koji organiziraju postaju sve

    samostalniji, samouvjereniji te razvijaju

    svoje vještine i stječu nova znanja.

    Nadalje, naravno da u Udruzi nije sve

    uvijek savršeno, ali naša želja, rad i

    upornost nas svakodnevno vode na

    putu ka ostvarenju misije, vizije i cilja

    Udruge. I najvažnije od svega, svi u

    Udruzi su si međusobno najveći

    motivatori i navijači pa nam zapravo

    ništa nije teško ni naporno jer zajedno

    radimo ono što volimo – družimo se,

    učimo i razvijamo zajedno. Stoga,

    jedva čekam da vidite što smo sve

    pripremili za godine koje dolaze.

    Uz Filipa Hojsaka, razgovarali smo i sa

    suosnivačima Udruge, Mariom Raičem

    i Dragom Devićem.

  • 25

    1. Što vas je potaknulo da s kolegom

    Filipom Hojsakom osnujete studentsku

    udrugu Financijski impuls?

    Mario: Glavna motivacija osnivanja

    udruge bili su proaktivnost, želja za

    dodatnim radom i učenjem. Smatram

    da koliko god čovjek radio na sebi,

    uvijek može jošviše napredovati i

    naučiti. Također, oduvijek sam

    smatrao da pored uobičajenih

    fakultetskih obveza, vrijeme treba

    ispuniti korisnim radom unutar

    područja koje osobu zanima. Isto tako,

    želio sam da nakon studiranja iza sebe

    ostavimo nekakav trag.

    Drago: Da se priključim osnivanju

    Udruge najviše je utjecala moja

    osobna želja da se putem Udruge

    povežu studenti koji žele znati nešto

    više o financijskoj teoriji i praksi

    ponajviše putem gostujućih

    predavanja ljudi iz poduzeća koja se

    bave financijama te organiziranjem

    raznih aktivnosti u tu svrhu.

    2. U čemu, po vama, leži tajna

    uspješnosti Financijskog impulsa te po

    čemu je Financijski impuls jedinstven?

    Mario: Naša katedra do osnivanja

    Financijskog impulsa nije imala

    studentsku udrugu koja bi mogla

    studentima pružiti dodatne aktivnosti iz

    područja financija. Nadalje, kad smo

    krenuli u osnivanje, bili smo svjesni da

    nas čeka puno truda i rada, ali smo bili

    odlučni u ostvarenju svog nauma te se

    upravo u tome može vidjeti snaga

    naše Udruge - to je udruga

    entuzijastičnih studenata, koji dio svog

    slobodnog vremena daju za Udrugu.

    Sjajna ekipa, odlična atmosfera i

    odnosi medu članovima samo su

    dodatni plus svemu tome.

    Drago: Tajna uspješnosti Financijskog

    impulsa leži u dobroj organizaciji, a

    jedinstven je u tome što su njegovi

    članovi izvrsni studenti.

    3. Što ste naučili kroz rad u

    Financijskom impulsu te što, prema

    vašem mišljenju, studenti mogu dobiti

    kroz rad u studentskim udrugama?

    Mario: Kroz rad u udruzi mogu se steći

    brojne vještine i sposobnosti, prije

    svega zato što radite u grupi s ljudima

    koje prije možda niste ni poznavali,

    surađujete na projektima koje prije

    niste pisali ni organizirali, stvarate

    kontakte s ljudima koji su u vašoj

    djelatnosti zaposleni već godinama i

    slično. Mogu reći da sam kroz rad u

    Udruzi poboljšao svoje prezentacijske,

    komunikacijske i organizacijske

    vještine, a možda i najbitnije od svega

    - uvidio sam što znači zapravo raditi i

    organizirati nešto za što nikada niste

    sigurni hoće li uspjeti, bez obzira jeste

    li dali 100% svojih mogućnosti. Na

    neki način steknete dojam kako će to

    zapravo izgledati kada završite fakultet

    i izađete na tržište rada te ste svojim

    radom u udruzi zapravo već u

  • 26

    prednosti na ostale kolege koji nemaju

    to iskustvo.

    Drago: Naučio sam da su jako bitni

    vizija i ideja te da se uz dobar tim

    može dosta toga ostvariti. Koristi od

    članstva su razvijanje prijateljstva te

    zajedničkih ideja i interesa.

    4. Smatrate li da studenti mogu

    utjecati na stanje u društvu kroz rad u

    studentskim udrugama?

    Mario: Treba biti optimističan, no s

    druge strane - treba biti i iskren.

    Nažalost, jako je malo studenata

    zainteresirano za dodatne aktivnosti

    pored samih fakultetskih obaveza. No,

    uvijek volim reći kako mi nije bitno

    koliko će ljudi slušati goste predavače

    koje dovedemo na fakultet, jer oni koji

    su voljni širiti svoje vidike, svoja

    znanja, popratit će naše aktivnosti.

    Upravo zbog te (manje) grupe, i zbog

    nas samih, ne treba odustajati od rada

    u udruzi. Tako da vjerujem u "moć"

    studentskih udruga i nadam se da će

    ova naša djelovati jako dugo na

    Ekonomskom fakultetu. Što me dovodi

    do zaključka da studenti kroz

    studentske udruge mogu utjecati na

    stanje u društvu kroz primjenu znanja

    koja steknu kroz projekte, seminare i

    radionice u sklopu studentskih udruga.

    Drago: Mislim da studenti mogu

    utjecati na stanje u društvu kroz radu u

    studentskim udrugama jer kroz

    aktivnosti udruge mogu ukazati na

    dobre stvari, ali i propuste u društvu.

    Također, mnogi srednjoškolci su

    posjetili Europski tjedan novca koji

    Udruga organizira što im može

    pobuditi interes za istraživanjem neke

    zanimljive teme iz financijskog

    područja.

  • 27

    Intervju s Marijetom Ravlić

    Marijeta Ravlić direktorica je centra za individualne

    klijente Zagrebačke banke u Osijeku te je među prvima

    prepoznala potencijal novoosnovane udruge

    Financijski impuls. Stoga smo nakon dvogodišnje

    suradnje odlučili razgovarati s gospođom Ravlić kako

    bismo saznali kako je izgledao njen poslovni put, kako

    izgleda rad u banci te dobili uvid u njena razmišljanja

    vezano za financije, obrazovanje i upravljanje osobnim

    financijama.

    1. Poštovana gospođo Ravlić, možete li nam ukratko opisati tijek Vašeg studiranja?

    Ekonomski fakultetu Osijeku upisala sam 1995., a studij sam završila 2001. Nekoliko

    godina poslije, 2004., upisala sam poslijediplomski studij Financije i bankarstvo, a

    magistrirala dvije i pol godine poslije također u Osijeku uz mentorstvo profesora

    Branimira Markovića. Tema magistarskog rada bila je Municipalne obveznice kao

    sredstvo financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

    2. Koja ste praktična znanja stekli tijekom studiranja, za koja biste mogli reći da su Vam

    izravno koristila na poslu?

    Rekla bih da mi je puno više izravne koristi donio poslijediplomski studij. Naime, kako

    sam tada već radila, lakše sam mogla iskoristiti ono što sam učila odnosno to isprobati

    u praksi. Za vrijeme studija, posebno u prvim godinama, nekako mi se čini da nam je

    svima bilo važnije druženje i ocjene na ispitima. Iako, značajna znanja i vještine stekla

    sam kod profesora Novaka, profesora Turkalja i profesora Melera. Nikako ne mogu

    izostaviti profesora Ferenčaka čija su predavanja značajno utjecala na moje

    promišljanje o samoj ekonomiji.

    3. Smatrate li da studenti stječu zadovoljavajuću razinu primjenjivih znanja i vještina

    tijekom studiranja?

    Dosta se toga promijenilo od vremena kad sam studirala, bar koliko mogu primijetiti kad

    gostujem kod prof. Domagoja Sajtera, na kolegiju Financijska tržišta i institucije.

    Smatram da se danas puno više može povezati ono što se uči i nauči s onim što se radi

    ili se želi raditi, a za to su uvelike zaslužne nove tehnologije, ali i nova koncepcija

    studiranja općenito.

  • 28

    4. Zašto ste se odlučili baš za karijeru u bankarskom sektoru? Koliko je vrijeme

    prilagodbe s obzirom na dinamiku poslovanja?

    Moja majka je radila u banci, a ja sam htjela isprva raditi u proizvodnji. Ali kad sam

    nakon diplome vidjela natječaj za posao u banci, prijavila sam se. Godine 2002. i 2003.

    na tržištu rada bio je veliki broj diplomiranih ekonomista ali i otvorenih natječaja za rad u

    bankama. Iako isprva nisam planirala raditi u financijskoj instituciji posao u banci mi se

    svidio. Puno se uči i radi, ali su mogućnosti velike. Osobito u banci kao što je

    Zagrebačka banka. Mogućnost razvoja osobne karijere je značajan i Banka zaista vodi

    računa da se njezini zaposlenici mogu razvijati te da su zadovoljni na svom radnom

    mjestu. Otvorena je mogućnost čak i za razvoj karijere izvan Republike Hrvatske. Što

    se pak tiče vremena prilagodbe, rekla bih da ono prije svega ovisi o vašoj želji za

    radom, razvojem i učenjem. Primjerice, ja i moji kolege dobili smo posao na tom

    natječaju, ali smo primljeni kao volonteri. No bez obzira na to, bila sam jako sretna jer

    sam dobila priliku. Svakako je važno da ste spremni puno učiti, prihvatiti sugestije svojih

    kolega ili mentora te biti uporni.

    5. Direktorica ste Centra za individualne klijente u Zagrebačkoj banci. Možete li nam

    ukratko opisati vaš uobičajeni radni dan?

    Svako jutro prvo pozdravim svoj tim, razgovaram s njima o tome kako je prošao

    prethodni radni dan i ima li kakvih novosti. Zatim kreće delegiranje zadataka i rad na

    realizaciji planova, pa odobravanje kredita, odnosno razgovori s klijentima i kolegama o

    kreditnim prijedlozima. Naravno, tu je i niz organizacijskih poslova poput slaganja

    rasporeda rada djelatnika i slično. Svakodnevni je izazov slaganje prioriteta što ovaj

    posao čini zanimljivim i dinamičnim. Svakodnevno upoznajem nove ljude, razvijam tim s

    kojim radim i zajedno našim klijentima omogućavamo da im vođenje osobnih financija i

    zadovoljenje potreba bude što ugodnije.

    6. Što Vas je potaknulo na suradnju sa studentskom udrugom Financijski impuls te

    kako komentirate samoinicijativno osnivanje i dosadašnji rad udruge?

    Jako mi se sviđa što su se studenti s Ekonomskog fakulteta smjer Financije na ovaj

    način organizirali. Stoga mi je bilo jako drago što imam priliku surađivati s ovim izvrsnim

    mladim ljudima koji imaju uistinu zanimljive ideje.

    7. Kako ocjenjujete financijsku pismenost mladih u Republici Hrvatskoj?

    U svakom slučaju, financijska pismenost uvijek može biti bolja. Baš stoga se trudimo na

    različite načine potaknuti mlade ljude da što odgovornije pristupaju svojem budžetu koji

    imaju kao studenti, posebno ako rade uz studij, odnosno kad dobiju svoj prvi posao.

  • 29

    8. Koji savjet biste dali mladima da na što efikasniji način upravljaju osobnim

    financijama?

    Štednja i planiranje troškova jako su važni, to je osnova učinkovitih osobnih financija.

    Primjerice, uštedjeti odnosno smanjiti troškove može se tako da svatko analizira koliko

    novca mjesečno troši na izlaske i na mobitel te vidi kako se tu može uštedjeti. Naravno

    da je dobro i povećati prihode nekim honorarnim poslom ako to obveze na fakultetu

    dopuštaju. Svi ti koraci vode k boljem upravljanju vlastitim financijama i boljem uvidu u

    troškove – a u konačnici – i boljem budžetu.

    9. Prema Vašem mišljenju, koja znanja će mladi ljudi morati posjedovati u budućnosti

    kako bi bili osposobljeni za rad u bankarskom sektoru u odnosu na danas?

    U svakom slučaju, praćenje novih tehnologija bit će od presudne važnosti za velik broj

    radnih mjesta pa tako i u bankarstvu.

    10. Za kraj, možete li nam reći koji je, prema Vašem mišljenju, najvažniji čimbenik

    uspjeha?

    Puno rada i malo sreće.

  • 30

    Intervju s Hrvojem Paukovićem

    Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za

    osiguranje, krovne udruge hrvatskih osiguravatelja,

    2015. godine potpisao je ugovor o suradnji s

    Financijskim impulsom. Također, gospodin Puković

    je kao predstavnik Hrvatskog ureda za osiguranje

    sudjelovao u prvom Europskom tjednu novca na

    Ekonomskom fakultetu u Osijeku u organizaciji

    Financijskog impulsa, a od tada redovito prati i

    podržava rad udruge. S obzirom na sjajnu

    dugogodišnju suradnju intervjuirali smo gospodina

    Paukovića kako bi nam, kao stručnjak u svom

    području rekao nešto više o razlozima suradnje s

    Financijskim impulsom, o Hrvatskom uredu za osiguranje, osiguranju, trendovima u

    osiguranju te o financijskoj pismenosti u Hrvatskoj kao i o budućnosti Hrvata kada su u

    pitanju financije i financijska pismenost.

    1. Gospodine Pauković, prošlo je gotovo godinu dana od prošlogodišnjeg projekta

    „Europski tjedan novca“. Možete li nam reći kako ocjenjujete pristup studentske udruge

    Financijski impuls u preuzimanju inicijative održavanja projekta, te koja su vaša iskustva

    povodom održanog projekta?

    Bilo mi je zadovoljstvo sudjelovati u svojstvu predavača u okviru prošlogodišnjeg

    Svjetskog i Europskog tjedna novca na Vašem fakultetu. Posebno iz razloga što je

    odaziv studenta, članova Vaše udruge, zaista bio znatan, te je iskazan poseban interes

    za temu predavanje „Čemu zapravo služi osiguranje?“ i radionicu „Praktični slučajevi

    osiguranja iz svakodnevnog života“. Svakako ocjenjujem pozitivno inicijativu Vaše

    udruge te odličnu organizaciju predavanja u koju su bili uključeni i mediji što je također

    od važnosti za promicanje financijske pismenost.

    2. Što vas je zaintrigiralo i potaklo na suradnju sa Udrugom?

    Vrlo je poticajan entuzijazam članova Vaše udruge te želja za stjecanjem novih znanja.

    Imajući u vidu misiju udruge odnosno stvoriti interes kod studenata za segmente

    ekonomije bazirane na financijama kroz predavanja, projekte te stručne prakse,

    svakako da u Vama vidimo poticajne i kreativne partnere.

  • 31

    3. Zašto Hrvatski ured za osiguranje i njegovi članovi sudjeluju u globalnoj manifestaciji

    Globalnog tjedna novca, odnosno Europskog tjedna novca?

    Hrvatski ured za osiguranje i naši članovi društva za osiguranje, kao inicijatori projekta

    „Financijska pismenost u Republici Hrvatskoj“ svjesni su važnosti financijskog

    obrazovanja građanstva te nastoje svojim redovnim aktivnostima trajno doprinijeti

    osposobljavanju svih dobnih skupina građana u donošenju informiranih odluka vezanih

    uz osiguranje, a sudjelovanje u obilježavanju Svjetskog i Europskog tjedna novca te

    provođenje aktivnosti usmjerenih na financijsko obrazovanje studenata i srednjoškolaca

    također je korak usmjeren tom cilju.

    Od početka obilježavanja manifestacije Svjetski i Europski tjedan novca u Republici

    Hrvatskoj, Hrvatski ured za osiguranje i društva za osiguranje aktivni su sudionici te je

    održan čitav niz predavanja u gimnazijama, srednjim školama i fakultetima. Također,

    realizirani su i posjeti razreda gimnazija i srednjih škola društvima za osiguranje i

    Hrvatskom uredu za osiguranje.

    4. Čemu zapravo služi osiguranje i koja je uloga osiguranja u financijskom

    opismenjavanju i obrazovanju?

    Hrvatski ured za osiguranje i društva za osiguranje zaista aktivno rade na promoviranju

    financijske pismenosti, posebno među mladima, učenicima i studentima, obzirom na

    nužnost financijskog obrazovanja mladih. Naime, financijsko obrazovanje preduvjet je

    financijske pismenosti građana. U ovom segmentu za osiguratelje najvažnija pitanja su

    podizanje svijesti o riziku, primjerice: rizik oštećenja zdravlja, rizik oštećenja imovine,

    rizik od nezgode, važnost osiguranja života te svijest o drugim rizicima. Upravo je nužno

    da svijest o rizicima zaživi među mladima kako bi bili upoznati s činjenicom da

    osiguranje nudi mogućnost upravljanja tim rizicima. Cilj je stvoriti financijski osviještene

    mlade građane koji će nas poticati na kreiranje proizvoda namijenjenih njima.

    Hrvatski ured za osiguranje član je Operativne Radne grupe pri Ministarstvu financija za

    praćenje provedbe mjera i aktivnosti definiranih Nacionalnim strateškim okvirom

    financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020. godine i Akcijskim

    planom za unaprjeđenje financijske pismenosti. Posebno značajnom smatramo i

    suradnju Hrvatskog ured za osiguranje s Agencijom za odgoj i obrazovanje u okviru

    koje sudjelujemo u provedbi Programa financijske pismenosti Program

    međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja u

    osnovnim i srednjim školama.

  • 32

    5. Koji su trendovi osiguranja prisutni u Republici Hrvatskoj?

    Prisutan je trend rasta životnih osiguranja, koja u odnosu na 2014. godinu bilježe porast

    od 11,24 %.

    Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je Osiguranje od odgovornosti za upotrebu

    motornih vozila, u okviru kojeg najveći udio ima Obvezno osiguranje vlasnika odnosno

    korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim

    osobama. Također, bilježi se manji pad neživotnih osiguranja za 2%.

    6. Koje su posljedice financijske krize na navedene trendove?

    Primjerice, navedeni trend pada neživotnih osiguranja za 2,24 % u odnosu na isto

    razdoblje prethodne godine, što se može tumačiti kao posljedica smanjene kupovne

    moći građana. Generalno, sektor osiguranja je stabilan. Financijska kriza ga doduše

    nije potpuno zaobišla, međutim tržište osiguranja je vrlo dinamično i konkurentno.

    Osiguratelji se prilagođavaju postojećoj ekonomskoj situaciji na način da su još više

    fokusirani na klijente odnosno na građane te su se prilagodili potrebama tržišta nudeći

    širok spektar usluga i specifične proizvode prilagođene svakodnevnom životu.

    Želja nam je da građani prepoznaju osiguranje kao djelatnost koja im može pomoći u

    prepoznavanju rizika kojima su okruženi u svakodnevnom životu.

    7. Kako komentirate činjenicu da 85% visokoobrazovanih Europljana ne zna za

    osnovne financijske pojmove? Kakva je situacija u Republici Hrvatskoj?

    Navedeni se postotak ne odnosi na istraživanje provedeno na nivou Europe, već na

    istraživanje provedeno u srednjoj Europi (Austrija, Njemačka, Švicarska), međutim bez

    ulaženja u analizu navedenog istraživanja naglasio bih da je financijska kompetencija

    imperativ ne samo u poslovnom životu nego i u privatnim odlukama građana. Stoga je

    upravo i u Republici Hrvatskoj provedeno istraživanje Mjerenje financijske pismenosti u

    u RH. Naime, Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih

    usluga predstavile su 4. veljače 2016. godine rezultate istraživanja financijske

    pismenosti u Hrvatskoj. Navedeno istraživanje provela je agencija Ipsos d.o.o., prema

    metodologiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Prosječna ocjena

    financijske pismenosti građana Hrvatske iznosi 11,7 od mogućih 21 boda.OECD

    financijsku pismenost definira kao kombinaciju informiranosti, znanja, vještina, stavova i

    ponašanja potrebnih za donošenje ispravnih financijskih odluka za ostvarenje

    individualne dobrobiti. Stoga su se u istraživanju mjerile tri osnovne kategorije:

    financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema trošenju novca. Prosječna

  • 33

    ocjena financijske pismenosti u Hrvatskoj iznosi 11,7 bodova od mogućih 21, a najnižu

    pismenost imaju mlađi od 19 godina (9,3), a najvišu oni višeg i visokog obrazovanja

    (12,8), građani s prihodima kućanstva većim od 6.250 kn (12,8) te građani iz gradova s

    više od 100 000 stanovnika (13,1).

    8. Što očekujete od predstojeće manifestacije „Europski tjedan novca“?

    Nastavljamo i ove godine aktivno sudjelovanje u manifestaciji Svjetski i Europski tjedan

    novca. Planiramo niz događanja umjerenih prvenstveno prema studentima i

    srednjoškolcima. Izdvajamo jedno od zanimljivijih, a to je studentska debata koju

    organiziramo u suradnji s Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga na temu

    raznih opcija životnih osiguranja.

    9. Prema Vašem mišljenju, promatrano dugoročno, mogu li i u kojoj mjeri projekti i

    radionice koje se organiziraju imati utjecaj na financijsku pismenost društva?

    Svakako smo mišljenja da upravo konstantno djelovanje na mikrostrukturama može

    dovesti do značajnih pomaka u društvu. Naime, prisutan je nedostatak svijesti o riziku

    kojem smo svakodnevno izloženi, nedovoljna svijest o nužnosti štednje za mirovinu.

    Danas niti jedan mirovinski sustav ne može opstati bez dobrovoljne mirovinske štednje

    koja se može provoditi i kroz dobrovoljno životno osiguranje i kroz dobrovoljne

    mirovinske fondove. Cilj nam je zaštititi potrošače, obrazovati ih kroz sustav financijskog

    obrazovanja kako bi oni svjesno i odgovorno brinuli za sebe danas ali isto tako kako bi

    vodili računa i o budućnosti. I u financijskoj krizi razvidne su posljedice nedostatka

    financijske pismenosti te je stoga potrebna dugoročna edukacija. Osviješten, financijski

    obrazovan potrošač znači jak potrošač, koji jača konkurenciju financijskih institucija,

    jača transparentnost poslovanja i jača zaštitu potrošača.

  • 34

    „Where to, Miss? – To the stars!“

    Put ka uspjehu..

    Pitati nekoga da definira uspjeh isto je

    kao pitati nekoga da definira sreću. Za

    svakog pojedinca definicije su različite,

    ovisno o njihovim afinitetima i

    pojmovima istih. Bez obzira na to

    koliko netko ima godina ili gdje živi, svi

    mi više - manje težimo sličnim

    stvarima u životu.

    Sreća, uspjeh, poštovanje, sigurnost,

    ljubav… sve su to stvari kojima težimo

    i do kojih dolazimo postavljajući si

    ciljeve. Koračajući kroz život učimo,

    razvijamo se, otkrivamo, upoznajemo

    same sebe i ljude s kojima dolazimo u

    doticaj te pratimo put koji je dijelom

    već utkan za nas, ali dijelom i put koji

    sami sebi crtamo, tj. stvaramo. Na tom

    putu često nas se evaluira te

    kategorizira prema kriterijima koje

    društvo postavlja.

    „Almost every successful person

    begins with two beliefs: the future can

    be better than the present, and I have

    the power to make it so.“

    Društvo često uspjeh definira, tj.

    poistovjećuje s tim da netko ima veliku

    kuću, lijepi auto, veliku svotu novca na

    bankovnom računu, visoku poziciju u

    poduzeću, ali što ako za nekoga

    uspjeh ne definiraju prethodno

    navedene stvari? Što ako je za nekoga

    uspjeh mala kuća, velika obitelj, puno

    smijeha i druženja s bližnjima. Gdje to

    ostavlja stručnjake koji pokušavaju već

    godinama definirati uspjeh ili pak

    sreću?

    Blago rečeno, ostavlja ih u nedoumici i

    s pregršt različitih varijabli koje trebaju

    uzeti u obzir prilikom definiranja

    uspjeha. Najvažnije pitanje koje si ti

    isti stručnjaci postavljaju je: može li

    svaki čovjek uspjeti u životu te koji su

    koraci prilikom tog puta ka uspjehu?

    „The greater danger for most of us lies

    not in setting our aim too high and

    falling short; but in setting our aim too

    low, and achieving our mark.“ -

    Michelangelo

    Prije definiranja poslovnog i osobnog

    uspjeha treba biti svjestan toga da ne

    postoje uspješni ili neuspješni ljudi. Svi

    smo mi kovači vlastite sreće, ali i svoji

    najveći neprijatelji. Svi smo u nečemu

    dobri, samo je na nama koliko ćemo

    se jako potruditi da ostvarimo sve što

    si zacrtamo. Na tom putu se ljudi

    nerijetko izgube, ostanu demotivirani ili

    ih pak vlastita nesigurnost spriječi u

    ostvarenju snova te često bivaju

    percipirani kao neuspješni ljudi.

  • 35

    „Failure is simply the opportunity to

    begin again, this time more

    intelligently.“ – Henry Ford

    Kako bi netko bio uspješan na poslu

    treba biti svjestan toga da će samo

    kroz osobni razvoj i dugogodišnji

    timski rad postići izuzetne rezultate.

    Prvi korak ka uspjehu je upoznavanje

    samog sebe, spoznaja o stvarima u

    kojima ste izvrsni te konstantan rad, tj.

    unapređenje svog talenta. Zatim dolazi

    planiranje ciljeva i koraka do

    ostvarenja zadanih ciljeva te pri tome

    ne treba zanemariti važnost ulaganja u

    svoje školovanje, upravljanje

    financijama i vremenom. Karakteristike

    kojima odlikuju uspješni poslovni ljudi

    su: vizija, hrabrost, ambicioznost,

    samouvjerenost, intuitivnost, upornost,

    sklonost preuzimanju rizika,

    pozitivnost, fleksibilnost, strpljenje,

    optimizam, organiziranost, odsutnost

    straha od neuspjeha, itd.

    Osobe koje uspješnost ne povezuju s

    poslovnim uspjehom te kojima uspjeh

    predstavljaju nematerijalne stvari i

    osobni mir najčešće uživaju u

    sadašnjosti, ne uspoređuju svoj život s

    tuđim, brinu se za svoje zdravlje te ne

    zaboravljaju biti zahvalni na onome što

    imaju.

    „Success is not the key to happiness.

    Happiness is the key to success. If you

    love what you are doing, you will be

    successful.“

    Naravno treba uzeti u obzir da se

    poslovni i osobni uspjeh međusobno

    ne isključuju već da se međusobno

    nadopunjuju te samo ukoliko je osoba

    ispunjena i na poslovnoj i na osobnoj

    razini će postići velike stvari i biti

    istinski sretna u životu. Svi imamo

    predispoziciju, tj. mogućnost biti sretni

    i uspješni samo se trebamo potruditi i

    otkriti svoje mjesto i svrhu u svijetu.

    I zato…

    Zastanite. Zamislite se. Zapitajte se.

    Budite iskreni prema samima sebi.

    Definirajte sreću. Definirajte uspjeh.

    Sanjajte veliko. Zaželite nemoguće.

    Vjerujte u sebe. Ostvarite svoje

    najluđe snove, ispunite svoje najveće

    želje. Budite sretni i uspješni po

    vlastitim standardima!

    „If you can dream it, you can do it!“ -

    Walt Disney

    Autor: Anamaria Milković

  • 36

    Financije i glazba - ima neka tajna veza…

    2016. godina. Moderno doba. Doba

    Interneta. Doba informacija. Doba

    povezanosti. Sve nam je na dohvat

    ruke. Ljudi imaju različite potrebe,

    preferencije i želje te se način života

    ljudi i više nego razlikuje od života ljudi

    prije 10 ili pak 20 godina.

    Jedna od većih promjena do kojih je

    došlo razvojem Interneta i tehnologije

    je način slušanja glazbe. Slušanje

    glazbe na pločama, kazetama i cd –

    ovima je stvar prošlosti te se glazba

    sluša, između ostaloga, na pametnim

    telefonima i Internetu.

    Danas je dovoljno samo imati pristup

    Internetu te vas par klikova dijeli od

    preslušavanja najnovijih pjesama od

    vaših omiljenih izvođača. Za vas je to

    super jer ne morate trošiti novac na

    kupovinu novih cd-ova te slušate ono

    što želite bez da ste išta platili, ali za

    većinu glazbenika to je noćna mora jer

    moraju pronaći nove načine za zaradu.

    Stoga se postavlja pitanje, znate li na

    koji način danas izvođači zarađuju na

    svojim hitovima?

    Naravno, izuzev zarade na uobičajen

    način - prodajom cd – ova i koncertnih

    ulaznica, izvođači danas zarađuju

    putem društvenih mreža, streaming

    servisa te time što postaju zaštitna lica

    poznatih brandova.

    Najpopularnija i najprofitabilnija mreža

    za izvođače danas je YouTube.

    YouTube je postao jedan od načina

    kojim punimo novčanike pjevača,

    njihovih izdavača i tekstopisaca. Jedan

    dio zarade izvođači dobivaju od strane

    samog YouTube-a ovisno o broju

    klikova (koliko puta je pjesma bila

    preslušana), a drugi dio zarade dolazi

    od strane oglašivača (isti se

    reklamiraju na popularnim spotovima

    te potom jedan dio naknade plaćaju

    YouTubeu kao platformi za

    oglašavanje, a drugi dio izvođačima na

    čijim se spotovima oglašavaju.). Kada

    je u pitanju Hrvatska, krajem 2014.

    godine stručna služba zaštite autorskih

    muzičkih prava Hrvatskog društva

    skladatelja (HDS ZAMP) potpisala je

    ugovor s YouTube - om te od tada

    YouTube legalno posluje na našim

    prostorima.

    Nadalje, tvrtke kao što su Spotify,

    Pandora, Apple, Slacker, Tidal,

    Microsoft’s Groove, Rhapsody,

    Amazon Prime te Deezer i Google

    Play su službeni, legalni streaming

    servisi i pružaju «skidanje pjesama» i

    pristup glazbi korisnicima diljem svijeta

    te donose izvođačima određenu

    naknadu. Streaming servisi nude

    slušanje glazbe bez naknade, ali uz

    pojavljivanje reklama raznih

    oglašivača gdje pritom glazbenici

  • 37

    generiraju prihode po istom principu

    kao što generiraju na YouTube-u.

    Međutim, servisi usmjeravaju korisnike

    na premium pretplatu gdje mogu

    neometano preslušavati glazbu bez

    pojavljivanja reklama, ali uz određenu

    mjesečnu naknadu te na taj način žele

    potaknuti rast glazbene industrije.

    Glazbena industrija u Hrvatskoj nije na

    takvoj razini te je kod nas moguće

    jedino koristiti streaming usluge tvrtki

    Deezer i Google Play.

    Kada su u pitanju streaming servisi,

    jedna od najutjecajnijih izvođačica

    danas, Taylor Swift, dio prihoda

    ostvaruje upravo na njima. Naime,

    kroz društvene mreže stvorila je

    izuzetno lojalne fanove koje je potom

    potaknula da slušaju i kupuju njene

    albume putem streaming servisa.

    Taylor je dala na korištenje svoje

    uratke samo onim servisima koji će

    naplaćivati svoje usluge. Postoje i

    besplatni streaming servisi kao što je

    Spotify, s kojeg je Taylor povukla sav

    svoj katalog pjesama zbog istih uvjeta.

    Nedavno je i Apple pokrenuo vlastiti

    streaming servis i omogućio besplatni

    pristup svim klijentima prva 3 mjeseca.

    Apple je izjavio da kao posljedicu

    besplatnog pristupa izvođačima neće

    isplatiti tantijeme za taj period, no brzo

    su morali preispitati svoju odluku zbog

    vala negativnih reakcija javnosti i

    same Taylor. Cijeli sukob zabilježio je

    časopis Time koji je naslovnicu

    posvetio upravo Taylor s naslovom:

    „The Power of Taylor Swift“.

    Važno je napomenuti da izvođači

    danas ne unovčavaju isključivo svoj

    talent, već i svoje ime te tako dodatno

    zarađuju. Značajan prihod ostvaruju

    sudjelovanjem u reklamnim

    kampanjama - pritom postaju zaštitna

    lica poznatih brandova te su plaćeni za

    sudjelovanje u televizijskim emisijama

    kao i za davanje intervjua.

    Iz svega navedenog, može se

    zaključiti da iako izvođači pronalaze

    razne izvore prihoda, težnja svakog

    umjetnika je povećati primanja iz svog

    core businessa, a Internet i tehnologija

    su danas samo malo promijenili

    „pravila igre“ i način na koji izvođači

    zarađuju. Također, bez obzira na to

    što postoje kanali distribucije koji

    uvelike pomažu piratstvu - YouTube,

    postoje i streaming servisi – Apple,

    Deezer, itd., koji omogućavaju

    izvođačima da podijele svoju glazbu s

    fanovima te pritom zarade.

    Autor: Ivana Mutapčić

  • 38

    Osobne financije

    Razmislite. Pogledajte oko sebe. Budite iskreni – koliko dobro upravljate svojim

    osobnim financijama?

    U današnje doba ljudi ne znaju ili ih jako malo zna upravljati svojim osobnim

    financijama. Koji bi razlog bio tome – nedovoljno obrazovanja i informiranost ili

    jednostavna nesposobnost vođenja osobnih financija? Nažalost nisu svi spremni na

    vlastiti trud i angažman te „žrtvu“ dugogodišnjeg obrazovanja uz naporan rad, pa o

    osobnim financijama razmišljaju tek kada nastupe financijski problemi. Da bi se to

    izbjeglo ljude je potrebno obučavati o financijskoj pismenosti još od najranije dobi,

    odnosno učiti ih kombinaciji svijesti, znanja, vještina, stavova i ponašanja nužnih za

    donošenje adekvatnih financijskih odluka i ostvarivanja individualnog financijskog

    blagostanja.

    Upravljanje osobnim financijama predstavlja sustav upravljanja imovinom i obvezama,

    odnosno osobnim prihodima i rashodima s ciljem postizanja maksimalnog ekonomskog

    i osobnog zadovoljstva u životu.

    Za adekvatno upravljanje osobnim financijama, počevši od kućnog budžeta pa do

    odluka o štednji, investiranju i zaduživanju, potrebne su dobre financijske navike,

    izbjegavanje pogreški i financijsko planiranje. Pri tome je bitno voditi računa o praćenju i

    smanjivanju troškova, pametnom ulaganju, detaljnom informiranju prije donošenja

    odluka o kupnji te o izbjegavanju emotivnog i stihijskog donošenja odluka kako bi se

    uspješno uspostavila kontrola nad novcem.

    Planiranje osobnih financija pomaže povećanju kvalitete života i osobnog zadovoljstva.

    Kroz planiranje i praćenje osobnih financija smanjuje se neizvjesnost dostatnog novca u

    budućnosti, smanjuju se nepotrebni rashodi uz povećanje prohoda te je moguće izbjeći

    situacije pretjerane zaduženosti, osobnog bankrota ili bilo kojeg drugog oblika

    financijske ovisnosti o drugima. Međutim, trebamo biti svjesni da nije dovoljno samo

    napraviti plan, daleko je važnije ali i teže na njemu ustrajati te razviti adekvatnu

    financijsku strategiju kroz koju će se postavljeni ciljevi ostvariti.

    Sastavljanje kućnog budžeta s ciljem ostvarivanja kontrole nad budućim prihodima i

    rashodima, odnosno ukupnim primicima i izdacima kućanstva prvi je korak upravljanja

    osobnim financijama. Vođenje detaljne pisane evidencije o svim prihodima i rashodima,

    odnosno primicima i izdacima kućanstva je najbolji put sagledavanja određenih

  • 39

    pozitivnih promjena i ušteda u budućnosti, ali i način ojačavanja svijesti o svim

    rashodima (troškovima) gdje neki od njih možda nisu nužni ili se mogu smanjiti.

    Budžet predstavlja plan prihoda i rashoda za određeno vremensko razdoblje uz

    poštivanje budžetskog ograničenja, odnosno ostvarivanje viška prihoda u odnosu na

    rashode. No, postoji mogućnost da prihodi neće biti veći od rashoda, odnosno

    mogućnost postojanja deficita. U slučaju deficita uzrokovanog viškom tekućih rashoda

    nad tekućim prihodima, budžet brojnih kućanstva u Hrvatskoj se često uravnotežuje

    zaduživanjem i to dopuštenim prekoračenjima po tekućem računu, gotovinskim

    kreditima, obročnim otplatama i potrošačkim kreditima, kao i pozajmicama rodbine ili

    prijatelja. Ta se zaduživanje najčešće vežu uz neuspješno upravljanje osobnim

    financijama, posebice ako se zaduživanjem financira tekuća potrošnja, a ne investicije

    koje bi u budućnosti pridonijele većim prihodima. Svaka odluka o zaduživanju, odnosno

    kumuliranju obveza treba se adekvatno planirati, a u tu svrhu potrebno je planirati

    potrošnju i investicijske aktivnosti kućanstva.

    Razmjeri prezaduženosti građana u Hrvatskoj, odnosno financijskih problema građana

    u plaćanju dospjelih obveza, vidljivi su i iz podataka o broju osoba koje su zatražile

    osobni bankrot. Od početka godine, kad je zakonom omogućen osobni bankrot, Fina je

    zaprimila 423 zahtjeva za pokretanje izvansudskih postupaka, koji prethode samom

    postupku stečaja pred sudovima. Osobe koje su zatražile pokretanje postupka imaju

    oko 1000 vjerovnika i duguju im preko 125 milijuna kuna. Najveći iznos zaduženja

    zabilježen je u savjetovalištu u Dubrovniku, a iznosi više od 24 milijuna kuna, tj. gotovo

    20% ukupno prijavljenih dugova.

    Osobni bankrot mogu zatražiti građani ili obrtnici, odnosno osobe koje obavljaju

    samostalnu djelatnost koja ima manje od 20 vjerovnika, ne duguju više od 100 tisuća

    kuna i ako nad njima još nije pokrenut predstečajni ili stečajni postupak.

    Da bi se izbjegla situacija pokretanja postupka osobnog bankrota, potrebno je

    odgovorno upravljati osobnim financijama, što primarno znači živjeti u skladu sa svojim

    mogućnostima. Imajte na umu kako za efikasno planiranje i upravljanje osobnim

    financijama trebate zaboraviti na faktor sreće, sjetiti se da lako zarađeni novac ne

    postoji i izbjegavajte optuživanje drugih za vlastite loše okolnosti. Budite svjesni da

    nigdje nećete naći gotove „recepte“ i rješenja za vlastitu financijsku uspješnost i

    povećanje blagostanja, već se sami trebate pokrenuti i financijski obrazovati.

    Autor: Marinela Trnka

  • 40

    Tržište rada u budućnosti

    Prije ili kasnije, svi se nađu na tržištu rada. Dođe trenutak kad svoja znanja i vještine

    trebamo primijeniti u praksi i zaposliti se. Gledajući ponudu poslova na tržištu danas

    može se primijetiti da se poslovi, s obzirom na razvoj tehnologije, razlikuju od poslova

    unazad nekoliko godina. Ukoliko se još niste našli na tržištu rada, tj. tražili posao,

    vjerojatno vam u budućnosti predstoji traženje istoga. Stoga, jeste li se ikada zapitali

    koji su to poslovi budućnosti, a koji će uskoro nestati? Kako razvoj tehnologije utječe

    na radna mjesta i plaće? Kamo nas to sve vodi?

    Moramo biti svjesni da se s razvojem tehnologije događaju velike promjene o kojima

    možda često ni ne razmišljamo, a trebali bi. Neposredno u našoj blizini stvaraju se nova

    radna mjesta za koja možda još ne postoje načini obrazovanja, dok neka dosadašnja

    zanimanja uskoro neće biti potrebna.

    U praksi napredak tehnologije ne utječe na isti način na sve vrste poslova. U nekim

    poslovima pomaže čovjeku kako bi lakše radio svoj posao, dok ga u nekima potpuno

    zamjenjuje. Dobar primjer gdje tehnologija ima

    ulogu „pomoćnika“ svakako je osoba

    zaposlena u računovodstvu koju računalo čini

    efikasnijom jer „preskače“ sva ručna knjiženja

    i smanjuje se mogućnost pogreške. S druge

    strane, u nekim poslovima tehnološki

    napredak mijenja radnika u potpunosti kao što

    je, recimo, prilikom proizvodnje automobila.

    Svakako je dobar primjer toga tvrtka Nissan

    koja se prilikom proizvodnje automobila u

    Japanu uvelike oslanja na robote, a posebno

    je zanimljivo što se u vlastitim pogonima u

    Indiji oslanja na jeftinu radnu snagu.

    Nadalje, pogledajmo koji poslovi imaju veliku

    vjerojatnost nestajanja ili značajnog mijenjanja

    u skoroj budućnosti. Prema časopisu The

    Economist (18.01.2014.) sljedeći poslovi

    (ni)su ugroženi:

  • 41

    Prethodna slika prikazuje poslove poredane od slabo ugroženih do onih najugroženijih.

    Najveći dio tih poslova izumire zbog tehnološkog napretka, dok nekima on zapravo

    otvara mogućnosti napretka u svojoj specijalizaciji. Kao primjer možemo izdvojiti

    telemarketing, odnosno poslove povezani s tom industrijom. S razvojem tehnologije i

    Interneta ljudi traže nove kanale komunikacije, a fiksnim telefonskim linijama već se

    nazire kraj. Neki smatraju da će telemarketing s razvojem umjetne inteligencije među

    prvima zamijeniti svoju „ljudsku“ komponentu.

    Poslovi koji će „preživjeti“ su oni koji su povezani s visokim razinama obrazovanja te

    pružaju visoke plaće zaposlenicima. Zanimljivo je to što se i nagađa da će tehnološki

    razvoj „stvoriti prostor“ za ljude koji se bave emotivnim zanimanjima kako bi se što više

    specijalizirali u svojoj struci i praksi. Primjer takvih poslova su različite vrste umjetnika,

    terapeuta, ljubavnih savjetnika te instruktori joge. Dodatne specijalizacije u takvim

    poslovima utjecat će na stvaranje kvalitetnije kulturne norme.

    Britanska organizacija „Fast Forward“ bavila se istraživanjima poslova budućnosti kroz

    nekoliko godina te su zaključili kako će se u manje od dva desetljeća promijeniti tržište

    rada. Britanski znanstvenici, koji su izradili studiju, zaključili su da će roboti biti

    normalna pojava i da će se njihov broj godišnje povećavati za 5 milijuna te da će poslovi

    budućnosti uglavnom biti vezani za medicinu i klimatske promjene. Primjer zanimljivih

    poslova koji će se pojaviti u budućnosti su sljedeći:

    - genetski dizajner (dizajner djece)

    - proizvođač dijelova tijela

    - planeri kraja života

    - genetički haker koji će krasti gene ljudi, biljaka i životinja

    - trgovci vodom koje će se razviti na tržištu kapitala

    - kirurg specijalist za povećanje kapaciteta mozga

    Iz svega navedenog možemo zaključiti da zapravo „tehnologija unapređuje i kreira novu

    tehnologiju koja u konačnici oduzima određena radna mjesta“. Samim napretkom

    tehnologije potrebno je izdvajati i sve više financijskih sredstava za obrazovanje kako

    bi se oformilo što više dovoljno kvalificirane radne snage kako bi se pratio trend

    nastajanja novih radnih mjesta.

    Autor: Tomislav Brdarić

  • 42

    Ekonomija nogometa

    Zinédine Zidane iz Juventusa u Real Madrid za 73,5 milijuna €? U redu, prihvatljiva

    cijena za igrača, po mnogima među najboljima svih vremena, s hrpom osvojenih trofeja.

    Raheem Sterling iz Liverpoola u Manchester City za 62,5 milijuna € kao nedokazani 20-

    godišnjak ili 19-godišnji Anthony Martial iz Monaca u Manchester United za 50 milijuna

    €? U čemu je „kvaka“?. Ovi iznosi prikazuju koliko su se cijene nogometnih transfera

    promijenile u posljednjih 15 godina, gdje „gotovo“ neprovjereni igrači koštaju skoro pa

    kao najbolji nekad. Postavlja se pitanje, što se u međuvremenu dogodilo? Zašto se

    toliko novaca izdvaja za igrače i odakle klubovima toliko novaca? Postoji li inflacija u

    nogometu u vidu iznosa transfera? Kroz detaljniju analizu prihoda klubova i njihovih

    sponzora pokušat će se pronaći odgovor.

    Početak velikog rasta popularnosti najvažnije sporedne stvari na svijetu, nogometa,

    započelo je 1994. godine Svjetskim nogometnim prvenstvom u SAD-u. Iako, i tada je

    nogomet bio široko popularan, no popularnost je vukao uglavnom iz Europe i Južne

    Amerike. Nakon Svjetskog prvenstva 1994. godine nogomet doživljava daljnji porast

    popularnosti, a svojevrsnu eksploziju bilježi 8 godina poslije Svjetskim prvenstvom u

    Japanu i Južnoj Koreji, po prvi puta održano u Aziji. Upravo navedena dva svjetska

    prvenstva učinile su nogomet globalno popularnim sportom, te su se tako otvorila dva

    nova ogromna tržišta. To su prepoznali i najveći svjetski klubovi (najviše europski), te

    se krenulo u dogovaranje priprema i prijateljskih utakmica u SAD-u i Aziji s ciljem

    promoviranja kluba i otvaranjem novih navijačkih baza.

    Kako je broj navijača širom svijeta rastao, tako je i rastao broj novih sponzora u

    klubovima. Velike kompanije su počele izdvajati nekoliko milijuna eura godišnje

    klubovima samo kako bi se njihovo ime i logo mogli pojaviti na dresovima, ili u

    reklamama uz nogometne terene. S vremenom po imenima sponzora su se nazivali i

    stadioni (Allianz Arena u Munchenu), klubovi (Red Bull Salzburg) i lige (Barclays

    Premier League). Tako su i velike kompanije prepoznale važnost popularnosti

    nogometa za jačanje prepoznatljivosti branda kao i stvaranje pozitivne slike među

    korisnicima. Rezultat toga je da se svakih nekoliko godina obori novi rekord u visini

    sponzorskog ugovora. Tako je vlasnik najbogatijeg ugovora sa nekim proizvođačem

    opreme u nogometu postao Manchester United, koji je potpisao ugovor sa Adidasom u

    ljeto 2015. godine po kojemu će kroz 10 godina dobivati nešto manje od 100 milijuna €

    godišnje. Koliko se pomiču granice pokazuje podatak da je do tada rekord držao Real

    Madrid sa oko 40 milijuna € godišnje. „Ova suradnja predstavlja veliko dostignuće za

  • 43

    nas kada se radi o marketinškom potencijalu. Očekujemo kako ćemo tijekom ove

    suradnje prodati robe u vrijednosti od 1,92 milijarde eura", izjavio je izvršni direktor

    Adidasa Herbert Hainer.

    Osim bogatih sponzorskih ugovora, dio prihoda klubovi zarade kroz prodaju dresova i

    ulaznica za utakmice. Prvih 10 klubova po prodaji dresova su ukupno prodali oko 8,5

    milijuna na godinu, uz napomenu da se taj broj povećava svake godine. Što se tiče

    prodaja ulaznica, gotovo svi najpopularniji klubovi imaju rasprodane stadione tokom

    cijele godine, te tako ostvaruju značajan prihod.

    Također veliki dio svojih prihoda klubovi ostvaruju kroz televizijska prava. Posebice

    treba istaknuti englesku Barclays Premier League-u koja je u ljeto 2015. godine

    potpisala trogodišnji ugovor vrijedan 6,9 milijardi €, dok je prijašnji vrijedio 3,9 milijardi

    eura. Prema novom ugovoru i raspodjeli posljednje plasirani klub će zaraditi oko 130

    milijuna €. Samo za usporedbu pobjednik najprestižnijeg nogometnog natjecanja,Lige

    Prvaka, dobije oko 60 milijuna €. Zanimljivo, čak 48 zemalja u svijetu ima godišnji BDP

    manji od godišnje rate za televizijska prava Premier lige.

    Kako bi što više navijača moglo pratiti svoje omiljene klubove organizirani su i termini

    prijenosa koji pogoduju svima u svijetu. Tako je primjerice španjolska liga s azijskim

    tržištem dogovorila jednu utakmicu nedjeljom u podnevnom terminu (npr. u Tokiju

    21:00h). Isto tako, talijanska liga s ciljem dodatnog promoviranja na azijskom tržištu je

    2011. godine organizirala važnu utakmicu Superkupa između Intera i Milana upravo u

    Pekingu.

    Slika: Usporedba prihoda Manchester

    Uniteda 2005. i 2015. godine

    Izvor: http://ir.manutd.com/company-

    information/business-model.aspx

    http://ir.manutd.com/company-information/business-model.aspxhttp://ir.manutd.com/company-information/business-model.aspx

  • 44

    Osim bogatih sponzorskih ugovora, velika važnost kod obrtaja novca i priljevu kapitala u

    nogometu pridaje se bogatim vlasnicima. Trend bogatih i poznatih vlasnika započinje

    još 1986. godine kada je Silvio Berlusconi preuzeo Milan. Početak „ludih“ cijena najavio

    je 2000. godine i Florentino Pérez kada je pobijedio na predsjedničkim izborima i tako

    preuzeo Real Madrid. Uslijedili su transferi sa nezamislivim cijenama do tada, prvo Luís

    Figo iz Barcelone u Real Madrid za 60 milijuna €, te već spomenuti Zinédine Zidane iz

    Juventusa u Real Madrid za 73,5 milijuna €. Početkom 2000-ih godina nakon eksplozije

    popularnosti nogometa, sve većeg priljeva novca i sponzora, dolazi do uključivanja

    najbogatijih ljudi svijeta u preuzimanje samih klubova. Engleska liga je zbog

    organizacije vlasničke strukture postala glavna meta. Naime, engleski klubovi su kroz

    povijest najčešće bili u vlasništvu lokalnih poduzetnika, što je omogućilo dolazak stranih

    bogataša s velikim ponudama koje lokalni vlasnici jednostavno nisu mogli odbiti. Među

    prvima je to napravio Roman Abramovič koji je kupio Chelsea i dobrim ulaganjima

    pretvorio Chelsea kao jednog od najpoznatijih klubova svijeta. Malcolm Glazer je u

    razdoblju 2003.-2005. godine preuzeo Manchester United, a američke vlasnike dobili su

    i Liverpool (Tom Werner) i Arsenal (Stan Kroenke). Pravi „boom“ ogromnih cijena u

    nogometu došao je ulaskom arapskih milijardera u nogomet. 2008. godine Manchester

    City preuzeo je šeik iz UAE Khaldoon Al Mubarak, a u razdoblju 2008.-2016. uloženo je

    oko milijardu € u kupovinu igrača. Još jedan poznati primjer dolaska bogatog šeika je

    Nasser Al-Khelaifi, koji je kupio Paris Saint-German 2011. godine i do sada kupio igrače

    u vrijednosti preko 500 milijuna €.

    Zbog spomenutog silnog priljeva novca možemo razgovarati o svojevrsnoj inflaciji u

    nogometu i jasno je zašto su određeni klubovi spremni skupo platiti pojedinog igrača i

    zašto su cijene toliko narasle za igrače koji nisu ni u svojim 20 - tima. Dovođenjem

    igrača klub zarađuje kroz ostvareni rezultat kojeg igrač donese svojim igrama na terenu,

    a još važnije, iznos uloženog transfera isplati kroz nove sponzore, prodaju dresova i na

    kraju krajeva, prodajom ulaznica i televizijskim pravima. Također, pošto su sponzorski

    ugovori uglavnom javni, može se procijeniti financijsko stanje svakog kluba te se u

    pregovorima nastoje izvući maksimalni iznosi za igrače, posebice ako se u utrku za

    dovođenje igrača uključi više klubova pa nastane situacija kao na aukciji - tko ponudi

    najviše, njemu pripada traženi igrač.. Sve dok postoji ogromna potražnja za igračima,

    klubovima i u konačnici za nogometom, ulagat će se ogroman novac.

    Autor: Martin Skoko

  • 45

    Credit Default Swap – CDS

    Jeste li ljubitelj rizika i neizvjesnosti? S druge strane jeste li se ikad pitali kako se

    možete zaštititi od rizika kada su u pitanju vrijednosni papiri?Jedan od načina svakako

    je financijska izvedenica CDS, tj. Credit Default Swap!

    Credit Default Swap ili zamjena kreditnog rizika predstavlja najrašireniju vrstu kreditnih

    derivata, metaforički rečeno: „najkorišteniju igračku financijskih špekulanata“.

    Omogućuju kreditorima da spuštaju ili sasvim neutraliziraju rizik bankrota od strane

    dužnika za bilo kakav kredit, obveznice ili neku drugu vrstu pozajmice. Prve CDS-ove

    uvela je banka JP Morgan početkom zadnjeg desetljeća 20. stoljeća, a na kraju su

    ovakvu vrstu derivata počele izdavati banke i financijske tvrtke koje nisu imale

    apsolutno nikakve veze niti s jednom stranom u ovom kreditnom poslu.

    2007. godine, odnosno pred aktivnu fazu svjetske financijske krize, vrijednost CDS-ova

    na tržištu je iznosila nešto više od 60 milijardi dolara. Iako vrijednost CDS-ova na tržištu

    nije tada prelazila 5%, od ukupnog obujma derivacija financijskih instrumenata koji je

    došao blizu 12 milijardi dolara, mnogi stručnjaci smatraju da je uloga tog instrumenta u

    pogoršavanju financijske krize 2008. godine bila vrlo velika.

    Kako CDS-ovi zapravo funkcioniraju?Svaka situacija koja uključuje ovaj kreditni derivat

    će imati najmanje tri stranke:

    Prva strana je financijska institucija koja izdaje dužničke vrijednosne papire, primjerice

    obveznice. Ako kupac kupuje obveznicu koja ima premiju 100$ i rok dospijeća 10

    godina, izdavatelj je suglasan da će vratiti premiju i sve dospjele kamate u roku 10

    godina za kupca. Kupac može naknadu plaćati fiksno na početku ugovora ili u

    ograničenim vremenskim razmacima. Ipak, budući da izdavatelj ne može jamčiti da će

    https://financijskiimpuls.files.wordpress.com/2016/04/12992293_1066468943395137_1226639402_n.jpg

  • 46

    moći vratiti premiju, kupac preuzima rizik. Kako bi se rizik smanjio, investicijske

    institucije (prodavatelji CDS-ova) jamče za temeljni dug između izdavatelja vrijednosnog

    papira i kupca. Ako prodavatelj CDS-ova smatra da je rizik vrijednosnice, određenog

    izdavatelja, manji od onoga što ljudi vjeruju da uistinu je, on će pokušati prodati CD

    swap Klijentima koji zadržavaju takve vrijednosnice da bi ostvarili profit. Takvi ugovori

    se mogu kupiti ili prodati u bilo kojem trenutku svoga životnog vijeka.

    Trgovanje CDS-ovima je izloženo velikom riziku i sklono je visokim špekulacijama

    upravo zato što je to tržište neregulirano i često je teško znati tko se nalazi na svakom

    kraju transakcije.

    Postoji li „druga strana“ CDS-ova?

    Europska komisija je 2011. godine pokrenula istragu nad ugovorima između financijskih

    institucija, pružatelja informacija o tržištu i klirinških kuća (koje posluju u Europi) kako bi

    otkrili jesu li ti ugovori doveli do narušavanja konkurencije na tom svjetskom tržištu

    teškom 23.000 milijardi dolara. Europska unija je predlagala oštrije mjere u trgovanju

    ovim vrijednosnim papirom, a kao najveću prijetnju su smatrali ulagače koji CDS-ove

    koriste za špekulativno trgovanje, umjesto kao način osiguranja imovine u

    obveznicama.

    U istrazi su se najviše bazirali na britansku kompaniju „Markit“, koja pruža usluge

    određivanja cijene i ostalih financijskih informacija koje su potrebne za trgovanje CDS-

    ovima, kako bi otkrili jesu li oni imali tajni ugovor sa 16 svjetskih banaka ne bi li

    dominirali tržištem i istisnuli konkurente kao što su Thomson-Reuters i

    Bloomberg.Postoji još niz istraga nad financijskim institucijama od strane Europske

    komisije i to sve s ciljem razjašnjavanja zašto je uopće došlo do financijske krize 2008.

    godine.

    Preporuka: Svakako, detaljniji i zanimljiviji prikaz ove priče predstavlja drama „The Big

    Short“ (Oklada stoljeća) redatelja Adama McKayja. Govori o istinitoj priči o nekoliko

    izuzetno vještih investitora koji su u razdoblju od 2007. do 2010. iskoristili situaciju

    stalnoga rasta cijena nekretnina i stvaranja velikoga broja hipoteka te su bogatstvo

    stekli nepopularnim, proračunatim klađenjem na financijski raspad.

    Autor: Tomislav Brdarić

  • 47

    Električni automobili – slom tržišta nafte?

    S vremena na vrijeme dogodi se

    promjena na svjetskoj razini koja

    potpuno gurne svijet u drugi smjer.

    Sjetite se pojave prvih televizora i

    izrastanja potpuno novog kanala

    oglašavanja i umrežavanja. Sjetite se,

    ne tako davno, i pojave prvih pametnih

    telefona. Nakon kratkog vremena

    svjedoci smo globalnih promjena

    koje guraju sve svoje resurse u

    „mobilne tehnologije“. Neke stvari su

    sigurne. Takvih promjena ima mnogo,

    teško ih je predvidjeti, ali vrlo često

    okrenu svijet naglavačke.

    Mnogi se slažu da je sljedeća takva

    promjena – pojava električnih

    automobila. Iako danas takva vrsta

    vozila zauzima samo jednu desetinu

    od 1% ukupnog broja vozila na svijetu,

    promjene se polako počinju osjećati.

    Sigurno je da svijet u kojem se nafta

    naziva „crnim zlatom“ neće biti više

    isti. Naftne kompanije trenutno i nisu

    baš zabrinute upravo zbog stvarno

    malog trenutnog broja električnih

    vozila, ali i zbog njihove cijene koja je

    osjetno veća od klasičnih automobila.

    OPEC „bahato“ procjenjuje da

    električni automobili neće naći svoju

    širu primjenu u sljedećih 50 godina.

    Isto tako procjenjuju da do 2040.

    godine udio električnih automobila

    neće prijeći 1% ukupnog broja vozila.

    Jedno je za sada sigurno - ogromni

    novci se upumpavaju u ovu

    novonastalu industriju. U sljedećih

    nekoliko godina kompanije poput

    Tesle, Nissana i Toyote planiraju

    ogroman rast prodaje ali i smanjenje

    troškova. Novi planirani modeli

    automobila trebali bi se kretati oko

    200.000kn ($30.000), a cilj je u

    svakom segmentu biti bolji od svojih

    benzinskih/dizelskih inačica.

    Elektromotori koji pogone automobile i

    čine otprilike 1/3 cijene automobila

    postaju sve jeftiniji te se njihova

    prosječna cijena od 2010. godine

    prepolovila.

    Prošle godine rast prodaje električnih

    automobila iznosio je zapanjujućih

    60%. Zbog izrazitog rasta broja

    električnih vozila, Bloomberg predviđa

  • 48

    da bi u razdoblju od 2023.- 2028.

    godine električna vozila mogla

    izmjestiti potražnju za naftom od 2

    milijuna barela – po danu! Zakonom

    ponude i potražnje lako je predvidjeti

    da izostankom dijela potrošača naftnih

    derivata, pritisak se stavljan na cijenu

    istih i moguć je potpuni slom tržišta

    nafte.

    Električna energija postaje sve čišća

    pa se tako naglasak sve više stavlja

    na obnovljive izvore energije. U svijetu

    koji je nakon industrijske revolucije

    postao prezagađen, električna vozila i

    obnovljivi izvori energije čine sljedeći

    korak u evoluciji društva. Za sada

    jedini problem električnih automobila je

    izostanak stanica za punjenje, no to

    nije nerješiv problem i ako se dogodi

    pomak na toj razini neki analitičari

    smatraju da bi 2040. godine električni


Razvoj američkog nogometa - unizg.hr

Razvoj američkog nogometa - unizg.hr

Documents
financije poduzeca-skripta

financije poduzeca-skripta

Documents
Emil Lalec Perška, Prvi velikan zagrebačkog nogometa

Emil Lalec Perška, Prvi velikan zagrebačkog nogometa

Documents
Javne financije

Javne financije

Documents
4.2. TAKTIKA NOGOMETA - hns-cff.hr

4.2. TAKTIKA NOGOMETA - hns-cff.hr

Documents
Financije - I Kolokvij

Financije - I Kolokvij

Documents
NAJSTARIJA SAČUVANA KNJIGA ROĐENIH SUTIVANA

NAJSTARIJA SAČUVANA KNJIGA ROĐENIH SUTIVANA

Documents
Sjeverozapadna Istra. Novi svijet nogometa

Sjeverozapadna Istra. Novi svijet nogometa

Documents
POSLOVNE FINANCIJE - ispit

POSLOVNE FINANCIJE - ispit

Documents
financije i bankarstvo

financije i bankarstvo

Documents
3. kolokvij financije

3. kolokvij financije

Documents
Utjecaj nogometa na naše odrastanje u vladislavcima

Utjecaj nogometa na naše odrastanje u vladislavcima

Documents
Financije efzg

Financije efzg

Documents
Poslovne Financije Ispit

Poslovne Financije Ispit

Documents
4.2. TAKTIKA NOGOMETA

4.2. TAKTIKA NOGOMETA

Documents
Utjecaj nogometa na englesku kulturu i gospodarstvo

Utjecaj nogometa na englesku kulturu i gospodarstvo

Documents
Financije javnog sektora

Financije javnog sektora

Documents
Financije i dobro društvo - mate.hr i dobro drustvo.pdf · Javne financije, VII. izdanje, ... Financije, matematika i ljepota 131 20. Kategoriziranje ljudi: Financijaši nasuprot

Financije i dobro društvo - mate.hr i dobro drustvo.pdf · Javne financije, VII. izdanje, ... Financije, matematika i ljepota 131 20. Kategoriziranje ljudi: Financijaši nasuprot

Documents
FINANCIJE PODUZEĆA-Maja

FINANCIJE PODUZEĆA-Maja

Documents
Bozidar Mitrovic - Najstarija Civilizacija i Srbski Cudotvorci

Bozidar Mitrovic - Najstarija Civilizacija i Srbski Cudotvorci

Documents
NOGOMETNI KLUB s.d.d. OSIJEK Skola nogometa Revidirani

NOGOMETNI KLUB s.d.d. OSIJEK Skola nogometa Revidirani

Documents
KNJIGA-Financije poduzeća

KNJIGA-Financije poduzeća

Documents
financije skripta

financije skripta

Documents
4.1. TEHNIKA NOGOMETA

4.1. TEHNIKA NOGOMETA

Documents
Javne financije - skripta

Javne financije - skripta

Documents
Financije - zadaci

Financije - zadaci

Documents
Jave financije-skripta2

Jave financije-skripta2

Documents
JAVNE FINANCIJE 100 PITANJA - referada.hr · JAVNE FINANCIJE, 1.kolokvij, Hrvoje Šimović 1. Objasnite pojam javnih financija! • Javne financije je ekonomska analiza djelovanja

JAVNE FINANCIJE 100 PITANJA - referada.hr · JAVNE FINANCIJE, 1.kolokvij, Hrvoje Šimović 1. Objasnite pojam javnih financija! • Javne financije je ekonomska analiza djelovanja

Documents
Najstarija istorija Helade - Andrijana Petrović - Aleksandar Pavlović

Najstarija istorija Helade - Andrijana Petrović - Aleksandar Pavlović

Education
JAVNE FINANCIJE EFZG

JAVNE FINANCIJE EFZG

Documents