Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
MATIJA LUKANIĆ
RAZVOJ POSLOVNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZA
UPRAVLJANJE HOTELOM U MICROSOFT ACCESSU
DIPLOMSKI RAD
RIJEKA, 2015.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
RAZVOJ POSLOVNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZA
UPRAVLJANJE HOTELOM U MICROSOFT ACCESSU
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Menadžment informacijski sustav
Mentorica: prof. dr. sc. Marina Čičin - Šain
Student: univ. bacc. oec. Matija Lukanić
Studijski smjer: Informatičko poslovanje
JMBAG: 0081129968
Rijeka, srpanj 2015.
SADRŽAJ
Stranica
1. UVOD ..................................................................................................................................... 1
1.1. Ciljevi istraživanja ......................................................................................................... 2
1.2. Radna hipoteza ............................................................................................................... 2
1.3. Znanstvene metode ......................................................................................................... 2
1.4. Struktura rada ................................................................................................................ 2
2. POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI I INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA U
POSLOVANJU ..................................................................................................................... 4
2.1. Poslovni informacijski sustavi ....................................................................................... 4
2.1.1. Načela, funkcije, zadaci informacijskog sustava .............................................. 6
2.1.2. Primjena informacijskog sustava kao podrška za donošenje odluka ............. 9
2.2. Uloga informacijske tehnologije za stvaranje konkurentske prednosti ................... 12
3. POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI U HRVATSKOM HOTELIJERSTVU.....17
3.1. Korištenje informacijskih tehnologija u hrvatskim hotelima ................................... 17
3.2. Primjeri informacijskih sustava u Hrvatskoj ............................................................ 19
3.2.1. Gastrodat ........................................................................................................... 19
3.2.2. Laser HIS ........................................................................................................... 23
3.3. Važnost upravljanja bazama podataka o ključnim kupcima ................................... 24
4. RAZVIJANJE APLIKACIJE ZA UPRAVLJANJE HOTELOM U MICROSOFT
ACCESSU ............................................................................................................................ 27
5. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 37
LITERATURA ........................................................................................................................ 38
POPIS EKRANA .................................................................................................................... 41
POPIS TABLICA .................................................................................................................... 41
1
1. UVOD
Današnji poslovni svijet vrlo je teško zamisliti bez pomoći poslovne informatike. U jednom
poslovnom okruženju koje se često mijenja prikupljanje relevantnih podataka za poduzeće je
neophodno za opstanak na tržištu. Iz tog razloga se praćenje i primjena novih informacijskih
tehnologija nameće kao jedan od glavnih faktora za uspješno poslovanje poduzeća.
Izgradnja i korištenje kvalitetnog poslovnog informacijskog sustava koji prikuplja, obrađuje i
čuva podatke te ih pretvara u informacije koje su dostupne svima kojima su potrebne na svim
raznima poduzeća nužna je za poduzeće koje želi držati korak s konkurencijom. Uz to, primjena
informacijskih tehnologija pomaže pri donošenju poslovnih odluka ali donosi i razne druge
koristi u vidu smanjenja troškova, smanjenje obujma administrativnih poslova, povećanje
produktivnosti i slično.
U hotelskoj industriji osim ranije navedenih opipljivih koristi koje pružaju informacijske
tehnologije treba spomenuti i one neopipljive a odnose se na zadovoljstvo gosta uslugom.
Skupljanjem velikih količina podataka o gostima omogućuje se provedba personaliziranih
marketinških kampanja koje su usredotočene na želje i potrebe gostiju. Zadovoljstvo gosta
također ovisi o ljubaznosti osoblja u hotelu. Zaposlenici uspješnije obavljaju svoj posao ako
poznaju želje i navike gosta koje mogu bez poteškoća izvući iz poslovnog informacijskog
sustava.
Kao glavni motiv za pisanje diplomskog rada na temu „Razvoja poslovnog informacijskog
sustava za upravljanje hotelom u Microsoft Access-u” je to što autor smatra da je informacijski
sektor posao budućnosti te samim time zanimljiv za daljnje proučavanje. Konkretnu ideju za
temu autor je dobio radeći sezonu kao recepcioner u hotelu. U tom hotelu se u svakodnevnom
poslovanju koristi poslovni informacijski sustav MICROS Opera koji je autora inspirirao da sam
razvije jedan poslovni informacijski sustav.
2
1.1. CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Ciljevi istraživanja su:
· ispitati utjecaj informacijske tehnologije i poslovnih informacijskih sustava na
poslovanje
· proučiti razvijenost informacijske tehnologije u hrvatskom hotelijerstvu
· kreiranje vlastite aplikacije za upravljanje poslovanjem hotela na temelju
istraživanja
1.2. RADNA HIPOTEZA
H1: Informacijska tehnologija služi kao faktor za stjecanje konkurentske prednosti.
H2: Zbog njihovih mnogobrojnih prednosti, hrvatski hotelijeri se u visokom postotku koriste
poslovnim informacijskim sustavima.
1.3. ZNANSTVENE METODE
Ovaj diplomski rad se temelji na pregledavanju sekundarnih podataka pod kojeg spadaju stručna
i znanstvena literatura. Znanstvene metode koje se korištene u ovom radu su induktivno –
deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda deskripcije i metoda anketiranja.
1.4. STRUKTURA RADA
Rad je podijeljen u pet poglavlja. Prvo poglavlje diplomskog rada je uvodno poglavlje u kojem
se nalaze uvodna razmatranja te temeljene odrednice rada kojeg sačinjavaju ciljevi i hipoteze
istraživanja te korištene znanstvene metode. Drugo poglavlje se sastoji od teorijskih odrednica
3
informacijske tehnologije i poslovnih informacijskih sustava te na koji način utječu na
poslovanje odnosno na stvaranje konkurentske prednosti i donošenje poslovnih odluka.
U trećem poglavlju se proučava informacijska tehnologija u hrvatskom hotelijerstvu. Istražuje se
u kojoj su mjeri korišteni poslovni informacijski sustavi te se navodi par poslovnih
informacijskih sustava koje koriste hrvatski hoteli. U četvrtom poglavlju autor razvija vlastitu
aplikaciju u Microsoft Accessu. Peto poglavlje je zaključno poglavlje diplomskog rada iza kojeg
slijedi popis korištene literature te popis ekrana i tablica.
4
2. POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI I INFORMACIJSKA
TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU
Poduzeća zbog sve jače konkurencije moraju svakodnevno pronalaziti nova sredstva, načine i
pristupe s kojima bi unaprijedili poslovanje. Jedan od takvih pristupa je i orijentacija na primjenu
informacijskih tehnologija i sustava za potporu u odlučivanju.
Pojam poslovni informacijski sustav i informacijska tehnologija nisu sinonimi. Poslovni
informacijski sustav je „podsustav nekog organizacijskog sustava. Organizacijski sustavi su
poduzeća, ustanove, humanitarne organizacije i slično“ (Matijević i suradnici, 2007:3). Cilj
poslovnog informacijskog sustava je da prikuplja, obrađuje, pohranjuje i distribuira informacije
potrebne za upravljanje nekim organizacijskim sustavom ili nekim njegovim podsustavom.
Informacijske tehnologije predstavljaju sve poslovne informacijske sustave kojim se koristi jedna
organizacija, odnosno predstavljaju „tehnološku stranu poslovnih informacijskih sustava i na taj
način tvore računalno bazirani informacijski sustav (engl. Computer-Based Information Systems,
kr. CBIS). Informacijska tehnologija se može smatrati jednim podsustavom poslovnog
informacijskog sustava“ (Turban i suradnici, 2013:39). Najmanji dio poslovnog informacijskog
sustava je aplikacija i ona se koristi kao oblik potpore za neki segment poslovnog informacijskog
sustava.
2.2. POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI
Poslovni informacijski sustavi se mogu definirati kao sustavi koji integriraju tehnologiju,
poslovanje i ljude. Oni pomažu poduzeću pri donošenju pravovremenih i točnih odluka koje
rezultiraju povećanjem produktivnosti i konkurentnosti poduzeća.
Poslovni informacijski sustav je „svaki sustav koji ljudi i organizacije koriste za prikupljanje,
filtriranje, pohranjivanje te distribuciju podatka“ (Galičić, 2008:1). On se sastoji od „podataka,
5
procesa (programa) i resursa (opreme, ljudi, organizacije i dr.)“ (Pavlić, 1996:11). Ono što je
zajedničko svim poslovnim informacijskim sustavima jest podatak, ljudi, softver i hardver.
Podaci su „sirove, nerealizirane činjenice, brojke i događaji koji se mogu razviti u informacije.
„Informacije su oni dijelovi vijesti koji za primatelja imaju vrijednost novosti i koji mu
omogućuju da bolje izvrši svoje zadatke“ (Nadrljanski i Nadrljanski, 2007:19). Znanje su
„organizirane informacije koje se mogu koristiti za stvaranje novih značenja i podataka“
(Podatak, informacija, informatika, znanje, mudrost, 2008). Uključujući navedene komponente u
definiciju poslovnih informacijskih sustava, dolazi se do definicije menadžmenta poslovnih
informacijskih sustava, skraćeno MIS.
Menadžment poslovnih informacijskih sustava „osigurava i pruža informacije koje organizacije
trebaju da bi upravljale učinkovito i djelotvorno. MIS su različiti od drugih poslovnih
informacijskih sustava jer se oni koriste za analizu i provedbu strateških i operativnih aktivnosti
neke organizacije“ (Satyanarayana i suradnici, 2009:4). Može se reći da je MIS integrirani sustav
koji osigurava informacije pravovremeno i pravovaljano te na taj način omogućuje efikasno i
efektivno djelovanje organizacije.
Informacije u MIS-u se temelje na “internim i eksternim izvorima te podupiru donošenje odluka
prilikom planiranja, provođenja i kontroliranja aktivnosti menadžmenta“ (Navaz, 2013:7).
Poslovni informacijski sustav, kao i bilo koji sustav, se sastoji od „inputa (podataka), outputa
(izvješća), ljudi, procedura i fizičkih objekata koji se nalaze unutar poslovnog okruženja“
(Turban i suradnici, 2013:32). Proces transformacije podataka u izvješća, odnosno ulaza (eng.
input) u izlaze (eng. output), najčešće je podržan informacijskim tehnologijama.
Spremanje i čuvanje podataka važna je aktivnost u poslovnom informacijskom sustavu. Dio
poslovnog informacijskog sustava u kojeg se podaci memoriraju su baze podataka. Baze
podataka su „skupovi podataka i metoda koje služe da se podaci organiziraju, pohrane, ažuriraju,
obrađuju i koriste“ (Čičin-Šain, 2007:5). Podaci spremljeni u bazu podataka stoje na
raspolaganju za korištenje u kasnijim procesima obrade i/ili odlučivanja.
6
Pod komponente poslovnog informacijskog sustava spadaju i hardver i softver. U hardver
spadaju sve „elektroničke, električne i mehaničke dijelove kompjutera od kojih je građen
računalno, a to su matična ploča, procesor, grafička kartica, monitor, tipkovnica, kabeli i drugo“
(Bujačić, 2013). Softver je nematerijalni dio računala poznatiji kao računalni program. On je „set
programa pomoću čijih instrukcija hardver procesuira podatke“ (Brstilo, 2014:55). Softver može
biti sistemski, ako je odgovoran za funkcioniranje računala, i korisnički odnosno aplikacijski
kojeg koriste krajnji korisnici.
Korisnicima za upravljanje i nadzor nad aplikacijom služi korisničko sučelje. Korisničko sučelje
(eng. User Interface, kr. UI) je „premosnica između računalnog sustava ili programa i korisnika“
(Đurek, 2012). Također služi za primanje povratne informacije koja se onda može koristiti za
primjerice donošenje neke poslovne odluke.
Kada se gore navedenim komponentama dodaju elementi poput mreže i krajnjih korisnika dobije
se infrastruktura poslovnih informacijskih sustava. Infrastruktura poslovnih informacijskih
sustava sastoji se „materijalno-tehničke komponente, nematerijalne komponente, ljudske
komponente, mrežne komponente i organizacijske komponente“ (Panian i suradnici, 2010:3).
Sve navedene komponente poslovnog informacijskog sustava su u interakciji, pri čemu mrežne i
organizacijske komponente povezuju ostale tri.
2.1.1. NAČELA, FUNKCIJE I ZADACI POSLOVNOG INFORMACIJSKOG
SUSTAVA
Poslovni informacijski sustavi imaju veliki značaj za poslovanje nekog poduzeća ali i
gospodarstva u cijelosti. Svojim kapacitetima doprinose strategijskom upravljanju poduzeća
zbog toga jer povećavaju produktivnost, smanjuju troškove, olakšavaju suradnju i podrška su
odlučivanju. Iz tih razloga je potrebno napisati načela, funkcije i zadatke poslovnih
informacijskih sustava.
7
Tablica 1: Načela poslovnih informacijskih sustava
Načelo: Opis:
Točnost Relevantna informacija važna je donositelju odluka. Netočna
informacija može dovesti organizaciju u nepovoljan položaj.
Kompleksnost Svaki IS sastoji se od više podsustava koji moraju uzajamno
djelovati kako bi ostvarivali zadane ciljeve.
Integralnost Podaci se samo jednom unose u sustav te postaju dostupni
korisnicima koji imaju ovlasti.
Dinamičnost Sustav se mora prilagođavati internim ili eksternim promjenama.
Interdiscipliniranost IS su sustavi tehnoloških, organizacijskih, ekonomskih,
socioloških, psiholoških i drugih komponenti.
Orijentiranost
odlučivanju
Osiguravanje kvalitetnih, pravovremenih i relevantnih informacija
osnovni je cilj poslovnih informacijskih sustava.
Otvorenost IS treba imati mogućnost povezivanja s drugim sustavima.
Jednostavnost Sustav mora biti jednostavan za održavanje, ali i za korisnike.
Ukoliko nije intuitivan, krajnji korisnici mogu odbiti rad na istom.
Ekonomičnost
Nove sustave ne bi trebalo implementirati samo informatizacije
radi. Vrijednost sustava mora biti veća od troškova njegove
izgradnje i funkcioniranja.
Izvor: Stair 2012:7
Pod funkcijske strukture poslovnih informacijskog sustava najčešće se izdvajaju proizvodnja,
marketing i prodaja, financije i računovodstvo i ljudski resursi, što odgovara strukturi poslovnog
sustava. Takve strukture su stabilnije od primjerice organizacijske strukture koje su sklone
čestim promjenama. Na slijedećoj tablici se mogu vidjeti funkcijske strukture poslovnih
informacijskih sustava te aplikacije koje se razvijaju u svrhu unapređenja pojedinih poslovnih
funkcija.
8
Tablica 2: Funkcijska struktura poslovnih informacijskih sustava
Izvor: Brstilo, 2014:22
Zadaci poslovnih informacijskih sustava svode se na četiri glavne aktivnosti: „prikupljanje
podataka, obrada podataka pohranjivanje i čuvanje informacija oblikovanje i dostavljanje
informacija svim razinama poslovnog sustava“ (Brstilo, 2014:22). Odgovore koje aktivnost
prikupljanja podataka treba ponuditi je na koji način će se pripremati, prikupljati i uvoditi podaci.
Prikupljeni podaci će se obrađivati s obzirom na potrebe korisnika te će se obrađeni podaci
odmah proslijediti korisnicima ili se spremiti da bi se mogli kasnije koristiti.
Nakon definiranja zadataka, potrebno je odrediti glavni cilj poslovnih informacijskih sustava.
„Cilj poslovnog informacijskog sustava je dostaviti pravu informaciju na pravo mjesto u
organizaciji, u pravo vrijeme i uz minimalne troškove“ (Srića, 2009:24). Odnosno, ciljevi
poslovnog „informacijskog sustava su opskrbiti poslovni sustav svim, njemu potrebnim,
informacijama za: izvođenje poslovnih procesa, upravljanje poslovnim sustavom, suradnju i
9
komunikaciju unutar poslovnog sustava i prema okolini“ (Čerić i suradnici, 2004:57). Na tablici
koja slijedi može se uočiti veći broj pozitivnih utjecaja poslovnog informacijskog sustava na
poslovne procese u poduzeću.
Tablica 3: Utjecaj poslovnog informacijskih sustava na unapređenje poslovnih procesa
Izvor: Brstilo, 2014:23
Osim pozitivnih utjecaja na unapređenje poslovnih procesa potrebno je spomenuti da poslovni
informacijski sustav ima ulogu pokretača poslovanja te služi kao sredstvo za stjecanje
konkurentske prednosti. Poslovni informacijski sustav može poslužiti i kao potpora pri
poslovnom odlučivanju.
2.1.2. PRIMJENA POSLOVNIH INFORMACIJSKIH SUSTAVA KAO
PODRŠKA ZA DONOŠENJE ODLUKA
Razvoj i napredak tehnoloških dostignuća su jedan od razloga zbog kojeg poslovno okruženje
postaje nestabilno i sklono promjenama. Stoga su menadžeri suočeni s otežanim donošenjem
poslovnih odluka.
Koristeći nove tehnologije pri donošenju poslovnih odluka omogućuje se lakši izbor između
alternativnih odluka. Menadžer koji donosi odluke „treba znati razlikovati kojim se znanjima
valja služiti u odlučivanju, odnosno koje modele, metode, alate, sustave i postupke treba koristiti
10
u određenim situacijama, a sve u svrhu uspješnoga odabira odluke“ (Budimir, 2013:1).
„Odlučivanje je proces rješavanja problema, što znači da onaj koji odlučuje mora vidjeti
problem“ (Baračkai, 1987:9). „Rješavanje problema je svjestan proces reduciranja razlike
između aktualne situacije i poželjne situacije (Kreitner i Kinicki, 1993:487)“. Pojedinac koji je
zadužen za rješavanje problema suočen je sa raznim alternativama između kojih treba izabrati
najpovoljniju da može doći do poželjne situacije.
Da bi se došlo do rješenja problema potrebno je donijeti odluku. Odluka je „izbor između više
inačica pravaca djelovanja orijentiranih k ostvarenju cilja“ (Buble, 1993:87). Poslovna odluka
ima istu definiciju kao i odluka osim što se ona odnosi na poslovne situacije. „Kod poslovnog
odlučivanja odluke će se reflektirati na veći ili manji broj članova organizacije, a ponekad i na
sve zaposlene, za razliku od odlučivanja u sferi privatnosti koje tangira samo dotičnu osobu i
eventualno njegovu užu ili širu obitelj“ (Sikavica i suradnici, 1999:15). Iz tog razloga potrebno je
biti oprezan u poslovnom odlučivanju i posvetiti mu potpunu pozornost.
Poduzećima i njihovim menadžerima je zbog povećane kompleksnosti poslovnih procesa
potrebna sve veća podrška poslovnih informacijskih sustava pri rješavanju problema na dnevnoj
bazi kao i pri donošenju poslovnih odluka. Poslovni informacijski sustavi koji služe kao potpora
odlučivanju su skraćeno DSS, odnosno na engleskom Decision Support System. „Ovaj sustav
služi za potporu odlučivanju kod slabostrukturiranih i nestrukturiranih problema, a također su
popularni u rješavanju rutinskih problema“ (Perković, 2009). DSS su obično „računalne
aplikacije s kojima se može uz pomoć ljudske komponente proći kroz veliku količinu podataka i
odabrati između više izbora“ (Barković, 2009:16). Odlike takvih sustava moraju biti
jednostavnost i fleksibilnost kako bi korisniku bilo omogućeno mijenjanje načina odlučivanja ili
rješavanje problema ali i da se istovremeno nudi mogućnost pružanja kvalitetnih odgovora na
promjene.
Uz DSS postoje još četiri vrste poslovnih informacijskih sustava koji tvore jedan cjeloviti sustav
– sustav temeljen na računalnoj potpori (eng. Computer – Based Information System, kr. CBIS).
To su „sustavi za obradu podataka (eng. Data Processing, kr. DP), upravljački informacijski
sustavi (eng. Managmen Information Systems, kr. MIS), ekspertni sustavi (eng. Expert Systems,
11
kr. ES) i sustavi za potporu vrhovnom menadžmentu (eng. Executive Information Systems, kr.
EIS)“ (Vukmirović i Čapko, 2009:21). Ovi sustavi u poduzeću prikupljaju relevantne podatke te
ih organiziraju i analiziraju. Tim procesom se dobivaju informacije koje se onda prenose
menadžerima koji ih upotrebljavaju pri donošenju odluka. Na tablici koja slijedi se može vidjeti
na koji način uvođenje poslovnih informacijskih sustava utječe na poduzeće.
Tablica 4: Razvoj poslovnih informacijskih sustava u vezi sa strategijom poduzeća
Nivo integracije poslovnog
informacijskog sustava u vezi sa
strategijom poduzeća
Primarni cilj
Rezultat uvođenja poslovnog
informacijkog sustava
Prvi nivo – neovisan poslovni
informacijski sustav
Porast operativne djelotvornosti
Bolja informiranost menadžera
Drugi nivo - provođenje akcija za
prihvaćanje poslovnog
informacijskog sustava
Pomoć u strateškom planiranju
Bolje razumijevanje problema
Treći nivo - potpuna integracija
poslovnog informacijskog sustava na
sve razine poslovanja
Otvaranje novih mogućnosti poslovanja i kao i veća
kompetentnost poduzeća
Mijenjanje procesa donošenja odluka
i procjena alternativnih poslovnih
strategija
Izvor: izradio autor prema Mrkonjic 2007:18
Na prvoj razini integracije uvođenjem poslovnog informacijskog sustava poduzeće bilježi veću
djelotvornost u operativnim poslovima te povećanje informiranosti menadžera. Druga razina
uključuje prihvaćanje poslovnog informacijskog sustava od strane menadžmenta te korištenje
istog u svrhu financijskog i strateškog planiranja. Kod trećeg nivoa sve razine poslovanja u
potpunosti integriraju poslovne informacijske sustave koje pružaju nove mogućnosti poslovanja
te bolju konkurentsku poziciju poduzeća i olakšano donošenje poslovnih odluka
12
2.2. ULOGA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE ZA STVARANJE
KONKURENTSKE PREDNOSTI
Cilj svakog poduzeća na tržištu je biti bolji od konkurentskih poduzeća fokusirajući se na
stvaranje i održavanje konkurentske prednosti. „Imati konkurentsku prednost znači ostvariti
povoljniji industrijski položaj od svojih industrijskih suparnika i drugih tržišnih sudionika“
(Tipurić, 1999:1). Da bi poduzeće ostvarilo bolju poziciju od konkurencije ono mora posjedovati
dvije vrste konkurentskih prednosti, a to su diferencijacija i niski troškovi.
Diferencijacija i niski troškovi u „kombinaciji s rasponom aktivnosti koje poduzeće može
ostvariti dovode do tri generičke strategije za postizanje iznadprosječnog poslovanja u industriji:
troškovno vodstvo, diferencijacija i fokusiranje“ (Vrdoljak i Tolušić, 2012:384). Troškovno
vodstvo je strategija u kojoj je poduzeću cilj imati najniže troškove proizvodnje u svojoj
poslovnoj okolini. Kod strategije diferencijacije poduzeće nastoji biti jedinstveno u nečemu što
kupci smatraju vrijednim i na taj način se diferencirati od konkurencije. Strategija fokusiranja se
temelji na odabiru segmenta ili skupine segmenata u industriji te optimiziranje svoje strategije
isključivo na taj segment ili skupinu segmenata kako bi poduzeće na taj način steklo
konkurentsku prednost.
Tehnologija je jedan od glavnih faktora koji utječu na pozicioniranje poduzeća na tržištu. Ona
„utječe na konkurentsku prednost ako ima značajnu ulogu prilikom određivanja relativne
troškovne pozicije ili prilikom diferencijacije. S obzirom da se tehnologija nalazi u svakoj
vrijednosnoj aktivnosti i uključena je u ostvarivanje poveznica između aktivnosti, ona može
imati snažan učinak i na troškove i na diferencijaciju“ (Vrdoljak i Tolušić, 2012:388). Stoga se
ulaganje u tehnološke inovacije može pokazati ključnim potezom u konkurentskom nadmetanju.
U današnje doba informacija se postavlja kao glavna snaga nekog poduzeća u stvaranju
konkurentske prednosti. Razvijanje kvalitetnih poslovnih informacijskih sustava s kojima će se
upravljati informacijama predstavlja temelj jednog poduzeća za uspjeh i opstanak na tržištu.
Korištenjem informatičkog menadžmenta poduzeća mogu ostvariti nekoliko konkurentskih
13
prednosti: poboljšanje svoje usluge kupcima, pristup tržištu, kvalitetu, menadžerske
komunikacije i povećanje značaja na svjetskoj razini.
Poboljšanje usluga kupcima je stvaranje neopipljive vrijednosti za kupce na način da im se nude
nove usluge što omogućuje stjecanje konkurentske prednosti. „Poboljšanje pristupa tržištu je
faktor kojim poduzeća pokušavaju smanjiti vrijeme potrebno da njihov novi proizvod ili usluga
dospiju na tržište. Poboljšanje kvalitete proizvoda i usluga ovisi o znanju koje poduzeće
posjeduje o tome kako kreirati i izraditi proizvod i uslugu. Poboljšanje značaja na svjetskoj razini
postaje sve važnije povećanjem konkurencije, jer menadžeri traže nove načine za komuniciranje
na svjetskoj razini“ (Mrkonjić, 2007:86). Informatički menadžment poduzeća u stalnoj je potrazi
za najboljim rješenjima s kojima bi se ostvarile navedene konkurentske prednosti.
Da bi poduzeće moglo steći konkurentsku prednost na tržištu važno je poznavati želje i potrebe
potrošača. Do tih važnih informacija se dolazi promatranjem i istraživanjem tržišta i resursa te
razvijanjem poslovnih informacijskih sustava s kojim bi se omogućilo stvaranje baze podataka o
potrošačima, njihovim sklonostima, željama, navikama i slično. Na taj način informacije služe za
stvaranje neopipljivih odnosno dodatnih vrijednost koje nude mogućnost da se potrošačima
ponudi nešto novo što će oni prepoznati kao vrijednost.
Na tablicama koje slijede mogu se vidjeti rezultati empirijskog istraživanja provedenog 2001.
godine u Hrvatskoj na temu uloge informacijske tehnologije u izgradnji konkurentske snage
velikih poduzeća. U istraživanju je sudjelovalo 52 top menadžera poduzeća koja broje preko 500
zaposlenika, a metoda koja se koristila u istraživanju je anketa.
14
Tablica 5: Percepcija povezanosti informacijske tehnologije i proizvodnosti
Izvor: Alfirević 2001:16
Na temelju ove tablice može se vidjeti da se 82,6% ispitanika izjasnilo da informacijska
tehnologija povećava učinkovitost operativnih djelatnika, a njih 86,5% da se povećala
učinkovitost menadžmenta. 75% ispitanika se ne slaže s tvrdnjom da informacijska tehnologija
uzrokuje više direktnih troškova nego koristi. Može se zaključiti da pomoću informacijske
tehnologije poduzeće može lakše kontrolirati troškove i povećati proizvodnost te na taj način
poboljšati svoju konkurentsku sposobnost.
Slijedeća tablica se odnosi na povezanost informacijske tehnologije sa diferencijacijom
poduzeća.
15
Tablica 6: Percepcija povezanosti informacijske tehnologije i konkurentske sposobnosti
poduzeća
Izvor: Alfirević 2001:17
Ova tablica pokazuje kako top menadžment smatra da se informacijska tehnologija može koristiti
kao oruđe za razlikovanje od konkurenata kao i da omogućava lakše prilagođavanje okolini. 68%
ispitanika smatra da je informatizacija poslovanja već pružila nove načine suprotstavljanja
konkurenciji, a čak 98,1% se slaže da je informacijska tehnologija značajno sredstvo za
prilagođavanje poslovnom okruženju.
Tablica koja slijedi prikazuje kako top menadžment prosuđuje potencijal informacijske
tehnologije u transformaciji operativnih poslova i poslovne organizacije u cjelini.
16
Tablica 7: Percepcija uloge informacijske tehnologije u transformaciji poslovne organizacije
Izvor: Alfirević 2001:18
Rezultati istraživanja pokazuju da više od polovice anketiranih menadžera smatra da je
informacijska tehnologija već značajno transformirala način na koji se obavljaju operativni
poslovi u poduzeću, a 65,3% da je informatizacija poslovanja značajno utjecala na trenutno
organizacijsko rješenje. Svi ispitanici su se složili da će informacijska tehnologija u budućnosti
biti važan pokretač za unapređenje obavljanja operativnih poslova, a 92,3% da će u budućnosti
uvelike utjecati i na organizaciju.
Na temelju ovog empirijskog istraživanja može se zaključiti da informacijska tehnologija uvelike
pomaže u poslovanju kroz aspekt snižavanja troškova rastom proizvodnosti kao i
diferenciranjem od konkurencije čime se povećava konkurentska sposobnost poduzeća.
Informacijska tehnologija je i značajno sredstvo prilagođavanja neizvjesnoj okolini u kojoj
poduzeće nastoji biti što fleksibilnije. Nadalje, informatizacija poslovanja smatra se važnim
čimbenikom transformacije operativnih poslova u poduzeću, kao i promjene poslovne
organizacije u cjelini.
17
.3. POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI U
HRVATSKOM HOTELIJERSTVU
Korištenje informacijskih tehnologija omogućuje turističkim poduzećima smanjenje troškova
poslovanja putem povećanja efikasnosti poslovnih procesa. Poslovni informacijski sustavi
pomažu poduzećima pri izvođenju, upravljanju i strateškom planiranju poslovanja. Hotelima i
ostalim turističkim objektima koji žele steći i zadržati bolju poziciju na tržištu nužno je
investiranje u nova tehnološka dostignuća kao i prilagođavanje novom sustavu poslovanja.
3.1. KORIŠTENJE INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA U
HRVATSKIM HOTELIMA
U današnje vrijeme hotelsko poslovanje je teško zamislivo bez potpore informacijskih
tehnologija koje pomažu hotelima pri poslovnom odlučivanju kao i pri smanjivanju i kontroli
operativnih troškova. „Informacijske tehnologije sastoje se od hardvera, softvera, mreža i medija
za skupljanje, pohranjivanje, procesuiranje, prosljeđivanje i prezentaciju informacija (glasovnih,
podatkovnih, tekstualnih i slikovnih)“ (Lončar, 2008). Na tablici koja slijedi može se vidjeti u
kojoj se mjeri koriste poslovni informacijski sustavi u hrvatskom hotelijerstvu. Istraživanje na
temu poslovanja hrvatskih hotela su 2010. godine proveli Horwath HTL.
18
Tablica 8: Korištenje poslovnih informacijskih sustava u hrvatskom hotelijerstvu (u %)
Izvor: Bartoluci i suradnici, 2011:24
Istraživanje je pokazalo da je stopa primjene suvremenih poslovnih informacijskih sustava u
Hrvatskoj relativno visoka. Većina hrvatskih hotela ima vlastito mrežno mjesto. Poslovni
informacijski sustavi koji služe kao potpora u poslovnim procesima se primjenjuju u velikom
postotku. Tu spadaju lokalna mreža odnosno eng. LAN, sustav za prodajna mjesta hrane i pića ili
eng. POS, sustav za pristup Internetu, sustav obračuna telefonskih poziva, centralni rezervacijski
sustav odnosno eng. CRS, sustav izvješćivanja o rezultatima hotelske industrije odnosno eng.
USALI sustav, Intranet sustav, sustav za praćenje poslovanja ili MIS te mrežu na širokoj razini
WAN.
Oko trećine hotela koriste sustave za skladištenje podataka (eng. Data Warehousing, kr. DW),
sustav za upravljanje objektom (eng. Property Managment System, kr. PMS), te sustav za
upravljanje prihodom (eng. Yield Managment, kr YM). Najmanje korišten je globalni
distibucijski sustav (eng. Global Distribution Systems, kr. GDS).
19
Postoje određene razlike u primjeni informacijskih tehnologija u hotelima prema regijama. U
Istri, primjerice, je zabilježen ispodprosječan udio hotela koji imaju vlastito mrežno mjesto ali
zato njezini hoteli imaju iznadprosječan udio korištenja globalnih distribucijskih sustava i
sustava za upravljanje objektom i energijom. Na Kvarneru se ističu veliki broj hotela koji koriste
USALI, MIS i DW sustav no ni jedan hotel ne koristi GDS. Hoteli u Zagrebu su najbolje
tehnološki opremljeni u cijeloj Hrvatskoj, jedino u čemu zaostaju za drugim su DW sustavi.
3.2. PRIMJERI HOTELSKIH POSLOVNIH INFORMACIJSKIH
SUSTAVA U HRVATSKOJ
Poslovni informacijski sustavi su postali dio svakodnevnog poslovanja hotela zbog raznih
korisnosti i doprinosa koji oni pružaju a ponajviše se to odnosi na smanjivanje troškova i
vremena obrade rutinskih poslova. Hotelski informacijski sustav (kr. HIS) može se definirati kao
„skup različitih komponenata koje zajedničkim djelovanjem osiguravaju informacije potrebne za
odvijanje poslovnih aktivnosti i upravljanje hotelskim poslovanjem“ (Gugić, 2009). U nastavku
će se spomenuti neki od hotelskih informacijskih sustava koji se koriste u hrvatskom
hotelijerstvu.
3.2.1. GASTRODAT
Glavne odlike Gastrodata su “izvanredna jednostavnost korištenja te podrška vrlo kompleksnim
funkcijama, koje pokrivaju velike raznolikosti hotelskog posla” (I.V.R. d.o.o.). Program
obuhvaća hotelsku recepciju i knjigovodstvene evidencijske funkcije što uključuje prijavu gosta,
izdavanje računa, akontacije, izdavanje izvještaja o poslovanju, rad sa sobama, šifrarnik artikala,
upravljanje agencijama i grupama itd. Gastrodat se koristi u splitskom hotelu Park. U nastavku
može se vidjeti nekoliko primjera ekrana samog programa.
20
Ekran 1: Prijava gosta Gastrodatu
Izvor: I.V.R. d.o.o.
Ovdje se prijavljuje gosta kada dođe u hotel te se unose razni podaci o gostu koje kasnije treba
proslijediti policiji za prijavu.
21
Ekran 2: Izvještaji o poslovanju u Gastrodatu
Izvor: I.V.R. d.o.o.
Ova knjigovodstvena funkcija služi za ispisivanje željenih izvještaja što može uključivati
izvještaji za stanje soba u hotelu, izvještaje za menadžere, popis rođendana i slično.
22
Ekran 3: Internet podrška - Gastroweb
Izvor: I.V.R. d.o.o.
Gastroweb omogućava gostu pregled slobodnih soba pojedinog hotela te sve podatke vezano za
tu sobu. Ukoliko je gost zadovoljan s ponudom može napraviti rezervaciju putem interneta koju
onda recepcioner može prihvatiti ili odbiti.
23
3.2.2. LASER HIS
Aplikacija za obavljanje recepcijskih poslova u bilo kojem tipu objekta. Funkcije koje su
uključene su „praćenje najave i prednajave gostiju, primanje gostiju, praćenje boravaka gostiju,
odjava gostiju i obračun usluga, vođenje žurnala, praćenje statusa soba i vođenje i praćenje
cijena“ (Laser line d.o.o.). Na slijedećem ekranu može se vidjeti sam izgled aplikacije.
Ekran 4: Pregled gostiju i boravaka u Laser HIS-u
Izvor: Laser line d.o.o.
Hotelski informacijski sustav Laser koristi preko 30 turističkih objekata diljem Hrvatske pod
kojeg spadaju, između ostaloga, Milenij hotel u Opatiji, Hotel Croatia iz Duge Uvale, Hoteli
Vodice, Viktoria Hoteli iz Seget Donji i razni drugi.
24
3.3. VAŽNOST UPRAVLJANJA BAZOM PODATAKA O KUPCIMA
Za svako poduzeće koje želi uspješno poslovati potrebno je poznavati želje i potrebe kupaca i
prema tome usmjeravati svoju ponudu, zato su važna istraživanja tržišta i prikupljanje
informacija o potrošačima. „Upravljanje ključnim kupcima (eng. Key Account Management, kr.
KAM) je pristup usmjeren na kupca koji selektira ključne kupce, daje prioritet važnim kupcima,
te razvija i implementira planove za obostrano povećanje profitabilnosti i povećanje zadovoljstva
ključnih kupaca“ (Jančić 2012). Razvoj baze podataka o ključnim kupcima postaje važno
sredstvo za stjecanje konkurentske prednosti i uspješnije poslovanje. Ugostiteljski objekt koji
poznaje navike gostiju je u poziciji da prilagodi svoju ponudu da bude privlačnija kupcima
odnosno gostima.
Pod ključne kupce u hotelijerstvu spadaju turističke agencije, posrednike za grupe gostiju,
individualne gosti i rezidente. Turistička odnosno putnička agencija je „privredno poduzeće koje
usluge trećih poduzeća, koje su potrebne za putovanje i boravak, posreduje turistima, ili te usluge
nudi u posebnim kombinacijama kao nove vlastite usluge“ (Dodig 2013). Posrednici za grupe
gostiju se, uz turističke agencije, odnose na sportske klubove, razne udruge, organizacije i druge
koji organiziraju posjete većeg broja gostiju u objekt, što ne mora nužno značiti i smještaj.
Individualni gosti su oni koji dolaze u objekt i koriste smještaj ali također i ostale usluge. Za njih
se vodi evidencija ako su imali neke želje, potrebe, hobije, pohvale ili žalbe. Posljednja grupa
ključnih kupaca su rezidenti. To su oni gostiju koji koriste usluge od objekta, primjerice piće i
hranu, ali ne i.smještaj.
Zbog današnjih dinamičkh promjena u hotelijerstvu dolazi se do zaključka da se uspješno
poslovanje temelji na znanju gdje je pružanje kvalitetne usluge gostima ključna stavka. Gostima
želje i očekivanja s vremenom sve više rastu te se iz tog razloga od zaposlenika u hotelskoj
industriji očekuje detaljnije poznavanje gosta da bi mogli pružiti optimalnu uslugu koja odgovara
određenom gostu.
25
Informacijska tehnologija uvelike pomaže u tom cilju jer omogućuje određenom objektu
skupljanje velik broj informacija o gostima. Te informacije se onda spremaju u bazu podataka sa
svrhom korištenja u stvaranju buduće ponude hotela. Primarni cilj je prikupiti što više
informacija o što više gostiju i u što kraćem vremenu da bi se mogla oformiti usluga za goste
koja će ponovno privući one koji su već bili u tom smještajnom objektu te privući nove goste.
Kvalitetna informiranost donosi povećanje profita u svim segmentima nekog objekta, što se
može odnositi na smještaj, restoran, korištenje sportskih i rekreativnih prostora i slično. Razlozi
zašto ispravno korištenje informacija i baze podataka o ključnim kupcima donosi povećanje
profita su:
1. „Visok postotak vraćanja gostiju u objekt podrazumijeva manjak potrebe za novim
gostima što znači manji troškovi osvajanja novih gostiju
2. Stalni gosti troše više i češće koriste usluge
3. Stalni gosti su zadovoljni gosti
4. Stalni gosti često preporučuju objekt potencijalnim gostima i na taj način daju besplatnu
reklamu
5. Zadržavanje krug vjernih gostiju otežava ulazak potencijalnih konkurenata na tržište i
uzimanje dijela.kupaca“ (Galičić i Ivanović, 2009:3).
Iz navedenih razloga za objekt je važno kreirati bazu podataka o ključnim kupcima, razviti
sustav s kojim bi se koristili skupljeni podaci te odabrati koji taktički - komunikacijski alat
koristiti da bi se došlo do kupca. Korištenje relevantnih informacija može donijeti konkurentsku
prednost objektu.
Važna stavka kod zadovoljstva gosta je želja gosta da se osjeća posebno a ne samo kao jedan u
nizu, zato je važan odnos gosta i zaposlenika s kojima ima direktan kontakt. Zaposlenici moraju
biti ljubazni i što bolje poznavati želje i navike gosta da mogu što uspješnije obavljati svoj posao
te razviti prisniji odnos s gostom i pridobiti njegovu lojalnost. Iz toga razloga je potrebno imati
sistem koji automatski razdvaja podatke i koji ima jednostavnu tražilicu.
26
Neke od informacija koji bi trebao sustav pokazati uz ime gosta je primjerice koliko često gost
posjećuje objekt, što je koristio od usluga, da li ima kakve posebne zahtjeve, da li ima VIP status
i slično. Sustav bi također trebao sadržavati određene funkcije od kojih su najvažnije funkcije za
definiranje baza podataka, upravljanje podacima u bazi podataka i sigurnosne funkcije.
Informacije koje sadrži kvalitetno razvijen program može se svrstati u dvije grupe:
1. standardne operativne informacije pod koje spadaju ime i prezime gosta, njegova titula,
adresa stanovanja, način plaćanja i slično i
2. specifične marketinške informacije koje uključuju kad i na koji način je rezervacija
napravljena, koliko često gost dolazi u objekt, posebne preferencije i slično
Na temelju standardnih operativnih i specifičnih marketinških informacija objekt može
oblikovati svoju ponudu sa svrhom da što bolje udovolji svojim gostima te na taj način doći do
bolje pozicije na tržištu.
27
4. RAZVIJANJE APLIKACIJE ZA UPRAVLJANJE HOTELOM
U MICROSOFT ACCESSU
Svrha aplikacije u ovom diplomskom radu je podrška pri primanju rezervacija te pri prijavi i
odjavi gosta u hotel. Prikupljaju se podaci o raznim objektima u hotelijerstvu koji se spremaju u
tablice između kojih se stvaraju veze te na taj način tvore relacijsku bazu podataka.
Pri korak pri razvoju aplikacije je biranje relevantnih podataka za obradu, odnosno entiteta o
kojima će se skupljati podaci. Entitet je „nešto što u stvarnom svijetu postoji i može se
identificirati“ (Barković, 2009). U ovoj aplikaciji su za entitete odabrani država, nacionalnost,
osoba, prijava osobe, rezervacija, soba, soba na rezervaciji, tip gosta, tip rezervacije, tip sobe,
tvrtka i vrsta dokumenta. Za svaki taj entitet je napravljena posebna tablica u Microsoft Accessu,
što se može vidjeti na slijedećem ekranu.
Ekran 5: Tablice u aplikaciji
Izvor: izradio autor
28
Entitete je potrebno opisati i tome služe atributi. Atribut je „element kojim je jednoznačno
određeno svojstvo entiteta“ (Kuhar, 2004). Oni primjerice mogu biti JMBG, ime, prezime,
zanimanje, godina rođenja, boja kose i slično. Na ekranu koji slijedi može se vidjeti primjer
tablice Osoba sa svojim atributima i vrijednostima atributa.
Ekran 6: Tablica Osoba s atributima
Izvor: izradio autor
Svaka tablica može ali i ne mora imati primarni ključ. Kada se bira atribut koji će se koristiti kao
primarni ključ onda se moraju zadovoljavati dva uvjeta: „u svakom retku moraju postojati podaci
za te atribute i za svaki je redak ključ jedinstven“ (Čičin-Šain, 2007:9). S primarnim ključem se
kontrolira način na koji se podaci povezuju s drugim tablicama.
Veze između entiteta dijelimo na 1:1, 1:n, n:1 i n:n. U vezi 1:1 „svaki slog tablice s jedne strane
zavisnosti odgovara točno jedan slog tablice s druge strane zavisnosti“ (Kuhar, 2004). Kod n:1 i
1:n veze, „ista se uspostavlja putem primarnog ključa na strani 1 i stranog na strani n. U slučaju
n:n veze, veza se uspostavlja pomoću vezne tablice“ (Čičin-Šain, 2007:7). Bez navedenih veza
ne bi bilo moguće povezivati entitete.
Za neku vezu u bazi je moguće postaviti svojstvo da se ostvaruje referencijalni integritet. On
„čuva integritet baze između dvije tablice u smislu da ne mogu postojati u tablici podaci o šifri
29
koji ne postoje u drugoj tablici“ (Dukić, 2013:179). Referencijalni integritet služi da se
brisanjem, dodavanjem ili mijenjanjem podataka u bazi ne narušavaju odnosi u bazi.
Važan korak prije projektiranja modela dijagrama objekt – veza je uređivanje odnosno
normalizacija tablica. U prvoj normalnoj formi „svi entiteti moraju imati jedinstveni ključ koji se
može sastojati od jednog ili više atributa te svako polje u tablici mora sadržavati samo jednu
vrijednost . Druga normalna forma uključuje prvu normalnu formu te u njoj svi atributi koji nisu
dio ključa moraju u potpunosti ovisiti o njemu. Da bi tablica bila u trećoj normalnoj formu mora
biti u drugoj te svi atributi koji nisu dio ključa ne smiju biti međusobno ovisni“ (Medved,
1998:1). Nakon uređivanja entiteta može se krenuti s crtanjem dijagrama objekt – veza.
Dijagram objekt – veza se sastoji od simbola koji crtanje čine praktičnijim. Entiteti su
pravokutnici, atributi elipse a veze rombovi. Na slijedećem ekranu može se vidjeti prozor veza u
Accessu nakon normalizacije i povezivanja tablica.
Ekran 7: Prozor veza među tablicama aplikacije u Accessu
Izvor: izradio autor
30
Na temelju ovog dijagrama objekt – veza napravljene su obrasci i upiti s kojima se oblikovao
izgled i funkcionalnost aplikacije. Na ekranu koji slijedi može se vidjeti uvodni prozor pri
otvaranju aplikacije.
Ekran 8: Uvodni prozor
Izvor: izradio autor
Klikom na gumb Izađi iz programa korisnik može zatvoriti Access, a klik na Otvori glavni
izbornik vodi do glavnog izbornika gdje se nalaze gumbi za šifrarnike, pravljenje rezervacija te
prijavu i odjavu gosta.
31
Ekran 9: Glavni izbornik
Izvor: izradio autor
Šifrarnik se sastoji od gumbi koji otvaraju obrasce za entitete država, nacionalnost, osoba, soba,
tip sobe i tvrtka. Klikom na neki od tih gumba moguće je popuniti vrijednostima atribute
određene tablice. Na slijedećem ekranu može se vidjeti primjer obrasca za tip sobe.
Ekran 10: Obrazac za tip sobe
Izvor: izradio autor
32
Na glavnom izborniku se nalazi i gumb za otvaranje obrasca za primanje rezervacija. U tom
obrascu se na ime, prezime, datum rođenja te broj dokumenta osobe stvara rezervacija. Moguće
je navesti tvrtku ili agenciju preko koje gost dolazi u hotel.
Ekran 11: Obrazac za rezervacije
Izvor: izradio autor
Da bi bilo moguće klikom na padajući izbornik kod osoba prikazati ime, prezime, datum rođenja
i broj dokumenta osobe potrebno je ići u dizajnerski pogled obrasca za rezervacije. Tamo desnim
klikom miša na padajući izbornik Osoba potrebno je odabrati Svojstva gdje se otvara Padajući
Izbornik:Osoba. Mora se odabrati kartica Podaci i pod Izvor Retka ubacit kod:
33
SELECT Osoba.[ID Osoba], Osoba.Prezime, Osoba.Ime, Osoba.[Datum rodenja], Osoba.[Broj
dokumenta]
FROM Osoba
ORDER BY Osoba.Prezime, Osoba.Ime, Osoba.[Datum rodenja];
S tim kodom se daje naredba Accessu da preko primarnog ključa ID Osoba iz obrasca Osoba u
padajućem izborniku prikaže podatke za prezime, ime, datum rođenja i broj dokumenta i tim
redoslijedom. U slučaju da u padajućem izborniku nema željene osobe, korisnik može klikom na
gumb Unos nove osobe otvoriti obrazac Osoba i tamo ispuniti potrebne podatke i uvesti željenu
osobu.
Obrazac rezervacija služi za popunjavanje podataka koji su potrebni za stvaranje rezervacije što
uključuje datum dolaska i odlaska gosta, broj ljudi, datum primanja rezervacije, tip gosta i
rezervacije te biranje jedne sobe ili više njih. Klikom na gumb Dodaj sobu može se na ime
rezervacije dodijeliti neka soba.
Ekran 12: Obrazac soba na rezervaciji
Izvor: izradio autor
Soba na rezervaciji nema svoj vlastiti primarni ključ nego se sastoji od primarnog ključa entiteta
Rezervacija i Soba. Moguće je preko ovog obrasca putem gumba Dodaj sobu otvoriti obrazac
Soba te dodati neku novu sobu u bazu.
34
Nakon što je napravljena rezervacija za osobu, moguće ju je prijaviti u hotel preko gumba Prijavi
gosta na glavnom izborniku.
Ekran 13: Obrazac za prijavu gosta
Izvor: izradio autor
Preko padajućeg izbornika Rezervacija/Osoba može se odabrati neka rezervacija koja je
prethodno napravljena. Rezervacija se bira prema šifri rezervacije, prezimenu, imenu, i datumu
dolaska osobe. Kod koji je bio potreban za to je:
SELECT Osoba.Prezime, Osoba.Ime, Rezervacija.[ID rezervacija], Rezervacija.[Datum dolaska]
FROM Rezervacija, Osoba
WHERE (((Rezervacija.Osoba)=[Osoba].[ID Osoba]))
ORDER BY Rezervacija.Osoba, Rezervacija.[Datum dolaska];
Osoba u prijavi gosta ne mora biti osoba koja je napravila rezervaciju. Moguće je da na jedno
ime rezervacije dođe više osoba. Pod broj sobe korisniku se nude samo one sobe koje su
rezervirane na prezime Horvat, u ovom slučaju soba 203. Kod koji je to omogućio je:
35
SELECT Soba.[Broj sobe], TipSobe.Naziv AS Expr1, Soba.Kat, Soba.[Pogled na more],
Soba.Balkon, Soba.Kupaona, Soba.Pušačka, SobaRezervacija.Rezervacija AS Expr2
FROM Soba, TipSobe, SobaRezervacija
WHERE (((SobaRezervacija.Rezervacija)=[Forms]![OsobaPrijava]![Rezervacija]) AND
((TipSobe.[ID TipSobe])=[Soba].[Tip sobe]) AND ((SobaRezervacija.Soba)=[Soba].[Broj
sobe]))
ORDER BY Soba.[Broj sobe];
Okvir za izbor U hotelu je namješten tako da pri pravljenju prijave odmah stavlja kvačicu što
znači da osoba trenutno boravi u hotelu. Klikom na gumb Spremi završava se sa prijavom gosta.
Ostaje još samo odjava gosta koja se vrši klikom na gumb Odjava gosta koji se nalazi na
glavnom izborniku.
Ekran 14: Obrazac za odjavu gosta
Izvor: izradio autor
Klikom na padajući izbornik Osoba može se izabrati osobu koja je trenutno prijavljena u hotelu.
Kod koji služi za to je:
SELECT Osoba.[ID Osoba], Osoba.Prezime, Osoba.Ime, OsobaPrijava.[U hotelu]
FROM Osoba, OsobaPrijava
WHERE (((Osoba.[ID Osoba])=[OsobaPrijava].[Osoba]) AND ((OsobaPrijava.[U
hotelu])=True))
ORDER BY Osoba.Prezime;
36
Nakon što se odabere željena osoba mora se kliknuti na gumb Odjavi gosta koji pokreće upit
OdjavaUpdateQuery koji u obrascu OsobaPrijava mijenja atribut U hotelu iz True u False. Kod
u upitu koji je to omogućio je:
UPDATE OsobaPrijava SET OsobaPrijava.[U hotelu] = No
WHERE (((OsobaPrijava.Osoba)=Forms!OdjavaGosta!Combo2));
Kada se završi sa odjavom željenih gostiju može se preko gumba Zatvori izaći iz obrasca za
odjavu gosta te istim gumbom i iz glavnog izbornika i vratiti se na uvodni prozor gdje se klikom
na gumb Izađi iz programa može izaći iz Accessa.
37
5. ZAKLJUČAK
Informacija u današnjem poslovanju predstavlja jedan od najvažnijih resursa za učinkovito
poslovanje poduzeća. Kvalitetna informacija na pravom mjestu u pravo vrijeme može utjecati na
položaj poduzeća na tržištu. Iz tog razloga se poslovni informacijski sustavi koji skupljaju,
pohranjuju, analiziraju i distribuiraju podatke smatraju važnim faktorom u uspješnom poslovanju
poduzeća.
Poslovni informacijski sustavi predstavljaju snažno sredstvo pri stjecanju i zadržavanju povoljne
konkurentske pozicije na tržištu. Oni pomažu pri kontroli poslovanja te služe kao podrška pri
donošenju odluka. Da bi se poslovni informacijski sustav i tehnologija uspješno implementirali u
poslovanje poduzeća potrebno je prepoznati sadašnje i buduće potrebe poslovnog sustava te
prema tome prilagoditi poslovni informacijski sustav.
Korištenje poslovnih informacijskih sustava poduzeću omogućuje razne pozitivne utjecaje na
poslovanje u vidu smanjenja obujma i troška ručnog rada, osiguravanja brzog, pouzdanog i
jeftinog načina komunikacija unutar i između organizacije, generiranja razumljivih poslovnih
izvještaja i slično.
Na temelju pregledavanja sekundarnih podataka uspješno su potvrđene hipoteze da informacijska
tehnologija služi kao faktor za stjecanje konkurentske prednosti te da hrvatski hotelijeri u
visokom postotku koriste poslovne informacijske sustave. Takvi rezultati dodatno potvrđuju tezu
da su poslovni informacijski sustavi neophodni za uspješno poslovanje poduzeća.
Ispunjeni su i ciljevi istraživanja koji su se sastojali od razvoja aplikacije za poslovanje hotela na
temelju istraživanja utjecaja informacijske tehnologije i poslovnih informacijskih sustava na
poslovanje. Aplikacija je kreirana u Microsoft Accessu i uključuje mogućnosti upravljanja
bazom podataka o ključnim objektima u hotelijerstvu te stvaranje rezervacija i prijave i odjave
gosta u hotel.
38
POPIS LITERATURE
Knjige
1. Baračkai, Z, 1987, Odlučivanje o poslovnim strategijama, Svjetlost, Sarajevo
2. Barković, D, 2009, Menadžersko odlučivanje, Sveučilište u Osijeku, Osijek
3. Buble, M, 1993, Managment, Sveučilište u Splitu, Split
4. Čerić, V, Varga, M, 2004, Informacijska tehnologija u poslovanju, Sveučilište u Zagrebu,
Zagreb
5. Čičin-Šain, M, 2007, Baze podataka, Društvo kibernetičara, Rijeka
6. Kreitner, R, Kinicki, A, 1993, Organizitional behaviour, BPI Irwin, Homewood
7. Nadrljanski, Đ, Nadrljanski, M, 2007, Osnove informatike, Sveučilište u Splitu, Split
8. Panian, Ž, Ćurko, K, Bosilj, VV, Čerić, V, Pejić, MB, Požgaj, Ž, Strugar, I, Spremić, M,
Varga, M, 2010, Poslovni informacijski sustavi, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb
9. Pavlić, M, 1996, Razvoj informacijskih sustava, Znak, Zagreb
10. Sikavica, P, Bebek, B, Skoko, H, Tipurić, D, 1999., Poslovno odlučivanje,Informator, Zagreb
11. Srića,V, 2009, Poslovna informatika, Element, Zagreb
12. Stair, R, Reynolds, G, 2012, Principles of information Systems, 10th edition, Joe Sabatino,
Boston
13. Turban, E, Volonino, L, Wood, G, 2013, Information technology for management, 9th
edition, John Wiley & Sons, Inc., Hoboken
14. Vukmirović, S, Čapko, Z, 2009, Informacijski sustavi u menadžerskom odlučivanju,
Sveučilište u Rijeci, Rijeka
Internet
1. Barković, D, 2009, Osnove geoinformatike – podjela stvarnosti na elemente (II dio),
<http://www2.geof.unizg.hr/~barkovic/templates/dokument/osnove_geoinformatike/IV_predava
nje_PODJELA_STVERNOSTI_NA_ELEMENTE_DRUGI_DIO.pdf>
2. Bartoluci, M, Boranić, SŽ, Hendija, Z, Ivandić, N, Krešić, D, Marušić, Z, Telišman, NK,
Tomljenović, R, 2011, Glavni plan i strategija razvoja turizma Republike Hrvatske,
<http://iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Izvjestaj-05-Strategija-razvoja-turizma-RH.pdf>
39
3. Bujačić, S, 2013, Računarski praktikum I, <http://www.sanda.striga.org/doc/RP1-1.pdf>
4. Dodig, I, 2013, Razlika između turističke agencije i turoperatera,
<http://dodig.info/2013/01/razlika-izmedu-turisticke-agencije-i-turoperatora/>
5. Dukić, B, 2013, Baza podataka i poslovni procesi, <http://www.efos.unios.hr/baza-podataka-i-
poslovni-procesi/wp-content/uploads/sites/233/2013/04/BP_Access.pdf>
6. Đurek, M, 2012, Projektiranje programskih sučelja,
<http://www.unidu.hr/unidu/pps/2013/01-Uvod%20(2011).pdf >
7. Gugić, J, 2009, Tehnologija na svim razinama,
<http://www.infotrend.hr/clanak/2009/4/tehnologija-na-svim-razinama-,29,688.html>
8. I.V.R. d.o.o., Gastrodat – hotelski informacijski sistemi, Pregledano 20 lipnja 2015,
<http://www.poslovni-software.com/software/gastrodat-hotelski-informacijski-sistemi/235/>
9. Jančić, M, 2012, Upravljanje ključnim kupcima, Zagreb,
<http://www.orkis.hr/UPRAVLJANJE-KLJUCNIM-KUPCIMA>
10. Kuhar, D, 2004, MC Access - relacijske baze podataka, <http://www.os-klinca-
sela.skole.hr/prirucnici/access.pdf>
11. Laser line, Laser HIS, Pregledano 20 lipnja 2015, <http://www.laserline.hr/hr/produkti/his>
12. Lončar, J, 2008, Najprodornija tehnologija današnjice,
<http://www.ericsson.com/hr/etk/novine/kom0708/17_19.pdf>
13. Perković, LC, 2009, Poslovno odlučivanje i sustavi za potporu odlučivanju,
<http://www.skladistenje.com/poslovno-odlucivanje-i-sustavi-za-potporu-odlucivanju/>
14. Podatak, informacija, informatika, znanje, mudrost 2008, Pregledano 5 srpnja 2015,
<http://razno.sveznadar.info/10-doc-PDF/01-04PodatakInformacijaDIKW.pdf>
Znanstveni i stručni radovi
1. Alfirević, N, 2001, Uloga informacijske tehnologije u upravljanju promjenama i izgradnji
konkurentske snage velikih poduzeća: Rezultat empirijskog istraživanja, Sveučilište u Splitu,
Split
2. Brstilo, M, 2014, Zadovoljstvo korisnika informacijskih sustava u komunalnoj djelatnosti,
Sveučilište u Splitu, Split
3. Budimir, M, 2013, Uloga novih tehnologija u procesu odlučivanja, Ekonomski vjesnik,
Zagreb
40
4. Galičić, V, 2008, Upravljanje kvalitetom informacijskog sustava, Sveučilište u Rijeci, Opatija
5. Galičić, V, Ivanović, S, 2009, Key account databse managment in hospitality, Sveučilište u
Rijeci, Opatija
6. Matijević, H, Roić, M i Vojnović, P, 2007, Oblikovanje veza Facility Management i poslovnih
informaijskih sustava, Geod. list, Zagreb
7. Medved, D, 1998, Utjecaj denormalizacije baze podataka na web aplikacije,
<https://bib.irb.hr/datoteka/500408.CASE_10_-_Utjecaj_denormalizacije_baza.pdf>
8. Mrkonjić, M, 2007, Utjecaj informacijskih sustava za podršku odlučivanju, Sveučilište u
Zagrebu, Zagreb
9. Navaz, VM, 2013, Concepts and application of management information systems, Arabian
Journal of Business and Management Review, Rasht
10. Satyanarayana, R, Rallabandi, S, Srikanth, RR, Vuda, SR, 2009, Management information
system help managers for providing decision making in an organization, Ijiric, Hyderabad
11. Tipurić, D, 1999, Konkurentska prednost poduzeća – izbor između niskih troškova i
diferencijacije, Poslovna analiza i upravljanje, Zagreb
9. Vrdoljak, RI, Tolušić, M, 2012, Implementacija Porterovih generičkih strategija i postizanje
konkurentskih prednosti na primjeru automobilske industrije, Sveučilište u Dubrovniku,
Dubrovnik
41
POPIS EKRANA
Stranica
1. Prijava gosta u Gastrodatu .................................................................................................... 20
2. Izvještaji o poslovanju u Gastrodatu ..................................................................................... 21
3. Internet podrška - Gastroweb ................................................................................................ 22
4. Pregled gostiju i boravaka u Laser HIS-u ............................................................................. 23
5. Tablice u aplikaciji ................................................................................................................ 27
6. Tablica Osoba s atributima ................................................................................................... 28
7. Prozor veza među tablicama aplikacije u Accessu ................................................................ 29
8. Uvodni prozor ....................................................................................................................... 30
9. Glavni izbornik ..................................................................................................................... 31
10. Obrazac za tip sobe ............................................................................................................. 31
11. Obrazac za rezervacije ........................................................................................................ 32
12. Obrazac soba na rezervaciji ................................................................................................ 33
13. Obrazac za prijavu gosta ..................................................................................................... 34
14. Obrazac za odjavu gosta...................................................................................................... 35
POPIS TABLICA
Stranica
1. Načela poslovnih informacijskih sustava ................................................................................ 7
2. Funkcijska struktura poslovnih informacijskih sustava .......................................................... 8
3. Utjecaj poslovnog informacijskog sutava na unapređenje poslovnih procesa ........................ 9
4. Razvoj poslovnih informacijskih sustava u vezi s strategijom poduzeća ............................. .11
5. Percepcija povezanosti informacijske tehnologije i proizvodnosti ....................................... 14
6. Percepcija povezanosti informacijske tehnologije i konkurentske sposobnosti poduzeća .....15
7. Percepcija uloge informacijske tehnologije u transformaciji poslovne organizacije ........... ..16
8. Korištenje poslovnih informacijskih sustava u hrvatskom hotelijerstvu (u %) ..................... 18
