RADIOLOŠKA ZAŠTITA

RADIOLOŠKARADIOLOŠKA ZAŠTITAZAŠTITA

*PORIJEKLO I OSOBINE*PORIJEKLO I OSOBINE

JONIZUJUĆEG ZRAČENJAJONIZUJUĆEG ZRAČENJA

*RADIOAKTIVNA ZRAČENJA*RADIOAKTIVNA ZRAČENJA

*IZVORI JONIZUJUĆEG *IZVORI JONIZUJUĆEG ZRAČENJAZRAČENJA

UVODNA RAZMATRANJAUVODNA RAZMATRANJA

JONIZUJUĆE ZRAČENJEJONIZUJUĆE ZRAČENJE

JE SKUPNI NAZIV ZA SVE VRSTE JE SKUPNI NAZIV ZA SVE VRSTE ELEKTROMAGNETNIH ELEKTROMAGNETNIH

II

KORPUSKULARNIH ZRAČENJAKORPUSKULARNIH ZRAČENJA

KOJA IZAZIVAJU JONIZACIJU SREDINE KOJA IZAZIVAJU JONIZACIJU SREDINE KROZ KOJU PROLAZEKROZ KOJU PROLAZE


JONIZACIJAJONIZACIJA JE RAZBIJANJE JE RAZBIJANJE NEUTRALNIH ATOMA NA POZITIVNE I NEUTRALNIH ATOMA NA POZITIVNE I NEGATIVNE NEGATIVNE JONEJONE, A ŠTO STVARA , A ŠTO STVARA NESTABILNU SREDINU SA NESTABILNU SREDINU SA TENDENCOM KA STVARANJU NOVIH TENDENCOM KA STVARANJU NOVIH JONIZACIJA - JONIZACIJA - JONIZUJUĆIHJONIZUJUĆIH PAROVAPAROVA


JONIZUJUĆI PAROVIJONIZUJUĆI PAROVI

NASTALI NASTALI PRIMARNIMPRIMARNIM DJELOVANJEM DJELOVANJEM ZRAČENJA KAO I ONI ZRAČENJA KAO I ONI

NASTALI NASTALI SPONTANIM SPONTANIM INTERAKCIJAMA INTERAKCIJAMA UNUTAR MATERIJE UVJETUJU UNUTAR MATERIJE UVJETUJU BROJNE BROJNE BIOLOŠKE UČINKEBIOLOŠKE UČINKE U ŽIVOJ U ŽIVOJ MATERIJIMATERIJI


JONIZUJUĆE ZRAČENJEJONIZUJUĆE ZRAČENJE

SE SE RAZLIKUJERAZLIKUJE OD DRUGIH FIZIČKIH, OD DRUGIH FIZIČKIH, BIOLOŠKIH I HEMIJSKIH FAKTORA BIOLOŠKIH I HEMIJSKIH FAKTORA OKOLINE KOJI IZAZIVAJU OŠTEĆENJA OKOLINE KOJI IZAZIVAJU OŠTEĆENJA TKIVA, A KOJA VODE DO TKIVA, A KOJA VODE DO

BOLESTI BOLESTI

CIJELOG ORGANIZMACIJELOG ORGANIZMA


LJUDSKA ČULA IH NE REGISTRUJULJUDSKA ČULA IH NE REGISTRUJU ŠTETNO DJELOVANJE NA TKIVA ŠTETNO DJELOVANJE NA TKIVA

OSOBE KOJA JE IZLOŽENA ZRAČENJU: OSOBE KOJA JE IZLOŽENA ZRAČENJU:

SOMATSKI EFEKTISOMATSKI EFEKTI ŠTETNO DJELOVANJE NA POTOMSTVO ŠTETNO DJELOVANJE NA POTOMSTVO

OSOBE KOJA JE IZLOŽENA ZRAČENJU OSOBE KOJA JE IZLOŽENA ZRAČENJU GENETSKI EFEKTI GENETSKI EFEKTI (MUTACIJE)(MUTACIJE)


OZRAČIVANJE POJEDINACA IMA OZRAČIVANJE POJEDINACA IMA TRAJNE EFEKTETRAJNE EFEKTE NA BUDUĆE NA BUDUĆE GENERACIJEGENERACIJE

JONIZUJUĆA ZRAČENJA SU JONIZUJUĆA ZRAČENJA SU JAVNI JAVNI ZDRAVSTVENI PROBLEMZDRAVSTVENI PROBLEM

POZNAVANJE NJIHOVIH OSOBINA I POZNAVANJE NJIHOVIH OSOBINA I NAČINA ZAŠTITENAČINA ZAŠTITE JE NEOPHODNO, JE NEOPHODNO, NUŽNO I ZAKONOM PROPISANA NUŽNO I ZAKONOM PROPISANA OBAVEZAOBAVEZA


SVAKA DOZA ZRAČENJA SE SMATRA SVAKA DOZA ZRAČENJA SE SMATRA ŠTETNOMŠTETNOM

NIJE UTVRĐENA SIGURNA GRANICA, NIJE UTVRĐENA SIGURNA GRANICA, ODNOSNO MINIMALNA ŠTETNA DOZAODNOSNO MINIMALNA ŠTETNA DOZA

PORIJEKLO I OSOBINEPORIJEKLO I OSOBINEJONIZUJUĆEG ZRAČENJAJONIZUJUĆEG ZRAČENJA

ATOM ATOM JE NAJSITNIJA ČESTICA MATERIJE JE NAJSITNIJA ČESTICA MATERIJE KOJA OSTAJE NEPROMIJENJENA U KOJA OSTAJE NEPROMIJENJENA U HEMIJSKIM REAKCIJAMA HEMIJSKIM REAKCIJAMA

GRAĐEN JE OD GRAĐEN JE OD JEZGRE I ELEKTRONSKOG JEZGRE I ELEKTRONSKOG OMOTAČAOMOTAČA

GOTOVO CJELOKUPNA MASA ATOMA GOTOVO CJELOKUPNA MASA ATOMA KONCENTRIRANA JE U KONCENTRIRANA JE U JEZGRIJEZGRI, A , A ELEMENTARNO NAELEKTRISANJE NOSE ELEMENTARNO NAELEKTRISANJE NOSE ELEKTRONIELEKTRONI


JEZGRAJEZGRA ATOMAATOMA JE GRAĐENA OD JE GRAĐENA OD POZITIVNO NAELEKTRISANIH POZITIVNO NAELEKTRISANIH PROTONA I ELEKTRIČNO NEUTRALNIH PROTONA I ELEKTRIČNO NEUTRALNIH NEUTRONA- NEUTRONA- NEKLEONINEKLEONI

MASA PROTONA MASA PROTONA : : 1,66 X 10 1,66 X 10 -27 -27 KGKG POZITIVNO NAELEKTRISANJE POZITIVNO NAELEKTRISANJE

PROTONA: 1,6 X 10 PROTONA: 1,6 X 10 -19 -19 C C (C:KULON-SI (C:KULON-SI jedinica za količinu naelektrisanja)jedinica za količinu naelektrisanja)

PORIJEKLO I OSOBINEPORIJEKLO I OSOBINEJONIZUJUĆEGJONIZUJUĆEG ZRAČENJA ZRAČENJA

NEUTRONI SU OBAVEZNI DIO JEZGRE NEUTRONI SU OBAVEZNI DIO JEZGRE JER DRŽE ZAJEDNO REPULZIVNE SILE JER DRŽE ZAJEDNO REPULZIVNE SILE PROTONA.PROTONA.

MASA NEUTRONA: 1,70 X 10 MASA NEUTRONA: 1,70 X 10 -27 -27 KGKG NEMA NAELEKTRISANJANEMA NAELEKTRISANJA ISTRGNUT IZ JEZGRE BRZO SE ISTRGNUT IZ JEZGRE BRZO SE

RASPADA NA PROTON, ELEKTRON I RASPADA NA PROTON, ELEKTRON I NEUTRINO ČIJA JE MASA PRAKTIČNO NEUTRINO ČIJA JE MASA PRAKTIČNO JEDNAKA NULIJEDNAKA NULI


MASA ELEKTRONA: 0,91 X 10 MASA ELEKTRONA: 0,91 X 10 -31-31 KG KG (1/1840 MASE PROTONE)(1/1840 MASE PROTONE)

NEGATIVNO NAELEKTRISANJENEGATIVNO NAELEKTRISANJE JE JE ELEMENTARNOELEMENTARNO (NAJMANJA KOLIČINA (NAJMANJA KOLIČINA ELEKTRICITETA KOJU MOŽE IMATI ELEKTRICITETA KOJU MOŽE IMATI NEKA ČESTICA)NEKA ČESTICA): - 1,6 X 10 : - 1,6 X 10 -19 -19 C C

KREĆU SE U ORBITAMA: K (2), L (8), M KREĆU SE U ORBITAMA: K (2), L (8), M (18), N (32), O (50)(18), N (32), O (50)


ATOMI RAZLIČITIH ELEMENATA IMAJU ATOMI RAZLIČITIH ELEMENATA IMAJU RAZLIČIT RAZLIČIT BROJ PROTONABROJ PROTONA U JEZGRI = U JEZGRI = ATOMSKI (REDNI) BROJ ATOMSKI (REDNI) BROJ PREMA KOJEM SU PREMA KOJEM SU ELEMENTI POREDANI U MENDELJEJEVOM ELEMENTI POREDANI U MENDELJEJEVOM SISTEMUSISTEMU

UKUPAN UKUPAN BROJ NUKLEONA (P+N)BROJ NUKLEONA (P+N) U JEZGRI U JEZGRI ODREĐUJE ODREĐUJE ATOMSKU TEŽINU (MASENI ATOMSKU TEŽINU (MASENI BROJ)BROJ)

IZOTOP IZOTOP NEKOG ELEMENTA IMA RAZLIČIT NEKOG ELEMENTA IMA RAZLIČIT BROJ NEUTRONA (ISO-TOPOS – ISTO BROJ NEUTRONA (ISO-TOPOS – ISTO MJESTO)MJESTO)

VRSTE I OSOBINE VRSTE I OSOBINE RADIOAKTIVNIH ZRAČENJARADIOAKTIVNIH ZRAČENJA

RADIOAKTIVNIM RASPADOM ATOMA RADIOAKTIVNIM RASPADOM ATOMA NEKOG IZOTOPA NEKOG IZOTOPA DOLAZI DO DOLAZI DO IZBACIVANJA NEKIH ELEMENTARNIH IZBACIVANJA NEKIH ELEMENTARNIH ČESTICA IZ JEZGRE ZBOG ČEGA ONA ČESTICA IZ JEZGRE ZBOG ČEGA ONA GUBI MASU I NABOJ TE NASTAJE NOVI GUBI MASU I NABOJ TE NASTAJE NOVI ELEMENAT, KOJI MOŽE I NE MORA ELEMENAT, KOJI MOŽE I NE MORA IMATI RADIOAKTIVNA SVOJSTVAIMATI RADIOAKTIVNA SVOJSTVA

RADIOAKTIVNIRADIOAKTIVNI RASPAD JEZGRE RASPAD JEZGRE OSLOBAĐA ENERGIJU U OBLIKU OSLOBAĐA ENERGIJU U OBLIKU

ZRAČENJAZRAČENJA


NAJVAŽNIJANAJVAŽNIJA KORPUSKULARNA KORPUSKULARNA ZRAČENJA ZRAČENJA (UBRZANE ČESTICE):(UBRZANE ČESTICE):

ALFA - I BETA ZRAKEALFA - I BETA ZRAKE ELEKTROMAGNETSKO ZRAČENJE:ELEKTROMAGNETSKO ZRAČENJE:

GAMA – ZRAČENJEGAMA – ZRAČENJE U MANJOJ MJERI U MANJOJ MJERI NASTAJU KORP. NASTAJU KORP.

ZRAČENJAZRAČENJA: NEUTRONI, POZITRONI, : NEUTRONI, POZITRONI, MEZONI I NEUTRINO.MEZONI I NEUTRINO.


ALFAALFA ZRAKE SE SASTOJE OD ZRAKE SE SASTOJE OD 2 P2 P I I 2 N 2 N (JEZGRA (JEZGRA HELIJUMA) VEZANIH ENERGIJOM ODHELIJUMA) VEZANIH ENERGIJOM OD 28 MeV 28 MeV (eV je (eV je jedinica energije u atomskom sistemu, a iznosi: jedinica energije u atomskom sistemu, a iznosi: 1eV=1,6X 101eV=1,6X 10-19-19 J). J).

EMITIRAJU SE IZ EMITIRAJU SE IZ TEŽIH TEŽIH ATOMA: ATOMA: URAN, RADIJURAN, RADIJ, , POLONIJ,POLONIJ, KOJIMA SE A.M. SMANJI ZA 4, a A.B. ZA 2 I KOJIMA SE A.M. SMANJI ZA 4, a A.B. ZA 2 I NASTAJE NASTAJE NOVINOVI ELEMENAT KOJI SE U PERIOD. SIST. ELEMENAT KOJI SE U PERIOD. SIST. NALAZI ZA 2 MJESTA U LIJEVO.NALAZI ZA 2 MJESTA U LIJEVO.

BRZINABRZINA IZLASKA IZ JEZGRE JE IZLASKA IZ JEZGRE JE 14 000-20 000 km/s14 000-20 000 km/s DOMET DOMET U ZRAKUU ZRAKU JE JE 7 cm7 cm GDJE IZAZIVAGDJE IZAZIVA 100 000-200 100 000-200

000 JONSKIH PAROVA000 JONSKIH PAROVA, A DOMET U TKIVIMA , A DOMET U TKIVIMA 0,1 mm.0,1 mm.


BETA ZRAKE BETA ZRAKE SE SASTOJE ODSE SASTOJE OD ELEKTRONA ELEKTRONA KOJI SE OSLOBAĐA RASPADOM JEZGRE, KOJI SE OSLOBAĐA RASPADOM JEZGRE, PRI ČEMU SE IZ NEUTRONA STVARAJU PRI ČEMU SE IZ NEUTRONA STVARAJU PROTONI, A OSLOBAĐA JEDAN ELEKTRONPROTONI, A OSLOBAĐA JEDAN ELEKTRON

AT. MASAAT. MASA NOVOG ELEMENTA OSTAJE ISTA, NOVOG ELEMENTA OSTAJE ISTA, A U A U PER. SISTEMUPER. SISTEMU SE POMJERA ZA SE POMJERA ZA 1 1 MJESTO U MJESTO U DESNODESNO. . BRZINA BRZINA KRETANJA OKOKRETANJA OKO 3 000 km/s; BROJ JONIZACIJA 20-400/cm; 3 000 km/s; BROJ JONIZACIJA 20-400/cm; DOMET DOMET U ZRAKU NEKOLIKOU ZRAKU NEKOLIKO METARA, METARA, A UA U TKIVIMA 5-10 mm. TKIVIMA 5-10 mm.


ALFA - I BETA - ZRAKE:ALFA - I BETA - ZRAKE:

- DJELUJU NA FOTOGRAFSKI SLOJ - DJELUJU NA FOTOGRAFSKI SLOJ

- IZAZIVAJU FLUOROSCENCIJU I - IZAZIVAJU FLUOROSCENCIJU I

FOSFORESCENCIJUFOSFORESCENCIJU

--BETA ZRAKE BETA ZRAKE NE MOŽE ZAUSTAVITI NE MOŽE ZAUSTAVITI

PAPIR ILI TKANINA, VEĆ OLOVNA PAPIR ILI TKANINA, VEĆ OLOVNA

PLOČA DEBLJINE NEKOLIKO mmPLOČA DEBLJINE NEKOLIKO mm


GAMA-ZRAČENJE SU VISOKO ENERGETSKI GAMA-ZRAČENJE SU VISOKO ENERGETSKI FOTONI FOTONI KOJI SE EMITIRAJU IZ KOJI SE EMITIRAJU IZ EKSCITIRANE EKSCITIRANE JEZGREJEZGRE NEKOLIKO TISUĆINKI SEKUNDE NEKOLIKO TISUĆINKI SEKUNDE NAKON IZBACIVANJA ALFA I BETA- ZRAKANAKON IZBACIVANJA ALFA I BETA- ZRAKA

NEKI RADIOAKTIVNI ELEMENTI NEKI RADIOAKTIVNI ELEMENTI NEMAJU NEMAJU EKSCITIRANU JEZGRUEKSCITIRANU JEZGRU NAKON RASPADA PA NAKON RASPADA PA NE EMITIRAJUNE EMITIRAJU GAMA ZRAČENJEGAMA ZRAČENJE

NE PROIZVODE DIREKTNU JONIZACIJU, NE PROIZVODE DIREKTNU JONIZACIJU, VEĆ VEĆ SVOJU ENERGIJU PREDAJU OKOLNIM SVOJU ENERGIJU PREDAJU OKOLNIM ELEKTRONIMA KOJI TAKO BUDU IZBAČENI IZ ELEKTRONIMA KOJI TAKO BUDU IZBAČENI IZ OMOTAČA OMOTAČA I IZAZIVAJU DALJNU JONIZACIJUI IZAZIVAJU DALJNU JONIZACIJU


BRZINABRZINA GAMA-ZRAKA JE GAMA-ZRAKA JE BRZINA BRZINA SVJETLOSTI: 3X10SVJETLOSTI: 3X101010 cm/s cm/s

TALASNA DUŽINA: 3X10TALASNA DUŽINA: 3X10-9-9 cm cm IMAJU VELIKU PRODORNOST TE SE IMAJU VELIKU PRODORNOST TE SE

KORISTE U LIJEČENJU MALIGNIH KORISTE U LIJEČENJU MALIGNIH TUMORA I U SCINTIGRAFSKOJ TUMORA I U SCINTIGRAFSKOJ DIJAGNOSTICIDIJAGNOSTICI

U OSNOVI SE NE RAZLIKUJU OD X-U OSNOVI SE NE RAZLIKUJU OD X-ZRAKAZRAKA


NEUTRONSKO ZRAČENJE JE OTKRIO NEUTRONSKO ZRAČENJE JE OTKRIO RUTHERFORD 1920 G. UOČIVŠI DA RUTHERFORD 1920 G. UOČIVŠI DA OSIM PROTONA I ELEKTRONA OSIM PROTONA I ELEKTRONA POSTOJE I NEUTRALNE ČESTICE POSTOJE I NEUTRALNE ČESTICE KOJE NE SKREĆU U MAGNETNOM KOJE NE SKREĆU U MAGNETNOM POLJU.POLJU.

UTVRĐENO JE DA SE SASTOJE OD UTVRĐENO JE DA SE SASTOJE OD PROTONA I ELEKTRONA VEZANIH PROTONA I ELEKTRONA VEZANIH VELIKIM ENERGIJAMAVELIKIM ENERGIJAMA


OSLOBAĐAJU SE PRI RASPADU OSLOBAĐAJU SE PRI RASPADU EKSCITIRANIH JEZGARAEKSCITIRANIH JEZGARA

NE PROIZVODE IZRAVNU JONIZACIJUNE PROIZVODE IZRAVNU JONIZACIJU VEĆ U INTERAKCIJI SA OKOLNIM VEĆ U INTERAKCIJI SA OKOLNIM

JEZGRAMA NASTAJU PROTONI, JEZGRAMA NASTAJU PROTONI, ELEKTRONI I ALFA – ZRACI KOJI ELEKTRONI I ALFA – ZRACI KOJI IZAZIVAJU POSREDNU JONIZACIJUIZAZIVAJU POSREDNU JONIZACIJU

BIOLOŠKI UČINAK IM JE 4-10 PUTA BIOLOŠKI UČINAK IM JE 4-10 PUTA VEĆI OD UČINKA GAMA ILI X-ZRAKAVEĆI OD UČINKA GAMA ILI X-ZRAKA


PROLASKOM KROZ ZRAK IZAZIVA PROLASKOM KROZ ZRAK IZAZIVA STVARANJE STVARANJE 1 JONSKOG PARA NA 1 JONSKOG PARA NA SVAKOM METRU PUTASVAKOM METRU PUTA

PUTOVANJE ZAVRŠAVA NAPUTOVANJE ZAVRŠAVA NA 2 2 NAČINA:NAČINA:

- - RASPADOM NA P+E+NEUTRINORASPADOM NA P+E+NEUTRINO

- - SUDAROM SUDAROM SA JEZGRAMA OKOLNIH SA JEZGRAMA OKOLNIH ATOMA PRI ČEMU BRZI NEUTRONI ATOMA PRI ČEMU BRZI NEUTRONI IZAZIVAJU RASPAD JEZGRE, A SPORI SE IZAZIVAJU RASPAD JEZGRE, A SPORI SE STAPAJU SA JEZGROM DAJUĆI STAPAJU SA JEZGROM DAJUĆI IZOTOPIZOTOP KOJI JE STABILAN ILI RADIOAKTIVANKOJI JE STABILAN ILI RADIOAKTIVAN


FISIJA SE JAVLJA KAO PROCES RASPADA FISIJA SE JAVLJA KAO PROCES RASPADA SAMO KOD NAJTEŽIH JEZGARASAMO KOD NAJTEŽIH JEZGARA

TEŠKO JEZGRO SE RASPADA NA 2 LAKŠA TEŠKO JEZGRO SE RASPADA NA 2 LAKŠA JEZGRA KOJA NISU JEDNAKAJEZGRA KOJA NISU JEDNAKA

TADA SE STVARAJU 2-3 NEUTRONA I GAMA TADA SE STVARAJU 2-3 NEUTRONA I GAMA ZRAČENJEZRAČENJE

NEUTRONI NASTALI FISIJOM IZAZIVAJU NEUTRONI NASTALI FISIJOM IZAZIVAJU LANČANU REAKCIJU KOJA JE U LANČANU REAKCIJU KOJA JE U ATOMSKOJ BOMBI NEKONTROLISANA, A U ATOMSKOJ BOMBI NEKONTROLISANA, A U REAKTORIMA KONTROLISANAREAKTORIMA KONTROLISANA


POZITRONI SU ČESTICE POZITRONI SU ČESTICE ČIJA ČIJA MASMASA A JEJE JEDNAK JEDNAKA MASIA MASI ELEKTRON ELEKTRONAA, ALI , ALI POZITIVNOG NABOJAPOZITIVNOG NABOJA

NASTAJU VRLO RIJETKO PRILIKOM NASTAJU VRLO RIJETKO PRILIKOM RADIOAKTIVNOG RASPADA RADIOAKTIVNOG RASPADA NESTABILNIH JEZGARA, ALI JE ZA NESTABILNIH JEZGARA, ALI JE ZA NJIHOVO OSLOBAĐANJE POTREBNA NJIHOVO OSLOBAĐANJE POTREBNA VELIKA KOLIČINA ENERGIJEVELIKA KOLIČINA ENERGIJE

VRSTE I OSOBINE VRSTE I OSOBINE JONIZUJUĆEG ZRAČENJAJONIZUJUĆEG ZRAČENJA

RENTGENSKE (X-) ZRAKE SU OTKRIĆE RENTGENSKE (X-) ZRAKE SU OTKRIĆE NJEMAČKOG FIZIČARA WILHELM CONRAD NJEMAČKOG FIZIČARA WILHELM CONRAD ROENTGEN-a DANA 08. 11. 1895. GODINE, A ROENTGEN-a DANA 08. 11. 1895. GODINE, A VEĆ 22. 12. 1895. POMOĆU NOVIH ZRAKA VEĆ 22. 12. 1895. POMOĆU NOVIH ZRAKA FOTOGRAFIRAO JE RUKU SVOJE ŽENEFOTOGRAFIRAO JE RUKU SVOJE ŽENE

OVO OTKRIĆE, ZA KOJE JE ROENTGEN OVO OTKRIĆE, ZA KOJE JE ROENTGEN 1901. GODINE DOBIO NOBELOVU 1901. GODINE DOBIO NOBELOVU NAGRADU, OZNAČAVA POČETAK NAGRADU, OZNAČAVA POČETAK RADIOLOGIJERADIOLOGIJE


X-ZRAKE X-ZRAKE NASTAJUNASTAJU U RENTGENSKOJ U RENTGENSKOJ CIJEVI CIJEVI

DIO SU EDIO SU ELEKTROMAGNETSKOG LEKTROMAGNETSKOG SPEKTRASPEKTRA IZMEĐU UV ZRAKA TE GAMA IZMEĐU UV ZRAKA TE GAMA

I KOSMIČKIH ZRAKAI KOSMIČKIH ZRAKA TALASNA DUŽINA:TALASNA DUŽINA: 1010-6-6 DO 10 DO 10-10-10 cm cm FREKVENCA:FREKVENCA: 10 1016 16 DO 10DO 101818

ENERGIJAENERGIJA IM JE VELIKA, A TIME I IM JE VELIKA, A TIME I PRODORNOST KROZ TKIVAPRODORNOST KROZ TKIVA


NASTAJU U RENTGENSKOJ CIJEVI NAGLIM NASTAJU U RENTGENSKOJ CIJEVI NAGLIM KOČENJEM BRZIH ELEKTRONA NA ANODIKOČENJEM BRZIH ELEKTRONA NA ANODI

KINETIČKA ENERGIJA BRZIH ELEKTRONA KINETIČKA ENERGIJA BRZIH ELEKTRONA SE PRILIKOM SUDARA PRENOSI NA ATOME SE PRILIKOM SUDARA PRENOSI NA ATOME I IZBIJA ELEKTRONE IZ OMOTAČA. PRAZNE I IZBIJA ELEKTRONE IZ OMOTAČA. PRAZNE LJUSKE SE POPUNJAVAJU ELEKTRONIMA LJUSKE SE POPUNJAVAJU ELEKTRONIMA IZ VANJSKIH, ENERGETSKI BOGATIJIH IZ VANJSKIH, ENERGETSKI BOGATIJIH LJUSKILJUSKI

PRELASKOM NA NIŽI ENERGETSKI NIVO, PRELASKOM NA NIŽI ENERGETSKI NIVO, ELEKTRONI PREDAJU OKOLINI VIŠAK ELEKTRONI PREDAJU OKOLINI VIŠAK ENERGIJE U VIDU TOPLINSKE ENERGIJE ENERGIJE U VIDU TOPLINSKE ENERGIJE (99%) I X-ZRAKA (1%)(99%) I X-ZRAKA (1%)


MODERNA RENTGENSKA CIJEVMODERNA RENTGENSKA CIJEV SE SASTOJI SE SASTOJI OD OD KATODEKATODE KOJA JE IZVOR ELEKTRONA I KOJA JE IZVOR ELEKTRONA I ANODEANODE KOJU ELEKTRONI BOMBARDUJU KOJU ELEKTRONI BOMBARDUJU

DA BI SE SPRIJEČILA JONIZACIJA I GUBITAK DA BI SE SPRIJEČILA JONIZACIJA I GUBITAK ENERGIJE, IZ CIJEVI JE ISISAN ZRAK I ENERGIJE, IZ CIJEVI JE ISISAN ZRAK I POSTIGNUT POSTIGNUT VAKUUMVAKUUM VISOKOG STEPENA VISOKOG STEPENA

KATODA JE OD KATODA JE OD WOLFRAMAWOLFRAMA, A ANODA OD , A ANODA OD WOLFRAMA I RENIJAWOLFRAMA I RENIJA (WOLFRAM I PLATINA) (WOLFRAM I PLATINA)

KATODA JE PRIKLJUČENA NA STRUJU KATODA JE PRIKLJUČENA NA STRUJU NISKOG NAPONANISKOG NAPONA, A ANODA NA STRUJU , A ANODA NA STRUJU VISOKOG NAPONAVISOKOG NAPONA


X-ZRACI IMAJU:X-ZRACI IMAJU: - FOTOGRAFSKI UČINAK (IZAZIVAJU - FOTOGRAFSKI UČINAK (IZAZIVAJU ZACRNJENJE FOTOGRAFSKE ZACRNJENJE FOTOGRAFSKE EMULZIJE: FIZIKALNO-HEMIJSKA EMULZIJE: FIZIKALNO-HEMIJSKA REAKCIJA)REAKCIJA) - FLUOROSCENTNI UČINAK ( NEKI MATERIJALI - FLUOROSCENTNI UČINAK ( NEKI MATERIJALI

SVJETLUCAJU POD DJELOVANJEM ZRAČENJA SVE SVJETLUCAJU POD DJELOVANJEM ZRAČENJA SVE DOK ZRAČENJE TRAJE) I FOSFORESCENTNI UČINAK DOK ZRAČENJE TRAJE) I FOSFORESCENTNI UČINAK (NEKE TVARI NASTAVE SVIJETLITI DO NEKOLIKO (NEKE TVARI NASTAVE SVIJETLITI DO NEKOLIKO SATI IZA PRESTANKA ZRAČENJA)SATI IZA PRESTANKA ZRAČENJA)

- SPOSOBNOST JONIZACIJE (BIOLOŠKI UČINAK)- SPOSOBNOST JONIZACIJE (BIOLOŠKI UČINAK)

IZVORI IZVORI JONIZUJUĆEG ZRAČENJAJONIZUJUĆEG ZRAČENJA

PRIRODNI I VJEŠTAČKI IZVORIPRIRODNI I VJEŠTAČKI IZVORI PRIRODNI IZVORI SU RADIOAKTIVNI PRIRODNI IZVORI SU RADIOAKTIVNI

ELEMENTI U ZEMLJI, ZRAKU, VODI I HRANI; ELEMENTI U ZEMLJI, ZRAKU, VODI I HRANI; KOSMIČKA ZRAČENJA KAO ŠTO SU KOSMIČKA ZRAČENJA KAO ŠTO SU KORPUSKULARNA ZRAČENJA IZ SVEMIRA KORPUSKULARNA ZRAČENJA IZ SVEMIRA TE ELEKTROMAGNETSKA (GAMA I X TE ELEKTROMAGNETSKA (GAMA I X ZRAČENJA) SA ZVIJEZDAZRAČENJA) SA ZVIJEZDA

VJEŠTAČKE IZVORE JE NAPRAVIO SAM VJEŠTAČKE IZVORE JE NAPRAVIO SAM ČOVJEK KAO ŠTO SU AKCELERATORI, ČOVJEK KAO ŠTO SU AKCELERATORI, NUKLEARNI REAKTORI, RENTGENSKE NUKLEARNI REAKTORI, RENTGENSKE CIJEVI I APARATICIJEVI I APARATI

IZVORI IZVORI JONIZUJUĆEG ZRAČENJAJONIZUJUĆEG ZRAČENJA

IZVORI ZRAČENJA SE MOGU PODIJELITI I IZVORI ZRAČENJA SE MOGU PODIJELITI I PREMA NAMJENI:PREMA NAMJENI:

- NORMALNO OZRAČIVANJE OD - NORMALNO OZRAČIVANJE OD PRIRODNIH IZVORAPRIRODNIH IZVORA - OZRAČIVANJE OD PRIRODNIH - OZRAČIVANJE OD PRIRODNIH IZVORA UVEĆANO UVOĐENJEM IZVORA UVEĆANO UVOĐENJEM RAZNIH TEHNOLOGIJARAZNIH TEHNOLOGIJA - OZRAČIVANJE VJEŠTAČKIM IZVORIMA- OZRAČIVANJE VJEŠTAČKIM IZVORIMA - MEDICINSKO OZRAČIVANJE - MEDICINSKO OZRAČIVANJE (DIJAGNOSTIKA I TERAPIJA)(DIJAGNOSTIKA I TERAPIJA)

INTERAKCIJA ZRAČENJA INTERAKCIJA ZRAČENJA I MATERIJEI MATERIJE

JONIZACIJA SREDINE JE REZULTAT JONIZACIJA SREDINE JE REZULTAT INTERAKCIJE FOTONA ZRAČENJA I ATOMA INTERAKCIJE FOTONA ZRAČENJA I ATOMA MATERIJE KROZ KOJU ZRAČENJE PROLAZIMATERIJE KROZ KOJU ZRAČENJE PROLAZI

POJAVE KOJE SE DEŠAVAJU U SKLOPU POJAVE KOJE SE DEŠAVAJU U SKLOPU INTERAKCIJE ZRAČENJA I MATERIJE SU:INTERAKCIJE ZRAČENJA I MATERIJE SU:

1. 1. APSORPCIJAAPSORPCIJA

2. 2. RASAP RENTGENSKOG ZRAČENJARASAP RENTGENSKOG ZRAČENJA::

a). KLASIČNI RASAPa). KLASIČNI RASAP

b). COMPTONOV RASAPb). COMPTONOV RASAP

INTERAKCIJA ZRAČENJA INTERAKCIJA ZRAČENJA I MATERIJE – I MATERIJE –

APSORPCIJA RTG ZRAKAAPSORPCIJA RTG ZRAKA

KADA RENTGENSKA ZRAKA KADA RENTGENSKA ZRAKA PREDA SVOJUPREDA SVOJU CJELOKUPNU ENERGIJUCJELOKUPNU ENERGIJU ATOMIMA TVARI KROZ ATOMIMA TVARI KROZ KOJU PROLAZI I NA TAJ NAČIN PRESTANE KOJU PROLAZI I NA TAJ NAČIN PRESTANE POSTOJATI, KAŽEMO DA JE POSTOJATI, KAŽEMO DA JE APSORBOVANAAPSORBOVANA..

RENTGENSKE ZRAKE SA RENTGENSKE ZRAKE SA VEĆOM TALASNOM VEĆOM TALASNOM DUŽINOMDUŽINOM I MANJIM FREKVENCIJAMA IMAJU I MANJIM FREKVENCIJAMA IMAJU MANJU ENERGIJU TE ĆE SE VEĆIM DIJELOMMANJU ENERGIJU TE ĆE SE VEĆIM DIJELOM APSORBOVATIAPSORBOVATI, DOK ĆE ZRAKE , DOK ĆE ZRAKE VEĆIH VEĆIH ENERGIJA BITI RASPRŠENEENERGIJA BITI RASPRŠENE (RASIPANJE) ILI (RASIPANJE) ILI NEPROMIJENJENENEPROMIJENJENE PROĆI KROZ TVAR (ZRAKE PROĆI KROZ TVAR (ZRAKE KOJE PROĐU KROZ MEĐUATOMSKI PROSTOR)KOJE PROĐU KROZ MEĐUATOMSKI PROSTOR)



KOLIČINA APSORBIRANIHKOLIČINA APSORBIRANIH RENTGENSKIH ZRAKA RENTGENSKIH ZRAKA ODREĐUJE SE ODREĐUJE SE NAPONOMNAPONOM NA VISOKONAPONSKOM NA VISOKONAPONSKOM TRANSFORMATORU RENTGENSKE CIJEVI. TRANSFORMATORU RENTGENSKE CIJEVI.

ŠTO JE NAPON MANJI TO ĆE ENERGIJA RTG ZRAKA BITI ŠTO JE NAPON MANJI TO ĆE ENERGIJA RTG ZRAKA BITI MANJA, A TIME I NJIHOVA PRODORNOST, ODNOSNO MANJA, A TIME I NJIHOVA PRODORNOST, ODNOSNO VEĆA APSORPCIJA. VEĆA APSORPCIJA.

APSORBIRANE RTG (X) ZRAKE APSORBIRANE RTG (X) ZRAKE NE UČESTVUJU U NE UČESTVUJU U STVARANJU RENTGENSKESTVARANJU RENTGENSKE SLIKESLIKE I STOGA NISU I STOGA NISU KORISNE U DIJAGNOSTIČKOJ RADIOLOGIJI.KORISNE U DIJAGNOSTIČKOJ RADIOLOGIJI.

IZ ISTOG RAZLOGA ONE IZ ISTOG RAZLOGA ONE UZROKUJU NEPOŽELJNE UZROKUJU NEPOŽELJNE BIOLOŠKE EFEKTEBIOLOŠKE EFEKTE U TKIVIMA. U TKIVIMA.


APSORPCIJA RTG ZRAKAAPSORPCIJA RTG ZRAKA KOLIČINA APSORBIRANIH ZRAKA JE ODREĐENA KOLIČINA APSORBIRANIH ZRAKA JE ODREĐENA

SA TRI FAKTORASA TRI FAKTORA:: a). a). TALASNA DUŽINA RTG ZRAKATALASNA DUŽINA RTG ZRAKA b). b). ATOMSKA TEŽINA IZLOŽENE TVARIATOMSKA TEŽINA IZLOŽENE TVARI c). c). GUSTOĆA IZLOŽENE TVARIGUSTOĆA IZLOŽENE TVARIa). MANJA TALASNA DUŽINA - MANJA ENERGIJA -a). MANJA TALASNA DUŽINA - MANJA ENERGIJA - VEĆA APSORPCIJA RTG ZRAKAVEĆA APSORPCIJA RTG ZRAKAb). VEĆA ATOMSKA TEŽINA IZLOŽENE TVARI - VEĆAb). VEĆA ATOMSKA TEŽINA IZLOŽENE TVARI - VEĆA APSORPCIJA RTG ZRAKAAPSORPCIJA RTG ZRAKAc). VEĆA GUSTINA IZLOŽENE TVARI - VEĆA c). VEĆA GUSTINA IZLOŽENE TVARI - VEĆA APSORPCIJA RTG ZRAKAAPSORPCIJA RTG ZRAKA



SNOP RTG ZRAKA SADRŽI ZRAKE RAZLIČITIH SNOP RTG ZRAKA SADRŽI ZRAKE RAZLIČITIH TALASNIH (VALNIH) DUŽINA, TE SE ZRAKE SA TALASNIH (VALNIH) DUŽINA, TE SE ZRAKE SA NAJMANJIM ENERGIJAMA MORAJU NAKON NAJMANJIM ENERGIJAMA MORAJU NAKON IZLASKA IZ RTG CIJEVI APSORBIRATI POMOĆU IZLASKA IZ RTG CIJEVI APSORBIRATI POMOĆU METALNIH FILTERA. METALNIH FILTERA.

IZ SNOPA SE UKLANJAJU ONE ZRAKE KOJE BI SE IZ SNOPA SE UKLANJAJU ONE ZRAKE KOJE BI SE ZBOG MALIH ENERGIJA APSORBOVALE VEĆ U ZBOG MALIH ENERGIJA APSORBOVALE VEĆ U POVRŠNIM TKIVIMA. TAKVE ZRAKE NAZIVAMO POVRŠNIM TKIVIMA. TAKVE ZRAKE NAZIVAMO MEKIM (SLABO PRODORNIM) ZRAKAMA.MEKIM (SLABO PRODORNIM) ZRAKAMA.

ZA ZRAKE PROIZVEDENE NAPONOM OD 120 kV ZA ZRAKE PROIZVEDENE NAPONOM OD 120 kV UPOTREBLJAVAJU SE ALUMINIJSKI FILTRI, A ZA ZRAKE UPOTREBLJAVAJU SE ALUMINIJSKI FILTRI, A ZA ZRAKE NASTALE PRI VIŠIM NAPONIMA FILTRI OD BAKRA. NASTALE PRI VIŠIM NAPONIMA FILTRI OD BAKRA.



MANJI NAPON U RTG CIJEVI - MANJA ENERGIJA MANJI NAPON U RTG CIJEVI - MANJA ENERGIJA ZRAKA - MANJA PRODORNOST ZRAKA (MEKŠI ZRAKA - MANJA PRODORNOST ZRAKA (MEKŠI ZRACI) - VEĆA APSORPCIJA - VEĆI BIOLOŠKI ZRACI) - VEĆA APSORPCIJA - VEĆI BIOLOŠKI UČINAK – SLABIJA (MANJE DIJAGNOSTIČKI UČINAK – SLABIJA (MANJE DIJAGNOSTIČKI VRIJEDNA) RTG SLIKAVRIJEDNA) RTG SLIKA

VEĆI NAPON U RTG CIJEVI - VEĆA ENERGIJA VEĆI NAPON U RTG CIJEVI - VEĆA ENERGIJA ZRAKA - VEĆA PRODORNOST (TVRĐI ZRACI) - ZRAKA - VEĆA PRODORNOST (TVRĐI ZRACI) - MANJA APSORPCIJA – MANJI BIOLOŠKI UČINAK MANJA APSORPCIJA – MANJI BIOLOŠKI UČINAK - BOLJA (DIJAGNOSTIČKI VRIJEDNA) RTG - BOLJA (DIJAGNOSTIČKI VRIJEDNA) RTG SLIKASLIKA



ZA DOBIVANJE DOBRE RTG SLIKE VAŽNA JE I KOLIČINA ZA DOBIVANJE DOBRE RTG SLIKE VAŽNA JE I KOLIČINA ZRAČENJA. ZRAČENJA.

KOLIČINA RTG ZRAKAKOLIČINA RTG ZRAKA JE ODREĐENA I JE ODREĐENA I DIREKTNO DIREKTNO PROPORCIONALNA KOLIČINI ELEKTRONAPROPORCIONALNA KOLIČINI ELEKTRONA KOJI SE KOJI SE PROIZVODE NA KATODI I KOJI VELIKOM BRZINOM PROIZVODE NA KATODI I KOJI VELIKOM BRZINOM UDARAJU U ANODU.UDARAJU U ANODU.

KOLIČINU ELEKTRONAKOLIČINU ELEKTRONA PROIZVEDENIH TERMOJONIZA- PROIZVEDENIH TERMOJONIZA-CIJOM NA KATODI ODREĐUJEMO I CIJOM NA KATODI ODREĐUJEMO I MIJENJAMO JAČINOM MIJENJAMO JAČINOM STRUJE NA KATODISTRUJE NA KATODI POMOĆU NISKONAPONSKOG POMOĆU NISKONAPONSKOG TRANSFORMATORA. TRANSFORMATORA.

NAZIVAMO JE STRUJOM GRIJANJA KATODE, A NJENU NAZIVAMO JE STRUJOM GRIJANJA KATODE, A NJENU JAČINU IZRAŽAVAMO U MILIAMPERIMA (mA).JAČINU IZRAŽAVAMO U MILIAMPERIMA (mA).

INTERAKCIJA ZRAČENJA INTERAKCIJA ZRAČENJA I MATERIJE - I MATERIJE -


SNOP RTG ZRAKA JE NEHOMOGEN JER SADRŽI SNOP RTG ZRAKA JE NEHOMOGEN JER SADRŽI UVIJEK I ODREĐENU KOLIČINU MEKŠIH I TVRĐIH UVIJEK I ODREĐENU KOLIČINU MEKŠIH I TVRĐIH ZRAKA OD ONIH KOJE SMO ŽELJELI POSTIĆI ZRAKA OD ONIH KOJE SMO ŽELJELI POSTIĆI REGULACIJOM TRANSFORMATORA.REGULACIJOM TRANSFORMATORA.

KOD DIJAGNOSTIČKIH RTG APARATA ŽELIMO NA KOD DIJAGNOSTIČKIH RTG APARATA ŽELIMO NA MINIMUM SVESTI BIOLOŠKE UČINKE NA TKIVA TE MINIMUM SVESTI BIOLOŠKE UČINKE NA TKIVA TE MORAMO NA MINIMUM SVESTI MEKŠE ZRAKE MORAMO NA MINIMUM SVESTI MEKŠE ZRAKE KOJE BI BILE APSORBOVANE U POVRŠNIM KOJE BI BILE APSORBOVANE U POVRŠNIM TKIVIMA I NE BI SUDJELOVALE U STVARANJU TKIVIMA I NE BI SUDJELOVALE U STVARANJU RTG SLIKE. TO POSTIŽEMO RTG SLIKE. TO POSTIŽEMO FILTRIMA RTG CIJEVIFILTRIMA RTG CIJEVI

INTERAKCIJA ZRAČENJA INTERAKCIJA ZRAČENJA I MATERIJE - I MATERIJE -

KLASIČNI I COMPTONOV RASAP KLASIČNI I COMPTONOV RASAP

RTG ZRAKA KOJA JE SVU SVOJU ENERGIJU RTG ZRAKA KOJA JE SVU SVOJU ENERGIJU PREDALA ELEKTRONU IZ ATOMSKOG OMOTAČA PREDALA ELEKTRONU IZ ATOMSKOG OMOTAČA PRESTALA JE DA POSTOJI, ODNOSNO ONA JE PRESTALA JE DA POSTOJI, ODNOSNO ONA JE APSORBOVANA. APSORBOVANA. ŠTA SE DALJE DEŠAVA?ŠTA SE DALJE DEŠAVA?

ENERGIJA ZRAKE SE PRETVORI U ENERGIJA ZRAKE SE PRETVORI U KINETIČKU KINETIČKU ENERGIJU GIBANJA ELEKTRONAENERGIJU GIBANJA ELEKTRONA KOJI JE KOJI JE IZBAČEN IZ PUTANJE I GIBA SE IZVAN ATOMA. IZBAČEN IZ PUTANJE I GIBA SE IZVAN ATOMA.

NA TAJ NAČIN NASTAJE NA TAJ NAČIN NASTAJE JONIZACIONI PARJONIZACIONI PAR KOJEG SAČINJAVAJU NEGATIVNO KOJEG SAČINJAVAJU NEGATIVNO NAELEKTRISAN UBRZANI ELEKTRON I POZITIVNO NAELEKTRISAN UBRZANI ELEKTRON I POZITIVNO NAELEKTRISAN OSTATAK ATOMA-POZITIVNI JON.NAELEKTRISAN OSTATAK ATOMA-POZITIVNI JON.

INTERAKCIJA ZRAČENJA INTERAKCIJA ZRAČENJA I MATERIJE- I MATERIJE-

KLASIČNI I COMPTONOV RASAPKLASIČNI I COMPTONOV RASAP

ELEKTRON NASTAO U PROCESU JONIZACIJE NAZIVAMO ELEKTRON NASTAO U PROCESU JONIZACIJE NAZIVAMO FOTOELEKTRON.FOTOELEKTRON.

FOTOELEKTRON FOTOELEKTRON MOŽE DALJNIM GIBANJEM IZAZIVATI MOŽE DALJNIM GIBANJEM IZAZIVATI NOVE (POSREDOVANE ILI INDIREKTNE) JONIZACIJE, A NOVE (POSREDOVANE ILI INDIREKTNE) JONIZACIJE, A NJIHOV BROJ ĆE OVISITI O ENERGIJI ZRAČENJA I O NJIHOV BROJ ĆE OVISITI O ENERGIJI ZRAČENJA I O GUSTOĆI IZLOŽENE TVARI.GUSTOĆI IZLOŽENE TVARI.

OVAJ PROCES ZOVEMO RASIPNO (RASPRŠENO) OVAJ PROCES ZOVEMO RASIPNO (RASPRŠENO) ZRAČENJE.ZRAČENJE.

KOLIČINA RASIPNOG ZRAČENJA ĆE BITI NAJMANJA PRI KOLIČINA RASIPNOG ZRAČENJA ĆE BITI NAJMANJA PRI PROLASKU KROZ VAZDUH, A SVE VEĆA ŠTO JE PROLASKU KROZ VAZDUH, A SVE VEĆA ŠTO JE GUSTOĆAGUSTOĆA IZLOŽENE TVARI VEĆA KAO ŠTO JE LJUDSKO IZLOŽENE TVARI VEĆA KAO ŠTO JE LJUDSKO

TIJELOTIJELO..


KLASIČNI I COMPTONOV RASAP KLASIČNI I COMPTONOV RASAP

RASAP, PRI KOJEM ZRAKA UDARA U ELEKTRON TAKO RASAP, PRI KOJEM ZRAKA UDARA U ELEKTRON TAKO DA ONA SAMA PROMIJENI SMJER, ALI NE IZBIJA DA ONA SAMA PROMIJENI SMJER, ALI NE IZBIJA ELEKTRON IZ NJEGOVOG OMOTAČA, NAZIVA SE ELEKTRON IZ NJEGOVOG OMOTAČA, NAZIVA SE KLASIČNIM RASAPOM.KLASIČNIM RASAPOM.

RASAP, PRI KOJEM ZRAKA UDARA U ELEKTRON TAKO RASAP, PRI KOJEM ZRAKA UDARA U ELEKTRON TAKO DA ONA SAMA MIJENJA SMJER ALI IZBIJA ELEKTRON DA ONA SAMA MIJENJA SMJER ALI IZBIJA ELEKTRON IZ NJEGOVOG OMOTAČA NAZIVA SE COMPTONOV IZ NJEGOVOG OMOTAČA NAZIVA SE COMPTONOV RASAP, A IZBIJENI ELEKTRON COMPTONOV RASAP, A IZBIJENI ELEKTRON COMPTONOV ELEKTRON.ELEKTRON.



KOD KOD COMPTONOVOG RASAPA COMPTONOVOG RASAPA RTG ZRAKA KOJA JE RTG ZRAKA KOJA JE PREDALA DIO ENERGIJE IZBIJENOM ELEKTRONU PREDALA DIO ENERGIJE IZBIJENOM ELEKTRONU (KINETIČKA ENERGIJA) SADA IMA VEĆU TALASNU (KINETIČKA ENERGIJA) SADA IMA VEĆU TALASNU DUŽINU, MANJU FREKVENCU, A TIME I DUŽINU, MANJU FREKVENCU, A TIME I MANJU ENERGIJUMANJU ENERGIJU, , ODNOSNO ODNOSNO MANJU PRODORNOSTMANJU PRODORNOST

COMPTONOV ELEKTRONCOMPTONOV ELEKTRON PREUZIMA DIO ENERGIJE PREUZIMA DIO ENERGIJE ZRAKE IZ PRIMARNOG SNOPA ZBOG ČEGA DOBIVA ZRAKE IZ PRIMARNOG SNOPA ZBOG ČEGA DOBIVA UBRZANJE, A KAO I FOTOELEKTRON MOŽE IZAZVATI UBRZANJE, A KAO I FOTOELEKTRON MOŽE IZAZVATI NOVE JONIZACIJENOVE JONIZACIJE



PRODIRANJE (PRODORNOST) RTG ZRAKA OVISI OD PRODIRANJE (PRODORNOST) RTG ZRAKA OVISI OD APSORPCIJE I RASAPA RTG ZRAKA U SAMOJ MATERIJI APSORPCIJE I RASAPA RTG ZRAKA U SAMOJ MATERIJI KOJA JE IZLOŽENA ZRAČENJUKOJA JE IZLOŽENA ZRAČENJU

ZRAKE TEŽE PRODIRU KROZ MATERIJU VEĆE ATOMSKE ZRAKE TEŽE PRODIRU KROZ MATERIJU VEĆE ATOMSKE TEŽINE (GUSTINE) I SPECIFIČNE TEŽINE KAO ŠTO JE TEŽINE (GUSTINE) I SPECIFIČNE TEŽINE KAO ŠTO JE NPR. KOŠTANO TKIVO U KOJEM ĆE SE APSORBOVATI NPR. KOŠTANO TKIVO U KOJEM ĆE SE APSORBOVATI VIŠE ZRAKA NEGO U MEKIM TKIVIMA KOJA SE SASTOJE VIŠE ZRAKA NEGO U MEKIM TKIVIMA KOJA SE SASTOJE OD LAKŠIH ATOMA: VODIK, DUŠIK, UGLJIKOD LAKŠIH ATOMA: VODIK, DUŠIK, UGLJIK

U MEKIM TKIVIMA ĆE RTG ZRAKE LAKŠE PROLAZITI ILI U MEKIM TKIVIMA ĆE RTG ZRAKE LAKŠE PROLAZITI ILI SE RASIPATI COMPTONOVIM ILI KLASIČNIM RASAPOMSE RASIPATI COMPTONOVIM ILI KLASIČNIM RASAPOM

INTERAKCIJA ZRAČENJA INTERAKCIJA ZRAČENJA I MATERIJE I MATERIJE

U STVARANJU RENTGENSKE SLIKEU STVARANJU RENTGENSKE SLIKE

NA RENTGENSKOM FILMU ILI NA RENTGENSKOM FILMU ILI

FLUOROSCENTNOM EKRANU FLUOROSCENTNOM EKRANU

UČESTVUJU RTG ZRAKE KOJE UČESTVUJU RTG ZRAKE KOJE

NISU APSORBOVANE U TKIVIMANISU APSORBOVANE U TKIVIMA

I KOJE NISU RASPRŠENE IZVAN I KOJE NISU RASPRŠENE IZVAN

PRIMARNOG SNOPAPRIMARNOG SNOPA


POREMEĆAJI U ĆELIJI NASTALI ULASKOM ENERGIJE POREMEĆAJI U ĆELIJI NASTALI ULASKOM ENERGIJE ZRAČENJA OVISE OD UNESENE ENERGIJE I NJENE ZRAČENJA OVISE OD UNESENE ENERGIJE I NJENE PROSTORNE RASPOREĐENOSTIPROSTORNE RASPOREĐENOSTI

VELIČINA KOJA UZIMA U OBZIR OVE ČINJENICE ZOVE SE VELIČINA KOJA UZIMA U OBZIR OVE ČINJENICE ZOVE SE

LET (LINEAR ENERGY TRANSFER)LET (LINEAR ENERGY TRANSFER)

ONA PODRAZUMIJEVA KOLIČINU ENERGIJE ONA PODRAZUMIJEVA KOLIČINU ENERGIJE OSLOBOĐENE PO JEDINICI PUTA JONIZIRAJUĆE OSLOBOĐENE PO JEDINICI PUTA JONIZIRAJUĆE ČESTICE, A IZRAŽAVA SE U KeV/mikronČESTICE, A IZRAŽAVA SE U KeV/mikron


KOD KORPUSKULARNIH ZRAČENJA LET OVISI O KOD KORPUSKULARNIH ZRAČENJA LET OVISI O ENERGIJI, MASI I ELEKTRIČNOM NABOJU ENERGIJI, MASI I ELEKTRIČNOM NABOJU ČESTICE, ŠTO ZNAČI DA VEĆE ČESTICE IMAJU ČESTICE, ŠTO ZNAČI DA VEĆE ČESTICE IMAJU KRAĆI DOMET U TKIVIMA I VEĆI LET.KRAĆI DOMET U TKIVIMA I VEĆI LET.

JONIZUJUĆE ZRAČENJE TALASNE PRIRODE JONIZUJUĆE ZRAČENJE TALASNE PRIRODE (RTG ZRACI I GAMA-ZRACI) IZAZIVAJU MANJU (RTG ZRACI I GAMA-ZRACI) IZAZIVAJU MANJU JONIZACIJU NA SVOM PUTU KROZ MATERIJU, JONIZACIJU NA SVOM PUTU KROZ MATERIJU, PA IM JE I LET MANJI.PA IM JE I LET MANJI.

INTERAKCIJA ZRAČENJA INTERAKCIJA ZRAČENJA I MATERIJE I MATERIJE

VRSTA ENERGIJA (MeV) LET (KeV/mikron)VRSTA ENERGIJA (MeV) LET (KeV/mikron)

ALFA ČESTICE 3,4 ALFA ČESTICE 3,4 140,0140,0

ALFA ČESTICE 5,3 ALFA ČESTICE 5,3 43.043.0

ALFA ČESTICE 26,8 ALFA ČESTICE 26,8 24,624,6

BETA ČESTICE 2,2 BETA ČESTICE 2,2 0,30,3

RTG ZRAKE 0,02 RTG ZRAKE 0,02 6,06,0

RTG ZRAKE 0,2 RTG ZRAKE 0,2 2,52,5

DETEKCIJA I DOZIMETRIJADETEKCIJA I DOZIMETRIJAJONIZUJUĆEG ZRAČENJAJONIZUJUĆEG ZRAČENJA

DETEKCIJA ILI OTKRIVANJE ZRAČENJA JE BAZIRANA DETEKCIJA ILI OTKRIVANJE ZRAČENJA JE BAZIRANA NA EFEKTIMA EKSCITACIJE ATOMA I JONIZACIJE NA EFEKTIMA EKSCITACIJE ATOMA I JONIZACIJE MATERIJE KOJA JE IZLOŽENA ZRAČENJU I KOJA MATERIJE KOJA JE IZLOŽENA ZRAČENJU I KOJA PREDSTAVLJA EFIKASNU ZAPREMINU DETEKTORAPREDSTAVLJA EFIKASNU ZAPREMINU DETEKTORA

EFIKASNA ZAPREMINA DETEKTORA JE ONAJ EFIKASNA ZAPREMINA DETEKTORA JE ONAJ MATERIJALNI PROSTOR U DETEKTORU KOJI NAKON MATERIJALNI PROSTOR U DETEKTORU KOJI NAKON INTERAKCIJE SA ZRAČENJEM MOŽE PRUŽITI INDIKACIJE INTERAKCIJE SA ZRAČENJEM MOŽE PRUŽITI INDIKACIJE O POSTOJANJU-PROLASKU JONIZUJUĆEG ZRAČENJAO POSTOJANJU-PROLASKU JONIZUJUĆEG ZRAČENJA


U PROCESU DETEKCIJE ZRAČENJA MOGU SE U PROCESU DETEKCIJE ZRAČENJA MOGU SE IZDVOJITI TRI ETAPE KOJE SE VREMENSKI IZDVOJITI TRI ETAPE KOJE SE VREMENSKI SMJENJUJU I PROSTORNO ODVAJAJU:SMJENJUJU I PROSTORNO ODVAJAJU:

a). DOSPJEĆE JONIZUJUĆEG ZRAČENJAa). DOSPJEĆE JONIZUJUĆEG ZRAČENJA

b). AKCIJA ZAPREMINE DETEKTORAb). AKCIJA ZAPREMINE DETEKTORA

c). INDIKACIJE O DETEKTOVANOM ZRAČENJUc). INDIKACIJE O DETEKTOVANOM ZRAČENJU


a). ZRAČENJE MOŽE BITI KORPUSKULARNO ILI ELEKTRO-a). ZRAČENJE MOŽE BITI KORPUSKULARNO ILI ELEKTRO-MAGNETNO (FOTONI). VEĆINA DETEKTORA JE MAGNETNO (FOTONI). VEĆINA DETEKTORA JE OSJETLJIVA SAMO NA JEDNO ZRAČENJE, NPR. OSJETLJIVA SAMO NA JEDNO ZRAČENJE, NPR. DETEKTOR ZA ALFA, BETA, GAMA ILI X ZRAČENJE.DETEKTOR ZA ALFA, BETA, GAMA ILI X ZRAČENJE.

b). b). EFIKASNA ZAPREMINA DETEKTORAEFIKASNA ZAPREMINA DETEKTORA SE SASTOJI OD SE SASTOJI OD DEFINISANE MATERIJALNE SREDINE, KOJA JE U SPECI-DEFINISANE MATERIJALNE SREDINE, KOJA JE U SPECI-FIČNOM STANJU: ELEKTRIČNOM ILI MAGNETNOM POLJU, FIČNOM STANJU: ELEKTRIČNOM ILI MAGNETNOM POLJU, SPECIFIČNOM HEMIJSKOM STANJU: GASNOM, TEČNOM SPECIFIČNOM HEMIJSKOM STANJU: GASNOM, TEČNOM ILI ČVRSTOM (GASNI, TEČNI ILI ČVRSTI DETEKTOR) I SL. ILI ČVRSTOM (GASNI, TEČNI ILI ČVRSTI DETEKTOR) I SL. ZAJEDNIČKO IM JE DA U NJIMA NASTAJU ENERGETSKE ZAJEDNIČKO IM JE DA U NJIMA NASTAJU ENERGETSKE PROMJENE PRI PROLASKU ZRAČENJA.PROMJENE PRI PROLASKU ZRAČENJA.

c). INDIKACIJA KAO KRAJNJI REZULTAT MOŽE BITI ELEKTRI-c). INDIKACIJA KAO KRAJNJI REZULTAT MOŽE BITI ELEKTRI-ČNI IMPULS, SVJETLOST, TOPLOTA, PROMJENA BOJE, ČNI IMPULS, SVJETLOST, TOPLOTA, PROMJENA BOJE, KRISTALIZACIJA, KONDENZACIJA, BIOLOŠKA PROMJENAKRISTALIZACIJA, KONDENZACIJA, BIOLOŠKA PROMJENA


DOZIMETRIJA JE ODREĐIVANJE DOZE ZRAČENJA DOZIMETRIJA JE ODREĐIVANJE DOZE ZRAČENJA POMOĆU INSTRUMENATA KOJI SE ZOVU DOZIMETRI.POMOĆU INSTRUMENATA KOJI SE ZOVU DOZIMETRI. U U MEDICINSKOJ PRAKSI SE KORISTE FILM-DOZIMETRI, MEDICINSKOJ PRAKSI SE KORISTE FILM-DOZIMETRI, HEMIJSKI I TERMOLUMINISCENTNI HEMIJSKI I TERMOLUMINISCENTNI DOZIMETRIDOZIMETRI

FILM- DOZIMETAR ODREĐUJE DOZU STEPENOM FILM- DOZIMETAR ODREĐUJE DOZU STEPENOM ZACRNJENJA FILMA KOJI JE PROPORCIONALAN JAČINI ZACRNJENJA FILMA KOJI JE PROPORCIONALAN JAČINI ZRAČENJAZRAČENJA. SASTOJI SE IZ KUTIJE I FILMA KOJI SE NE . SASTOJI SE IZ KUTIJE I FILMA KOJI SE NE RAZLIKUJE OD OBIČNOG ZUBARSKOG FILMA DIMENZIJA RAZLIKUJE OD OBIČNOG ZUBARSKOG FILMA DIMENZIJA 2 X 4 cm, A ZAŠTIĆEN KARTONOM OD PRODORA SVJETLA 2 X 4 cm, A ZAŠTIĆEN KARTONOM OD PRODORA SVJETLA I NISKIH INTENZITETA ZRAČENJA. KUTIJA U KOJU JE FILM I NISKIH INTENZITETA ZRAČENJA. KUTIJA U KOJU JE FILM ULOŽEN MOŽE BITI OD METALA ILI PLASTIČNOG ULOŽEN MOŽE BITI OD METALA ILI PLASTIČNOG MATERIJALA. NOSI GA OSOBLJE KOJE RADI SA IZVORIMA MATERIJALA. NOSI GA OSOBLJE KOJE RADI SA IZVORIMA ZRAČENJA U RAZNIM OBLASTIMA, OSOBITO U MEDICINI.ZRAČENJA U RAZNIM OBLASTIMA, OSOBITO U MEDICINI.


FILM-DOZIMETAR UTVRĐUJE FILM-DOZIMETAR UTVRĐUJE INDIVIDUALNU DOZUINDIVIDUALNU DOZU PA SE PA SE NA KUTIJI OZNAČAVA IME I PREZIME KORISNIKANA KUTIJI OZNAČAVA IME I PREZIME KORISNIKA

FILM SE VADI IZ KUTIJE I RAZVIJA, A STEPEN FILM SE VADI IZ KUTIJE I RAZVIJA, A STEPEN ZACRNJENJA TJ. VELIČINA DOZE UTVRĐUJE POMOĆU ZACRNJENJA TJ. VELIČINA DOZE UTVRĐUJE POMOĆU SPECIJALNOG INSTRUMENTA - DENZITOMETRA. SPECIJALNOG INSTRUMENTA - DENZITOMETRA. ZACRNJENJA NA DENZITOMETRU SE UPOREĐUJU SA ZACRNJENJA NA DENZITOMETRU SE UPOREĐUJU SA DOZOM IZ STANDARDNE KRIVULJE I DOBIJE DOZOM IZ STANDARDNE KRIVULJE I DOBIJE APSORBOVANA DOZA OSOBE KOJA JE NOSILA APSORBOVANA DOZA OSOBE KOJA JE NOSILA DOZIMETAR. DOZIMETAR.

DOZIMETRI SE MIJENJAJU 1 X MJESEČNO I ŠALJU U DOZIMETRI SE MIJENJAJU 1 X MJESEČNO I ŠALJU U USTANOVU NA OČITAVANJE.USTANOVU NA OČITAVANJE.

PO ZAKONU VEĆINE ZEMALJA DOZIMETAR SE TREBA PO ZAKONU VEĆINE ZEMALJA DOZIMETAR SE TREBA NOSITI IZNADNOSITI IZNAD ZAŠTITNE KECELJE, ODNOSNO U ZAŠTITNE KECELJE, ODNOSNO U PODRUČJU VRATA ILI GLAVE.PODRUČJU VRATA ILI GLAVE.


OVAKO IZMJERENA DOZA BI BILA NAJREALNIJA, A IZ OVAKO IZMJERENA DOZA BI BILA NAJREALNIJA, A IZ NJE BI SE MOGLA IZRAČUNATI DOZA NA POKRIVENIM NJE BI SE MOGLA IZRAČUNATI DOZA NA POKRIVENIM DIJELOVIMA TIJELA KOJA JE APP. 10 X MANJA OD DOZE DIJELOVIMA TIJELA KOJA JE APP. 10 X MANJA OD DOZE NA NEPOKRIVENIM DIJELOVIMANA NEPOKRIVENIM DIJELOVIMA

ELEKTRIČNI DOZIMETRIELEKTRIČNI DOZIMETRI - PENKALO DOZIMETRI SU NA- - PENKALO DOZIMETRI SU NA-PRAVLJENI NA BAZI JONIZACIJSKE KOMORE. MJERE PRAVLJENI NA BAZI JONIZACIJSKE KOMORE. MJERE GUBITAK NABOJA ELEKTRIČKI NABIJENIH ELEKTRODA GUBITAK NABOJA ELEKTRIČKI NABIJENIH ELEKTRODA KOMORE IZAZVANIH JONIZACIJOM.KOMORE IZAZVANIH JONIZACIJOM.

HEMIJSKI DOZIMETRIHEMIJSKI DOZIMETRI RADE NA PRINCIPU HEMIJSKE RADE NA PRINCIPU HEMIJSKE PROMJENE U VIDU OKSIDACIJE, REDUKCIJE, PROMJENE U VIDU OKSIDACIJE, REDUKCIJE, POLIMERIZACIJE I SL. KOJA JE PROPORCIONALNA POLIMERIZACIJE I SL. KOJA JE PROPORCIONALNA PRIMLJENOJ DOZI ZRAČENJA.PRIMLJENOJ DOZI ZRAČENJA.


TERMOLUMINISCENTNI DOZIMETRI RADE NA SLIJEDEĆEM TERMOLUMINISCENTNI DOZIMETRI RADE NA SLIJEDEĆEM PRINCIPU:PRINCIPU:

JONIZUJUĆE ZRAČENJE U INTERAKCIJI SA JONIZUJUĆE ZRAČENJE U INTERAKCIJI SA TERMOLUMINISCENTNOM MATERIJOM VRŠI EKSCITACIJU TERMOLUMINISCENTNOM MATERIJOM VRŠI EKSCITACIJU NJENIH ATOMA, A KOJI SE NA OBIČNIM TEMPERATURAMA NJENIH ATOMA, A KOJI SE NA OBIČNIM TEMPERATURAMA NE MOGU DEEKSCITIRATI. DEEKSCITACIJA SE VRŠI TEK NA NE MOGU DEEKSCITIRATI. DEEKSCITACIJA SE VRŠI TEK NA POVIŠENIM TEMPERATURAMA U SPECIJALNIM GRIJAČIMA. POVIŠENIM TEMPERATURAMA U SPECIJALNIM GRIJAČIMA. OVU OSOBINU IMA NPR. CaSOOVU OSOBINU IMA NPR. CaSO4 4 II AlAl22OO3 3

KADA SE DOZIMETAR ZAGRIJE POČINJE DEEKSCITACIJA KADA SE DOZIMETAR ZAGRIJE POČINJE DEEKSCITACIJA ATOMA EMISIJOM FOTONA.ATOMA EMISIJOM FOTONA.

JEDINICE ZA MJERENJE ZRAČENJAJEDINICE ZA MJERENJE ZRAČENJA

DANA 01. JANUARA 1981. GODINE BIVŠA JUGOSLAVIJA DANA 01. JANUARA 1981. GODINE BIVŠA JUGOSLAVIJA JE POTPISIVANJEM MEĐUNARODNOG UGOVORA JE POTPISIVANJEM MEĐUNARODNOG UGOVORA PREUZELA OBAVEZU UVOĐENJA NOVOG SISTEMA PREUZELA OBAVEZU UVOĐENJA NOVOG SISTEMA MJERNIH JEDINICA (SI- SISTEM-internacionalni sistem MJERNIH JEDINICA (SI- SISTEM-internacionalni sistem jedinica).jedinica).

TADA SU U RADIOLOGIJI PRESTALE DA VAŽE STARE TADA SU U RADIOLOGIJI PRESTALE DA VAŽE STARE SPECIFIČNE JEDINICE:SPECIFIČNE JEDINICE:

* 1 rendgen (R)- JEDINICA ZA IZLOŽENOST ZRAČENJU* 1 rendgen (R)- JEDINICA ZA IZLOŽENOST ZRAČENJU* 1 rad - JEDINICA ZA APSORBIRANO ZRAČENJE* 1 rad - JEDINICA ZA APSORBIRANO ZRAČENJE* 1 Curie (Kiri) - JEDINICA ZA RADIOAKTIVNOST* 1 Curie (Kiri) - JEDINICA ZA RADIOAKTIVNOST* 1 rem - JEDINICA ZA EKVIVALENTNU RENDGENSKU DOZU * 1 rem - JEDINICA ZA EKVIVALENTNU RENDGENSKU DOZU

U ČOVJEKAU ČOVJEKA

EKSPOZICIJSKA DOZA ILI DOZA EKSPOZICIJSKA DOZA ILI DOZA IZLOŽENOSTI IZLOŽENOSTI

IZRAŽAVA SE MJERNOM JEDINICOM IZRAŽAVA SE MJERNOM JEDINICOM 1 C/kg1 C/kg (KULON NA KILOGRAM) - to je izvedena jedinica SI sistema(KULON NA KILOGRAM) - to je izvedena jedinica SI sistema

SLUŽI ZA MJERENJE DOZE KOJOJ JE ČOVJEK SLUŽI ZA MJERENJE DOZE KOJOJ JE ČOVJEK IZLOŽEN, A KOJA NE UZIMA U OBZIR APSORBIRANI IZLOŽEN, A KOJA NE UZIMA U OBZIR APSORBIRANI DIO ENERGIJE ZRAČENJADIO ENERGIJE ZRAČENJA

1 C/kg JE DOZA ZRAČENJA KOJA UZROKUJE 1 C/kg JE DOZA ZRAČENJA KOJA UZROKUJE STVARANJE KOLIČINE JONA OD JEDNOG KULONA STVARANJE KOLIČINE JONA OD JEDNOG KULONA U MASI TKIVA OD JEDNOG KILOGRAMAU MASI TKIVA OD JEDNOG KILOGRAMA

EKSPOZICIJSKA DOZA ILI DOZA EKSPOZICIJSKA DOZA ILI DOZA IZLOŽENOSTIIZLOŽENOSTI

ILI DOZA KOJA U KOLIČINI ZRAKA MASE JEDAN ILI DOZA KOJA U KOLIČINI ZRAKA MASE JEDAN KILOGRAM MOŽE STVORITI JONE ISTOG ZNAKA KILOGRAM MOŽE STVORITI JONE ISTOG ZNAKA

(predznaka), A UKUPNOG NAELEKTRISANJA OD JEDNOG (predznaka), A UKUPNOG NAELEKTRISANJA OD JEDNOG KULONA, AKO JE GUSTOĆA ENERGETSKOG FLUKSA KULONA, AKO JE GUSTOĆA ENERGETSKOG FLUKSA ISTA U CIJELOJ KOLIČINI OZRAČENOG ZRAKAISTA U CIJELOJ KOLIČINI OZRAČENOG ZRAKA

* ODNOS NOVE I STARE JEDINICE JE:* ODNOS NOVE I STARE JEDINICE JE: 1 C/kg = 3 876 R (rendgena), ILI1 C/kg = 3 876 R (rendgena), ILI 1 R = 2,58 X 10 1 R = 2,58 X 10 -4-4 C/kg C/kg

APSORBIRANA DOZA ZRAČENJAAPSORBIRANA DOZA ZRAČENJA

IZRAŽAVA SE KAO KOLIČINA PRIMLJENE ENERGIJE NA IZRAŽAVA SE KAO KOLIČINA PRIMLJENE ENERGIJE NA ODREĐENU MASU TKIVAODREĐENU MASU TKIVA

JEDINICA ZA APSORBIRANU DOZU JE JEDINICA ZA APSORBIRANU DOZU JE 1 Gy (grej)1 Gy (grej) (po (po autoru Louisu Haroldu Grayu), A OZNAČAVA autoru Louisu Haroldu Grayu), A OZNAČAVA APSORBIRANU ENERGIJU OD 1 DŽULA (1 J) U MASI APSORBIRANU ENERGIJU OD 1 DŽULA (1 J) U MASI TKIVA OD 1 KILOGRAMA (1J/1kg)TKIVA OD 1 KILOGRAMA (1J/1kg)

* * ODNOS NOVE I STARE JEDINICE JE:ODNOS NOVE I STARE JEDINICE JE:

1 Gy = 101 Gy = 1022 rada, ILI 1 rad = 0,01 Gy rada, ILI 1 rad = 0,01 Gy


U RADIOLOŠKOJ LITERATURI SE NAJČEŠĆE KORISTE U RADIOLOŠKOJ LITERATURI SE NAJČEŠĆE KORISTE EKSPOZICIJSKE DOZE (C/kg) ILI SE IZRAČUNAVAJU EKSPOZICIJSKE DOZE (C/kg) ILI SE IZRAČUNAVAJU APSORBIRANE DOZE ZRAČENJA (Gy)APSORBIRANE DOZE ZRAČENJA (Gy)

PRERAČUNAVANJE U C/kg JE TEŽE JER SADRŽI PRERAČUNAVANJE U C/kg JE TEŽE JER SADRŽI RAZLOMKE I EKSPONENCIJALNE BROJEVERAZLOMKE I EKSPONENCIJALNE BROJEVE

PRILIKOM PRIMJENE RTG ZRAČENJA NA ČOVJEKA PRILIKOM PRIMJENE RTG ZRAČENJA NA ČOVJEKA

(S NAPONOM NA RTG CIJEVI OD 200 kV) EKSPOZICIJSKE I (S NAPONOM NA RTG CIJEVI OD 200 kV) EKSPOZICIJSKE I APSORBIRANE DOZE SU PRIBLIŽNO JEDNAKE (1:0,96)APSORBIRANE DOZE SU PRIBLIŽNO JEDNAKE (1:0,96)

ZATO I JEDINICE ZATO I JEDINICE C/kg I GyC/kg I Gy IMAJU PRIBLIŽNO JEDNAKE IMAJU PRIBLIŽNO JEDNAKE VRIJEDNOSTI, TE JE DOGOVORENO DA SE I VRIJEDNOSTI, TE JE DOGOVORENO DA SE I EKSPOZICIJSKE DOZE MOGU IZRAŽAVATI U GREJIMA.EKSPOZICIJSKE DOZE MOGU IZRAŽAVATI U GREJIMA.


BROJČANE VRIJEDNOSTI IZRAŽENE U GREJIMA ZA BROJČANE VRIJEDNOSTI IZRAŽENE U GREJIMA ZA DOZE U RADIOLOGIJI SU CIJELI BROJEVI PA JE DOZE U RADIOLOGIJI SU CIJELI BROJEVI PA JE IZRAŽAVANJE I IZRAČUNAVANJE DOZA IZRAŽAVANJE I IZRAČUNAVANJE DOZA POJEDNOSTAVLJENOPOJEDNOSTAVLJENO

U NOVIJOJ LITERATURI UOBIČAJENA JE ZAMJENA:U NOVIJOJ LITERATURI UOBIČAJENA JE ZAMJENA:

1 rendgen = 1 centigrej (1R = 1 cGy)1 rendgen = 1 centigrej (1R = 1 cGy)

jer je njihov odnos približno 1:1jer je njihov odnos približno 1:1

JEDINICE ZA MJERENJE JEDINICE ZA MJERENJE RADIOAKTIVNOG ZRAČENJARADIOAKTIVNOG ZRAČENJA

INTENZITET RADIOAKTIVNOG ZRAČENJA IZOTOPA INTENZITET RADIOAKTIVNOG ZRAČENJA IZOTOPA SE IZRAŽAVA KAO BROJ RASPADA IZOTOPA U SE IZRAŽAVA KAO BROJ RASPADA IZOTOPA U JEDINICI VREMENA.JEDINICI VREMENA.

NOVA MJERNA JEDINICA (izvedena jedinica SI NOVA MJERNA JEDINICA (izvedena jedinica SI sistema) ZA AKTIVNOST RADIOAKTIVNOG IZVORA: sistema) ZA AKTIVNOST RADIOAKTIVNOG IZVORA:

(A) = 1 Bq (Bekerel)(A) = 1 Bq (Bekerel) (po Henriju Becquerelu) (po Henriju Becquerelu) 1 Bq JE RASPAD JEDNOG RADIOAKTIVNOG 1 Bq JE RASPAD JEDNOG RADIOAKTIVNOG

JEZGRA U JEDNOJ SEKUNDIJEZGRA U JEDNOJ SEKUNDI

* ODNOS NOVE I STARE JEDINICE:* ODNOS NOVE I STARE JEDINICE: 1 Bq = 2,7 X 101 Bq = 2,7 X 101111 Cu (Kiri), ILI Cu (Kiri), ILI 1Cu = 3,7 X 101Cu = 3,7 X 101010 Bq Bq


OSIM OVIH JEDINICA, U RADIOLOGIJI SE KORISTE OSIM OVIH JEDINICA, U RADIOLOGIJI SE KORISTE JEDINICE KOJE UZIMAJU U OBZIR I RELATIVNU JEDINICE KOJE UZIMAJU U OBZIR I RELATIVNU BIOLOŠKU EFIKASNOST (RBE) POJEDINE VRSTE BIOLOŠKU EFIKASNOST (RBE) POJEDINE VRSTE ZRAČENJAZRAČENJA

RAZLIČITE VRSTE JONIZUJUĆIH ZRAČENJA IMAJU RAZLIČITE VRSTE JONIZUJUĆIH ZRAČENJA IMAJU RAZLIČITE BIOLOŠKE EFEKTE, A TIME I RBERAZLIČITE BIOLOŠKE EFEKTE, A TIME I RBE

RBE ZA RTG I GAMA-ZRAKE IZNOSI 1 (JEDAN)RBE ZA RTG I GAMA-ZRAKE IZNOSI 1 (JEDAN) RBE ZA ALFA-ZRAKE IZNOSI 10, JER JE NJIHOV RBE ZA ALFA-ZRAKE IZNOSI 10, JER JE NJIHOV

BIOLOŠKI UČINAK DESET PUTA VEĆI OD RTG ILI GAMA BIOLOŠKI UČINAK DESET PUTA VEĆI OD RTG ILI GAMA ZRAKA.ZRAKA.

JEDINICE ZA MJERENJE ZRAČENJAJEDINICE ZA MJERENJE ZRAČENJAEKVIVALENTNA DOZA (H)EKVIVALENTNA DOZA (H)

JEDINICA KOJA UZIMA U OBZIR RBE JE po SI sistemu: JEDINICA KOJA UZIMA U OBZIR RBE JE po SI sistemu:

rem (rendgen equivalent man)rem (rendgen equivalent man) EKVIVALENTNA DOZA (H) SE DOBIVA MNOŽENJEM EKVIVALENTNA DOZA (H) SE DOBIVA MNOŽENJEM

APSORBIRANE DOZE S RELATIVNOM BIOLOŠKOM APSORBIRANE DOZE S RELATIVNOM BIOLOŠKOM EFIKASNOŠĆU ZRAČENJA (RBE), A KORISTI SE SAMO U EFIKASNOŠĆU ZRAČENJA (RBE), A KORISTI SE SAMO U OBLASTI ZAŠTITE OD ZRAČENJA.OBLASTI ZAŠTITE OD ZRAČENJA.

NOVA IZVEDENA JEDINICA JE NOVA IZVEDENA JEDINICA JE 1 Sv (Sivert),1 Sv (Sivert), (po Rolfu (po Rolfu Sievertu), A OZNAČAVA UMNOŽAK APSORBIRANE DOZE Sievertu), A OZNAČAVA UMNOŽAK APSORBIRANE DOZE IZRAŽENE U Grejima SA RBE (odgovarajućeg faktora IZRAŽENE U Grejima SA RBE (odgovarajućeg faktora kvaliteta zračenja) ZA POJEDINU VRSTU ZRAČENJA kvaliteta zračenja) ZA POJEDINU VRSTU ZRAČENJA

*ODNOS NOVE I STARE JEDINICE:*ODNOS NOVE I STARE JEDINICE: 1 Sv = 101 Sv = 102 2 rem, ILI 1 rem = 0,01 Svrem, ILI 1 rem = 0,01 Sv

EFEKTIVNA DOZA ZRAČENJA (E)EFEKTIVNA DOZA ZRAČENJA (E)

EFEKTIVNA DOZA JONIZUJUĆEG ZRAČENJA (EFEKTIVNA DOZA JONIZUJUĆEG ZRAČENJA (E)E), ,

JE VELIČINA KOJA SE KORISTI U ZAŠTITI OD ZRAČENJAJE VELIČINA KOJA SE KORISTI U ZAŠTITI OD ZRAČENJA

GOVORI O RIZIKU POJAVE STOHASTIČKIH EFEKATA KOD GOVORI O RIZIKU POJAVE STOHASTIČKIH EFEKATA KOD NEUNIFORMNOG OZRAČIVANJA ČOVJEKANEUNIFORMNOG OZRAČIVANJA ČOVJEKA

JEDNAKA JE SUMI PROIZVODA SREDNJIH JEDNAKA JE SUMI PROIZVODA SREDNJIH EKVIVALENTNIH DOZA POJEDINIH ORGANA ILI TKIVA EKVIVALENTNIH DOZA POJEDINIH ORGANA ILI TKIVA POMNOŽENIH SA ODGOVARAJUĆIM KOEFICIJENTOM POMNOŽENIH SA ODGOVARAJUĆIM KOEFICIJENTOM OSJETLJIVOSTI ISTIHOSJETLJIVOSTI ISTIH

JEDINICA EFEKTIVNE DOZE JE JEDINICA EFEKTIVNE DOZE JE 1 SIVERT (1 SIVERT (Sv ILI Si)Sv ILI Si)


BROJNA ISPITIVANJA SU POKAZALA DA BROJNA ISPITIVANJA SU POKAZALA DA NEMA BEZOPASNO NISKE GRANICE NEMA BEZOPASNO NISKE GRANICE JONIZUJUĆEG ZRAČENJA ZA LJUDSKI JONIZUJUĆEG ZRAČENJA ZA LJUDSKI ORGANIZAM.ORGANIZAM.

ZBOG ZAŠTITE OD ZRAČENJA POJEDINCA, ZBOG ZAŠTITE OD ZRAČENJA POJEDINCA, NJEGOVOG POTOMSTVA, KAO I CIJELOG NJEGOVOG POTOMSTVA, KAO I CIJELOG LJUDSKOG RODA, UVEDEN JE LJUDSKOG RODA, UVEDEN JE ALARAALARA PRINCIP, PO KOJEM SE SVA IZLAGANJA PRINCIP, PO KOJEM SE SVA IZLAGANJA ZRAČENJU MORAJU DRŽATI ONOLIKO ZRAČENJU MORAJU DRŽATI ONOLIKO NISKO KOLIKO JE TO RAZUMNO MOGUĆE NISKO KOLIKO JE TO RAZUMNO MOGUĆE POSTIĆIPOSTIĆI


ZAKONODAVSTVO JE ODREDILO GRANICE ZAKONODAVSTVO JE ODREDILO GRANICE DOZA KOJE NE BI SMJELE BITI DOZA KOJE NE BI SMJELE BITI PREKORAČENE ZA RAZLIČITE GRUPE LJUDI, PREKORAČENE ZA RAZLIČITE GRUPE LJUDI, A ZA LAKŠE RAZUMIJEVANJE GRANICA A ZA LAKŠE RAZUMIJEVANJE GRANICA DOZA POTREBNO JE ZNATI POJMOVE DOZA POTREBNO JE ZNATI POJMOVE

STOHASTIČKIH I STOHASTIČKIH I

DETERMINISTIČKIH DETERMINISTIČKIH

EFEKATA JONIZUJUĆEG ZRAČENJA.EFEKATA JONIZUJUĆEG ZRAČENJA.


STOHASTIČKI EFEKTISTOHASTIČKI EFEKTI JONIZUJUĆEG JONIZUJUĆEG ZRAČENJA SU ONI KOJI NEMAJU PRAGA ZRAČENJA SU ONI KOJI NEMAJU PRAGA DOZE I KOD KOJIH VJEROVATNOĆA POJAVE DOZE I KOD KOJIH VJEROVATNOĆA POJAVE ŠTETNOG EFEKTA PREDSTAVLJA FUNKCIJU ŠTETNOG EFEKTA PREDSTAVLJA FUNKCIJU DOZE. DOZE.

U OVU KATEGORIJU ŠTETNIH EFEKATA U OVU KATEGORIJU ŠTETNIH EFEKATA SPADAJU KANCEROGENEZA, MUTACIJE SPADAJU KANCEROGENEZA, MUTACIJE GENA. GENA.

KAKO NI JEDNA DOZA NIJE BEZOPASNA, KAKO NI JEDNA DOZA NIJE BEZOPASNA, TAKO UVIJEK POSTOJI VJEROVATNOĆA TAKO UVIJEK POSTOJI VJEROVATNOĆA INDUKCIJE STOHASTIČKIH EFEKATA.INDUKCIJE STOHASTIČKIH EFEKATA.


DETERMINISTIČKI EFEKTIDETERMINISTIČKI EFEKTI JONIZUJUĆEG JONIZUJUĆEG ZRAČENJA SU ŠTETNI EFEKATI ČIJA JAČINA ZRAČENJA SU ŠTETNI EFEKATI ČIJA JAČINA VARIRA U ZAVISNOSTI OD JAČINE DOZE. VARIRA U ZAVISNOSTI OD JAČINE DOZE.

ONI SU SPECIFIČNI ZA POJEDINA TKIVA I ONI SU SPECIFIČNI ZA POJEDINA TKIVA I ORGANE.ORGANE.

U OVU KATEGORIJU SPADAJU NPR. U OVU KATEGORIJU SPADAJU NPR. KATARAKTA LEĆE, NEMALIGNA OŠTEĆENJA KATARAKTA LEĆE, NEMALIGNA OŠTEĆENJA KOŽE, SINDROM IRADIJACIJSKE BOLESTI, KOŽE, SINDROM IRADIJACIJSKE BOLESTI, SMANJNJE FERTILITETA ITD.SMANJNJE FERTILITETA ITD.


STOGA SU CILJEVI ZAŠTITE OD STOGA SU CILJEVI ZAŠTITE OD ZRAČENJA SPREČAVANJE POJAVE ZRAČENJA SPREČAVANJE POJAVE DETERMINISTIČKIH EFEKATA I DETERMINISTIČKIH EFEKATA I SVOĐENJE STOHASTIČKIH EFEKATA SVOĐENJE STOHASTIČKIH EFEKATA NA RAZUMNU MJERUNA RAZUMNU MJERU

RAZUMNA MJERA ZNAČI DA SE RIZIK RAZUMNA MJERA ZNAČI DA SE RIZIK OD POJAVE STOHASTIČKIH EFEKATA OD POJAVE STOHASTIČKIH EFEKATA IZJEDNAČI S PROFESIONALNIM IZJEDNAČI S PROFESIONALNIM RIZICIMA NA DRUGIM RADNIM RIZICIMA NA DRUGIM RADNIM MJESTIMA.MJESTIMA.

DOZE ZRAČENJA DOZE ZRAČENJA KOD POJEDINIH RTG PRETRAGAKOD POJEDINIH RTG PRETRAGA

DOZE KOJE PRIMA BOLESNIK KOD RTG PRETRAGA DOZE KOJE PRIMA BOLESNIK KOD RTG PRETRAGA OVISE OD BROJNIH FAKTORA: O VRSTI PRETRAGE, OVISE OD BROJNIH FAKTORA: O VRSTI PRETRAGE, ŠIRINI POLJA SNIMANJA, ENERGIJI ZRAČENJA (kV), ŠIRINI POLJA SNIMANJA, ENERGIJI ZRAČENJA (kV), KOLIČINI ZRAČENJA (mA), TRAJANJU RADIOSKOPIJE ILI KOLIČINI ZRAČENJA (mA), TRAJANJU RADIOSKOPIJE ILI SNIMANJA, BROJU SNIMAKA, VRSTI RTG APARATA, SNIMANJA, BROJU SNIMAKA, VRSTI RTG APARATA, PRIMJENI ZAŠTITNIH SREDSTAVA, ITD.PRIMJENI ZAŠTITNIH SREDSTAVA, ITD.

PRI RADIOSKOPIJI (DIJASKOPIJI) DOZE SU ZNATNO PRI RADIOSKOPIJI (DIJASKOPIJI) DOZE SU ZNATNO VEĆE NEGO PRI RADIOGRAFIJI (SNIMANJU) I DO VEĆE NEGO PRI RADIOGRAFIJI (SNIMANJU) I DO STOTINU I VIŠE PUTA.STOTINU I VIŠE PUTA.

NPR. DOZA PRILIKOM DIJASKOPIJE PLUĆA I SRCA JE NPR. DOZA PRILIKOM DIJASKOPIJE PLUĆA I SRCA JE OKO 10 cGy ZA SVAKU MINUTU TRAJANJA SKOPIJE. OKO 10 cGy ZA SVAKU MINUTU TRAJANJA SKOPIJE. PROSJEČNO TRAJANJE OVE PRETRAGE JE 3 MINUTE PROSJEČNO TRAJANJE OVE PRETRAGE JE 3 MINUTE ŠTO PREDSTAVLJA DOZU OD 30 cGyŠTO PREDSTAVLJA DOZU OD 30 cGy


KOD RTG SNIMKE PLUĆA DOZA IZLOŽENOSTI JE KOD RTG SNIMKE PLUĆA DOZA IZLOŽENOSTI JE

0,1 cGy0,1 cGy STOGA SKOPIJU TREBA ZAMIJENITI SNIMANJEM KADA STOGA SKOPIJU TREBA ZAMIJENITI SNIMANJEM KADA

GOD JE TO MOGUĆE, A PREDNOST SNIMKA JE I GOD JE TO MOGUĆE, A PREDNOST SNIMKA JE I DOBIVANJE VIŠE DIJAGNOSTIČKIH DETALJA OSOBITO DOBIVANJE VIŠE DIJAGNOSTIČKIH DETALJA OSOBITO SITNIJIH KOJI SE TEŠKO VIDE DIJASKOPIRANJEM SITNIJIH KOJI SE TEŠKO VIDE DIJASKOPIRANJEM

DOZE KOD DIJASKOPIJE SU RAZLIČITE ZA RAZLIČITE DOZE KOD DIJASKOPIJE SU RAZLIČITE ZA RAZLIČITE DIJELOVE TIJELADIJELOVE TIJELA

KOD DIJASKOPIJE ABDOMINALNIH ORGANA DOZA JE KOD DIJASKOPIJE ABDOMINALNIH ORGANA DOZA JE OKO OKO 20 cGy NA MINUTU20 cGy NA MINUTU


NAJVEĆE DOZE SU KOD ANGIOGRAFIJA I KOD NAJVEĆE DOZE SU KOD ANGIOGRAFIJA I KOD INTERVENTNIH RADIOLOŠKIH PROCEDURA POD INTERVENTNIH RADIOLOŠKIH PROCEDURA POD NADZOROM SKOPIJE JER PRETRAGE OVE VRSTE NADZOROM SKOPIJE JER PRETRAGE OVE VRSTE NAJDUŽE TRAJU NAJDUŽE TRAJU

DOZE SE KREĆU OD DOZE SE KREĆU OD 80 cGy80 cGy PA I DO NEKOLIKO Gy PA I DO NEKOLIKO Gy PO PRETRAZIPO PRETRAZI

DOZE KOD KOMPJUTERIZIRANE TOMOGRAFIJE DOZE KOD KOMPJUTERIZIRANE TOMOGRAFIJE (CT) IZNOSE OKO 1 cGy PO SLOJU(CT) IZNOSE OKO 1 cGy PO SLOJU

POSEBNO SE VODI RAČUNA O GONADNOJ DOZI POSEBNO SE VODI RAČUNA O GONADNOJ DOZI (RADI RIZIKA OD GENETSKOG OŠTEĆENJA)(RADI RIZIKA OD GENETSKOG OŠTEĆENJA)


GONADNA DOZA JE VEĆA ŠTO SU GONADE BLIŽE GONADNA DOZA JE VEĆA ŠTO SU GONADE BLIŽE PRIMARNOM SNOPU RENDGENSKOG ZRAČENJA, A PRIMARNOM SNOPU RENDGENSKOG ZRAČENJA, A SHODNO TOME DOZA JE NAJVEĆA AKO SU GONADE SHODNO TOME DOZA JE NAJVEĆA AKO SU GONADE DIREKTNO U SNOPUDIREKTNO U SNOPU

GONADNE DOZE KOD POJEDINIH SNIMAKA:GONADNE DOZE KOD POJEDINIH SNIMAKA:

* KRANIOGRAM 0,00005 (Ž) 0,0002 (M)* KRANIOGRAM 0,00005 (Ž) 0,0002 (M)

* PLUĆA I SRCE 0,00007 0,0004 * PLUĆA I SRCE 0,00007 0,0004

* TORAKALNA KIČMA 0,011 0,008* TORAKALNA KIČMA 0,011 0,008

* LUMBALNA KIČMA 0,2 0,024* LUMBALNA KIČMA 0,2 0,024

* ZDJELICA 0,2 1,1* ZDJELICA 0,2 1,1

JEDINICA JE cGyJEDINICA JE cGy

BIOLOŠKA OŠTEĆENJA UZROKOVANA BIOLOŠKA OŠTEĆENJA UZROKOVANA JONIZUJUĆIM ZRAČENJEMJONIZUJUĆIM ZRAČENJEM

BIOLOŠKE PROMJENE I OŠTEĆENJA NASTAJU KAO BIOLOŠKE PROMJENE I OŠTEĆENJA NASTAJU KAO POSLJEDICA JONIZACIJE TKIVA KOJA SU IZLOŽENA POSLJEDICA JONIZACIJE TKIVA KOJA SU IZLOŽENA ZRAČENJU, A NAJJAČI EFEKAT IMA APSORBOVANI DIO ZRAČENJU, A NAJJAČI EFEKAT IMA APSORBOVANI DIO ENERGIJE ZRAČENJA.ENERGIJE ZRAČENJA.

ZNAČI, JAČINA BIOLOŠKIH OŠTEĆENJA JE ZNAČI, JAČINA BIOLOŠKIH OŠTEĆENJA JE PROPORCIONALNA KOLIČINI APSORBIRANE ENERGIJE.PROPORCIONALNA KOLIČINI APSORBIRANE ENERGIJE.

NAJVEĆI DIO ENERGIJE APSORBIRAJU MOLEKULE NAJVEĆI DIO ENERGIJE APSORBIRAJU MOLEKULE VODE, KOJE SU U STANICI NAJBROJNIJE.VODE, KOJE SU U STANICI NAJBROJNIJE.


PREOSTALI DIO ENERGIJE ZRAČENJA DJELUJE NA PREOSTALI DIO ENERGIJE ZRAČENJA DJELUJE NA ORGANSKE MOLEKULE CITOPLAZME I JEZGRE CELULE ORGANSKE MOLEKULE CITOPLAZME I JEZGRE CELULE (ĆELIJE).(ĆELIJE).

PROMJENE KOJE SU NASTALE DJELOVANJEM NA PROMJENE KOJE SU NASTALE DJELOVANJEM NA MOLEKULE VODE UZROKUJU POSREDNA METABOLIČKA MOLEKULE VODE UZROKUJU POSREDNA METABOLIČKA OŠTEĆENJA.OŠTEĆENJA.

PROMJENE NASTALE DJELOVANJEM NA ORGANSKE PROMJENE NASTALE DJELOVANJEM NA ORGANSKE MOLEKULE UZROKUJU DIREKTNA ILI IZRAVNA MOLEKULE UZROKUJU DIREKTNA ILI IZRAVNA OŠTEĆENJA HEMIJSKIH REAKCIJA, ODNOSNO OŠTEĆENJA HEMIJSKIH REAKCIJA, ODNOSNO METABOLIČKIH PROCESA NA CELULARNOM I/ILI METABOLIČKIH PROCESA NA CELULARNOM I/ILI INTERCELULARNOM NIVOU.INTERCELULARNOM NIVOU.


DJELOVANJEM ENERGIJE ZRAČENJA NA MOLEKULU DJELOVANJEM ENERGIJE ZRAČENJA NA MOLEKULU VODE NASTAJE PROMJENA NA MOLEKULARNOM VODE NASTAJE PROMJENA NA MOLEKULARNOM NIVOU U SMISLU IZBACIVANJA ELEKTRONA, PRI ČEMU NIVOU U SMISLU IZBACIVANJA ELEKTRONA, PRI ČEMU NASTAJE ELEKTRIČKI POZITIVAN KATION KOJI JE NASTAJE ELEKTRIČKI POZITIVAN KATION KOJI JE VEOMA NESTABILAN:VEOMA NESTABILAN:

HH22O O zračenjezračenje H H22OO++ + e + e--

SLOBODNI ELEKTRON STUPA U REAKCIJU SA SLOBODNI ELEKTRON STUPA U REAKCIJU SA OKOLNIM MOLEKULAMA, A NESTABILNI KATION SE OKOLNIM MOLEKULAMA, A NESTABILNI KATION SE RAZLAŽE STVARAJUĆI SLOBODNI RADIKAL I KATION:RAZLAŽE STVARAJUĆI SLOBODNI RADIKAL I KATION:

HH22OO++ H H++ + OH + OH--


NASTALI KATION ĆE SE VEZATI U RAZLIČITIM NASTALI KATION ĆE SE VEZATI U RAZLIČITIM HEMIJSKIM REAKCIJAMA, A SLOBODNI OHHEMIJSKIM REAKCIJAMA, A SLOBODNI OH- - RADIKAL RADIKAL MOŽE OPSTATI KAO TAKAV SAMO NEKOLIKO MOŽE OPSTATI KAO TAKAV SAMO NEKOLIKO MILISEKUNDI JER JE VEOMA HEMIJSKI REAKTIVAN.MILISEKUNDI JER JE VEOMA HEMIJSKI REAKTIVAN.

ELEKTRON KOJI JE OSLOBOĐEN U PRVOM DIJELU ELEKTRON KOJI JE OSLOBOĐEN U PRVOM DIJELU REAKCIJE-RADIOLIZE VODE, KRATKO VRIJEME SE REAKCIJE-RADIOLIZE VODE, KRATKO VRIJEME SE KREĆE MEĐU MOLEKULAMA, A POTOM REAGUJE SA KREĆE MEĐU MOLEKULAMA, A POTOM REAGUJE SA NOVOM MOLEKULOM VODE KOJA POSTAJE NOVOM MOLEKULOM VODE KOJA POSTAJE NESTABILNA I RASPADA SE:NESTABILNA I RASPADA SE:

HH22OO++ + e + e-- H H22OO--

HH22OO- - H H-- + OH + OH--


SADA JE NASTAO JOŠ JEDAN JON OHSADA JE NASTAO JOŠ JEDAN JON OH- - KOJI SE KOJI SE NAJČEŠĆE SPAJA SA KATIONOM H+ IZ POČETNOG NAJČEŠĆE SPAJA SA KATIONOM H+ IZ POČETNOG DIJELA RADIOLIZE I NASTAĆE MOLEKUL VODE, A DIJELA RADIOLIZE I NASTAĆE MOLEKUL VODE, A SLOBODNI RADIKAL, VODIKOV ATOM SA SLOBODNOM SLOBODNI RADIKAL, VODIKOV ATOM SA SLOBODNOM VALENCIJOM IMA VELIKU AKTIVNOST POPUT VALENCIJOM IMA VELIKU AKTIVNOST POPUT HIDROKSILAZNOG RADIKALA IZ PRVOG DIJELA HIDROKSILAZNOG RADIKALA IZ PRVOG DIJELA REAKCIJE RADIOLIZE MOLEKULE VODE.REAKCIJE RADIOLIZE MOLEKULE VODE.

TAKO NASTAJU METABOLIČKI POREMEĆAJI, A ONI TAKO NASTAJU METABOLIČKI POREMEĆAJI, A ONI ZAVISE OD BROJA I VRSTE NASTALIH SLOBODNIH ZAVISE OD BROJA I VRSTE NASTALIH SLOBODNIH RADIKALA KAO I OD VRSTE MOLEKULA SA KOJIMA RADIKALA KAO I OD VRSTE MOLEKULA SA KOJIMA RADIKALI REAGUJU.RADIKALI REAGUJU.


PRIMJER OVE REAKCIJE JE INAKTIVACIJA ENZIMA KOJI PRIMJER OVE REAKCIJE JE INAKTIVACIJA ENZIMA KOJI SADRŽE AKTIVNU SULFHIDRILNU SKUPINU –SH.SADRŽE AKTIVNU SULFHIDRILNU SKUPINU –SH.

HEMIJSKA VEZA IZMEĐU SUMPORA I VODIKA LAKO HEMIJSKA VEZA IZMEĐU SUMPORA I VODIKA LAKO PUCA AKO SE U BLIZINI NAĐU SLOBODNI RADIKALI. PUCA AKO SE U BLIZINI NAĐU SLOBODNI RADIKALI. ODCJEPLJIVANJEM VODIKA OSTAJE SLOBODNA ODCJEPLJIVANJEM VODIKA OSTAJE SLOBODNA VALENCIJA SUMPORA ZA KOJU SE VEŽE SLOBODNI VALENCIJA SUMPORA ZA KOJU SE VEŽE SLOBODNI RADIKAL I TAKO UNIŠTAVA ZA ENZIM RADIKAL I TAKO UNIŠTAVA ZA ENZIM KARAKTERISTIČNU SULFHIDRILNU SKUPINU. KARAKTERISTIČNU SULFHIDRILNU SKUPINU.

FUNKCIJA ENZIMA PRESTAJE, A POSLJEDICA ZA FUNKCIJA ENZIMA PRESTAJE, A POSLJEDICA ZA ORGANIZAM ZAVISI OD METABOLIČKE REAKCIJE KOJA ORGANIZAM ZAVISI OD METABOLIČKE REAKCIJE KOJA JE OVISILA ILI KONTROLISANA OVIM ENZIMOM.JE OVISILA ILI KONTROLISANA OVIM ENZIMOM.


ENERGIJA ZRAČENJA MOŽE ENERGIJA ZRAČENJA MOŽE DIREKTNODIREKTNO OŠTETITI OŠTETITI ORGANSKE MAKROMOLEKULE KAO ŠTO SU MOLEKULE ORGANSKE MAKROMOLEKULE KAO ŠTO SU MOLEKULE DNK KOJA ODREĐUJE I UPRAVLJA SINTEZOM DNK KOJA ODREĐUJE I UPRAVLJA SINTEZOM PROTEINA, A POD NJENIM IZRAVNIM NADZOROM JE I PROTEINA, A POD NJENIM IZRAVNIM NADZOROM JE I SINTEZA DRUGE NUKLEINSKE KISELINE RNK.SINTEZA DRUGE NUKLEINSKE KISELINE RNK.

OBJE NUKLEINSKE KISELINE UPRAVLJAJU SINTEZOM OBJE NUKLEINSKE KISELINE UPRAVLJAJU SINTEZOM ENZIMSKIH PROTEINA TE DIREKTNO UTIČU NA ENZIMSKIH PROTEINA TE DIREKTNO UTIČU NA AKTIVNOST ENZIMA, ODNOSNO POSREDNO NA VEĆINU AKTIVNOST ENZIMA, ODNOSNO POSREDNO NA VEĆINU METABOLIČKIH PROCESA U ORGANIZMU. POSLJEDICE METABOLIČKIH PROCESA U ORGANIZMU. POSLJEDICE OVIH POREMEĆAJA MOGU BITI KOBNE ZA ORGANIZAM U OVIH POREMEĆAJA MOGU BITI KOBNE ZA ORGANIZAM U CJELINI.CJELINI.

NUKLEINSKE KISELINE U HROMOZOMIMA SPOLNIH NUKLEINSKE KISELINE U HROMOZOMIMA SPOLNIH STANICA SU ODGOVORNE ZA NORMALNU GRAĐU NE STANICA SU ODGOVORNE ZA NORMALNU GRAĐU NE SAMO POJEDINIH STANICA NEGO I CIJELOG NOVOG SAMO POJEDINIH STANICA NEGO I CIJELOG NOVOG ORGANIZMA.ORGANIZMA.


MOLEKULA DNK SE SASTOJI OD 2 SPIRALNA LANCA MOLEKULA DNK SE SASTOJI OD 2 SPIRALNA LANCA SASTAVLJENA OD MOLEKULA ŠEĆERA PENTOZE SASTAVLJENA OD MOLEKULA ŠEĆERA PENTOZE VEZANIH FOSFORNIM VEZAMA. LANCI SU VEZANI VEZANIH FOSFORNIM VEZAMA. LANCI SU VEZANI BAZAMA DUŠIKA (AZOTA) KOJE SE DIJELE U PURINSKE I BAZAMA DUŠIKA (AZOTA) KOJE SE DIJELE U PURINSKE I PIRIMIDINSKE BAZE. PURINSKE BAZE SU ADENIN I PIRIMIDINSKE BAZE. PURINSKE BAZE SU ADENIN I GUANIN, A PIRIMIDINSKE SU TIMIN I CITOZIN. BAZE GUANIN, A PIRIMIDINSKE SU TIMIN I CITOZIN. BAZE SPIRALNIH LANACA SE UVIJEK VEŽU STROGO SPIRALNIH LANACA SE UVIJEK VEŽU STROGO ODREĐENIM RASPOREDOM, TE SE ADENIN UVIJEK VEŽE ODREĐENIM RASPOREDOM, TE SE ADENIN UVIJEK VEŽE ZA TIMIN, A GUANIN ZA CITOZIN.ZA TIMIN, A GUANIN ZA CITOZIN.

OVAKAV RASPORED OMOGUĆAVA SINTEZE UVIJEK OVAKAV RASPORED OMOGUĆAVA SINTEZE UVIJEK ISTIH MOLEKULA DNK NAKON NJENE REDUPLIKACIJE. ISTIH MOLEKULA DNK NAKON NJENE REDUPLIKACIJE. TAKO IZ JEDNE MOLEKULE DNK NASTAJU DVIJE KOJE TAKO IZ JEDNE MOLEKULE DNK NASTAJU DVIJE KOJE IMAJU ISTI RASPORED PURINSKIH I PIRIMIDINSKIH BAZA, IMAJU ISTI RASPORED PURINSKIH I PIRIMIDINSKIH BAZA, A ŠTO JE I OSNOVA NASLJEĐIVANJA SVIH SVOJSTAVA A ŠTO JE I OSNOVA NASLJEĐIVANJA SVIH SVOJSTAVA NOVOSTVORENIH STANICA.NOVOSTVORENIH STANICA.


NASLIJEĐENI RASPORED BAZA U MOLEKULI DNK JE NASLIJEĐENI RASPORED BAZA U MOLEKULI DNK JE ŠIFRA ILI KOD ZA STVARANJE PROTEINA KOJI SU ŠIFRA ILI KOD ZA STVARANJE PROTEINA KOJI SU JEDNAKI ONIMA IZ PRETHODNE GENERACIJE STANICA.JEDNAKI ONIMA IZ PRETHODNE GENERACIJE STANICA.

PREMA OVOJ ŠIFRI KOJA SE PRENOSI NA RNK, U PREMA OVOJ ŠIFRI KOJA SE PRENOSI NA RNK, U RIBOSOMU SE PREPOZNAJU RAZLIČITE AMINOKISELINE RIBOSOMU SE PREPOZNAJU RAZLIČITE AMINOKISELINE KOJE ĆE ISTIM REDOSLIJEDOM BITI VEZANE U KOJE ĆE ISTIM REDOSLIJEDOM BITI VEZANE U DUGAČKU MOLEKULU PROTEINA. TAKAV NAČIN DUGAČKU MOLEKULU PROTEINA. TAKAV NAČIN PRENOŠENJA INFORMACIJA ZA SINTEZU PROTEINA PRENOŠENJA INFORMACIJA ZA SINTEZU PROTEINA OMOGUĆAVA STVARANJE ISTOVRSNIH PROTEINA ZA OMOGUĆAVA STVARANJE ISTOVRSNIH PROTEINA ZA RAZLIČITE STANIČNE FUNKCIJE.RAZLIČITE STANIČNE FUNKCIJE.

POREMEĆAJ REDOSLIJEDA ILI BROJA AMINOKISELINA POREMEĆAJ REDOSLIJEDA ILI BROJA AMINOKISELINA IMA ZA POSLJEDICU STVARANJE NOVOG, IMA ZA POSLJEDICU STVARANJE NOVOG, NEPOTREBNOG ILI ČAK OPASNOG PROTEINA KOJI ĆE NEPOTREBNOG ILI ČAK OPASNOG PROTEINA KOJI ĆE DOVESTI DO POREMEĆAJA JEDNE ILI VIŠE STANIČNIH DOVESTI DO POREMEĆAJA JEDNE ILI VIŠE STANIČNIH FUNKCIJA.FUNKCIJA.


ZRAČENJE MOŽE POREMETITI REDOSLIJED SPAJANJA ZRAČENJE MOŽE POREMETITI REDOSLIJED SPAJANJA DIJELOVA MOLEKULE DNK, A TIME I IZMIJENITI-DIJELOVA MOLEKULE DNK, A TIME I IZMIJENITI-POREMETITI ŠIFRU ZA SINTEZU PROTEINA ILI POREMETITI ŠIFRU ZA SINTEZU PROTEINA ILI REDUPLIKACIJU SAME DNK.REDUPLIKACIJU SAME DNK.

NAJPOZNATIJI MEHANIZMI DJELOVANJA ENERGIJE NAJPOZNATIJI MEHANIZMI DJELOVANJA ENERGIJE ZRAČENJA NA DNK SU: IZBIJANJE PURINSKE BAZE IZ ZRAČENJA NA DNK SU: IZBIJANJE PURINSKE BAZE IZ MOLEKULE, HIDRIRANJE TIMINA IZ KOJEG NASTAJE MOLEKULE, HIDRIRANJE TIMINA IZ KOJEG NASTAJE NOVA BAZA CITOZIN, PREKID JEDNOG ILI OBA LANCA NOVA BAZA CITOZIN, PREKID JEDNOG ILI OBA LANCA DNK, ITD. NAJTEŽI SU DVOLANČANI LOMOVI MOLEKULE DNK, ITD. NAJTEŽI SU DVOLANČANI LOMOVI MOLEKULE DNK KOJI SE MOGU POPRAVITI SAMO AKO SU IZAZVANI DNK KOJI SE MOGU POPRAVITI SAMO AKO SU IZAZVANI MALIM DOZAMA, DOK SU ONI IZAZVANI VELIKIM MALIM DOZAMA, DOK SU ONI IZAZVANI VELIKIM DOZAMA NAJČEŠĆE LETALNI ZA STANICU.DOZAMA NAJČEŠĆE LETALNI ZA STANICU.


ZRAČENJE MOŽE OŠTETITI PROTEINE KOJI SU VEĆ ZRAČENJE MOŽE OŠTETITI PROTEINE KOJI SU VEĆ STVORENI (ONI SU MANJE OSJETLJIVI NEGO SAMA STVORENI (ONI SU MANJE OSJETLJIVI NEGO SAMA SINTEZA PROTEINA): OTKIDANJE POSTRANIČNIH SINTEZA PROTEINA): OTKIDANJE POSTRANIČNIH LANACA KOJI SU VEZANI VODIKOVIM VEZAMA DOK LANACA KOJI SU VEZANI VODIKOVIM VEZAMA DOK OSNOVNI PROTEINSKI LANAC OSTAJE NEPROMIJENJEN.OSNOVNI PROTEINSKI LANAC OSTAJE NEPROMIJENJEN.

MOLEKULE UGLJIKOHIDRATA MOGU BITI PREKINUTE MOLEKULE UGLJIKOHIDRATA MOGU BITI PREKINUTE ALI ZA TO TREBA VELIKA ENERGIJA- DOZA ZRAČENJA. ALI ZA TO TREBA VELIKA ENERGIJA- DOZA ZRAČENJA. TAKOĐE I RAZGRADNJA LIPIDA IMA DRUGORAZREDNI TAKOĐE I RAZGRADNJA LIPIDA IMA DRUGORAZREDNI ZNAČAJ ZA STANICU U ODNOSU NA PROTEINSKE ZNAČAJ ZA STANICU U ODNOSU NA PROTEINSKE RAZGRADNJE, JER SU ZA TO TAKOĐE POTREBNE VEĆE RAZGRADNJE, JER SU ZA TO TAKOĐE POTREBNE VEĆE DOZE ZRAČENJADOZE ZRAČENJA

BIOLOŠKA OŠTEĆENJA BIOLOŠKA OŠTEĆENJA UZROKOVANA JONIZUJUĆIM ZRAČENJEM:UZROKOVANA JONIZUJUĆIM ZRAČENJEM:

PROMJENE U STANICAMAPROMJENE U STANICAMA

PROMJENE U STANICAMA OVISE OD DOZE ZRAČENJA PROMJENE U STANICAMA OVISE OD DOZE ZRAČENJA KAO I OD FAZE DIOBE STANICE U KOJOJ ZRAČENJE KAO I OD FAZE DIOBE STANICE U KOJOJ ZRAČENJE DJELUJE.DJELUJE.

PROMJENE POSTAJU VIDLJIVE NAKON KRAĆEG ILI PROMJENE POSTAJU VIDLJIVE NAKON KRAĆEG ILI DUŽEG RAZDOBLJA LATENCIJE. NEKA OŠTEĆENJA SU DUŽEG RAZDOBLJA LATENCIJE. NEKA OŠTEĆENJA SU TRAJNA IREVERZIBILNA, A NEKA REVERZIBILNA I TRAJNA IREVERZIBILNA, A NEKA REVERZIBILNA I PROLAZNA.PROLAZNA.

AKO JE DOZA VELIKA SMRT STANICE JE TRENUTNA.AKO JE DOZA VELIKA SMRT STANICE JE TRENUTNA. NAKON OZRAČENJA OD 2 000 rada (20 Gy), POLA NAKON OZRAČENJA OD 2 000 rada (20 Gy), POLA

STANICA UGINE ZA NEKOLIKO DANA STANICA UGINE ZA NEKOLIKO DANA (EKSPERIMENTALNA ISTRAŽIVANJA NA STANIČNIM (EKSPERIMENTALNA ISTRAŽIVANJA NA STANIČNIM KULTURAMA) KULTURAMA)



OŠTEĆENJE SINTEZE I REDUPLIKACIJE DNK I RNK OŠTEĆENJE SINTEZE I REDUPLIKACIJE DNK I RNK REZULTIRA POREMEĆAJEM DIOBE STANICA.REZULTIRA POREMEĆAJEM DIOBE STANICA.

STANICA JE NAJMANJE OSJETLJIVA U G1- FAZI STANICA JE NAJMANJE OSJETLJIVA U G1- FAZI STANIČNOG CIKLUSA KOJA JE I NAJDUŽA. U TOJ FAZI STANIČNOG CIKLUSA KOJA JE I NAJDUŽA. U TOJ FAZI NEMA SINTEZE DNK. U S-FAZI SE ODVIJA INTENZIVNA NEMA SINTEZE DNK. U S-FAZI SE ODVIJA INTENZIVNA REDUPLIKACIJA DNK I OVAJ PERIOD JE REDUPLIKACIJA DNK I OVAJ PERIOD JE NAJOSJETLJIVIJI, A POTOM SLIJEDI G2-FAZA U KOJOJ NAJOSJETLJIVIJI, A POTOM SLIJEDI G2-FAZA U KOJOJ OPET NEMA SINTEZE DNK. NAKON INTERFAZE SLIJEDI OPET NEMA SINTEZE DNK. NAKON INTERFAZE SLIJEDI MITOZA SA SLOŽENIM PROCESIMA DIOBE HROMOZOMA. MITOZA SA SLOŽENIM PROCESIMA DIOBE HROMOZOMA. VEĆINA STANICA KOJE SU OZRAČENE U MITOZI OD VEĆINA STANICA KOJE SU OZRAČENE U MITOZI OD PROFAZE DO TELOFAZE ZAVRŠI DO KRAJA DIOBENI PROFAZE DO TELOFAZE ZAVRŠI DO KRAJA DIOBENI PROCES.PROCES.



AKO JE STANICA OZRAČENA U G1-FAZI MOŽE AKO JE STANICA OZRAČENA U G1-FAZI MOŽE BITI SPRIJEČEN NJEN PRELAZAK U S-FAZU BITI SPRIJEČEN NJEN PRELAZAK U S-FAZU REDUPLIKACIJE MOLEKULE DNK.REDUPLIKACIJE MOLEKULE DNK.

AKO JE STANICA OZRAČENA U S-FAZI MOŽE BITI AKO JE STANICA OZRAČENA U S-FAZI MOŽE BITI SPRIJEČENA SINTEZA DNK I TIME ULAZAK SPRIJEČENA SINTEZA DNK I TIME ULAZAK STANICE U DIOBU.STANICE U DIOBU.

G2-FAZA SE SMATRA NAJOSJETLJIVIJOM I AKO G2-FAZA SE SMATRA NAJOSJETLJIVIJOM I AKO SE STANICA OZRAČI VEĆOM DOZOM NE DOLAZI SE STANICA OZRAČI VEĆOM DOZOM NE DOLAZI UOPĆE DO DIOBE STANICE.UOPĆE DO DIOBE STANICE.



OSIM POREMEĆAJA DIOBE, DOLAZI I DO OSIM POREMEĆAJA DIOBE, DOLAZI I DO BROJNIH MORFOLOŠKIH OŠTEĆENJA NA BROJNIH MORFOLOŠKIH OŠTEĆENJA NA MEMBRANI STANICE: VEĆA PROPUSTNOST MEMBRANI STANICE: VEĆA PROPUSTNOST STANIČNE MEMBRANE, NJENO ISTEZANJE I STANIČNE MEMBRANE, NJENO ISTEZANJE I PUCANJE PUCANJE

OŠTEĆENJE ORGANELA U CITOPLAZMI: OŠTEĆENJE ORGANELA U CITOPLAZMI: BUBRENJE MITOHONDRIJA, SMANJENJE I BUBRENJE MITOHONDRIJA, SMANJENJE I SLJEPLJIVANJE RIBOZOMA, DEFORMACIJA SLJEPLJIVANJE RIBOZOMA, DEFORMACIJA ENDOPLAZMATSKOG RETIKULUMA ENDOPLAZMATSKOG RETIKULUMA

PROMJENE U JEZGRI: LOMOVI HROMOZOMA ILI PROMJENE U JEZGRI: LOMOVI HROMOZOMA ILI HROMATIDA NA JEDNOM ILI VIŠE MJESTA UZ HROMATIDA NA JEDNOM ILI VIŠE MJESTA UZ SPAJANJE NASTALIH FRAGMENATASPAJANJE NASTALIH FRAGMENATA



ABERACIJE HROMOZOMA: NPR. LOM ABERACIJE HROMOZOMA: NPR. LOM HROMOZOMA PRI ČEMU ON GUBI DIO HROMOZOMA PRI ČEMU ON GUBI DIO GENETSKOG MATERIJALA, A TAKVI LOMOVI SE GENETSKOG MATERIJALA, A TAKVI LOMOVI SE ZOVU DELECIJA HROMOZOMA.ZOVU DELECIJA HROMOZOMA.

INVERZIJA HROMOZOMA JE KADA DOĐE DO INVERZIJA HROMOZOMA JE KADA DOĐE DO SPAJANJA FRAGMENATA UNUTAR ISTOG SPAJANJA FRAGMENATA UNUTAR ISTOG HROMOZOMAHROMOZOMA

TRANSLOKACIJA NASTAJE KADA SE FRAGMENT TRANSLOKACIJA NASTAJE KADA SE FRAGMENT SPOJI SA DRUGIM HROMOZOMOM. RECIPROČNA SPOJI SA DRUGIM HROMOZOMOM. RECIPROČNA TRANSLOKACIJA JE KADA SE RAZMIJENE TRANSLOKACIJA JE KADA SE RAZMIJENE FRAGMENTI IZMEĐU DVA HROMOZOMAFRAGMENTI IZMEĐU DVA HROMOZOMA

RADIOSENZIBILNOST STANICA I TKIVARADIOSENZIBILNOST STANICA I TKIVA

OPĆENITO VRIJEDI PRAVILO DA SA PORASTOM OPĆENITO VRIJEDI PRAVILO DA SA PORASTOM DOZE RASTE I BROJ HROMOZOMSKIH DOZE RASTE I BROJ HROMOZOMSKIH ABERACIJA, A DA SU OŠTEĆENJA HROMOZOMA ABERACIJA, A DA SU OŠTEĆENJA HROMOZOMA VAŽNIJA ZA ŽIVOT STANICE NEGO OŠTEĆENJA VAŽNIJA ZA ŽIVOT STANICE NEGO OŠTEĆENJA NJENE CITOPLAZME ILI MEMBRANE.NJENE CITOPLAZME ILI MEMBRANE.

OSJETLJIVOST RAZLIČITIH STANICA JE OSJETLJIVOST RAZLIČITIH STANICA JE RAZLIČITA, TE ĆE NEKE STANICE IZDRŽATI RAZLIČITA, TE ĆE NEKE STANICE IZDRŽATI VEĆU DOZU ZRAČENJA, A NEKE ĆE VEĆ KOD VEĆU DOZU ZRAČENJA, A NEKE ĆE VEĆ KOD MALIH DOZA POKAZATI BITNE POREMEĆAJE ILI MALIH DOZA POKAZATI BITNE POREMEĆAJE ILI POTPUNI PRESTANAK POJEDINIH FUNKCIJA.POTPUNI PRESTANAK POJEDINIH FUNKCIJA.


STANICE KOJE SE INTENZIVNIJE DIJELE ILI IMAJU STANICE KOJE SE INTENZIVNIJE DIJELE ILI IMAJU INTENZIVNIJI METABOLIZAM SU RADIOSENZIBILNIJE TJ. INTENZIVNIJI METABOLIZAM SU RADIOSENZIBILNIJE TJ. OSJETLJIVIJE NA ZRAČENJE.OSJETLJIVIJE NA ZRAČENJE.

OVA POJAVA IMA DIREKTNU VEZU SA KOLIČINOM OVA POJAVA IMA DIREKTNU VEZU SA KOLIČINOM MOLEKULA DNK U STANICI.MOLEKULA DNK U STANICI.

TAKOĐE SU RADIOSENZIBILNIJE ONE STANICE KOJE SU TAKOĐE SU RADIOSENZIBILNIJE ONE STANICE KOJE SU NA NIŽEM STEPENU DIFERENCIRANOSTI, DOK SU NA NIŽEM STEPENU DIFERENCIRANOSTI, DOK SU VISOKO DIFERENCIRANE STANICE RELATIVNO VISOKO DIFERENCIRANE STANICE RELATIVNO OTPORNE NA ZRAČENJE-RELATIVNO OTPORNE NA ZRAČENJE-RELATIVNO RADIOREZISTENTNERADIOREZISTENTNE


OVE POJAVE SU ISKORIŠTENE U RADIOTERAPIJI OVE POJAVE SU ISKORIŠTENE U RADIOTERAPIJI MALIGNIH TUMORA JER SE TUMORSKE STANICE MALIGNIH TUMORA JER SE TUMORSKE STANICE BRŽE DIJELE OD NORMALNIH.BRŽE DIJELE OD NORMALNIH.

U LJUDSKOM ORGANIZMU SE U PRVU SKUPINU U LJUDSKOM ORGANIZMU SE U PRVU SKUPINU PO OSJETLJIVOSTI NA ZRAČENJE UBRAJAJU PO OSJETLJIVOSTI NA ZRAČENJE UBRAJAJU SPOLNE STANICE I STANICE KOŠTANE SRŽI. SPOLNE STANICE I STANICE KOŠTANE SRŽI.

SPOLNE STANICE SE BRZO RAZVIJAJU I DIJELE, SPOLNE STANICE SE BRZO RAZVIJAJU I DIJELE, A NAJOSJETLJIVIJE SU SPERMATOGONIJE, A NAJOSJETLJIVIJE SU SPERMATOGONIJE, KOJE VEĆ KOD IZLAGANJA DOZI OD 0,5 Gy (50 KOJE VEĆ KOD IZLAGANJA DOZI OD 0,5 Gy (50 rada) PREKIDAJU DALJNI RAZVOJ U SPERMIJE.rada) PREKIDAJU DALJNI RAZVOJ U SPERMIJE.


KOD MALIH DOZA SPERMATOGENEZA SE KOD MALIH DOZA SPERMATOGENEZA SE PREKIDA PRIVREMENO, A NAKON IZLAGANJA PREKIDA PRIVREMENO, A NAKON IZLAGANJA DOZAMA OD 5-6 Gy (500-600 rada) DOZAMA OD 5-6 Gy (500-600 rada) STERILNOST OSTAJE TRAJNO.STERILNOST OSTAJE TRAJNO.

ZRELE STANICE-SPERMIJI SU OTPORNIJI NA ZRELE STANICE-SPERMIJI SU OTPORNIJI NA ZRAČENJE, ALI SE KOD IZLAGANJA MOGU U ZRAČENJE, ALI SE KOD IZLAGANJA MOGU U NJIMA DESITI HROMOZOMSKA OŠTEĆENJA NJIMA DESITI HROMOZOMSKA OŠTEĆENJA KOJA MOGU UZROKOVATI GENETSKA KOJA MOGU UZROKOVATI GENETSKA OŠTEĆENJA POTOMAKA.OŠTEĆENJA POTOMAKA.


OSJETLJIVOST JAJNE STANICE TAKOĐE ZAVISI OD FAZE OSJETLJIVOST JAJNE STANICE TAKOĐE ZAVISI OD FAZE RAZVOJA, TE SU NEZRELI FOLIKULI MANJE OSJETLJIVIJI RAZVOJA, TE SU NEZRELI FOLIKULI MANJE OSJETLJIVIJI OD FOLIKULA U RAZVOJU.OD FOLIKULA U RAZVOJU.

DOZE MANJE OD 2 Gy (200 rada) IZAZIVAJU PROLAZNU, DOZE MANJE OD 2 Gy (200 rada) IZAZIVAJU PROLAZNU, A DOZE OD 3 Gy IZAZIVAJU TRAJNU STERILNOST. KOD A DOZE OD 3 Gy IZAZIVAJU TRAJNU STERILNOST. KOD TIH VISOKIH DOZA SVI FOLIKULI U JAJNIKU BUDU TIH VISOKIH DOZA SVI FOLIKULI U JAJNIKU BUDU TRAJNO UNIŠTENI.TRAJNO UNIŠTENI.

KOD OZRAČENJA OPLOĐENE JAJNE STANICE DOLAZI KOD OZRAČENJA OPLOĐENE JAJNE STANICE DOLAZI DO TERATOGENIH I GENETSKIH POSLJEDICA NA DO TERATOGENIH I GENETSKIH POSLJEDICA NA EMBRION, JER JE PLOD VIŠE OSJETLJIV NA ZRAČENJE EMBRION, JER JE PLOD VIŠE OSJETLJIV NA ZRAČENJE NEGO ODRASLI ORGANIZAM.NEGO ODRASLI ORGANIZAM.


U NAJRANIJOJ FAZI RAZVOJA PLODA (EMBRIOGENEZA) U NAJRANIJOJ FAZI RAZVOJA PLODA (EMBRIOGENEZA) NAJČEŠĆE DOLAZI DO SMRTI PLODA. U KASNIJIM NAJČEŠĆE DOLAZI DO SMRTI PLODA. U KASNIJIM FAZAMA RAZVOJA (ORGANOGENEZA) MOŽE DOĆI DO FAZAMA RAZVOJA (ORGANOGENEZA) MOŽE DOĆI DO OŠTEĆENJA RAZLIČITIH ORGANA I/ILI ORGANSKIH OŠTEĆENJA RAZLIČITIH ORGANA I/ILI ORGANSKIH SITEMA. SITEMA.

OVA TERATOGENA OŠTEĆENJA MOGU NASTATI VEĆ PRI OVA TERATOGENA OŠTEĆENJA MOGU NASTATI VEĆ PRI MALIM DOZAMA KAO NPR. DOZI OD 0,01-0,1 Gy (1-10 MALIM DOZAMA KAO NPR. DOZI OD 0,01-0,1 Gy (1-10 rada).rada).

NAJČEŠĆE MALFORMACIJE NASTAJU NA SKELETU, NAJČEŠĆE MALFORMACIJE NASTAJU NA SKELETU, CENTRALNOM NERVNOM SISTEMU I OKU. CENTRALNOM NERVNOM SISTEMU I OKU.

NEKA OŠTEĆENJA SE MOGU MANIFESTOVATI I NEKA OŠTEĆENJA SE MOGU MANIFESTOVATI I GODINAMA NAKON ROĐENJA KAO NPR. FUNKCIONALNI I GODINAMA NAKON ROĐENJA KAO NPR. FUNKCIONALNI I ENZIMATSKI POREMEĆAJI.ENZIMATSKI POREMEĆAJI.


OŠTEĆENJA SPOLNIH STANICA MOGU OŠTEĆENJA SPOLNIH STANICA MOGU UZROKOVATI OŠTEĆENJA HROMOZOMA UZROKOVATI OŠTEĆENJA HROMOZOMA (HROMOZOMSKE ABERACIJE) KOJA SE (HROMOZOMSKE ABERACIJE) KOJA SE NASLJEĐUJU.NASLJEĐUJU.

BUDUĆI DA SU OVE MUTACIJE RECESIVNOG BUDUĆI DA SU OVE MUTACIJE RECESIVNOG TIPA MOGU SE MANIFESTOVATI TEK U DRUGOJ TIPA MOGU SE MANIFESTOVATI TEK U DRUGOJ ILI NAKON NEKOLIKO GENERACIJA.ILI NAKON NEKOLIKO GENERACIJA.

KAO ŠTO ZNAMO MUTACIJE MOGU BITI KAO ŠTO ZNAMO MUTACIJE MOGU BITI IZAZVANE I MALIM DOZAMA, PA SE OSIM KOD IZAZVANE I MALIM DOZAMA, PA SE OSIM KOD RADIOTERAPIJSKE PRIMJENE MOGU JAVITI I RADIOTERAPIJSKE PRIMJENE MOGU JAVITI I KAO POSLJEDICA DIJAGNOSTIČKE PRIMJENE KAO POSLJEDICA DIJAGNOSTIČKE PRIMJENE JONIZUJUĆEG ZRAČENJA.JONIZUJUĆEG ZRAČENJA.


HEMATOPOEZNA TKIVA (KOŠTANA SRŽ I LIMFNO HEMATOPOEZNA TKIVA (KOŠTANA SRŽ I LIMFNO TKIVO) SE VRLO BRZO DIJELE I OBNAVLJAJU TKIVO) SE VRLO BRZO DIJELE I OBNAVLJAJU ZBOG NORMALNO KRATKOG VIJEKA KRVNIH I ZBOG NORMALNO KRATKOG VIJEKA KRVNIH I LIMFNIH STANICA, TE SU VEOMA OSJETLJIVA LIMFNIH STANICA, TE SU VEOMA OSJETLJIVA NA ZRAČENJE.NA ZRAČENJE.

OPĆENITO SU LIMFNA TKIVA OSJETLJIVIJA NA OPĆENITO SU LIMFNA TKIVA OSJETLJIVIJA NA ZRAČENJE OD KRVNIH STANICA ŠTO DOVODI ZRAČENJE OD KRVNIH STANICA ŠTO DOVODI DO SMANJENJA NJIHOVOG BROJA U DO SMANJENJA NJIHOVOG BROJA U CIRKULACIJI. CIRKULACIJI.

NAJOSJETLJIVIJI SU LIMFOCITI, A ZATIM NAJOSJETLJIVIJI SU LIMFOCITI, A ZATIM GRANULOCITI.GRANULOCITI.


TROMBOCITI SU MANJE OSJETLJIVI OD LIMFOCITA, A TROMBOCITI SU MANJE OSJETLJIVI OD LIMFOCITA, A VIŠE OD ERITROCITA.VIŠE OD ERITROCITA.

POSLJEDICE MOGU BITI PRIVREMENE I TRAJNE U POSLJEDICE MOGU BITI PRIVREMENE I TRAJNE U SMISLU LEUKOPENIJE, TROMBOCITOPENIJE I ANEMIJE. SMISLU LEUKOPENIJE, TROMBOCITOPENIJE I ANEMIJE. ZATO SE TOKOM RADIOTERAPIJE MALIGNOG TUMORA ZATO SE TOKOM RADIOTERAPIJE MALIGNOG TUMORA STALNO VRŠI KONTROLA BROJA KRVNIH STANICA U STALNO VRŠI KONTROLA BROJA KRVNIH STANICA U PERIFERNOJ CIRKULACIJI OSOBITO BROJA Le I Tr.PERIFERNOJ CIRKULACIJI OSOBITO BROJA Le I Tr.

TAKOĐE SE KOD ZRAČENJA JAVLJAJU I OŠTEĆENJA TAKOĐE SE KOD ZRAČENJA JAVLJAJU I OŠTEĆENJA KOŽE KOJA SE NEKADA MOGU VIDJETI I GOLIM OKOM. KOŽE KOJA SE NEKADA MOGU VIDJETI I GOLIM OKOM. OVO JE OSOBITO VAŽNO KOD RADIOTERAPIJE JER SE OVO JE OSOBITO VAŽNO KOD RADIOTERAPIJE JER SE MOGU JAVITI TEŽE OPEKOTINE ZBOG KOJIH SE NEKADA MOGU JAVITI TEŽE OPEKOTINE ZBOG KOJIH SE NEKADA ZRAČENJE PREKIDA I ODGAĐA.ZRAČENJE PREKIDA I ODGAĐA.


ERITEM KOŽE SE JAVLJA KOD JEDNOKRATNE DOZE OD ERITEM KOŽE SE JAVLJA KOD JEDNOKRATNE DOZE OD 8 Gy (800 rada). 8 Gy (800 rada).

KOD DOZE OD 12 Gy ERITEM PRELAZI U PLITKE KOŽNE KOD DOZE OD 12 Gy ERITEM PRELAZI U PLITKE KOŽNE MJEHURIĆE-EPITELIOLIZA. OVAJ STADIJ MOŽE MJEHURIĆE-EPITELIOLIZA. OVAJ STADIJ MOŽE REGENERIRATI AKO DOZA NIJE PREKORAČENA. REGENERIRATI AKO DOZA NIJE PREKORAČENA.

KOD VEĆIH JEDNOKRATNIH DOZA OD 15 Gy NASTAJE KOD VEĆIH JEDNOKRATNIH DOZA OD 15 Gy NASTAJE NEKROZA POVRŠNIH SLOJEVA KOŽE KOJI BRZO NEKROZA POVRŠNIH SLOJEVA KOŽE KOJI BRZO OTPADAJU. NASTAJU ULCERACIJE SA ČIJIH RUBOVA OTPADAJU. NASTAJU ULCERACIJE SA ČIJIH RUBOVA MOŽE NASTATI IRADIJACIJSKI KARCINOM.MOŽE NASTATI IRADIJACIJSKI KARCINOM.

PROMJENE KOŽE PRATI I GUBITAK KOSE-EPILACIJA PROMJENE KOŽE PRATI I GUBITAK KOSE-EPILACIJA KOJA MOŽE BITI PRIVREMENA ILI TRAJNA.KOJA MOŽE BITI PRIVREMENA ILI TRAJNA.


VAŽNO JE NAPOMENUTI DA SE KOD VAŽNO JE NAPOMENUTI DA SE KOD RADIOTERAPIJE MALIGNIH TUMORA KORISTI RADIOTERAPIJE MALIGNIH TUMORA KORISTI FRAKCIONIRANA PRIMJENA ZRAČENJA, TAKO FRAKCIONIRANA PRIMJENA ZRAČENJA, TAKO DA SE MOGU PRIMIJENITI VEĆE DOZE A UZ DA SE MOGU PRIMIJENITI VEĆE DOZE A UZ MANJA OŠTEĆENJA KOŽE I KORIJENA DLAKE.MANJA OŠTEĆENJA KOŽE I KORIJENA DLAKE.

ZA SVE VRIJEME TERAPIJE POMNO SE PRATE ZA SVE VRIJEME TERAPIJE POMNO SE PRATE PROMJENE NA KOŽI.PROMJENE NA KOŽI.

TAKOĐE SE REAKCIJE OČEKUJU I NA TAKOĐE SE REAKCIJE OČEKUJU I NA SLUZNICAMA KOJE SU OSJETLJIVIJE OD KOŽE. SLUZNICAMA KOJE SU OSJETLJIVIJE OD KOŽE. NAJČEŠĆE SU IZLOŽENE SLUZNICE USNE NAJČEŠĆE SU IZLOŽENE SLUZNICE USNE ŠUPLJINE I ŽDRIJELA TE RODNICE.ŠUPLJINE I ŽDRIJELA TE RODNICE.


PROMJENE NA SLUZNICI GRADIRAJU OD PROMJENE NA SLUZNICI GRADIRAJU OD ERITEMA (CRVENILA), PREKO EDEMA (OTOKA) I ERITEMA (CRVENILA), PREKO EDEMA (OTOKA) I POJAČANE SEKRECIJE SA NASLAGAMA, A POJAČANE SEKRECIJE SA NASLAGAMA, A POTOM EROZIJA, ULCERACIJA I KRVARENJA.POTOM EROZIJA, ULCERACIJA I KRVARENJA.

PROMJENE SU BOLNE I ONEMOGUĆAVAJU PROMJENE SU BOLNE I ONEMOGUĆAVAJU NORMALNU ISHRANU, DISANJE, MOKRENJE ILI NORMALNU ISHRANU, DISANJE, MOKRENJE ILI DEFECIRANJE. DEFECIRANJE.

REGENERACIJA OZRAČENE SLUZNICE JE U REGENERACIJA OZRAČENE SLUZNICE JE U PRAVILU BRŽA OD REGENERACIJE KOŽE.PRAVILU BRŽA OD REGENERACIJE KOŽE.


SLUZNICA PROBAVNE CIJEVI REAGIRA VEĆ NA SLUZNICA PROBAVNE CIJEVI REAGIRA VEĆ NA DOZU OD 2 Gy. DOLAZI DO POREMEĆAJA DOZU OD 2 Gy. DOLAZI DO POREMEĆAJA RESORPCIJE HRANJIVIH SASTOJAKA JER RESORPCIJE HRANJIVIH SASTOJAKA JER DOLAZI DO PRIVREMENOG PRESTANKA DOLAZI DO PRIVREMENOG PRESTANKA ŽLJEZDANE SEKRECIJE U ŽELUCU I CRIJEVIMA.ŽLJEZDANE SEKRECIJE U ŽELUCU I CRIJEVIMA.

JAVLJAJU SE MUČNINE I SLABOST, JAVLJAJU SE MUČNINE I SLABOST, POVRAĆANJE I PROLJEV.POVRAĆANJE I PROLJEV.

REPARATORNE PROMJENE MOGU DOVESTI DO REPARATORNE PROMJENE MOGU DOVESTI DO FIBROZA (OŽILJAVANJA) I STENOZA (SUŽENJA) FIBROZA (OŽILJAVANJA) I STENOZA (SUŽENJA) CRIJEVA, A ŠTO KASNIJE MOŽE IZAZVATI ILEUS CRIJEVA, A ŠTO KASNIJE MOŽE IZAZVATI ILEUS (ZAPETLJAJ CRIJEVA).(ZAPETLJAJ CRIJEVA).


ZRAČENJE U PREDJELU GRUDNOG KOŠA ZRAČENJE U PREDJELU GRUDNOG KOŠA MOŽE USLOVITI OŠTEĆENJA PLUĆNOG MOŽE USLOVITI OŠTEĆENJA PLUĆNOG PARENHIMA. PROMJENE SE SASTOJE OD PARENHIMA. PROMJENE SE SASTOJE OD ZADEBLJANJA ALVEOLARNIH SEPTA ZADEBLJANJA ALVEOLARNIH SEPTA (PERIFERNI INTERSTICIJ) I NAKUPLJANJA (PERIFERNI INTERSTICIJ) I NAKUPLJANJA SEKRETA I UPALNIH STANICA U ALVEOLAMA-SEKRETA I UPALNIH STANICA U ALVEOLAMA-RADIJACIJSKI PNEUMONITIS. IZAZIVA KAŠALJ I RADIJACIJSKI PNEUMONITIS. IZAZIVA KAŠALJ I OTEŽANO DISANJE. KASNIJE SE MOŽE RAZVITI OTEŽANO DISANJE. KASNIJE SE MOŽE RAZVITI FIBROZA PLUĆA KOJA REDUCIRA DISAJNU FIBROZA PLUĆA KOJA REDUCIRA DISAJNU POVRŠINU. POVRŠINU.


OŠTEĆENJA BUBREŽNOG TKIVA – NEFRITIS OŠTEĆENJA BUBREŽNOG TKIVA – NEFRITIS NASTAJU KOD DOZA OD 20 Gy (2 000 rada), A NASTAJU KOD DOZA OD 20 Gy (2 000 rada), A MOGU BITI AKUTNOG I HRONIČNOG TOKA. MOGU BITI AKUTNOG I HRONIČNOG TOKA. JAVLJAJU SE PROTEINURIJA, HEMATURIJA I JAVLJAJU SE PROTEINURIJA, HEMATURIJA I HIPERTENZIJA. STOGA SE KOD ZRAČENJA HIPERTENZIJA. STOGA SE KOD ZRAČENJA NASTOJE ZAŠTITITI BUBREZI. STANICE NASTOJE ZAŠTITITI BUBREZI. STANICE MOKRAČNOG MJEHURA SU JAKO SENZIBILNE I MOKRAČNOG MJEHURA SU JAKO SENZIBILNE I NJIHOVO OŠTEĆENJE MOŽE IZAZVATI SUŽENJA NJIHOVO OŠTEĆENJE MOŽE IZAZVATI SUŽENJA (STRIKTURE) MOKRAČNIH KANALA KAO TRAJNU (STRIKTURE) MOKRAČNIH KANALA KAO TRAJNU POSLJEDICU.POSLJEDICU.


IZLAGANJE OKA ZRAČENJU MOŽE DOVESTI DO IZLAGANJE OKA ZRAČENJU MOŽE DOVESTI DO MANJIH ILI VEĆIH ZAMUĆENJA LEĆE-MANJIH ILI VEĆIH ZAMUĆENJA LEĆE-KATARAKTA. MOGU NASTATI VEĆ PRI MALIM KATARAKTA. MOGU NASTATI VEĆ PRI MALIM DOZAMA OD 0,45 Gy (45 rada) I TADA SU OBIČNO DOZAMA OD 0,45 Gy (45 rada) I TADA SU OBIČNO LATENTNE, SUBKLINIČKE. RADIJACIJSKA LATENTNE, SUBKLINIČKE. RADIJACIJSKA KATARAKTA ZAPOČINJE U SREDIŠNJEM DIJELU KATARAKTA ZAPOČINJE U SREDIŠNJEM DIJELU STRAŽNJEG POLA LEĆE. STOGA SE OKO UVIJEK STRAŽNJEG POLA LEĆE. STOGA SE OKO UVIJEK NASTOJI ZAŠTITITI.NASTOJI ZAŠTITITI.


U KRVNIM ŽILAMA NAJOSJETLJIVIJI JE U KRVNIM ŽILAMA NAJOSJETLJIVIJI JE ENDOTEL, ALI KOD VEĆIH DOZA REAGUJU I ENDOTEL, ALI KOD VEĆIH DOZA REAGUJU I MIŠIĆNI SLOJ MEDIJE I VEZIVO ADVENTICIJE TE MIŠIĆNI SLOJ MEDIJE I VEZIVO ADVENTICIJE TE DOLAZI DO STENOZA KRVNIH SUDOVA I DOLAZI DO STENOZA KRVNIH SUDOVA I POSLJEDIČNE ISHEMIJE OVISNIH TKIVA.POSLJEDIČNE ISHEMIJE OVISNIH TKIVA.

KOŠTANO I HRSKAVIČNO TKIVO SU OTPORNA KOŠTANO I HRSKAVIČNO TKIVO SU OTPORNA NA ZRAČENJE. AKO OKO ILI U BLIZINI KOSTI NA ZRAČENJE. AKO OKO ILI U BLIZINI KOSTI POSTOJI UPALA ONDA ZRAČENJE MOŽE POSTOJI UPALA ONDA ZRAČENJE MOŽE DOVESTI DO NEKROZE I SEKVESTRACIJE DOVESTI DO NEKROZE I SEKVESTRACIJE KOSTI, KAO ŠTO MOŽE BITI SLUČAJ KOD KOSTI, KAO ŠTO MOŽE BITI SLUČAJ KOD ZRAČENJA USNE ŠUPLJINE AKO POSTOJE ZRAČENJA USNE ŠUPLJINE AKO POSTOJE UPALNE PROMJENE OKO KORIJENA ZUBA. UPALNE PROMJENE OKO KORIJENA ZUBA.


RADIOREZISTENTNE SU NEURONSKE STANICE KOJE SU RADIOREZISTENTNE SU NEURONSKE STANICE KOJE SU VISOKODIFERENCIRANE I NE DIJELE SE. VISOKODIFERENCIRANE I NE DIJELE SE.

IPAK SE NAKON VELIKIH DOZA MOGU JAVITI NEKROZE IPAK SE NAKON VELIKIH DOZA MOGU JAVITI NEKROZE NERVNOG TKIVA PRAĆENE SA ODGOVARAJUĆIM NERVNOG TKIVA PRAĆENE SA ODGOVARAJUĆIM NEUROLOŠKIM ISPADIMA. SMATRA SE DA DIO TIH NEUROLOŠKIM ISPADIMA. SMATRA SE DA DIO TIH OŠTEĆENJA NASTAJE KAO POSLJEDICA PROMJENA NA OŠTEĆENJA NASTAJE KAO POSLJEDICA PROMJENA NA KRVNIM SUDOVIMA KOJI OBSKRBLJUJU NERVNE KRVNIM SUDOVIMA KOJI OBSKRBLJUJU NERVNE STRUKTURE.STRUKTURE.

ZRAČENJE MOŽE SMANJITI OTPORNOST ORGANIZMA ZRAČENJE MOŽE SMANJITI OTPORNOST ORGANIZMA ZBOG OŠTEĆENJA IMUNOG SISTEMA (NEMOGUĆNOST ZBOG OŠTEĆENJA IMUNOG SISTEMA (NEMOGUĆNOST STVARANJA ANTITIJELA NA RAZLIČITE ALERGENE).STVARANJA ANTITIJELA NA RAZLIČITE ALERGENE).

AKUTNA IRADIJACIJSKA BOLESTAKUTNA IRADIJACIJSKA BOLEST

NASTAJE DJELOVANJEM VELIKIH DOZA NA NASTAJE DJELOVANJEM VELIKIH DOZA NA CIJELI ORGANIZAM U KRATKOM PERIODU.CIJELI ORGANIZAM U KRATKOM PERIODU.

AKO SE LJUDSKO TIJELO OZRAČI SA DOZOM OD AKO SE LJUDSKO TIJELO OZRAČI SA DOZOM OD 0,25 Gy (25 rada) NEĆE NASTUPITI NEPOSREDNO 0,25 Gy (25 rada) NEĆE NASTUPITI NEPOSREDNO NIKAKVE POSLJEDICE, A POSTOJI RIZIK OD NIKAKVE POSLJEDICE, A POSTOJI RIZIK OD KASNIJIH POSLJEDICA.KASNIJIH POSLJEDICA.

JEDNOKRATNA DOZA NA CIJELO TIJELO OD JEDNOKRATNA DOZA NA CIJELO TIJELO OD 0,25-0,75 Gy (25-75 rada) UZROKUJE DEPRESIJU 0,25-0,75 Gy (25-75 rada) UZROKUJE DEPRESIJU KOŠTANE SRŽI, A BEZ VANJSKIH POKAZATELJA KOŠTANE SRŽI, A BEZ VANJSKIH POKAZATELJA BOLESTI.BOLESTI.


DOZA OD 0,75 Gy (75 rada) ZOVE SE KRITIČNOM DOZOM DOZA OD 0,75 Gy (75 rada) ZOVE SE KRITIČNOM DOZOM JER IZNAD NJE NASTAJU SIMPTOMI KARAKTERISTIČNI JER IZNAD NJE NASTAJU SIMPTOMI KARAKTERISTIČNI ZA AKUTNU IRADIJACIJSKU BOLEST.ZA AKUTNU IRADIJACIJSKU BOLEST.

KOD DOZE OD 1 Gy (100 rada) SVE IZLOŽENE OSOBE SU KOD DOZE OD 1 Gy (100 rada) SVE IZLOŽENE OSOBE SU BOLESNE, A IMA I SMRTNIH SLUČAJEVA (OKO 1%). ZATO BOLESNE, A IMA I SMRTNIH SLUČAJEVA (OKO 1%). ZATO SE OVA DOZA NAZIVA POČETNOM SMRTNOM DOZOM.SE OVA DOZA NAZIVA POČETNOM SMRTNOM DOZOM.

NAKON DOZE OD 2 Gy (200 rada) NA CIJELO TIJELO NAKON DOZE OD 2 Gy (200 rada) NA CIJELO TIJELO UMIRE OKO 5% OZRAČENIH.UMIRE OKO 5% OZRAČENIH.

NAKON DOZE OD 4 Gy RAZVIJE SE TEŠKI OBLIK BOLESTI NAKON DOZE OD 4 Gy RAZVIJE SE TEŠKI OBLIK BOLESTI A UMIRE OKO 50% OZRAČENIH. SMRT NASTUPA ZA 30 A UMIRE OKO 50% OZRAČENIH. SMRT NASTUPA ZA 30 DANA U PROSJEKU.DANA U PROSJEKU.


DOZA OD 6 Gy (600 rada) NA CIJELO TIJELO DOZA OD 6 Gy (600 rada) NA CIJELO TIJELO DOVODI DO SMRTI SVIH OZRAČENIH OSOBA, A DOVODI DO SMRTI SVIH OZRAČENIH OSOBA, A NAJVEĆI BROJ (95%) UMIRE U PRVIH 14 DANA.NAJVEĆI BROJ (95%) UMIRE U PRVIH 14 DANA.

BOLEST SE MANIFESTUJE OŠTEĆENJIMA SVIH BOLEST SE MANIFESTUJE OŠTEĆENJIMA SVIH NAJOSJETLJIVIJIH TKIVA (KOŠTANE SRŽI, NAJOSJETLJIVIJIH TKIVA (KOŠTANE SRŽI, SLUZNICA DISAJNIH I PROBAVNIH ORGANA, SLUZNICA DISAJNIH I PROBAVNIH ORGANA, ENDOKRINIH ŽLIJEZDA I KONAČNO CNS)ENDOKRINIH ŽLIJEZDA I KONAČNO CNS)

BOLEST SE RAZVIJA U TRI FAZE: BOLEST SE RAZVIJA U TRI FAZE: PRVA FAZA JE SA NESPECIFIČNIM SIMPTOMIMA PRVA FAZA JE SA NESPECIFIČNIM SIMPTOMIMA

BOLESTI KAO ŠTO SU GLAVOBOLJA, SLABOST, BOLESTI KAO ŠTO SU GLAVOBOLJA, SLABOST, MUČNINA, UZNEMIRENOST, FEBRILNOST)MUČNINA, UZNEMIRENOST, FEBRILNOST)


DRUGA FAZA BOLESTI (FAZA LATENCIJE) DRUGA FAZA BOLESTI (FAZA LATENCIJE) SLIJEDI KRATKO NAKON PRVE FAZE KADA SLIJEDI KRATKO NAKON PRVE FAZE KADA DOLAZI DO PRIVIDNOG POBOLJŠANJA, A DOLAZI DO PRIVIDNOG POBOLJŠANJA, A NAKON NEKOLIKO SATI ILI DANA ZAVISNO OD NAKON NEKOLIKO SATI ILI DANA ZAVISNO OD DOZE.DOZE.

TREĆA FAZA JE KARAKTERIZIRANA TREĆA FAZA JE KARAKTERIZIRANA KRVARENJIMA IZ VIŠE ORGANA I SISTEMA, A KRVARENJIMA IZ VIŠE ORGANA I SISTEMA, A USLJED TROMBOCITOPENIJE. POSLJEDICA USLJED TROMBOCITOPENIJE. POSLJEDICA LEUKOPENIJE SU TEŠKE GNOJNE UPALE DO LEUKOPENIJE SU TEŠKE GNOJNE UPALE DO SEPSE. DEHIDRACIJA USLJED PROFUZNIH SEPSE. DEHIDRACIJA USLJED PROFUZNIH PROLJEVA NAKON ČEGA SLIJEDI GUBITAK PROLJEVA NAKON ČEGA SLIJEDI GUBITAK SVIJESTI I SMRT.SVIJESTI I SMRT.


U SLUČAJEVIMA OZRAČENJA SA JAKO VISOKIM U SLUČAJEVIMA OZRAČENJA SA JAKO VISOKIM DOZAMA OD PREKO 2 000 rada SIMPTOMI DOZAMA OD PREKO 2 000 rada SIMPTOMI NASTAJU NAKON NEKOLIKO MINUTA, A SMRT NASTAJU NAKON NEKOLIKO MINUTA, A SMRT ZA 1-2 DANA. PREOVLADAVAJU SIMPTOMI CNS ZA 1-2 DANA. PREOVLADAVAJU SIMPTOMI CNS SA TEŠKIM MIŠIĆNIM GRČEVIMA.SA TEŠKIM MIŠIĆNIM GRČEVIMA.

LIJEČENJE OZRAČENIH SE PROVODI U LIJEČENJE OZRAČENIH SE PROVODI U ZAVISNOSTI OD DOZE I STEPENA OŠTEĆENJA ZAVISNOSTI OD DOZE I STEPENA OŠTEĆENJA KOŠTANE SRŽI, A SASTOJI SE OD KOŠTANE SRŽI, A SASTOJI SE OD SIMPTOMATSKE TERAPIJE: MIROVANJE, SIMPTOMATSKE TERAPIJE: MIROVANJE, NADOKNADA KRVNIH ELEMENATA NADOKNADA KRVNIH ELEMENATA (TRANSFUZIJE) I TEKUĆINE (INFUZIJE), TE BORBI (TRANSFUZIJE) I TEKUĆINE (INFUZIJE), TE BORBI PROTIV INFEKCIJE (ANTIBIOTICI).PROTIV INFEKCIJE (ANTIBIOTICI).

NEPOŽELJNO DJELOVANJE ZRAČENJA NEPOŽELJNO DJELOVANJE ZRAČENJA U MEDICINSKOJ PRAKSIU MEDICINSKOJ PRAKSI

KARCINOGENO DJELOVANJEKARCINOGENO DJELOVANJE LEUKEMOGENO DJELOVANJELEUKEMOGENO DJELOVANJE GENETSKO DJELOVANJEGENETSKO DJELOVANJE TERATOGENO DJELOVANJETERATOGENO DJELOVANJE

OVA DJELOVANJA MOGU NASTATI KOD OVA DJELOVANJA MOGU NASTATI KOD RADIOTERAPIJSKOG TRETMANA MALIGNIH RADIOTERAPIJSKOG TRETMANA MALIGNIH TUMORA, ALI I KOD DIJAGNOSTIČKE TUMORA, ALI I KOD DIJAGNOSTIČKE PRIMJENE ZRAČENJA.PRIMJENE ZRAČENJA.

KARCINOGENO DJELOVANJEKARCINOGENO DJELOVANJEZRAČENJAZRAČENJA

OZNAČAVA MOGUĆNOST RAZVOJA KARCINOMA OZNAČAVA MOGUĆNOST RAZVOJA KARCINOMA RAZLIČITIH ORGANA NAKON LATENCIJE OD RAZLIČITIH ORGANA NAKON LATENCIJE OD NEKOLIKO DO 50 GODINA.NEKOLIKO DO 50 GODINA.

SREDNJA LATENCIJA U ČOVJEKA JE 33 GODINE.SREDNJA LATENCIJA U ČOVJEKA JE 33 GODINE. KARCINOM SE NE JAVLJA DO ODREĐENOG KARCINOM SE NE JAVLJA DO ODREĐENOG

“PRAGA” ZRAČENJA, A PREKO TOGA “PRAGA” ZRAČENJA, A PREKO TOGA INCIDENCA RASTE PROPORCIONALNO INCIDENCA RASTE PROPORCIONALNO APSORBIRANOJ DOZI.APSORBIRANOJ DOZI.

NA PITANJE GDJE JE “PRAG” ZRAČENJA NEMA NA PITANJE GDJE JE “PRAG” ZRAČENJA NEMA JASNOG ODGOVORA.JASNOG ODGOVORA.

KARCINOGENO DJELOVANJEKARCINOGENO DJELOVANJEZRAČENJAZRAČENJA

LINEARNA OVISNOST JE UOČENA KOD LINEARNA OVISNOST JE UOČENA KOD KARCINOMA BRONHA, DOJKE I ŠTITNJAČE.KARCINOMA BRONHA, DOJKE I ŠTITNJAČE.

PREMA PRORAČUNIMA PREMA PRORAČUNIMA ICRP ICRP (INTERNATIONAL (INTERNATIONAL COMMISION ON RADIATION PROTECTION) RIZIK COMMISION ON RADIATION PROTECTION) RIZIK OD RADIJACIJSKOG KARCINOMA IZNOSI JEDAN OD RADIJACIJSKOG KARCINOMA IZNOSI JEDAN NOVI TUMOR NA 20 000 OZRAČENIH LJUDI SA NOVI TUMOR NA 20 000 OZRAČENIH LJUDI SA DOZOM OD 0,01 Gy (1 rada) (KAO ŠTO JE SLUČAJ DOZOM OD 0,01 Gy (1 rada) (KAO ŠTO JE SLUČAJ SA CA PROBAVNE CIJEVI, DOJKE, SA CA PROBAVNE CIJEVI, DOJKE, NADBUBREGA, JETRE I BUBREGA); 1 TUMOR NA NADBUBREGA, JETRE I BUBREGA); 1 TUMOR NA 50 000 OZRAČENIH SA DOZOM OD 0,01 Gy KOD 50 000 OZRAČENIH SA DOZOM OD 0,01 Gy KOD CA PLUĆA; 1 TUMOR NA 200 000 KOD CA CA PLUĆA; 1 TUMOR NA 200 000 KOD CA ŠTITNJAČE, A SLIČAN RIZIK JE I KOD ŠTITNJAČE, A SLIČAN RIZIK JE I KOD IRADIJACIJSKOG TUMORA KOSTI.IRADIJACIJSKOG TUMORA KOSTI.

LEUKEMOGENO DJELOVANJELEUKEMOGENO DJELOVANJEZRAČENJAZRAČENJA

NAJVIŠE JE PROUČAVANO NAKON ATOMSKE NAJVIŠE JE PROUČAVANO NAKON ATOMSKE BOMBE BAČENE NA HIROŠIMU I NAGASAKI.BOMBE BAČENE NA HIROŠIMU I NAGASAKI.

UOČENA JE LINEARNA OVISNOST LEUKEMIJE UOČENA JE LINEARNA OVISNOST LEUKEMIJE OD PRIMLJENE DOZE.OD PRIMLJENE DOZE.

NEKA ISTRAŽIVANJA POKAZUJU DA JE NEKA ISTRAŽIVANJA POKAZUJU DA JE LEUKEMIJA ČEŠĆA NAKON MEDICINSKE LEUKEMIJA ČEŠĆA NAKON MEDICINSKE PRIMJENE ZRAČENJA.PRIMJENE ZRAČENJA.

PROSJEČNA LATENCIJA KOD ČOVJEKA PROSJEČNA LATENCIJA KOD ČOVJEKA IZNOSI OKO 7-12 GODINA.IZNOSI OKO 7-12 GODINA.

PREMA ICRP RIZIK IZNOSI 1 NOVU LEUKEMIJU PREMA ICRP RIZIK IZNOSI 1 NOVU LEUKEMIJU NA 50 000 OZRAČENIH LJUDI DOZOM OD 1 NA 50 000 OZRAČENIH LJUDI DOZOM OD 1 radarada

GENETSKO DJELOVANJEGENETSKO DJELOVANJEZRAČENJAZRAČENJA

PODRAZUMIJEVA OŠTEĆENJE HROMOZOMA SPOLNIH PODRAZUMIJEVA OŠTEĆENJE HROMOZOMA SPOLNIH STANICA.STANICA.

TAKOĐE POKAZUJE LINEARNU OVISNOST OD TAKOĐE POKAZUJE LINEARNU OVISNOST OD PRIMLJENE DOZE.PRIMLJENE DOZE.

GENETIČARI SMATRAJU DA ĆE SE EFEKTI NA GENETIČARI SMATRAJU DA ĆE SE EFEKTI NA POTOMSTVO JAVITI NAKON TREĆE DO 40-TE POTOMSTVO JAVITI NAKON TREĆE DO 40-TE GENERACIJE (NAJVEĆA POZNATA LATENCIJA NEKOG GENERACIJE (NAJVEĆA POZNATA LATENCIJA NEKOG RADIJACIJSKOG UČINKA).RADIJACIJSKOG UČINKA).

SVE JE VEĆA MOGUĆNOST DA SE SRETNU DVA SVE JE VEĆA MOGUĆNOST DA SE SRETNU DVA RODITELJA SA ISTIM GENETSKIM OŠTEĆENJIMARODITELJA SA ISTIM GENETSKIM OŠTEĆENJIMA

KLJUČNU ULOGU U ZAŠTITI IMAJU LJEKARI KOJI KLJUČNU ULOGU U ZAŠTITI IMAJU LJEKARI KOJI INDICIRAJU RTG PRETRAGEINDICIRAJU RTG PRETRAGE

PREMA ICRP-U RIZIK OD GENETSKOG OŠTEĆENJA PREMA ICRP-U RIZIK OD GENETSKOG OŠTEĆENJA IZNOSI 1 IZMJENU NASLJEDNIH OSOBINA NA 10 000 IZNOSI 1 IZMJENU NASLJEDNIH OSOBINA NA 10 000 OZRAČENIH LJUDI DOZOM OD 1 rada. OZRAČENIH LJUDI DOZOM OD 1 rada.

RIZIK SE UDVOSTRUČAVA NAKON 2. GENERACIJE.RIZIK SE UDVOSTRUČAVA NAKON 2. GENERACIJE.

TERATOGENO DJELOVANJETERATOGENO DJELOVANJEZRAČENJAZRAČENJA

ODNOSI SE NA PLOD U RAZVOJU KOJI SE RAĐA SA ODNOSI SE NA PLOD U RAZVOJU KOJI SE RAĐA SA RAZLIČITIM ANOMALIJAMA.RAZLIČITIM ANOMALIJAMA.

NAJOPASNIJI JE PRVI TRIMESTAR TRUDNOĆE JER SE NAJOPASNIJI JE PRVI TRIMESTAR TRUDNOĆE JER SE TADA ODVIJA ORGANOGENEZA. U KASNOJ FAZI TADA ODVIJA ORGANOGENEZA. U KASNOJ FAZI TRUDNOĆE NEĆE DOĆI DO ANOMALIJA, ALI SE TRUDNOĆE NEĆE DOĆI DO ANOMALIJA, ALI SE GENERALNO RAĐA DIJETE SA MANJOM POR. TEŽINOM, GENERALNO RAĐA DIJETE SA MANJOM POR. TEŽINOM, SPORIJE SE RAZVIJA I RASTE. ČEŠĆE OBOLJEVAJU OD SPORIJE SE RAZVIJA I RASTE. ČEŠĆE OBOLJEVAJU OD LEUKEMIJA I KARCINOMA. NE PRENOSI SE NA LEUKEMIJA I KARCINOMA. NE PRENOSI SE NA POTOMSTVO.POTOMSTVO.

PREMA ICRP RIZIK OD NASTANKA LEUKEMIJE IZNOSI 1 PREMA ICRP RIZIK OD NASTANKA LEUKEMIJE IZNOSI 1 LEUKEMIJU NA 5 000 OZRAČENIH FETUSA DOZOM OD 1 LEUKEMIJU NA 5 000 OZRAČENIH FETUSA DOZOM OD 1 rada (10 X VEĆI NEGO U ODRASLIH, A 2 X VEĆI ZA rada (10 X VEĆI NEGO U ODRASLIH, A 2 X VEĆI ZA KARCINOME).KARCINOME).

IZVORI JONIZUJUĆEG ZRAČENJAIZVORI JONIZUJUĆEG ZRAČENJA

NAJVEĆI IZVORI JONIZUJUĆEG ZRAČENJA SU:NAJVEĆI IZVORI JONIZUJUĆEG ZRAČENJA SU:

*PRIRODNI IZVORI:*PRIRODNI IZVORI:

PRIRODNA RADIOAKTIVNOST (OKRUŽENJE)PRIRODNA RADIOAKTIVNOST (OKRUŽENJE)

KOSMIČKA ZRAČENJAKOSMIČKA ZRAČENJA

*VJEŠTAČKI IZVORI:*VJEŠTAČKI IZVORI:

RTG APARATI (DIJAGNOST., TERAP. I INDUSTRIJSKI)RTG APARATI (DIJAGNOST., TERAP. I INDUSTRIJSKI)

VJEŠTAČKI RADIOAKTIVNI IZOTOPI (NUKLEARNE EL., VJEŠTAČKI RADIOAKTIVNI IZOTOPI (NUKLEARNE EL.,

INDUSTRIJA, MEDIC. DIJAGNOSTIKA, DOMAĆINSTVO)INDUSTRIJA, MEDIC. DIJAGNOSTIKA, DOMAĆINSTVO)

PROBNE NUKLEARNE EKSPLOZIJE, PROBNE NUKLEARNE EKSPLOZIJE,

AKCELERATORI, KATODNE CIJEVIAKCELERATORI, KATODNE CIJEVI


ZRAČENJA SE SA STANOVIŠTA NAMJENE I ZRAČENJA SE SA STANOVIŠTA NAMJENE I OZRAČIVANJA STANOVNIŠTVA, A ČIJE SE UČEŠĆE U OZRAČIVANJA STANOVNIŠTVA, A ČIJE SE UČEŠĆE U OZRAČIVANJU MJERI, EVIDENTIRA I PROCJENJUJE, OZRAČIVANJU MJERI, EVIDENTIRA I PROCJENJUJE,

DIJELIDIJELI U ČETIRI U ČETIRI OSNOVNE GRUPE:OSNOVNE GRUPE:

* 1. NORMALNO OZRAČIVANJE OD PRIRODNIH IZVORA* 1. NORMALNO OZRAČIVANJE OD PRIRODNIH IZVORA

* 2. OZRAČIVANJE IZ PRIRODNIH IZVORA UVOĐENJEM * 2. OZRAČIVANJE IZ PRIRODNIH IZVORA UVOĐENJEM

NOVIH TEHNOLOGIJANOVIH TEHNOLOGIJA

* 3. OZRAČIVANJE VJEŠTAČKIM IZVORIMA* 3. OZRAČIVANJE VJEŠTAČKIM IZVORIMA

* 4. MEDICINSKO OZRAČIVANJE (DIJAGNOSTIKA I * 4. MEDICINSKO OZRAČIVANJE (DIJAGNOSTIKA I

TERAPIJA)TERAPIJA)


JEDAN IZVOR MOŽE PRIPADATI U VIŠE GRUPA. NPR. JEDAN IZVOR MOŽE PRIPADATI U VIŠE GRUPA. NPR. RADIJUM JE PRIRODNI RADIOAKT. ELEMENAT TE RADIJUM JE PRIRODNI RADIOAKT. ELEMENAT TE PRIPADA 1. GRUPI. MOŽE SE KORISTITI U GRAĐEV. PRIPADA 1. GRUPI. MOŽE SE KORISTITI U GRAĐEV. MATERIJALIMA KAO ŠTO JE SVIJETLEĆA BOJA PA MATERIJALIMA KAO ŠTO JE SVIJETLEĆA BOJA PA PRIPADA I 2. GRUPI, A AKO SE KORISTI U MEDICINI PRIPADA I 2. GRUPI, A AKO SE KORISTI U MEDICINI PRIPADA I 3. GRUPI IZVORA ZRAČENJA. PRIPADA I 3. GRUPI IZVORA ZRAČENJA.

SVI STANOVNICI SE MOGU PODIJELITI U 3 GRUPE: SVI STANOVNICI SE MOGU PODIJELITI U 3 GRUPE:

**PROFESIONALNOPROFESIONALNO IZLOŽENA LICA (RADIOLOZI, IZLOŽENA LICA (RADIOLOZI, RADIOLOŠKI INJŽENJERI, RADNICI U NUKLEARNOJ RADIOLOŠKI INJŽENJERI, RADNICI U NUKLEARNOJ INDUSTRIJI ITD.) INDUSTRIJI ITD.)

**BOLESNICIBOLESNICI KOJI SE IZLAŽU ZRAČENJU ZBOG KOJI SE IZLAŽU ZRAČENJU ZBOG LIJEČENJA ILI DIJAGNOSTIKELIJEČENJA ILI DIJAGNOSTIKE

**OSTALOOSTALO STANOVNIŠTVO STANOVNIŠTVO


PRVA GRUPA ZRAČENJA:PRVA GRUPA ZRAČENJA: *PRIBLIŽNO JEDNAKA ZA CJELOKUPNO STANOVNIŠTVO *PRIBLIŽNO JEDNAKA ZA CJELOKUPNO STANOVNIŠTVO

ZEMLJE IAKO IMA REGIONA KOJI SU VIŠE IZLOŽENI. ZEMLJE IAKO IMA REGIONA KOJI SU VIŠE IZLOŽENI. PRIRODNI IZVORI SU KOSMIČKO ZRAČENJE I PRIRODNI PRIRODNI IZVORI SU KOSMIČKO ZRAČENJE I PRIRODNI RADIOAKTIVNI IZOTOPI. UKUPNO OZRAČIVANJE IZ OVIH RADIOAKTIVNI IZOTOPI. UKUPNO OZRAČIVANJE IZ OVIH IZVORA IZNOSI U PROSJEKU IZVORA IZNOSI U PROSJEKU 1-1,3 mSv 1-1,3 mSv /GODINU. /GODINU. OZRAČIVANJE IZ KOSMOSA RASTE SA NADM. VISINOM OZRAČIVANJE IZ KOSMOSA RASTE SA NADM. VISINOM TE JE NA POVRŠINI MORA OKO 0,3 mSv, A NA 2 500 m TE JE NA POVRŠINI MORA OKO 0,3 mSv, A NA 2 500 m IZNOSI OKO 1 mSv I VIŠE NA GODINU.IZNOSI OKO 1 mSv I VIŠE NA GODINU.

PRIRODNI RADIOAKTIVNI IZOTOPI SE NALAZE U ZRAKU, PRIRODNI RADIOAKTIVNI IZOTOPI SE NALAZE U ZRAKU, VODI I ZEMLJI PA MOGU DJELOVATI KAO VANJSKI VODI I ZEMLJI PA MOGU DJELOVATI KAO VANJSKI IZVORI ILI UNUTRAŠNJI AKO SE UDIŠU ILI UNESU SA IZVORI ILI UNUTRAŠNJI AKO SE UDIŠU ILI UNESU SA HRANOM I VODOM. U LJUDSKOM TIJELU SE NALAZE I HRANOM I VODOM. U LJUDSKOM TIJELU SE NALAZE I NEKI PRIRODNI IZOTOPI: K-40; Ra-222 i 226; Na-70; C-14.NEKI PRIRODNI IZOTOPI: K-40; Ra-222 i 226; Na-70; C-14.


DRUGA GRUPA ZRAČENJA:DRUGA GRUPA ZRAČENJA:

NEKI GRAĐEVINSKI MATERIJALI KAO ŠTO JE GIPS NEKI GRAĐEVINSKI MATERIJALI KAO ŠTO JE GIPS SADRŽE RADIOAKTIVNE SUPSTANCE. DOZA ZRAČENJA SADRŽE RADIOAKTIVNE SUPSTANCE. DOZA ZRAČENJA U NEKIM ZGRADAMA MOŽE IZNOSITI 0,5-1 mSv U TOKU U NEKIM ZGRADAMA MOŽE IZNOSITI 0,5-1 mSv U TOKU GODINE. UPOTREBA FOSFATNIH ĐUBRIVA, GODINE. UPOTREBA FOSFATNIH ĐUBRIVA, SAGORIJEVANJE UGLJA I PRIRODNOG GASA NEMAJU SAGORIJEVANJE UGLJA I PRIRODNOG GASA NEMAJU VELIKO ZNAČENJE U POGLEDU DOZE, ALI JE NJIMA VELIKO ZNAČENJE U POGLEDU DOZE, ALI JE NJIMA IZLOŽENO CIJELO STANOVNIŠTVO I IMAJU TENDENCU IZLOŽENO CIJELO STANOVNIŠTVO I IMAJU TENDENCU PORASTA.PORASTA.

TREĆA GRUPA ZRAČENJA:TREĆA GRUPA ZRAČENJA:

NOVE TEHNOLOGIJE KOJE KORISTE RADIOAK. NOVE TEHNOLOGIJE KOJE KORISTE RADIOAK. SUPSTANCE SU TV U BOJI, SATOVI I INSTRUMENTI SA SUPSTANCE SU TV U BOJI, SATOVI I INSTRUMENTI SA SVJETLEĆOM BOJOM, NEKE BOJE U KERAMICI, SVJETLEĆOM BOJOM, NEKE BOJE U KERAMICI, GROMOBRANI I JONIZACIONI DETEKTORI DIMAGROMOBRANI I JONIZACIONI DETEKTORI DIMA


U NAJVAŽNIJE VJEŠTAČKE IZVORE IZ 3. GRUPE U NAJVAŽNIJE VJEŠTAČKE IZVORE IZ 3. GRUPE SPADAJU PROIZVODNJA NUKLEARNE ENERGIJE SPADAJU PROIZVODNJA NUKLEARNE ENERGIJE (RUDNICI URANIJUMA, PROIZVODNJA GORIVA, (RUDNICI URANIJUMA, PROIZVODNJA GORIVA, IZGRADNJA ELEKTRANA, TRANSPORT I OBRADA IZGRADNJA ELEKTRANA, TRANSPORT I OBRADA OTPADNOG RADIOAKTIVNOG MATERIJALA ITD. OTPADNOG RADIOAKTIVNOG MATERIJALA ITD. OZRAČIVANJE VARIRA OD REGIONA DO REGIONA. OZRAČIVANJE VARIRA OD REGIONA DO REGIONA. RADIOAKTIVNE KIŠE NASTALE NAKON NUKLEARNIH RADIOAKTIVNE KIŠE NASTALE NAKON NUKLEARNIH EKSPLOZIJA OZRAČUJU CIJELO STANOVNIŠTVO KAO EKSPLOZIJA OZRAČUJU CIJELO STANOVNIŠTVO KAO SPOLJNI I UNUTRAŠNJI IZVORI ZRAČENJA. GODIŠNJE SPOLJNI I UNUTRAŠNJI IZVORI ZRAČENJA. GODIŠNJE OZRAČIVANJE IZNOSI 40-80 mSv ZA SPOLJNE I OKO 5 OZRAČIVANJE IZNOSI 40-80 mSv ZA SPOLJNE I OKO 5 mSv ZA UNUTRAŠNJE IZVORE. U NOVIJE VRIJEME mSv ZA UNUTRAŠNJE IZVORE. U NOVIJE VRIJEME RASTE UDIO OVIH IZVORA ZBOG AKCIDENATA U RASTE UDIO OVIH IZVORA ZBOG AKCIDENATA U NUKLEARNOJ ELEKTRANI ČERNOBIL I WINDSKEIL.NUKLEARNOJ ELEKTRANI ČERNOBIL I WINDSKEIL.


ČETVRTA GRUPA ZRAČENJA SU MEDICINSKI IZVORI ČETVRTA GRUPA ZRAČENJA SU MEDICINSKI IZVORI ZRAČENJA U DIJAGNOSTIČKE I TERAPIJSKE SVRHE.ZRAČENJA U DIJAGNOSTIČKE I TERAPIJSKE SVRHE.

PREDSTAVLJAJU NAJRAŠIRENIJI VJEŠTAČKI IZVOR, A U PREDSTAVLJAJU NAJRAŠIRENIJI VJEŠTAČKI IZVOR, A U PROCJENI IZLOŽENOSTI STANOVNIŠTVA VAŽAN JE PROCJENI IZLOŽENOSTI STANOVNIŠTVA VAŽAN JE

BROJ PREGLEDANIH OSOBA I DOZA KOJU JE BROJ PREGLEDANIH OSOBA I DOZA KOJU JE BOLESNIK TOM PRILIKOM PRIMIOBOLESNIK TOM PRILIKOM PRIMIO..

U DJECE DO 14 GODINA NAJČEŠĆE SE RADE RTG U DJECE DO 14 GODINA NAJČEŠĆE SE RADE RTG SNIMCI PLUĆA I ZDJELICE TE SNIMANJA ZUBA.SNIMCI PLUĆA I ZDJELICE TE SNIMANJA ZUBA.

KOBALTNO ZRAČENJE I AKCELERATORI (DIREKTNI KOBALTNO ZRAČENJE I AKCELERATORI (DIREKTNI IZVORI UBRZANIH NAELEKTRISANIH ČESTICA) KORISTE IZVORI UBRZANIH NAELEKTRISANIH ČESTICA) KORISTE SE U TERAPIJSKE SVRHE-ZRAČENJE TUMORA.SE U TERAPIJSKE SVRHE-ZRAČENJE TUMORA.

NEJONIZUJUĆA ZRAČENJANEJONIZUJUĆA ZRAČENJA

TO SU TEHNOLOGIJE KOJE NE IZAZIVAJU INTERAKCIJU TO SU TEHNOLOGIJE KOJE NE IZAZIVAJU INTERAKCIJU SA MATERIJOM U VIDU DIREKTNE JONIZACIJE IZUZEV SA MATERIJOM U VIDU DIREKTNE JONIZACIJE IZUZEV AKO SE NE KORISTE VISOKI INTENZITETI:AKO SE NE KORISTE VISOKI INTENZITETI:

• ULTRAZVUKULTRAZVUK SE OSIM U DIJAGNOSTIČKE SVRHE SE OSIM U DIJAGNOSTIČKE SVRHE KORISTI I U TERAPIJI RAZNIH BOLESTI KORISTI I U TERAPIJI RAZNIH BOLESTI LOKOMOTORNOG APARATA. LOKOMOTORNOG APARATA.

• BIOLOŠKA OŠTEĆENJA SE MOGU OČEKIVATI, ALI JE BIOLOŠKA OŠTEĆENJA SE MOGU OČEKIVATI, ALI JE LATENTNI PERIOD DUG I UČINAK BI TREBALO LATENTNI PERIOD DUG I UČINAK BI TREBALO PROCJENJIVATI KROZ VIŠE GENERACIJA OSOBA PROCJENJIVATI KROZ VIŠE GENERACIJA OSOBA IZLOŽENIH UZ PREGLEDIMA. ENERGIJE KOJE NASTAJU IZLOŽENIH UZ PREGLEDIMA. ENERGIJE KOJE NASTAJU IZNOSE 2-5 W/cmIZNOSE 2-5 W/cm2 2 A NA POJEDINIM ZAKRIVLJENIM A NA POJEDINIM ZAKRIVLJENIM MJESTIMA I NEKOLIKO STOTINA VATI. MJESTIMA I NEKOLIKO STOTINA VATI.

ULTRAZVUKULTRAZVUK

U TKIVIMA NASTAJU FIZIKALNE PROMJENE ZBOG U TKIVIMA NASTAJU FIZIKALNE PROMJENE ZBOG DEJSTVA TOPLOTNE ENERGIJE (OŠTEĆENJA ĆELIJSKE DEJSTVA TOPLOTNE ENERGIJE (OŠTEĆENJA ĆELIJSKE MEMBRANE), KAVITACIJA (UVEĆAVANJE MEMBRANE), KAVITACIJA (UVEĆAVANJE RASTVORENIH MJEHURIĆA PLINA U TKIVNIM RASTVORENIH MJEHURIĆA PLINA U TKIVNIM TEKUĆINAMA I NJIHOVO MEHANIČKO DJELOVANJA NA TEKUĆINAMA I NJIHOVO MEHANIČKO DJELOVANJA NA TKIVA), TE MEHANIČKO OŠTEĆENJE TKIVA DIREKTNIM TKIVA), TE MEHANIČKO OŠTEĆENJE TKIVA DIREKTNIM DJELOVANJEM UZ TALASA.DJELOVANJEM UZ TALASA.

NEKA ISTRAŽIVANJA GOVORE U PRILOG NASTAJANJA NEKA ISTRAŽIVANJA GOVORE U PRILOG NASTAJANJA OŠTEĆENJA POD DJELOVANJEM UZ, A NEKA TO OŠTEĆENJA POD DJELOVANJEM UZ, A NEKA TO OSPORAVAJU. NO, JAKE UZ ENERGIJE U OSPORAVAJU. NO, JAKE UZ ENERGIJE U EKSPERIMENTALNIM ISTRAŽIVANJIMA MOGU USLOVITI EKSPERIMENTALNIM ISTRAŽIVANJIMA MOGU USLOVITI OŠTEĆENJA MOZGA, KIČMENE MOŽDINE, JETRE ITD.OŠTEĆENJA MOZGA, KIČMENE MOŽDINE, JETRE ITD.

UZ IMA VELIKU MEDICINSKU KORIST ALI SE TREBA UZ IMA VELIKU MEDICINSKU KORIST ALI SE TREBA OGRANIČITI NA STROGO INDICIRANE SLUČAJEVE, A OGRANIČITI NA STROGO INDICIRANE SLUČAJEVE, A OSOBITO U FETUSA. OSOBITO U FETUSA.


MIKROVALNO ZRAČENJEMIKROVALNO ZRAČENJE OBUHVATA SPEKTAR OBUHVATA SPEKTAR ELEKTROM. TALASA OD 3,10ELEKTROM. TALASA OD 3,1022 DO 1,10 DO 1,105 5 MEGAHERCA. MEGAHERCA. KORISTI SE U RADARSKOJ TEHNOLOGIJI I KORISTI SE U RADARSKOJ TEHNOLOGIJI I DOMAĆINSTVU. VISOKOENERGETSKI VALOVI IZAZIVAJU DOMAĆINSTVU. VISOKOENERGETSKI VALOVI IZAZIVAJU GIBANJA MOLEKULA VODE ŠTO DOVODI DO PODIZANJA GIBANJA MOLEKULA VODE ŠTO DOVODI DO PODIZANJA TEMPERATURE, TE SE OVAJ EFEKAT MOŽE KORISTITI U TEMPERATURE, TE SE OVAJ EFEKAT MOŽE KORISTITI U TERAP. SVRHE HRONIČNIH OBOLJENJA TERAP. SVRHE HRONIČNIH OBOLJENJA LOKOMOTORNOG APARATA, ALI DUGA UPOTREBA LOKOMOTORNOG APARATA, ALI DUGA UPOTREBA REZULTIRA DEGENERATIVNIM PROMJENAMA. OSOBE REZULTIRA DEGENERATIVNIM PROMJENAMA. OSOBE KOJE PROFESIONALNO RUKUJU SA RADARIMA ILI KOJE PROFESIONALNO RUKUJU SA RADARIMA ILI MIKROVALNIM PEĆNICAMA MOGU IMATI GLAVOBOLJU, MIKROVALNIM PEĆNICAMA MOGU IMATI GLAVOBOLJU, BOL OKO SRCA, POSPANOST ITD. NEKE ZEMLJE SU BOL OKO SRCA, POSPANOST ITD. NEKE ZEMLJE SU UVELE STROGE PROPISE O PROIZVODNJI, UPOTREBI I UVELE STROGE PROPISE O PROIZVODNJI, UPOTREBI I RUKOVANJU SA MIKROV. PEĆNICAMA.RUKOVANJU SA MIKROV. PEĆNICAMA.


LASERSKO ZRAČENJELASERSKO ZRAČENJE SE KORISTI U MEDICINI, SE KORISTI U MEDICINI, TEHNICI I NAUCI.TEHNICI I NAUCI.

NAJOSJETLJIVIJA TKIVA SU OČI I KOŽA, ZATIM KRVNI NAJOSJETLJIVIJA TKIVA SU OČI I KOŽA, ZATIM KRVNI ELEMENTI-PUCANJE ERITROCITA, A U TKIVIMA KAO ŠTO ELEMENTI-PUCANJE ERITROCITA, A U TKIVIMA KAO ŠTO SU JETRA I BUBREZI DOLAZI DO KRVARENJA, UPALNE SU JETRA I BUBREZI DOLAZI DO KRVARENJA, UPALNE REAKCIJE I POREMEĆAJA FUNKCIJE. REAKCIJE I POREMEĆAJA FUNKCIJE.

UOČENO JE DJELOVANJE NA SRCE ŠTO JE VAŽNO ZA UOČENO JE DJELOVANJE NA SRCE ŠTO JE VAŽNO ZA OSOBE KOJE SE PROFESIONALNO BAVE LASERSKOM OSOBE KOJE SE PROFESIONALNO BAVE LASERSKOM TEHNOLOGIJOM.TEHNOLOGIJOM.

PREVENCIJA OD JONIZUJUĆEG PREVENCIJA OD JONIZUJUĆEG ZRAČENJA U MEDICINSKOJ PRAKSIZRAČENJA U MEDICINSKOJ PRAKSI

PREVENCIJA DJELOVANJA JONIZUJUĆEG PREVENCIJA DJELOVANJA JONIZUJUĆEG ZRAČENJA NA BOLESNIKE:ZRAČENJA NA BOLESNIKE:

* TAČNE I STROGO DEFINISANE INDIKACIJE ZA ODREĐENE * TAČNE I STROGO DEFINISANE INDIKACIJE ZA ODREĐENE PREGLEDE ILI TERAPIJSKE POSTUPKE, A TAJ POSAO PREGLEDE ILI TERAPIJSKE POSTUPKE, A TAJ POSAO NAJBOLJE OBAVLJA LJEKAR.NAJBOLJE OBAVLJA LJEKAR.

* BEZ STROGE INDIKACIJE NE BI TREBALO URADITI NI * BEZ STROGE INDIKACIJE NE BI TREBALO URADITI NI JEDNU RADIOLOŠKU PRETRAGU.JEDNU RADIOLOŠKU PRETRAGU.

* OSOBITA PAŽNJA SE MORA POSVETITI OSOBAMA * OSOBITA PAŽNJA SE MORA POSVETITI OSOBAMA MLAĐIM OD 30 GODINA I TRUDNICAMA.MLAĐIM OD 30 GODINA I TRUDNICAMA.

* ODABIR RADIOLOŠKIH METODA KOJE IMAJU MANJU * ODABIR RADIOLOŠKIH METODA KOJE IMAJU MANJU DOZU A DAJU ISTE ILI SLIČNE DIJAG. INFORMACIJE.DOZU A DAJU ISTE ILI SLIČNE DIJAG. INFORMACIJE.

* RTG SNIMAK PLUĆA DAJE * RTG SNIMAK PLUĆA DAJE 200 PUTA200 PUTA MANJU DOZU MANJU DOZU NEGO DIJASKOPIJA.NEGO DIJASKOPIJA.


ODLAGANJE RTG SNIMANJAODLAGANJE RTG SNIMANJA ŽENE U FERTILNOM DOBU SE MOGU SNIMATI SAMO U ŽENE U FERTILNOM DOBU SE MOGU SNIMATI SAMO U

PERIODU OD 1. DO 10. DANA REDOVNOG PERIODU OD 1. DO 10. DANA REDOVNOG MENSTRUALNOG CIKLUSA.MENSTRUALNOG CIKLUSA.

PREGLED TRUDNICA ODGAĐATI ZA KASNIJI STADIJ PREGLED TRUDNICA ODGAĐATI ZA KASNIJI STADIJ TRUDNOĆE.TRUDNOĆE.

OBAVEZA RADIOLOGA JE DA PROVJERI OPRAVDANOST OBAVEZA RADIOLOGA JE DA PROVJERI OPRAVDANOST TRAŽENE RADIOLOŠKE PRETRAGE. TREBA DA TRAŽENE RADIOLOŠKE PRETRAGE. TREBA DA SAVJETUJE DRUGE LJEKARE O ODABIRU METODE, A SAVJETUJE DRUGE LJEKARE O ODABIRU METODE, A OVAJ POSAO TREBA DA RADI I RADIOLOŠKI TEHNIČAR-OVAJ POSAO TREBA DA RADI I RADIOLOŠKI TEHNIČAR-INŽINJER.INŽINJER.

SNIMANJA VRŠITI SAMO UZ UPUTNICU-DOKAZ O SNIMANJA VRŠITI SAMO UZ UPUTNICU-DOKAZ O MEDICINSKOJ INDIKACIJI.MEDICINSKOJ INDIKACIJI.


RADIOLOŠKI INJŽINJER NE SMIJE SNIMATI TRUDNICE RADIOLOŠKI INJŽINJER NE SMIJE SNIMATI TRUDNICE BEZ KONSULTACIJE SA RADIOLOGOM IAKO IMA BEZ KONSULTACIJE SA RADIOLOGOM IAKO IMA UPUTNICU.UPUTNICU.

ŽENA NAKON 10. DANA MENSTRUALNOG CIKLUSA SE ŽENA NAKON 10. DANA MENSTRUALNOG CIKLUSA SE NE SNIMA VEĆ ODGAĐA DO SLIJEDEĆEG CIKLUSA.NE SNIMA VEĆ ODGAĐA DO SLIJEDEĆEG CIKLUSA.

PRI IZVOĐENJU PRETRAGA RADIOLOŠKI TIM VODI PRI IZVOĐENJU PRETRAGA RADIOLOŠKI TIM VODI RAČUNA DA DOZA BUDE ŠTO MANJA, A AKO SE MOŽE RAČUNA DA DOZA BUDE ŠTO MANJA, A AKO SE MOŽE ZAMIJENI SE SA DRUGOM NEJONIZUJUĆOM ZAMIJENI SE SA DRUGOM NEJONIZUJUĆOM PRETRAGOM (UZ, MRI). OVO SE OSOBITO ODNOSI NA PRETRAGOM (UZ, MRI). OVO SE OSOBITO ODNOSI NA PRETRAGE KOJE SNIMAJU DONJI DIO TIJELA JER JE PRETRAGE KOJE SNIMAJU DONJI DIO TIJELA JER JE GONADNA DOZA VELIKA.GONADNA DOZA VELIKA.


PREVENCIJA ŠTETNOG DJELOVANJA ZRAČENJA PREVENCIJA ŠTETNOG DJELOVANJA ZRAČENJA NA PROFESIONALNO OSOBLJE:NA PROFESIONALNO OSOBLJE:

ADEKVATNA I DOBRA STRUČNA EDUKACIJA KOJOM ĆE ADEKVATNA I DOBRA STRUČNA EDUKACIJA KOJOM ĆE SE STICATI ZDRAV RESPEKT PREMA ZRAČENJU KOJE SE STICATI ZDRAV RESPEKT PREMA ZRAČENJU KOJE NE TREBA PRECIJENITI ALI NI PODCIJENITI.NE TREBA PRECIJENITI ALI NI PODCIJENITI.

KORISTITI SVA DOSTIGNUĆA NAUKE U PREVENCIJI I KORISTITI SVA DOSTIGNUĆA NAUKE U PREVENCIJI I ZAŠTITI U RADU.ZAŠTITI U RADU.

ODREĐIVANJE DOZE NA POJEDINIM MJESTIMA U RTG ODREĐIVANJE DOZE NA POJEDINIM MJESTIMA U RTG KABINETIMA I RADNIM PROSTORIMA DA BI SE KABINETIMA I RADNIM PROSTORIMA DA BI SE ODREDILO NAJSIGURNIJE MJESTO ZA OSOBLJE.ODREDILO NAJSIGURNIJE MJESTO ZA OSOBLJE.

NOŠENJE LIČNIH DOZIMETARANOŠENJE LIČNIH DOZIMETARA


AKO JE DOZA IZNAD DOZVOLJENE TREBA VRŠITI AKO JE DOZA IZNAD DOZVOLJENE TREBA VRŠITI INSPEKCIJU PROSTORA, KONTROLU ZAŠTITNIH INSPEKCIJU PROSTORA, KONTROLU ZAŠTITNIH UREĐAJA, NADZOR NAD RADOM I UREĐAJIMA, UREĐAJA, NADZOR NAD RADOM I UREĐAJIMA, ZAMJENU NEISPRAVNIH APARATA. ZAMJENU NEISPRAVNIH APARATA.

AKO SE USTANOVI DA JE DOZA IZNAD DOZVOLJENIH AKO SE USTANOVI DA JE DOZA IZNAD DOZVOLJENIH GRANICA NEOPHODNO JE DA SE TAKVA OSOBA GRANICA NEOPHODNO JE DA SE TAKVA OSOBA POŠALJE NA MEDICINSKE PREGLEDE I LIJEČENJE.POŠALJE NA MEDICINSKE PREGLEDE I LIJEČENJE.

AKO SE UVODI NOVA METODA RADIOLOG JE DUŽAN AKO SE UVODI NOVA METODA RADIOLOG JE DUŽAN DATI UPUTSTVA DRUGOM OSOBLJU: MED. SESTRAMA, DATI UPUTSTVA DRUGOM OSOBLJU: MED. SESTRAMA, ANESTEZIOLOZIMA, HIRURZIMA I SLIČNO O METODI, ANESTEZIOLOZIMA, HIRURZIMA I SLIČNO O METODI, DOZI I SREDSTVIMA ZAŠTITE.DOZI I SREDSTVIMA ZAŠTITE.

ZAŠTITA OD JONIZUJUĆEG ZRAČENJAZAŠTITA OD JONIZUJUĆEG ZRAČENJA

STANDARDI ZAŠTITE I PROCJENA EFEKATASTANDARDI ZAŠTITE I PROCJENA EFEKATA SE SE PRIMJENJUJU NA PROFESIONALNO OSOBLJE I PRIMJENJUJU NA PROFESIONALNO OSOBLJE I STANOVNIŠTVO U CJELINI, A PREPORUČUJE IH ICRP STANOVNIŠTVO U CJELINI, A PREPORUČUJE IH ICRP (INTERNACIONALNI KOMITET ZA ZAŠTITU OD (INTERNACIONALNI KOMITET ZA ZAŠTITU OD ZRAČENJA).ZRAČENJA).

STANDARDI ZAŠTITE OBUHVATAJU OSNOVNE GRANICE STANDARDI ZAŠTITE OBUHVATAJU OSNOVNE GRANICE (GRANICA EKVIVALENTNE DOZE I SEKUNDARNE (GRANICA EKVIVALENTNE DOZE I SEKUNDARNE GRANICE) I IZVEDENE GRANICE.GRANICE) I IZVEDENE GRANICE.

GRANICA EKVIVALENTNE DOZE JE DIO EKV. DOZE ZA GRANICA EKVIVALENTNE DOZE JE DIO EKV. DOZE ZA POJEDINCE ILI KAO SREDNJA VELIČINA ZA ODREĐENU POJEDINCE ILI KAO SREDNJA VELIČINA ZA ODREĐENU GRUPU. GODIŠNJA GRANICA ZA PROFESIONALNO GRUPU. GODIŠNJA GRANICA ZA PROFESIONALNO OZRAČIVANJE JE 50, A ZA CIO ŽIVOT 2 000 Msv.OZRAČIVANJE JE 50, A ZA CIO ŽIVOT 2 000 Msv.


GRANICA EKV. DOZE ZA OZRAČIVANJE POJEDINCA JE GRANICA EKV. DOZE ZA OZRAČIVANJE POJEDINCA JE ZA GODINU 5, A ZA CIO ŽIVOT 300 mSv.ZA GODINU 5, A ZA CIO ŽIVOT 300 mSv.

GRANICA EKV. DOZE ZA OZRAČIVANJE STANOVNIŠTVA GRANICA EKV. DOZE ZA OZRAČIVANJE STANOVNIŠTVA JE ZA GODINU 1,7, A ZA CIO ŽIVOT 100 mSv.JE ZA GODINU 1,7, A ZA CIO ŽIVOT 100 mSv.

SEKUNDARNE GRANICE ZA SPOLJNO OZRAČIVANJE SEKUNDARNE GRANICE ZA SPOLJNO OZRAČIVANJE (MAKSIMALNI EKVIVALENT DOZE) I UNUTRAŠNJE (MAKSIMALNI EKVIVALENT DOZE) I UNUTRAŠNJE OZRAČIVANJE (GRANICA GODIŠNJEG UNOŠENJA OZRAČIVANJE (GRANICA GODIŠNJEG UNOŠENJA DATOG IZOTOPA INHALACIJOM ILI INGESTIJOM).DATOG IZOTOPA INHALACIJOM ILI INGESTIJOM).

IZVEDENE GRANICE SE IZRAŽAVAJU KAO IZVEDENE GRANICE SE IZRAŽAVAJU KAO KONCENTRACIJA RADIOAKTIVNIH IZOTOPA U VAZDUHU KONCENTRACIJA RADIOAKTIVNIH IZOTOPA U VAZDUHU RADNIH PROSTORIJA ILI U VODI ZA PIĆE, ILI KAO RADNIH PROSTORIJA ILI U VODI ZA PIĆE, ILI KAO KONTAMINACIJA RADNIH POVRŠINA ILI NEKIH KONTAMINACIJA RADNIH POVRŠINA ILI NEKIH MATERIJALA.MATERIJALA.


RIZIK OZRAČIVANJA (R) OZNAČAVA VJEROVATNOĆU RIZIK OZRAČIVANJA (R) OZNAČAVA VJEROVATNOĆU DA JEDNA OSOBA DOBIJE POVREDU OD IZLAGANJA DA JEDNA OSOBA DOBIJE POVREDU OD IZLAGANJA ZRAČENJU ILI DA PRIMLJENA DOZA IZAZIVA ŠTETNI ZRAČENJU ILI DA PRIMLJENA DOZA IZAZIVA ŠTETNI EFEKAT.EFEKAT.

R SE MOŽE DEFINISATI KAO ODNOS BROJA R SE MOŽE DEFINISATI KAO ODNOS BROJA POVRIJEĐENIH OSOBA TJ. OSOBA KOJE SU OBOLJELE POVRIJEĐENIH OSOBA TJ. OSOBA KOJE SU OBOLJELE U ODNOSU NA UKUPAN BROJ OSOBA KOJE SU U ODNOSU NA UKUPAN BROJ OSOBA KOJE SU OZRAČENE ISTOM DOZOM.OZRAČENE ISTOM DOZOM.

ZAKONODAVNA ZAŠTITAZAKONODAVNA ZAŠTITA

TO JE DETALJNO RAZRAĐENA OBLAST PROIZVODNJE, TO JE DETALJNO RAZRAĐENA OBLAST PROIZVODNJE, PRIMJENE IZVORA JONIZUJUĆEG ZRAČENJA I ZAŠTITE PRIMJENE IZVORA JONIZUJUĆEG ZRAČENJA I ZAŠTITE KOD RADA SA IZVORIMA ZRAČENJA U MEDICINI, NAUCI I KOD RADA SA IZVORIMA ZRAČENJA U MEDICINI, NAUCI I TEHNICI.TEHNICI.

ZAKON O ZAŠTITI OD JONIZUJUĆEG ZRAČENJAZAKON O ZAŠTITI OD JONIZUJUĆEG ZRAČENJA REGULIŠE SPEKTAR DJELATNOSTI I OPASNOSTI OD REGULIŠE SPEKTAR DJELATNOSTI I OPASNOSTI OD ZRAČENJA KAO I MJERE EFIKASNE ZAŠTITE LJUDI I ZRAČENJA KAO I MJERE EFIKASNE ZAŠTITE LJUDI I DOBARA. DOBARA.

POTPUNIJE REGULISANJE POJEDINIH ZAKONSKIH POTPUNIJE REGULISANJE POJEDINIH ZAKONSKIH ODREDABA UTVRĐENO JE ODREDABA UTVRĐENO JE PRAVILNICIMA:PRAVILNICIMA:

PRAVILNIK O STRUČNOJ SPREMI, ZDRAVSTV. USLOVIMA PRAVILNIK O STRUČNOJ SPREMI, ZDRAVSTV. USLOVIMA I PREGLEDIMA LICA KOJA MOGU RADITI SA IZVORIMA J. I PREGLEDIMA LICA KOJA MOGU RADITI SA IZVORIMA J. ZRAČENJA.ZRAČENJA.

ZAKONODAVNA ZAŠTITAZAKONODAVNA ZAŠTITA

PRAVILNIK O NAČINU SKUPLJANJA, EVIDENTIRANJA, PRAVILNIK O NAČINU SKUPLJANJA, EVIDENTIRANJA, OBRADE, ČUVANJA MATERIJALA I ISPUŠTANJA OBRADE, ČUVANJA MATERIJALA I ISPUŠTANJA RADIOAKTIVNOG OTPADA.RADIOAKTIVNOG OTPADA.

PRAVILNIK O STAVLJANJU U PROMET I KORIŠTENJU PRAVILNIK O STAVLJANJU U PROMET I KORIŠTENJU RADIOAKTIVNIH MATERIJALA, RTG APARATA I DRUGIH RADIOAKTIVNIH MATERIJALA, RTG APARATA I DRUGIH APARATA KOJI PROIZVODE JONIZUJUĆE ZRAČENJE.APARATA KOJI PROIZVODE JONIZUJUĆE ZRAČENJE.

PRAVILNIK O NAČINJU VOĐENJA, EVIDENCIJI O PRAVILNIK O NAČINJU VOĐENJA, EVIDENCIJI O IZVORIMA J. Z. I O ZRAČENJU STANOVNIŠTVA I LICA IZVORIMA J. Z. I O ZRAČENJU STANOVNIŠTVA I LICA KOJA SU PRI RADU IZLOŽENA DJELOVANJU J. Z.KOJA SU PRI RADU IZLOŽENA DJELOVANJU J. Z.

PRAVILNIK O USLOVIMA ZA PRIMJENU IZVORA J.Z. U PRAVILNIK O USLOVIMA ZA PRIMJENU IZVORA J.Z. U MEDICINI.MEDICINI.

PRAVILNIK O MJESTIMA, METODAMA I ROKOVIMA PRAVILNIK O MJESTIMA, METODAMA I ROKOVIMA ISPUŠTANJA KONTAMINACIJE RADIOAKT. MATERIJAMAISPUŠTANJA KONTAMINACIJE RADIOAKT. MATERIJAMA

RENDGENSKI APARATIRENDGENSKI APARATI

KORISNIK RTG APARATA JE DUŽAN PRIBAVITI NOVO KORISNIK RTG APARATA JE DUŽAN PRIBAVITI NOVO RJEŠENJE ZA POSTOJEĆE RTG APARATE POSLIJE RJEŠENJE ZA POSTOJEĆE RTG APARATE POSLIJE SVAKE ZAMJENE RTG CIJEVI ILI PREMIJEŠTANJA SVAKE ZAMJENE RTG CIJEVI ILI PREMIJEŠTANJA APARATA U DRUGU PROSTORIJU.APARATA U DRUGU PROSTORIJU.

JEDAN RTG APARAT SA JEDNOM ILI VIŠE RTG CIJEVI- JEDAN RTG APARAT SA JEDNOM ILI VIŠE RTG CIJEVI- JEDNA PROSTORIJA AJEDNA PROSTORIJA A

PROSTORIJA SA RTG APARATOM KOJI IMA 1 CIJEV PROSTORIJA SA RTG APARATOM KOJI IMA 1 CIJEV MORA IMATI POVRŠINU OD 20 mMORA IMATI POVRŠINU OD 20 m2 2 A ZA TERAPIJSKE A ZA TERAPIJSKE SVRHE NAJMANJE 16 mSVRHE NAJMANJE 16 m2 . 2 . AKO APARAT IMA 2 ILI VIŠE AKO APARAT IMA 2 ILI VIŠE CIJEVI ONDA PROSTORIJA MORA IMATI NAJMANJE 15 mCIJEVI ONDA PROSTORIJA MORA IMATI NAJMANJE 15 m22

PROSTORIJA ZA APARATE DO 60 kV (npr. za snimanje PROSTORIJA ZA APARATE DO 60 kV (npr. za snimanje zuba) MORA BITI NAJMANJE 8 mzuba) MORA BITI NAJMANJE 8 m2 2 A PREKO 6O kV A PREKO 6O kV najmanje 16 mnajmanje 16 m2 2


KUČIŠTE ZA RTG CIJEV MORA IMATI PROLAZ SAMO ZA KUČIŠTE ZA RTG CIJEV MORA IMATI PROLAZ SAMO ZA KORISNI SNOP ZRAKA, A IZRAĐENO TAKO DA KADA KORISNI SNOP ZRAKA, A IZRAĐENO TAKO DA KADA APARAT RADI PUNIM OPTEREĆENJEM, NE SMIJE APARAT RADI PUNIM OPTEREĆENJEM, NE SMIJE PROPUŠTATI U SVIM PRAVCIMA JAČINU DOZE VEĆU OD PROPUŠTATI U SVIM PRAVCIMA JAČINU DOZE VEĆU OD 270 mGy/s NA RASTOJANJU OD 1m, A ZA NAPON DO 150 270 mGy/s NA RASTOJANJU OD 1m, A ZA NAPON DO 150 kV.kV.

KUČIŠTE ZA STOMATOLOŠKE APARATE NE SMIJE KUČIŠTE ZA STOMATOLOŠKE APARATE NE SMIJE PROPUŠTATI JAČINU DOZE VEĆU OD 60 mGy/s NA PROPUŠTATI JAČINU DOZE VEĆU OD 60 mGy/s NA RASTOJANJU OD 1 mRASTOJANJU OD 1 m

SNOP RTG ZRAKA KOJI SE KORISTI U MEDICINI MORA SNOP RTG ZRAKA KOJI SE KORISTI U MEDICINI MORA BITI FILTRIRAN SA FILTRIMA OD Al, Cu, Pb KOJI BITI FILTRIRAN SA FILTRIMA OD Al, Cu, Pb KOJI APSORBIRAJU MEKE ZRAKE. FILTRI SE UGRAĐUJU KAO APSORBIRAJU MEKE ZRAKE. FILTRI SE UGRAĐUJU KAO STALNI I DODATNI, A NA APARATU JE UTISNUT HEMIJSKI STALNI I DODATNI, A NA APARATU JE UTISNUT HEMIJSKI ZNAK I DEBLJINA FILTRA.ZNAK I DEBLJINA FILTRA.

RENDGENSKI APARATIRENDGENSKI APARATI OSNOVNI ZAŠTITNI MATERIJAL JE OLOVO (Pb), A MOĆ OSNOVNI ZAŠTITNI MATERIJAL JE OLOVO (Pb), A MOĆ

APSORPCIJE RAZLIČITIH MATERIJALA SE ODREĐUJE APSORPCIJE RAZLIČITIH MATERIJALA SE ODREĐUJE PREMA EKVIVALENTNOJ DEBLJINI OLOVA.PREMA EKVIVALENTNOJ DEBLJINI OLOVA.

AKO ZA ZAŠTITU UPOTRIJEBIMO 1 mm DEBLJINE OLOVA AKO ZA ZAŠTITU UPOTRIJEBIMO 1 mm DEBLJINE OLOVA NA ISTI UČINAK ZAŠTITE BILO BI POTREBNO 6 mm NA ISTI UČINAK ZAŠTITE BILO BI POTREBNO 6 mm ČELIKA, 14 mm BARITNOG BETONA, 75 mm OBIČNOG ČELIKA, 14 mm BARITNOG BETONA, 75 mm OBIČNOG BETONA, 7 000 mm DRVENOG MATERIJALA.BETONA, 7 000 mm DRVENOG MATERIJALA.

RTG ZRAČENJE U DIJAGNOSTIČKE SVRHE MORA SE RTG ZRAČENJE U DIJAGNOSTIČKE SVRHE MORA SE FILTRIRATI SA FILTROM OD 1,5 mm DEBLJINE Al ZA FILTRIRATI SA FILTROM OD 1,5 mm DEBLJINE Al ZA NAPON OD 75 -100 kV; od 3 mm DEBLJINE ALUMINIJUMA NAPON OD 75 -100 kV; od 3 mm DEBLJINE ALUMINIJUMA ZA NAPONE OD 100 Kv, A FILTRI OD BAKRA DEBLJINE ZA NAPONE OD 100 Kv, A FILTRI OD BAKRA DEBLJINE 0,3 mm ZA NAPONE VEĆE OD 125 kV.0,3 mm ZA NAPONE VEĆE OD 125 kV.

MAMOGRAFSKI APARATI IMAJU FILTER OD 0,5 mm, A ZA MAMOGRAFSKI APARATI IMAJU FILTER OD 0,5 mm, A ZA SNIMANJE ZUBA 1,5 mm ALUMINIJA ZA NAPONE DO 70 SNIMANJE ZUBA 1,5 mm ALUMINIJA ZA NAPONE DO 70 kV i 2,5 mm ZA VEĆE NAPONE.kV i 2,5 mm ZA VEĆE NAPONE.


RASTOJANJE FOKUSA RTG CIJEVI I KOŽE PACIJENTA RASTOJANJE FOKUSA RTG CIJEVI I KOŽE PACIJENTA KOD RADIOSKOPIJE LICA IZNOSI 0,45 m I 0,70 m KOD KOD RADIOSKOPIJE LICA IZNOSI 0,45 m I 0,70 m KOD RTG APARATA KOJI NEMAJU LEĐNI PARAVAN.RTG APARATA KOJI NEMAJU LEĐNI PARAVAN.

TUBUS RTG APARATI ZA SNIMANJE ZUBA DO 60 kV TUBUS RTG APARATI ZA SNIMANJE ZUBA DO 60 kV MORA IMATI RASTOJANJE 100-200 mm.MORA IMATI RASTOJANJE 100-200 mm.

KOD APARATA ZA PANORAMSKO SNIMANJE ZUBA I KOD APARATA ZA PANORAMSKO SNIMANJE ZUBA I VILICE RASTOJANJE NE MANJE OD 150 mm.VILICE RASTOJANJE NE MANJE OD 150 mm.

EKRAN RTG APARATA IMA OLOVNO STAKLO VELIČINE EKRAN RTG APARATA IMA OLOVNO STAKLO VELIČINE 35,6 X 35,6 cm. IZMEĐU NJEGA I EKRANA NE SMIJE BITI 35,6 X 35,6 cm. IZMEĐU NJEGA I EKRANA NE SMIJE BITI NEZAŠTIĆEN PROSTOR. OLOVNO STAKLO MORA BITI NEZAŠTIĆEN PROSTOR. OLOVNO STAKLO MORA BITI DEBLJINE OLOVA OD 1,5 mm ZA APARATE DO 75 kV, A 2 DEBLJINE OLOVA OD 1,5 mm ZA APARATE DO 75 kV, A 2 mm ZA NAPONE OD 100 kV plus 0,01 mm ZA SVAKI kV mm ZA NAPONE OD 100 kV plus 0,01 mm ZA SVAKI kV PREKO 100.PREKO 100.

RENDGENSKI APARATIRENDGENSKI APARATI ZAŠTITNA PREGAČA KOJA SE STAVLJA ISPOD EKRANA ZAŠTITNA PREGAČA KOJA SE STAVLJA ISPOD EKRANA

MORA BITI ISTE ŠIRINE ILI ŠIRA OD EKRANA, A MORA BITI ISTE ŠIRINE ILI ŠIRA OD EKRANA, A NAJMANJE DUŽINE 40 cm. ISTA JE SASTAVLJENA IZ TRI NAJMANJE DUŽINE 40 cm. ISTA JE SASTAVLJENA IZ TRI DIJELA KOJA SE PREKLAPAJU NAJMANJE PO 1 mm.DIJELA KOJA SE PREKLAPAJU NAJMANJE PO 1 mm.

NJENA ZAŠTITNA MOĆ IMA NAJMANJE 0,25 mm NJENA ZAŠTITNA MOĆ IMA NAJMANJE 0,25 mm DEBLJINE OLOVA ZA NAPONE DO 75 kV A NAJMANJE DEBLJINE OLOVA ZA NAPONE DO 75 kV A NAJMANJE 0,50 mm ZA 75-125 kV.0,50 mm ZA 75-125 kV.

ZA VRIJEME SNIMANJA POKRETNI RTG APARATI U ZA VRIJEME SNIMANJA POKRETNI RTG APARATI U BOLESNIČKIM SOBAMA MORAJU IMATI POKRETNE BOLESNIČKIM SOBAMA MORAJU IMATI POKRETNE ZAŠTITNE PARAVANE.ZAŠTITNE PARAVANE.

KOMANDNI STO RTG APARATA SE MORA NALAZITI U KOMANDNI STO RTG APARATA SE MORA NALAZITI U DRUGOJ PROSTORIJI, A AKO JE U ISTOJ MORA IMATI DRUGOJ PROSTORIJI, A AKO JE U ISTOJ MORA IMATI ZAŠTITNI PARAVAN VISOK 2 m I ŠIROK 135 cm, A OD ZAŠTITNI PARAVAN VISOK 2 m I ŠIROK 135 cm, A OD PODA UDALJEN NAJVIŠE 10 cm.PODA UDALJEN NAJVIŠE 10 cm.


ZIDOVI PROSTORIJE U KOJOJ JE RTG APARAT NE ZIDOVI PROSTORIJE U KOJOJ JE RTG APARAT NE SMIJU PROPUŠTATI NA SVOJIM VANJSKIM SMIJU PROPUŠTATI NA SVOJIM VANJSKIM POVRŠINAMA DOZU VEĆU OD 0,02 mGy/SAT.POVRŠINAMA DOZU VEĆU OD 0,02 mGy/SAT.

VRATA I PROZORI OVE SOBE SE ZAŠTITE OLOVNIM VRATA I PROZORI OVE SOBE SE ZAŠTITE OLOVNIM LIMOVIMA.LIMOVIMA.

RTG CIJEV SE NALAZI U OKLOPU OD OLOVNOG LIMA RTG CIJEV SE NALAZI U OKLOPU OD OLOVNOG LIMA I ELEKTRIČNOG IZOLACIJSKOG MATERIJALAI ELEKTRIČNOG IZOLACIJSKOG MATERIJALA

TEHNIČKA ZAŠTITATEHNIČKA ZAŠTITA

ORGANIZACIJA JE DUŽNA DA OBEZBIJEDI ZAŠTITU NA ORGANIZACIJA JE DUŽNA DA OBEZBIJEDI ZAŠTITU NA APARATU, ZAŠTITU-DOZIMETRIJU PROSTORA I LIČNU APARATU, ZAŠTITU-DOZIMETRIJU PROSTORA I LIČNU ZAŠTITU KOJA UKLJUČUJE MEDICINSKU KONTROLU I ZAŠTITU KOJA UKLJUČUJE MEDICINSKU KONTROLU I LIČNU DOZIMETRIJU PROFESIONALNO IZLOŽENIH LICA.LIČNU DOZIMETRIJU PROFESIONALNO IZLOŽENIH LICA.

MJERENJA RADI STRUČNA SLUŽBA ZAKONOM MJERENJA RADI STRUČNA SLUŽBA ZAKONOM ODREĐENA OD MINISTARSTVA ZA ZDRAVLJE I ODREĐENA OD MINISTARSTVA ZA ZDRAVLJE I SOCIJALNU ZAŠTITU.SOCIJALNU ZAŠTITU.

JAČINA APSORBIRANIH DOZA NA SPOLJNIM JAČINA APSORBIRANIH DOZA NA SPOLJNIM POVRŠINAMA UREĐAJA ZATVORENIH IZVORA POVRŠINAMA UREĐAJA ZATVORENIH IZVORA ZRAČENJA NE SMIJU BITI VEĆA OD 8 mGy/s NA ZRAČENJA NE SMIJU BITI VEĆA OD 8 mGy/s NA RASTOJANJU OD 1 m. UREĐAJ U KOJEM JE SMJEŠTEN RASTOJANJU OD 1 m. UREĐAJ U KOJEM JE SMJEŠTEN ZATVORENI IZVOR ZRAČENJA MORA BITI OTPORAN NA ZATVORENI IZVOR ZRAČENJA MORA BITI OTPORAN NA MEHANIČKA, TERMIČKA I DRUGA DEJSTVA.MEHANIČKA, TERMIČKA I DRUGA DEJSTVA.

LIČNA ZAŠTITA LICA KOJA RADE SA LIČNA ZAŠTITA LICA KOJA RADE SA IZVORIMA JONIZUJUĆEG ZRAČENJAIZVORIMA JONIZUJUĆEG ZRAČENJA

REDOVNI ZDRAVSTVENI PREGLEDI PROFESIONALNIH REDOVNI ZDRAVSTVENI PREGLEDI PROFESIONALNIH LICA PREMA ZAKONU O ZAŠTITI OD JONIZUJUĆEG LICA PREMA ZAKONU O ZAŠTITI OD JONIZUJUĆEG ZRAČENJA, A U CILJU: OCJENE ZDRAVSTVENE ZRAČENJA, A U CILJU: OCJENE ZDRAVSTVENE SPOSOBNOSTI NOVOG OSOBLJA; ZAŠTITE POJEDINCA SPOSOBNOSTI NOVOG OSOBLJA; ZAŠTITE POJEDINCA U TOKU RADA-PERIODIČNI PREGLEDI I LIJEČENJE U TOKU RADA-PERIODIČNI PREGLEDI I LIJEČENJE EVENTUALNO OBOLJELIH POD UPLIVOM ZRAČENJA.EVENTUALNO OBOLJELIH POD UPLIVOM ZRAČENJA.

SA IZVORIMA ZRAČENJA MOGU RADITI OSOBE SA SA IZVORIMA ZRAČENJA MOGU RADITI OSOBE SA ODREĐENOM STRUČNOM SPREMOM: LJEKARI, ODREĐENOM STRUČNOM SPREMOM: LJEKARI, STOMATOLOZI, VETERINARI, HEMIČARI, BIOLOZI I STOMATOLOZI, VETERINARI, HEMIČARI, BIOLOZI I FIZIČARI I RADIOLOŠKI TEHNIČARI, ODNOSNO INŽINJERI.FIZIČARI I RADIOLOŠKI TEHNIČARI, ODNOSNO INŽINJERI.

NE SMIJU RADITI OSOBE SA TEŽIM KRVNIM BOLESTIMA, NE SMIJU RADITI OSOBE SA TEŽIM KRVNIM BOLESTIMA, MALIGNIM BOLESTIMA, BOLESTIMA OČNE LEĆE, MALIGNIM BOLESTIMA, BOLESTIMA OČNE LEĆE, ENDOKRINIM POREMEĆAJIMA, AKTIVNOM TBC, TEŽIM ENDOKRINIM POREMEĆAJIMA, AKTIVNOM TBC, TEŽIM BOLESTIMA KOŽE, NARKOMANI, ALKOHOLIČARIBOLESTIMA KOŽE, NARKOMANI, ALKOHOLIČARI


SA OTVORENIM IZVORIMA ZRAČENJA NE SMIJU RADITI SA OTVORENIM IZVORIMA ZRAČENJA NE SMIJU RADITI TRUDNICE I DOJILJE.TRUDNICE I DOJILJE.

OSOBE KOJE SE TEK ZAPOŠLJAVAJU NA MJESTIMA SA OSOBE KOJE SE TEK ZAPOŠLJAVAJU NA MJESTIMA SA IZVORIMA ZRAČENJA MORAJU IMATI: KLINIČKI IZVORIMA ZRAČENJA MORAJU IMATI: KLINIČKI PREGLED, HEMATOLOŠKE ANALIZE, PREGLED OČNE PREGLED, HEMATOLOŠKE ANALIZE, PREGLED OČNE LEĆE, SNIMAK PLUĆA, PREGLED URINA, GINEKOLOŠKI LEĆE, SNIMAK PLUĆA, PREGLED URINA, GINEKOLOŠKI PREGLED ZA ŽENE I KAPILAROSKOPSKI PREGLED.PREGLED ZA ŽENE I KAPILAROSKOPSKI PREGLED.

PERIODIČNI ZDRAVSTVENI PREGLEDI OSIM NAVEDENIH PERIODIČNI ZDRAVSTVENI PREGLEDI OSIM NAVEDENIH PODRAZUMIJEVAJU ISPITIVANJE HROMOZOMSKIH PODRAZUMIJEVAJU ISPITIVANJE HROMOZOMSKIH ABERACIJA U LIMFOCITIMA PERIFERNE KRVI I ABERACIJA U LIMFOCITIMA PERIFERNE KRVI I ISPITIVANJE BINOKULARNIH LIMFOCITA.ISPITIVANJE BINOKULARNIH LIMFOCITA.

PREGLEDI SU NAJMANJE 1X GODIŠNJE, A PREGLEDI SU NAJMANJE 1X GODIŠNJE, A HROMOZOMSKE ABERACIJE 1 X U 5 GODINAHROMOZOMSKE ABERACIJE 1 X U 5 GODINA


PROFESIONALNO OSOBLJE MORA IMATI NAJMANJE 3,8 PROFESIONALNO OSOBLJE MORA IMATI NAJMANJE 3,8 MILIONA ERITROCITA, 120 g/l HEMOGLOBINA, 4 HILJADE MILIONA ERITROCITA, 120 g/l HEMOGLOBINA, 4 HILJADE LEUKOCITA. LEUKOCITA.

HROMOZOMSKE ABERACIJE LIMFOCITA PERIFERNE HROMOZOMSKE ABERACIJE LIMFOCITA PERIFERNE KRVI: NORMALNI KARIOTIP BEZ DICENTRIKA, KRVI: NORMALNI KARIOTIP BEZ DICENTRIKA, PRSTENASTIH HROMOZOMA, TRANSLOKACIJE I PRSTENASTIH HROMOZOMA, TRANSLOKACIJE I ACENTRIČNIH FRAGMENATA.ACENTRIČNIH FRAGMENATA.

LIČNA DOZIMETRIJA JE OBAVEZNA ZA SVE RADNIKE LIČNA DOZIMETRIJA JE OBAVEZNA ZA SVE RADNIKE IZLOŽENE ZRAČENJU. MJERI SE STEPEN IZLOŽENOSTI IZLOŽENE ZRAČENJU. MJERI SE STEPEN IZLOŽENOSTI SPOLJAŠNJEM OZRAČENJU 1 X MJESEČNO, A STEPEN SPOLJAŠNJEM OZRAČENJU 1 X MJESEČNO, A STEPEN IZLOŽENOSTI UNUTRAŠNJEM OZRAČENJU ODREĐUJE IZLOŽENOSTI UNUTRAŠNJEM OZRAČENJU ODREĐUJE SE DIREKTNO MJERENJEM RADIOAKTIVNOSTI U SE DIREKTNO MJERENJEM RADIOAKTIVNOSTI U ORGANIZMU KOD LICA KOJA RADE SA OTVORENIM ORGANIZMU KOD LICA KOJA RADE SA OTVORENIM IZVORIMA. IZVORIMA.


INDIREKTNA PROCJENA SE VRŠI MJERENJEM INDIREKTNA PROCJENA SE VRŠI MJERENJEM KONCENTRACIJE RADIONUKLEIDA U BIOLOŠKIM KONCENTRACIJE RADIONUKLEIDA U BIOLOŠKIM UZORCIMA. UZORCIMA.

KOD RADA SA OTVORENIM IZVORIMA JONIZUJUĆEG KOD RADA SA OTVORENIM IZVORIMA JONIZUJUĆEG ZRAČENJA MJERI SE KONCENTRACIJA POJEDINIH ZRAČENJA MJERI SE KONCENTRACIJA POJEDINIH RADIONUKLEIDA U VAZDUHU RADNE SREDINE, NA RADIONUKLEIDA U VAZDUHU RADNE SREDINE, NA RADNIM POVRŠINAMA, RADNOJ ODJEĆI I SL. RADNIM POVRŠINAMA, RADNOJ ODJEĆI I SL.

TAKOĐE SE PROVJERAVA ISPRAVNOST ZAŠTITNIH TAKOĐE SE PROVJERAVA ISPRAVNOST ZAŠTITNIH SREDSTAVA KOJI SE KORISTE U RADU NAJMANJE 1 X SREDSTAVA KOJI SE KORISTE U RADU NAJMANJE 1 X GODIŠNJE.GODIŠNJE.

ZAŠTITA OD PRIMARNOG ZRAČENJAZAŠTITA OD PRIMARNOG ZRAČENJA

PRIMARNO ZRAČENJE JE ONO KOJE SE DOBIVA PRIMARNO ZRAČENJE JE ONO KOJE SE DOBIVA DIREKTNO IZ RTG CIJEVI ILI DRUGIH IZVORA ZRAČENJADIREKTNO IZ RTG CIJEVI ILI DRUGIH IZVORA ZRAČENJA

ZA ZAŠTITU OD PRIMARNOG SNOPA KORISTE SE ZA ZAŠTITU OD PRIMARNOG SNOPA KORISTE SE METALNI NOSAČI OD OLOVA I SVI SE NALAZE NA METALNI NOSAČI OD OLOVA I SVI SE NALAZE NA SAMOM APARATU: SLOJ OLOVA U OKLOPU RTG SAMOM APARATU: SLOJ OLOVA U OKLOPU RTG APARATA, PREDNJI ZASLON KOJI SUŽAVA RTG SNOP, APARATA, PREDNJI ZASLON KOJI SUŽAVA RTG SNOP, STOL RTG APARATA, FILTRI NA IZLASNOM DIJELU RTG STOL RTG APARATA, FILTRI NA IZLASNOM DIJELU RTG CIJEVI, OLOVNO ZAŠTITNO STAKLO FLUOROSCENTNOG CIJEVI, OLOVNO ZAŠTITNO STAKLO FLUOROSCENTNOG APARATA, OLOVNE ZAŠTITNE RESE OKO EKRANA.APARATA, OLOVNE ZAŠTITNE RESE OKO EKRANA.

KOD DIJAG. RTG APARATA POVRŠINA PRIMARNOG KOD DIJAG. RTG APARATA POVRŠINA PRIMARNOG SNOPA MORA BITI OGRANIČENA NA VELIČINU FILMA SA SNOPA MORA BITI OGRANIČENA NA VELIČINU FILMA SA KOJIM SE SNIMA SAMO ŽELJENI DIO TIJELA, DOK SE KOJIM SE SNIMA SAMO ŽELJENI DIO TIJELA, DOK SE OSTALI POKRIVAJU OLOVNOM ZAŠTITOM.OSTALI POKRIVAJU OLOVNOM ZAŠTITOM.

NAJBOLJI JE DUBOKI PREDNJI ZASLON SA VIZIROM NAJBOLJI JE DUBOKI PREDNJI ZASLON SA VIZIROM POMOĆE SVJETLA.POMOĆE SVJETLA.

ZAŠTITA OD RASIPNOG ZRAČENJAZAŠTITA OD RASIPNOG ZRAČENJA GLAVNI IZVOR RASIPNOG ZRAČENJA JE PACIJENT. IDE GLAVNI IZVOR RASIPNOG ZRAČENJA JE PACIJENT. IDE

U SVIM SMJEROVIMA OKO PACIJENTA I APARATA I SVE U SVIM SMJEROVIMA OKO PACIJENTA I APARATA I SVE OSOBE U BLIZINI SU IZLOŽENE TOM ZRAČENJU KADA JE OSOBE U BLIZINI SU IZLOŽENE TOM ZRAČENJU KADA JE CIJEV UKLJUČENA.CIJEV UKLJUČENA.

NAJVEĆE ZRAČENJE JE SA STRANE I IZA RTG CIJEVI, PO NAJVEĆE ZRAČENJE JE SA STRANE I IZA RTG CIJEVI, PO STRANI BOLESNIKA I U SMJERU PRIMARNOG SNOPA.STRANI BOLESNIKA I U SMJERU PRIMARNOG SNOPA.

ZA ZAŠTITU SLUŽE: PREDNJI ZASLON-SMANJI SE ZA ZAŠTITU SLUŽE: PREDNJI ZASLON-SMANJI SE PRIMARNI SNOP PA JE MANJE I RASIPNO ZRAČENJE; PRIMARNI SNOP PA JE MANJE I RASIPNO ZRAČENJE; OLOVNO STAKLO I OLOVNE RESE NA DIJASKOPSKOM OLOVNO STAKLO I OLOVNE RESE NA DIJASKOPSKOM APARATU; KOD ANGIOGRAFSKIH APARATA NEMA APARATU; KOD ANGIOGRAFSKIH APARATA NEMA OLOVNIH RESA I IZLOŽENOST JE VEĆA.OLOVNIH RESA I IZLOŽENOST JE VEĆA.

ZAŠTITNI PARAVANI I PREGRADEZAŠTITNI PARAVANI I PREGRADE

LIČNA ZAŠTITNA SREDSTVALIČNA ZAŠTITNA SREDSTVA

LIČNA ZAŠTITNA SREDSTVA SU OBAVEZNA.LIČNA ZAŠTITNA SREDSTVA SU OBAVEZNA. TO SU ZAŠTITNE PREGAČE I RUKAVICE, MASKE ZA TO SU ZAŠTITNE PREGAČE I RUKAVICE, MASKE ZA

LICE I VRAT, NAOČALE IZRAĐENE OD GUME I STAKLA LICE I VRAT, NAOČALE IZRAĐENE OD GUME I STAKLA U KOJIM JE OLOVO. AKO SU PREDVIĐENE ZA ZAŠTITU U KOJIM JE OLOVO. AKO SU PREDVIĐENE ZA ZAŠTITU OD RASIPNOG ZRAČENJA PRI DIJASKOPIJI PLUĆA, OD RASIPNOG ZRAČENJA PRI DIJASKOPIJI PLUĆA, ZAŠTITNA VRIJEDNOST OLOVNE GUME NE TREBA ZAŠTITNA VRIJEDNOST OLOVNE GUME NE TREBA PRELAZITI EKVIVALENT OD 0,25 mm OLOVA.PRELAZITI EKVIVALENT OD 0,25 mm OLOVA.

ZA KONTRASTNE METODE POTREBAN EKVIVALENT ZA KONTRASTNE METODE POTREBAN EKVIVALENT OLOVA JE 0,50 mm. PREGAČE MORAJU BITI DUGE DO OLOVA JE 0,50 mm. PREGAČE MORAJU BITI DUGE DO ISPOD KOLJENA I ŠIROKE DA OBUHVATE KUKOVE-ISPOD KOLJENA I ŠIROKE DA OBUHVATE KUKOVE-ZAŠTITA GONADA. ZAŠTITA GONADA.

RUKAVICE DO LAKTA SU OD OLOVA DEBLJINE 0,25 RUKAVICE DO LAKTA SU OD OLOVA DEBLJINE 0,25 mm - NE TREBA IĆI U PRIMARNI SNOP.mm - NE TREBA IĆI U PRIMARNI SNOP.

ZAŠTITA PACIJENATA OD JONIZUJUĆEG ZAŠTITA PACIJENATA OD JONIZUJUĆEG ZRAČENJAZRAČENJA

ZAŠTITA KRITIČNIH ORGANA OD PRIMARNOG SNOPA – ZAŠTITA KRITIČNIH ORGANA OD PRIMARNOG SNOPA – PRI SNIMANJU ODABIRATI POLOŽAJ KOJI JE NAJBOLJI PRI SNIMANJU ODABIRATI POLOŽAJ KOJI JE NAJBOLJI DA SE KRITIČNI ORGANI NE NAĐU U SNOPU.DA SE KRITIČNI ORGANI NE NAĐU U SNOPU.

SMJER CENTRALNE ZRAKE DA NE PROLAZI KROZ SMJER CENTRALNE ZRAKE DA NE PROLAZI KROZ KRITIČNI ORGAN. PRI SNIMANJU PLUĆA SA OTVORENOM KRITIČNI ORGAN. PRI SNIMANJU PLUĆA SA OTVORENOM BLENDOM, DOZA JE I DO 150 PUTA VEĆA NEGO SA BLENDOM, DOZA JE I DO 150 PUTA VEĆA NEGO SA SNIMANJEM SA OGRANIČENJEM OTVORA BLENDE, A SNIMANJEM SA OGRANIČENJEM OTVORA BLENDE, A KOD SNIMANJA KOLJENA DOZA NA GONADE JE I DO 500 KOD SNIMANJA KOLJENA DOZA NA GONADE JE I DO 500 PUTA VEĆA. PUTA VEĆA.

STOGA PRAVILNO BLENDIRANJE U RTG TEHNICI ZNAČI STOGA PRAVILNO BLENDIRANJE U RTG TEHNICI ZNAČI VELIKU ZAŠTITU OD ZRAČENJA.VELIKU ZAŠTITU OD ZRAČENJA.

KRITIČNE ORGANE ZAŠTITITI OLOVNIM ŠTITNICIMAKRITIČNE ORGANE ZAŠTITITI OLOVNIM ŠTITNICIMA


UPOTREBLJAVATI OSJETLJIVE RTG FILMOVE I FOLIJE UPOTREBLJAVATI OSJETLJIVE RTG FILMOVE I FOLIJE OD ELEMENATA RIJETKIH ZEMALJA (LANTANIDA) KOD OD ELEMENATA RIJETKIH ZEMALJA (LANTANIDA) KOD KOJIH JE EKSPOZICIJA KRAĆA ZA 50% PA JE I DOZA 2X KOJIH JE EKSPOZICIJA KRAĆA ZA 50% PA JE I DOZA 2X MANJA.MANJA.

ISPRAVNA TEHNIKA SNIMANJAISPRAVNA TEHNIKA SNIMANJA FILTRI NA RTG CIJEVIMA SMANJUJU DOZU I ZA 50%.FILTRI NA RTG CIJEVIMA SMANJUJU DOZU I ZA 50%. DOBRA SARADNJA TEHNIČARA I PACIJENTADOBRA SARADNJA TEHNIČARA I PACIJENTA DOBRA FOTOHEMIJSKA OBRADA FILMADOBRA FOTOHEMIJSKA OBRADA FILMA KORIŠTENJE VEĆIH NAPONA SMANJUJE EKSPOZICIJU A KORIŠTENJE VEĆIH NAPONA SMANJUJE EKSPOZICIJU A

TIME I DOZU KOJU PRIMA PACIJENTTIME I DOZU KOJU PRIMA PACIJENT SUŽAVANJE PRIMARNOG SNOPA I KORIŠTENJE SUŽAVANJE PRIMARNOG SNOPA I KORIŠTENJE

REŠETKE ČIME SE SMANJUJE RASPON A TIME REŠETKE ČIME SE SMANJUJE RASPON A TIME POVEĆAVA OŠTRINA SNIMKAPOVEĆAVA OŠTRINA SNIMKA


KORIŠTENJE STARIH SNIMAKA RADI PROCJENE KORIŠTENJE STARIH SNIMAKA RADI PROCJENE STANJA PACIJENTA KADA GOD JE MOGUĆESTANJA PACIJENTA KADA GOD JE MOGUĆE

OLOVNI ŠTITNIK ZA TESTISE MOŽE SMANJITI DOZU NA OLOVNI ŠTITNIK ZA TESTISE MOŽE SMANJITI DOZU NA TESTISE ZA 90%, A NA JAJNIKE ZA 80%, AKO JE TESTISE ZA 90%, A NA JAJNIKE ZA 80%, AKO JE EKVIVALENT OLOVA 1-1,5 mm.EKVIVALENT OLOVA 1-1,5 mm.

TRUDNICAMA SE ZUBI NE SMIJU SNIMATI. TRUDNICAMA SE ZUBI NE SMIJU SNIMATI. PRI SNIMANJU ZUBA OBAVEZNA ZAŠTITA SA PRI SNIMANJU ZUBA OBAVEZNA ZAŠTITA SA

PREGAČOM KOJA IMA NAJMANJE 0,5 mm OLOVAPREGAČOM KOJA IMA NAJMANJE 0,5 mm OLOVA NOSI SE ZAŠTITNI OKOVRATNIK OD OLOVNE GUME ILI NOSI SE ZAŠTITNI OKOVRATNIK OD OLOVNE GUME ILI

LIMA I NAOČALE. FILM ZA SNIMANJE ZUBA U USTIMA LIMA I NAOČALE. FILM ZA SNIMANJE ZUBA U USTIMA PRIDRŽAVA PACIJENT PREMA UPUTI TEHNIČARA.PRIDRŽAVA PACIJENT PREMA UPUTI TEHNIČARA.


IZLOŽENOST PACIJENTA I OSOBLJA JE NAJVEĆA KOD IZLOŽENOST PACIJENTA I OSOBLJA JE NAJVEĆA KOD ANGIOGRAFIJE I INTERVENTNIH PROCEDURA, A ZBOG ANGIOGRAFIJE I INTERVENTNIH PROCEDURA, A ZBOG KORIŠTENJA DIJASKOPIJE I NEMOGUĆNOSTI KORIŠTENJA DIJASKOPIJE I NEMOGUĆNOSTI ADEKVATNE I POTPUNE ZAŠTITE SA OLOVNIM ADEKVATNE I POTPUNE ZAŠTITE SA OLOVNIM ŠTITNICIMA.ŠTITNICIMA.

RADIOLOG NA LEĆU PRIMI I DO 0,8 mGy I VIŠE SAMO U RADIOLOG NA LEĆU PRIMI I DO 0,8 mGy I VIŠE SAMO U TOKU JEDNE ANGIOGRAFIJE, A NA GONADE I DO 0,78 TOKU JEDNE ANGIOGRAFIJE, A NA GONADE I DO 0,78 mGy.mGy.

NEOPHODNO JE NOSITI SVU ZAŠTITNU OPREMU. NEOPHODNO JE NOSITI SVU ZAŠTITNU OPREMU. POTREBNE SU STROPNE ILI PODNE PREGRADE IZMEĐU POTREBNE SU STROPNE ILI PODNE PREGRADE IZMEĐU RTG CIJEVI I RADIOLOGARTG CIJEVI I RADIOLOGA

PACIJENTA NAJVIŠE ŠTITI SUŽAVANJE PRIMARNOG PACIJENTA NAJVIŠE ŠTITI SUŽAVANJE PRIMARNOG SNOPA, ŠTITNICI NA GONADE I OLOVNA KECELJA.SNOPA, ŠTITNICI NA GONADE I OLOVNA KECELJA.

ZAŠTITA OD RADIOAKTIVNOG ZRAČENJAZAŠTITA OD RADIOAKTIVNOG ZRAČENJA

U MEDICINI SE KORISTE OTVORENI I ZATVORENI U MEDICINI SE KORISTE OTVORENI I ZATVORENI RADIOAKTIVNI IZOTOPI U DIJAGNOSTIČKE ILI RADIOAKTIVNI IZOTOPI U DIJAGNOSTIČKE ILI TERAPIJSKE SVRHE. OTVORENI IZVORI MOGU TERAPIJSKE SVRHE. OTVORENI IZVORI MOGU SADRŽAVATI IZOTOPE U GASNOM ILI TEČNOM STANJU, SADRŽAVATI IZOTOPE U GASNOM ILI TEČNOM STANJU, A VEZANI ZA ORGANSKE TVARI KOJE SE TALOŽE U A VEZANI ZA ORGANSKE TVARI KOJE SE TALOŽE U TKIVIMA KOJA SE TREBAJU ZRAČITI ILI DIJAGNOSTIČKI TKIVIMA KOJA SE TREBAJU ZRAČITI ILI DIJAGNOSTIČKI OBRADITI. SPOJEVI SE DAJU BOLESNIKU U VIDU OBRADITI. SPOJEVI SE DAJU BOLESNIKU U VIDU TEKUĆINE, TABLETE, PREKO INJEKCIJE ILI APLIKACIJE TEKUĆINE, TABLETE, PREKO INJEKCIJE ILI APLIKACIJE U ŠUPLJE ORGANE.U ŠUPLJE ORGANE.

RADIOAKTIVNI IZOTOPI IMAJU KRATKO POLUVRIJEME RADIOAKTIVNI IZOTOPI IMAJU KRATKO POLUVRIJEME RASPADA ALI NE KRAĆE OD SAME PRIPREME I RASPADA ALI NE KRAĆE OD SAME PRIPREME I APLIKACIJE. BRZO SE IZLUČUJU IZ TIJELA TJ. IMAJU APLIKACIJE. BRZO SE IZLUČUJU IZ TIJELA TJ. IMAJU KRATKO BIOLOŠKO POLUVRIJEME IZLUČIVANJA. KRATKO BIOLOŠKO POLUVRIJEME IZLUČIVANJA. IZOTOP NE SMIJE BITI RADIOTOKSIČAN.IZOTOP NE SMIJE BITI RADIOTOKSIČAN.

ZAŠTITA OD RADIOAKTIVNOG ZRAČENJAZAŠTITA OD RADIOAKTIVNOG ZRAČENJA

RADIOIZOTOPSKA LABORATORIJA IMA SANITARNI RADIOIZOTOPSKA LABORATORIJA IMA SANITARNI PROPUSNIK U KOJEM SE OSOBLJE PRESVLAČI I PROPUSNIK U KOJEM SE OSOBLJE PRESVLAČI I PERE NAKON RADA, ODNOSNO GDJE SE PERE NAKON RADA, ODNOSNO GDJE SE DEKONTAMINIRA. TU SU I MONITORI ZA KONTROLU DEKONTAMINIRA. TU SU I MONITORI ZA KONTROLU AKTIVNOSTI POJEDINIH DIJELOVA TIJELA, ODJEĆE I AKTIVNOSTI POJEDINIH DIJELOVA TIJELA, ODJEĆE I OBUĆE. SKLADIŠTA RADIOAKTIVNIH IZOTOPA SU OBUĆE. SKLADIŠTA RADIOAKTIVNIH IZOTOPA SU ZASEBNE PROSTORIJE SA OBEZBJEĐENJEM. IZVORI ZASEBNE PROSTORIJE SA OBEZBJEĐENJEM. IZVORI ZRAČENJA SU RAZDVOJENI PO VRSTAMA ZRAČENJA ZRAČENJA SU RAZDVOJENI PO VRSTAMA ZRAČENJA JER OD TOGA ZAVISI NAČIN SKLADIŠTENJA (ZA JER OD TOGA ZAVISI NAČIN SKLADIŠTENJA (ZA ALFA I BETA ZRAČENJE DOVOLJNA JE NJIHOVA ALFA I BETA ZRAČENJE DOVOLJNA JE NJIHOVA AMBALAŽA; ZA GAMA ZRAČENJE KORISTE SE CIGLE AMBALAŽA; ZA GAMA ZRAČENJE KORISTE SE CIGLE OD OLOVA. SVI IZVORI SU U POLIURETANSKOJ OD OLOVA. SVI IZVORI SU U POLIURETANSKOJ FOLIJI. NEUTRONSKI IZVORI SE ČUVAJU U PARAFINU.FOLIJI. NEUTRONSKI IZVORI SE ČUVAJU U PARAFINU.

ZAŠTITA PRI TERAPIJSKOJ PRIMJENI ZAŠTITA PRI TERAPIJSKOJ PRIMJENI JONIZUJUĆEG ZRAČENJAJONIZUJUĆEG ZRAČENJA

PRI RADIOTERAPIJI SE KORISTE RAZNI APARATI OD PRI RADIOTERAPIJI SE KORISTE RAZNI APARATI OD RTG APARATA DO LINEARNIH AKCELERATORA TE RTG APARATA DO LINEARNIH AKCELERATORA TE PRIRODNI RADIOAKTIVNI ELEMENTI (COBALT, PRIRODNI RADIOAKTIVNI ELEMENTI (COBALT, STRONCIJ, CEZIJ), ODNOSNO KORISTE SE ALFA I BETA STRONCIJ, CEZIJ), ODNOSNO KORISTE SE ALFA I BETA ČESTICE, UBRZANI ELEKTRONI, GAMA I RTG ZRAČENJE ČESTICE, UBRZANI ELEKTRONI, GAMA I RTG ZRAČENJE I DRUGE ČESTICE. SVI OVI APARATI SE UBRAJAJU U I DRUGE ČESTICE. SVI OVI APARATI SE UBRAJAJU U ZATVORENE IZVORE ZRAČENJA.ZATVORENE IZVORE ZRAČENJA.

ZAŠTITA PROFESIONALNOG OSOBLJA JE OBAVEZNA ZAŠTITA PROFESIONALNOG OSOBLJA JE OBAVEZNA PRI SVAKOM SEGMENTU RADA: OD PRIPREME I PRI SVAKOM SEGMENTU RADA: OD PRIPREME I DOPREMANJA IZVORA, OTVARANJA KONTEJNERA U DOPREMANJA IZVORA, OTVARANJA KONTEJNERA U ZAŠTITNOJ KABINI ELEKTRIČNIM PUTEM SA ZAŠTITNOJ KABINI ELEKTRIČNIM PUTEM SA UDALJENOSTI, KOMUNIKACIJE SA PACIJENTOM KROZ UDALJENOSTI, KOMUNIKACIJE SA PACIJENTOM KROZ PROZOR KABINE OD OLOVA ILI PREKO TV-A, REDOVNA PROZOR KABINE OD OLOVA ILI PREKO TV-A, REDOVNA DOZIMETRIJSKA KONTROLA OSOBLJA I PROSTORA.DOZIMETRIJSKA KONTROLA OSOBLJA I PROSTORA.

ZAŠTITA PRI TERAPIJSKOJ PRIMJENI ZAŠTITA PRI TERAPIJSKOJ PRIMJENI JONIZUJUĆEG ZRAČENJAJONIZUJUĆEG ZRAČENJA

TAČNA INDIKACIJA ZA VRSTU TERAPIJE KOJA SE TAČNA INDIKACIJA ZA VRSTU TERAPIJE KOJA SE UTVRĐUJE KROZ KONZILIJARNE SASTANKEUTVRĐUJE KROZ KONZILIJARNE SASTANKE

PRIMJENA OLOVNIH SITA I REŠETA DA BI SE ZAŠTITILE I PRIMJENA OLOVNIH SITA I REŠETA DA BI SE ZAŠTITILE I SAČUVALE ĆELIJE TKIVA I OMOGUĆILA BOLJA MOĆ SAČUVALE ĆELIJE TKIVA I OMOGUĆILA BOLJA MOĆ OPORAVKA NAKON RADIOTERAPIJE.OPORAVKA NAKON RADIOTERAPIJE.

POLJE ZRAČENJA OSLOBODITI OD NAKITA I ODJEĆE POLJE ZRAČENJA OSLOBODITI OD NAKITA I ODJEĆE KAO I SREDSTAVA KOJA SADRŽE HEMIJSKE ELEMENTE KAO I SREDSTAVA KOJA SADRŽE HEMIJSKE ELEMENTE BOGATE SA OLOVOM, ŽIVOM I SLIČNO.BOGATE SA OLOVOM, ŽIVOM I SLIČNO.

ODSTRANITI METALNE MOSTOVE, PLOMBE, KRUNICE I ODSTRANITI METALNE MOSTOVE, PLOMBE, KRUNICE I SLIČNO KOD ZRAČENJA USTA I VILICE. UKLONITI SLIČNO KOD ZRAČENJA USTA I VILICE. UKLONITI INFEKCIJU ( POKVAREN ZUB, KORIJEN ZUBA I SL.)INFEKCIJU ( POKVAREN ZUB, KORIJEN ZUBA I SL.)

POJAČATI TJELESNI ODMOR I PRILAGODITI ISHRANU, POJAČATI TJELESNI ODMOR I PRILAGODITI ISHRANU, REGULISATI STOLICU I UZIMANJE VIŠE TEČNOSTI.REGULISATI STOLICU I UZIMANJE VIŠE TEČNOSTI.

IZBJEGAVATI FIZIČKE OZLJEDE OZRAČENOG DIJELAIZBJEGAVATI FIZIČKE OZLJEDE OZRAČENOG DIJELA

ZAŠTITA STANOVNIŠTVA OD IZVORA ZAŠTITA STANOVNIŠTVA OD IZVORA JONIZUJUĆEG ZRAČENJA U OKOLINIJONIZUJUĆEG ZRAČENJA U OKOLINI

KONTAMINACIJA RADIOAKTIVNIM SUBSTANCAMA, KONTAMINACIJA RADIOAKTIVNIM SUBSTANCAMA, NASTALIM NAKON EKSPLOZIJA NULEARNE BOMBE ILI NASTALIM NAKON EKSPLOZIJA NULEARNE BOMBE ILI AKCIDENTIMA U NUKLEARNIM ELEKTRANAMA MOŽE AKCIDENTIMA U NUKLEARNIM ELEKTRANAMA MOŽE NASTATI INGESTIJOM, INHALACIJOM I APSORPCIJOM NASTATI INGESTIJOM, INHALACIJOM I APSORPCIJOM PREKO KOŽE (RADIOAKTIVNE PADAVINE)PREKO KOŽE (RADIOAKTIVNE PADAVINE)

STRONCIJ 90 (Sr-90) JE NAJOPASNIJI I STRONCIJ 90 (Sr-90) JE NAJOPASNIJI I NAJDUGOTRAJNIJI IZVOR KONTAMINACIJE. PONAŠA NAJDUGOTRAJNIJI IZVOR KONTAMINACIJE. PONAŠA SE SLIČNO KALCIJU I DEPONUJE SE U KOSTI. LAKO SE SE SLIČNO KALCIJU I DEPONUJE SE U KOSTI. LAKO SE APSORBUJE IZ TLA.APSORBUJE IZ TLA.

CEZIJUM-137 (Cs-137) JE DUGOŽIVUĆI RADIONUKLEID. CEZIJUM-137 (Cs-137) JE DUGOŽIVUĆI RADIONUKLEID. PRODIRE KROZ CRIJEVA I SLIČNO KALIJU RASPOREDI PRODIRE KROZ CRIJEVA I SLIČNO KALIJU RASPOREDI SE U CIJELO TIJELO TAKO DA OZRAČI I GONADE. SE U CIJELO TIJELO TAKO DA OZRAČI I GONADE. IZVORI SU MESO I MLIJEKOIZVORI SU MESO I MLIJEKO

ZAŠTITA STANOVNIŠTVA OD IZVORA ZAŠTITA STANOVNIŠTVA OD IZVORA JONIZUJUĆEG ZRAČENJA U OKOLINIJONIZUJUĆEG ZRAČENJA U OKOLINI

RADIOIZOTOPI JODA: J-131 (T1/2 JE 8 DANA); J-132 (2,3 RADIOIZOTOPI JODA: J-131 (T1/2 JE 8 DANA); J-132 (2,3 SATA); J-133 (20,8 SATI) J-135 (6,7 SATI).SATA); J-133 (20,8 SATI) J-135 (6,7 SATI).

NAJVAŽNIJI PUT KONTAMINACIJE JE PREKO BILJAKA, NAJVAŽNIJI PUT KONTAMINACIJE JE PREKO BILJAKA, BRZO SE APSORBUJE PREKO CRIJEVA ULAZI U BRZO SE APSORBUJE PREKO CRIJEVA ULAZI U KRVOTOK I DEPONUJE U ENDOKRINIM ŽLIJEZDAMA, KRVOTOK I DEPONUJE U ENDOKRINIM ŽLIJEZDAMA, NAROČITO U ŠTITNJAČI. IZLUČUJE SE MOKRAĆOM I NAROČITO U ŠTITNJAČI. IZLUČUJE SE MOKRAĆOM I MLIJEKOM U DOBA LAKTACIJE.MLIJEKOM U DOBA LAKTACIJE.

DOSADAŠNJI RADOVI NA ISPITIVANJU ŽIVEŽNIH DOSADAŠNJI RADOVI NA ISPITIVANJU ŽIVEŽNIH NAMIRNICA GOVORE DA SVI PROIZVODI SADRŽE Sr-90 I NAMIRNICA GOVORE DA SVI PROIZVODI SADRŽE Sr-90 I Cs-137.Cs-137.

ZAŠTITA STANOVNIŠTVA U VANREDNIM ZAŠTITA STANOVNIŠTVA U VANREDNIM OKOLNOSTIMAOKOLNOSTIMA

MJERE RADIOLOŠKE ZAŠTITE KOJE SPROVODI MJERE RADIOLOŠKE ZAŠTITE KOJE SPROVODI ZDRAVSTVENA SLUŽBA SU: SANITETSKO RADIOLOŠKO ZDRAVSTVENA SLUŽBA SU: SANITETSKO RADIOLOŠKO IZVIĐANJE; DETEKCIJA I IDENTIFIKACIJA RADIOLOŠKE IZVIĐANJE; DETEKCIJA I IDENTIFIKACIJA RADIOLOŠKE KONTAMINACIJE U VODI, NAMIRNICAMA, BIOLOŠKOM KONTAMINACIJE U VODI, NAMIRNICAMA, BIOLOŠKOM MATERIJALU; ZAŠTITA POVRJEĐENIH I OBOLJELIH; MATERIJALU; ZAŠTITA POVRJEĐENIH I OBOLJELIH; KORIŠTENJE SREDSTAVA LIČNE I KOLEKTIVNE ZAŠTITE; KORIŠTENJE SREDSTAVA LIČNE I KOLEKTIVNE ZAŠTITE; URGENTNA PROFILAKA; RADIOLOŠKA URGENTNA PROFILAKA; RADIOLOŠKA DEKONTAMINACIJA; KARANTIN I OBSERVACIJA.DEKONTAMINACIJA; KARANTIN I OBSERVACIJA.

RADIOLOŠKA DEKONTAMINACIJA JE UKLANJANJE RADIOLOŠKA DEKONTAMINACIJA JE UKLANJANJE RADIOAKTIVNIH KONTAMINANATA IZ SREDINE U KOJOJ RADIOAKTIVNIH KONTAMINANATA IZ SREDINE U KOJOJ UGROŽAVAJU ŽIVOT LJUDI. POTPUNO FIZIČKI UKLONITI UGROŽAVAJU ŽIVOT LJUDI. POTPUNO FIZIČKI UKLONITI OVE MATERIJE JE NEMOGUĆE, ALI SE MOGU SVESTI NA OVE MATERIJE JE NEMOGUĆE, ALI SE MOGU SVESTI NA NAJMANJU MOGUĆU MJERU PRIMJENOM FIZIČKIH, NAJMANJU MOGUĆU MJERU PRIMJENOM FIZIČKIH, HEMIJSKIH ILI KOMBINOVANIH METODA.HEMIJSKIH ILI KOMBINOVANIH METODA.

ZAŠTITA STANOVNIŠTVA U VANREDNIM ZAŠTITA STANOVNIŠTVA U VANREDNIM OKOLNOSTIMAOKOLNOSTIMA

FIZIČKE MJERE DEKONTAMINACIJE: PRANJE, FIZIČKE MJERE DEKONTAMINACIJE: PRANJE, STRUGANJE, USISAVANJE, BRISANJE, ZATVARANJE STRUGANJE, USISAVANJE, BRISANJE, ZATVARANJE VENTILACIJE I SLIČNO.VENTILACIJE I SLIČNO.

HEMIJSKE MJERE: PRIMJENA ORGANSKIH I HEMIJSKE MJERE: PRIMJENA ORGANSKIH I NEORGANSKIH KISELINA I DRUGIH SPOJEVA KOJI SE NEORGANSKIH KISELINA I DRUGIH SPOJEVA KOJI SE SPAJAJU SA KONTAMINANTIMA I GRADE STABILNIJE SPAJAJU SA KONTAMINANTIMA I GRADE STABILNIJE SPOJEVE KOJI SE LAKŠE FIZIČKI UKLANJAJU.SPOJEVE KOJI SE LAKŠE FIZIČKI UKLANJAJU.

KOMBINOVANE MJEREKOMBINOVANE MJERE

Documents

RADIOLOŠKA ZAŠTITA