GRADA PAZINA I OP INA CEROVLJE, GRA IŠ E, KAROJBA ......7.1. zaŠtita tla 7.1.1. zaštita poljoprivrednog tla 7.1.2. zaštita šumskog tla 7.2. zaŠtita voda 7.3. zaŠtita zraka 7.4

S L U Ž B E N E N O V I N E

GRADA PAZINA I OPĆINA CEROVLJE, GRAČIŠĆE,

KAROJBA, LUPOGLAV, MOTOVUN I SVETI PETAR U ŠUMI

ISSN 1847-6260

PAZIN, 15. lipnja 2012.

GODINA: XXXVIII

CIJENA: 30,00 KN

BROJ:14

IZDAVAČ: GRADSKO VIJEĆE GRADA PAZINA UREDNIŠTVO: DRUŽBE SV. ĆIRILA I METODA 10 52000 PAZIN, TEL. (052) 624-208 ODGOVORNI UREDNIK: LUCIJA PARO IZLAZI: DVOMJESEČNO I PO POTREBI NAKLADA: 100 PRIMJERAKA WEB ADRESA: www.pazin.hr

S A D R Ž A J OPĆINA SV. PETAR U ŠUMI

OPĆINSKO VIJEĆE

186. Odluka o donošenju Ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveti Petar u Šumi .......................................................................................... 447

Petak, 15. lipnja 2012. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 447 – Broj 14

O P Ć I N A SV. P E T A R U Š U M I

186 Temeljem članka 100., st. 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07., 38/09.,

55/11. i 90/11.), Odluke o izradi ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sv. Petar u Šumi (“Službene novine Grada Pazina“ br. 15/03) te članka 15. Statuta Općine Sveti Petar u Šumi (Službene novine Grada Pazina br. 20/09., 28/09 i 11/10), Općinsko vijeće Općine Sveti Petar u Šumi je na sjednici održanoj dana 14. lipnja 2012. godine donijelo

O D L U K U o donošenju Ciljanih izmjena i dopuna

PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE SVETI PETAR U ŠUMI

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1. (1) Ciljane izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Sveti Petar u Šumi – u daljnjem dijelu teksta Plan, izradio je Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu.

Članak 2. (1) Ovim Planom se mijenja Prostorni plan uređenja Općine Sveti Petar u Šumi (Službene novine Grada Pazina br. 15/03.) tako da se:

a) mijenjaju dijelovi poglavlja 1. Polazišta, koje postaje podpoglavlje 1. Polazišta, poglavlja 3. Obavezni prilozi Planu, Knjige II;

b) mijenjaju dijelovi poglavlja 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja, koje postaje podpoglavlje 2. Ciljevi prostornog razvoja, poglavlja 3. Obavezni prilozi Planu, Knjige II;

c) mijenjaju dijelovi poglavlja 3. Plan prostornog uređenja, koje postaje podpoglavlje 3. Plan prostornog uređenja, poglavlja 3. Obavezni prilozi Planu, Knjige II;

d) mijenja cjelokupno poglavlje 4. Odredbe za provođenje, koje postaje poglavlje 1. Odredbe za provođenje, Knjige I.

e) briše Poglavlje Kartogrami, te f) mijenja Kartografski dio Plana, koje postaje poglavlje 2. Kartografski dio Plana, Knjige I.

(2) Ovim Planom prikazani su samo izmijenjeni dijelovi Prostornog plana uređenja Općine Sveti Petar u Šumi (Službene novine Grada Pazina br. 15/03). Poglavlja temeljnog Plana koja nisu izmijenjena nisu prikazana ovim Planom.

Članak 3. SADRŽAJ PLANA

(1) Plan se sastoji od jedne Knjige koja sadrži: 1. ODREDBE ZA PROVOĐENJE:

1. OPĆE ODREDBE 2. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE 2.1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 3. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 3.1. GRAĐEVINE I PROSTORI OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU 3.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 3.2.1. Opće odredbe 3.2.2. Građevine stambene namjene 3.2.3. Građevine mješovite namjene 3.2.4. Građevine gospodarske namjene 3.2.5. Građevine javne i društvene namjene i građevine športsko-rekreacijske namjene

Strana 448 – Broj 14 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA petak, 15. lipnja 2012.

3.2.6. Pomoćne i gospodarske te sporedne građevine uz osnovnu građevinu 3.2.7. Građevine infrastrukture 3.3. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA VAN NASELJA - UVJETI

SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 3.3.1. Opće odredbe 3.3.2. Izdvojena građevinska područja van naselja gospodarske namjene – proizvodne i/ili

poslovne(I) i/ili (K) 3.3.3. Izdvojena građevinska područja van naselja gospodarske namjene – ugostiteljsko

turističke (T) 3.3.4. Izdvojena građevinska područja van naselja športsko-rekreacijske namjene (R) 3.3.5. Izdvojena građevinska područja van naselja – groblje (+) 3.3.6. Građevine infrastrukturne 3.4. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA 3.4.1. Građevine koje se mogu ili moraju graditi van građevinskog područja na

poljoprivrednom zemljištu 3.4.2. Građevine koje se mogu ili moraju graditi van građevinskog područja na šumskom

zemljištu 4. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I

DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 4.1. PROMETNI SUSTAV 4.1.1. Cestovni promet 4.1.2. Željeznički promet 4.2. DRUGI I KOMUNALNI INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 4.2.1. Pošta i javne telekomunikacije 4.2.2. Elektroenergetika 4.2.3. Vodoopskrba 4.2.4. Odvodnja otpadnih voda 4.2.5. Uređenje vodotoka i voda 5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH, KULTURNO-POVIJESNIH

CJELINA I GRAĐEVINA TE AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI 5.1. OPĆA NAČELA ZAŠTITE 5.2. PRIRODNE I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI 5.3. KULTURNO-POVIJESNE CJELINE I GRAĐEVINE TE AMBIJENTALNE

VRIJEDNOSTI 6. POSTUPANJE S OTPADOM 7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 7.1. ZAŠTITA TLA 7.1.1. Zaštita poljoprivrednog tla 7.1.2. Zaštita šumskog tla 7.2. ZAŠTITA VODA 7.3. ZAŠTITA ZRAKA 7.4. ZAŠTITA OD BUKE 7.5. ZAŠTITA PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

I GRAĐEVINA TE AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI 7.6. MJERE ZA POBOLJŠANJE, OČUVANJE I UNAPREĐENJE STANJA U

OKOLIŠU 7.7. MJERE POSEBNE ZAŠTITE 7.7.1. Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća 8. MJERE PROVEDBE PLANA 8.1. OBVEZA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNIH PLANOVA UREĐENJA UŽIH

PODRUČJA 8.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA 8.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA

PLANIRANOJ NAMJENI


9. PRIJELAZNE, ZAVRŠNE I ZAKLJUČNE ODREDBE 2. KARTOGRAFSKI DIO PLANA:

1. Korištenje i namjena površina 1.A. PROSTORI ZA RAZVOJ I UREĐENJE, u mj. 1:25000 2. Infrastrukturni sustavi i mreže 2.A. PROMET, u mj.1:25000 2.B. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE, u mj. 1:25000 2.C. ENERGETSKI SUSTAVI, u mj. 1:25000 2.D. VODNOGOSPODARSKI SUSTAVI I ODLAGANJE OTPADA, u mj. 1:25000 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora 3.A. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA, u mj. 1:25000 3.B. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU, u mj. 1:25000 3.C. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE, u mj.

1:25000 4. Građevinska područja 4.A. K.o. Sv. Petar u Šumi, u mj. 1:5000 4.B. K.o. Sv. Petar u Šumi, u mj. 1:5000

3. OBAVEZNI PRILOZI PLANU A. OBRAZLOŽENJE PLANA

- UVOD I RAZLOZI ZA IZRADU CILJANIH IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE SVETI PETAR U ŠUMI

1. POLAZIŠTA 1.1.5. KARTOGRAMI 1.1.5.1. Teritorijalno politički ustroj 1.1.5.2. Sustav središnjih naselja 1.1.5.3. Demografija

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.2.2. Osnovna namjena i korištenje površina 3.8. KARTOGRAMI 3.8.1. Razvrstaj cesta 3.8.2. Pošta i telekomunikacije 3.8.3. Elektroenergetika 3.8.3. Vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda te odlaganje otpada

B. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA ISTARSKE ŽUPANIJE (Službene novine

Istarske županije br. 14/05., 10/08. i 7/10.) 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA / POVRŠINA 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 2.1. Promet 2.2. Pošta i telekomunikacije 2.2.1. Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema na samostojećim

antenskim stupovima 2.3. Vodnogospodarski sustav i sustav obrade, skladištenja i odlaganja otpada 2.4. Energetika 3. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA 3.1. Zaštićena područja 3.2. Zaštita graditeljske baštine 3.3. Područja posebnih ograničenja u korištenju 3.4. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

C. STRUČNE PODLOGE, NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJA

D. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POŠTIVATI U IZRADI PLANA


E. ZAHTJEVI IZ ČLANKA 79., MIŠLJENJA I SUGLASNOSTI IZ ČLANKA 94. TE SUGLASNOST ŽUPANA IZ ČLANKA 98. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09 55/11 i 90/11)

F. IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI G. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA H. SAŽETAK ZA JAVNOST

Članak 4.

OBUHVAT PLANA (1) Plan obuhvaća područje Općine Sveti Petar u Šumi (u daljnjem tekstu Općina). Na području Općine, sukladno Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 16/07 i 46/10), nalazi se jedno naselje - Sveti Petar u Šumi. Plan utvrđuje uvjete za uređenje prostora Općine, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i saniranje građevnog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu i očuvanje prirodnih i kulturnih dobara.

Članak 5. POJMOVI

(1) U Planu se koriste pojmovi opisani Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09 i 55/11), pojmovi opisani propisima donesenim na temelju tog Zakona i pojmovi uvriježeni u praksi. Ovdje se daju pojmovi uvriježeni u praksi koji nisu opisani tim Zakonom i propisima donesenim na temelju tog Zakona: 1. Uređena građevna čestica je čestica kojoj se može u skladu s Planom osigurati minimalna

veličina, pristup s prometne površine, odvodnja otpadnih voda i dovoljan broj parkirališnih mjesta.

2. Neuređena građevna čestica je čestica koja ne zadovoljava uvjete uređene građevne čestice. 3. Regulacijska linija je linija koja odvaja javnu površinu od privatne (u smislu javnog ili

privatnog dobra, odnosno vlasničkog načina korištenja). 4. Građevna linija je linija na kojoj se obavezno mora graditi prednje pročelje građevine(a). 5. Samostojeća građevina je građevina koja je odmaknuta od bočnih međa. 6. Poluugrađena građevina je građevina izgrađena na jednoj bočnoj međi tako da sa susjednom

građevinom izgrađenoj na istoj međi, ali susjednoj građevnoj čestici, čini sklop dvojne građevine ili završetak niza.

7. Ugrađena građevina je građevina izgrađena na građevnoj čestici na način da se njena izgrađena površina proteže od jedne do druge bočne međe kao interpolacija tj. ugradnja u postojeću izgradnju ili dio planiranog niza.

8. Etaža je naziv za pojedinu prostornu razinu građevine (Podrum - Po, Suteren - Su, Prizemlje - Pr, Kat - K i Potkrovlje - Pk).

9. Krov je stropna konstrukcija zadnje etaže građevine, u koju se ubrajaju svi konstruktivni slojevi. Krov može biti ravan ili kos (jednostrešni, dvostrešni, ili višestrešni sa skošenjima na zabatima “lastavicama” istog nagiba kao i osnovni krov) nagiba najviše do 45°.

10. Krovna kućica je dio krovne konstrukcije kosog krovišta koja služi za ugradnju okomitog prozora za osvjetljenje prostora potkrovlja sa namjenom, ali najviše kroz dva raspona krovnih rogova.

11. Krovni nadozidni prozor postavlja se u nastavku krovnog nadozida i služi za osvjetljenje prostora potkrovlja s namjenom. Širina nadozidnog prozora može biti najviše do 1/3 dužine pročelja zgrade, odnosno ne više od 4,00 m.

12. Krovni prozor je otvor koji služi za osvjetljenje prostora potkrovlja sa namjenom i potkrovlja bez namjene, a izvodi se isključivo u krovnoj ravnini krovišta.

13. Visina krovnog vijenca mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu:

a) do točke spoja pročelja i završne obrade krova kod ravnog krova bez krovnog nadozida, b) do najviše točke završne obrade krovnog nadozida ravnog krova, c) do točke spoja pročelja i završne obrade kosog ili zaobljenog krova bez krovnog nadozida i

bez strehe,


d) do najviše točke završne obrade krovnog nadozida kosog ili zaobljenog krova i bez strehe, e) do točke spoja pročelja sa završnom obradom donje plohe krovne strehe kosog ili zaobljenog

krova, f) do najviše točke završne obrade krovnog nadozida kosog ili zaobljenog krova sa strehom.

14. Erker je dio prostora pojedinog kata ili potkrovlja koji je izbočen u odnosu na pročelje građevine. Iznad stropne ploče erkera moguće je izvesti loggiu, balkon, terasu, kosi, zaobljeni ili ravni krov.

15. Loggia je prostor pojedine etaže građevine koji je zatvoren sa tri strane, a na četvrtoj se nalazi ograda.

16. Balkon je prostor pojedine etaže građevine koji je u cijelosti izbočen van pročelja građevine, ograđen ogradom i odvojen je od konačno zaravnatog i uređenog terena.

17. Terasa je prostor pojedine etaže građevine koji može biti natkriven (i obzidan sa najviše dvije strane) ili nenatkriven (i obzidan sa svih strana).

18. Nadstrešnica je konstrukcija kojom se natkriva određena površina/prostor (terasa ili dio uređenog terena) građevne čestice i koja može biti obzidana sa najviše jedne strane.

2. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

Članak 6. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA

(1) Načela za određivanje namjene površina na području Općine, koje određuju temeljno urbanističko-graditeljsko i prostorno-krajobrazno uređenje te zaštitu prostora su:

a) načela održivoga razvoja, b) načela zaštite kulturnog i prirodnog naslijeđa, c) načela racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja i korištenja prostora, d) načela optimalnog usklađenja interesa različitih korisnika prostora i e) pravila urbanističke, prostorno-planerske i krajobrazno-planerske struke.

(2) Temeljni cilj ovoga Plana je propisati, omogućiti i potaknuti: a) prostorni razvoj Općine zasnovan na demografskom razvitku (koji se temelji na prirodnom

priraštaju, te doseljavanju i povratku stanovnika), te uspostava ravnoteže između takvog demografskog razvitka i cjelokupnog prostornog razvoja Općine;

b) zaštitu i neophodnu sanaciju različitih oblika vrijedne prirodne i kulturne baštine; c) gospodarski razvoj zasnovan na: poljoprivredi, turizmu, upravnim i uslužnim funkcijama, te

proizvodnim i prerađivačkim pogonima; d) uz sve lokalne potrebe, osiguranje prostora i lokacija za infrastrukturne i ostale građevine i

sadržaje državnog, županijskog značaja. 2.1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

Članak 7. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

(1) U skladu s temeljnim načelima i ciljevima, kao i svim obvezama i ulaznim podacima (polazištima) iz dokumenta prostornog uređenja šireg područja (PPIŽ) područje Općine razgraničeno je prema osnovnim kategorijama korištenja i namjene površina na:

A. Površine unutar građevinskih područja: 1. Građevinska područja naselja (GPN) (površine izgrađenog dijela naselja te uređenog i

neuređenog neizgrađenog dijela naselja za daljnji razvoj i širenje naselja) za mješovitu namjenu.

2. Izdvojena građevinska područja van naselja (IGPVN) (površine izgrađenog te uređenog i neuređenog neizgrađenog dijela za daljnji razvoj i širenje) za:

a) gospodarsku namjenu proizvodnu i/ili poslovnu (I) i/ili (K), b) gospodarsku namjenu ugostiteljsko turističku (T) c) športsko-rekreacijsku namjenu (R) i d) groblja (+), te na

B. Površine van građevinskih područja:


1. Poljoprivredne površine isključivo osnovne namjene (P) - vrijedno obradivo tlo (P2); 2. Poljoprivredne površine isključivo osnovne namjene (P) - ostala obradiva tla (P3); 3. Šumske površine isključivo osnovne namjene (Š) - - privatne šume gospodarske namjene (Š1), 4. Šumske površine isključivo osnovne namjene (Š) - - državne šume gospodarske namjene (Š2), 5. ostala poljoprivredna tla, šume i šumsko zemljište (PŠ),

(2) Sve to je prikazano na kartama 1. Korištenje i namjena površina i kartama serije 2. Infrastrukturni sustavi i mreže u mj. 1:25000 te detaljnije na kartama grupe 4. Građevinska područja u mj. 1:5000. (3) Prostornim planovima uređenja užih područja (urbanistički plan uređenja – UPU, ili/i detaljni plan uređenja – DPU), planirat će se daljnja detaljnija razgraničenja prema namjeni površina u skladu s osnovnom namjenom površina i ostalim utvrđenim uvjetima.

Članak 8.

UVJETI KORIŠTENJA (1) Korištenje prostora unutar obuhvata Plana za izgradnju građevina, kao i uređivanje zemljišta te obavljanje drugih djelatnosti iznad na ili ispod površine zemlje može se obavljati isključivo u suglasju s Planom, odnosno postavkama koje iz njega proizlaze. (2) Korištenje te detaljnija namjena površina, uređenje i izgradnja u dijelu prostora Općine planira se i provodi u skladu s posebnim uvjetima korištenja. Granice područja posebnih uvjeta korištenja, područja posebnih ograničenja u korištenju, uređenja zemljišta te područja i dijelova primjene planskih mjera zaštite prikazani su na kartografskim prikazima serije 3. Uvjeti korištenja uređenje i zaštitu prostora u mj. 1:25000. Granice područja posebnih uvjeta korištenja, područja posebnih ograničenja u korištenju te područja i dijelova primjene planskih mjera zaštite prikazane su i na kartama serije 4. Građevinska područja u mj. 1:5000.

3. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

3.1. GRAĐEVINE I PROSTORI OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

Članak 9. GRAĐEVINE I PROSTORI OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

(1) Na području Općine nalaze se ili su planirane sljedeće građevine i prostori od važnosti za Državu:

a) autocesta A8 - čvorište Kanfanar(A9) - Pazin - Lupoglav - Čvorište Matulji (A7) b) vojne građevine i građevine od posebnog značaja za obranu države; c) sve ostale građevine koje su navedene u Uredbi o određivanju građevina od važnosti za

Republiku Hrvatsku (NN 6/00 i 68/03) a koje je moguće graditi sukladno odredbama ovog Plana;

d) zakonom zaštićeni dijelovi prirodne i kulturne baštine i ostali evidentirani dijelovi prirodne i kulturne baštine predloženi za zaštitu.

(2) Za građevine od važnosti za RH primjenjuje se Uredba o određivanju građevina od važnosti za RH (NN 6/00 i 68/03) i Uredba o održavanju građevina od važnosti za RH (NN 90/95). (3) Na području Općine nalaze se ili su planirane rekonstrukcije sljedećih građevina od važnosti za Istarsku županiju:

a) županijske ceste: Ž5074 -Lovreč (D21) - Mofardini (L50098) - Kringa - Ž5075, Ž5075 - Tinjan (D48) - Sv. Petar u Šumi (Ž5076) - Žminj (Ž5190), Ž5076 - Lušetići (Ž5190) - Sv. Petar u Šumi - Kanfanar (Ž5077)

b) Željeznička pruga II. reda (L215 II214 - Lupoglav - Raša) c) građevine za prijenos električne energije – postojeći i planirani dalekovodi 20 kV; d) Magistralni vodoopskrbni cjevovod. e) sve ostale građevine koje su navedene PPIŽ (Službene novine Istarske županije br. 14/05.,

10/08. i 7/10.) a koje je moguće graditi sukladno odredbama ovog Plana; f) zakonom zaštićeni dijelovi prirodne i kulturne baštine i ostali evidentirani dijelovi prirodne i

kulturne baštine predloženi za zaštitu.

Petak, 15. lipnja 2012. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 453 – Broj 14 (4) Pri određivanju prostora za građevine od važnosti za Državu i Županiju ovisno o vrsti građevine, kategoriji i kapacitetu te značajkama područja na kojem se ona smještava, potrebno je osigurati površinu za njenu funkciju i sigurnost, cjelovit zahvat u prostoru, usklađenje s drugim funkcijama i korisnicima prostora, te širi pojas ograničenja korištenja prostora i izgradnje u svrhu zaštite okoliša i vrijednosti prostora. (5) Prostor za planirane građevine od važnosti za Državu i Županiju - prometnice i vodovi infrastrukture je zaštitni koridor (pojas) koji obuhvaća prostor u koji će se smjestiti svi elementi uređenja i funkcioniranja, a određen je poprečnim presjekom određene kategorije i kapaciteta građevine. 3.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

3.2.1. OPĆE ODREDBE

Članak 10. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA (GPN)

(1) Građevinska područja naselja na području Općine su utvrđena za središnje naselje Sveti Petar u Šumi (kao i sve pripadajuće zaseoke) te se smatraju površinama (područjima) mješovite namjene. Pretežita namjena im je stambena, a sadržavaju i površine:

a) pratećih namjena koje su u funkciji zadovoljenja standarda stanovanja u naselju (društvene; javne; posebne; športske; rekreacijske; javni parkovi, trgovi, dječja igrališta, zelene površine i sl.),

b) gospodarskih namjena (vinski podrum i kušaonice vina, uljare i kušaonice maslinovog ulja, pršutane i ostali sadržaji vezani za tradicijsku poljodjelsku i ratarsku proizvodnju) koje nisu u suprotnosti sa stambenom,

c) turističke namjene (ugostiteljski sadržaji, zgrade sa smještajnim jedinicama, turistički uredi, sportsko-rekreativcni sadržaji kao dopuna planiranim turističkim punktovima i spšortsko-rekreacijskim namjenama) te

d) infrastrukturnih sustava. (2) Unutar građevinskih područja naselja, u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), utvrđeno je razgraničenje na izgrađeni dio te uređeni i neuređeni neizgrađeni dio (za daljnji razvoj planirane namjene). (3) Granice građevinskih područja naselja, razgraničenja na izgrađeni te uređeni i neuređeni neizgrađeni dio utvrđene su rubom katastarskih čestica (gdje je to bilo moguće) i prikazane na karti 1. Korištenje i namjena površina u mj. 1:25000 te detaljnije na karti 4. Građevinska područja u mj. 1:5000.

3.2.1.1. Oblikovanje naselja

Članak 11. OBLIK NASELJA

(1) Da bi se očuvala tradicijska slika naselja, zadržan je tradicijski oblik naselja, koji je dijelom nastao i uslijed topografsko-reljefnih uvjeta Općine. (2) Ovim Planom osigurani su uvjeti za racionalno korištenje izgrađenog i neizgrađenog građevinskog područja, za višenamjensko i optimalno korištenje njegovog najvrjednijeg dijela. (3) U neizgrađenim dijelovima naselja planirane ceste moraju imati propisanu širinu kolnika i nogostupa te zeleni pojas gdje god je to moguće. U izgrađenim dijelovima naselja, osobito u dijelovima koji su obuhvaćeni uvjetima zaštite, treba očuvati tradicijski oblik graditeljske strukture, na način da se dio preostalih neizgrađenih površina očuva i za potrebne uređenja javnih pejzažno oblikovanih površina.


Članak 12. KIOSCI, NADSTREŠNICE ZA SKLANJANJE LJUDI U JAVNOM PROMETU, POKRETNE NAPRAVE, KOMUNALNI OBJEKT I UREĐAJ U OPĆOJ UPORABI TE KONSTRUKCIJE

PRIVREMENIH OBILJEŽJA

(1) Unutar građevinskog područja naselja mogu se postavljati kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, pokretne naprave, komunalni objekti i uređaji u općoj uporabi i druge konstrukcije privremenih obilježja (reklamni panoi, oglasne ploče, reklamni stupovi i sl.) te ostala urbana oprema. (2) Za postavu navedenog stavkom 1. ovog članka izdaju se dozvole u skladu s propisima, ovim Planom, Odlukom o rasporedu kioska, nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prometu, pokretnih naprava, komunalnih objekata i uređaja u općoj uporabi te konstrukcija privremenih obilježja ili Odlukom o komunalnom redu, te drugim odgovarajućim aktima za područje Općine. (3) Kioskom se smatra estetski oblikovana građevina lagane konstrukcije koji se može u cijelosti ili dijelovima prenositi i postavljati pojedinačno ili u grupama. Kiosci se mogu postaviti na javne površine (javne zelene površine, građevne čestice javnih sadržaja i sl.) i to u neposrednu blizinu javne prometne površine, ali van cestovnih pojasa. Kiosci se mogu postavljati i na privatnu građevnu česticu, ako je prostor između regulacijske i građevne linije osnovne građevine veći od 5,00 m. Postavljaju se tako da prednja strana kioska, zajedno sa prodajnim pultom, bude najmanje 60 cm uvučena od javne površine (regulacijske linije). Prostor ispred kioska, kao i dio prostora kojim se dolazi do ulaska u kiosk mora se popločiti. Kiosk se mora moći priključiti na prometnu površinu te po potrebi na ostalu komunalnu i drugu infrastrukturu. (4) Nadstrešnicom za sklanjanje ljudi u javnom prometu se smatra građevina lagane konstrukcije, koja se može postavljati pojedinačno ili u grupama na javnim površinama ili uz rub cestovnog pojasa. (5) Pokretnim napravama smatraju se štand, odnosno klupa, stol i kolica za prodaju raznih artikala, ledenica, ambulantna, ugostiteljska i slična prikolica, bankomat, peć i naprava za pečenje plodina, spremište za priručni alat i materijal, pozornica i slične naprave, stol, stolica, pokretna ograda i druga naprava koja se postavlja ispred ugostiteljskih, zanatskih i drugih radnji, odnosno u njihovoj neposrednoj blizini, te šatori povodom raznih manifestacija, djelatnost cirkusa, luna parka, zabavne radnje, automobili kao zgodici na nagradnim igrama i igrama na sreću, čuvarske kućice, prijenosni WC-i i sl. Mogu se postavljati pojedinačno ili u grupama na javnoj i/ili privatnoj površini. (6) Komunalni objekti i uređaji u općoj uporabi su javna rasvjeta, ploča s planom naselja, javni sat, javni WC, javni zdenac, vodoskok, fontana, spomenik, spomen-ploča, skulptura, sakralno obilježje, javna telefonska govornica, poštanski sandučić, spremnici i koševi za otpad i slični objekti i uređaji. Mogu se postavljati pojedinačno ili u grupama na javnoj i/ili privatnoj površini. (7) Svaki kiosk, nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prometu, pokretna naprava, komunalni objekat i uređaj u općoj uporabi, konstrukcija privremenog obilježja, te ostala urbana oprema, mora biti smještena tako da je na primjeren način omogućena opskrba, da ni u kojem pogledu ne umanjuju preglednost prometnica, ne ometaju promet pješaka i vozila, ne otežavaju održavanje i korištenje postojećih pješačkih, prometnih i komunalnih građevina.

Članak 13.

UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA (1) Uređenju okoliša i zaštiti krajobraza treba posvetiti osobitu pozornost. Treba sačuvati zatečen vrijedan biljni nasad. U uređenju okoliša treba primjenjivati autohtono raslinje, te smišljeno saditi listopadno drveće i grmlje tamo gdje je zimi potrebno osunčanje, a ljeti sjena, te trajnozeleno i crnogorično raslinje tamo gdje je kroz cijelu godinu potreban zeleni zaštitni ili ukrasni pojas. (2) Teren oko zgrade, potporni zidovi, terase i slično moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno oticanje vode na štetu susjednoga zemljišta i susjednih zgrada. Izgradnja potpornih zidova (podzida) dozvoljava se samo prema postojećim okolnim prilikama. Osnovni materijal je kamen. Ne preporuča se izgradnja podzida viših od 1,5 m.

Petak, 15. lipnja 2012. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 455 – Broj 14 (3) Kod izgradnje potpornoga zida uz javnu površinu, završna ploha zida ne smije biti u vidljivom betonu već se mora obložiti kamenom (u maniri suhozida) ili ožbukati. (4) U uvjetima uređenja prostora za gradnju zgrada društvenih djelatnosti, poslovne namjene i/ili turističke namjene odredit će se odgovarajući uvjeti za uređenje neizgrađenih dijelova građevne čestice. (5) Do svih građevina poslovne namjene moraju se osigurati pristupi za teško pokretne i invalidne osobe.

Članak 14. OGRADE, ŽIVICE, VRTOVI I GAJEVI

(1) U izgradnju i oblikovanje ograda treba ugraditi duh istarskoga kamenog suhozida. Ograda građevnih čestica može biti i od punoga kamena, ožbukanoga drugoga građevnog materijala ili u kombinaciji sa živom ili metalnom ogradom. Najveća ukupna visina ograde može biti 1,5 m. Nisu dozvoljene montažne ograde od armiranog (prefabriciranog) betona. (2) Iznimno su moguće žičane ograde, obvezno sa živicom s unutarnje strane građevne čestice. (3) U vrtovima i voćnjacima ne treba pretjerano i bez razloga saditi uneseno (egzotično) bilje, kao ni ono uobičajeno i prečesto viđeno u gradovima, a koje je strano istarskom krajoliku. Valja koristiti stare lokalne svojte drveća, grmlja i cvijeća. (4) U predvrtovima, između ceste (ulice) i kuće, preporuča se sadnja ukrasnog grmlja. (5) Autohtone krajobrazne ambijente valja čuvati i omogućiti nastajanje novih, kao što su šumarci i gajevi, skupine stabala i drvoredi duž cesta i putova, i sl. (6) Ograda se postavlja na lijevu među, sa unutrašnje strane, promatrano od javne prometne površine prema samoj parceli. Kod uglovnih parcela ograda prema javnoj prometnoj površini ograda može biti i niža, do 50 cm, ali tada se izvodi kao niska živica.

3.2.1.2. Oblikovanje građevine

Članak 15. OBLIKOVANJE GRAĐEVINE

(1) Arhitektonsko oblikovanje zgrada mora se prilagoditi postojećem ambijentu. Zgrade treba oblikovati u skladu s lokalnim tradicijskim oblicima, bojama i materijalima. Arhitektonsko oblikovanje zgrada valja uskladiti s krajobrazom i s tradicijskom slikom naselja:

a) Tlorisne i visinske dimenzije građevina unutar zaštićenih povijesnih dijelova naselja, oblikovanje pročelja, pokrovi i nagibi krovišta, te građevni materijali, moraju biti u skladu s tradicijski korištenim materijalima, s okolnim građevinama, krajobrazom i načinom građenja na dotičnom području;

b) Građevine koje se izgrađuju kao dvojne ili u nizu moraju činiti arhitektonsku cjelinu; c) Na kosom krovu dozvoljena je izgradnja nadozidanih krovnih prozora ("luminal",

"belvedere") jednovodnih i dvovodnih, bez upotrebe lučnih ili sličnih nepravilnih nadvoja i krovnih oblika;

d) Preporuča se da se sljeme krovišta postavi po dužoj strani građevine s nagibom krovne plohe prema građevnoj liniji;

e) Preporuča se da se dulja strana zgrade na nagnutom terenu preko 15% postavi paralelno sa slojnicama, osim u već izgrađenim dijelovima naselja;

f) Krovišta moraju biti kosa, u pravilu dvostrešna, tradicijskoga nagiba između 18o i 22o stupnja; g) Nagib jednostrešne krovne plohe nadozidanih krovnih prozora može biti od 130 do 180; h) Korištenje kamenih ploča kao pokrova obvezno je na postojećim građevinama u zaštićenim

dijelovima naselja, na postojećim građevinama koje su pod zaštitom (u slučaju adaptacija, rekonstrukcija, sanacija koje su i do sada bile pokrivene ovom vrstom pokrova.

i) Zabranjuje se korištenje materijala od azbesta. j) Ne dozvoljava se izvedba krovne plohe u gornjem dijelu visokoga zabatnoga zida.

(2) U iznimnim slučajevima moguće su zgrade s ravnim krovom ili drugačijim pokrovom od propisanoga, ali isključivo za javne zgrade. Ravan krov je moguć i na pomoćnim zgradama, kada su

Strana 456 – Broj 14 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA petak, 15. lipnja 2012. one prislonjene uz glavnu građevinu, te se ravno krovište koristi kao prohodna terasa koja je povezana sa najmanje jednom prostorijom u glavnoj građevini. (3) Na uličnom pročelju su moguće terase i balkoni, ako je zgrada udaljena od regulacijske linije najmanje 5,0 metara.

Članak 16. KROVOVI GRAĐEVINA

(1) Ako se izvodi istak vijenca krova zgrade onda je on armiranobetonski ili kameni s istakom 0,20-0,30 m od ravnine pročelnih zidova zgrade. Krovni prepust na zabatu može biti do 0,20 m. Preporuča se izvedba vijenca u skladu s lokalnim tradicijskim rješenjima. (2) Nije dozvoljeno mijenjati nagib krovne plohe od vijenca do sljemena, jer cijela krovna ploha mora biti istovjetnog nagiba. Može se odstupiti samo u širini krovnih nadozidanih prozora ("luminal", "belvedere") u kojemu slučaju taj dio krovne plohe ima manji nagib, koji može završiti na sljemenu krova ili prije njega. (3) Nadogradnja krovne kućice ("luminal", "belvedere") smije zauzimati najviše 30% krovne plohe smanjenoga nagiba.

3.2.1.3. Priključak građevne čestice i građevine na njoj na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu te odlaganje otpada

Članak 17. PRIKLJUČAK GRAĐEVNE ČESTICE I GRAĐEVINE NA NJOJ NA PROMETNU POVRŠINU I

KOMUNALNU I INFRASTRUKTURU TE ODLAGANJE OTPADA (1) Građevna čestica i građevine na njoj trebaju imati priključak na prometnu površinu. (2) Građevna čestica i građevine na njoj se priključuju na prometnu površinu na način kako to propisuje pravna osoba s javnim ovlastima nadležna za cestu na koju se priključuje i sukladno članku 78. (3) Na svakoj građevnoj čestici mora se osigurati smještaj za sva potrebna vozila sukladno članku 80. U protivnom se mora smanjiti planirani kapacitet sadržaja i namjene građevine ili odustati od gradnje. (4) Građevne čestice i građevine na njoj moraju se priključiti na komunalnu infrastrukturnu mrežu (telekomunikacijsku elektroenergetsku, vodoopskrbnu, odvodnje otpadnih voda) ukoliko ista postoji i ako za to postoje tehnički uvjeti. Priključivanje građevne čestice i građevine na njoj na komunalnu infrastrukturnu mrežu obavlja se prema posebnim uvjetima nadležne pravne osobe (davatelja usluge s javnim ovlastima) nadležnog za pojedinu komunalnu mrežu, akta lokalne samouprave i važećim zakonskim propisima i pravilnicima. (5) Treba težiti da se što prije izgradi podzemna mreža komunalne infrastrukture i izvrši podzemno priključenje građevina na nju. Dok se ne izgradi podzemni sustav infrastrukture vanjski ili zračni priključci na infrastrukturnu mrežu moraju biti izvedeni tako da ne narušavaju estetski izgled uličnih pročelja građevina. (6) Na građevnim česticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje otpada (smještaj spremnika za otpad) ako je organiziran odvoz otpada. Prostor za odlaganje otpada treba biti lako pristupačan s prometne površine i zaklonjen od izravnoga pogleda s ulice. Prostor za kratkotrajno odlaganje otpada treba biti dostatne veličine tako da omogući postavu dovoljnog broja spremnika za selektivno prikupljane korisnog otpada radi reciklaže. (7) Odlaganje otpada je moguće i van građevne čestice, ali tada to mora biti u spremnike koji se postavljaju na javnim površinama sukladno članku 12, stavak 6. (8) Spremnici se nikako ne smiju postavljati na javne zelene ili parkovne površine, uređena parkirališta, već samo na posebno popločene/asfaltirane površine lako pristupačne sa javne prometne površine.

Petak, 15. lipnja 2012. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 457 – Broj 14 3.2.1.4. Građevna čestica, regulacijska i građevinska linija, udaljenost građevine od bočne

međe i izgrađenost čestice

Članak 18. GRAĐEVNA ČESTICA

(1) Građevna čestica stambene građevine mora imati osigurani pristup na prometnu površinu minimalne širine 3,00 m, a kod svih ostalih građevina minimalne širine 6,00 m. (2) Na jednoj građevnoj čestici, u građevinskom području naselja, može se graditi jedna osnovna građevina, jedna pomoćna građevina i jedna gospodarska građevina. Osim spomenutih građevina mogu se graditi i druge sporedne građevine te izvoditi uređenja koja služe za redovitu uporabu građevne čestice i građevina na njoj, a sve sukladno članku 45; postavljati kiosci i pokretne naprave, komunalni objekti i uređaji u općoj uporabi te konstrukcije privremenih obilježja sukladno članku 12. Sve spomenute građevine i uređenja moraju činiti jednu funkcionalnu cjelinu. (3) Oblik i veličina građevne čestice treba omogućiti njeno svrhovito korištenje i izgradnju. Parcelaciju treba prilagoditi tradicijskim oblicima i veličinama. Ne treba ujednačavati veličinu i oblik građevnih čestica. (4) Najmanje površine građevnih čestica su za svaku pojedinu građevinu, u ovisnosti o njezinoj namjeni i dijelu Općine u kojem se grade, utvrđene u daljnjem tekstu Odredbi.

Članak 19.

REGULACIJSKA I GRAĐEVINSKA LINIJA (1) Položaj regulacijske linije određuje se tako da se od osi cesta utvrdi rubna linija cestovnog zemljišta u skladu sa člankom 78. (2) Udaljenost građevinske linije građevine od regulacijske linije mora biti najmanje 5,00 m. Iznimno, kod rekonstrukcije građevine izgrađene na manjoj udaljenosti, ili ako se građevinska linija planirane građevine prilagođava građevinskim linijama izgrađenih građevina duž iste prometnice, udaljenost građevinske linije može biti i manja, ili se može preklapati sa regulacijskom. Također, iznimno, kod uglovnih izduženih građevnih čestica gdje se pojavljuju dvije građevinske linije, ona koja je paralelna s dužom stranom čestice (i preko nje se ne ulazi u građevinu na čestici) može biti udaljena od regulacijske linije i manje od propisane ovim stavkom, ali ne manje od 1,00 m. Treba se pridržavati uvjeta iz članka 81, stavak 1. (3) Kod građevina koje se grade na regulacijskoj liniji (građevinska i regulacijska linija se preklapaju) istaci na pojedinim etažama (loggie, balkoni ili erkeri) prema javnoj prometnoj površini nisu dozvoljeni.

Članak 20. UDALJENOST GRAĐEVINE OD BOČNE MEĐE

(1) U građevinskom području naselja građevina se može graditi: a) odmaknuto od bočnih međa– tj. kao samostojeća građevina; b) na jednoj bočnoj međi – tj. kao poluugrađena građevina tako da sa susjednom građevinom na

toj međi čini sklop dvojne građevine ili završetak niza; c) između obje bočne međe (kao interpolacija tj. ugradnja u postojeću izgradnju ili dio

planiranog niza) – tj. kao ugrađena građevina. (2) Samostojeće i poluugrađene građevine s otvorima na slobodnom pročelju prema susjednim međama moraju biti, kako bi se spriječilo širenja požara na susjedne građevine, udaljene od susjednih međa najmanje 3,00 metra. Ova udaljenost može biti i manja ako se dokaže (uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu vanjskih otvora na vanjskim zidovima i drugo) da se požar neće proširiti na susjedne građevine. (3) Ugrađene i poluugrađene građevine međusobno moraju biti odvojene zidom bez otvora vatropropusnosti 90 minuta koji, u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti 90 minuta), nadvisuje najviši krov najmanje 0,50 m, ili završava konzolom duljine 1,00 m u prostor građevine ispod pokrova krovišta koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.


Članak 21. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE

(1) Izgrađenost građevne čestice se iskazuje koeficijentom izgrađenosti (Kig). (2) Koeficijenti izgrađenosti građevne čestice (Kig) utvrđeni su za svaku pojedinu građevinu, u ovisnosti o njezinim namjenama i dijelu Općine u kojem se grade, u daljnjem tekstu Odredbi.

3.2.1.5. Najveća visina građevine

Članak 22. NAJVEĆA VISINA GRAĐEVINE

(1) Najveća visina građevina uvjetuje se kroz najveću visinu krovnog vijenca. (2) Najnižom kotom zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine ne smatraju se:

a) kota dna okna izvedenog uz građevinu (svijetle širine do 1,00 m) radi prozračivanja i/ili osvjetljenja podruma (Po) i suterena (Su);

b) najniža kota rampe (svijetle širine do 5,50 m) za pristup u etažu podruma (Po) i suterena (Su); c) najniža kota stubišta (svijetle širine do 1,50 m) za pristup u etažu podruma (Po) i suterena

(Su). (3) Građevina može imati samo jednu etažu Suterena (Su), Prizemlja (Pr) i Potkrovlja (Pk), a više etaža Podruma (Po) i Katova (K). (4) Najveća visina građevina utvrđena je za svaku pojedinu građevinu, u ovisnosti o njezinim namjenama i dijelu Općine u kojem se grade, u daljnjem tekstu Odredbi.

3.2.1.6. Namjena osnovne građevine

Članak 23. NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE

(1) Namjena osnovne građevine na građevnoj čestici određena je udjelom površine određene namjene u ukupnoj površini građevine. Građevine prema namjeni mogu biti:

a) stambene namjene (stambene i višestambene) – više od 70% stanovanje; b) mješovite namjene (stambeno-poslovne i poslovno-stambene) – jedna namjena pretežita; c) gospodarske namjene (proizvodne, zanatske, uslužne, trgovačke, ugostiteljsko-turističke

namjene); d) javne i društvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, školske, predškolske, kulturne,

vjerske.); e) posebne namjene (policijska uprava, vatrogasni dom i sl.); f) športsko-rekreacijske namjene (sve vrste športskih dvorana; plivački bazeni na otvorenom;

nogometna, rukometna, košarkaška, teniska i druga igrališta na otvorenom i sl.) i g) građevine infrastrukture.

3.2.2. GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE

Članak 24. GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE

(1) Građevine stambene namjene ovisno o broju stambenih jedinica mogu biti stambene građevine ili višestambene građevine. 3.2.2.1. Stambena građevina

Članak 25. STAMBENA GRAĐEVINA

(1) Stambenom građevinom smatra se građevina koja zadovoljava dva pokazatelja: a) sadržava najviše tri samostalne stambene jedinice i b) u građevinskoj (bruto) površini građevine stambena namjena čini više od 70% površine.

(2) U stambenoj građevini može se obavljati tiha i čista djelatnost bez opasnosti od požara i eksplozije.

Petak, 15. lipnja 2012. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 459 – Broj 14 (3) Stambena građevina može se graditi u građevinskom području svih naselja na području Općine.

Članak 26. POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE STAMBENE GRAĐEVINE

(1) Površina građevne čestice za gradnju stambene građevine mora omogućiti projektiranje i gradnju građevine koja će zadovoljiti osnovne uvjete suvremenog stanovanja i poslovanja, kao i sve propisane standarde i normative. (2) Veličina građevne čestice stambene građevine ne može biti manja od:

a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način: 400 m2 u neizgrađenim, a 300 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 14,00 m, a u izgrađenom ne manja od 12,00 m),

b) za gradnju građevine na poluugrađeni način: 350 m2 u neizgrađenim, a 250 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 12,00 m, a u izgrađenom ne manja od 10,00 m) i

c) za gradnju građevine na ugrađeni način: 225 m2 u neizgrađenim, a 175 m2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 10,00 m, a u izgrađenom ne manja od 8,00 m).

(3) Iznimno kod postojećih stambenih građevina izgrađenih na postojećim građevnim česticama veličina građevne čestice može biti i manja od one utvrđene stavkom (2) ovog članka

Članak 27.

IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE STAMBENE GRAĐEVINE - (Kig) (1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (Kig) građevne čestice stambene građevine su:

a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način do 40 %, b) za gradnju građevine na poluugrađeni način do 45 % i c) za gradnju građevine na ugrađeni način do 50 %.

(2) Iznimno je moguća je izgrađenost do 80% i to u slučajevima kada se radi o malim parcelama sa već izgrađenom glavnom građevinom. Povećanje izgrađenosti se odnosi na izgradnju garaže za osobno vozilo i to samo u područjima gdje postojeća prometna situacija ne omogućava da se osobno vozilo parkira unutar cestovnog pojasa.

Članak 28. VISINA STAMBENE GRAĐEVINE

(1) Stambena građevina može imati visinu krovnog vijenca do 9,00 m.

3.2.2.2. Višestambena građevina

Članak 29. VIŠESTAMBENA GRAĐEVINA

(1) Višestambenom građevinom smatra se građevina koja zadovoljava dva pokazatelja: a) sadržava četiri ili više samostalnih stambenih jedinica i b) u građevinskoj (bruto) površini građevine stambena namjena čini više od 70% površine.

(2) U višestambenoj građevini moguće je obavljanje tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije. (3) Višestambena građevina može se graditi u građevinskom području naselja.

Članak 30.

POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE (1) Površina građevne čestice za gradnju višestambene građevine mora omogućiti projektiranje i gradnju građevine koja će zadovoljiti osnovne uvjete suvremenog stanovanja i poslovanja, kao i sve propisane standarde i normative. (2) Veličina građevne čestice višestambene građevine ne može biti manja od:





Članak 31.

IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE - (Kig) (1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (Kig) građevne čestice višestambene građevine su:

a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način do 40 %, b) za gradnju građevine na poluugrađeni način do 45 %, c) za gradnju građevine na ugrađeni način do 50 %.

Članak 32.

VISINA VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE (1) Višestambena građevina može imati visinu krovnog vijenca do 9,00 m.

3.2.3. GRAĐEVINE MJEŠOVITE NAMJENE

Članak 33. GRAĐEVINE MJEŠOVITE NAMJENE

1) Građevinom mješovite namjene smatra se građevina koja zadovoljava dva pokazatelja: a) sadržava jednu ili više samostalnih stambenih i poslovnih jedinica i b) u građevinskoj (bruto) površini građevine jedna od namjena (stambena ili poslovna namjena)

čini više od 50% površine, što znači da je ta namjena pretežita namjena. (2) Građevina mješovite namjene može biti:

a) stambeno-poslovna građevina (građevina pretežito stambene namjene) ili b) poslovno-stambena građevina (građevina pretežito poslovne namjene).

Pretežita namjena građevine je korištenje prostora i površina građevine za više namjena a jedna je prevladavajuća, što znači da ta namjena čini više od 50% građevinske (bruto) površine. (3) U stambeno-poslovnoj građevini i poslovno-stambenoj građevini moguće je obavljanje tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije. (4) Građevina mješovite namjene se može graditi u građevinskom području naselja.

Članak 34.

POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE GRAĐEVINE MJEŠOVITE NAMJENE (1) Površina građevne čestice za gradnju građevine mješovite namjene mora omogućiti projektiranje i gradnju građevine koja će zadovoljiti osnovne uvjete suvremenog stanovanja i poslovanja te odvijanja javnih i društvenih aktivnosti kao i sve propisane standarde i normative. (2) Veličina građevne čestice građevine mješovite namjene ne može biti manja od:





Članak 35. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE GRAĐEVINE MJEŠOVITE NAMJENE - (Kig)

(1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (Kig) građevne čestice građevine mješovite namjene su:


Članak 36.

VISINA GRAĐEVINE MJEŠOVITE NAMJENE (1) Građevina mješovite namjene može imati visinu krovnog vijenca do 9,00. 3.2.4. GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE

Članak 37. GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE

(1) Građevinom gospodarske namjene smatra se građevina koja zadovoljava dva pokazatelja: a) sadržava jednu ili više samostalnih jedinica gospodarske namjene i b) u građevinskoj (bruto) površini građevine gospodarska namjena čini 100% površine.

(2) Građevina gospodarske namjene može biti: proizvodna, zanatska, uslužna, trgovačka, ugostiteljsko-turistička i sl., ali samo kao tiha i čista djelatnost bez opasnosti od požara i eksplozije. (3) Ova vrsta građevine gospodarske namjene može se graditi u građevinskom području naselja, kao i unutar gospodarskog područja.

Članak 38. POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE

(1) Površina građevne čestice za gradnju građevine gospodarske namjene mora omogućiti projektiranje i gradnju građevine koja će zadovoljiti osnovne uvjete suvremenog poslovanja kao i sve propisane standarde i normative, te tako na zadovoljavajući način sudjelovati u fizičkoj strukturi i izgledu naselja. (2) Veličina građevne čestice građevine gospodarske namjene ne može biti manja od:




Članak 39.

IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE - (Kig) (1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (Kig) građevne čestice za gospodarsku namjenu su:


Članak 40.

VISINA GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE (1) Građevina gospodarske namjene može imati visinu krovnog vijenca do 8,00 m.

Strana 462 – Broj 14 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA petak, 15. lipnja 2012. 3.2.5. GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE I GRAĐEVINE ŠPORTSKO-

REKREACIJSKE NAMJENE

Članak 41. GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE

I GRAĐEVINE ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE (1) Građevinom javne i društvene namjene smatra se građevina koja zadovoljava dva pokazatelja:

a) sadržava jednu ili više samostalnih jedinica javne i društvene namjene i b) u građevinskoj (bruto) površini građevine javna i društvena namjena čini 90% površine.

(2) Građevina javne i društvene namjene može biti: upravna, socijalna, zdravstvena, predškolska, školska, kulturna, vjerska i građevina sl. namjene. (3) Uz građevine predškolske i školske namjene moguće je graditi dvorane, igrališta za sve vrste sportova i prostore za boravak djece na otvorenom. (4) Građevinom posebne namjene smatra se građevina koja zadovoljava dva pokazatelja:

a) sadržava jednu ili više samostalnih jedinica posebne namjene i b) u građevinskoj (bruto) površini građevine posebna namjena čini 90% površine.

(5) Građevine posebne namjene su građevine policijske uprave, vatrogasnog doma i sl. građevine. (6) Građevinom športsko-rekreacijske namjene smatra se građevina koja zadovoljava dva pokazatelja:

a) sadržava jednu ili više samostalnih jedinica športsko-rekreacijske namjene i b) u građevinskoj (bruto) površini građevine športsko-rekreacijska namjena čini 90% površine.

(7) Građevine športsko-rekreacijske namjene su građevine u službi sportova i/ili rekreacije (dvorane; plivački bazeni na otvorenom; nogometna, rukometna, košarkaška, teniska i druga igrališta na otvorenom i sl.; klupske prostorije, svlačionice, manji ugostiteljski sadržaji, suvenirnica, gledalište uz borilišta na otvorenom i sl.) (8) U građevini javne i društvene namjene, građevini posebne namjene i građevini športsko-rekreacijske namjene moguće je obavljanje tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije. (9) Građevina javne i društvene namjene, građevina posebne namjene i građevina športsko-rekreacijske namjene se može graditi u građevinskom području naselja.

Članak 42.

POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE I GRAĐEVINE ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE

(1) Površina građevne čestice za gradnju građevine javne i društvene namjene, građevine posebne namjene i građevine športsko-rekreacijske namjene mora omogućiti projektiranje i gradnju građevine koja će zadovoljiti osnovne uvjete suvremenog bavljenja sportom, poslovanja te odvijanja javnih i društvenih aktivnosti kao i sve propisane standarde i normative. (2) Veličina građevne čestice građevine javne i društvene, građevine posebne namjene i građevine športsko-rekreacijske namjene ne može biti manja od:





Članak 43. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE

I GRAĐEVINE ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE - (Kig) (1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (Kig) građevne čestice građevine javne i društvene namjene, građevine posebne namjene i građevine športsko-rekreacijske namjene su:

a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način do 40 %, b) za gradnju građevine na poluugrađeni način do 45 %, c) za gradnju građevine na ugrađeni način do 50 %.

Članak 44.

VISINA GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE, GRAĐEVINE POSEBNE NAMJENE I GRAĐEVINE ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE

(1) Građevina javne i društvene namjene, građevina posebne namjene i građevina športsko-rekreacijske namjene može imati visinu krovnog vijenca do 8,00 m. Kod vjerske građevine visina zvonika do 20,00 m. 3.2.6. POMOĆNE I GOSPODARSKE TE SPOREDNE GRAĐEVINE UZ OSNOVNU

GRAĐEVINU

Članak 45. POMOĆNE I GOSPODARSKE TE SPOREDNE GRAĐEVINE UZ OSNOVNU GRAĐEVINU

(1) Uz osnovnu građevinu (stambene, mješovite, gospodarske, javne i društvene posebne te športsko-rekreacijske namjene) može se graditi jedna pomoćna građevina koja služi za redovitu uporabu osnovne građevine. (2) Uz stambenu građevinu kao osnovnu građevinu i pomoćnu građevinu uz nju, može se graditi i jedna gospodarska građevina. (3) Osim pomoćne i gospodarske građevine, na građevnoj čestici uz osnovnu građevinu mogu se graditi sporedne građevine kao i vršiti uređenja dijela čestice koja služe za redovitu uporabu građevina na toj čestici i same čestice:

a) pretežito podzemne (ukopane) i nadzemne građevine (spremnici ukapljenog plina ili nafte, cisterne za vodu, sabirne jame, gnojišta i sl.).

b) otvorena (ali i nenatkrivena) dječja i sportska igrališta koja su cijelom svojom površinom oslonjena na tlo, otvoreni bazeni i sl,

c) ograde, pergole (brajde, odrine), prostor za odlaganje kućnog otpada, parterna uređenja (staze, platoi, parkiralište, stube na kosom terenu), solarni kolektori i njihovi temelji, potporni zidovi i sl.

(4) Pomoćne i gospodarske te sporedne građevine uz osnovnu građevinu se moraju graditi u sklopu najvećih dozvoljenih vrijednosti izgrađenosti građevne čestice (najvećeg dozvoljenog koeficijenta izgrađenosti (Kig) građevne čestice) određenih za građenje osnovne građevine.

Članak 46.

POMOĆNA GRAĐEVINA (1) Pomoćna građevina je garaža za vozila (osobna, teretna, strojevi i sl.), ljetna kuhinja, vrtna sjenica i nadstrešnica, zatvoreni i/ili natkriveni ili otvoreni bazen, spremišta, priručna radionica za osobne potrebe, drvarnica „šupa“, kotlovnica, sušara, pušnica i sl. i grade se na građevnoj čestici uz osnovnu građevinu, a ovisno o namjeni osnovne građevine. (2) Pomoćna građevina može se graditi počevši od građevinske linije osnovne građevine prema dubini čestice, ali ne na manjoj udaljenosti od 5,00 m od regulacijske linije. (3) Pomoćna građevina može imati visinu krovnog vijenca do 6,00 m, ili najviše kao osnovna građevina. (4) Iznad pomoćne građevine može se urediti prohodna terasa kao proširenje osnovne građevine.


Članak 47. GOSPODARSKA GRAĐEVINA BEZ IZVORA ONEČIŠĆENJA

(1) Gospodarska građevina bez izvora onečišćenja je građevina proizvodne, zanatske, uslužne, trgovačke, ugostiteljsko-turističke namjene i sl. namjene i gradi se na građevnoj čestici samo uz stambenu građevinu kao osnovnu građevinu i pomoćnu građevinu uz nju. (2) Gospodarska građevina bez izvora onečišćenja može se graditi počevši od građevinske linije osnovne građevine prema dubini čestice, ali ne na manjoj udaljenosti od 5,00 m od regulacijske linije. (3) Gospodarska građevina bez izvora onečišćenja može imat visinu krovnog vijenca do 6,00 m, odnosno najviše kao osnovna građevina. (4) Iznad gospodarske građevina bez izvora onečišćenja može se urediti prohodna terasa kao proširenje prostora osnovne građevine.

Članak 48. GOSPODARSKA GRAĐEVINA S IZVORIMA ONEČIŠĆENJA

(1) Gospodarska građevina s izvorom onečišćenja služi za uzgoj stoke, peradi, krznaša i sl. životinja malog obima i gradi se na građevnoj čestici samo uz stambenu građevinu i pomoćnu građevinu uz nju iza osnovne građevine prema dubini čestice. (2) Udaljenost gospodarske građevine s izvorom onečišćenja od stambenih građevina kao osnovnih građevina mora biti najmanje 10,00 m, a od građevina javne i društvene namjene 50,00 m. (3) Ova građevina može imati visinu krovnog vijenca do 4,00 m. (4) U gospodarskim građevinama s izvorom onečišćenja unutar GPN-a može se uzgajati do najviše 10uvjetnih grla. Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježeno koeficijentom 1 gdje se sve vrste stoke/peradi svode na uvjetna grla primjenom koeficijenata:

Vrsta stoke Koeficijent Broj grla - bik 1,50 7 - vol, teški konj 1,20 8 - krava, steona junica, srednje teški konji 1,00 10 - laki konji 0,80 13 - ždrebad 0,75 13 - junad 1 – 2 god. 0,70 14 - krmača + prasad 0,55 18 - junad 6 – 12 mjeseci 0,50 20 - telad, tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 40 - mlade svinje 2 – 6 mjeseci 0,13 77 - ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 100 - janjad i jarad 0,05 200 - krznaši 0,006 1670 - tovna perad / rasplodne nesilice 0,0055-0,0033 1800-3000

3.2.7. GRAĐEVINE INFRASTRUKTURE

Članak 49. GRAĐEVINE INFRASTRUKTURE

(1) Građevinama infrastrukture smatraju se građevine prometnog sustava (ceste, javna parkirališta i garaže te benzinske postaje sa svim svojim pratećim građevinama), građevine komunalnih infrastrukturnih sustava (građevine pošte i javnih telekomunikacija, cijevnog transporta plina, elektroenergetike, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda te vodotoka i voda sa svim svojim pratećim građevinama). Gradnja ovih građevina unutar građevinskog područja naselja vršit će se sukladno člancima od 79. do 91.

Petak, 15. lipnja 2012. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 465 – Broj 14 3.3. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA VAN NASELJA - UVJETI SMJEŠTAJA

GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

3.3.1. OPĆE ODREDBE

Članak 50. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA VAN NASELJA (IGPVN)

(1) Izdvojena građevinska područja van naselja utvrđena su u zaseocima Banovci, Dajčići, Dolcani, Dolinci, Jopi, Juršići, Kranjci, Kristani, Pickini, Slavčići, Sveti Petar u Šumi i Videti. Namjene izdvojenih građevinskih područja van naselja su:

a) gospodarska namjena – proizvodna i/ili poslovna (I) i/ili (K), b) gospodarska namjena – ugostiteljsko turistička (T), b) športsko-rekreacijska namjena (R) i c) groblje (+).

(2) Unutar izdvojenih građevinskih područja van naselja, u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11.), utvrđeno je razgraničenje na:

a) izgrađeni dio i b) uređeni i neuređeni neizgrađeni dio (za daljnji razvoj i uređenje planirane namjene).

(3) Granice izdvojenog građevinskog područja van naselja i razgraničenja na izgrađeni te uređeni i neuređeni neizgrađeni dio utvrđene su granicama katastarskih čestica (gdje je to bilo moguće). Utvrđena razgraničenja su prikazana na karti 1. Korištenje i namjena površina u mj. 1:25000 te detaljnije na kartama 4. Građevinska područja u mj. 1:5000.

Članak 51.

KIOSCI, NADSTREŠNICE ZA SKLANJANJE LJUDI U JAVNOM PROMETU, POKRETNE NAPRAVE, KOMUNALNI OBJEKT I UREĐAJ U OPĆOJ UPORABI TE KONSTRUKCIJE

PRIVREMENIH OBILJEŽJA (1) Unutar izdvojenog građevinskog područja van naselja gospodarske namjene – proizvodne i/ili poslovne (I) i/ili (K) se mogu postavljati kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, pokretne naprave, komunalni objekti i uređaji u općoj uporabi i druge konstrukcije privremenih obilježja (reklamni panoi, oglasne ploče, reklamni stupovi i sl.) kao i ostala urbana oprema sukladno članku 12.

Članak 52. PRIKLJUČAK GRAĐEVNE ČESTICE I GRAĐEVINE NA NJOJ NA PROMETNU POVRŠINU I

KOMUNALNU INFRASTRUKTURU TE ODLAGANJE OTPADA (1) Priključak građevne čestice i građevine na njoj na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu te odlaganje otpada vršit će se sukladno članku 17.

Članak 53.

NAJVEĆA VISINA GRAĐEVINE (1) Najveća visina građevine se određuje sukladno članku 22, a u daljnjem tekstu su prikazani za svaku vrstu izdvojenih građevinskih područja van naselja. 3.3.2. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA VAN NASELJA GOSPODARSKE

NAMJENE – PROIZVODNE (I) I/ILI POSLOVNE (K)

Članak 54.

IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA VAN NASELJA GOSPODARSKE NAMJENE – PROIZVODNE I/ILI POSLOVNE (I) i/ili (K)

(1) Izdvojeno građevinsko područje van naselja gospodarske namjene - proizvodne(I) i/ili poslovne (K) predviđeno je u zaseocima Dolinci, Jopi, Juršići i Sveti Petar u Šumi. (2) Unutar ovih građevinskih područja moguća je gradnja građevina:


a) pretežito proizvodne namjene (pretežito proizvodne, pretežito zanatske i sl.) (I); b) pretežito poslovne namjene (pretežito uslužne, trgovačke i komunalno-servisne i sl.) (K), c) pretežito skladišne namjene, d) pretežito namjene koje se logično kombiniraju s navedenima (restoran i rekreacijski sadržaji

za zaposlene, otvoreni sportski tereni, dječji vrtić za djecu zaposlenika, utovarno-istovarne rampe i sl.),

e) infrastrukture (parkirališta, trafostanice, solarni parkovi). (3) Smještaj proizvodnih, poslovnih i skladišnih i sl. djelatnosti ovisno o prostoru na kojem se smještaju, veličini, kapacitetu i vrsti djelatnosti utvrđuje se kroz sljedeće uvjete:

a) da racionalno koriste prostor s prioritetom obnove, rekonstrukcije i boljeg korištenja već uređenog i izgrađenog prostora te namjene,

b) da se prilikom daljnjeg planiranja usklade interesi korisnika, osigura dovoljan prostor za razvoj te da se utvrde mogući utjecaji na okoliš i osigura zaštita okoliša,

c) da su energetski i prometno primjerene prostoru u kojem se planiraju te da se osigura potrebna količina i sigurnost opskrbe vodom i energijom koja ne smije ugroziti potrebe naselja,

(4) U sklopu ovih područja moguće je smjestiti one proizvodne i poslovne djelatnosti koje se zbog uvjeta prostorne organizacije i tehnologije proizvodnje ne mogu smjestiti unutar građevnih područja naselja, odnosno one djelatnosti koje nepovoljno utječu na uvjete života u naselju. (5) Unutar izdvojenog građevinskog područja van naselja gospodarske namjene – proizvodne (I) i/ili poslovne (K) između zaseoka Jopi i zaseoka Juršići može se, sukladno potrebama, proširiti te urediti postojeća zona gospodarenja otpadom - obrada i privremeno skladištenje neopasnog korisnog otpada (metal, staklo, papir, drvo, plastika i dr.).

Članak 55.

GRAĐEVNA ČESTICA GOSPODARSKE NAMJENE – PROIZVODNE (I) I/ILI POSLOVNE (K) (uređenje, veličina, oblik, ustrojstvo, regulacijska linija, izgrađenost, pejzažno uređenje, ograde)

(1) Na jednoj građevnoj čestici gospodarske namjene – proizvodne i/ili poslovne (I) i/ili (K) mogu se graditi osnovne građevine; pomoćne građevine; sporedne građevine i uređenja koja služe za redovitu uporabu građevina na građevnoj čestici i same čestice te sve čine jednu funkcionalnu cjelinu odnosno poslovni i/ili proizvodni i/ili skladišni kompleks - složena građevina (sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina). (2) Sporedne građevine i uređenja koja služe za redovitu uporabu građevina na čestici su:

a) pretežito podzemne (ukopane) i nadzemne građevine (spremnici ukapljenog plina ili nafte, cisterne za vodu, pročistači otpadnih voda, sabirne jame i sl.).

b) otvorena (i nenatkrivena) dječja i sportska igrališta, otvoreni bazeni i sl, c) ograde, pergole (brajde, odrine), prostor za odlaganje otpada, parterna uređenja (staze, platoi,

parkiralište, stube na kosom terenu), solarni kolektori i njihovi temelji, potporni zidovi i sl. (3) Veličina građevne čestice ne može biti manja od 1000 m2. (4) Oblik građevne čestice za izgradnju treba uskladiti sa uvjetima tehnološkog, funkcionalnog i organizacijskog procesa koji se odvija na njoj, ali najmanje širine prema ulici od 20,00 m. (5) Ustrojstvo (uređenje) građevne čestice treba postaviti u skladu s tehnološkim, funkcionalnim i organizacijskim procesom koji se na njoj planira. Ako nije u suprotnosti s tehnološkim procesom, uređenje građevne čestice treba biti načelno slijedeće (ali nije uvjet):

a) u prednjem dijelu građevne čestice bude smješteno parkiralište zaposlenih i stranaka, b) iza parkirališta treba biti smještena uprava, odnosno administrativno-organizacijsko-uredski

dio, c) u dubini građevne čestice treba biti smješten proizvodni dio, d) reklamne stupove smještavati na privatnim građevnim česticama unutar gradivog dijela

čestice. (6) Položaj regulacijske linije određuje se tako da se od osi cesta utvrdi rubna linija cestovnog zemljišta u skladu sa člankom 81.

Petak, 15. lipnja 2012. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 467 – Broj 14 (7) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (Kig) građevne čestice za građenje građevina je 50%, a najmanje 20% građevne čestice mora biti pejzažno uređeno. (8) Pejzažno uređenje neizgrađenog dijela građevnih parcele treba temeljiti na upotrebi autohtonih vrsta biljaka u skladu s lokalnim i klimatskim uvjetima, veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima pristupa i prilaza. Drvoredima je moguće prikriti većinu manjih građevina. Drvoredi, potezi grmlja i sl. omogućit će njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, a posebnu pozornost treba obratiti određivanju veličine "predvrtova" i parkirališta za vozila. (9) U izgradnju i oblikovanje ograda treba ugraditi duh istarskoga kamenog suhozida. Ograda građevnih čestica može biti i od punoga kamena, ožbukanoga drugoga građevnog materijala ili u kombinaciji sa živom ili metalnom ogradom. Najveća ukupna visina ograde može biti 1,5 m. Nisu dozvoljene montažne ograde od armiranog (prefabriciranog) betona.

Članak 56.

SMJEŠTAJ GRAĐEVIN(A)/E GOSPODARSKE NAMJENE – PROIZVODNE (I) I/ILI POSLOVNE (K)

(građevinska linija, udaljenost od bočne međe, parking, visina, ukupna visina, oblikovanje građevine) (1) Građevinska linija građevine od regulacijske linije mora biti udaljena najmanje 10,00 m, uz poštivanje stavka (1) članka 81. (2) Najmanja udaljenost građevine od međa prema susjednoj građevnoj čestici mora iznositi najmanje polovicu visine pročelja ili zabata građevine uz tu među (H/2), ali ne manje od 6,00 m. (3) Na svakoj građevnoj čestici mora se osigurati smještaj za sva potrebna vozila sukladno članku 83. (4) Građevina može imati visinu krovnog vijenca do 12,00 m. Iznimno, visina građevine može biti i veća zbog proizvodne opreme te tehničkog, tehnološkog i organizacijskog procesa unutar građevine (primjerice visine raznih spremišta – silosa i sl.). (5) Treba izbjegavati jednolične ravne površine pročelja velikih duljina. Optičko smanjivanje takvih pročelja treba riješiti određenim "lomljenjem" pročelja ili korištenjem različitih tonova boje pročelja, kako bi se velike površine optički smanjile. Materijal koji se koristi za oblaganje pročelja ne smije biti od metala u visokom sjaju (materijal reflektirajućih karakteristika). (6) Krov građevine treba biti ravan ili kos (jednostrešni, dvostrešni, ili višestrešni), tradicijskoga nagiba između 18o i 22o stupnja, pokriven u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali nikako materijalom na bazi azbesta i materijalom u visokom sjaju (materijal reflektirajućih karakteristika). Dozvoljena je ugradnja krovnih prozora, gradnja krovnih kućica i krovnih nadozidnih prozora. Nagib jednostrešne krovne plohe nadozidanih krovnih prozora može biti od 130 do 180. 3.3.3. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA VAN NASELJA GOSPODARSKE

NAMJENE – UGOSTITELJSKO TURISTIČKE (T)

Članak 57. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA VAN NASELJA GOSPODARSKE NAMJENE

– UGOSTITELJSKO TURISTIČKE (T) (1) Izdvojeno građevinsko područje van naselja gospodarske namjene – ugostiteljsko turističke (T) predviđeno je u zaseocima Banovci, Dolcani, Jopi, Juršići. Kranjci, Kristani, Pamići, Picikini i Slavčići. (2) Unutar ovih građevinskih područja moguća je gradnja:

a) turističkih naselja, b) kampova, c) pojedinačnih građevina u funkciji ugostiteljsko turističke namjene (hoteli, moteli, izletišta,

depandanse i sl.) d) sve vrste namjena u funkciji turizma (trgovačke, uslužne i ugostiteljske građevine te građevine

u službi športsko rekreacijskih djelatnosti).


Članak 58. GRAĐEVNA ČESTICA GOSPODARSKE NAMJENE – UGOSTITELJSKO TURISTIČKE (T)

(uređenje, veličina, izgrađenost, pejzažno uređenje, ograde) (1) Na jednoj građevnoj čestici gospodarske namjene – ugostiteljsko turističke (T) mogu se graditi građevine koje će zadovoljiti osnovne uvjete suvremenog turizma, kao i sve propisane standarde i normative. Uz osnovnu građevinu na jednoj čestici mogu se graditi i pomoćne građevine, a u funkciji ugostiteljsko turističke namjene kao što su dječja i sportska igrališta, otvoreni bazeni i sl. (2) Veličina građevne čestice ugostiteljsko turističke namjene ne može biti manja od:

a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način: 600 m2 (širina građevne čestice na građevnoj liniji ne smije biti manja od 12,00 m),

b) za gradnju građevine na poluugrađeni način: 500 m2 (širina građevne čestice na građevnoj liniji ne smije biti manja od 10,00 m) i

c) za gradnju građevine na ugrađeni način: 350 m2 (širina građevne čestice na građevnoj liniji ne smije biti manja od 8,00 m).

(3) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (Kig) građevne čestice ugostiteljsko turističke namjene su:

a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način do 40 %, b) za gradnju građevine na poluugrađeni način do 45 % i c) za gradnju građevine na ugrađeni način do 50 %,

uz uvjet da minimalno 30% čestice mora biti pejzažno uređeno (4) Pejzažno uređenje neizgrađenog dijela građevnih parcele treba temeljiti na upotrebi autohtonih vrsta biljaka u skladu s lokalnim i klimatskim uvjetima, veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima pristupa i prilaza. Drvoredima je moguće prikriti većinu manjih građevina. Drvoredi, potezi grmlja i sl. omogućit će njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, a posebnu pozornost treba obratiti određivanju veličine "predvrtova" i parkirališta za vozila. Treba koristiti stare lokalne sorte drveća, grmlja i cvijeća. (5) U izgradnju i oblikovanje ograda treba ugraditi duh istarskoga kamenog suhozida. Ograda građevnih čestica može biti i od punoga kamena, ožbukanoga drugoga građevnog materijala ili u kombinaciji sa živom ili metalnom ogradom. Najveća ukupna visina ograde može biti 1,5 m. Nisu dozvoljene montažne ograde od armiranog (prefabriciranog) betona.

Članak 59.

SMJEŠTAJ GRAĐEVIN(A)/E GOSPODARSKE NAMJENE – UGOSTITELJSKO TURISTIČKE (T)

(građevinska linija, udaljenost od bočne međe, parking, visina, ukupna visina, oblikovanje građevine) (1) Građevinska linija građevine od regulacijske linije mora biti udaljena najmanje 8,00 m, uz poštivanje stavka (1) članka 81. (2) Najmanja udaljenost građevine od međa prema susjednoj građevnoj čestici mora iznositi najmanje polovicu visine pročelja ili zabata građevine uz tu među (H/2), ali ne manje od 3,00 m. (3) Na svakoj građevnoj čestici mora se osigurati smještaj za sva potrebna vozila sukladno članku 83. (4) Građevina može imati visinu krovnog vijenca do 7,50 m. (5) Krov građevine treba biti ravan ili kos (jednostrešni, dvostrešni, ili višestrešni), tradicijskoga nagiba između 18o i 22o stupnja, pokriven u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali nikako materijalom na bazi azbesta i materijalom u visokom sjaju (materijal reflektirajućih karakteristika). Dozvoljena je ugradnja krovnih prozora, gradnja krovnih kućica i krovnih nadozidnih prozora. Nagib jednostrešne krovne plohe nadozidanih krovnih prozora može biti od 130 do 180.

Petak, 15. lipnja 2012. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 469 – Broj 14 3.3.4. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA VAN NASELJA ŠPORTSKO-

REKREACIJSKE NAMJENE (R)

Članak 60. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA VAN NASELJA ŠPORTSKO-REKREACIJSKE

NAMJENE (R) (1) Izdvojena građevinska područja van naselja športsko-rekreacijske namjene (R) predviđena su u zaseocima Kristani, Slavčići i Sveti Petar u Šumi i unutar njih je moguća gradnja:

a) svih građevina u službi sporta i/ili rekreacije (dvorane i sl.), b) svih sportskih terena na otvorenom (plivački bazeni, nogometna, rukometna, košarkaška,

teniska i drugih igrališta s gledalištima, i sl.); c) svih građevina prateće i pomoćne namjene (klupske prostorije, svlačionice, manji ugostiteljski

sadržaji, gledalište/tribine, i sl.) i d) građevina infrastrukture.

(2) Smještaj športsko-rekreacijskih površina ovisno o prostoru na kojem se planiraju, veličini, kapacitetu i vrsti djelatnosti utvrđuju se kroz slijedeće uvjete:

a) da racionalno koriste prostor s prioritetom obnove, rekonstrukcije i boljeg korištenja već uređenog i izgrađenog prostora te namjene,

b) da se prilikom daljnjeg planiranja usklade interesi korisnika, osigura dovoljan prostor za razvoj te da se utvrde mogući utjecaji na okoliš i osigura zaštita okoliša,

c) da su energetski i prometno primjerene prostoru u kojem se planiraju te da se osigura potrebna količina i sigurnost opskrbe vodom i energijom koja ne smije ugroziti potrebe naselja.

Članak 61.

GRAĐEVNA ČESTICA GRAĐEVINE ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE I NJENO UREĐENJE

(uređenje, veličina, oblik, ustrojstvo, regulacijska linija, izgrađenost, pejzažno uređenje, ograde) (1) Na jednoj građevnoj čestici športsko-rekreacijske namjene (R) mogu se graditi osnovne građevine; pomoćne građevine; sporedne građevine i uređenja koja služe za redovitu uporabu građevina na građevnoj čestici i same čestice te sve čine jednu funkcionalnu cjelinu odnosno športsko-rekreacijski kompleks - složena građevina (sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina). (2) Sporedne građevine i uređenja koja služe za redovitu uporabu građevina na čestici su:

a) pretežito podzemne (ukopane) i nadzemne građevine (spremnici ukapljenog plina ili nafte, cisterne za vodu, pročistači otpadnih voda, sabirne jame i sl.).

b) otvorena (i nenatkrivena) dječja i sportska igrališta, otvoreni bazeni i sl, c) ograde, pergole (brajde, odrine), prostor za odlaganje otpada, parterna uređenja (staze, platoi,

parkiralište, stube na kosom terenu), solarni kolektori i njihovi temelji, potporni zidovi i sl. (3) Veličina građevne čestice ne može biti manja od 1000 m2. (4) Oblik građevne čestice za izgradnju građevina poželjno je da bude pravilan, izdužen u dubinu u odnosu 1:2 do 1:6, ali ne nužno (može biti i drugačijeg omjera zbog funkcionalnog i organizacijskog procesa koji se odvija na njoj) te najmanje širine prema ulici 20,00 m. (5) Ustrojstvo (uređenje) građevne čestice treba biti u skladu s namjenom i funkcijom koja se na njoj planira. Načelno, kod uređenja građevne čestice treba paziti da (ali nije uvjet) parkiralište zaposlenih i posjetitelja bude razdvojeno, a reklamne stupove smještavati na građevnim česticama pojedinih namjena unutar gradivog dijela. (6) Položaj regulacijske linije određuje se tako da se od osi ceste utvrdi rubna linija cestovnog zemljišta u skladu sa člankom 81. (7) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (Kig) građevne čestice je 40%, a najmanje 20% građevne čestice mora biti pejzažno uređeno. (8) Pejzažno uređenje neizgrađenog dijela građevnih parcele treba temeljiti na upotrebi autohtonih vrsta biljaka u skladu s lokalnim i klimatskim uvjetima, veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima pristupa i prilaza. Drvoredima je moguće prikriti većinu manjih građevina. Drvoredi, potezi

Strana 470 – Broj 14 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA petak, 15. lipnja 2012. grmlja i sl. omogućit će njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, a posebnu pozornost treba obratiti određivanju veličine "predvrtova" i parkirališta za vozila. Valja koristiti stare lokalne sorte drveća, grmlja i cvijeća. (9) U izgradnju i oblikovanje ograda treba ugraditi duh istarskoga kamenog suhozida. Ograda građevnih čestica može biti i od punoga kamena, ožbukanoga drugoga građevnog materijala ili u kombinaciji sa živom ili metalnom ogradom. Najveća ukupna visina ograde može biti 1,5 m. Nisu dozvoljene montažne ograde od armiranog (prefabriciranog) betona.

Članak 62.

SMJEŠTAJ GRAĐEVINE ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE (R) NA GRAĐEVNOJ ČESTICI TE UVJETI GRADNJE I OBLIKOVANJA

(građevinska linija, udaljenost od bočne međe, parking, visina, ukupna visina, oblikovanje građevine) (1) Građevinska linija građevine od regulacijske linije mora biti udaljena najmanje 10,00 m, uz poštivanje stavka (1) članka 81. (2) Najmanja udaljenost građevine od međa mora iznositi najmanje polovicu visine pročelja ili zabata građevine uz tu među (H/2), ali ne manje od 6,00 m. (3) Na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji građevine mora se osigurati smještaj za sva potrebna vozila sukladno članku 83. (4) Građevina može imati visinu krovnog vijenca do 12,00 m. (5) Treba izbjegavati jednolične ravne površine pročelja velikih duljina. Optičko smanjivanje takvih pročelja treba riješiti određenim "lomljenjem" pročelja ili korištenjem različitih tonova boje pročelja, kako bi se velike površine optički smanjile. Materijal koji se koristi za oblaganje pročelja ne smije biti od metala u visokom sjaju (materijali reflektirajućih karakteristika). (6) Krov građevine treba biti ravan ili kos (jednostrešni, dvostrešni, ili višestrešni), tradicijskoga nagiba između 18o i 22o stupnja, pokriven u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali nikako materijalom na bazi azbesta i materijalom u visokom sjaju (materijal reflektirajućih karakteristika). Dozvoljena je ugradnja krovnih prozora, gradnja krovnih kućica i krovnih nadozidnih prozora. Nagib jednostrešne krovne plohe nadozidanih krovnih prozora može biti od 130 do 180. 3.3.5. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA VAN NASELJA – GROBLJE (+)

Članak 63.

IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA VAN NASELJA – GROBLJE (+) (1) Izdvojeno građevinsko područje van naselja - groblje (+) predviđeno je u zaseoku Dolinci. (2) Unutar ovog građevinskog područja moguća je gradnja i uređenje površina za ukop, površina i građevina za ispraćaj pokojnika, spremišta, unutrašnje prometnice i zelenilo te prateće funkcije za posjetitelje groblja, prateće funkcije za zaposlene, servis i održavanje te vanjske prometne površine i usluge. (3) Planiranje, projektiranje, i građenje groblja treba biti u skladu sa Zakonom o grobljima (NN 19/98) i Pravilnikom o grobljima (NN 99/02).

Članak 64.

GRAĐEVNA ČESTICA GROBLJA (+) I NJENO UREĐENJE (uređenje, veličina, oblik, ustrojstvo, regulacijska linija, izgrađenost, pejzažno uređenje, ograde)

(1) Na građevnoj čestici groblja (+) mogu se graditi sve građevine sukladno Pravilniku o grobljima (NN 99/02) te sporedne građevine i provoditi uređenja koja služe za redovitu uporabu građevina na građevnoj čestici i same čestice te sve čine jednu funkcionalnu cjelinu odnosno kompleks groblja - složena građevina (sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina). (2) Sporedne građevine i uređenja koja služe za redovitu uporabu građevina na čestici su:

a) pretežito podzemne (ukopane) i nadzemne građevine (cisterne za vodu, sabirne jame i sl.). b) ograde, pergole, prostor za odlaganje otpada, parterna uređenja (staze, trg, parkiralište).

Petak, 15. lipnja 2012. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 471 – Broj 14 (3) Oblik građevne čestice za izgradnju građevina i uređenja grobnih površina utvrđen je ovim Planom. (4) Pejzažno uređenje neizgrađenog dijela groblja treba temeljiti na upotrebi autohtonih vrsta biljaka u skladu s lokalnim i klimatskim uvjetima, a posebnu pozornost treba obratiti uređenju parkirališnih površina. (5) U izgradnju i oblikovanje ograda treba ugraditi duh istarskoga kamenog suhozida. Svakako se treba zadržati postojeća ograda oko groblja i dalje održavati.

Članak 65.

SMJEŠTAJ GRAĐEVIN(A)/E NA GROBLJA TE UVJETI GRADNJE I OBLIKOVANJA (građevinska linija, udaljenost od bočne međe, parking, visina, oblikovanje građevine)

(1) Građevinska linija mrtvačnice mora biti udaljena najmanje 5,00 m.od regulacijske linije. (2) Građevina mrtvačnice može imati visinu krovnog vijenca najviše do 5,00 m. (3) Treba izbjegavati jednolične ravne površine pročelja velikih duljina. Optičko smanjivanje takvih pročelja treba riješiti određenim "lomljenjem" pročelja ili korištenjem različitih tonova boje pročelja, kako bi se velike površine optički smanjile. Materijal koji se koristi za oblaganje pročelja ne smije biti od metala u visokom sjaju (materijali reflektirajućih karakteristika). (4) Krov građevine treba biti ravan ili kos (jednostrešni, dvostrešni, ili višestrešni), tradicijskoga nagiba između 18o i 22o stupnja, pokriven u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali nikako materijalom na bazi azbesta i materijalom u visokom sjaju (materijal reflektirajućih karakteristika). 3.3.6. GRAĐEVINE INFRASTRUKTURNE

Članak 66. GRAĐEVINE INFRASTRUKTURE

(1) Infrastrukturnim i ostalim građevinama smatraju se građevine prometnog sustava (ceste, javna parkirališta i garaže, benzinske postaje sa svim svojim pratećim građevinama), građevine komunalnih infrastrukturnih sustava (pošte i javne telekomunikacija, cijevni transport plina, elektroenergetika, vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda) te vodnog gospodarstva. (2) Građevine prometnog sustava te građevine komunalnih infrastrukturnih sustava se unutar izdvojenog građevinskog područja van naselja grade sukladno člancima od 79. do 90. 3.4. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

3.4.1. GRAĐEVINE KOJE SE MOGU ILI MORAJU GRADITI VAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NA POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

Članak 67. GRAĐEVINE KOJE SE MOGU ILI MORAJU GRADITI VAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

NA POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU (1) Građevine koje se mogu ili moraju graditi van građevnog područja na poljoprivrednom, zemljištu u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08 i 21/10), su:

a) građevine prometnog sustava, građevine komunalnih infrastrukturnih sustava (ceste, građevine javnih telekomunikacija, cijevnog transporta plina, elektroenergetike, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda te vodotoka (potoka i kanala) sa svim svojim pratećim građevinama),

b) građevine namijenjene vojsci, policiji, vatrogascima i sl., i c) sve ostale građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu, a koje su navedene u

Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08 i 21/10) te nisu u suprotnosti s Planom i Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11).

(2) Osim građevina određenih stavkom (1) ovog članka, na poljoprivrednom zemljištu van građevinskog područja mogu se graditi građevine kao što su:

a) građevine u funkciji obavljanja: - intenzivne poljoprivredne proizvodnje (ratarske, povrtlarske, voćarske, vinogradarske i sl.),


- poljoprivredne proizvodnje za vlastite potrebe (ratarske, povrtlarske, voćarske i vinogradarske),

- intenzivne stočarske, peradarske (farme i tovilišta), i sl. proizvodnje (npr. uzgoj krznaša); b) građevine koje služe rekreaciji (lovačke kuće i domovi, vidikovci na privlačnim mjestima).

(3) Na vrijednim obradivim tlima mogu se planirati: staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda na kompleksima ne manjim od 10.000 m2, farme za uzgoj stoke na kompleksima ne manjim od 50.000 m2, peradarske farme na kompleksima ne manjim od 20.000 m2, vinogradarsko-vinarski pogoni na kompleksima ne manjim od 20.000 m2. Na ovim se vrstama obradivih tala izuzetno daje mogućnost izgradnje stambeno-gospodarskih građevina za vlastite potrebe i turizma na seoskim gospodarstvima, te malih gospodarskih građevina. (4) Na ostalim obradivim tlima mogu se planirati: staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda na kompleksima ne manjim od 5.000 m2, farme za uzgoj stoke na kompleksima ne manjim od 10.000 m2, peradarske farme na kompleksima ne manjim od 5.000 m2, vinogradarsko-vinarski pogoni na kompleksima ne manjim od 10.000 m2. Na ovim se vrstama obradivih tala naglašava mogućnost izgradnje stambeno-gospodarskih građevina za vlastite potrebe i turizma na seoskim gospodarstvima, te malih gospodarskih građevina. (5) Građevine se moraju projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljodjelsku proizvodnju, korištenje drugih građevina te da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekovog okoliša i krajobraza. (6) Građenje na poljoprivrednom zemljištu van građevinskog područja mora:

a) osigurati što veću neizgrađenu površina čestica u skladu s osnovnom namjenom, b) očuvati obličje terena, kakvoću i cjelovitost poljoprivrednog zemljišta, tj. očuvati prirodna

obilježja prostora u skladu s osnovnom namjenom, c) očuvati kvalitetne i vrijedne vizure, d) propisno riješiti vodoopskrbu, odvodnju, te zbrinjavanje otpada s prikupljanjem na čestici i

odvozom na organiziran i siguran način, kao i energetsku opremljenost plinom, električnom energijom, i sl. Moguće su izvedbe cisterni s vodom, crpnih i pumpnih stanica za vodu, pročistača otpadnih voda, plinskih spremnika, električnih agregata, kolektora i/ili sl.

(7) Osnovna namjena, na temelju koje su izgrađene građevine koje se mogu ili moraju graditi van građevinskog područja na poljoprivrednom zemljištu, može se promijeniti samo u slučaju da je nova namjena u skladu s namjenom koja se može ostvariti na toj lokaciji sukladno člancima od 67. do 77.

3.4.1.1. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja intenzivne poljoprivredne proizvodnje

Članak 68.

GOSPODARSKE GRAĐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJA INTENZIVNE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE

(1) Gradnja gospodarskih građevina u funkciji obavljanja intenzivne poljoprivredne proizvodnje (ratarske, povrtlarske, voćarske, vinogradarske i cvjećarske) određuje se prema posjedu primjerene veličine ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti. Pod pojmom “posjed” podrazumijeva se jedna ili više zemljišnih katastarskih čestica koje međusobno čine jednu prostornu cjelinu minimalne površine posjeda:

a) građevine za intenzivnu ratarsku proizvodnju je 5,00 ha, b) građevine za uzgoj voća ili voća i povrća je 2,00 ha, c) građevine za uzgoj povrća je 1,00 ha, d) građevine za uzgoj vinove loze je 1,00 ha i e) građevine za uzgoj sadnica voća, sadnica vinove loze, sadnica cvijeća i ukrasnog bilja te

građevine za uzgoj prirodnih biljnih zaslađivača je 0,50 ha. (2) Gospodarske građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje mogu se graditi na udaljenosti ne manjoj od 100 m od ruba građevinskog područja naselja.

Petak, 15. lipnja 2012. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 473 – Broj 14 (3) Udaljenost gospodarskih građevina namijenjenih intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji od javih cesta ovisi o vrsti javne ceste i iznosi: 100 m od državnih, 50 m od županijskih i 30 m od lokalnih cesta. (4) Ove građevine moraju zadovoljiti sljedeće uvjete:

a) na građevnim česticama koje su dio jednog posjeda je moguće graditi više gospodarskih, pomoćnih i sporednih građevina;

b) visina krovnog vijenca do 6,00 m; c) iz svih članaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe, a koji nisu u suprotnosti sa uvjetima iz

prethodnih točaka ovog stavka i koji se mogu primjenjivati na predmetne građevine; te uvjete d) iz svih članaka poglavlja 3.2.6. Pomoćne i gospodarske te sporedne građevine uz osnovnu

građevinu, a nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih točki ovog stavka i koji se mogu primjenjivati na predmetne građevine.

(5) U okviru seljačkog gospodarstva (domaćinstva) ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na kojem se primarno obavljanja intenzivna poljoprivredna proizvodnja moguće je pružanje ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu sukladno sa Pravilnikom o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu (NN 8/08 i 46/08) i Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07 i 88/10).

Članak 69.

STAMBENA GRAĐEVINA UZ GOSPODARSKE GRAĐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJA INTENZIVNE POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI

(1) Stambena građevina može se graditi uz gospodarske građevine u funkciji obavljanja intenzivne poljoprivredne djelatnosti (ratarske, voćarske i vinogradarske) u okviru seljačkog ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na posjedima veličine tri puta većim od posjeda minimalne veličine propisane člankom 68. (2) Ova stambena građevina mora zadovoljiti sljedeće uvjete:

a) na jednoj građevnoj čestici, koja je dio jednog posjeda,na kojem postoje gospodarske, pomoćne i sporedne građevine moguće je graditi jednu stambenu građevinu;

b) visina krovnog vijenca do 6,00 m; c) (bruto) površina svake pojedine etaže najviše 100 m2; te uvijete d) uvjete članaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe, a koji nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih

točki ovog stavka i koji se mogu primjenjivati na predmetne građevine.

3.4.1.2. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne proizvodnje za vlastite potrebe

Članak 70. (1) Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne proizvodnje (ratarske, povrtlarske, voćarske i vinogradarske) za vlastite potrebe su: spremišta u vinogradima, spremišta voća i povrća u voćnjacima i povrtnjacima, ostave za alat, oruđe, kultivatore, i sl.

Članak 71.

SPREMIŠTE U VINOGRADU I SPREMIŠTE U VOĆNJAKU (1) Spremište u vinogradu i voćnjaku može se graditi na posjedima veličine ne manje od 500 m2). (2) Građevina može imati visinu krovnog vijenca do 4,00 m. (3) Tlocrtna (bruto) površina pojedine nadzemne etaže, ne uključujući i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže podruma ne smije prelaziti:

a) 35 m2 ako se grade na česticama do 2000 m2 i b) 50 m2 ako se grade na česticama većim od 2000 m2,

dok se u oba slučaja površina podzemne etaže podruma (Po) ne ograničava. (4) Ove građevine moraju zadovoljiti uvjete iz svih članaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe.


Članak 72. SPREMIŠTE ZA ALAT

(1) Spremište za alat može se graditi na posjedima manje veličine ne manje od 500 m2). Spremište za alat ne smije se priključiti na komunalnu infrastrukturu. (2) Građevina može imati visinu krovnog vijenca do 2,50 m. (3) Tlocrtna (bruto) površina ove građevina ne smije prelaziti 15 m2. (4) Ova građevina mora zadovoljiti uvjete iz svih članaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe.

3.4.1.3. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja intenzivne stočarske, peradarske i sl. proizvodnje

Članak 73. GOSPODARSKE GRAĐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJA INTENZIVNE STOČARSKE,

PERADARSKE (FARME I TOVILIŠTA), I SL. PROIZVODNJE (UZGOJ KRZNAŠA) (1) Farmama za uzgoj stoke smatra se uzgojni pogoni s 10 i više stočnih jedinica, sukladno čemu se određuju minimalne veličine za govedarske, ovčarske, kozarske i svinjogojske farme. (2) Gradnja gospodarskih građevina u funkciji obavljanja intenzivne stočarske, peradarske proizvodnje (farme i tovilišta), i sl. proizvodnje (npr. uzgoj krznaša) određuje se prema najmanjem broju uvjetnih grla uz poštivanje najvećeg dozvoljenog broja uvjetnih grla u ovisnosti o udaljenosti od građevinskog područja naselja i udaljenosti od razvrstanih cesta ovisno o kategoriji ceste. (3) Najmanji broj uvjetnih grla za izgradnju farme i tovilišta van građevinskog područja na poljoprivrednom zemljištu iznosi 11 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježeno koeficijentom 1 dok se za ostale životinje primjenjuju koeficijenti iz tablice navedene u članku 48: (4) Minimalna udaljenost ovih građevina od građevinskog područja naselja, s obzirom na njihov kapacitet utvrđuje se prema sljedećoj tablici:

Broj uvjetnih grla Min. udaljenost od GPN-a (m) 11 – 20 100

21 – 100 150 101 – 300 300

301 – 800 i više 500 (5) Udaljenost ovih građevina namijenjenih intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji od javih cesta ovisi o vrsti javne ceste i iznosi: 100 m od državnih, 50 m od županijskih i 30 m od lokalnih cesta. (6) Građevina može imati visinu krovnog vijenca u skladu s potrebom tehnologije uzgoja. (7) Ove građevine moraju zadovoljiti uvjete iz svih članaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe, a koji nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih stavaka ovog članka

Članak 74.

STAMBENE GRAĐEVINE ISKLJUČIVO U OKVIRU GOSPODARSTVA U FUNKCIJI OBAVLJANJA INTENZIVNE STOČARSKE I PERADARSKE PROIZVODNJE

(1) Stambena građevina može se graditi uz gospodarske građevine za obavljanje intenzivne stočarske i peradarske proizvodnje u okviru seljačkog gospodarstva (domaćinstva) ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva sa minimalno 50 uvjetnih grla. (2) Ove građevine moraju zadovoljiti slijedeće uvjete:

a) na jednom gospodarstvu je moguće graditi jednu stambenu građevinu; b) udaljenost stambene građevine od gospodarske građevine u funkciji obavljanja intenzivne

stočarske, peradarske proizvodnje (farme i tovilišta, uzgoj krznaša), minimalno 20,00 m; c) visina krovnog vijenca do 6,00 m, d) (bruto) površina svake pojedine etaže najviše 100 m2; te uvjete e) iz svih članaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe, a koji nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih

točki ovog stavka i koji se mogu primjenjivati na predmetne građevine.

Petak, 15. lipnja 2012. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 475 – Broj 14 3.4.1.4. Uzgajališta riba (ribnjaci), uzgajališta puževa, glista, žaba i sličnih životinja

Članak 75.

UZGAJALIŠTA PUŽEVA, GLISTA, ŽABA I DRUGIH SLIČNIH ŽIVOTINJA (1) Uzgajališta puževa, glista, žaba i drugih životinja moguće je na vlažnim zemljištima prema uvjetima koje ovakav uzgoj i zahtjeva.

3.4.1.5. Građevine koje služe rekreaciji, a koriste prirodne izvore

Članak 76.

LOVAČKE KUĆE I DOMOVI TE VIDIKOVCI (1) Lovačke kuće i domovi mogu se graditi van građevnog područja na šumskom i poljoprivrednom zemljištu te moraju zadovoljiti slijedeće uvjete:

a) visina krovnog vijenca do najviše 6,00 m b) (bruto) površina svake pojedine etaže najviše 100 m2; te c) uvjete iz svih članaka poglavlja 3.2.1. Opće odredbe, a koji nisu u suprotnosti sa uvjetima

prethodnih točaka ovog stavka. (2) Vidikovce je moguće graditi uz ceste na istaknutim reljefnim pozicijama, koje imaju atraktivan pogled tako da se osigura parkiralište za nekoliko osobnih automobila u obliku uređenih odmorišta. 3.4.2. GRAĐEVINE KOJE SE MOGU ILI MORAJU GRADITI VAN GRAĐEVINSKOG

PODRUČJA NA ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU

Članak 77. GRAĐEVINE KOJE SE MOGU ILI MORAJU GRADITI VAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

NA ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU (1) Građevine koje se mogu ili moraju graditi van građevnog područja na šumskom zemljištu u skladu sa Zakonom o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08 i 80/10) su:

a) građevine prometnog sustava, građevine komunalnih infrastrukturnih sustava (ceste, građevine javnih telekomunikacija, cijevnog transporta plina, elektroenergetike, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda te vodotoka (potoka i kanala) sa svim svojim pratećim građevinama),

b) građevine koje služe rekreaciji, a koriste prirodne izvore (lovačke kuće i domovi, vidikovci), c) građevine namijenjene vojsci, policiji, vatrogascima i sl., d) sve ostale građevine koje se mogu graditi na šumskom zemljištu koje su navedene u Zakonu o

šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08 i 80/10), a nisu u suprotnosti sa Planom i Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11.).

(2) Osnovna namjena, na temelju koje su podignute građevine koje se mogu ili moraju graditi van građevinskog područja na šumskom zemljištu može se promijeniti samo u slučaju da je nova namjena u skladu s namjenom koja se može ostvariti na toj lokaciji sukladno ovom članku.

4. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I

DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 78.

UVJETI UTVRĐIVANJA TRASA I POJASEVA KAO I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

(1) Pojasevi, trase te površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava planiraju se na način da se prvenstveno koriste postojeći pojasevi i ustrojavaju zajednički za više sustava tako da se: nastoje izbjeći šumska područja i vrijedno poljodjelsko zemljište, ne razara cjelovitost prirodnih i stvorenih tvorevina, provode načela i smjernice o zaštiti prirodnih i krajobraznih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina te ambijentalnih vrijednosti.

Strana 476 – Broj 14 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA petak, 15. lipnja 2012. (2) Točan položaj i kapacitet svakog pojedinog infrastrukturnog sustava nisu određeni ovim Planom. Određena su samo načela i koncepti vođenja i smještaja svakog pojedinog sustava koji su usmjeravajućeg značaja. Kapacitet i točan položaj svakog pojedinog sustava će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog područja Općine te svake pojedine zone koju opskrbljuju. Svaki dio pojedinog sustava (iz članaka 80. do 90.) može se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti. 4.1. PROMETNI SUSTAV

4.1.1. CESTOVNI PROMET

Članak 79. CESTOVNI PROMET

(1) Razmještaj sustava cestovnog prometa (cesta sa svojim cestovnim zemljištem i svim pripadajućim građevinama te njenim zaštitnim pojasevima) je prikazan na kartama 1.A. Razvoj i uređenja površina i 2.A Promet u mj. 1:25000 te na kartama 4. Građevinska područja u mj. 1:5000. Točan položaj i kapaciteti sustava cestovnog prometa nisu određeni. Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja koji su usmjeravajućeg značaja, a njegovi kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog područja Općine te svake pojedine zone koju opskrbljuju. Svaki dio sustava cestovnog prometa može se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti. (2) Ovim Planom zadržava se postojeća mreža razvrstanih cesta (državna cesta - autocesta, županijske ceste i lokalne cesta), kao i postojeća mreža ostalih nerazvrstanih cesta i putova. Planom se planira rekonstrukcija pojedinih dijelova postojećih nerazvrstanih prometnica (puteva) kako bi se osigurao kvalitetniji pristup do gospodarskog područja, kao i mogućnost izgradnje obilaznice središta općinskog naselja. (3) Na području Općine, sukladno Odluci o razvrstaju javnih cesta u autoceste (NN 77/07, 13/09 i 104/09) i Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 17/10) nalaze se:

a) državna cesta - autocesta: A8 (čvorište Knafanar (A9) – Pazin – Lupoglav – čvorište Matulji (A7));

b) županijske ceste: Ž5074 (Lovreč (D21) – Mofardini (L50098) – Kringa – Ž5075), Ž5075 (Tinjan (D48) - Sv. Petar u Šumi (Ž5076) - Žminj (Ž5190)Ž2217 Ž5076 (Lušetići (Ž5190) - Sv. Petar u Šumi - Kanfanar (Ž5077)) te ostale nerazvrstane javne ceste i putovi.

(4) Cestovni prijelaz u dvije razine preko željezničke pruge izveden je za nerazvrstanu cestu u sjeveroistočnom dijelu Općine uz zaseok Glavica. (5) Cestovni prijelaz u jednoj razini preko pruge izveden je za županijske ceste Ž5075 i Ž5076 preko željezničke pruge II. reda L215 II214 (6) Raskrižja ostalih planiranih cesta predviđena su u jednoj razini.

Članak 80.

GRAĐENJE UNUTAR CESTOVNOG ZEMLJIŠTA I ZAŠTITNOG POJASA CESTE (1) Gradnja unutar postojećih cesta (cestovnih zemljišta) te njihovih zaštitnih pojaseva obavlja se u skladu sa Zakonom o javnim cestama (NN 180/04, 138/06, 146/08, 38/09, 124/09, 153/09 i 73/10), ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima pravne osobe s javnim ovlastima nadležnom za pojedinu i/ili vlasnika. Spomenuti zaštitni pojas javne ceste mjeri se od vanjskog ruba cestovnog zemljišta ceste i on iznosi za:

– autoceste 40 m, – ceste namijenjene isključivo za promet motornih vozila ili brze ceste 35 m, – državne ceste 25 m, – županijske 15 m i – lokalne ceste 10 m.

Petak, 15. lipnja 2012. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 477 – Broj 14 Uvjete gradnje unutar cestovnih zemljišta ceste i zaštitnog pojasa ceste propisuju nadležne pravne osobe s javnim ovlastima (Hrvatskih autocesta d.o.o. kad se radi o autocestama, Hrvatskih cesta d.o.o. kada se radi o državnim cestama i Županijske uprave za ceste, ako se radi o županijskim i lokalnim cestama). (2) Kod gradnje državne, županijske i lokalne ceste, unutar građevinskog područja naselja, rub cestovnog zemljišta (regulacijska linija) od osi ceste mora biti udaljen najmanje onoliko koliko propiše nadležno društvo s javnim ovlastima (ovisno o nadležnosti za pojedinu cestu) u svojim prethodno izdanim uvjetima. U slučaju nepostojanja ovih uvjeta ta udaljenost treba iznositi:

- za državnu cestu 10,00 m, - za županijsku cestu 8,00 m i - za lokalnu cestu 5,00 m.

Kod gradnje državne, županijske i lokalne ceste, van građevinskog područja naselja, rub cestovnog zemljišta (regulacijska linija) od osi ceste mora biti udaljen najmanje onoliko koliko propiše nadležno društvo s javnim ovlastima (ovisno o nadležnosti za pojedinu cestu) u svojim prethodno izdanim uvjetima i sukladno Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN110/01). (3) Kod gradnje ostalih nerazvrstanih cesta, unutar građevinskog područja naselja, rub cestovnog zemljišta (regulacijska linija) od osi ceste mora biti udaljena najmanje (uključen je i obostrani nogostup):

- primarna cesta u širini 5,00 m, - sekundarna (sabirnice) cesta u širini 4,70 m, - stambena cesta u širini 4,25 m i - kolno-pješačka površina 2,50 m.

Kod gradnje ostalih nerazvrstanih cesta, izvan građevinskog područja naselja, rub cestovnog zemljišta od osi ceste mora biti udaljen najmanje onoliko koliko propiše nadležno društvo s javnim ovlastima u svojim prethodno izdanim uvjetima i sukladno Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN110/01). (4) Ako je širina cestovnog zemljišta postojeće ceste veća od propisane širine stavkom 2. i 3. ovog članka tada se širina postojećeg cestovnog zemljišta mora zadržati. (5) Ako je širina cestovnog zemljišta postojeće ceste manja od propisane širine stavkom 2. i 3. ovog članka, tada se širina cestovnog zemljišta mora uskladiti s propisanom. Ovdje su odstupanja moguća kod poštivanja povijesnog karaktera ulice unutar povijesne cjeline i dijelova naselja, gdje su građevine izgrađene na samom rubu zatečenog cestovnog zemljišta (regulacijskoj liniji) te nema mogućnosti za ostvarivanje propisane širine. (6) Cestovno zemljište unutar građevinskog područja, gdje je to moguće, a nije u suprotnosti sa ostalim stavcima ovog članka, mora biti dovoljne širine da se može osigurati prostor za jednostrani ili obostrani zeleni pojas te jednostrani ili obostrani pješački nogostup. (7) Širina kolne trake utvrđuje se u odnosu na važnost ceste, ali ona nikako ne smije biti manja od 2,75 m. Iznimno je moguća rekonstrukcija ili nastavak građenja ulica i sa užim kolničkim profilom, ali isključivo kod tzv. ulice 4. kategorije (kolno-pješačke površine i u načelu one nemaju fizički odvojen nogostup od kolnika) i ne dulje od 100,00 m. (8) Slijepa cesta bez okretišta može biti najveće dužine do 60,00 m, sa L-okretištem 100,00 m, sa T-okretištem 120,00 m, sa Y-okretištem 150,00 m, a sa kružnim okretišta 200,00 m. (9) Pri projektiranju cesta voditi računa o minimalnim uvjetima uzdužnog i poprečnog presjeka ceste primjenom Pravilnika o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN110/01) i važeće preuzete Norme za projektiranje čvorova u istoj razini U.C4.050. (1990.g.). (10) Priključke i prilaze na javnu cestu projektirati sukladno Zakonu o javnim cestama (NN 180/04, 138/06, 146/08, 38/09, 124/09, 153/09, 15/10 i 73/10), Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07), te posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tih zakona i tih propisa.

Strana 478 – Broj 14 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA petak, 15. lipnja 2012. (11) Način gradnje javnih cesta propisan je Zakonom o javnim cestama (NN 180/04, 138/06, 146/08, 38/09, 124/09, 153/09, 15/10 i 73/10), Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN110/01), preuzetoj Normi za projektiranje čvorova u istoj razini U.C4.050. (1990.g.), pravilnicima i normama te posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tih zakona i tih propisa. (12) Zabranjuje se postava svih vizualnih efekata koji mogu ometati pažnju vozača (reklame, panoi, rasvjeta, visoko raslinje i dr.) unutar cestovnog zemljišta i zaštitnog pojasa autoceste. (13) Obaveza investitora budućih građevina koje se nalaze u blizini autoceste je gradnja zidova za zaštitu od buke, ukoliko se ukaže potreba za istima. (14) U cestovnom zemljištu državne, županijske i lokalne ceste ne dozvoljava se sadnja stabala, živice (žive ograde) i drugog raslinja. (15) U pojasu između ruba cestovnog zemljišta državne ili županijske ili lokalne ceste i građevina (zgrada) ne smije se saditi živica i druga raslinja na način kojim bi se onemogućila preglednost križanja ili prilaza na istu kod uključivanju u promet.

Članak 81.

PJEŠAČKE I BICIKLISTIČKE POVRŠINE (NOGOSTUPI I STAZE) (1) Kod gradnje novih i rekonstrukcije postojećih cesta treba obvezno provjeriti mogućnosti izvedbe nogostupa i biciklističkih staza. (2) Najmanja širina nogostupa je 1,50 m, a iznimno 1,00 m u već izgrađenim dijelovima naselja. (3) Najmanja širina biciklističke staze za jednosmjernu vožnju je 1,00 m, a za dvosmjernu 1,60 m. (4) Posebnu pažnju treba posvetiti izvedbi rubnjaka, skošenja i rampi kako bi se osobama s posebnim potrebama (invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti) omogućio prelazak preko prometnica, odnosno prilaz javnim zgradama u skladu s važećim zakonima i propisima.

Članak 82.

PARKIRALIŠTA I GARAŽE (1) Na građevnoj čestici, na kojoj se planira određena građevina, potrebno je zadovoljiti potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta i to prema slijedećim normativima:

a) za građevine stambene namjene broj parkirališnih ili garažnih mjesta određuje se na način da se određuje 1 parkirališno i/ili garažno mjesto na jednu stambenu jedinicu.

b) za građevine drugih namjena broj parkirališnih ili garažnih mjesta određuje se u odnosu na 1000 m2 građevinske bruto površine prema sljedećim kriterijima:

NAMJENA GRAĐEVINE MINIMALAN BROJ PM proizvodnja, skladišta 6 građevine za trgovinu 30 poslovne građevine 20 ugostiteljstvo (restorani i sl.) 50 građevine društvene namjene 10

U bruto površinu građevine za potrebe izračuna broja parkirališnih ili garažnih mjesta ne uračunavaju se površine garaža i jedno- ili dvonamjenskih skloništa za sklanjanje ljudi uslijed ratnih opasnosti.

c) Moguć je izračun broja potrebnih parkirališta i na osnovu broja zaposlenih u jednoj smjeni i to 1 parkirališno mjesto po zaposlenom u smjeni.

d) ukoliko se broj parkirališnih ili garažnih mjesta ne može odrediti prema danim normativima tada se primjenjuju slijedeći normativi – po jedno parkirališno mjesto za:


sobe, apartmane, pansione hotele, motele i sl. na dva ležajadvorane za javne skupove (kina, kazališta i sl.) na 10 sjedalašportske dvorane na 10 sjedala ugostiteljstvo na 4 stajaća ili sjedeća mjesta škole i predškolske ustanove na razred ili grupu djece domove zdravlja, poliklinike, ambulante na 3 zaposlena u smjeni socijalne ustanove na 3 zaposlena u smjeni vjerske građevine na 20 sjedećih mjesta

(2) U slučaju da se unutar građevine predviđa neki proizvodni, poslovni, ugostiteljsko-turistički ili sličan sadržaj, koji zahtijeva dostavu, obvezno treba osigurati prostor i za zaustavljanje dostavnoga vozila na samoj građevnoj čestici. (3) Ako na građevnoj čestici nije moguće planirati potreban broj parkirališnih mjesta sukladno normativu u tablici iz alineje c), stavka 1) ovoga članka tada:

a) nije moguće graditi planiranu građevinu (namjenu), ili b) kapacitet planirane građevine (namjene) treba smanjiti kako bi se mogao smjestiti potreban

broj parkirališnih/garažnih mjesta sukladno normativima. (4) Javna parkirališta se mogu graditi u cestovnom zemljištu samo uz kolnik nerazvrstanih cesta (u zelenom pojasu unutar prometnice) i građevnim česticama upisanim kao javno dobro ili društveno vlasništvo. Parkirališta uz kolnik mogu biti uzdužna ili okomita na rubnjak kolnika. Kod ulica sa jednosmjernim prometom moguća je izvedba i parkirališta pod kutom od 45o ili 60o. (5) Parkiralište ne smije sužavati kolnik, ili onemogućavati prolaz pješaka. (6) Kod izrade projektne dokumentacije za rekonstrukciju pojedinih prometnica utvrditi će se detaljni uvjeti smještaja uređenja i gradnje eventualnog autobusnog stajališta u skladu s potrebama. Zaustavna površina stajališta mora biti van tijela kolne trake, ali unutar cestovnog zemljišta.

Članak 83.

BENZINSKE POSTAJE (1) Benzinska postaja sa prostorima uslužno-poslovnih djelatnosti mora zadovoljiti sljedeće uvjete:

a) visina krovnog vijenca najviše do 6,00 m; b) uvjete iz članaka 52., 53., 55. i 56. a koji nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih točki ovog

stavka i koji se mogu primjenjivati na predmetne građevine. (2) Benzinsku postaju sa pratećim uslužno-poslovnim djelatnostima moguće je graditi i unutar građevinskih područja naselja i izdvojenog građevinskog područja van naselja.

4.1.2. ŽELJEZNIČKI PROMET

Članak 84. ŽELJEZNIČKI PROMET

(1) Razmještaj sustava željezničkog prometa (željezničke pruge sa svojim infrastrukturnim pojasom – zemljištem pruge i svim pripadajućim građevinama te njenim zaštitnim pružnim pojasevima) prikazan je na kartama 1.A. Razvoj i uređenja površina i 2.A Promet u mj. 1:25000 te na kartama serije 4. Građevinska područja u mj. 1:5000. Točan položaj i kapacitet sustava željezničkog prometa nisu određeni. Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja sustava željezničkog prometa koji su usmjeravajućeg značaja, a njegovi kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog područja Grada te svake pojedine zone koju opskrbljuju. Svaki dio sustava željezničkog prometa može se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti. (2) Zadržava se postojeća mreža razvrstanih pruga. Na području Općine se sukladno Odluci o razvrstaju željezničkih pruga (NN 81/06 i 13/07) nalazi željeznička pruga od značaja za lokalni promet L215 II214 (Lupoglav - Raša), a koja je sukladno Odluci o razvrstavanju željezničkih pruga I. i II. reda (NN 64/93, 92/95 i 49/03) razvrstana u prugu II. reda II214 (Lupoglav - Raša).

Strana 480 – Broj 14 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA petak, 15. lipnja 2012. (3) U zemljištu (infrastrukturnom pojasu) pruge II. reda L215 II214, u zaseoku Dajčići nalazi se putnički međumjesni kolodvor. (4) Preko željezničke pruge II. reda L215 II214 izveden je cestovni prijelaz županijskih cesta Ž5075 i Ž5076 u istoj razini te jedan prijelaz u dvije razine za nerazvrstanu cestu u sjeveroistočnom dijelu Općine uz zaseok Glavica.

Članak 85. GRADNJA UNUTAR INFRASTRUKTURNOG POJASA (ZEMLJIŠTA PRUGE)

I ZAŠTITNOG PRUŽNOG POJASA (1) Gradnja unutar postojećih infrastrukturnih pojasa željezničkih pruga te njihovih zaštitnih pružnih pojaseva obavlja se u skladu s Zakonom o željeznici (NN 123/03, 194/03, 30/04, 79/07 i 75/09), Zakonom o sigurnosti u željezničkom prometu (NN 40/07) i Pravilnikom o posebnim uvjetima za izgradnju objekata i uređaja u zaštitnom pojasu željezničke pruge (Sl. list 19/76, 49/89, 53/83 i 43/85) i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima javnog poduzeća nadležnog za željezničku uslugu. Spomenuti zaštitni pružni pojas je pojas kojega čini zemljište s obje strane željezničke pruge, odnosno kolosijeka širine 100 m, mjereno vodoravno od osi kolosijeka, kao i pripadajući zračni prostor. Uvjete građenja i prethodnu suglasnost za građenje unutar infrastrukturnih pojasa željezničke pruge (zemljišta pruge) i zaštitnih pružnih pojasa potrebno je zatražiti od javnog poduzeća nadležnog za pojedinu prugu. 4.2. DRUGI I KOMUNALNI INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

4.2.1. POŠTA I JAVNE TELEKOMUNIKACIJE

Članak 86.

POŠTA I JAVNE TELEKOMUNIKACIJE (1) Položaj sustava pošte i javnih telekomunikacija (jedinice poštanske mreže, mjesne centrale, trase telekomunikacijskih vodova i uređaja sa svim pripadajućim građevinama) prikazan je na karti 2.B. Pošta i telekomunikacije u mj. 1:25000, a način njihove gradnje propisan je Zakonom o pošti (NN 172/03, 15/04, 92/05 i 63/08), Zakonom o telekomunikacijama (NN 122/03, 158/03, 177/03, 60/04 i 70/05) i Zakonom o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08) te pravilnicima i normama te posebnim uvjetima pravne osobe s javnim ovlastima nadležnim za poštu ili telekomunikacije i/ili vlasnika. Točan položaj i kapaciteti sustava pošte i javnih telekomunikacija nisu određeni. Određena su samo načela vođenja i smještaja sustava pošte i javnih telekomunikacija koja su usmjeravajućeg značaja, a njegovi kapaciteti i točan položaj će se odrediti naknadno (u postupku ishođenja lokacijskih dozvola) prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog područja Općine te svake pojedine zone koju opskrbljuju. Svaki dio sustava pošte i javnih telekomunikacija može se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti. (2) Jedinica poštanske mreže se nalazi u zaseoku Dajčići, a nova bi se trebala planirati unutar područja središnjeg općinskog naselja, kod zgrade općine. (3) Mjesne telefonske centrale javnih telekomunikacija u nepokretnoj mreži nalaze se u zaseoku Dajčići. (4) Magistralni vod javnih telekomunikacija u nepokretnoj mreži prolazi uz županijsku cestu Ž5075 i 5076. (5) Svi zaseoci Općine pokriveni su korisničkim i spojnim vodovima javnih telekomunikacija u nepokretnoj mreži. Planom se podržava širenje i modernizacija postojećeg sustava pošte i javnih telekomunikacija prema potrebama korisnika. (7) Na području Općine moguća je gradnja radio i TV odašiljača/pretvarača u sustavu radio i TV veza te antenskih stupova u sustavu javne telekomunikacije u pokretnoj mreži. (8) Položaj radio i TV odašiljača/pretvarača u sustavu radio i TV veza te antenskih stupova nije određena, a iste će se određivati odlukom Općinskog vijeća u dogovoru s pružateljem usluga. (9) Položaj, antenskih stupova u sustavu javne telekomunikacije u pokretnoj mreži određena je na karti 2B. Područje označeno kružnicama promjera 1500 m označava područja unutar kojih je moguća

Petak, 15. lipnja 2012. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 481 – Broj 14 postava jednog antenskog stupa. Unutar predviđenih područja uvjetuje se gradnja samostojećih antenskih stupova takvih obilježja da može prihvatiti više operatora, odnosno prema tipskom projektu koji je potvrđen rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. (10) Unutar zaštitnog pojasa autoceste te na udaljenosti najmanje za visinu stupa od vanjskog ruba zemljišnog pojasa nije dozvoljena gradnja samostojećeg antenskih stupova i baznih stanice. Smještaj stupova potrebno je planirati izvan zaštitnog pojasa državnih cesta kao i izvan koridora planiranih cesta državnog značenja. (11) Udaljenost stupa od vanjskog ruba pružnog pojasa mora iznositi najmanje visina stupa +3,00 m. Gradnja stupa i zahvati nužni za rad, unutar ili u neposrednoj blizini pojasa drugih infrastrukturnih sustava moguća je uz posebne uvjete institucija, tijela i poduzeća nadležnih za navedene pojaseve. (12) Samostojeće stupove treba graditi izvan područja zaštićenih prirodnih vrijednosti. Ukoliko je potrebna izgradnja stupa u tim područjima, isti se trebaju planirati rubno te izbjegavati biološke i krajobrazno vrijedne lokacije. Građevine za smještaj opreme potrebno je oblikovati u skladu s obilježjima tradicijske arhitekture okolnog prostora, a pristupne putove do stupa ne asfaltirati. Na području zaštićenih prirodnih vrijednosti i ekološke mreže, potrebno je, sukladno Zakonu o zaštiti prirode ocijeniti prihvatljivost postavljanja samostojećeg antenskog stupa za ekološku mrežu, odnosno na ciljeve očuvanja zaštićenog područja. Gradnja stupa u blizini sakralnih građevina te drugih spomenika kulturne baštine ne smije biti bliže od 150 m od navedenih građevina. U postupku izdavanja lokacijske dozvole za gradnju unutar zaštićenih područja potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara i zaštitu prirode (Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine te Ministarstva kulture – Uprave za zaštitu prirode). (14) Gradnja samostojećeg antenskog stupa moguća je u šumi ili na šumskom zemljištu samo ako to zbog tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume, odnosno šumskog zemljišta. (15) Čestica na kojoj se predviđa postavljanje antenskog stupa treba imati kolni pristup, a prostor oko stupa i objekta za smještaj opreme treba biti očišćen i pošljunčani u širini 3 m ako je osiguran vatrogasni pristup, odnosno širine 5 m kada nije osiguran vatrogasni pristup. Potrebno je osigurati podlogu te odvodnju oborinskih voda radi sprječavanja odnošenja šljunka na susjedno zemljišta. (16) Samostojeći antenski stupovi ne mogu se graditi na javnim zelenim površinama unutar naselja, unutar prostornih međa zaštićenog prirodnog i kulturnog dobra, te na udaljenosti manjoj od 100 m od građevinskih područja građevina škola, dječjih vrtića, bolnica i domova za djecu i odrasle. Udaljenost od drugih građevina iznosi minimalno visina stupa. (17) Unutar građevinskog područja moguća je postava i antenskih prihvata na građevinama izuzev građevina škola, dječjih vrtića i domova za djecu i odrasle, te na zaštićenim spomenicima kulturne baštine. 4.2.2. ELEKTROENERGETIKA

Članak 87. ELEKTROENERGETIKA

(1) Položaj elektroenergetskog sustava (elektrovodova sa svim pripadajućim građevinama i njihovim zaštitnim pojasevima) je prikazan na karti 2.C. Energetski sustavi u mj. 1:25000 te na kartama serije 4. Građevinska područja u mj. 1:5000, a način njegove gradnje propisan je zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima Hrvatske Elektroprivrede d.d. (nadležnog HEP - operatora ovisno o naponu elektrovoda) i/ili vlasnika. Točan položaj i kapacitet elektroenergetskog sustava nisu određeni. Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja elektroenergetskog sustava koji su usmjeravajućeg značaja, a njegovi kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog područja Općine te svake pojedine zone koju opskrbljuju. Svaki dio elektroenergetskog sustava može se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti. (2) Na području Općine nalaze se trafostanice 10(20)/0.4kV (do kojih vodi mreža 10(20)kV elektrovodova) koje pretvaraju visoki napon 10(20) kV u niski napon 0.4 kV i tako opskrbljuju naselja i izdvojena područja van naselja. Predviđa se širenje i modernizacija postojećeg EE sustava i gradnja

Strana 482 – Broj 14 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA petak, 15. lipnja 2012. novih trafostanica napona 10(20)kV. One će se graditi kao proširenje postojeće EE mreže prema lokalnim potrebama građevinskih područja naselja te izdvojenih građevinskih područja van naselja. (5) Kod gradnje EE sustava treba voditi računa o tome da u budućnosti ne budu ograničavajući čimbenik izgradnji naselja, odnosno drugim infrastrukturnim građevinama. (6) Izgrađenim zračnim EE vodovima (10 kV ZDV) osigurava se zaštitni pojas od 5+5 m. (7) Za gradnju unutar zaštitnog pojasa elektroenergetskog voda potrebno je ishoditi uvjete gradnje od Hrvatske Elektroprivrede d.d. (nadležnog HEP - operatora ovisno o naponu elektrovoda). (8) Na području Općine Sveti Petar u Šumi moguća je gradnja uređaja i građevina za proizvodnju električne energije do najviše 30 kW instalirane snage uz pomoć solarnih panela. Postavljanje solarnih čelija za vlastite potrebe unutar građevinskog područja naselja moguća je uz poštivanje možebitnih posebnih uvjeta nadležnog konzervatorskog ureda. 4.2.3. VODOOPSKRBA

Članak 88. VODOOPSKRBA

(1) Položaj vodoopskrbnog sustava (vodoopskrbnih cjevovoda sa svim pripadajućim građevinama i zaštitnim pojasevima) je prikazan na karti 2.D. Vodnogospodarski sustavi i odlaganje otpada u mj. 1:25000, a način njegove gradnje propisan je Zakonom o vodama (NN 153/09) i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima pravne osobe s javnim ovlastima nadležno za opskrbu vodom, Hrvatskih voda i/ili vlasnika. Točan položaj i kapacitet vodoopskrbnog sustava nisu određeni. Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja vodoopskrbnog sustava koji su usmjeravajućeg značaja, a njegovi kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog područja Općine te svake pojedine zone koju opskrbljuju. Svaki dio vodoopskrbnog sustava može se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti. (2) Područjem Općine prolazi magistralni vodoopskrbni cjevovod uz županijsku cestu Ž5075 i Ž5076 te uz istočni rub Općine u smjeru sjever-jug. (3) Određen je zaštitni pojas magistralnih vodoopskrbnih cjevovoda u ukupnoj širini od 10. Građenje i uređivanje unutar ovako određenog zaštitnog pojasa je moguće samo uz posebne uvjete i suglasnost vlasnika cjevovoda pravne osobe s javnim ovlastima nadležno za opskrbu vodom i/ili vlasnika. (4) Lokalni vodoopskrbni sustav je izgrađen u većem dijelu Općine. Planom se predviđa širenja i modernizacija postojeće lokalnog vodoopskrbnog sustava prema lokalnim potrebama korisnika građevnih područja naselja te izdvojenih građevinskih područja van naselja. 4.2.4. ODVODNJA OTPADNIH VODA

Članak 89. ODVODNJA OTPADNIH VODA

(1) Položaj sustava odvodnje otpadnih voda (vodova odvodnje otpadnih voda sa svim pripadajućim građevinama) je prikazan na karti 2.D. Vodnogospodarski sustavi i odlaganje otpada u mj. 1:25000, a način njegove gradnje propisan je Zakonom o vodama (NN 153/09) i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima pravne osobe s javnim ovlastima nadležno za opskrbu vodom, Hrvatskih voda i/ili vlasnika. Točan položaj i kapacitet sustava odvodnje otpadnih voda nisu određeni. Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja sustava odvodnje otpadnih voda koji su usmjeravajućeg značaja, a njegovi kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog područja Općine te svake pojedine zone koju opskrbljuju. Svaki dio sustava odvodnje otpadnih voda može se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti. (2) Područje Općine nema riješen sustav odvodnje otpadnih voda. Do izgradnje cjelokupnoga sustava odvodnje, na cijelom građevnom području Općine, moraju se graditi zatvoreni sustavi odvodnje – nepropusne sabirne jame ili višedjelne sabirne jame sa biopročistačem ili ugradnja uređaja

Petak, 15. lipnja 2012. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 483 – Broj 14 za biološko pročišćavanje otpadnih voda, ali isključivo za otpadne sanitarne vode, a sve u skladu s Odlukom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite Istarske županije (SN 12/05 i 02/11). 4.2.5. UREĐENJE VODOTOKA I VODA

Članak 90. (1) Sustav uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda dio je cjelovitog sustava uređenja vodotoka i obrane od poplava na vodama područja malog sliva „Mirna - Dragonja“. Koridor sustava linijski obuhvaća vodotok – bujicu Čipri, prikazan u kartografskom prikazu 2.D. Vodnogospodarski sustavi i odlaganje otpada u mjerilu 1:25000. (2) Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno i uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka. (3) Unutar navedenog korita planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih građevina. (4) Uređenje vodotoka provodi se na temelju planova Hrvatskih voda, usklađenim sa Strategijom upravljanja vodama Republike Hrvtaske. (5) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno važećem Zakonu o vodama. (6) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda, planira se za sve vodotoke utvrditi inundacijsko područje, te javno vodno dobro i vodno dobro. (7) Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni iz karata ovog Plana. (8) Operativna obrana od poplava provodi se temeljem Plana obrane od poplava na vodama II. reda Istarske županije – Sektor E – Sjeverni Jadran – branjeno područje 22 – područje malog sliva „Mirna – Dragonja“ (9) Položaj lokvi koje se štite prostornim planom nije bilo moguće točno evidentirati na kartografskim prikazima. Međutim sve lokve se ovim Planom štite i zabranjuje se njihovo zatrpavanje, isušivanje ili bilo kakve radnje u bližoj okolici koje bi mogle ugroziti biljni i životinjski svijet unutar same lokve. Prije bilo kakovih radova u blizini neke lokve potrebno je zatražiti od Udruge Zelena Istra iz Pule da ju pregleda i predloži režim daljnjeg uređenja.

5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA TE AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

5.1. OPĆA NAČELA ZAŠTITE

Članak 91. OPĆA NAČELA ZAŠTITE

(1) Utvrđuju se mjere zaštite prostora, odnosno zaštite: krajobraznih vrijednosti, prirodnih vrijednosti, kulturno-povijesnih cjelina i građevina te ambijentalnih vrijednosti. (2) Povijesne naseobinske, graditeljske i vrtno-perivojne cjeline i građevine, prirodni i kultivirani krajolici, kao i pojedinačne građevine spomeničkih obilježja s pripadajućim česticama, te fizičkim vizualno istaknutim, moraju biti na stručno prihvatljiv i vrstan način uključeni u budući razvitak Općine i Županije. Zaštita kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti podrazumijeva ponajprije sljedeće:

a) Očuvanje i zaštitu prirodnoga i kultiviranoga krajolika kao temeljne vrijednosti prostora; b) Poticanje i unapređivanje održavanja i obnove zapuštenih poljodjelskih zemljišta,

zadržavajući njihov tradicijski i prirodni ustroj; c) Zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta, poljskih putova, pješačkih staza često

obilježenih raspelima i pokloncima); d) Očuvanje tradicijskih naseobinskih cjelina (sela, zaselaka, gospodarstava) u njihovu izvornom

okruženju, zajedno s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom parcelacijom; e) Oživljavanje starih zaselaka i gospodarstava etnološke, arhitektonske i ambijentalne

vrijednosti;


f) Očuvanje i obnovu tradicijskoga graditeljstva (osobito starih kamenih kuća i gospodarskih građevina), ali i svih drugih povijesnih građevina spomeničkih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora;

g) Očuvanje povijesne slike prostora, koju čine volumen naselja, njegovi obrisi i završna obrada građevina, te vrijednosti krajolika kojim je okruženo;

h) Očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja, poljodjelskih kultura i tradicijskoga (ekološkoga) načina obrade zemlje;

i) Zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i potoka, od kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja;

j) Očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih predjela kao što su obale, prirodne šume, kultivirani krajolik – budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini.

5.2. PRIRODNE I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

Članak 92.

PRIRODNE I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI (1) Na području Općine, Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08), nema zaštićenih prostora. (2) Mjerama Plana se utvrđuje zaštita sljedećih vrijednih predjela:

a) u kategoriji Osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz zaštićuju se: područje Limske Drage. Isušeno korito Limske Drage posebno je zanimljivo zbog fenomena krških procesa u Istri te kao prostor sa izuzetno vrijednim poljodjelskim tlom. Padine korita Drage obrasle su šumom bjelograba.

b) U kategoriji Osobito vrijedan predjel - kultivirani krajolik zaštićuje se: padine oko naselja Sveti Petar u Šumi, sjeveroistočna strana naselja Slavčići te padine istočno, južno i zapadno od naselja Glavica.

c) u kategoriji Spomenik parkovne arhitekture – Trg ispred župne crkve Sv. Petra i Pavla sa stoljetnim skupinama košćela i ponekim hrastom meduncem.

(3) Svi predjeli iz stavka (2) ovog članka su prikazani na kartama 3.A. Područja posebnih uvjeta korištenja u mj. 1:25000 te na kartama serije 4. Građevinska područja u mj. 1:5000. (4) Za gradnju u predjelima navedenim stavkom (2) ovog članka potrebno je ishoditi uvjete i mjere zaštite prirode te suglasnost Ministarstva kulture – Uprave za zaštitu prirode. (5) U predjelima navedenim točkom a) stavka (2) ovog članka nije dozvoljena nikakva gradnja osim građevina prometnog sustava (ceste sa svim svojim pratećim građevinama), građevine komunalnih infrastrukturnih sustava (građevine javnih telekomunikacija, cijevnog transporta plina, elektroenergetike, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda te uređenje vodotoka i voda sa svim svojim pratećim građevinama) kao i uzgajališta riba - ribnjaci, uzgajališta puževa, glista, žaba i sličnih životinja. (6) U predjelima navedenim točkom b) stavka (2) ovog članka nije dozvoljena nikakva gradnja osim građevina koje se mogu ili moraju graditi van građevinskog područja na poljoprivrednom zemljištu sa ciljem zaštite od promjene poljoprivrednog zemljišta. U cilju zaštite poljoprivrednog zemljišta treba provoditi politiku svrhovitog iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08 i 21/10). Mjere za očuvanje kultiviranog krajolika, obuhvaćaju sljedeće:

a) Tlorisni oblik kuće za stanovanje u načelu je izduženi pravokutnik dulje stranice paralelne sa slojnicama:

b) Tlorisni i visinski gabariti građevina, oblikovanje pročelja, pokrovi i nagibi krovišta, građevni materijali te boja pročelja, osobito unutar postojećih središta tradicijskih naselja, moraju biti u skladu s okolnim građevinama, krajolikom i načinom građenja na dotičnom području;

c) Zidovi pročelja mogu biti žbukani, a ako se rade u kamenu, tada kamen mora biti korišten i obrađen na tradicijski način (pročelje obloženo strojno obrađenim ili pravilno rezanim i glatko obrađenim fugiranim kamenom potpuno je nepodesno);


d) Krovišta zgrada su kosa, poželjno je dvostrešno krovište nagiba od 180 do 220; e) Krovište u pravilu mora biti pokriveno crijepom ili kupom kanalicom, a kod rekonstrukcije

tradicijskih građevina kamenim pločama ili kanalicom; f) Ograđivanje građevne čestice, odnosno čestice treba biti kamenom, poželjno suhozidom i (ili)

živicama do uobičajene visine suhozidne međe. U manjoj mjeri u većim naseljima, moguće su žičane ograde, obvezno sa živicom s unutarnje strane građevne čestice. Moguće su, u iznimnim slučajevima, i drukčije ograde;

g) U vrtovima i voćnjacima ne treba saditi uneseno (egzotično) bilje, kao ni ono uobičajeno u gradskim prostorima. Valja koristiti svojte drveća, grmlja i cvijeća, primjerene kraju;

h) U predvrtu, između ceste (ulice) i kuće, preporuča se sadnja drveća i ukrasnoga grmlja primjerenoga krajoliku;

i) Autohtone pejzažne ambijente treba čuvati i omogućiti nastajanje novih, kao što su borici, šumarci i gajevi, skupine stabala i drvoredi (čempresa, borova) i dr.;

j) Treba poticati i unapređivati održavanje zapuštenih poljodjelskih površina, zadržavajući njihovu tradicijsku i prirodnu strukturu.

(7) Postojeće šume, većim dijelom u privatnom vlasništvu, ne mogu se prenamijeniti za druge namjene. Potrebno je gospodariti šumama u cilju zaštite šumskog zemljišta te provoditi politiku svrhovitog iskorištavanja šumskog zemljišta sukladno Zakonu o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08 i 80/10). 5.3. KULTURNO-POVIJESNE CJELINE I GRAĐEVINE TE AMBIJENTALNE

VRIJEDNOSTI Članak 93.

KULTURNO-POVIJESNE CJELINE I GRAĐEVINE TE AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI (1) Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnove kulturne baštine proizlaze iz slijedećih Zakona i Uputa:

a) Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09 i 88/10), b) Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09 i 55/11), c) Obvezatna uputa o zoniranju zaštićenih povijesnih cjelina gradova i ostalih naselja

(Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne baštine, 1995., 1998.). (2) Na području Općine, Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09 i 88/10) zaštićeni su sljedeći kulturno-povijesni spomenici u skupini:

a) Povijesne građevine i sklopovi: - sakralne građevine, crkve i kapele: 2.1.1. Župna crkva Sv. Petra i Pavla, Sveti Petar u

Šumi 2.1.2. Crkva Sv. Roka, na groblju Sveti Petar u Šumi 2.1.3. Pavlinski samostan, Sveti Petar u Šumi

- graditeljski sklop: 2.3.1. Sklop crkve i samostana, Sveti Petar u Šumi (3) Utvrđuje se, na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, pokretanje postupka za stavljanje pod zaštitu (prijedlog za zaštitu - PR) sljedećih kulturno-povijesnih spomenika u skupini:

a) Povijesna naselja i dijelovi naselja: - seoska naselja: 1.2.2. Dio naselja Glavica

1.2.3. Dio naselja Slavčići b) Povijesne građevine i sklopovi: - kapele poklonci i javna plastika: 2.2.7. Križevi i skulpture, Sv. Petar u Šumi - građevine javne namjene: 2.4.1. Javna čitaonica, Sv. Petar u Šumi

2.4.2. Stara škola, Sv. Petar u Šumi - gospodarske i industrijske građevine: 2.5.2. Kažun, Brajdice, Pamići Supetarski

2.5.3. Kažun, Boške, Pamići Supetarski c) Elementi povijesne opreme prostora: - građevine niskogradnje s uređajima: 3.1.1. Željeznički nadovžnjak, Glavica - oprema kultiviranog krajolika: 3.2.1. Parcele ograđene suhozidima, zidovi od kamena


d) Memorijalno područje: - groblja i grobne građevine 4.1.1. Groblje, Sv. Petar u Šumi

(4) Kulturno-povijesni spomenici koji se štite mjerama ovog Plana su sljedeći: a) Povijesna naselja i dijelovi naselja:

- gradsko seoska naselja: 1.1.1. Dio povijesnog naselja Sv. Petar u Šumi - seoska naselja: 1.2.1. Dio naselja Dolinci b) Povijesne građevine i sklopovi:

- kapele poklonci i javna plastika: 2.2.1. Kapelica poklonac, Banovci 2.2.2. Kapelica poklonac, Dolinci 2.2.3. Kapelica poklonac, Grčeti 2.2.4. Kapelica poklonac, Juršići 2.2.5. Kapelica poklonac, Sv. Petar u Šumi 2.2.6. Kapelica poklonac, Pamići Supetarski

- graditeljski sklop: 2.3.2. Stambeno gospodarski sklop, Juršići - gospodarske i industrijske građevine; 2.5.1. Sušiona duhana, Sv. Petar u Šumi c) Arheološki lokaliteti i nalazišta:

- arheološki lokaliteti: 5.1.1. Lokalitet Sv. Mikula 5.1.2. Lokalitet Sv. Toma

5.1.3. Područje enediktinskog samostana, Sv. Petar u Šumi

(5) Sve cjeline, sklopovi, predjeli i građevine iz stavka (2), (3) i (4) ovog članka prikazane su na topografskim kartama 3.A. Područja posebnih uvjeta korištenja u mj. 1:25000 te na katastarskim kartama 4. Građevinska područja u mj. 1:5000. (6) Zaštićenim cjelinama, sklopovima, predjelima i građevinama, kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i na koje se obvezatno primjenjuju sve spomeničke odredbe, smatraju se one koje su označene kao: registrirani spomenici (R) ili predloženi za registraciju (PR). Pri tome nije presudno trenutno formalno-pravno stanje građevine u dokumentaciji Službe zaštite (članak 1. Zakona o zaštiti spomenika). (7) Temeljem inventarizacije provedene prilikom izrade Plana, uz registrirane (R) spomenike, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine po službenoj će dužnosti pokrenuti postupak dokumentiranja te donošenja rješenja o zaštiti za sve vrjednije cjeline, sklopove, predjele i građevine koji su na kartama i tablicama označeni oznakom prijedlog za zaštitu (PR). Do donošenja odgovarajućega rješenja primjenjuju se mjere i postupci kao i za trajno zaštićene cjeline, sklopove, predjele i građevine. (8) U skladu s navedenim zakonima za sve nabrojene zahvate na cjeline, sklopove, predjele i građevine, za koje je Planom utvrđena obveza zaštite potrebno je ishoditi: posebne uvjete gradnje, prethodno odobrenje i nadzor u svim fazama radova, na koje se odnose posebni uvjeti i prethodna odobrenja, od Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine. (9) Propisanim mjerama utvrđuju se obvezatni upravni postupci te način i oblici graditeljskih i drugih zahvata na: pojedinačnim spomeničkim građevinama, građevnim sklopovima, parcelama na kojima se spomeničke građevine nalaze te predjelima (zonama) zaštite naselja i kultiviranoga krajolika, ili drugim predjelima s utvrđenim spomeničkim svojstvima. (10) Posebnom konzervatorskom postupku podliježu sljedeći zahvati na zaštićenim cjelinama, sklopovima, predjelima i građevinama: popravak i održavanje postojećih građevina, nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja i građevne prilagodbe (adaptacije), rušenja i uklanjanja građevina ili njihovih dijelova, novogradnje na česticama unutar zaštićenih predjela, te prenamjene postojećih građevina i dr. (11) Zaštita povijesne cjeline naselja uspostavljena je kao "A zona najstrože zaštite" za kompleks Pavlinskog samostana i crkve Sv. Petra i Pavla te crkvu Sv. Roka na groblju. Mjerama zaštite štiti se povijesni ustroj prostora, mreža ulica, putova i parcelacija te povijesna građevna struktura. Predjeli zaštite navedenih naselja ("A zona zaštite") ucrtani su na kartama 3.A. Područja posebnih uvjeta korištenja u mj. 1:25000 te na kartama serije 4. Građevinska područja u mj. 1:5000.

Petak, 15. lipnja 2012. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 487 – Broj 14 (12) Zaštita povijesne cjeline naselja uspostavljena je kao "B zona stroge zaštite" za zaseoke Dolinci, Glavica, Slavčići, Juršići i povijesno naselje Sveti Petar u Šumi. Mjerama zaštite štiti se povijesni ustroj prostora, mreža ulica, putova i parcelacija te povijesna građevna struktura. Predjeli zaštite navedenih naselja ("B zona zaštite") ucrtani su na kartama 3.A. Područja posebnih uvjeta korištenja u mj. 1:25000 te na kartama serije 4. Građevinska područja u mj. 1:5000. (13) Zaštita povijesne cjeline naselja uspostavljena je kao "K zona zaštite – kontaktna zona naselja" za povijesno naselje Sveti Petar u Šumi - kontaktnu zonu oko Pavlinskog samostana i crkve Sv. Petra i Pavla.. Mjerama zaštite štiti se povijesni ustroj prostora, mreža ulica, putova i parcelacija te povijesna građevna struktura. Predjeli zaštite ucrtani su na kartama 3.A. Područja posebnih uvjeta korištenja u mj. 1:25000 te na kartama 4. Građevinska područja u mj. 1:5000. (14) Unutar svih područja povijesnih graditeljskih cjelina i kulturnog krajolika te povijesnih sklopova potrebno je paziti na mikroambijent naselja kako bi se ustrojio skladan graditeljsko-ambijentalni odnos. Radi zaštite ambijentalnih vrijednosti tlocrtni i visinski gabariti građevina, njihovo oblikovanje, pokrov i nagib krovišta, građevni materijali, završne obrade te boje moraju biti u skladu s tradicijom i okolnim građevinama, krajobrazom i načinom građenja u tom dijelu naselja.

6. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 94. POSTUPANJE S OTPADOM

(1) Način gospodarenja otpadom: načela i ciljevi gospodarenja, planski dokumenti, nadležnosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem, troškovi, informacijski sustav, uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, način obavljanja djelatnosti, prekogranični promet otpadom, koncesije i nadzor nad gospodarenjem otpadom određen je Zakonom o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09). (2) Planom je određena lokacija za odlaganje krutog otpada i to između zaselaka Jopi i Juršići, na k.č. 3837/2, 3837/4, 3843 i 3844 sa pristupom preko k.č. 3836/2 i 3836/1. Do tada je planirano privremeno odlagalište otpada na području druge jedinice lokalne samouprave, Grada Pazina, deponija Jelinčići. (3) U sklopu radnih predjela (zone) predviđa se urediti odlagališta korisnoga otpada (metal, staklo, papir, drvo, plastika i dr.). U cilju ostvarenja ovakvoga odlagališta potrebno je da nadležno komunalno poduzeće, koje zbrinjava otpad, pripremi odgovarajući sustav sakupljanja otpada. (3) Odgovarajućim mjerama treba poticati i organizirati sakupljanje i odvoz otpada biljnoga podrijetla, koji će se prerađivati za kompost. Potrebno je poticati građane da u svojim vrtovima uređuju malena kompostišta za potrebe domaćinstva. 7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 95. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

(1) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07). Ove mjere obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom, ili pak neznatno promijenjenom stanju, te unapređenje stanja u okolišu. (2) Na cijelom području Općine ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili posredno nepovoljno utjecale na okoliš. (3) Procjene utjecaja zahvata na okoliš i ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš potrebno je izrađivati u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) (4) Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaća zaštitu tla; vode; zraka; zaštitu od buke; prirodnih i krajobraznih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina te ambijentalnih vrijednosti; posebnu zaštitu (zaštita od prirodnih i drugih nesreća).

Strana 488 – Broj 14 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA petak, 15. lipnja 2012. 7.1. ZAŠTITA TLA

7.1.1. ZAŠTITA POLJOPRIVREDNOG TLA

Članak 96. ZAŠTITA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA (TLA)

(1) Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08 i 21/10) uređuje se zaštita, korištenje i promjena namjene poljoprivrednog zemljišta, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH, osnivanje i djelatnost Agencije za poljoprivredno zemljište, promet privatnog poljoprivrednog zemljišta te upravni i inspekcijski nadzor, kao i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim mjerama Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. (2) Na području Općine je evidentirano poljoprivredno zemljišta II. kategorije klasificirane kao P2 – vrijedna obradiva tla i poljoprivredno zemljišta III. kategorije klasificirane kao P3 – ostala obradiva tla koja čine tla koja su povremeno obrađena. Ovoj kategoriji pripadaju i zemljišta na strmim padinama za koje je potrebno planirati mjere zaštite od erozije i klizanja. Odgovarajućim mjerama treba zaštititi najvrednije zemljište povoljne prirodne dreniranosti i najmanje stjenovitosti kao i antropogena zemljišta ove kategorije. (3) Za očuvanje i korištenje preostalog poljoprivrednog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu treba:

a) novelirati i izraditi osnovne pedološke karte za područje Općine, b) poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane, c) dati prednost tradicionalnim poljoprivrednim granama sa povoljnim preduvjetima za

proizvodnju, d) štititi poljoprivredno tlo kod određivanja trasa infrastrukturnih zahvata u prostoru, e) neobrađene i napuštene poljoprivredne površine treba osposobiti za poljoprivrednu

proizvodnju. 7.1.2. ZAŠTITA ŠUMSKOG TLA

Članak 97. ZAŠTITA ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA (TLA)

(1) Zakonom o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08 i 80/10) se uređuje uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaganje šumom i šumskim zemljištima kao prirodnim bogatstvom, a s ciljem održavanja biološke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na načelima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti, kao i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim mjerama Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. (2) Na području Općine evidentirano je šumsko zemljište isključivo osnovne namjene, Š1 - gospodarske u privatnom a manje državnom vlasništvu (Š2). U cilju zadržavanja površina pod šumom, potrebno je spriječiti širenje poljoprivrednih i drugih površina na štetu šumskih površina, osim opravdanog krčenja zbog infrastrukturnih koridora. Voditi računa o primjerenoj sanaciji i oplemenjivanju devastiranog šumskog područja, očuvanja šumaraka, živica, pojedinačnih stabala koja se isprepliću s površinama druge namjene pri čemu se čuva stabilnost, raznolikost i međusobna povezanost staništa (biotopa) te predvidjeti rekultivaciju devastiranih područja. Oko gospodarskih područja te prometne infrastrukture preporuča se predvidjeti osnivanje zaštitnih pojaseva, drvoreda i sličnih zelenih oaza kao zaštitu od buke, dima, prašine i ostalog zagađenja te kao vizualno oplemenjivanje prostora. (3) Zaštita šuma i šumskih površina odredit će se sljedećim mjerama:

a) održavati postojeće šume putove i prosjeke, b) pošumljavati šikare, paljevine, zapuštena obradiva zemljišta i zemljišta neprikladna za

poljodjelstvo, c) djelovati na očuvanju šuma kao ekološkog sustava i važnog činitelja u krajobrazima, d) razvijati i jačati šume zasađene u neeksploatacijske svrhe radi podržavanja ekološko

prihvatljivih programa pošumljavanja novih i već pošumljenih područja, e) zaštititi šume od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja na

njih,


f) sprečavati prenamjenu šuma i šumskog zemljišta i rubnog pojasa uz šumu širine 50 m. g) stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja seoskih naselja, turističkih područja

namijenjenih uljepšavanju izgleda krajolika, rekreaciji i proizvodnji. 7.2. ZAŠTITA VODA

Članak 98. ZAŠTITA VODA

(1) Zakonom o vodama (NN 153/09) uređuje se pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje kakvoćom i količinom voda, zaštita voda i zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro, kao i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim mjerama Hrvatskih voda. Sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09) predstavničko tijelo Općine treba identificirati izvorišta te donijeti Odluka o zaštiti izvorišta i zonama sanitarne zaštite izvorišta radi očuvanja i poboljšanja kakvoće te zaštitu količine vode postojećih i potencijalnih resursa vode za piće, a uvjeti i način utvrđivanja područja sanitarne zaštite su određeni Odlukom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite Istarske županije (SN 12/2005). (2) Odlukom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite Istarske županije (SN 12/2005) u zoni ograničene zaštite (IV. zoni) zabranjuje se:

• ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda • građenje objekata bazne kemijske i farmaceutske industrije • građenje industrijskih objekata koji ispuštaju za vodu opasne tvari (ili otpadne vode), ukoliko

nije riješen ili nije moguće primijeniti zatvoren tehnološki proces ili se otpadne vode ne priključuju na izvedeni sustav javne odvodnje i ukoliko nije provedena procjena utjecaja na okoliš,

• nekontrolirano odlaganje otpada • građenje cjevovoda za tekućine koje su opasne za vodu bez propisane zaštite, • uskladištenje radioaktivnih i za vodu drugih opasnih tvari, izuzev skladištenja lož ulja za

grijanje objekata (domaćinstva, škole, ustanove, malo poduzetništvo) i pogonskog goriva za poljoprivredne strojeve, ako su provedene propisane sigurnosne mjere za građenje, odvoz, punjenje, uskladištenje i uporabu, a prednost se daje izgradnji objekata na plin

• građenje rezervata i pretakališta za naftu i naftne derivate, radioaktivne i ostale za vodu opasne tvari,

• izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina za naftu, zemni plin, radioaktivne tvari, kao i izrada podzemnih spremišta,

• nekontrolirana uporaba tvari opasnih za vodu kod građenja objekata, • građenje prometnica državnih i županijskih bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja

oborinskih voda i • eksploataciju mineralinh sirovina ukoliko nije provedena procjena utjecaja na okoliš

(3) Zaštita površinskih voda obavlja se u okviru zaštite podzemnih voda i izvorišta iz kojih se stvaraju površinski vodotoci na način da se kontrolira ispuštanje prethodno pročišćenih otpadnih voda. (4) Zaštitu voda odredit će se sljedećim mjerama:

a) planiranjem i gradnjom građevina za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda; b) povećavanjem kapaciteta vodospremnika gradnjom potrebnih vodnih građevina; c) zabranom, odnosno ograničavanjem, ispuštanja opasnih tvari (prema uredbi o opasnim tvarima

u vodama); d) sanacijom zatečenog stanja u industriji i odvodnji te sanacija ili uklanjanja izvora

onečišćavanja; e) sanacijom postojećih deponija i kontrolirano odlagati otpad; f) uspostaviti monitoring s proširivanjem i uređenjem mjernih postaja, te osigurati stalno

praćenje površinskih i podzemnih voda; g) voditi jedinstveni informatički sustav o kakvoći površinskih i podzemnih voda;


h) sanitarne i tehnološke otpadne vode rješavati izgradnjom sustava javne odvodnje s drugim stupnjem pročišćavanja, a gdje nema tehničke ni ekonomske opravdanosti otpadne vode pročišćavati na vlastitom uređaju drugog ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja s ispuštanjem u podzemlje putem upojnog bunara ili drenaže odnosno ponovno koristiti za tehnološku vodu ili za potrebe navodnjavanja

i) oborinske vode zagađene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih površina prihvatiti nepropusnom kanalizacijom, prethodno pročistiti i priključiti na sustav javne odvodnje ili pročistiti odgovarajućim postupcima i putem upojnog bunara ispustiti u podzemlje,

j) transport opasnih tvari mora se obavljati uz propisane mjere zaštite u skladu sa Zakonom o prijevozu opasnih tvari (NN 97/93)

7.3. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 99. ZAŠTITA ZRAKA

(1) Zakonom o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08) se određuju mjere, način organiziranja, provođenja i nadzora zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, kao dijela okoliša od općeg dobra, koji ima osobitu zaštitu RH, kao i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama. (2) Radi poboljšanja kakvoće zraka određuju se sljedeće mjere i aktivnosti za nove zahvate u prostoru:

a) ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike, a za vrlo otrovne i kancerogene tvari treba uspostaviti načela maksimalne zaštite;

b) izvođenjem zahvata na području Općine ne smije se izazvati značajno povećanje opterećenja zraka štetnim sastojcima. Razina značajnog povećanja opterećenja ocjenjuje se temeljem rezultata procjene utjecaja na okoliš.

7.4. ZAŠTITA OD BUKE

Članak 100. ZAŠTITA OD BUKE

(1) Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09) se određuju mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okolišu, uključujući smetanje bukom, osobito u vezi s: utvrđivanjem izloženosti buci i to izradom karata buke na temelju metoda za ocjenjivanje buke u okolišu, osiguravanjem dostupnosti podataka o buci okoliša i izradom akcijskih planova koji se temelje na podacima korištenim u izradi karata buke, kao i Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama. Zaštita od buke će se odrediti sljedećim mjerama:

a) prostornim razmještajem izvora buke ili građevina u kojima se nalaze izvori buke na način da se zaštite područja sa propisanom nižom razinom buke;

b) izradom karata emisija buke sa prikazom postojeće i predviđene razine buke na području Općine;

c) utvrđivanjem uvjeta pod kojima se sa stajališta zaštite od buke može smjestiti neka građevina; d) planiranjem namjena tako da se dopuštene razine buke na susjednim površinama ne razlikuju

međusobno za više od 5 dB, kako bi se mjere zaštite mogle provoditi uz prihvatljivu cijenu; e) izradom akcijskih planova za površine u kojima imisija buke prelazi dopuštene granice; f) primjenom akustičkih mjera na mjestima emisije i imisije te na putovima njenog širenja; g) uporabom transportnih sredstava, postrojenja, uređaja i strojeva koji nisu bučni; h) organizacijskim mjerama kojima se osobito u prometu usporenjem i kontinuiranim vođenjem

prometa umanjuje razina buke. (2) Do izrade karte buke uvjeti se utvrđuju na temelju mjerenja pojave i trajanja buke unutar izgrađenih područja ili proračuna predviđene pojave buke na temelju podataka o zvučnoj snazi izvora, akustičkim obilježjima građevine u kojoj se izvor nalazi, utjecajima na putu širenja od mjesta emisije do mjesta imisije i akustičkim obilježjima građevine u kojoj je namjena koju treba štiti od buke.

Petak, 15. lipnja 2012. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 491 – Broj 14 7.5. ZAŠTITA PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I

GRAĐEVINA TE AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 101. ZAŠTITA PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I

GRAĐEVINA TE AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI (1) Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) se uređuje sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i njezinih vrijednosti (sveukupne biološke i krajobrazne raznolikosti). Priroda i prirodne vrijednosti od interesa su za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Prirodne i krajobrazne vrijednosti se štite mjerama propisanim člankom 90. i poglavljem 5.2. Prirodne i krajobrazne vrijednosti. (2) Zakonom o zaštiti kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09 i 88/10) određuju se vrste kulturnih dobara, uspostavlja njihova zaštita, obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova, rad i djelokrug Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara, kao i druga pitanja u svezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara. Kulturno povijesne cjeline i građevine te ambijentalne vrijednosti se štite mjerama propisanim člankom 91. i poglavljem 5.3. Kulturno-povijesne cjeline i građevine te ambijentalne vrijednosti

7.6. MJERE ZA POBOLJŠANJE, OČUVANJE I UNAPREĐENJE STANJA U OKOLIŠU

Članak 102. MJERE ZA POBOLJŠANJE, OČUVANJE I UNAPREĐENJE STANJA U OKOLIŠU

(1) U cilju poboljšanja stanja u okolišu propisuju se sljedeće mjere: a) izgraditi sustav kanalizacije s uređajima za pročišćavanje, osobito u izdvojenim građevinskim

područjima van naselja – gospodarske, turistička i športsko rekreacijska namjena; b) redovito čistiti naselje od krutog i krupnog otpada i sprječavati divlja odlagališta otpadaka;

(2) U cilju očuvanja okoliša propisuju se sljedeće mjere: a) na djelotvorni način štititi kulturne, prirodne i krajobrazne vrijednosti. b) čuvati prirodna bogatstva i prirodne izvore (šume, poljodjelsko zemljište, izvore vode i dr.); c) onemogućiti bespravnu gradnju, a posebno u zaštićenim dijelovima prirodne i kulturne

baštine. (3) U cilju unapređenja okoliša potrebito je njegovati i razvijati osjećaje u korist zaštite kulturne i prirodne baštine, smanjenja onečišćenja te za gradnju stambenih građevina na temeljima tradicijskoga graditeljstva te u detaljnije planove uređenja, kao i studije i projekte bilo koje vrste, ugraditi elemente zaštite okoliša te prirodnih i kulturnih vrijednosti. 7.7. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

7.7.1. MJERE ZA ZAŠTITU OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA

Članak 103. MJERE ZA ZAŠTITU OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA

(1) Zakonom o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09) uređuje se sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i većim nesrećama; način upravljanja, rukovođenja i koordiniranja u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i većim nesrećama; prava, obveze, osposobljavanje i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja; zadaće i ustroj tijela za rukovođenje i koordiniranje u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i većim nesrećama, način uzbunjivanja i obavješćivanja, provođenje mobilizacije za potrebe zaštite i spašavanja. (2) Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća određuju se u skladu s Procjenom ugroženosti i planovima zaštite i spašavanja Općine koja je izrađena sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09). Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća obuhvaćaju:


a) mjere kojima se osigurava zaštićenost stambenih, poslovnih i drugih građevina, smanjuje njihova izloženost i povredljivost od opasnosti, mogućih katastrofa, većih nesreća i mjere koje omogućuju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica prirodnih opasnosti;

b) mjere zaštite od poplava; c) mjere koje omogućavaju zaštitu od štetnog djelovanja voda, ekstremnih vremenskih uvjeta i

erozije tla, klizišta; d) mjere zaštite od požara otvorenog prostora (izrada karti prosjeka kroz šume i šumskih putova); e) mjere zaštite od nuklearnih i radioloških nesreća; f) mjere koje omogućuju opskrbu vodom i energijom u izvanrednim uvjetima katastrofa ili

nesreća; g) mjere koje omogućavaju učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite, tj. mjere koje

omogućavaju učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi;

h) mjere zaštite od epidemija i epizotija; i) mjere zaštite od tuče i suša; j) mjere zaštite od iscrpljenja ili uništenja pojedinih prirodnih resursa ekoloških zagađenja.

(3) Zahtjevi zaštite od prirodnih i drugih nesreća trebaju biti sukladni odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09), članka 134. Zakona o policiji (NN 129/00 41/08), članka 24.p-ž Zakona o unutarnjim poslovima (NN 29/91, - pročišćeni tekst, 73/91, 19/92, 33/92, 76/94, 161/98, 128/99,29/00, 53/00, 129/00 i 32/02), Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86), Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 38/08), Pravilnika o tehničkim normativima za skloništa (Sl. list 55/83) preuzetog Zakonom o standardizaciji (NN 53/91), Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91) te Pravilnika o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06).

Članak 104. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI

(1) Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97) kao i Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86)određene su mjere zaštite, prava i dužnosti sudionika zaštite, procjena nastale štete i način pružanja pomoći stradalim područjima.

Članak 105.

ZAŠTITA SKLANJANJEM LJUDI (1) Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne i dopunske zaštite, te prilagođivanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih prostorija/građevina za sklanjanje ljudi sukladno Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91), kao i Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86). (2) Skloništa su namijenjena zaštiti ljudi i stvari potrebnih za preživljavanje u vrijeme autonomije skloništa, pri zaštitnom režimu sklanjanja. Skloništa osnovne zaštite su otpornosti 100–300 kPa, a dopunske zaštite otpornosti 50 kPa. Planiraju se uzimajući u obzir racionalnost izgradnje, vrstu i namjenu građevine, prosječan broj ljudi koji borave, rade ili su u poslovno-uslužnom odnosu u građevini, ugroženost građevine, geološko-hidrološke uvjete gradnje i slično. Skloništa u područjima obvezne izgradnje ne treba graditi:

a) ukoliko je sklanjanje osigurano u već izgrađenom skloništu, b) u građevinama za privremenu uporabu, c) u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih tvari, d) u područjima plavljenja i/ili s nepovoljnim geološko-hidrološkim uvjetima.

(3) Skloništa osnovne i dopunske zaštite obvezno se planiraju i projektiraju kao dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom namjenom u skladu s opredjeljenjima i interesima investitora

Petak, 15. lipnja 2012. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 493 – Broj 14 sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86).

Članak 106.

ZAŠTITA OD RUŠENJA (1) Međusobni razmak građevina prilagoditi zoni urušavanja zgrada sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86). Zona urušavanja zgrade ne smije zahvaćati ceste, i ona iznosi pola njene visine (H/2). (2) Ako između dvije zgrade prolazi cesta, njihova međusobna udaljenost mora iznositi najmanje Dmin = H1/2 + H2/2 + 5 m gdje je Dmin najmanja udaljenost zgrada mjereno na mjestu njihove najmanje udaljenosti, a H1 i H2 visina zgrada mjereno do vijenca, ako zgrade nisu okrenuta zabatom prema susjednoj. Ako su zgrade okrenute zabatima računaju se visine do krovnog sljemena. (3) Ceste i ostale prometnice, posebnim mjerama treba zaštititi od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. (4) Kod križanja cesta u dvije ili više razina mora se osigurati cijeli prostor čvorišta tako da se isti režim prometa može preprojektirati za odvijanje na jednoj razini.

Članak 107.

ZAŠTITA OD POŽARA (1) Zakonom o zaštiti od požara (NN 92/10) te Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86) određene su mjere za otklanjanje uzroka požara, za sprečavanje nastajanja i širenja požara, za otkrivanje i gašenje požara, za utvrđivanje uzroka požara kao i za pružanje pomoći kod otklanjanja posljedica prouzrokovanih požarom. (2) U svrhu sprječavanja nastajanja i širenja požara na susjedne građevine određeni su uvjeti gradnje u smislu udaljenosti građevina od bočnih međa sa susjednim građevnim česticama. Tako su udaljenosti građevina od bočnih međa sa susjednim građevnim česticama detaljno utvrđene člankom 20. za gradnju građevina unutar građevinskog područja naselja i člancima 56., 59. i 62. za gradnju građevina unutar izdvojenih građevinskih područja van naselja). (3) Zbog osiguranja potrebnih mjera radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94 i 55/94). (4) Prilikom gradnje ili obnove vodoopskrbne mreže mora se predvidjeti/obnoviti vanjska hidrantska mreža za gašenje požara u skladu s Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06). (5) Prometnice treba projektirati i izvoditi u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94 i 55/94). (6) Prilikom prometa, skladištenja ili držanja zapaljivih tekućina i/ili plinova glede sigurnosnih udaljenosti primijeniti Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10), Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99) i Pravilnik o ukapljenom plinu (NN 117/07). (7) Elektroenergetska postrojenja treba planirati u skladu s Pravilnikom o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN 146/05). (8) Zaštitni pojasevi plinskih instalacija trebaju zadovoljavati njemačke smjernice (DVGW 531). (9) Građevine se trebaju projektirati i graditi u skladu s važećim hrvatskim propisima, a u nedostatku odgovarajućih hrvatskih propisa, sukladno odredbi članka 2, stavak 1 Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10), trebaju se primijeniti priznata pravila tehničke prakse razvijenih zemalja sukladno namjeni građevine.


Članak 108. ZAŠTITA OD POTRESA I KLIZANJA

(1) Područje Općine se prema seizmičkim kartama nalazi u zoni VI. seizmičnosti (po MCS ljestvici) sa aktivnim ili moguće aktivnim uzdužnim rasjedima i velikim rasjedima u dubini i pretežno nestabilnim područjima iz čega proizlazi potreba nužnog preventivnog djelovanja u zaštiti od potresa. (2) Važeće karte iz kojih se očitava stupanj seizmičnosti pojedine lokacije su topografske karte u mj. 1:300.000 i stoga nedovoljne preciznosti. Radi toga nužno je seizmotektonski i geotehnički zonirati u mj. 1:25.000, odnosno mikrozonirati pojedine urbane cjeline u mj. 1:5.000. Do izrade novih seizmičkih karata, protupotresno projektiranje i građenje na područjima najvećeg intenziteta potresa i seizmotektonski aktivnih područja treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima. (3) Projektiranje i građenje javnih građevina na područjima najvećeg intenziteta potresa i seizmotektonskih aktivnosti mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, uz prethodno obavljena detaljna seizmička, geomehanička i geofizička ispitivanja konkretnih lokacija sa ciljem određivanja projektnih seizmičkih parametara. Važne građevine jesu sve veće višestambene, javne i društvene, gospodarske, energetske građevine i postrojenja, veći mostovi, vijadukti i tuneli, visoki tornjevi, stupovi i dimnjaci, građevine u kojima trajno ili povremeno boravi veći broj ljudi, te građevine koje se zbog svojih kulturno-povijesnih ili drugih vrijednosti izdvajaju od ostalih. (4) Na području Općine, s prirodno nagnutim terenom (padinom nagiba većeg od 50) u pretežno nestabilnim područjima (inženjersko-geološka obilježja), kod izrade idejnog projekta, (do izrade karte geotehničke kategorizacije terena (KGKT) po kriteriju stabilnosti i karte seizmičke mikrozonacije terena (KSMT) u mj. 1:5000) potrebno je utvrditi stupanj stabilnosti terena prema sljedećim kategorijama:

a. Stabilni tereni su područja stabilna u prirodnim uvjetima i uvjetima gradnje građevina. Posebni geotehnički uvjeti nisu potrebni. U fazi projektiranja utvrđuju se uvjeti temeljenja građevina na temelju geotehničkih istražnih radova;

b) II. Uvjetno stabilne padine su područja stabilna u prirodnim uvjetima. Prilikom gradnje građevina potrebno je provesti geotehničke istražne radove kojim će se odredit posebni geotehnički uvjeti gradnje (uvjeti gradnje na padini i uvjeti temeljenja građevine);

b) III. Uvjetno nestabilne padine su područja na kojima postoje prirodni uvjeti koji narušavaju stabilnost ili na neki drugi način otežavaju i privremeno onemogućuju privođenje zemljišta gradnji, te su bez vidljivih znakova nestabilnosti. Na tim područjima može se graditi kada se uklone uzroci koji otežavaju ili privremeno onemogućuju gradnju što se postiže 60 preventivnim mjerama za sanaciju terena, a koje će se utvrditi nakon obavljenih detaljnih geotehničkih istraživanja. Na temelju provedenih detaljnih geotehničkih istraživanja utvrdit će se posebni geotehnički uvjeti;

b) IV. Nestabilne padine su područja zahvaćena klizanjem terena u kojima postoje zone ili plohe sloma (aktivna i stara klizanja, ili evidentirane zone sloma u padini, tektonskog podrijetla). Na temelju detaljnih geotehničkih istraživanja propisat će se uvjeti za sanaciju terena koja može podrazumijevati i složene sanacijske mjere (dreniranje, nasipavanje, potporne konstrukcije i slično). Sanacija terena može se obaviti i na način da planirane građevine čine dio sanacijskih mjera tako da uvjeti za sanaciju terena sadržavaju posebne geotehničke uvjete za gradnju građevina.

Članak 109. ZAŠTITA OD TEHNOLOŠKIH NESREĆA

(1) Tehnološka (industrijska) nesreća je nenamjerni i neočekivani događaj koji nastaje korištenjem opasnih tvari, a koja uzrokuje štetu za život i zdravlje ljudi, imovinu i okoliš. Opasnost od tehnoloških nesreća proizlazi iz proizvodnje, prerade, skladištenja i manipuliranja opasnim tvarima. Vrste opasnih tvari i njihove granične količine navedene su u dodatku I. Zakona o potvrđivanju Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih nesreća (NN, međunarodni ugovori, 7/99). (2) Izvori mogućih tehnoloških nesreća mogu biti pokretni (transport opasnih tvari prometnicama i cjevovodima) i nepokretni (tvornice, skladišta).

Petak, 15. lipnja 2012. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 495 – Broj 14 (3) Preventivne Planske mjere za sprječavanje posljedica nesreća pri transportu opasnih tvari prometnicama provode se određivanjem odgovarajućih pojasa za prometnice prema njihovom razvrstavanju. Za postojeće nepokretne izvore mogućih tehnoloških nesreća treba izvršiti analizu opasnih djelatnosti, te ih rangirati obzirom na: količinu opasnih tvari, procjenu opasnosti, razmjera posljedica i učestalosti mogućih nesreća, te mogući prostorni doseg i vrstu učinka tehnološke nesreće. (4) Na osnovi procjene vrsta i stupnjeva rizika od tehnoloških nesreća i osjetljivosti prostora na pojedine vrste štetnih djelovanja, treba planirati prostorni raspored drugih sadržaja tako da se na najmanju mjeru svedu posljedice nesreće na živote i zdravlje ljudi, materijalna dobra, prirodnu i kulturnu baštinu i okoliš.

8. MJERE PROVEDBE PLANA

8.1. OBVEZA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNIH PLANOVA UREĐENJA UŽIH PODRUČJA

Članak 110. OBVEZA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNIH PLANOVA UREĐENJA UŽIH PODRUČJA

(1) Ovim Planom su utvrđena izgrađena i neizgrađena građevinska područja, uređene i neuređene građevinske čestice. Za dio neizgrađenog građevinskog područja unutar kojeg se nalaze neuređene građevne čestice utvrđuje se obaveza donošenja prostornih planova uređenja užih područja. (2) Ovim Planom se utvrđuje obaveza izrade i donošenja prostornih planova uređenja užih područja (urbanistički plan uređenja - UPU) i daje se njihov popis kako slijedi: Urbanistički planovi uređenja dijelova naselja:

1. UPU DIJELA NASELJA SVETI PETAR U ŠUMI 2. UPU „BOŠKA“ 3. UPU dijela naselja KRANJCI

Urbanistički planovi uređenja športsko-rekreacijskih područja: 4. UPU športsko-rekreacijskog područja KRISTANI

Urbanistički planovi uređenja gospodarskih područja: 5. UPU poslovne zone ŠKRIPELJI - I 6. UPU poslovne zone ŠKRIPELJI – II 7. UPU poslovne zone DRAGOVANCI I 8. UPU poslovne zone DRAGOVANCI II

Urbanistički planovi uređenja gospodarskih područja ugostiteljsko turističke namjene: 8. UPU turističkog područja KRISTANI 10. UPU turističkog područja SLAVČIĆI 11. UPU turističkog područja NA KRČIMA 12. DPU predjela „STARA FARMA“ (kao dopuna sportsko-rekreacijskom području Kristani. Prije izrade planiranog DPU-a potrebno je izraditi urbanističko-arhitektonsku studiju mogućeg uređenja prostora, a na temelju verificiranog programa planiranih sadržaja od strane Općine).

(3) Obuhvati detaljnijih planova uređenja (UPU i DPU) prikazani su na karti 3.C. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite u mj. 1:25000 te na kartama serije 4. Građevinska područja u mj. 1:5000. (4) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja za građevine na dijelu građevinskog područja za koje prema ovom Planu nije utvrđena obveza izrade i donošenja detaljunijih planova uređenja (UPU) može se izdati u skladu s ovim Planom. (5) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja za građevine na dijelu izgrađenog građevinskog područja za koji je prema ovom Planu utvrđena obveza izrade i donošenja detaljnijih planova uređenja (UPU) može se izdati u skladu s ovim Planom. (6) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja za građevine na uređenim građevnim česticama unutar neizgrađenog građevinskog

Strana 496 – Broj 14 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA petak, 15. lipnja 2012. područja za koje je prema ovom Planu utvrđena obveza izrade i donošenja detaljnijih planova uređenja može se izdati u skladu s ovim Planom. (7) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja za građevine na neuređenim građevnim česticama unutar neizgrađenog građevinskog područja za koje je prema ovom Planu utvrđena obveza izrade i donošenja detaljnijih planova uređenja (UPU) može se izdati samo u skladu s tim Planovima. 8.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

Članak 111. MJERE ZA IZDAVANJE LOKACIJSKIH DOZVOLA, RJEŠENJA O UVJETIMA GRAĐENJA, RJEŠENJA O IZVEDENOM STANJU I POTVRDA IZVEDENOG STANJA ZA ZGRADE NA

GRAĐEVNIM ČESTICAMA UZ POSTOJEĆU CESTU KOJOJ JE ZEMLJIŠNI POJAS MANJE ŠIRINE OD PROPISANE OVIM PLANOM

(1) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja za zgrade na građevnim česticama uz postojeću cestu kojoj je zemljišni pojas manje širine od propisane članak 79. ovog Plana gdje postoje uvjeti za proširenje zemljišnog cestovnog pojasa može se izdati uz poštivanje članaka podnaslova Predaja zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11).

8.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ

NAMJENI Članak 112.

REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI (1) Postojeća građevina kojoj je namjena protivna planiranoj namjeni može se:

a) održavati u skladu s postojećom namjenom (svi uvjeti gradnje po kojima je građevina građena),

b) rekonstruirati, na način da se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu te na način da se ne mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima po kojima je građena, u skladu s postojećom namjenom,

c) rekonstruirati, na način da se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima po kojima je građena, u skladu s planiranom namjenom (svi propisani uvjeti gradnje ovim Planom), ili

d) graditi nova građevina u skladu s planiranom namjenom. (2) Bitni zahtjevi za građevinu opisani su člankom 14., a građenje nove, rekonstrukcija i održavanje građevine opisano je člankom 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11). 9. PRIJELAZNE, ZAVRŠNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 113. BROJ IZVORNIKA, OVJERA IZVORNIKA, POHRANA IZVORNIKA, STUPANJE NA SNAGU

PLANA (1) Plan je izrađen u 6 istovjetnih primjerka (izvornika) ovjerenih:

a) Pečatom Općinskog vijeća i potpisom Predsjednika Općinskog vijeća Općine Sveti Petar u Šumi Ladislava Turčinovića, dipl.ing.

b) Pečatom i potpisom Načelnika Općine Sveti Petar u Šumi Maria Bratulića, dr.vet.med. c) Pečatom Zavoda za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, Arhitektonskog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i potpisom Predstojnika istog Zavoda pri Arhitektonskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu Prof.dr.sc. Jesenka Horvata, dipl.ing.arh. i

d) Pečatom i potpisom odgovornog voditelja na izradi Plana Prof.dr.sc. Nenada Lipovca, dipl.ing.arh.

(2) Pojedini izvornici, zajedno sa tekstom Odluke, pohranit će se na slijedećim adresama:


a) Jedinstveni upravni odjel Općine Sveti Petar u Šumi, Sveti Petar u Šumi 6 – jedan primjerak, b) Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju Istarske županije, Odsjek za prostorno uređenje

i gradnju Pazin, M.B. Rašana 2/1, - dva primjerka c) Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u Zagrebu, Ulica Republike

Austrije 20, - jedan primjerak, d) Hrvatski zavod za prostorni razvoj – jedan primjerak i e) Zavod za prostorno uređenje Istarske županije u Puli, - jedan primjerak.

Članak 114.

VAŽENJE DOKUMENATA (1) Stupanjem na snagu Plana ostaju na snazi samo dijelovi Prostornog plana uređenja Općine Sveti Petar (Službene novine Grada Pazina br. 15/03.) koji nisu izmijenjeni ovim Planom.

Članak 115. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenim novinama Grada Pazina i

Općina Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun i Sveti Petar u Šumi. KLASA: 350-02/08-01/03 URBROJ: 2163/03-02-02-12-99 Sv. Petar u Šumi, 14. lipanj 2012.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SV. PETAR U ŠUMI

Predsjednik Općinskog vijeća

Ladislav Turčinović, v.r.

S L U Ž B E N E N O V I N E

GRADA PAZINA I OPĆINA CEROVLJE, GRAČIŠĆE,

KAROJBA, LUPOGLAV, MOTOVUN, SV. PETAR U ŠUMI I TINJAN

PAZIN, 15. rujna 2003.

GODINA: XXIX

CIJENA: 30,00 KN

BROJ: 15

IZDAVAČ: GRADSKO VIJEĆE GRADA PAZINA UREDNIŠTVO: DRUŽBE SV. ĆIRILA I METODA 10 52000 PAZIN, TEL. (052) 624-208 ODGOVORNI UREDNIK: LUCIJA PARO IZLAZI: DVOMJESEČNO I PO POTREBI NAKLADA: 80 PRIMJERAKA

S A D R Ž A J

GRAD PAZIN GRADSKO POGLAVARSTVO

153. Rješenje o imenovanju Komisije za procjenu uloženih sredstava u uređenje poslovnog prostora .......................................................................................................... 388 154. Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Komisije za hortikulturu i uređenje javnih površina u Gradu Pazinu.......................................................................... 388 155. Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Komisije za ocjenu najljepše uređenog izloga u Gradu Pazinu........................................................................................ 389 156. Rješenje o imenovanju Komisije za popis pokretnina....................................................... 389 157. Rješenje o razrješenju i imenovanju zamjenika predsjednika Komisije za davanje stanova u vlasništvu Grada Pazina u najam ......................................................... 390

OPĆINA SVETI PETAR U ŠUMI OPĆINSKO VIJEĆE 158. Odluka o donošenju Prostornog plana Općine Sveti Petar u Šumi .................................. 391 159. Odluka o mjerama zaštite od požara i erozije na poljoprivrednom, šumskom i drugom zemljištu, te poljoprivrednog zemljišta i poljoprivrednih usjeva ..................................... 427 160. Odluka o određivanju tijela za provođenje javnog uvida u postupku procjene utjecaja na okoliš za zahvate koji se planiraju na području Općine Sv. Petar u Šumi ...... 430

acarlin

Highlight

Strana 391 – Broj 15 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Ponedjeljak, 15. rujna 2003.

O P Ć I N A S V E T I P E T A R U Š U M I

158

Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) i članka 15. Statuta Općine Sveti Petar u Šumi("Službene novine Grada Pazina" broj 23/01), Općinsko vijeće Općine Sveti Petar u Šumi, na svojoj sjednici od 25. kolovoza 2003. godine, donijelo je

ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Sveti Petar u Šumi

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Sveti Petar u Šumi (u daljnjem tekstu: PPU).

Članak 2.

PPU iz članka 1. ove Odluke sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela.

Članak 3.

Tekstualni dio sadrži slijedeća poglavlja: UVOD ……………………………………………………………………………………………… I RAZLOZI ZA IZRADU PLANA ………………………………………………………………………. II ZAKONSKI OKVIRI ……………………………………………………………………………… III METODOLOŠKA POLAZIŠTA IZRADE PLANA ………………………………………………….. III SURADNJA S NADLEŽNIM INSTITUCIJAMA I PODUZEĆIMA ………………………………. IV 1. POLAZIŠTA ……………………………………………………………………………………. 1 - 1

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NAPROSTOR I SUSTAV ŽUPANIJE I DRŽAVE ………………………………………………. 1 – 1

Ponedjeljak, 15. rujna 2003. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 392 – Broj 15 1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU ………………………. 1 - 1 1.1.1.1. Smještaj, veličina i geoprometni položaj ……………………… 1 - 4 1.1.1.1.1. Prirodna obilježja ISTARSKE ŽUPANIJE ………………………………………… 1 - 4 1.1.1.2.1. Reljefna i geološka obilježja …………………………………………… 1 - 4 1.1.1.2.2. Podneblje (klima) Istarskog poluotoka …………………………………. 1 - 5 1.1.1.2.3. Tlo (pedološke značajke) …………………………. 1 - 5 1.1.1.2.4. Vegetacija ………………………………………………………………………… 1 - 5 1.1.1.2.5. Vode …………………………………………………………………………………………… 1 - 6 1.1.1.2.6. Štete u krajoliku ………………………………………………………………………… 1 - 7 1.1.2. PROSTORNO-RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE ………………………… 1 - 7 1.1.3. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA……. 1 - 9 1.1.3.1. Pokrivenost područja Općine prostornim planovima ………………………….. 1 - 9 1.1.3.1.1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997.) ………………………… 1 - 10 1.1.3.1.2. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (1999.) ………………………… 1 - 10 1.1.3.1.3. Prostorni plan (bivše) Općine Pazin (1986.-87.) ………………………………….. 1 - 11 1.1.3.1.4. Prostorni plan Istarske županije ……………………………………………………….. 1 - 11 1.1.3.1.5. Izvješće o stanju u prostoru Općine Sveti Petar u Šumi za razdoblje 1997.-1998. …… 1 - 11 1.1.3.1.6. Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Sveti Petar u Šumi za 1999.2000. 1 - 11 1.1.3.1.7. Ocjena prostorno-planske dokumentacije i razina njezine ostvarenosti ………….. 1 - 12 1.1.4. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE, GOSPODARSKE I PROSTORNE POKAZATELJE ……… 1 - 13 1.1.4.1. Ocjena demografskoga stanja ……………………………………………………… 1 - 13 1.1.4.1.1. Kretanje broja stanovnika ………………………………………………………………… 1 - 13 1.1.4.1.2. Struktura stanovništva ………………………………………………………………. 1 - 15 1.1.4.1.3. Struktura stambenog prostora …………………………………………………….. 1 - 17 1.1.4.2. Ocjena gospodarskoga stanja ………………………………………………………. 1 - 18 1.1.4.3. Obilježja i sustav naselja ………………………………………………………………. 1 - 19 1.1.4.3.1. Opća strukturna obilježja naselja ……………………………………………………… 1 - 19 1.1.4.3.2. Veličina i prostorni raspored naselja …………………………………………… 1 - 19 1.1.4.3.3. Demografski razvoj naselja ………………………………………………………. 1 - 19 1.1.4.3.4. Razina urbanizacije naselja ………………………………………………………. 1 - 20 1.1.4.3.5. Prostorno-demografska valorizacija naselja ……………………………………………. 1 - 20 1.1.4.4. Temeljna organizacija prostora i namjena površina ………………………… 1 - 20 1.1.4.4.1. Temeljna postojeća organizacija prostora ……………………………………………. 1 - 21 1.1.4.4.2. Temeljna postojeća namjena površina …………………………………………… 1 - 21 1.1.4.5. Ocjena stanja prirodnih i krajobraznih vrijednosti …………………………………… 1 - 22 1.1.4.6. Ocjena stanja kulturno-povijesnog naslijeđa …………………………………… 1 - 23 1.1.4.6.1. Stanje evidencije i pravne zaštite kulturnih dobara Općine …………………………. 1 - 23 1.1.4.6.2. Razvoj i obilježja povijesnih naselja i oblika naseljenosti ………………………… 1 - 24 1.1.4.7. Ocjena ekološkoga stanja ……………………………………………………… 1 - 25 1.1.4.8. Obilježja postojećega prometnoga sustava ………………………………….. 1 - 25 1.1.4.9. Obilježja postojeće komunalne infrastrukture ……………………………………. 1 - 25 1.1.4.9.1. Pošta i telekomunikacije ………………………………………………………………… 1 - 25 1.1.4.9.2. Elektroenergetika ………………………………………………………………………….. 1 - 26 1.1.4.9.3. Vodno gospodarstvo ………………………………………………………………. 1 - 26 1.1.4.9.4. Postupanje s otpadom …………………………………………………………….. 1 - 26 1.1.4.10. Mogućnosti i ograničenja prostornog razvoja i uređenja ……………….. 1 - 26 1.1.4.10.1. Mogućnosti i ograničenja u odnosu na gospodarski razvoj …………………………. 1 - 27 1.1.4.10.2. Mogućnosti i ograničenja u odnosu na demografski razvoj …………………………. 1 - 27 1.1.4.10.3. Mogućnosti i ograničenja u odnosu na prirodne, krajobrazne i kulturno-povijesne vrijednosti

1 – 27

Strana 393 – Broj 15 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Ponedjeljak, 15. rujna 2003. 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA ……………………………………. 2 - 1 2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOGA ZNAČAJA ……………………… 2 - 1 2.1.1. RAZVOJ GRADOVA I NASELJA POSEBNIH FUNKCIJA I INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA.

2 - 1 2.1.2. RACIONALNO KORIŠTENJE PRIRODNIH IZVORA …………………………………… 2 - 3 2.1.2.1. Zamisao održivoga razvitka ………………………………………………………………. 2 - 4 2.1.2.2. Sveobuhvatno planiranje i upravljanje prostorom i okolišem ……………………….. 2 - 6 2.1.2.3. Štovanje prirodnog i krajobraznoga naslijeđa ………………………………………… 2 - 6 2.1.3. OČUVANJE EKOLOŠKE STABILNOSTI I VRIJEDNIH DIJELOVA OKOLIŠA ……… 2 - 6 2.1.3.1. Ekologijska načela …………………………………………………………………………. 2 - 7 2.1.3.2. Biološka i krajobrazna raznolikost ……………………………………………………….. 2 - 8 2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOGA ZNAČAJA ………………………… 2 - 11 2.2.1. DEMOGRAFSKI I GOSPODARSKI RAZVOJ …………………………………………….. 2 - 12 2.2.1.1. Ciljevi demografskoga razvoja …………………………………………………………… 2 - 12 2.2.1.2. Ciljevi gospodarskoga razvoja ……………………………………………………………. 2 - 12 2.2.2. ODABIR PROSTORNO-RAZVOJNE STRUKTURE …………………………………… 2 - 15 2.2.3. RAZVOJ NASELJA, DRUŠTVENE, PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 2 - 15 2.2.4. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA ……………………………………………………. 2 - 16 2.2.5. RAZVOJ TURIZMA U RURALNOM PROSTORU …………………………………………….. 2 - 19 2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE ……………… 2 - 20 2.3.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA ……………………………………. 2 - 20 2.3.2. UTVRĐIVANJE GRAĐEVNIH PODRUČJA ……………………………………………. 2 - 23 2.3.3. UNAPREĐENJE UREĐENJA NASELJA I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE ……… 2 - 25 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA ……………………………………………………… 3 - 1 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE …………………………. 3 - 1 3.1.1. RAZVOJ I URBANIZACIJA ………………………………………………………………. 3 - 1 3.1.2. SUSTAV NASELJA I RAZMJEŠTAJ FUNKCIJA PO NASELJIMA ………………………… 3 - 1 3.1.2.1. Sustav funkcija ……………………………………………………………………………… 3 - 2 3.1.2.2. Sustav naselja ……………………………………………………………………………….. 3 - 2 3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA, OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA ……. 3 - 2 3.2.1. POVRŠINE NAMIJENJENE ZA GRAĐEVNA PODRUČJA ……………………………….. 3 - 3 3.2.1.1. Građevna područja naselja ………………………………………………………………. 3 - 3 3.2.1.2. Građevna područja za gospodarsku izgradnju ………………………………………. 3 - 3 3.2.1.3. Građevna područja za športske namjene …………………………………………….. 3 - 3 3.2.2. POVRŠINE IZVAN GRAĐEVNIH PODRUČJA …………………………………………….. 3 - 3 3.2.2.1. Šumske površine (privatne i državne gospodarske šume) ………………………….. 3 - 3 3.2.2.2. Poljodjelske površine ………………………………………………………………………. 3 - 3 3.2.3. PROMETNE I KOMUNALNE POVRŠINE I INFRASTRUKTURNI POJASEVI ……….. 3 - 4 3.2.4. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA ………………………… 3 - 4 3.3.1. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI ………………………….. 3 - 6 3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA ………………………… 3 - 7 3.4.1. ZAŠTITA PRIRODNIH RESURSA …………………………………………………… 3 - 8 3.4.1.1. Šume ………………………………………………………………………………………….. 3 - 8 3.4.1.2. Poljodjelsko zemljište ……………………………………………………………………….. 3 -9 3.4.1.3. Mineralne sirovine ………………………………………………………………………… 3 - 10 3.4.2. ZAŠTITA PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI …………………………. 3 - 10 3.4.2.1. Zaštićeno prirodno naslijeđe (na temelju Zakona o zaštiti prirode) ………………… 3 - 11 3.4.2.2. Zaštita prirodnog i krajobraznog naslijeđa Prostornim planom ……………………… 3 - 11 3.4.3. ZAŠTITA KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI …………………………..………. 3 - 11 3.4.3.1. Pregled kulturnih dobara Općine ……………………………………………………… 3 - 12 3.4.3.1.1. RAZVOJ I OBILJEŽJA POVIJESNIH NASELJA I OBLIKA NASELJENOSTI …… 3 - 13

Ponedjeljak, 15. rujna 2003. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 394 – Broj 15 3.4.3.1.2. POVIJESNE GRAĐEVINE I SKLOPOVI: SAKRALNE, STAMBENE, CIVILNE, VOJNE, GOSPODARSKE I INDUSTRIJSKE, MEMORIJALNE I TEHNIČKE GRAĐEVINE 3 - 14 3.4.3.1.3. ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA I LOKALITETI 3 - 22 3.4.3.1.4. KULTURNI KRAJOBRAZ ………………………… 3 - 22 3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA …………………………………. 3 - 22 3.5.1. PROMETNI I INFRASTRUKTURNI SUSTAV ……………………………………. 3 - 22 3.5.1.1. Cestovni promet ……………………………………………………………………….. 3 - 22 3.5.1.2. Željeznički promet ……………………………………….……………………….. 3 - 22 3.5.1.3. Pošta i telekomunikacija ………………………………………………………………. 3 - 22 3.5.2. ENERGETSKI SUSTAV ………………………………………………………………. 3 - 23 3.5.2.1. Plinoopskrba …………………………………………………………………………. 3 - 23 3.5.2.2. Elektroenergetika ………………………………………………………………… 3 - 23 3.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV …………………………………………… 3 - 23 3.5.3.1. Vodoopskrba ……………………………………………………………………… 3 - 23 3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda ……………………………………………………….. 3 - 23 3.5.3.3. Korištenje voda ………………………………………………………………………… 3 - 24 3.6. POSTUPANJE S OTPADOM ………………………………………………………… 3 - 25 3.6.1. KRUTI OTPAD ………………………………………………………………………….. 3 - 25 3.6.2. TEKUĆI OTPAD ……………………………………………………………….. 3 - 26 3.6.3 ZBRINJAVANJE BIOLOŠKOG OTPADA …………………………………………… 3 - 26 3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ ………………… 3 - 26 3.7.1. SUSTAV GOSPODARENJA OKOLIŠEM …………………………………………… 3 - 28 3.7.2. UTVRĐIVANJE STANJA OKOLIŠA …………………………………………….. 3 - 29 3.7.3. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA ……………………………………………………… 3 - 30 3.7.3.1. Program zaštite okoliša ………………………………………………………………. 3 - 30 3.7.3.2. Zaštita voda (izvorišta pitke vode) ……………………………………………. 3 - 30 3.7.3.3. Zaštita tla ………………………………………………………………………….. 3 - 31 3.7.3.4. Zaštita kakvoće zraka i zaštita od buke …………………………………………… 3 - 31 3.7.3.5. Vatrogasna zaštita ………………………………………………………………. 3 - 32 3.7.3.6. Zaštita okoliša mjerama krajobraznog oblikovanja ………………………… 3 - 33 3.7.3.7. Temeljne ekološke svojstvenosti …………………………………………………… 3 – 34 4. ODREDBE ZA PROVOĐENJE ……………………………………………………….. 4 - 1 4.1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA ………………………….. 4 - 1 4.2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA …………………………………………… 4 - 2 4.2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU ………………………. 4 - 2 4.2.2. GRAĐEVNA PODRUČJA NASELJA …………………………………………… 4 - 2 4.2.2.1. Opće odredbe ………………………………………………………………………….. 4 - 2 4.2.2.1.1. Građevna čestica ……………………………………………………………….. 4 - 3 4.2.2.1.2. Građevna i regulacijska linija i udaljenosti od susjeda – opći uvjeti za izgradnju građevina 4 - 3 4.2.2.1.3. Visina …………………………………………………………………………………. 4 - 4 4.2.2.1.4. Oblikovanje ……………………………………………………………………….. 4 - 5 4.2.2.1.5. Prometni uvjeti ………………………………………………………………………….. 4 - 8 4.2.2.1.6. Komunalno opremanje ………………………………………………………………. 4 - 9 4.2.2.2. Obiteljske zgrade ……………………………………………………………….. 4 - 11 4.2.2.2.1 Visina (etažnost) i katnost zgrade …………………………………………… .. 4 - 11 4.2.2.2.2. Veličina i izgrađenost građevne čestice …………………………………………… 4 - 12 4.2.2.2.3. Poslovni prostori ………………………………………………………………………….. 4 - 13 4.2.2.2.4. Smještaj na građevnoj čestici …………………………………………………… 4 - 14 4.2.2.2.5 Pomoćne i gospodarske građevine na stambenim parcelama ……….……….. 4 - 14 4.2.2.3. Višestambene zgrade ……………………………………………………………….. 4 -16 4.2.2.4. Društvene djelatnosti ………………………………………………………………… 4 -17 4.2.2.5. Predjeli mješovite namjene ………………………………………………………. 4 - 18 4.2.2.6. Groblja …………………………………………………………………………………… 4 - 18

Strana 395 – Broj 15 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Ponedjeljak, 15. rujna 2003. 4.2.3. POVRŠINE GRAĐEVNIH PODRUČJA ZA GOSPODARSKU IZGRADNJU ……………….. 4 - 18 4.2.4. GRAĐEVNA PODRUČJA ZA UGOSTITELJSKO - TURISTIČKU IZGRADNJU…....................4 - 20 4.2.5. PODRUČJE ŠPORTA I REKREACIJE 4.3. IZGRADNJA IZVAN NASELJA ………………………………………………………………. 4 - 21 4.4 UVJETI UTVRĐIVANJA POJASEVA ILI TRASA I POVRŠINA

PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA ………………………… 4 - 22 4.5 MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA ……………….............................................................4 - 26 4.5.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI …………………………. 4 - 27 4.5.2 MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA ………………… 4 - 29 4.6. POSTUPANJE S OTPADOM ………………………………………………………………… 4 - 34 4.7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ ………………… 4 - 34 4.8. MJERE PROVEDBE PLANA ……………………………………………………………….. 4 - 36 4.8.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA …………………………………………… 4 - 36 4.8.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA …………………………………… 4 - 36 4.8.3. REKONSTRUKCIJA (GRAĐEVNO PREUSTROJSTVO) I GRADNJA GRAĐEVINA

ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ ………………………………….. 4 - 36 Tekstualni dio PPU-a sadrži slijedeće kartograme

1. POLAZIŠTA PLANIRANJA 1.1. Zemljopisni položaj općine Sv. Petar u šumi 1.2. Sustav naselja i administrativnih središta 1.3. Demografski podatci 1.4. Postojeći razvrstaj javnih prometnica 1.5.A. Prirodni resursi – litostratigrafske jedinice 1.5.B. Prirodni resursi - kakvoća tala 1.5.C. Prirodni resursi - vegetacijski pokrov 1.5.D. Prirodni resursi – lovstvo 1.6. Prirodna i kulturna baština

1.7. Područja posebnih ograničenja u korištenju

2. OSNOVE PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. Osnovna namjena površina 2.2. Mreža gospodarskih djelatnosti 2.3. Mreža javnih i društvenih djelatnosti 2.4. Mreža turističkih sadržaja 3. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE 3.1. Promet 3.2. Pošta i telekomunikacije 3.3. Elektroopskrba 3.4. Vodoopskrba 3.5. Odvodnja otpadnih voda 3.6. Postupanje s otpadom 4. UVIJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA 4.1. Zaštita prirodnih i krajobraznih vrijednosti 4.2. Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti 4.3. Zaštita okoliša mjerama krajobraznog i graditeljskog oblikovanja 4.4. Predjeli za koje je obvezna izrada prostornih planova

Članak 4.

Grafički dio PPU-a sadrži slijedeće kartografske priloge: 1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA List:1: Prostori za razvoj i uređenje, 1:25.000 2 INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE List 2a: Promet, 1:25.000

Ponedjeljak, 15. rujna 2003. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 396 – Broj 15 List 2b: Pošta i telekomunikacije, 1:25.000 List 2c: Energetski sustav, 1:25.000 List 2d1: Vodnogospodarski sustav – korištenje voda, 1:25.000 List 2d2: Vodnogospodarski sustav – odvodnja otpadnih voda, 1:25.000 3 UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA List 3a: Područja posebnih uvjeta korištenja, 1:25.000 List 3b: Područja posebnih ograničenja u korištenju, 1:25.000 List 3c: Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite, 1:25.000 4 GRAĐEVNA PODRUČJA NASELJA 1:5000

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA

Članak 5. (1) Grafički list br. 1: "Korištenje i namjena površina" u mj. 1:25.000 i grafički list br. 4: "Građevna područja naselja" u mj. 1:5.000 te tekst koji slijedi smatraju se temeljnim dokumentom za primjenu ovoga Plana.

Članak 6. (1) Načela za određivanje namjene površina određenih Planom, koje određuju temeljno urbanističko-graditeljsko i prostorno-krajobrazno uređenje te zaštitu prostora su:

1. načela održivoga razvoja, 2. načela zaštite kulturnog i prirodnog naslijeđa, 3. načela racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja i korištenja prostora, 4. načela optimalnog usklađenja interesa različitih korisnika prostora i 5. pravila urbanističke, prostornoplanerske i krajobraznoplanerske struke.

Članak 7. (1) Uređivanje prostora unutar obuhvata Plana kao što je izgradnja građevina, uređivanje zemljišta te obavljanje drugih djelatnosti iznad, na ili ispod površine zemlje može se obavljati isključivo u suglasju s ovim Planom, odnosno postavkama koje iz njega proizlaze, kao i prostornih planova užih područja usklađenih s ovim Planom.

Članak 8. NAMJENA PROSTORA I GRAĐEVNIH PODRUČJA Prostor Općine namijenjen je:

1. površinama za građevna područja i to za: • građevna područja naselja za stambenu i mješovitu namjenu; • građevno područje za javnu i društvenu namjenu • građevna područja za gospodarsku izgradnju (radna područja i farme); • građevno područje za gospodarsku izgradnju (ugostiteljsko – turističku namjenu); • građevno područje za sport i rekreaciju ;

2. površinama izvan građevnih područja i to za: • šumske površine, površine branjevina i šibljaka (privatne i gospodarske šume); • poljodjelske površine;

3. prometnim i komunalnim površinama i infrastrukturnim pojasevima i to za: • prometne pojaseve cesta i željeznice; • površine groblja s mrtvačnicom; • pojaseve i parcele infrastrukturnih sustava;

što je prikazano na grafičkom listu br. 1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mj. 1:25.000 (2) Osnovnu namjenu ima prostor čije je korištenje podređeno jednoj funkciji. To su poljodjelski i šumski predjeli; prometni pojasevi; te gospodarski, izletnički, turistički, sportski i rekreacijski predjeli (zone). U predjelima osnovne namjene mogu se izgraditi i drugi sadržaji, koji proizlaze iz potrebe osnovne namjene, a to se u pravilu odnosi na građevine infrastrukture i vodoprivrede. (3) Prevladavajuću namjenu ima prostor kojega koristi više različitih korisnika, a jedna je od namjena pretežita. U predjelima (zonama) s prevladavajućom namjenom moguće je preklapanje različitih funkcija, s tim da one nisu u međusobnoj suprotnosti. (4) Na građevnoj čestici za koju je Planom izričito navedena namjena, ne može se obavljati nikakva druga djelatnost ili izgradnja umjesto predviđene.

Strana 397 – Broj 15 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Ponedjeljak, 15. rujna 2003. (5) Postojeći zakoniti korisnik prostora nakon stupanja na snagu ovoga Plana može nastaviti koristiti taj prostor na isti način i nadalje sve do konačnoga privođenja zemljišta planiranoj namjeni, ukoliko to korištenje nema negativnih utjecaja na okoliš. (6) Granice građevnih područja utvrđene su u granicama katastarskih čestica na kopiji katastarske karte u mjerilu 1:5000. (7) Ako kod utvrđivanja izgrađenog dijela građevnoga područja postoji dvojba o tome koji dio prostora ili veće parcele pripada izgrađenome dijelu građevnoga područja naselja, izgrađenim dijelom građevnoga područja naselja (ili izgrađenim dijelom veće parcele) smatrat će se dio područja ili parcele udaljen najviše 50 m od stambene zgrade, odnosno od gospodarske zgrade koja sa stambenom zgradom tvori funkcionalnu cjelinu. 8) Građevno područje se ne može širiti na zemljišta na kojima su utvrđeni sljedeći čimbenici ograničenja:

a) nepovoljni mikroklimatski uvjeti stanovanja, b) klizišta, c) eksploatacijska polja, d) predjeli ugroženi elementarnim i drugim nepogodama, e) plavljena zemljišta, f) šume i šumska zemljišta, g) intenzivno obrađivana poljodjelska zemljišta i druga vrijedna poljodjelska zemljišta, h) zemljišta koja se koriste ili su predviđena za posebne aktivnosti, i) zaštitna područja i druga područja pod zaštitom, j) strma zemljišta čija strmina prelazi odnos 1:1,5 (66,67% ili 340), k) zemljište koje zbog njegova položaja gospodarsko nije opravdano komunalno opremiti.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

Članak 9. (1) Na području Općine (unutar obuhvata Plana, ili uz sam njegov rub) nalaze se sljedeće građevine od važnosti za Državu: državna cesta D3 (Istarski ipsilon) (2) Na području Općine (unutar obuhvata Plana) nalaze se sljedeće građevine od važnosti za Županiju (osim navedenih građevina od važnosti za Državu u stavku 1. ovog članka):

a) Županijska cesta Ž-5074 (D21-Perini-Kringa-Ž5075) b) Županijska cesta Ž-5075 (Tinjan-Sv.Petar-Žminj) c) Željeznička pruga II. reda (Lupoglav-Pula) d) Magistralni vodoopskrbni cjevovod

2.2. GRAĐEVNA PODRUČJA NASELJA

2.2.1. Opće odredbe

Članak 10. (1) Građevna područja naselja prikazana su i utvrđena na grafičkom listu br. 4: “Građevna područja naselja”. (2) Planom su određena

a) izgrađena građevna područja naselja, i b) planirana građevna područja naselja.

(3) U građevnim područjima naselja nalaze se: a) predjeli za stanovanje mješovite namjene, b) predjeli za društvene i slične djelatnosti, c) predjeli za gospodarske, ugostiteljsko-turističke, servisne, uslužne i slične djelatnosti, sve bez štetnih

utjecaja na okoliš, d) prometne građevine i pojasevi, e) predjeli za infrastrukturne i komunalne građevine i uređaje sve bez štetnih utjecaja na okoliš, f) predjeli za parkovne površine, športsko-rekreacijske površine, dječja igrališta i slične površine.

(4) U stambenim i višestambenim zgradama mogu se smještati: stambene, poslovne i gospodarske funkcije (ako zadovoljavaju posebne uvjete). Namjena zgrade određuje se prema po površini prevladavajućoj funkciji

Ponedjeljak, 15. rujna 2003. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 398 – Broj 15

Članak 11. (1) Pojedinačna građevna čestica sa zakonito izgrađenom stambenom zgradom, koja je ostala izvan utvrđenih građevnih područja naselja, a njen smještaj nije suprotan kriterijima određenim u članku 4. stavak 8, smatrat će se izdvojenim dijelom građevnoga područja.

Članak 12. (1) Parceliranje, projektiranje i izgradnja građevina u naseljima moguća je

a) isključivo unutar planiranih građevnih područja naselja, b) u skladu s odredbama ovoga Plana i c) isključivo u skladu s planiranom namjenom.

(2) Do donošenja ovim Planom predviđenih planova niže razine, i za te prostore primjenjuju se odredbe ovoga Plana, osim ako nije drugačije određeno. (3) U građevnom području naselja ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom (neposredno ili možebitno) ugrožavale život i rad ljudi u naselju ili ugrožavale vrijednosti čovjekove okoline, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice. (4) U građevnom području naselja zgrade se mogu graditi kao samostojeće, poluugrađene (dvojne), ugrađene (interpolirane) i u obliku niza.

Članak 13. (1) Na području za koje nije planiran plan niže razine, akt nadležnog tijela o uvjetima uređivanja prostora za zgrade društvenih djelatnosti može se utvrditi samo u slučaju ako se građevne čestice nalaze uz već uređenu prometnicu, a u suprotnom slučaju preporuča se izrada detaljnog plana uređenja (DPU).

2.2.1.1. GRAĐEVNA ČESTICA

Članak 14. (1) Građevnom česticom smatra se zemljište, koje po površini i obliku odgovara uvjetima ovoga Plana utvrđenim za izgradnju građevina, a ima pristup s javne prometne površine čija je čestica najmanje širine 4,0 metra (iznimno 3,00 metra i to u već izgrađenim dijelovima naselja). Kad se takav pristup osigurava preko puta u vlasništvu građana (privatni put) put može biti najviše dug 40 metara. U uvjetima građenja mora se odrediti da je taj put sastavni dio jedinstvene građevne čestice. Najmanja širina građevne čestice na dijelu gdje se ostvaruje kolni pristup s javne prometnice iznosi 4,0 metra. (2) Kad je potrebno riješiti pristup s građevne čestice na županijsku cestu u području za koje nije ovim Planom planirana izrada prostornoga plana užeg područja i to:

a) u neizgrađenom dijelu građevnoga područja naselja i b) izvan građevnoga područja naselja za građevine koje su tamo zatečene, ili se ovim Planom mogu graditi,

potrebno je pristup riješiti u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, pravilnicima i standardima te sukladno odredbama ovog PPU-a. (3) Na području za koji je ovim PPU-om utvrđena obaveza izrada prostornog plana nižeg reda omogućava se izgradnja novih građevina, rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja postojećih građevina u vidu interpolacije unutar već izgrađenog dijela građevnog područja naselja. (4) U području za koji nije ovim Planom planirana izrada detaljnoga plana uređenja, oblik i veličina građevne čestice utvrđuje se u skladu s ovim odredbama. Oblik građevne čestice mora omogućiti racionalno korištenje i izgradnju. 2.2.1.2. GRAĐEVNA I REGULACIJSKA LINIJA I UDALJENOSTI OD SUSJEDA

Članak 15. (1) Regulacijska linija odvaja javnu površinu od privatne (u smislu režima korištenja). Građevna linija određuje mjesto na kojemu se građevina mora graditi. Određuje se da udaljenost građevne linije od regulacijske linije bude najmanje 5,0 m, osim kod već postojećih građevnih parcela i izgrađenim zgradama u već izgrađenim dijelovima naselja. (2) Od odredbe iz prethodnoga stavka ovoga članka treba odustati, ako se građevna linija planirane zgrade prilagođava građevnim linijama izgrađenih (postojećih) zgrada u izgrađenome dijelu naselja ili ako se radi o obnovi i rekonstrukciji postojećih (kulturno-povijesno vrijednih) zgrada u već izgrađenim dijelovima naselja.

Članak 16. (1) Sve građevine, koje se izgrađuju na slobodnostojeći način, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 4 metra od međe susjedne građevne čestice, ako se na tom zidu planiraju otvori. Ako na bočnom zidu nema otvora, tada udaljenost tog zida od bočne međe ne smije biti manja od 3,00 metra. Izuzetno ta udaljenost može biti i manja kada se radi o izgradnji zamjenskih građevina.

Strana 399 – Broj 15 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Ponedjeljak, 15. rujna 2003. (2) Udaljenost od bočnih međa mjeri se od tlocrtne projekcije zgrade na tlo. (3) Udaljenost između slobodno stojećih zgrada na susjednim građevnim česticama ne smije biti manja od 8,00 metara u planiranim, odnosno 6,00 metara u već izgrađenim dijelovima naselja. (4) Zgrada se može graditi na međi:

a) u slučaju kad se radi o izgradnji zamjenske građevine u istom gabaritu, b) u slučaju kad se radi o izgradnji zgrade prislonjene uz već postojeću susjednu građevinu na međi, c) u slučaju izgradnje niza od tri ili više građevina u planiranom građevnom području naselja, ali tada u skladu

s obvezno izrađenim detaljnim planom uređenja (DPU), d) u slučaju interpolacija u postojećem nizu.

(5) U slučaju kad se zgrada gradi na postranoj međi, tada se ona smatra ugrađenom ili poluugrađenom i moguće je na susjednoj međi izgraditi zgradu na isti način. U tom slučaju bočni zid mora bit izveden bez ikakvih otvora i kao vatrootporan zid, a sljeme krova mora obvezno biti okomito na susjednu među na kojoj se gradi i bez krovnoga vijenca.

2.2.1.3. VISINA Članak 17.

(1) Ukupna visina zgrade mjeri se na zabatnoj strani građevine od konačno zaravnatog i uređenog terena na njegovom nižem dijelu uz prednji dio zgrade do sljemena krova. (2) Visina vijenca krova zgrade mjeri se po pročelju zgrade od kote konačno zaravnatog i uređenog terena uz zgradu na njegovom najnižem dijelu do samoga vijenca i to na strani višeg pročelja. Visinom vijenca se smatra kota gornjega ruba podne konstrukcije najviše etaže, odnosno vrha nadozida potkrovne etaže, ako postoji nadozid.

Članak 18. (1) Visina zgrade, odnosno broj razina (etaža) određuje se ovim Planom obvezno s dva čimbenika od kojih oba moraju biti zadovoljena. To su:

a) broj razina (etaža) zgrade i b) visina do vijenca zgrade.

(2) Razine (etaže) zgrade su: a) Podrum koji se označava skraćeno s "P0", (podrumom se smatra razina koja je potpuno ukopana u teren i to

na način da se okolni prirodni ili nasuti teren izravno naslanja na sve obodne zidove pročelja zgrade, i nije odvojen od zgrade potpornim zidovima. Zgrade, u načelu, mogu imati samo jednu podrumsku razinu. Podrumom se smatra najniža razina građevine kod koje kota gornjeg ruba pripadajuće stropne konstrukcije nije viša od 1,00 metra od kote konačno uređenog terena na najnižem dijelu građevne parcele neposredno uz samu građevinu.).

b) Prizemlje (razizemlje) koje se označava skraćeno s "P", c) Kat (tipični) koji se označava skraćeno s arapskom brojkom koja označava broj katova ("+1": jedan kat,

"+2": dva kata itd.). Pod katom se smatraju etaže građevine koje slijede iznad prizemlja, d) Potkrovlje koje se označava oznakom "Pks",

(3) Najveća dozvoljena visina vijenca stambene zgrade iznosi 9,00 metara mjereno na višljoj strani zgrade, odnosno na nižem dijelu terena kod pročelja zgrade. (4) Ako se Planom planira potkrovlje s nadozidom, ne smatra se punim katom (etažom) u slučaju:

a) ako je nadozid do propisane visine (1,2 m), b) ako su prozori izvedeni u razini krovne plohe propisanoga nagiba, c) ako su krovni prozori izvedeni kao 1) nadozidani (tzv. "luminal", "belvedere"), 2) jednovodni - pokriveni

plohom krova smanjenoga nagiba krovne plohe, a koji dio takve krovne plohe mora biti kontinuirana ravna površina (manjega nagiba od krovišta), 3) dvovodni istoga nagiba krovnih ploha kao krovišta i okomiti na sljeme krovišta,

d) ako je parapet nadozidanih prozora viši od vijenca krovišta i e) ako se navedeni prozori ne koriste kao vrata.

(5) Zabranjeno je smanjivanjem međustropnih visina omogućiti veću visinu nadozida potkrovlja od propisane ovim Odredbama, jer time potkrovlje (Pks) postaje puni kat (etaža) usprkos poštivanja visina do vijenca iz stavka 4. ovoga članka. Time dolazi do neprimjerenih oblikovnih rješenja otvora na tako dobivenom katu (etaži) što je nedozvoljivo. (6) Ako nisu zadovoljeni svi uvjeti stavaka 4 i 5 ovoga članka, potkrovlje se tada smatra punim katom (etažom) i ne može imati oznaku "Pks", pa znači da ima katnost protivnu ovom Planu, bez obzira na moguću poštovanu visinu zgrade do vijenca. (7) U izgrađenom građevnom području, koje je pod zaštitom, moguće je izvesti potkrovlje (Pks) ako nije u suprotnosti s konzervatorskim uvjetima, s izričito navedenim iznimkama u odredbama ovoga Plana i s odredbama nižega prostornoga plana.

Ponedjeljak, 15. rujna 2003. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 400 – Broj 15 (8) Ako se zgrada nalazi na kosom terenu ulaz u zgradu može biti smješten na bilo kojoj razini (etaži) zgrade. Činjenicom da je ulaz po visini na nekoj drugoj razini (etaži) zgrade toj razini zgrade ne daje pravo da bude smatrana prizemljem zgrade i da se razine ispod nje smatraju etažama podruma (P0) (prvom, drugom itd.), a iznad nje katovima (+1), itd. Različit položaj ulaza u zgradu po visini ne mijenja ovim provedbenim odredbama određeni broj razina (etaža) zgrade, niti njenu apsolutnu dozvoljenu visinu iskazanu u metrima.

2.2.1.4. OBLIKOVANJE

ČLANAK 19. OBLIK NASELJA

(1) Gustoća naseljenosti u naseljima ne bi trebala biti veća od 40 stanovnika po hektaru. (2) Da bi se očuvala tradicijska slika naselja ne smije se spajati nekoliko naseobinskih grupacija u jedno površinom veliko naselje. Osobito se moraju izbjegavati neprekinuta građevna područja duž cesta i putova. Stvaranje velikih linearnih stambenih naselja neprekinute izgradnje mora se onemogućiti prekidima građevnih područja poljodjelskim ili šumskim površinama (voćnjacima, vrtovima, gajevima i slično).

Članak 20. OBLIKOVANJE ZGRADA

(1) Arhitektonsko oblikovanje zgrada mora se prilagoditi postojećem ambijentu. Zgrade treba oblikovati u skladu s lokalnim tradicijskim oblicima, bojama i materijalima. Arhitektonsko oblikovanje zgrada valja uskladiti s krajobrazom i s tradicijskom slikom naselja:

a) Tlorisne i visinske dimenzije građevina, oblikovanje pročelja, pokrovi i nagibi krovišta, te građevni materijali, osobito unutar postojećih središta tradicijskih naselja, moraju biti u skladu s tradicijski korištenim materijalima, u skladu s okolnim građevinama, krajobrazom i načinom građenja na dotičnom području;

b) Građevine koje se izgrađuju kao dvojne ili u nizu moraju činiti arhitektonsku cjelinu; c) Na kosom krovu dozvoljena je izgradnja nadozidanih krovnih prozora ("luminal", "belvedere") jednovodnih i

dvovodnih, bez upotrebe lučnih ili sličnih nepravilnih nadvoja i krovnih oblika; d) Preporuča se da se sljeme krovišta postavi po dužoj strani građevine s nagibom krovne plohe prema

građevnoj liniji; e) Preporuča se da se dulja strana zgrade na nagnutom terenu preko 15% postavi paralelno sa slojnicama, osim

u već izgrađenim dijelovima naselja; f) Krovišta moraju biti kosa, u pravilu dvostrešna, tradicijskoga nagiba između 18o i 22o stupnja; g) Nagib jednostrešne krovne plohe nadozidanih krovnih prozora može biti od 130 do 180; h) Krovište mora biti pokriveno valovitim crijepom. Korištenje pokrova kamenim pločama je obavezno kod

zatečenih građevina u tradicijskim sredinama gdje se takav pokrov zadržao do danas, a sve to u skladu s konzervatorskim uvjetima.

i) Ne dozvoljava se izvedba krovne plohe u gornjem dijelu visokoga zabatnoga zida. (2) U iznimnim slučajevima moguće su zgrade s ravnim krovom ili drugačijim pokrovom od propisanoga, ali isključivo uz prethodnu izradu DPU-a. Ravan krov je moguć na pomoćnim zgradama, kada su one prislonjene uz glavnu građevinu, te se ravno krovište koristi kao prohodna terasa koja je povezana sa najmanje jednom prostorijom u glavnoj građevini.

Članak 21. UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE

(1) Uređenju okoliša i zaštiti krajobraza treba posvetiti osobitu pozornost. Treba sačuvati zatečen vrijedan biljni nasad. U uređenju okoliša treba primjenjivati autohtono raslinje, te smišljeno saditi listopadno drveće i grmlje tamo gdje je zimi potrebno osunčanje, a ljeti sjena, te trajnozeleno i crnogorično raslinje tamo gdje je kroz cijelu godinu potreban zeleni zaštitni ili ukrasni pojas. (2) Teren oko zgrade, potporni zidovi, terase i slično moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno oticanje vode na štetu susjednoga zemljišta i susjednih zgrada. Izgradnja potpornih zidova (podzida) dozvoljava se samo prema postojećim okolnim prilikama. Osnovni materijal je kamen. Ne preporuča se izgradnja podzida viših od 1,5 m. (3) Kod izgradnje potpornoga zida uz javnu površinu, završna ploha zida ne smije biti u vidljivom betonu već se mora obložiti kamenom (u maniri suhozida) ili ožbukati. (4) U uvjetima uređenja prostora za gradnju zgrada društvenih djelatnosti, zgrada poslovne namjene, zgrada turističke namjene odredit će se odgovarajući uvjeti za uređenje neizgrađenih dijelova građevne čestice. (5) Na svim građevinama poslovne namjene moraju se osigurati pristupi za teško pokretne i invalidne osobe.


Članak 22. OGRADE, ŽIVICE, VRTOVI I GAJEVI

(1) U izgradnju i oblikovanje ograda treba ugraditi duh istarskoga kamenog suhozida. Ograda građevnih čestica može biti i od punoga kamena, ožbukanoga drugoga građevnog materijala ili u kombinaciji sa živom ili metalnom ogradom. Najveća ukupna visina ograde može biti 1,5 m. Puni (kameni) dio ograde može biti visok najviše 1,0 m. Nisu dozvoljene montažne ograde od armiranog (prefabriciranog) betona. (2) Iznimno su moguće žičane ograde, obvezno sa živicom s unutarnje strane građevne čestice. (3) U vrtovima i voćnjacima ne treba pretjerano i bez razloga saditi uneseno (egzotično) bilje, kao ni ono uobičajeno i prečesto viđeno u gradovima, a koje je strano istarskom krajoliku. Valja koristiti stare lokalne svojte drveća, grmlja i cvijeća. (4) U predvrtovima, između ceste (ulice) i kuće, preporuča se sadnja uresnoga grmlja. (5) Autohtone krajobrazne ambijente valja čuvati i omogućiti nastajanje novih, kao što su šumarci i gajevi, skupine stabala i drvoredi duž cesta i putova, i sl. (6) Ograda se postavlja na lijevu među, sa unutrašnje strane, promatrano od javne prometne površine prema samoj parceli. Kod uglovnih parcela ograda prema javnoj prometnoj površini ograda može biti i niža, do 50 cm, ali tada se izvodi kao niska živica.

Članak 23. KIOSCI I POKRETNE NAPRAVE

(1) Unutar granice obuhvata Plana, a izvan građevnih područja, na javnim površinama i privatnim parcelama mogu se postavljati kiosci, pokretne naprave i druge konstrukcije privremenih obilježja (reklamni panoi, oglasne ploče, reklamni stupovi i sl.) kao i urbana oprema. (2) Za postavu kioska, pokretnih naprava i drugih konstrukcija privremenih obilježja iz stavka 1. ovog članka izdaju se dozvole u skladu s ovim odredbama, odredbama detaljnih planova ili drugih idejnih rješenja (na temelju Studije mogućih lokacija i namjena kioska i ostalih pokretnih naprava). (3) Kioskom se smatra estetski oblikovana građevina lagane konstrukcije, površine do 12 m2, koji se može u cijelosti ili dijelovima prenositi i postavljati pojedinačno ili u grupama. (4) Pokretnim napravama smatraju se stolovi, klupe, stolice, automati za prodaju napitaka i slične robe, hladnjaci za sladoled, ugostiteljska kolica, peći za pečenje plodina, drvena spremišta za priručni alat i materijal komunalnih organizacija, sanduci za čišćenje obuće, vage za vaganje ljudi, sanduci za glomazan otpad i slične naprave, pokretne ograde i druge naprave, postavljene ispred zgrada s ugostiteljskom odnosno zanatskom namjenom, te šatori u kojima se obavlja promet robom, ugostiteljska djelatnost, djelatnost cirkusa i slični zabavni sadržaji, prijenosni WC-i i sl. Pokretne naprave se postavljaju temeljem odobrenja nadležnog upravnog odjela Općine odredaba ove Odluke i drugih odgovarajućih odluka. (5) Kiosci se mogu postaviti na javne površine (javne zelene površine, građevne parcele javnih sadržaja i sl.) i to u neposrednu blizinu javne prometne površine, ali izvan cestovnih pojasa. Iznimno se kiosci mogu postavljati i na privatnu građevnu parcelu, ako je prostor između regulacijske i građevne linije osnovne građevine veći od 8,00 metara. Postavljaju se tako da prednja strana kioska (tamo gdje je prodaja), zajedno sa prodajnim pultom bude najmanje 60 cm uvučena od javne površine (regulacijske linije). Prostor ispred kioska, kao i dio prostora kojim se dolazi do ulaska u kiosk mora se popločiti. Pored kioska, vlasnik kioska, je dužan postaviti koš za otpatke i voditi brigu o pravovremenom pražnjenju istoga. (6) Svaki pojedini kiosk ili pokretna naprava, kao i grupa kioska, mora biti smještena tako da ni u kojem pogledu ne umanjuju preglednost prometa, ne ometa promet pješaka i vozila, ne narušava izgled prostora, ne otežava održavanje i korištenje postojećih pješačkih, prometnih i komunalnih građevina. (7) Kiosk se mora moći priključiti na NNM. U slučaju da će se u kiosku pripremati neki prehrambeni proizvodi tada kiosk mora biti priključen na vodoopskrbnu mrežu i odvodnju.

Članak 24. KROVIŠTE

(1) Ako se izvodi istak vijenca krova zgrade onda je on armiranobetonski ili kameni s istakom 0,20-0,30 m od ravnine pročelnih zidova zgrade. Krovni prepust na zabatu može biti do 0,20 m. Preporuča se izvedba vijenca u skladu s lokalnim tradicijskim rješenjima.

Članak 25. (1) Nije dozvoljeno mijenjati nagib krovne plohe od vijenca do sljemena, jer cijela krovna ploha mora biti istovjetnog nagiba. Može se odstupiti samo u širini krovnih nadozidanih prozora ("luminal", "belvedere") u kojemu slučaju taj dio krovne plohe ima manji nagib, koji može završiti na sljemenu krova ili prije njega.

Ponedjeljak, 15. rujna 2003. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 402 – Broj 15 (2) Nadogradnja krovne kućice ("luminal", "belvedere") smije zauzimati najviše 30% krovne plohe smanjenoga nagiba. 2.2.1.5. PROMETNI UVJETI

Članak 26. PARKIRALIŠTA - OPĆI UVJETI

(1) Na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji neke građevine mora se osigurati smještaj osobnih vozila. Od ovoga se može odstupiti samo kod već izgrađenih građevina ili na slobodnim građevinim parcelama u izgrađenim dijelovima građevnih područja naselja gdje to prostorno nije moguće više ostvariti. (2) Parkiralište se ne smije predvidjeti duž postojeće prometnice na način da se time sužava kolnik ili da se onemogući prolaz pješaka (potrebno je osigurati pločnik najmanje širine 1 metar). (3) Na vlastitoj građevnoj čestici stambene ili višestambene građevine obvezno treba osigurati jedno parkirališno ili garažno mjesto za svaku stambenu jedinicu. (4) U slučaju da se unutar zgrade predviđa, ili se već nalazi, neki poslovno-trgovačko-ugostiteljsko-turistički ili sličan sadržaj, koji zahtijeva dostavu, obvezno treba osigurati prostor i za zaustavljanje dostavnoga vozila na samoj građevnoj čestici. Ako nije moguće ovakvo rješenje onda treba izvesti rezervirano parkirališno mjesto unutar prometnoga pojasa ulice (ako širina ulice to dozvoljava), ili treba izvesti rezervirano parkirališno mjesto kao ugibalište. Nikako se ne dozvoljava rješavanje ovakvog slučaja "bez rješenja", odnosno s običnim zaustavljanjem dostavnih vozila na prometnom dijelu ulice. U slučaju da se ne zadovolje ovi navedeni uvjeti:

a) nije moguće izdati akt nadležnog tijela o uvjetima uređivanja prostora za izgradnju zgrade navedene namjene i prometnog rješenja,

b) niti je moguće dati uporabnu dozvolu za korištenje navedene namjene u već postojećoj zakonski izgrađenoj zgradi iz ovoga stavka, koja se privodi korištenju, ili je već u korištenju. Ova se alineja ne odnosi na prostore tradicijskih, odnosno starih središta naselja.

Članak 27. GARAŽE

(1) Na građevnim česticama garaže se grade u sklopu glavne građevine ili odvojeno od nje i njihova površina ulazi u izgrađenu površinu građevne čestice. (2) Garaže, odnosno garažno-parkirališna mjesta, smiju se izgraditi unutar prizemlja (razizemlja), ili podruma stambene zgrade, ili u sklopu pomoćne građevine. (3) Izgradnja garaža za osobna vozila može se izuzetno dozvoliti na regulacijskoj liniji, ako je građevna parcela već izgrađena i nema bolje mogućnosti, ako je terenski nepodesna, odnosno strma, pa ne postoji mogućnost njene izgradnje u okviru zgrade ili u dubini parcele. U ovom slučaju ne dozvoljava se mogućnost da se garažna vrata otvaraju prema van tako da zatvore pješački prolaz. (4) Ako se garaža izvodi kao pomoćna slobodnostojeća građevina tada ona smije imati konstruktivnu visinu najviše 3,20 m. Valja je uskladiti s arhitektonskim oblikovanjem stambene zgrade na vlastitoj građevnoj čestici i sa zgradama na susjednim građevnim česticama. (5) Prostor ispred garaže, namijenjene osobnom vozilu, u načelu se koristi za vanjsko parkiranje vozila na građevnoj čestici. Najveća dozvoljena veličina garaže utvrđuje se sa 3,50 x 6,00 m (neto) za jednostruku, 6,00 x 6,00 m (neto) za dvostruku garažu, odnosno 3,00 m (neto) u širinu za svaku daljnju garažu. (6) Ukoliko se garaža izvodi u podrumu zgrade otvorenost dijela pročelja podrumske etaže može biti samo u širini pristupne rampe, odnosno širine garažnih vrata.

2.2.1.6. KOMUNALNO OPREMANJE Članak 28.

ODLAGANJE KUĆNOG OTPADA (1) Na građevnim česticama potrebito je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada, ako je organiziran odvoz otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometne površine i treba biti zaklonjeno od izravnoga pogleda s ulice. (2) Kod višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada mjesto za odlaganje otpada treba biti predviđeno u sklopu zgrade. Iznimno se može dozvoliti odlaganje i izvan zgrade, ako to iz opravdanog razloga nije moguće osigurati u zgradi, ali mora biti na građevnoj čestici i mora biti arhitektonski oblikovano i usklađeno sa zgradom. Za spremnike (odvojeno sakupljanje otpada - papir, staklo, plastika i dr.) treba predvidjeti prikladno, ali vizualno ne jako izloženo mjesto. (3) Ukoliko nije organiziran odvoz kućnog otpada treba osigurati prostor koji nije vidljiv s javne prometnice i koji je dovoljno udaljen od bunara, cisterni i stambenih zgrada na susjednim parcelama i sl. (4) Odlaganje otpada je moguće i van građevnih parcela, ali tada to mora biti u spremnike koji se postavljaju na javnim površinama. Svojom postavom spremnici ne smiju dovoditi u opasnost sigurno odvijanje kolnog i pješačkog prometa, te ih treba postaviti tako da što manje narušavaju estetski izgled javnoga prostora (ulice ili trga).

Strana 403 – Broj 15 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Ponedjeljak, 15. rujna 2003. Spremnici se nikako ne smiju postavljati na javne zelene ili parkovne površine, kao niti na uređena parkirališta. Površina za postavu spremnika mora biti popločena/asfaltirana i lako pristupačna sa javne prometne površine.

Članak 29. PRIKLJUČAK NA KOMUNALNU INFRASTRUKTURU

(1) Priključci na infrastrukturnu mrežu moraju biti izvedeni tako da ne narušavaju estetski izgled uličnih (ili s ulice vidljivih) pročelja zgrada (osobito je to važno kod zgrada koje su označene kao spomenici kulture). Pri tome se misli prvenstveno na vidljivu infrastrukturu. (2) Zgrade (građevine) na građevnim česticama priključuju se na komunalnu infrastrukturnu mrežu u skladu s tehničkom dokumentacijom nadležnih ustanova ili poduzeća. Ta se dokumentacija treba izraditi za svaki pojedini potez građevnih čestica. (3) Vodovodna i ostala okna trebaju biti izgrađena u razini dovršenoga zaravnatog terena.

Članak 30. PRIKLJUČAK NA ELEKTRIČNU MREŽU

(1) Zgrade na građevnim česticama priključuju se na niskonaponsku električnu mrežu na način kako to propisuje javno poduzeće nadležno za opskrbu električnom energijom. (2) U povijesnim dijelovima naselja (koji su registrirani, predloženi za zaštitu ili se štite ovim PPU-om). priključak na NNM treba se izvesti podzemno. Podzemni priključak je poželjan i u svim ostalim dijelovima naselja, a obvezu izvedbe podzemnog priključka utvrđuje Općina u skladu sa posebnim propisima nadležnog distributera električne energije.

Članak 31. PRIKLJUČAK NA PLINSKU MREŽU

(1) Kada se izvede razvodna plinska mreža na području Općine zgrade na građevnim česticama priključit će se na plinsku mrežu na način kako će to propisati nadležno tijelo za opskrbu plinom. Do tada zgrade mogu koristiti plin pomoću vlastitog plinskog spremnika, koji se mora smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici, a u skladu s važećim propisima. (2) Spremnici, zavisno od situacije, na građevnoj čestici trebaju biti smješteni na prozračnom, ali što manje uočljivom mjestu s javne prometne površine.

Članak 32. ODVODNJA

(1) Zgrade na građevnim česticama priključit će se na sustav odvodnje na način kako to propisuje poduzeće nadležno za mjesnu odvodnju. (2) Na području gdje nije izgrađena kanalizacija, na građevnoj čestici treba izgraditi nepropusne sabirne jamu bez izljeva, prema prilikama na terenu, u skladu sa sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima i u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i standardima. Sabirna jama treba biti pristupačna za vozilo radi povremenog pražnjenja i raskuživanja. Najmanja udaljenost potpuno ukopane sabirne jame od ruba građevinske parcele smije biti 1,00 metar. (3) Za gradnju gospodarske građevine, u kojoj se obavljaju djelatnosti što zagađuju okoliš, u određivanju akta nadležnog tijela o uvjetima uređivanja prostora treba odredit posebne mjere zaštite okoliša vezane za način rješavanja odvodnje otpadnih voda. (4) Moguća je i izgradnja sabirne jame s ispustom, ali tada treba izvesti biopročistač prije konačnog ispusta u teren, odnosno neki od vodotoka, ili ugradnja uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda, ali isključivo za otpadne sanitarne vode. U projektnoj dokumentaciji za građevnu dozvolu mora se prikazati način pročišćavanja otpadnih voda i način njihovog ispusta u okolno tlo. Takvi biopročistači podliježe stalnim kontrolama u skladu sa sanitarnim propisima za ovakvu vrstu uređaja. (5) Oborinsku vodu sa javnih prometnih i ostalih izgrađenih površina naselja treba odvoditi odvojenim sustavom odvodnje sa obaveznim prečišćavanjem prije ispusta u okolnu površinu ili vodotoke. Trebaju se koristiti biopročistači, prihvaćeni kemijski pročistači ili slični zakonom odobreni uređaji.


(1) Zgrade na građevnim česticama priključuju se na vodoopskrbnu mrežu na način kako to propisuje poduzeće nadležno za vodoopskrbu. (2) Dok se ne izvede vodovodna mreža na nekom području korisnik zgrade je dužan riješiti opskrbu pitkom vodom iz šterne na građevnoj čestici ili iz najbližega valjanoga korištenoga zajedničkog izvora ili spremišta pitke vode. (3) Uređaji koji služe za opskrbu pitkom vodom (bunari, crpke, cisterne i dr.) moraju biti izgrađeni i održavani prema postojećim propisima. Moraju biti izvedeni na propisanoj udaljenosti od postojećih sabirnih jama, gnojišta te otvorenih kanalizacijskih odvoda i sl.

Ponedjeljak, 15. rujna 2003. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 404 – Broj 15 (4) Bunari se moraju graditi od nepropusnoga materijala i to 50 cm iznad razine terena te 20 cm ispod najnižega vodostaja podzemne vode. Dubina bunara odredit će se prema razini podzemne vode, ali ne smije biti manja od 7,0 m od površine terena. Unutarnje stijenke bunara moraju biti zaglađene do dubine najmanje 4,0 m ispod površine terena. Bunar mora biti pokriven nepropusnom pločom. Na ploči se treba izvesti povišeno "grlo" za možebitnu postavu crpke i uzdignuto okno za ulaz u bunar. Najmanja udaljenost bunara ili potpuno ukopane cisterne od ruba građevinske parcele smije biti 1,00 metar.

Članak 34. VODNO GOSPODARSTVO

(1) Građevine na građevnim česticama, koje se jednim dijelom naslanjaju na prirodne vodotoke (ili bujice) gradit će se u skladu s vodoprivrednim uvjetima. Planerski prijedlog zaštite je 15,0 m od međe čestice vodotoka, ili na udaljenosti koja će omogućiti uređenje korita vodotoka i izvedbu inundacije potrebite za najveći protok vode, odnosno na udaljenosti koja će omogućiti pravilan pristup vodotoku. (2) Zabranjuje se podizanje ograda i potpornih zidova, odnosno izvođenje drugih radova koji bi mogli smanjiti propusnu moć korita vodotoka, onemogućiti čišćenje i održavanje vodotoka ili ga ugroziti na neki drugi način. (3) Za zgrade koje se grade u neposrednoj blizini vodotoka potrebno je ishoditi uvjete za izgradnju od nadležnih državnih institucija u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, pravilnicima i standardima. (4) U cilju sprječavanja od poplava postojeći vodotoci i kanali trebaju se redovito čistiti od izraslog biljnog materijala i održavati.

Članak 35. ZAŠTITA OD POŽARA

(1) Sve građevine, koji se grade na poluotvoreni način (dvojne), ili ugrađen način (niz) moraju biti međusobno odvojene vatrobranim zidom koji ne smije izlaziti iznad krovne plohe. (2) Sve zgrade moraju biti izgrađene od čvrstoga građevnoga materijala, uz poštivanje svih zakona, pravilnika i normi zaštite od požara. (3) Ako se koristi drvena građa tada ona mora biti zaštićena premazom koji će joj osigurati zadovoljavanje osnovnih protupožarnih uvjeta, a građevine moraju biti na propisanim međusobnim udaljenostima. 2.2.2. Stambene zgrade

Članak 36. (1) Primjenjuju se članci od 6. do 31. poglavlja 4.2.2.1. (Opće odredbe). (2) Pod stambenom zgradom podrazumijeva se stambena zgrada koja ima do dvije stambene jedinice. Ove zgrade mogu biti slobodnostojeće, poluugrađene i ugrađene (niz). Ukupna bruto razvijena površine stambenog dijela zgrade može iznositi najviše 400 m2. U smislu namjene zgrade, najmanje 51% bruto površine osnovne građevine mora biti namijenjeno stanovanju. (3) Na jednoj građevnoj čestici, namijenjenoj stambenoj izgradnji, mogu se graditi građevine koje čine jednu funkcionalnu cjelinu:

a) pomoćne građevine u domaćinstvu, b) gospodarske građevine u domaćinstvu za proizvodnju za vlastite potrebe bez izvora onečišćenja c) gospodarske građevine za proizvodnju manjeg obima.

(4) Na jednoj građevnoj čestici, namijenjenoj obiteljskoj izgradnji, mogu se graditi građevine koje čine jednu funkcionalnu cjelinu:

a) jedna osnovna građevina stambene namjene, ili jedna građevina mješovite (stambeno-poslovne) namjene (kod koje je preko 50% bruto površine namijenjeno stambenom prostoru),

b) pomoćna i (ili) gospodarska građevina. (5) Za obavljanje djelatnosti iz stavka 4. ovoga članka mogu se koristiti i prostorije ili zgrade, koje ranije nisu bile namijenjene za tu djelatnost u cijelom ili dijelu stambenoga prostora. (6) Preparcelaciju građevne čestice zakonito izgrađene stambene građevine može se izvesti u slučaju ako je moguće vertikalno podijeliti zgradu na način da se ona podijeli funkcionalno i konstruktivno uz osiguranje i vlastitih (zasebnih) sustava instalacija.

Članak 37. OBLIK STAMBENE ZGRADE

(1) Preporučaju se tradicijski tlorisi obiteljskih zgrada u obliku pravokutnika i jednostavnoga volumena. Ti oblici imaju ishodište u tradicijskom graditeljstvu istarskoga kraja. Obvezan je smještaj dulje strane zgrade usporedno sa slojnicama (osobito kod tlorisno izduženih zgrada). (2) Ne preporuča se kvadratični tlocrtni oblik stambene zgrade. Međusobni odnos stranica tlocrta trebao bi biti između 1 : 1,5 do 2,5.

Strana 405 – Broj 15 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Ponedjeljak, 15. rujna 2003. 2.2.2.1 VISINA (ETAŽNOST) I KATNOST ZGRADE

Članak 38. (1) Stambene zgrade mogu se graditi najviše kao Po+P+1+Pks odnosno, tri pune razine (etaže), koje čine podrum, razizemlje i kat te stambeno potkrovlje (Pks), ako ima nadozid do propisane visine od 1,20 m. Najveća dozvoljena visina do ruba krovnog vijenca iznosi 9,00 metara od konačno zaravnatog terena. (2) U sklopu potkrovlja može biti samo jedna etaža. (3) Pod stambenim katom (etažom) stambene zgrade smatra se prizemlje (P) i kat iznad prizemlja (+1), ili visoko prizemlje (VP) (a ne podrum (P0) i potkrovlje bez nadozida), ili potkrovlje koje ima nadozid do propisane visine (Pks).

Članak 39. (1) Samo etažna visina, odnosno razmak gornjih kota međustropnih konstrukcija ne može odrediti da li je nešto podrumska ili neka druga etaža. 2.2.2.2. VELIČINA I IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE

Članak 40. (1) Veličina građevne čestice za građenje stambene zgrade ne može biti manja od:

a) zgrade na slobodnostojeći način: 600 m2 u planiranim, 300 m2 u izgrađenim dijelovima naselja, b) zgrade na poluotvoren način: 450 m2 u planiranim, 200 m2 u izgrađenim dijelovima naselja, c) zgrade u nizu: 300 m2 u planiranim, a 150 m2 u već izgrađenim dijelovima naselja.

(2) Najmanja površina građevne čestice namijenjene obiteljskoj izgradnji mora zadovoljiti osnovne uvjete suvremenoga stanovanja, podrazumijevajući i sve higijensko-tehničke standarde. (3) Preporuča se odnos širine prema dubini građevne čestice otprilike 1:2, ili više.

Članak 41. (1) Najveća površina građevne čestice za izgradnju stambene zgrade ne smije biti veća od 2000 m2. Za građevine u funkciji seoskog turizma utvrđuje se maksimalna površina parcele od 2000 m2, uz uvjet da u neposrednoj blizini imaju određenu površinu poljoprivrednog zemljišta koje je fizički povezano sa glavnom parcelom, a na kojem se omogućuje izgradnja pomoćnih gospodarskih građevina ili pansiona u funkciji seoskog turizma. Te parcele moraju biti na najmanjoj udaljenosti od 100 m od ostalih građevina. (2) U naseljima s pretežito poljoprivrednim gospodarstvima, parcela na kojoj se omogućuje izgradnja stambeno-gospodarskih i gospodarskih objekata (mljekarske farme, farme svinja ili ovaca) kapaciteta 10 uvjetnih grla i više treba biti minimalne površine od 2000 m2 , a maksimalna izgrađenost parcele 25%. (3) Stambeno-gospodarski i gospodarski objekti iz stavka (2) mogu se graditi unutar granica građevinskog područja naselja ili u kontaktnom području na poljoprivrednom zemljištu kategorije ''ostalo obradivo tlo''. Za izgradnju navedenih građevina u kontaktnom području izvan granica građevinskog područja primjenjuju se uvjeti utvrđeni člankom 63 ovih Odredbi.

Članak 42. (1) Stambena zgrada ne može biti manja od 60,0 m2 bruto razvijene površine.

Članak 43. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE U IZGRAĐENIM DIJELOVIMA NASELJA

(1) U izgrađenim dijelovima naselja, koja su na grafičkom listu br. 4: “Građevna područja naselja” označena tamnožutom bojom, mogu se:

a) graditi nove stambene zgrade gdje je ukupna izgrađenost zemljišta građevne čestice: - za zgrade izgrađene na otvoren način na parcelama do 2000 m2 do 35%, - za dvojne zgrade do 50 %, - za zgrade u nizu do 60 %.

b) sanirati (građevno popraviti), adaptirati (građevno prilagoditi novoj ili postojećoj namjeni), rekonstruirati (konzervatorski obnoviti) i dograditi postojeće stambene zgrade. U tim slučajevima ne smije se pogoršati zatečeno stanje u pogledu osunčanja, odnosa prema susjedu i sl., ali do najveće dozvoljene izgrađenosti utvrđene u prethodnoj točki i ne povećati bruto razvijenu površinu stambenog dijela građevine na jednoj parceli preko 400 m2.

(2) Kod već izgrađenih građevnih čestica pod najmanjom izgrađenošću podrazumijeva se postojeća izgrađenost. (3) Iznimno je moguća je izgrađenost do 80% i to u slučajevima kada se radi o malim parcelama sa već izgrađenom glavnom građevinom. Povećanje izgrađenosti se odnosi na izgradnju garaže za osobno vozilo i to samo u područjima gdje postojeća prometna situacija ne omogućava da se osobno vozilo parkira unutar cestovnog pojasa.

Ponedjeljak, 15. rujna 2003. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 406 – Broj 15 (4) U već formiranim predjelima sa slobodnostojećom izgradnjom nije dozvoljena izgradnja zgrada u nizu ili dvojnih zgrada. Također u predjelima sa zgradama u nizu ili dvojnim zgradama nije dozvoljena izgradnja slobodnostojećih zgrada.

Članak 44. IZGRAĐENOST GRAĐEVNIH ČESTICA U PLANIRANIM DIJELOVIMA NASELJA

(1) Izgrađenost građevne čestice za obiteljsku izgradnju samostojećih zgrada u planiranim građevnim predjelima ne smije biti više od 35% površine građevne parcele do 2000 m2. (2) Izgrađenost građevne čestice za obiteljsku izgradnju poluugrađenih (dvojnih) zgrada i ugrađenih zgrada (u nizu) u novoplaniranim građevnim predjelima može biti do 35% za poluugrađene i do 40% za ugrađene zgrade, ali ukupna bruto razvijena površine stambenog dijela zgrade može iznositi najviše 400 m2. 2.2.2.3. VIŠESTAMBENE ZGRADE

Članak 45. (1) Primjenjuju se članci od 6. do 31. poglavlja 4.2.2.1. (Opće odredbe). (2) Pod višestambenom zgradom podrazumijeva se stambena i stambeno- zgrada ukupne bruto razvijene površine stambenog dijela zgrade veće od 400 m2, namijenjena turističkom poslovanju i (ili) stalnom stanovanju i (ili) radu, u kojoj su tri ili više samostalnih smještajnih (stambenih) jedinica u koje se ulazi iz jednoga zajedničkoga pristupa. (3) Višestambena zgrada iz stavka 2. ovoga članka može se graditi najviše kao Po+P+1+Pks odnosno, tri pune razine (etaže), koje čine podrum (P0), prizemlje (razizemlje) (P) i jedan kat (+1), te potkrovlje, ako ima nadozid do propisane visine (Pks). (4) Pri izgradnji nove višestambene zgrade ili prilikom veće rekonstrukcije postojeće zgrade (osobito u slučaju nadogradnje i prigradnje), međusobna udaljenost višestambene zgrade i stambene zgrade, ako između njih prolazi cesta, ne može biti manja od visine sljemena krovišta veće zgrade, ali ne manja od:

Dmin = H1/2 + H2/2 + 5 metara gdje je Dmin najmanja udaljenost zgrada mjereno na mjestu njihove najmanje udaljenosti;

H1 visina prve zgrade mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj;

H2 visina druge zgrade mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj.

(5) Ako su zgrade iz ovoga članka, odnosno druge zgrade (zgrada), okrenute zabatima (zabatom) računaju se visine (visina) do krovnoga sljemena. (6) Sve zgrade i u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće propise. Prostor za prikupljanje otpadaka mora biti ozidan i pristupačan vozilima za odvoz s najvećim nagibom pristupne staze od 8%, a u skladu s općinskom odlukom o odvozu smeća. (7) Potrebno je osigurati vatrogasni kolni pristup do svih smještajnih i (ili) stambenih jedinica barem s jedne strane. 2.2.2.4. POSLOVNI PROSTORI

Članak 46. (1) Na građevnim česticama u postojećim i planiranim stambenim zgradama mogu se graditi i otvarati poslovni prostori kako slijedi:

a) trgovina (prehrana, mješovita roba, tekstil, odjeća, obuća, kožna galanterija, papirnica, proizvodi od plastike, pletena roba, tehnička roba, namještaj, cvijeće, svijeće, suveniri, rezervni dijelovi za automobile i poljodjelske strojeve, poljodjelske potrepštine i sl.),

b) ugostiteljstvo i turistički smještaj (buffet, snack-bar, kavana, slastičarnica, pizzeria, restoran i sl.). U slučaju da se u nekom ugostiteljskom sadržaju želi omogućiti izvođenje glazbe na otvorenom tada udaljenost do najbliže stambene zgrade ne smije biti manja od 150 m,

c) zanatstvo i osobne usluge (krojač, obućar, staklar, fotograf, servisi kućanskih aparata, servisi osobnih automobila /ne lakiranje/, praonica osobnih automobila, kemijska čistionica, fotokopiraonica, zdravstvene usluge, usluge rekreacije), mali proizvodni pogoni (primjerice: proizvodnja pekarskih proizvoda, mini uljare i sl.), prerada poljoprivrednih proizvoda (sušenje voća i povrća, proizvodnja mesnih prerađevina na tradicionalni način, proizvodnja meda i proizvoda od meda, prerada gljiva)

d) ostalo (odvjetništvo, odjeljenja dječjih ustanova, uredi i predstavništva domaćih i stranih poduzeća, intelektualne usluge i sl.).

Strana 407 – Broj 15 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Ponedjeljak, 15. rujna 2003. (2) Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati u sklopu stambene zgrade, ukoliko za to postoje tehnički i sanitarni uvjeti za njihovo obavljanje. Prostor za skladištenje sirovina i gotovih ili polugotovih proizvoda mora se osigurati unutar građevina na građevinskoj parceli ili na samoj građevinskoj parceli. Pristup dostavnim vozilima te njihovo parkiranje za vrijeme utovara/istovara mora se osigurati na samoj građevinskoj parceli, izvan svih javnih prometnih površina. (3) Bučne ili možebitno opasne djelatnosti (one koje ne zadovoljavaju zakonske kriterije o najvećoj razini buke i onečišćenja zraka) ne smiju se smještavati na parcelama sa stambenim građevinama (kovačnice, limarije, ljevaonice metala, kamenoklesarske radionice, auto-mehaničke radione, ugostiteljski lokali, klaonice sitne i krupne stoke, veći skladišni prostori, trgovine koje zahtijevaju skladišta izvan osnovne građevine, betonare, bloketare, obrada drvene građe, proizvodnja namještaja, kemikalija i sl.). (4) U središtu naselja (stare jezgre) mogu se otvarati manji ugostiteljski sadržaji u prizemljima zgrada, a u cilju turističkog vrednovanja naselja. U tom slučaju je potrebno utvrditi posebne uvjete za sprječavanje širenja buke. U ostalim dijelovima naselja ugostiteljska djelatnost je moguća u vidu seoskog turizma (čl. 37, st. 1.). Manje radionice (stolar, bravar, autoelektričar i sl.) mogu se otvarati samo u rubnim dijelovima naselja. (5) Prostore u prizemlju i pojedinim etažama (najviše do 80% prizemlja, odnosno 50% etaže) postojećih stambenih zgrada moguće je prenamjenovati u neki od poslovno-trgovačkih sadržaja iz alineje (1) ovoga članka samo ako se ispune posebni uvjeti odgovarajućih propisa i Pravilnika za obavljanje određene djelatnosti, te se ispune uvjeti iz odgovarajućih odredbi ovoga PPU-a. Na katu se mogu urediti samo prostori za obavljanje uredskih i intelektualnih usluga, a ostale djelatnosti iz stavka (1) ovog članka mogu se obavljati samo u prizemljima stambenih građevina. Najviše 49% tlocrtne površine građevine može biti namijenjeno za poslovno-trgovačku djelatnost na jednoj parceli. (6) Prilikom izdavanja dokumentacije za otvaranje i(ili) izgradnju poslovnih prostora, potrebno je voditi računa o već izgrađenim najbližim susjednim građevinama sa utvrđenom ili planiranom namjenom ili najbližim susjednim građevinama koji se planiraju izgraditi te njihovoj međusobnoj udaljenosti. To iz razloga kako se otvaranjem poslovnih prostora ne bi remetili postojeći uvjeti života i rada na određenoj lokaciji. (7) Građevinske parcele na kojima se zatraži građenje bilo kakve vrste gospodarske – proizvodne, servisne ili trgovačke građevine moraju imati priključak na prometnicu koja ne smije biti standarda manjeg od minimalno propisanog ovim Planom. 2.2.2.5. SMJEŠTAJ NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 47. (1) Stambene građevine u pravilu se postavljaju prema ulici, a pomoćne građevine i gospodarske građevine po dubini građevne čestice iza osnovne građevine. (2) Ako se na bočnoj strani zgrade gradi balkon, lođa ili prohodna terasa njihov vanjski rub mora biti udaljen najmanje 4,0 m od susjedne građevne čestice, odnosno čestice. (3) U slučaju izgradnje stambene zgrade, kod koje su zgrade na susjednim bočnim građevnim česticama izgrađene na regulacijskoj liniji i ta nova obiteljska zgrada mora se izgraditi na regulacijskoj liniji (niz). U suprotnom u zaštićenim dijelovima naselja o tome odlučuje Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Puli.

Članak 48. (1) Na građevnoj čestici stambene zgrade obvezno treba osigurati najmanje jedno parkirališno ili garažno mjesto za svaku stambenu i smještajnu jedinicu. Parkiranje za potrebe poslovnih sadržaja treba riješiti sa 4-6 parkirališnih mjesta na 100 m2 poslovnog prostora. 2.2.2.6. POMOĆNE I GOSPODARSKE GRAĐEVINE NA STAMBENIM PARCELAMA

Članak 49. (1) U sklopu građevnih područja naselja, na građevnim česticama namijenjenim stambenoj izgradnji, u sklopu zadanih (i ukupnih) vrijednosti izgrađenosti građevne čestice mogu se uz osnovnu građevinu graditi također:

a) pomoćne građevine u domaćinstvu, b) gospodarske građevine u domaćinstvu za proizvodnju za vlastite potrebe bez izvora onečišćenja c) gospodarske građevine za proizvodnju

(2) Pomoćne građevine u domaćinstvu su: garaže za putničke automobile, drvarnice, nadstrešnice, ljetne kuhinje, ostave sitnog alata, kotlovnice, sušare (površine do 50 m2), otvoreni bazeni (površine do 100 m2) i slične građevine koje služe za potrebe domaćinstava. Mogu se graditi počevši od građevne linije osnovne građevine prema dubini građevne čestice, ali ne na manjoj udaljenosti od 5,0 m od regulacijske linije. Samo se garaža može graditi od građevne linije do regulacijske linije (i to iznimno, ako postoje valjani razlozi uzrokovani obličjem terena ili

Ponedjeljak, 15. rujna 2003. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 408 – Broj 15 naslijeđenom urbanom strukturom). U slučajevima gradnje na međi, zid na susjedovoj međi mora biti vatrootporan. Krovna voda mora se slijevati na vlastitu građevnu česticu. Materijalima i oblikovanjem moraju biti usklađene sa stambenom zgradom uz koju se grade. Visina vijenca je najviše 4,0 m. (3) Gospodarske građevine u domaćinstvu za proizvodnju za vlastite potrebe bez izvora onečišćenja jesu: staklenici, plastenici, male građevine za tih i čist rad za potrebe domaćinstva i sl. (prema članku 41 odredbi). Ove građevine mogu biti visine prizemlja sa najvećom dozvoljenom visinom krovnog vijenca od 4,00 m. (4) Gospodarske građevine u domaćinstvu za proizvodnju mogu biti: - s izvorom onečišćenja: staje, svinjci, peradarnici, kuničnjaci i sl. Moguća je izgradnja ovih građevina za uzgoj

do 10 komada tovnih teladi i junadi, 5 komada ostalih goveda, 5 komada svinja krmača, 10 komada svinja, 100 komada peradi, te 50 komada sitnih glodavaca.

- bez izvora onečišćenja: krave muzare bez ograničenja u broju grla. Ove građevine mogu biti visine prizemlja, a maksimalne visine do vijenca 6,0 m.

(5) Građevine većih površina, ako se ukaže potreba za njima u budućnosti, mogu se graditi isključivo unutar gospodarskih predjela predviđenim ovim PPU-om. (6) U sklopu građevnog područja naselja za koja se planira donošenje prostornih planova niže razine odredbe iz stavka 5. ovoga članka mogu se i detaljnije odrediti. (7) U naseljima koja imaju tradiciju bavljenja poljoprivredom dozvoljava se izgradnja vinarskih podruma, uljara za proizvodnju maslinovog ulja, građevina za proizvodnju biljnih, mljiečnih i mesnih prerađevina iz vlastitog gospodarstva za agroturizam na istoj ili zasebnoj građevinskoj parceli unutar građevinskog područja naselja ili u blizini naselja izvan građevinskog područja, na zasebnim parcelama. (8) U postojećim naseljima u kojima nije moguće omogućiti izgradnju gospodarske građevine na parceli stambene građevine zbog skučenosti prostora, odnosno male površine parcele, omogućuje se izgradnja gospodarske građevine na zasebnoj parceli posredno ili neposredno povezanoj s parcelom stambene građevine. Ove građevine mogu biti najveće površine 200 m2, visine prizemlja, odnosno visine do vijenca od najviše 6,00 m. Parcela na kojoj će se izgraditi takva građevina može imati najveću površinu od 1000 m2. (9) Ako se građevina iz stavka 2, 3, 4 i 7 ovoga članka gradi u predjelu (zoni) posebnih ograničenja za korištenje, gdje se za sve gradnje (a ne samo za gospodarske), zahtjeva suglasnost nadležnih uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine potrebno je zatražiti i njihovu suglasnost.

Članak 50. (1) Pomoćne građevine u domaćinstvu mogu se graditi u visini jedne nadzemne etaže. (2) Sve gospodarske građevine u domaćinstvu smiju se graditi kao prizemnice s visinom kako je navedeno u članku 45. Visina vijenca krova zgrade mjeri se po pročelju zgrade od kote konačno zaravnatog i uređenog terena uz zgradu na njegovom najnižem dijelu do samoga vijenca i to na strani višeg pročelja. Visinom vijenca se smatra kota gornjega ruba podne konstrukcije najviše etaže, odnosno vrha nadozida potkrovne etaže, ako postoji nadozid. (3) Odnos prema susjednoj građevnoj čestici za pomoćne građevine u domaćinstvu, kao i za gospodarske građevine u domaćinstvu za proizvodnju za vlastite potrebe bez izvora onečišćenja jest:

a) najmanja udaljenost je 4,00 m od međe građevne čestice susjedne stambene zgrade ili bliže odnosno na međi uz suglasnost susjeda, a ako se građevina gradi od vatrostalnoga materijala može se graditi i kao međusobno prislonjena dvojna građevina s istom takovom pomoćnom građevinom u domaćinstvu, ili s istom takovom gospodarskom građevinom u domaćinstvu bez izvora zagađenja na susjednoj građevnoj čestici,

b) najmanja udaljenost je 5,00 m od međe susjedne građevne čestice, ako se građevina gradi od drva i drugoga zapaljivoga materijala,

c) ako se građevina gradi kao dvojna građevina s građevinom na susjednoj građevnoj čestici (iste namjene) one moraju biti međusobno podijeljene vatrobranim zidom od poda do ravnine višega krova,

d) ako se građevina gradi kao dvojna građevina s građevinom na susjednoj građevnoj čestici (iste namjene) nagib krova ne smije odvoditi vodu na susjednu građevnu česticu,

e) najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 10,00 m ako je građevina građena od drveta, a u njoj se sprema sijeno i slama,

f) najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice može biti i manje od 4,00 metra, ali ne manje od 1,00 m, uz prethodnu suglasnost susjeda. Građevina mora biti od opeke ili betona.

(4) Ako građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te građevne čestice, odnosno čestice najmanje 4,00 m. (5) Ako je krov građevine nagnut prema susjednoj građevnoj čestici i ako je streha udaljena od međe susjedne građevne čestice manje od 1,00 m krov mora obavezno imati oluke.

Članak 51. (1) Gospodarska građevina u domaćinstvu za proizvodnju za vlastite potrebe s izvorom onečišćenja mora biti udaljena najmanje 10,00 metara od ruba parcele prema susjednoj građevinskoj parceli.

Strana 409 – Broj 15 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Ponedjeljak, 15. rujna 2003. (2) Postojeće pomoćne građevine u domaćinstvu, te gospodarske građevine u domaćinstvu za proizvodnju za vlastite potrebe, koje su sagrađene u skladu s prijašnjim propisima, mogu se građevno prepravljati (obnavljati) u okviru svojih gabarita i ako njihova udaljenost od susjedne građevne čestice ne odgovara udaljenostima određenim u prethodnim stavcima ovoga članka, uz poštovanje protupožarnih propisa.

Članak 52. (1) Gnojišta moraju biti udaljena od stambenih i manjih poslovnih zgrada najmanje 15,0 m, a od građevina za opskrbu vodom (izvori, bunari, cisterne /gustirne, šterne/ i sl.) najmanje 30,0 m vodeći računa o smjeru toka podzemnih voda, obliku terena i sastavu tla. (2) Pčelinjaci moraju biti udaljeni najmanje 10,0 m od susjedne građevne čestice ako su okrenuti toj građevnoj čestici, a najmanje 5,0 m ako su okrenuti u suprotnom smjeru.

Članak 53. CISTERNE (ŠTERNE), BUNARI I DRUGI UREĐAJI ZA LOKALNU OPSKRBU VODOM

(1) Uređaji koji služe za opskrbu pitkom vodom (bunari, crpke, cisterne / šterne/ i dr.) moraju biti izgrađeni i održavani prema postojećim propisima. Moraju biti izvedeni na propisanoj udaljenosti od postojećih sabirnih jama, gnojišta te otvorenih kanalizacijskih odvoda i sl. (2) Bunari se moraju graditi od nepropusnog materijala i to 50 cm iznad razine terena te 20 cm ispod najnižega vodostaja podzemne vode. Dubina bunara odredit će se prema razini podzemne vode, ali ne smije biti manja od 7,0 m od površine terena. Unutarnje stjenke bunara moraju biti zaglađene do dubine najmanje 4,0 m ispod površine terena. Bunar mora imati uzdignuto okno za ulaz u bunar pokriveno nepropusnom pločom.

Članak 54. REKONSTRUKCIJA (GRAĐEVNO PREUSTROJSTVO) POSTOJEĆIH ZGRADA U ZAŠTIĆENIM

NASELJIMA (1) U sklopu zaštićenih dijelova naselja koji su prostorno određeni na grafičkom listu br. 4: “Građevna područja naselja i područja posebnih uvjeta za korištenje”, radi odvijanja normalnog života i osiguranja neophodnih uvjeta za rad moguće je uz suglasnost nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel, dozvoliti rekonstrukciju postojećih zgrada.

2.2.3. Predjeli javne i društvene namjene

Članak 55. (1) U građevnom području naselja na području Općine uz stambene zgrade namijenjene pretežito stanovanju mogu se graditi i građevine namijenjene društvenim namjenama:

a) obrazovanju (predškolske i školske ustanove), b) zdravstvu, socijalnoj zaštiti, c) kulturi i fizičkoj kulturi, d) upravi, e) vjerskoj namjeni, vatrogasnoj službi i sl.

(2) Zgrade iz stavka 1 ovog članka mogu se graditi samo u slučaju ako se građevne čestice nalaze uz već uređenu prometnicu, a u suprotnom preporuča se izrada detaljnog plana uređenja (DPU). (3) Na parceli je potrebno osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za osobna vozila. Na 1000 m2 bruto razvijene površine zgrade potrebno je osigurati 15-25 parkirališnih mjesta. Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja potreban broj parkirališnih mjesta može se osigurati i u neposrednoj blizini (na susjednoj građevnoj čestici) pod uvjetom da zgrada ne može dobiti uporabnu dozvolu ako parkirališta nisu izvedena, odnosno ako nisu u funkciji korištenja te zgrade. Iznimno, parkirališta ili dio potrebnih parkirališnih mjesta može biti izveden i u pojasu ulice (ako je pojas ulice dovoljno širok ispred građevne čestice zgrade), ali pri tom ne smije doći do suženja kolnika ispod propisanoga standarda i do onemogućavanja izvedbe nogostupa min. širine od 1,5 m. (4) Uz dječji vrtić, jaslice i osnovnu školu obvezno je osigurati perivojne površine za igrališta i boravak djece na otvorenom u skladu sa standardima. Ukupna izgrađenost građevne čestice na kojoj je škola i dječji vrtić i jaslice može biti najviše 45 %. (5) Ukupna izgrađenost građevne čestice, na kojoj je građevina društvene i poslovne namjene, može biti najviše 40%. Najmanje 20% građevne čestice namijenjene izgradnji građevina društvene i poslovne namjene mora biti uređeno kao perivojna površina s visokim nasadima (drvećem). (6) Najveća visina za zgrade društvenih djelatnosti može biti Po+P+1+Pk; ili 9,20 metara do ruba krovnog vijenca (pri čemu potkrovlje može imati nadozid na pročelju do 1,20 metra visine iznad stropne konstrukcije i može biti uređeno za namjenu koju ima cijela zgrada), odnosno Po+P+2 ili 11,00 metara do ruba krovnog vijenca.

Ponedjeljak, 15. rujna 2003. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 410 – Broj 15 (7) Kota završne plohe poda na razini prizemlja može biti najviše na visini do 1,00 metara iznad konačno dovršenoga i zaravnatoga terena uokolo zgrade. (8) Visine zgrada društvenih djelatnosti treba uskladiti na svakoj stvarnoj lokaciji s okolnom izgradnjom, bez obzira na najveće dopuštene visine. Ako je potrebno treba visinu vijenca prilagoditi visini vijenaca zgrada u neposrednom okruženju. Također je nužno prilagoditi zgradu obrisu naselja, vidljivom s glavnih cesta ili vidikovaca. U tom smislu visinu zgrade treba odrediti tako da se iznad linije obrisa naselja može isticati krov, ali ne i pročelje zgrade. 2.2.4. Predjeli mješovite namjene

Članak 56. (1) U predjelima mješovite namjene mogu se graditi građevine za stanovanje sa pomoćnim i gospodarskim građevinama, stambeno-poslovne građevine, građevine društvenih djelatnosti, te manje poslovne građevine na zasebnim građevinskim parcelama. (2) Opći uvjeti za izgradnju svih navedenih objekata isti su kao za izgradnju u stambenim predjelima, a navedeni su u člancima 6 do 24. ovih Odredbi. (3) Najveća izgrađenost parcele iznosi 35%. (4) Uvjeti izgradnje stambenih i stambeno-poslovnih građevina koji se odnose na površinu građevinske parcele, površinu i visinu glavne građevine, površinu i visinu pomoćnih građevina utvrđuju se na način kako je propisano za izgradnju stambenih građevina u predjelima za stanovanje. (5) Manje poslovne građevine, ukoliko se grade na zasebnim parcelama, mogu biti najveće tlocrtne površine od 800 m2, a površina parcele najviše 3000 m2, uz poštivanje najveće izgrađenosti od 35%. Visina tih građevina može biti najviše 7,20 m do vijenca. (6) U prizemlju stambenih, stambeno-poslovnih građevina, kao i u poslovnim građevinama, mogu se otvarati sve djelatnosti koje se mogu otvarati u stambenim zgradama unutar predjela za stanovanje, kao i neke od djelatnosti koje nije moguće obavljati u predjelima za stanovanje (kovačnice, limarije, manje kamenorezačke radione, mehaničke radione, ugostiteljski lokali, manji proizvodni pogoni i sl.). U ovim predjelima nikako nije dozvoljeno otvaranje klaonica krupne i sitne stoke, disko barova, pogona za proizvodnju kemikalija, betonare, bloketare, cementare i sl. (7) Na ostalim katovima stambenih i stambeno-poslovnih građevina moguće je urediti, uz stambeni prostor, i poslovni prostor za pružanje uredskih i intelektualnih usluga. (8) Kod stambenih i stambeno-poslovnih građevina najmanje 51% površine svih građevina na parceli mora biti u funkciji stambene namjene. (9) Prilikom izdavanja dokumentacije za otvaranje i(ili) izgradnju poslovnih prostora, potrebno je voditi računa o već izgrađenim najbližim susjednim građevinama sa utvrđenom ili planiranom namjenom ili najbližim susjednim građevinama koji se planiraju izgraditi te njihovoj međusobnoj udaljenosti. To iz razloga, kako se otvaranjem poslovnih prostora ne bi remetili postojeći uvjeti života i rada na određenoj lokaciji. 2.2.5. Groblja

Članak 57. (1) PPU-om je označeno postojeće groblje i njegovo proširenje te prostor za izgradnju mrtvačnice. (2) Gradnja novih mrtvačnica moguća je i izvan površine groblja (mjesta ukopa), unutar prostora za grobne građevine definiranih ovim Planom. 2.3. POVRŠINE GRAĐEVNIH PODRUČJA ZA GOSPODARSKU IZGRADNJU

Članak 58. (1) Na području obuhvata Plana predviđena su sljedeća građevna područja za razvoj gospodarskih djelatnosti: • Postojeći gospodarski predio "Purisa” u zapadnom dijelu Općine sa planiranim proširenjem, • Postojeći gospodarski predio južno od zaselka Jopi, • Planirani gospodarski predio u sjevernom dijelu Općine.

(2) Razmještaj i veličina građevnih područja za gospodarsku izgradnju, prikazani su na grafičkom listu br. 1: “Korištenje i namjena površina” i na grafičkom listu br. 4: “Građevna područja naselja".

Članak 59. (1) U gospodarskim predjelima planiranim ovim PPU-om predviđa se smještaj:


a) Prerađivačkih proizvodnih (industrijskih) pogona prvenstveno vezanih uz preradu poljodjelskih proizvoda (vinarije kapaciteta sa više od 50000 litara vina, uljare i sl.),

b) Gospodarske građevine za proizvodnju s izvorom zagađenja većih površina koje nije moguće smjestiti unutar građevnog područja naselja. Ove građevine mogu biti visine prizemlja, a maksimalne visine do vijenca 6,0 m.

c) zanatskih proizvodnih pogona, servisa, većih prodajnih i sličnih prostora i građevina, komunalnih građevina, garaža i sl., koje zbog prostornih i drugih ograničenja ne mogu biti smještene u sklopu građevnih područja naselja,

d) ugostiteljskih i turističkih namjena. (2) Pogoni iz stavka 1. ovoga članka, s obzirom na veličinu i na nužni intenzitet aktivnosti u proizvodnom procesu, ne mogu se smještati izvan građevnih područja namijenjenih gospodarskoj izgradnji. (3) Građevine iz stavka 1. ovoga članka trebaju se graditi prema uvjetima da:

a) djelatnost koja se u njima obavlja ne smije ugrožavati okoliš, b) građevna čestica na kojoj će se građevina graditi mora se nalaziti uz već sagrađenu prometnicu najmanje

širine 5,5 m ili uz buduću prometnicu za koju mora prethodno biti izdan akt nadležnog tijela o uvjetima uređivanja .

Članak 60. OBLIK I POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE

(1) Najmanja površina građevne čestice za gospodarsku izgradnju može biti 800 m2. Postotak izgrađenosti tla građevne čestice građevinama može iznositi od 20% do 50%. (2) Oblik građevne čestice za gospodarsku izgradnju poželjno je da bude pravilan, po mogućnosti usporednih međa, izdužen u dubinu u odnosu 1:2 do 1:6 te najmanje širine prema ulici 20,00 metara. (3) Iznimno, granica obuhvata građevnoga područja namijenjenoga gospodarskoj izgradnju može biti određena međama postojećih čestica zemljišta, što joj daje nepravilni oblik.

Članak 61. USTROJSTVO (UREĐENJE) GRAĐEVNE ČESTICE

(1) Ustrojstvo (uređenje) građevne čestice treba postaviti u skladu s tehnološkim procesom koji se na njoj planira. Načelno uređenje, u pravilu, treba biti postavljeno tako da:

a) u prednjem dijelu građevne čestice bude smješteno parkiralište zaposlenih i klijenata, b) iza parkirališta treba biti smještena uprava, odnosno administrativno-organizacijsko-uredski dio, c) u dubini građevne čestice treba biti smješten proizvodni dio.

Članak 62. VISINA GRAĐEVINA

(1) Najveću dopuštenu visinu industrijskih (proizvodnih) građevina uz tehnološke zahtjeve određuje topografija tla te visina i obilježja okolnih građevina. Visina gradnje obuhvaća i određivanje visine proizvodne opreme smještene na otvorenom prostoru (primjerice vinarije ili visine raznih spremišta-silosa), a treba je odrediti na temelju sagledavanja slike naselja te vizurnih pojaseva koji se otvaraju na prilazu naselju. (2) Upravna ili proizvodna građevina, kojoj to dozvoljava tehnološki proces, može se sastojati najviše od podruma i dvije razine (etaže) iznad razine podruma. Pod visinom etaže u ovom slučaju smatra se razmak između gornjih kota dvije međustropne konstrukcije i ne smije iznositi više od 3,5 m. (3) Visina svih građevina na građevnoj čestici od kote konačno zaravnatog terena do vijenca krova mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali ne smije iznositi više od 8,00 metara na strani više ukopanog pročelja, odnosno 10,00 metara na strani više otvorenog pročelja zgrade. 4) Kota konstrukcije poda prizemlja (razizemlja) svih građevina smije biti 1,0 m iznad konačno zaravnatog i uređenog terena uz zgradu na njenoj najvišoj strani i gdje je teren najniži u odnosu na zgradu.

Članak 63. OBLIKOVANJE

(1) Krovište mora, u pravilu, biti koso, nagiba 6-18°, pokriveno u skladu s namjenom i funkcijom građevine. (2) Uređenje neizgrađenoga dijela gospodarske građevne čestice treba temeljiti na uporabi autohtonih vrsta biljaka, klimatskim uvjetima, veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima pristupa i prilaza. Drvoredima je moguće prikriti većinu manjih industrijskih građevina. Drvoredi, grmoredi i sl. omogućit će njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, a posebnu pozornost treba obratiti određivanju veličine predvrtova i parkirališta za teretna i osobna vozila. Najmanje 20% građevne čestice treba biti zauzeto s nasadima. Uz obodnu među, tamo gdje na međi nisu izgrađene građevine, treba posaditi drvored (iznimno visoku živicu). (3) Ograda prema javnoj prometnici mora biti vrsno oblikovana. Može biti metalna, djelomično zidana, a preporuča se da bude oblikovana živicom. Ograda prema susjednim građevnim česticama je metalna (rešetkasta ili žičana) s gusto zasađenom živicom s unutrašnje strane ograde. Ograde mogu biti najviše 2,00 m ako su providne

Ponedjeljak, 15. rujna 2003. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 412 – Broj 15 odnosno 1,30 m ako su neprovidne. Gdje god to prostorni uvjeti dozvoljavaju u radnim predjelima je potrebno između kolnika i nogostupa zasaditi drvored. (4) Najmanja udaljenost regulacijske linije od osi prometnice određuje se prema odgovarajućim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te vrsti prometnice. Potrebno je planirati dovoljnu širinu ulice u kojoj će se moći zasaditi jednostrani ili obostrani drvored te pješački pločnik. Odredbe o minimalnim širinama ulica treba primijeniti samo u slučajevima kada iz opravdanih razloga nije moguća veća širina. (5) Najmanja udaljenost građevine od međa sa susjednim građevinama ili ostalim parcelama mora iznositi najmanje polovicu zabatne visine građevine, ali ne manje od 5,5 metara + 1,0 m za živicu ili manji drvored. To je iz razloga da se omogući kolna pristupačnost vozilima do svih vanjskih zidova zgrade u slučaju nužde.

Članak 64. PROMETNI UVJETI

(1) Sve građevne čestice trebaju biti prometno vezane na interne pristupne i sabirne ceste, preko kojih se pristupa na lokalne i županijske. (2) Parkirališta za potrebe zaposlenika te poslovnih partnera trebaju se planirati na građevnim česticama. Ako je u radnom predjelu predviđena prometnica s obostranim ili jednostranim drvoredom, parkiralište se može riješiti i u drvoredu prema toj građevnoj čestici, ali samo za poslovne partnere i goste, a parkirališta zaposlenika se moraju izvesti na parceli zgrade. (3) Na gospodarskoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji gospodarske građevine potrebno je osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za osobna vozila. Na 500 m2 bruto razvijene površine građevine potrebno je osigurati sljedeći broj parkirališta:

a) industrija i skladišta 3 parkirališna mjesta, b) trgovine 5 parkirališnih mjesta, c) ostale građevine za rad 5-10 parkirališnih mjesta.

2.4. GRAĐEVNA PODRUČJA ZA UGOSTITELJSKO - TURISTIČKU IZGRADNJU

Članak 65. (1) Građevna područje namijenjeno za ugostiteljsko turističku izgradnju prikazana su na grafičkom listu 1. “Korištenje i namjena prostora” - "Razvoj i uređenje prostora" i na grafičkom listu 4. “Građevna područja naselja”. (2) Za sve ugostiteljsko-turističke predjele potrebno je izraditi program sadržaja i izgradnje. Osim turističko-ugostiteljske namjene, moguće je predvidjeti manje trgovačke i uslužne, te športsko-rekreacijske sadržaje. (3) Oblikovanje zgrada mora biti prilagođeno ambijentalnom i pejzažnom okruženju. 2.5. PODRUČJE ŠPORTA I REKREACIJE

Članak 66. (1) U granicama planiranih građevnih područja (građevnih čestica) za šport moguća je izgradnja:

a) športskih terena (poglavito nogometnog igrališta, rukometnih, košarkaških i drugih športskih igrališta s gledalištima, plivačkih bazena, športskih dvorana, ciklodroma i dr.),

b) zabavnog vodenog parka (bazena, jezera, tobogana i dr.), c) građevina prateće namjene (klupskih prostorija, svlačionica, infrastrukturnih i sličnih građevina), d) građevina pomoćne namjene (manjih ugostiteljskih i sličnih sadržaja).

(2) Planira se izgrađenost građevnih parcela za ovu namjenu od najviše 15%. Građevna područja za šport moraju imati barem 20% površine pod visokim nasadima. (3) Visina građevina prateće i pomoćne namjene, kao i ostali detaljniji uvjeti izgradnje utvrdit će se planom nižeg reda ukoliko je zahvat veći od 2,0 ha. (4) Oblikovanje zgrada mora biti prilagođeno ambijentalnom i pejsažnom okruženju. 3. IZGRADNJA IZVAN NASELJA

Članak 67. (1) Građevine koje se mogu ili moraju graditi izvan građevnog područja (prema članku 42 Zakona o prostornom uređenju) su:

a) građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), b) građevine rekreacijskih i zdravstvenih namjena (osim zatvorenih sportskih građevina), c) građevine namijenjene obrani, te d) građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, e) stambeno-gospodarskih i gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljodjelske proizvodnje i to:

1/ staklenici i plastenici sa pratećim gospodarskim objektima za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda 2/ farme za uzgoj stoke

Strana 413 – Broj 15 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Ponedjeljak, 15. rujna 2003. 3/ peradarske farme 4/ vinogradarsko-vinarski podrumi 5/ stambeno gospodarske građevine za vlastite potrebe i turizma na seoskim gospodarstvima 6/ poljodjelske kućice 7/ lovački domovi 8/ vidikovci

Članak 68. (1) STAKLENICI I PLASTENICI sa pratećim gospodarskim zgradama za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda mogu se graditi na površinama određenim člancima 40 – 42. Provedbenih odredbi PPU Istarske županije. Građevine mogu biti visine prizemlja, najviše 3,80 m, uz najveću dozvoljenu izgrađenost od 35%. (2) FARME ZA UZGOJ STOKE smatraju se uzgojni pogoni sa 10 i više stočnih jedinica, sukladno čemu se određuju veličine za govedarske, ovčarske, kozarske i svinjogojske farme. Te se farme mogu graditi na površinama određenim člancima 40 – 42. provedbenih odredbi PPU Istarske županije, uz poštivanje najveće dozvoljene izgrađenosti od 25%. Idealni odnos je jedna stočna jedinica (krava od 500 kg) po jednom hektaru obradivog zemljišta. Zgrade mogu biti visine P+1, odnosno najviše do 9,0 m visine vijenca. Udaljenost farme od granica građevinskih područja naselja treba biti najmanje 400 m. (3) PERADARSKE FARME mogu se graditi na površinama određenim člancima 40 – 42. provedbenih odredbi PPU Istarske županije. Zgrade mogu biti visine prizemlja, a najviše do 6,00 m do visine vijenca. Najveća dozvoljena izgrađenost parcele može biti 35%. Udaljenost farmi od granica građevinskog područja naselja mora biti najmanje 400 m. (4) VINOGRADARSKO-VINARSKI POGONI mogu se graditi na površinama određenim člancima 40 – 42. provedbenih odredbi PPU Istarske županije. Zgrade mogu biti visine Po+P ili najviše 3,8 m od konačno izravnatog terena do vijenca. Najveća dozvoljena izgrađenost parcele može iznositi 5%. (5) Daje se mogućnost izgradnje STAMBENO-GOSPODARSKIH GRAĐEVINA za vlastite potrebe i turizma na seoskim gospodarstvima na površinama ne manjim od 10.000 m2. Omjer stambenog i gospodarskog dijela određuje se sa 1:2 u korist gospodarskog dijela građevine. Veličina područja računa se uz uvjet da najmanja površina bude od 2000 do 5000 m2/stanovniku, ovisno o morfologiji terena i veličini i strukturi poljoprivrednih površina. (6) Za pretežito povrtlarski orijentirana domaćinstva utvrđuje se poljoprivredna površina najmanje površine od 8000 m2, a 20000 m2 za pretežito stočarski usmjerena domaćinstva. Pored navedene površine, utvrđuje se potreba osiguranja najmanje 4 ha obradivih površina van samog područja (po formuli 1 stočna jedinica/stanovniku x 4 člana domaćinstva x 1ha) tj. najmanje 4 ha mješovitih poljoprivrednih površina (obradivog zemljišta, livada, pašnjaka). (7) Za domaćinstva koja se bave i turizmom na seoskim gospodarstvima (AGROTURIZMOM), potrebno je minimalne prostorne normative za utvrđivanje samostalnog kompleksa utvrditi na slijedeći način:

- najmanje 1000 m2 obradivog zemljišta po prijavljenoj smještajnoj jedinici (postelji), - najmanje 1 stočna jedinica + 1 ha zemljišta van samostalnih stambeno-gospodarskih zgrada i područja na 10

prijavljenih jedinica (postelji). Stambene jedinice unutar predmetnih površina van građevinskih područja, kao i smještajne jedinice agroturizma smatraju se pratećim građevinama te se ne mogu naknadno izdvajati iz predmetnih površina. Najveća visina svih navedenih građevina utvrđuje se sa Po+P+1 bez mogućnosti izgradnje potkrovlja kao posebne etaže, odnosno maksimalno 9,00 m od konačno izravnatog terena na najnižem dijelu do vijenca. (8) Na poljoprivrednim površinama većim od 5000 m2 može se graditi POLJODJELSKA KUĆICA čija površina smije biti do 30 m2. U vinogradima i maslinicima s površinom manjom od određene u stavku 1. ovog članka, pri građevnim preinakama (sanaciji i rekonstrukciji) postojećih poljodjelskih kućica ne smije se povećavati njihova veličina. (9) Tlocrtna projekcija poljodjelske kućice mora biti od 1:1,5 do 1:2, sljeme krova mora biti usporedno s dužom stranicom građevine, obvezno usporedno sa slojnicama terena. Poljodjelska kućica može se graditi samo kao prizemnica uz slijedeće uvjete:

a) treba koristiti lokalne materijale i treba biti izgrađena po uzoru na tradicijsku gradnju, b) visina do vijenca smije biti najviše 2,60 m, c) krov mora biti dvostrešan, nagiba od 16° do 22°, d) krovište se postavlja bez stropne konstrukcije ili na stropnu konstrukciju izravno, bez nadozida.

(10) LOVAČKI DOMOVI mogu se graditi ili obnavljati postojeći na temelju članka 37 PPIŽ, posebnih uvjeta i uz suglasnost nadležnih državnih institucija za zaštitu šuma te zaštite prirode i okoliša, ako se grade u zaštićenim dijelovima krajobraza. Oblik i visina zgrada utvrđuje se u skladu s odredbama ovoga PPU-a te u skladu s očuvanjem tradicijske slike naselja i oblikovanja zgrada. Moguće su prizemne i jednokatne zgrade. Mogu ih isključivo podizati šumarije, te planinarska i lovačka društva.

Ponedjeljak, 15. rujna 2003. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 414 – Broj 15 (11) Na istaknutim mjestima u krajoliku mogu se izgrađivati VIDIKOVCI u obliku uređenih odmorišta. Uređenje vidikovca (klupe, informacijska ploča, košare za otpatke) mora koristiti građevni i biljni materijal tako da ne naruši ambijentalne vrijednosti krajolika.

4. UVJETI UTVRĐIVANJA POJASEVA ILI TRASA I POVRŠINA

PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 69. JAVNE PJEŠAČKE POVRŠINE

(1) Na javnoj pješačkoj površini (pločniku ili trgu) ispred zgrade u čijem se prizemlju nalazi trgovačko-poslovno-ugostiteljski sadržaj, može se dozvoliti kalendarski ograničeno korištenje vanjskoga predprostora u svezi sa sadržajem iz prizemlja zgrade, ali uz uvjet da se osigura prolaz za pješake u najmanjoj širini od 1,5 m ako površina siječe logičan pješački potez. (2) Gdje je god moguće potrebno je u pojasu ulice (između kolnika i nogostupa) posaditi drvored prikladne veličine i oblika. Stabla valja saditi na razmaku koji će omogućiti okomito ili poduže parkiranje osobnih vozila u drvoredu. U planiranim predjelima za gradnju treba svakako planirati najmanje jednostrano uređeni drvored najmanje širine 3,00 metra. (3) Da bi se uži središnji predio naselja, ili pojedina ulica, namijenila isključivo pješačkom prometu u određenom vremenskom razdoblju potrebno je:

a) osigurati u neposrednom okruženju najmanje onoliko parkirališnih mjesta koliko se uvođenjem pješačke zone ukinulo postojećih,

b) osigurati odvijanje prometa najmanje na razini usluge kao prije zahvata, c) u pješačkoj zoni stvoriti uvjete za normalno odvijanje opskrbnog i ostalog prometa u izvanrednim

okolnostima.

Članak 70. INFRASTRUKTURNI PLANSKI POJASEVI (KORIDORI) - OPĆE ODREDBE

(1) Prostor za razvoj infrastrukture treba planirati i ostvariti po najvišim standardima zaštite okoliša. Infrastrukturni planski koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevnog područja. Unutar infrastrukturnih planskih koridora nije dozvoljena gradnja građevina koje nisu u funkciji infrastrukture za koju je utvrđen koridor. (2) Vođenje infrastrukture treba planirati tako da se prvenstveno koriste postojeći pojasevi i ustrojavaju zajednički za više vodova, tako da se nastoje izbjeći šumska područja, vrijedno poljodjelsko zemljište, da ne razaraju cjelovitost prirodnih i stvorenih tvorevina, a uz provedbu načela i smjernica o zaštiti prirode, krajolika i cjelokupnog okoliša. (3) Kapaciteti i trase za novoplanirane površine (građevne površine naselja, površine za gospodarsku i turističku izgradnju) odredit će se po određenju stvarnih kapaciteta projektnih programa naručitelja. Do tada, u ovom PPU-u oni su dani načelno i shematski. (4) Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora van naselja utvrđeni su člankom 21. PPIŽ. (5) Preporuča se da nerazvrstane ceste (sabirne i gradske ulice) imaju isti pojas kao lokalne ceste, odnosno najmanje 15 metara (kolnik, jednostrano parkiranje osobnih automobila u drvoredu i obostrani nogostup). Iznimno je moguća manja širina samo na dijelovima ceste koja prolazi kroz područje već uređenog dijela naselja.

Članak 71. CESTOVNI PROMET

(1) Položaj cesta i cestovnih pojaseva (koridora) određen je na grafičkom listu br. 1: “Korištenje i namjerna površina” i na grafičkom listu br. 2a: “Promet” u mjerilu 1:25.000, a način njihove izgradnje i uređenja propisan je zakonskim propisima, pravilnicima i normama.

Članak 72. (1) Uvjeti uređivanja pojaseva i prometnih površina, kao i uvjeti uređivanja drugih infrastrukturnih sustava na području Općine, ako nije drugačije rečeno, obavljaju se u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, pravilnicima i normama. Udaljenost svih građevina od zemljišnog pojasa državnih, županijskih, lokalnih i ostalih prometnica sukladna je najmanjim udaljenostima koje određuju zakonski propisi, pravilnici i norme. (2) U pojasu javnih cesta mogu se graditi samo građevine određene Zakonom o javnim cestama. (3) Udaljenost građevina (građevne linije) od regulacijske linije, koji se u načelu poklapa s granicom zemljišnog pojasa ceste ili ulice, iznosi najmanje:

5 m za stambenu zgradu(osim kod već postojećih zgrada unutar naselja kod kojih se pristupa njihovoj rekonstrukciji kada je moguća gradnja na regulacijskoj liniji);


9 m za zgradu društvenih, javnih, poslovnih, ugostiteljsko-turističkih, (osim kod već postojećih zgrada unutar naselja kod kojih se pristupa njihovoj rekonstrukciji kada je moguća gradnja na regulacijskoj liniji) servisnih, uslužnih i sličnih djelatnosti, obiteljski pansion;

9 m za gospodarsku građevinu bez izvora zagađenja; 20 m za gospodarsku građevinu s izvorima zagađenja.

(4) Najmanja širina nogostupa je 1,5 metar, a iznimno 1,0 metar i to u već izgrađenim dijelovima naselja. Preporučljiva širina nogostupa je 2,25 metra. (5) Iznimno od stavka 3. ovoga članka udaljenost može biti i manja kada je to neophodno u već izgrađenim dijelovima građevnih područja naselja. (6) Planski koridor zemljišnoga pojasa ceste potrebno je očuvati za planiranu izgradnju, rekonstrukciju i proširenje prometne mreže sve dok se trasa prometnice ili položaj prometne građevine ne odredi na terenu idejnim projektom prometnice i dok se ista ne unese temeljem parcelacijskog elaborata u katastarske karte i ne prenese na teren iskolčavanjem. Zaštitni pojas u nastavku na zemljišni pojas na svakoj strani državne, županijske i lokalne ceste treba biti u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, ali i u skladu s prostorno-planerskom i urbanističkom zamisli. Kada je trasa određena na terenu, do trenutka izgradnje prometnice moguće je utvrđivati uvjete uređenja prostora i unutar zaštitnog pojasa ceste u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, pravilnicima i normama. (7) Kada županijska i lokalna cesta prolazi kroz planirano građevno područje i kada se uređuje kao ulica regulacijska linija od osi ulice mora iznositi najmanje:

a) za županijske ceste 9 metara, b) za lokalne ceste 5 metara.

(8) Najmanje širine iz prethodnoga stavka (stavka 7.) mogu biti i veće, ako se duž ulice želi posaditi drvored, što se određuje detaljnijim planom užeg područja. (9) Udaljenost vanjskoga ruba ulične ograde od osi u ulicama čija duljina ne prelazi 100 m ne može biti manja od 3,00 metra. (10) U izgrađenim dijelovima naselja, kao i na području posebnih (otežanih) terenskih uvjeta (strmi tereni), širine se određuju prema mogućnostima, ali ne manje od 1,5 m od osi prometnice. (11) Udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika ulice mora biti takova da osigura mogućnost gradnje odvodnog jarka, usjeka i nogostupa. Uz kolnik slijepe ili jednosmjerne ulice može se odobriti izgradnja nogostupa samo na jednoj strani najmanje širine 1,0 m. (12) Nije dozvoljena izgradnja građevina i ograda, koji bi sprječavali proširenje suviše uskih ulica i uklanjanje oštrih zavoja ili bi zatvorili vidno polje i time ugrožavali promet. (13) Samo jedna vozna traka može se izgraditi izuzetno i to u već izgrađenim dijelovima naselja ako nije moguće ostvariti povoljnije uvjete prometnog rješenja. Tada je poželjno osigurati proširenje za mimoilaženje dva vozila na razmaku ne većem od 60,0 m na ravnom dijelu i 30,0 m na zavojitom dijelu prometnice. (14) Građevnoj čestici izuzetno se može omogućiti kolno-pješački pristup s javne cestovne površine najmanje širine 4,0 metra, uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 40 m. (15) Najmanja širina kolnika u građevnim područjima Općine je:

a) 5,5 m za dvosmjerni promet + 1,5 m za nogostup (u stambenim naseljima) te 6,0 m + 1,5 m (mješovitim naseljima i gospodarskim područjima),

b) u izgrađenim dijelovima naselja izuzetno se mogu planirati i kolno-pješački putovi najmanje širine od 4,0 m.

(16) Građevine društvenih djelatnosti i poslovne građevine prilikom izgradnje trebaju osigurati potrebna parkirališna mjesta u skladu s normama. Prilikom izgradnje, rekonstrukcije ili prenamjene bilo koje građevine u javni, poslovno-trgovački ili proizvodni sadržaj, na njegovoj ili susjednoj građevnoj čestici obvezno je izgraditi potreban broj parkirališnih mjesta prema normativima ovih odredaba za pojedine slučajeve.

Članak 73. (1) Prilikom izrade projektne dokumentacije, ali i izvedbe pojedinih planiranih prometnica, treba posvetiti osobitu skrb za očuvanje krajolika. Ceste treba prilagoditi terenu kako bi građevnih radova bilo što manje (vijadukata, usjeka, zasjeka i nasipa). Za zaštitu pokosa i iskopanih dijelova terena obvezno treba koristiti samorodno (autohtono) drveće i grmlje.

Članak 74. ŽELJEZNIČKI POJAS

(1) Područjem Općine prolazi jednokolosječna pruga II reda (Pula – Lupoglav). Položaj željezničke pruge i pratećih sadržaja i građevina određen je na grafičkom listu br. 1: Korištenje i namjerna prostora (Razvoj i uređenje prostora) i na grafičkom listu br. 2a: “Promet” u mjerilu 1:25.000, a način njihove izgradnje i uređenja propisan je zakonskim propisima, pravilnicima i normama.

Ponedjeljak, 15. rujna 2003. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 416 – Broj 15 (2) Unutar obuhvata PPUO-a svi postojeći cestovni prijelazi preko željezničke pruge trebaju se u konačnici riješiti kao prijelazi u dvije razine. Kroz izradu posebnog idejnog i glavnog projekta rekonstrukcije prometnice, utvrdit će se da li određenoj situaciji bolje odgovara podvožnjak ili nadvožnjak. (3) Na području Općine nalazi se zgrada kolodvora za prihvat putnika te manji industrijski kolosjek (za potrebe Purisa). Svi ti sadržaji mogu se održavati i rekonstruirati samo u suglasju sa posebnim odredbama Hrvatskih željeznica. Kod možebitne rekonstrukcije zgrade željezničkog kolodvora trebaju se zatražiti posebni uvjeti nadležne ustanove za zaštitu kulturne baštine.

Članak 75. POŠTA I JAVNE TELEKOMUNIKACIJE

(1) Raspored poštanskih ureda i položaj trasa telefonskih vodova i uređaja određen je na grafičkom listu br. 2b: “Pošta i telekomunikacije” u mjerilu 1:25.000. Podzemni kablovi telekomunikacijske mreže unutar građevnoga područja nekog naselja trebaju se postavljati što je više moguće unutar zelenih površina cestovnog pojasa, a što manje u tijelu kolnika ili nogostupa. (2) Antenski stupovi GSM mreže svojim položajem ne smiju remetiti vizure na zaštićene graditeljske cjeline, osobito tradicijske vizure krajolika. O tome svoj sud daju nadležne institucije (Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Puli i sl.). (3) Najmanja udaljenost između antenskog stupa i najbliže postojeće/planirane građevine ne smije biti manja od 200 m.

Članak 76. ENERGETSKI SUSTAV

(1) Položaj dalekovoda sa njihovim planskim pojasevima određen je na grafičkom listu br. 2c: “Energetski sustav” u mjerilu 1:25.000. (2) Postavljanje elektroopskrbnih visokonaponskih (zračnih ili podzemnih) vodova, kao i potrebnih trafostanica, obavljat će se u skladu s posebnim uvjetima Hrvatske Elektroprivrede. Širine planskih pojaseva utvrđene su čl. 21 provedbenih odredbi PPU Istarske županije. Ove građevine ne zahtijevaju svoju građevnu česticu, a prostor ispod dalekovoda može se koristiti i u druge svrhe u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, uredbama, pravilnicima i standardima. (3) Pri odabiru mjesta za trafostanice treba voditi računa o tome da u budućnosti ne predstavljaju ograničavajući čimbenik izgradnje naselja, odnosno drugih infrastrukturnih građevina. (4) Podzemne vodove niskonaponske mreže unutar građevnoga područja nekoga naselja trebaju se postavljati što je više moguće unutar zelenih površina cestovnoga pojasa, a što manje u tijelu kolnika ili nogostupa. (5) Visokonaponskim dalekovodima je potrebno, ovisno o naponskoj razini, osigurati zaštitne pojaseve i to:110 kV (43,00+43,00 m), 35 kV (30,00+30,00 m).


(1) Položaj trasa cjevovoda određen je na grafičkom listu br. 2d: “Vodnogospodarski sustav” u mjerilu 1:25.000. (2) Izgradnja magistralnih vodoopskrbnih vodova, crpnih i precrpnih stanica, kao i vodosprema izvan građevnih područja utvrđenih ovim Planom, odvijat će se u skladu s posebnim uvjetima Hrvatske vodoprivrede, odnosno nadležnog ureda za vodoopskrbu. (3) Ako na dijelu građevnoga područja na kojem će se graditi građevina postoji vodovodna mreža, opskrba vodom rješava se prema mjesnim prilikama, a u protivnom obvezna je izgradnja cisterni. (4) Cjevovod unutar građevnoga područja nekoga naselja treba se postavljati što je više moguće unutar zelenih površina cestovnoga pojasa, a što manje u tijelu kolnika ili nogostupa. (5) Postojeći lokalni izvori moraju se održavati i ne smiju se zatrpavati ili uništavati. Naprave koje služe za opskrbu vodom moraju biti izgrađene i održavane prema postojećim propisima. Te naprave moraju biti udaljene i s obzirom na podzemne vode, smještene uzvodno od mogućih zagađivača kao što su: sabirne jame, gnojišta, kanalizacijski vodovi i okna, otvoreni vodotoci ili bare i slično.

Članak 78. ODVODNJA

(1) U Općini nema kanalizacijskog sustava. Do izgradnje cjelokupnoga sustava odvodnje, na cijelom građevnom području Općine, moraju se graditi zatvoreni sustavi odvodnje – nepropusne sabirne jame ili višedjelne sabirne jame sa biopročistačem ili ugradnja uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda, ali isključivo za otpadne sanitarne vode. (2) Izgradnja magistralnih kolektora odvodnje, zajedno sa možebitnim prečistačima izvan građevnih područja utvrđenih ovim Planom, obavljat će se u skladu s posebnim uvjetima nadležne ustanove zadužene za odvodnju.


Članak 79. LOKVE

(1) Položaj lokvi koje se štite prostornim planom, određen je na grafičkom listu br. 3b:. “Područja posebnih ograničenja u korištenju” mjerilu 1:25.000. Međutim sve lokve se ovim Prostornim planom štite i zabranjuje se njihovo zatrpavanje, isušivanje ili bilo kakve radnje u bližoj okolici koje bi mogle ugroziti biljni i životinjski svijet unutar same lokve. Prije bilo kakovih radova u blizini neke lokve potrebno je zatražiti od Udruge Zelena Istra iz Pule da ju pregleda i predloži režim daljnjeg korištenja.

5. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Članak 80. OPĆA NAČELA ZAŠTITE

(1) Planom su utvrđene mjere zaštite prostora, odnosno zaštite, a) krajobraznih vrijednosti, b) prirodnih vrijednosti i c) kulturno povijesnih cjelina

(2) Povijesna naselja i njihovi dijelovi, graditeljski sklopovi, povijesne građevine s okolišem, prirodni i kultivirani krajolici, povijesno-memorijalni spomenici arheološki lokaliteti moraju biti na stručno prihvatljiv i vrstan način uključeni u budući razvitak Općine i Županije. Zaštita i očuvanje kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti podrazumijeva ponajprije sljedeće:

a) Očuvanje i zaštitu prirodnoga i kultiviranoga krajolika kao temeljne vrijednosti prostora; b) Poticanje i unapređivanje održavanja i obnove zapuštenih poljodjelskih zemljišta, zadržavajući njihov

tradicijski i prirodni ustroj; c) Zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta, poljskih putova, pješačkih staza često obilježenih raspelima

i pokloncima); d) Očuvanje tradicijskih naseobinskih cjelina (sela, zaselaka, osamljenih gospodarstava) u njihovu izvornom

okruženju, zajedno s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom parcelacijom; e) Oživljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava etnološke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti; f) Očuvanje i obnovu tradicijskoga graditeljstva (osobito starih kamenih kuća i gospodarskih građevina), ali i

svih drugih povijesnih građevina spomeničkih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora; g) Očuvanje povijesne slike prostora, koju čine volumen naselja, njegovi obrisi i završna obrada građevina, te

vrijednosti krajolika kojim je okruženo; h) Očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja, poljodjelskih kultura i tradicijskoga (ekološkoga)

načina obrade zemlje; i) Zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i potoka, od kojih neki imaju

simbolična i povijesna značenja; j) Očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih predjela kao što

su obale, prirodne šume, kultivirani krajolik – budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini. 5.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 81. STAVLJANJE POD ZAŠTITU KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

(1) U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode (NN 30/1994. i 72/1994.) na području Općine nema posebno zaštićenih prostora. (2) Planom se predlaže zaštita isušenog korita Drage, kao posebno zanimljivog fenomena krških procesa u Istri te kao prostor sa izuzetno vrijednim poljodjelskim tlom. Padine korita Drage obrasle su šumom bjelograba. Također se štiti trg ispred župne crkve sv. Petra u Šumi sa stoljetnim skupinama košćela i ponekim hrastom meduncem. (3) Sva područja prirodnih vrijednosti, kao i svi predjeli (zone) zaštite krajobraznih vrijednosti i vizura potanko su opisani u pisanom dijelu Plana. Područja zaštite, unutar kojih granica se provode odredbe iz ovoga članka, urisana su na grafičkom listu br. 3a: “Područja posebnih uvjeti korištenja” u mjerilu 1:25.000, grafičkom listu br.3b: “Područja posebnih ograničenja u korištenju” u mjerilu 1:25.000 i grafičkom listu br. 4: “Građevna područja naselja” u mjerilu 1:5000.

Članak 82. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

(1) Planom nisu predviđena nikakva nova građevna područja u blizini korita Drage.

Ponedjeljak, 15. rujna 2003. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 418 – Broj 15 (2) Za sve nove graditeljske zahvate ili rekonstrukcije postojećih zakonski izgrađenih građevina u predjelima zaštite ostalih krajobraznih i prirodnih vrijednosti potrebno je ishoditi suglasnost nadležnih državnih institucija za zaštitu okoliša i kulturne baštine. U tim predjelima zaštite nije moguća izgradnja koja se dozvoljava izvan građevnih područja (čl. 64) ukoliko to nije propisano podrobnijim urbanističkim planom. (3) U okviru krajobraznih vrijednosti kultiviranoga krajolika Općine navedenih u prethodnom članku moguća je izgradnja isključivo u granicama planiranih građevnih područja. Izvan njih moguća je samo izgradnja poljodjelskih kućica i spremišta za alat te građevina infrastrukturu uz prethodnu suglasnost nadležne institucije za zaštitu prirode. (4) Postojeće šume, većim dijelom u privatnom vlasništvu, ne mogu se prenamijeniti za druge namjene. Potrebno je gospodariti šumama na način da se očuvaju autohtone šumske zajednice, a u skladu s važećim zakonima i propisima. U cilju unapređenja šuma i šumskoga tla potrebno je učiniti sljedeće:

a) izraditi šumsko-gospodarske osnove za privatne šume, b) makiju i šume panjače, koje prevladavaju u privatnim šumama, uzgojem prevesti u viši uzgojni oblik, c) pošumljavati šikare, paljevine, zapuštena obradiva zemljišta i zemljišta neprikladna za poljodjelstvo.

(5) Izgrađivati šumske putove, prosjeke, uređivati i čistiti šumsko zemljište u skladu sa šumsko-gospodarskim osnovama. (6) Poljodjelsko zemljište cijeni se kao osobita ograničena vrijednost i zbog toga se štiti od promjene namjene. Na poljodjelskom zemljištu, osim na poljodjelskom zemljištu osobito vrijednoga kultiviranoga krajolika navedenog u prethodnom članku, mogu se izgrađivati gospodarske građevine u skladu s odredbama ovoga Plana o gradnji izvan građevnoga područja. Nadležna državna institucija ili organ uprave trebao bi u cilju zaštite poljodjelskoga zemljišta obavljati sljedeće:

a) popisati čestice i bonitet obradivoga tla na području obuhvata ovoga Plana, b) voditi popisnik neiskorištenoga poljodjelskoga zemljišta u privatnom i državnom vlasništvu, c) skrbiti o davanju u zakup neiskorištenoga poljodjelskoga zemljišta u državnom vlasništvu, d) provoditi politiku svrhovitog iskorištavanja poljodjelskoga zemljišta u skladu sa zakonom.

Članak 83. ČUVANJE SLIKE NASELJA

(1) Mjere za očuvanje slike naselja, odnosno kulturnoga krajolika, među ostalim obuhvaća i sljedeće: a) Tlorisni oblik kuće za stanovanje u načelu je izduženi pravokutnik dulje stranice paralelne sa slojnicama: b) Tlorisni i visinski gabariti građevina, oblikovanje pročelja, pokrovi i nagibi krovišta, građevni materijali te

boja pročelja, osobito unutar postojećih središta tradicijskih naselja, moraju biti u skladu s okolnim građevinama, krajolikom i načinom građenja na dotičnom području;

c) Zidovi pročelja mogu biti žbukani, a ako se rade u kamenu, tada kamen mora biti korišten i obrađen na tradicijski način (pročelje obloženo strojno obrađenim ili pravilno rezanim i glatko obrađenim fugiranim kamenom potpuno je nepodesno);

d) Krovišta zgrada su kosa, poželjno je dvostrešno krovište nagiba od 180 do 220; e) Krovište u pravilu mora biti pokriveno crijepom ili kupom kanalicom, a kod rekonstrukcije tradicijskih

građevina kamenim pločama ili kanalicom; f) Ograđivanje građevne čestice, odnosno čestice treba biti kamenom, poželjno suhozidom i (ili) živicama do

uobičajene visine suhozidne međe. U manjoj mjeri u većim naseljima, moguće su žičane ograde, obvezno sa živicom s unutarnje strane građevne čestice. Moguće su, u iznimnim slučajevima, i drukčije ograde;

g) U vrtovima i voćnjacima ne treba saditi uneseno (egzotično) bilje, kao ni ono uobičajeno u gradskim prostorima. Valja koristiti svojte drveća, grmlja i cvijeća, primjerene kraju;

h) U predvrtu, između ceste (ulice) i kuće, preporuča se sadnja drveća i ukrasnoga grmlja primjerenoga krajoliku;

i) Autohtone pejzažne ambijente treba čuvati i omogućiti nastajanje novih, kao što su borici, šumarci i gajevi, skupine stabala i drvoredi (čempresa, borova) i dr.;

j) Treba poticati i unapređivati održavanje zapuštenih poljodjelskih površina, zadržavajući njihovu tradicijsku i prirodnu strukturu.

Članak 84. MJERE ZAŠTITE POLJODJELSKOGA ZEMLJIŠTA

(1) Planom su zaštićena vrijedna poljodjelska zemljišta u okviru osobito vrijednoga kultiviranoga krajolika. Poljodjelsko zemljište Planom uživa poseban položaj i zaštitu. Vrijedno poljodjelsko zemljište utvrđeno ovim Planom mora se intenzivno obrađivati uz primjenu potrebnih agrotehničkih mjera i ne može promijeniti namjenu osim kada su u pitanju potrebe Hrvatske vojske. Na njemu se mogu izgrađivati samo pomoćne gospodarske građevine u skladu s provedbenim odredbama ovoga Plana. (2) Ovim Planom je određena obveza odgovarajuće državne službe:


a) Da vodi popis površina i vrijednosti ukupnoga poljodjelskoga zemljišta na području obuhvata Plana, te da vodi popis neiskorištenoga poljodjelskoga zemljišta u privatnom i državnom vlasništvu;

b) Da obavlja poslove u svezi davanja u zakup neiskorištenoga poljodjelskoga zemljišta u državnom vlasništvu; c) Da provodi politiku razboritog iskorištavanja poljodjelskoga zemljišta u skladu sa Zakonom o

poljoprivrednom zemljištu.

Članak 85. MJERE ZAŠTITE ŠUMSKOGA ZEMLJIŠTA

(1) Planom su utvrđeni šumski predjeli. Prema namjeni i značaju šume se dijele na gospodarske šume čije se uređivanje i iskorišćivanje obavlja prema šumsko-gospodarskoj osnovi i ostale vrijedne šume. (2) Šume se ni na koji način ne smiju pretvarati u građevna područja ili u područja bliska namjeni stanovanja iz možebitnog razloga što se nalaze uz samo građevno područje. (3) Rub šume koja se nalazi uz građevno područje (planirano ili postojeće) ni iz kojeg razloga se ne smije sjeći (da se postigne “bolja osvijetljenost” ili “bolja osunčanost” građevne parcele.

Članak 86. (1) Način zaštite, uređenja i korištenja šuma unutar granica značajnih krajolika i drugih šuma odvija se temeljem šumsko-gospodarskih osnova i u skladu sa zakonskim propisima, pravilnicima i normama. (2) Za provođenje ovoga Plana bitne su sljedeće mjere:

a) Pošumljivanje šikara, makije i krša osobito radi ekološke zaštite i unaprjeđenja ambijenta; b) Izgradnja šumskih putova i uređivanje i čišćenje šumskoga zemljišta radi sprječavanja šumskih požara, a na

temelju šumsko-gospodarskih osnova; c) Pošumljavanje zapuštenih zemljišta, koja nije opravdano obrađivati; d) Vraćanje u prvobitno stanje opožarenih šumskih površina.

5.2. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA

Članak 87. OPĆE ODREDBE I UPRAVNI POSTUPAK PRI ZAŠTITI

(1) Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnove kulturne baštine proizlaze iz Zakona i Uputa, koji se na nju odnose (uključujući i sve naknadne izmjene i dopune): Zakon o zaštiti kulturnih dobara (NN 69/1999.), Zakon o gradnji (NN 52/1999.), Zakon o prostornom uređenju (NN 30/1994., 68/1998.), Obvezatna uputa o zoniranju zaštićenih povijesnih cjelina gradova i ostalih naselja (Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturne baštine, 1995, 1998.). (2) Propisanim mjerama utvrđuju se obvezatni upravni postupci, te načini i oblici graditeljskih i drugih zahvata na:

a) pojedinačnim spomeničkim građevinama, b) građevnim sklopovima, c) arheološkim lokalitetima, d) građevnim česticama na kojima se spomeničke građevine nalaze, te e) predjelima (zonama) zaštite naselja i kultiviranog krajolika, ili drugim predjelima s utvrđenim spomeničkim

svojstvima(obilježjima kulturnoga dobra). (3) Posebnom konzervatorskom postupku osobito podliježu slijedeći zahvati na zaštićenim građevinama, sklopovima, predjelima i lokalitetima: popravak i održavanje postojećih građevina, nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja i građevne prilagodbe (adaptacije), rušenja i uklanjanja građevina ili njihovih dijelova, novogradnje na zaštićenim građevnim česticama ili unutar zaštićenih predjela, svrhovite (funkcionalne) prenamjene postojećih građevina, izvođenje radova na možebitnim i tijekom gradnje otkrivenim arheološkim lokalitetima i sl. (4) U skladu s navedenim zakonima za sve nabrojene zahvate u stavku 3. ovoga članka na građevinama, sklopovima, predjelima (zonama) i lokalitetima za koje je ovim Planom utvrđena obveza zaštite, kod nadležne ustanove za zaštitu spomenika (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Puli) potrebno je ishoditi zakonom propisane suglasnosti:

a) posebne uvjete (u postupku izdavanja akta nadležnog tijela u uvjetima uređivanja prostora) b) prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevne dozvole) c) nadzor u svim fazama radova (na koje se odnose posebni uvjeti i prethodna odobrenja) provodi nadležna

Uprava za zaštitu kulturne baštine. (5) Zaštićenim građevinama, kod kojih su utvrđena svojstva kulturnoga dobra i na koje se obvezatno primjenjuju sve zakonske odredbe, smatraju se sve građevine koje su u ovom Planu popisane kao:

(a) registrirani spomenici (R), (b) preventivno zaštićeni (P) i (c) predloženi za registraciju (PR).

Ponedjeljak, 15. rujna 2003. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 420 – Broj 15 Pri tome nije presudan trenutni formalno-pravni status građevine u dokumentaciji Službe zaštite, jer će se upravna procedura zaštite kontinuirano provoditi temeljem odredbi iz ovog Plana i Zakona. (6) Temeljom evidencije (inventarizacije) provedene prilikom izrade ovoga Plana, uz ranije registrirane (R) ili preventivno zaštićene (P) spomenike, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Puli po službenoj će dužnosti pokrenuti postupak dokumentiranja te donošenje Rješenja o zaštiti za sve vrednije zgrade, predjele (zone) i lokalitete koji su predloženi za zaštitu (PR). Do donošenja odgovarajućega rješenja treba primjenjivati iste mjere i propisane postupke kao i za trajno zaštićene zgrade.

Članak 88. STAVLJANJE POD ZAŠTITU KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE

(1) Sastavni dio odredbi za provođenje je popis kulturnih dobara i drugih vrednijih kulturno-povijesnih tvorevina u kojemu je utvrđeno i odgovarajuće spomeničko stanje (R, P, PR) važno za primjenu svih mjera zaštite navedenih u ovim odredbama. (2) Provedbu obnove i zaštite kulturno-povijesne baštine (a to znači moguću izgradnju u predjelima zaštite) treba temeljiti na Konzervatorskim uvjetima i mjerama zaštite iz ovoga Plana. (3) Pojedinačne građevine, sklopovi, čestice i predjeli zaštite, koji se ovim Planom smatraju zaštićenima, prikazani su na kartografskim prilozima i pojedinačno su iskazani u tablicama.

Članak 89. MJERE ZAŠTITE POVIJESNIH CJELINA

(1) U cilju očuvanja graditeljske baštine i tradicijskih sela, te prepoznatljive slike prostora, određeni su predjeli (zone) zaštite koji se razlikuju prema stupnju očuvanosti povijesnoga građevnoga tkiva i prostornome ustroju, kao predjeli (zone) zaštite povijesnih struktura (prostornih i graditeljskih), te kao predjeli (zone) ekspozicije (vizualne izloženosti) naselja. (2) Predjeli (zone) zaštite povijesnih struktura utvrđene su kao predjeli zaštite povijesne cjeline (A i B zona, kao najstroža zona i zona stroge zaštite) te dodirni (kontaktni) predio. Zona zaštite uključuje povijesni prostor naselja u kojemu je sačuvana tradicijska matrica, mreža cesta i seoskih putova, parcelacija, pripadajuća povijesna (tradicijska) arhitektura stambenih i pratećih gospodarskih zgrada, te urbana i komunalna oprema. Dodirni (kontaktni) predjeli obuhvaćaju one prostore koji okružuju povijesnu jezgru naselja, u njima preteže nova gradnja, ali se nalaze pojedinačni primjeri povijesne arhitekture. Predio ekspozicije naselja čine pejzažni ili kultivirani prostori, kojima je naselje okruženo. (3) Mjere zaštite kulturno-povijesnih i prostornih vrijednosti, određene su prema predjelima (zonama) zaštite i klasifikaciji povijesnih građevina - kulturnih dobara, što se zaštićuje na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Mjerama zaštite utvrđuju se režimi i oblici intervencija u pojedinim predjelima ili za pojedine građevine. (4) Na kartografskom prikazu 3a: “Područja posebnih uvjeti korištenja” u mjerilu 1:25.000 i Građevnim područjima naselja u mjerilu 1:5000, urisane su građevine i cjeline kulturno-povijesnih vrijednosti koje se štite na temelju Zakona o zaštiti kulturnih dobara. Ovom odredbom obuhvaćene su slijedeća povijesna naselja: povijesna jezgra naselja gradsko seoskih obilježja: Sveti Petar u Šumi, povijesne jezgre i dijelovi naselja: Dolinci, Glavica, Slavčići. Naselja u kojima je u manjim potezima očuvana tradicijska stambeno gospodarska arhitektura su: Banovci, Bezjaki, Gljuščići, Grčeti, Jopi, Pamići. Za naselje Sveti Petar u Šumi određene su sljedeće zone zaštite:

a) A zona zaštite koja obuhvaća samostan, crkvu, gospodarske građevine, nekadašnji vrt, perivoj i pristupni trg samostanskog kompleksa Sveti Petar u Šumi

b) Kontaktne zone obuhvaćaju prostore koji okružuju povijesnu jezgru naselja, u njima preteže nova gradnja, ali se nalaze pojedinačni primjeri povijesne, tradicijske arhitekture

c) Zonu ekspozicije naselja čine pejzažni ili kultivirani prostori, kojima je naselje, odnosno samostanski sklop okružen

Za seoska naselja : Dolinci, Glavica, Slavčići Banovci, Bezjaki, Gljuščići, Grčeti, Jopi, Pamići određene su sljedeće zone:

a) B zona zaštite uključuje povijesni prostor naselja u kojem je sačuvana tradicionalna matrica, mreža cesta i seoskih puteva, parcelacija te pripadajuća povijesna (tradicijska) arhitektura stambenih i pratećih gospodarskih zgrada.

b) Kontaktne zone obuhvaćaju prostore koji okružuju povijesnu jezgru naselja, u njima preteže nova gradnja, ali se nalaze pojedinačni primjeri povijesne, tradicijske arhitekture

c) Zonu ekspozicije naselja čine prirodni ili kultivirani prostori, kojima je okruženo naselje (5) Za sve građevne zahvate na građevinama i u prostoru povijesnih jezgri navedenih naselja, označenih na kartografskom prikazu kao A i B zona zaštite, u postupku ishođenja akta nadležnog tijela u uvjetima uređivanja prostora treba ishoditi posebne uvjete Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Puli. Za navedena naselja potrebna je izrada odgovarajućih konzervatorskih podloga. Na povijesnim građevinama koje su

Strana 421 – Broj 15 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Ponedjeljak, 15. rujna 2003. nositelji identiteta (tradicijskim kućama) mogući su radovi konzervacije uz očuvanje izvornog izgleda i oblikovanja, kao i neophodni radovi građevne sanacije. Ukoliko građevinska ekspertiza pokaže da su naprijed predviđeni zahvati neizvedivi, moguća je izvedba replike, u istom volumenu, elementima oblikovanja i završnoj obradi pročelja. Građevna dozvola ne može se izdati ukoliko nije udovoljeno posebnim uvjetima. Za dio središnjeg naselja Sveti Petar u Šumi potrebna je izraditi odgovarajuća konzervatorsku podlogu, sa smjernicama i uvjetima obnove postojeće strukture i uvjetima eventualne nove gradnje. Područje naselja, koja je zbog očuvanosti svojih povijesnih struktura vrednovana kao 2 ili 3 kategorija, potrebno je detaljno inventarizirati s obzirom na građevnu strukturu (stambene i gospodarske zgrade) i prostornu matricu, koju čini mreža putova (cesta) i pripadajuća parcelacija. Tradicijsku arhitekturu, stambenu i gospodarsku treba dokumentirati, arhitektonski snimiti i obraditi kako bi se odredili uvjeti i režimi zaštite, te način i metode obnove kojima bi se prilagodili suvremenim uvjetima življenja. (6) U dodirnim (kontaktnim) predjelima, nove građevine moguće je planirati na način da se njihovom postavom, smještajem, volumenom, primjenom materijala završnog oblikovanja, kao i kvalitetom oblikovanja ne naruše postojeći ambijenti i vizure na njih. Za povijesnu građevnu strukturu evidentiranu unutar kontaktne zone vrijede odredbe kao i za B zonu. (7) Dijelovi naselja obilježeni na grafičkom prilogu 3a: “Područja posebnih uvjeti korištenja” (1:25.000), te sa zonama i granicama zaštite na karti građevnih područja (1:5000) predstavljaju najvrjednije ruralne ambijentalne sklopove. Unutar predjela zaštite povijesnih struktura nalaze se tradicijske građevine (stambene i gospodarske) za koje se podrazumijeva režim intervencija koji uključuje: održavanje, sanaciju, rekonstrukciju i prenamjenu. U slučaju lošega građevnoga stanja moguća je izgradnja zamjenske građevine u istim (sličnim) gabaritima i ponovljenim elementima i materijalima završnog oblikovanja, a sve prema konzervatorskim uvjetima i odobrenju. (8) Tradicijske građevine moguće je prilagoditi suvremenim stambenim funkcijama, uz očuvanje njihova vanjskog izgleda. U kontaktnoj zoni povijesne jezgre, u okviru granice naselja, moguća su manja proširenja građevnih područja naselja, uz uvjet da nova gradnja poštuje oblike tradicijske arhitekture. Prilikom izdavanja lokacijske dozvole za novu izgradnju u ovim zonama potrebno je od Uprave za zaštitu kulturne baštine ishoditi posebne uvjete građenja. Građevna dozvola za ove građevne zahvate u ovoj zoni ne može se izdati ukoliko nisu zadovoljeni posebni uvjeti. Isto se odnosi i na sve zahvate rekonstrukcije i sanacije prenamjene i dogradnje postojećih građevina. (9) Predjeli označeni kao ozelenjeni i pejzažne površine treba i nadalje održavati u toj namjeni, bez širenja građevnog područja, budući da su značajni kao prostori ekspozicije povijesnoga naselja.

Članak 90. MJERE ZAŠTITE POVIJESNIH GRAĐEVINA I SKLOPOVA IZVAN POVIJESNIH JEZGRI

(1) Povijesne građevine i sklopovi izvan povijesnih jezgri označeni su prema klasifikaciji i tipologiji na kartografskom prikazu 3a: “Područja posebnih uvjeti korištenja” u mjerilu 1:25.000. U predjelu (zoni) stroge zaštite, mogući su zahvati sanacije, rekonstrukcije i održavanja, dok se u kontaknim zonama, uglavnom pejzažnih obilježja, a ujedno su to i predjeli njihove ekspozicije, isključuje mogućnost nove gradnje. To se osobito odnosi na crkve i kapele. (2) Predjeli zaštite povijesnih građevina i sklopova – stambeno gospodarski graditeljski sklopovi (samotna gospodarstva Jušići i Tomažini. Osim utvrđivanja režima zaštite prema određenim zonama, predviđaju se smjernice i mjere za zahvate na graditeljskoj baštini, kako bi se zaštitila od daljnjega propadanja i degradiranja arhitektonskih i stilskih vrijednosti, te uključila u suvremeni život. Za sve građevinske zahvate kao i prenamjenu treba izraditi osim projekta i detaljnu konzervatorsku dokumentaciju, temeljenu na istražnim radovima, s detaljnim konzervatorskim propozicijama i uvjetima obnove. Prije izrade takve dokumentacije nije moguća izrada projekta sanacije i obnove. Samo na temelju dokumentacije odobrene od Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Puli. Od općih intervencija na građevinama, s obzirom na njihovu visoku vrijednost kao kulturne baštine, predviđaju se: konzervacija, restauracija, građevna sanacija i rekonstrukcija. (3) Crkva i samostan. Označeni su na karti 3a: “Područja posebnih uvjeti korištenja” u mjerilu 1:25.000, te na Planu građevnih područja u mjerilu 1:5000 sa svojim zonama zaštite. To se odnosi i na kapelice-poklonce. U neposrednoj okolini navedenih građevina, u zoni njihove ekspozicije, nije moguća gradnja ni zahvati kojima bi se mijenjali prostorni odnosi. Za sve radove održavanja i ostale građevne radove na ovim građevinama potrebno je ishoditi prethodnu dozvolu Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine. Uređenje okoliša treba provoditi na temelju posebnih uvjeta iste ustanove. (4) Groblje i grobne građevine. Vrijedna ambijentalna cjelina groblja u Svetom Petru u Šumi, zajedno s crkvom sv. Roka, okruženog kamenim zidovima s očuvanim starim nadgrobnim spomenicima klesanim u kamenu, treba održavati i čuvati u sklopu prostorne organizacije i kamene plastike nadgrobnih ploča. Potrebe za širenjem groblja riješeno je u predjelu njegove manje ekspozicije (iza staroga groblja), uz očuvanje intaktnosti postojećega. Sve zahvate koji se odnose na obnovu i rekonstrukciju postojeće ustrojbe groblja, moguće je rješavati uz posebne uvjete, odnosno prethodnu dozvolu Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Puli.

Ponedjeljak, 15. rujna 2003. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 422 – Broj 15 (5) Gospodarske građevine i elementi “opreme” kultiviranog krajolika. Označene su na kartografskom prikazu Kulturne baštine u mj. 1:25000 i na karti 1:5000. Kažuni, kao zadnji primjer ovog tipa građevina predstavljaju rijetkost ne samo u okviru općine, već i u regionalnom pogledu, stoga ih se treba održavati (po potrebi i građevinski sanirati) prema izvornim detaljima i načinu građenja. Strogo se zabranjuje njihova replika za namjene koje su drugačije od tradicijske. Isto se odnosi na suhoziđe, očuvano najviše u južnom dijelu općine. (6) Tehničke građevine i građevine niskogradnje s uređajima. Nekadašnje zgrade željezničke stanice kao i tehničke zgrade željeznice uz prugu moguće je obnoviti s komplementarnim sadržajima uz posebnu skrb da se ne promijeni vanjski oblik i obrada pročelja i krovišta.

Članak 91. MJERE ZAŠTITE ARHEOLOŠKIH LOKALITETA

(1) Arheološki lokaliteti označeni su približnom lokacijom na karti 3a: “Područja posebnih uvjeti korištenja” u mjerilu 1:25.000. Radi njihove identifikacije potrebno je obaviti potanko kartiranje i dokumentiranje, a na temelju istražnih radova i rekognosciranja. (2) Na svim istraženim područjima, prije građevnih zahvata izgradnje infrastrukture ili drugih građevina, treba provesti arheološke istražne radove (sondiranja), radi utvrđivanja daljnjega postupka. U postupku ishođenja akta nadležnog tijela u uvjetima uređivanja prostora treba obaviti arheološka istraživanja. Ukoliko se prilikom izvođenja zemljanih radova naiđe na predmete ili nalaze arheološkoga značenja, potrebno je radove odmah obustaviti, a o nalazu obavijestiti najbliži muzej ili Upravu za zaštitu kulturne baštine.

Članak 92. UVJETI ZAŠTITE KRAJOLIKA

(1) U područjima kulturnog i prirodnog krajolika (označenim na karti 3.A. “Područja posebnih uvjeta korištenja” i 3.B. “Područja posebnih ograničenja u korištenju” u mjerilu 1:25.000) nije moguća gradnja kako se ne bi umanjile temeljne vrijednosti krajolika. U manje vrednovanim područjima izvan građevnih zona možebitna nova gradnja (farme ili prateće poljodjelske građevine) mora na prostorno prihvatljiv način biti uklopljena u krajolik. To znači da neizgrađeni prostor parcele mora biti pejzažno uređen visokim nasadima autohtonih vrsta, čime bi se postigao manji vizualni utjecaj na prostor. (2) Za svaku novu izgradnju izvan građevnih područja naselja, kao i za građevne zahvate na već postojećim građevinama, potrebno je ishoditi posebne uvjete Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Konzervatorskog odjela u Puli.

Članak 93. NAČELNI UVJETI ZA NOVU GRADNJU U SEOSKIM NASELJIMA

(1) Svaka nova građevina (stambena i gospodarska) mora sa svojim gabaritom, oblikovnim karakteristikama i upotrebom građevnih materijala uspostaviti harmoničan odnos s postojećim vrijednostima naselja i kulturnoga krajolika. Osobito je potrebno:

a) Kuću prilagoditi nagibu terena, b) Tlocrtni smještaj rješavati u pravokutnom (izduženom), nikako ne u kvadratičnom obliku; c) Krov projektirati kao dvostrešan pokriven kupama, a izbjegavati salonit i tegolu;

d) Prozori trebaju biti pravokutnog oblika s dužom vertikalnom stranicom, te drvenim kapcima (škurama ili griljama) kao zaštitom od sunca;

e) U oblikovanju treba koristiti pojedinosti tradicijske arhitekture: motiv ograđene terase s vanjskim stubištem – balidur, kamene volte ispod njih i u sklopu glavnog ulaza u dvorište portuna;

f) Materijali završnog oblikovanja trebali bi biti: vidljiv kamen na pročelju ili žbuka zaglađene teksture, uglovni kamenovi, kameni okviri oko prozora i drvena stolarija.

Članak 94. PRAVNA ZAŠTITA NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA

(1) Povijesna naselja i njihovi dijelovi, građevine i sklopovi, arheološki lokaliteti, memorijalna baština, građevine niskogradnje i područja kultiviranoga krajolika, navedeni u Popisu i prikazani na kartografskim prilozima smatraju se zaštićenim i podliježu odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. (2) Ovim Planom zabilježena su nepokretna kulturna dobra lokalnoga značaja koja se štite odredbama i mjerama ovoga Plana. To su:

a) U grupi povijesnih naselja - povijesna jezgra naselja gradsko seoskih obilježja: Sveti Petar u Šumi, povijesne jezgre i dijelovi naselja: Dolinci, Glavica, Slavčići. Naselja u kojima je u manjim potezima očuvana tradicijska stambeno gospodarska arhitektura su: Banovci, Bezjaki, Gljuščići, Grčeti, Jopi, Pamići.


b) U grupi groblja i grobnih građevina - vrijedna ambijentalna cjelina groblja u Svetom Petru u Šumi, zajedno s crkvom Sv. Roka, okruženog kamenim zidovima s očuvanim starim nadgrobnim spomenicima klesanim u kamenu.

c) U grupi gospodarskih građevina i elementa “opreme” kultiviranog krajolika - kažuni, kao zadnji primjer ovog tipa građevina predstavljaju rijetkost ne samo u okviru općine, već i u regionalnom pogledu

d) U grupi tehničke građevine i građevine niskogradnje s uređajima - zgrada željezničke stanice kao i tehnička zgrada željeznice uz prugu.

6. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 95. (1) Planom je određeno da će lokacija za odlaganje krutog otpadnog materijala biti određena Prostornim planom uređenja Županije. Do tada je planirano privremeno odlagalište otpada na području druge jedinice lokalne samouprave, Grada Pazina, deponija Jelinčići. (2) U sklopu radnih predjela (zone) predviđa se urediti odlagališta korisnoga otpada (metal, staklo, papir, drvo, plastika i dr.). U cilju ostvarenja ovakvoga odlagališta potrebno je da nadležno komunalno poduzeće, koje zbrinjava otpad, pripremi odgovarajući sustav sakupljanja otpada. (3) Odgovarajućim mjerama treba poticati i organizirati sakupljanje i odvoz otpada biljnoga podrijetla, koji će se prerađivati za kompost. Potrebno je poticati građane da u svojim vrtovima uređuju malena kompostišta za potrebe domaćinstva.

Članak 96. OTPADNE VODE

(1) Planira se sustav odvodnje otpadnih voda s biološkim pročišćavanjem i ispuštanjem pročišćenih voda u podzemlje ili čak njihovo korištenje u poljodjelstvu. Treći stupanj pročišćavanja bit će potrebno uspostaviti ako se pokvari kakvoća vode na izvorištima. Planirano rješenje ovim Planom shematskog je obilježja. U svom kvantitativnom izrazu izgradnja kapaciteta odredit će se kada se budu odredili i stvarni kapaciteti u skladu s planovima investitora. (2) Gospodarski predjeli obvezno se moraju priključiti na sustave otpadnih voda s biološkim pročišćavanjem. (3) Vrijede sljedeće obaveze:

a) Kada se na dijelu građevnoga područja izgradi javna kanalizacijska mreža i ako postoje za to tehnički uvjeti, postojeće stambene i ostale građevine moraju se priključiti na nju.

b) Ako na dijelu građevnoga područja na kojemu će se graditi građevina postoji javna kanalizacijska mreža, stambene i druge građevine moraju se priključiti na nju.

c) Tamo gdje neće biti moguće priključiti se na kanalizacijski sustav ili za vrijeme do njegove izgradnje otpadne vode iz domaćinstva moraju se pročistiti prije ispuštanja u okoliš, provođenjem kroz biopročistač ili na neki drugi način (biljni uređaj, kemijskim putem, SBR uređaj).

d) Otpadne vode iz gospodarskih zgrada u domaćinstvu s izvorom zagađenja i gospodarskih postrojenja moraju se (i prije izgradnje kanalizacijskih sustava s bio pročišćavanjem) prije upuštanja u recipijent pročistiti do stupnja na kojem se nalazi recipijent, odnosno do stupnja i na način predviđen posebnom odlukom Općinskoga vijeća.

7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 97. (1) Na cijelom području obuhvata Plana, poglavito unutar građevnih područja naselja, ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili možebitno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju ili vrijednost okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice. (2) Zbog bogate prirodne i kulturne baštine te razmjerno velikih površina pod zaštitom krajolika, potrebito je neprekidno i sustavno provoditi mjere za poboljšanje i unapređivanje prirodnoga i kultiviranoga (antropogenog) krajolika, kao mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Članak 98. MJERE ZA POBOLJŠANJE OKOLIŠA:

(1) U cilju poboljšanja okoliša propisuju se sljedeće mjere: a) Izgraditi sustav kanalizacije s uređajima za pročišćavanje, osobito u radnim predjelima (zonama) i na svim

mjestima gdje se javljaju znatniji onečišćivači; b) Redovito treba čistiti naselje od krutog i krupnog otpada i onemogućavati otvaranje divljih odlagališta

otpadaka po poljodjelskim i šumskim površinama; c) Smanjiti uporabu agrotehničkih sredstava koja onečišćuju tlo (pesticide, umjetno gnojivo i sl.).

Ponedjeljak, 15. rujna 2003. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 424 – Broj 15

Članak 99. MJERE ZA OČUVANJE OKOLIŠA

(1) U cilju očuvanja okoliša propisuju se sljedeće mjere: a) Na djelotvorni način štititi kulturne, prirodne i krajobrazne vrijednosti. b) Čuvati prirodna bogatstva i prirodne izvore (šume, poljodjelsko zemljište, izvore vode i dr.); c) Uključiti lokalne vlasti u aktivno čuvanje okoliša te zaštitu zaštićenih građevina i područja kroz novčanu

potporu i općinske odluke.

Članak 100. MJERE ZA UNAPREĐENJE OKOLIŠA

(1) U cilju unapređenja okoliša potrebito je: a) Pokretanje javnoga mnijenja u korist zaštite krajolika, zaštite kulturne i prirodne baštine, smanjenja

onečišćenja te za gradnju stambenih zgrada na zasadama tradicijskoga graditeljstva; b) Kroz dobro osmišljene turističke programe unaprjeđivati zaštitu prostora; c) U svaki urbanistički plan i arhitektonski projekt ili studiju, bilo koje vrste, ugraditi elemente zaštite okoliša i

krajobraznoga oblikovanja.

Članak 101. MJERE I POSEBNI UVJETI ZA ZAŠTITU OD POŽARA I EKSPLOZIJA

(1) Pri projektiranju građevina obvezno je primjenjivati sljedeće: a) Vatrogasne prilaze građevinama izvesti u skladu sa zakonima, pravilnicima i normama. Svaki zahvat u

prostoru mora biti u skladu s propisima područja u kojemu se izvodi. b) U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih

građevina najmanje četiri metra. Moguća je manja udaljenost u izgrađenim dijelovima građevnih područja naselja ako se dokaže (uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarna obilježja materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr.) da se požar neće prenijeti na susjedne građevine. Ako se građevina izgrađuje kao prislonjena uz susjednu građevinu (na međi) mora se zadovoljiti uvjet da bude odvojena od susjedne građevine požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta.

c) Skladišta, pretakališta i postrojenja za zapaljive tekućine i plinove, te skladišta eksploziva treba planirati na mjestima u skladu s pozitivnim zakonskim odredbama, pravilnicima i normama.

d) Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže, ukoliko ne postoje, treba predvidjeti vanjsku hidrantsku mrežu u skladu s posebnim propisima.

e) Za građevine koje se planiraju uz posebne mjere zaštite od požara, uz obvezu ishođenja posebnih uvjeta, propisuje se i obvezno ishođenje suglasnosti od nadležne policijske uprave o pravilnom planiranju protupožarne zaštite.

f) Za građevine, za koje se ne zahtijevaju posebne mjere zaštite od požara i za građevine iz Pravilnika o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara, nije potrebno ishoditi suglasnost od nadležne policijske uprave glede zaštite od požara.

g) Predvidjeti mjesta za izgradnju cisterni za akumulaciju vode. (2) Potrebno je pristupiti konačnom rješenju sanacije divljih odlagališta otpada. Osim redovite provjere na terenu potrebito je osigurati mjesta na kojima bi se, uz prethodnu objavu stanovništvu, privremeno prikupljao krupni ili reciklažni otpad. Vrijeme ostavljanja otpada na tim mjestima mora biti što je kraće moguće. Sa stanovišta zaštite od požara postojeća odlagališta predstavljaju stalna i potencijalna žarišta izbijanja i širenja požara. (3) Kod određivanja i proglašavanja zaštićenih dijelova prirode za navedene prostore potrebno je izraditi procjene ugroženosti i planove zaštite od požara u skladu s posebnim propisima i na navedene planove zatražiti suglasnost nadležne policijske uprave ili Ministarstva unutarnjih poslova.

a) Na poljodjelskim i šumskim zemljištima (privatnim i državnim), nalaže se obvezno provođenje svih mjera zaštite od požara, propisanim pozitivnim zakonskim odredbama, pravilnicima i planovima zaštite od požara na pojedinim područjima, uz uvažavanje posebnosti otvorenih prostora županije, odnosno iskazivanjem pojačanih mjera zaštite od požara na ovim prostorima tijekom čitave godine, a osobito tijekom protupožarne sezone.

b) Na šumskim i poljodjelskim površinama, koje neposredno okružuju naselja, tijekom protupožarne sezone nalažu se pojačane mjere zaštite od požara.

Članak 102. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI

(1) Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti trebaju biti u skladu sa zakonima, pravilnicima i normama. Unutar zgrada javnih namjena sa većim okupljanjem ljudi potrebno je planirati izgradnju i/ili uređenje odgovarajućih zakonom propisanih skloništa.

Strana 425 – Broj 15 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Ponedjeljak, 15. rujna 2003. (2) Do donošenja zakona i propisa o civilnoj zaštiti, zaštiti od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti potrebno je uvjete namjene i korištenja prostora i građenja zaštitnih građevina odrediti na temelju smjernica nadležnih državnih tijela. (3) Mjere zaštite stanovništva i materijalnih dobara temelje se na vrednovanju položaja, gustoće stanovništva, izgrađenoj strukturi naselja, gospodarskim, prometnim i infrastrukturnim građevinama, a vezano za mogući nastanak opasnosti u slučaju nastajanja prirodnih nepogoda, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća te povredivosti u slučaju nastanka ratnih opasnosti i razaranja. (4) Mjere zaštite provode se kroz temeljne i posebne uvjete zaštite, uređenja i korištenja prostora. Temeljni uvjeti zaštite obuhvaćeni su načelima i općim uvjetima prostornog planiranja i zaštite prostora. Primjenjuju se kroz prostornu organizaciju u kojoj se primjenjuje načelo policentričnosti naselja, izgradnju naselja na zaštićenim položajima te izbjegavanju građenja gospodarskih sadržaja potencijalno opasnih za stanovništvo, planiranje i građenje infrastrukturnih pojaseva (koridora) i prometnica na zaštićenim prostorima, racionalno korištenje tla i očuvanje šuma i vodotoka te građenje građevina za zaštitu od visokih voda, ograničenja u građenju u seizmički aktivnijim područjima te omogućavanje korištenja alternativnih prometnih koridora za potrebe evakuacije stanovništva. (5) Sustav prometa omogućuje kvalitetnu dostupnost prostoru i alternativne prilaze svim točkama u prostoru te time i visoku razinu prostorne povezanosti (sustav županijskih i lokalnih prometnica). (6) Magistralni infrastrukturni sustavi postavljeni su na manje izloženom položaju ali dijelom prolaze kroz naselja. Građenje u zoni ovih sustava treba striktno poštovati, postojeće građevine osigurati sukladno propisima zaštite ili prenamijeniti. Infrastrukturne sustave (elektroopskrba i vodoopskrba) na razini općine modernizirati na način da se prstenastim vođenjem osigura napajanje mreža iz dva smjera. (7) Posebni uvjeti i mjere zaštite obuhvaćaju : - mjere građenja kojima se ograničava gustoća izgradnje, namjena i visina zgrada te njihova među udaljenost u naseljima, - osigurati prohodnost prometnica u slučaju rušenja zgrada, - načela provedbe sklanjanja (evakuacije) stanovništva i materijalnih dobara s diferenciranim pristupom u slučaju nastanka prirodnih nepogoda i u slučaju nastanka ratnih opasnosti, - mjere zaštite u cilju osiguranja odgovarajućih građevina i prostora za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara te drugih oblika i potreba u zbrinjavanju stanovništva u slučaju nastanka opasnosti, - mjere ograničavanja širenja i ublažavanja posljedica djelovanja opasnosti, - mjere spašavanja, sanacije i ponovne uspostave funkcije zgrada, građevina i infrastrukturnih sustava, a posebice osiguranje mogućnosti organizacije prometa u jednoj razini dvovisinskih križanja, - mjere organizacije i provedbe zaštite za vrijeme trajanja opasnosti. (8) Sklanjanje stanovništva - Za sklanjanje stanovništva određuje se obveza izgradnje zaštitnih građevina zaklona u građevnim područjima naselja. Skloništa u područjima obvezne izgradnje ne treba graditi ako: - sklanjanje stanovništva već je osigurano, - hidro-geološki uvjeti nisu povoljni – visina podzemnih voda ugrožava sklonište, - područje je u zoni plavljenja voda, - lokacija skloništa narušava područje ili građevinu zaštićene prirode ili kulturnih dobara. Područja obvezne izgradnje skloništa i njihov razmještaj utvrđuju se uz suglasnost nadležnog tijela uprave. (9) Područja ugroženosti - Ostala ugrožena područja obuhvaćaju prostore niže gustoće naseljenosti u kojima se izvan područja naselja nalaze pojedinačne građevine i prostori od interesa za Državu i Županiju. (10) Zaštita od tehnoloških nesreća - Zaštita od tehnoloških (industrijskih) nesreća temeljem Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih nesreća provodi se pri lokaciji opasnih namjena. Smještaj takvih sadržaja se ne planira na području Općine. 8. MJERE PROVEDBE PLANA

8.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

Članak 103. (1) Planom su utvrđeni načini (režimi) uređenja i izgradnje prostora:

a) prostornim planom područja posebnih obilježja – zaštićeni krajolik doline Drage; b) prostornim planovima užih područja; c) ovim Planom na područjima za koja se ne predviđaju prostorni planovi užih područja.

(2) U cilju provođenja ovoga Plana i zaštite prostora neophodna je izrada detaljnoga plana uređenja (DPU) za ugostiteljsko – turističko i sportsko – rekreacijsko područje Kristani. Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru odredit će se vremenski plan izrade navedenih planova.

Ponedjeljak, 15. rujna 2003. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 426 – Broj 15 (3) Na područjima gdje je ovim Planom predviđena obvezna izrada detaljnog plana uređenja, nije moguća je izgradnja do donošenje toga Plana. (4) Područja unutar kojih granica se provode odredbe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, urisana su na grafičkom listu br. 3c: “Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite" u mjerilu 1:25.000, na grafičkom listu br. br. 4: “Građevna područja naselja” u mjerilu 1:5000. (5) Neophodno je stalno provjeravanje odrednica Plana, kako u cjelokupnoj zamisli, tako i u pojedinostima, kao i njegovo usklađivanje s promjenama koje će uslijediti u cilju zaštite i optimalnoga korištenja prostora. Potrebno je osigurati neprestano praćenje provedbe prostorno-planske dokumentacije. 8.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

Članak 104. (1) Način izgradnje u predjelima za koje se ne predviđaju planovi niže razine utvrđuje se ovim provedbenim odredbama, osim ako nije određeno drugačije. (2) Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru za predjele mješovite namjene, odrediti će se i druge mjere za provođenje politike unapređenja prostora. 8.3. REKONSTRUKCIJA (GRAĐEVNO PREUSTROJSTVO) I GRADNJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ

Članak 105. (1) Rekonstrukcija građevina koje su sagrađene na legalan način, ali je njihova namjena u suprotnosti sa odredbama ovog PPU-a moguća je na način da se građevina uskladi sa uvjetima koji su utvrđeni Odredbama za izgradnju na području planirane namjene. Ukoliko se građevina ne može uskladiti sa odgovarajućim odredbama, dozvoljava se njeno korištenje i možebitna rekonstrukcija isključivo unutar postojećih gabarita. (2) Na prostorima Općine za koja je utvrđena obveza izrade detaljnijeg plana uređenja dozvoljava se rekonstrukcija s dogradnjama i nadogradnjama postojećih legalno sagrađenih građevina prije donošenja DPU-a radi poboljšanja uvjeta života i rada u njima na slijedeći način:

• Konstruktivna obnova na način zadržavanja oblika i veličine građevine, • Dogradnja građevina tlocrtne površine do 100 m2 za najviše 30% postojeće površine, • Dogradnja građevina tlocrtne površine preko 100 m2 za najviše 20% postojeće površine, • Nadogradnja građevine do visine okolnih najbližih susjednih građevina, • Popravak krovišta i izmjene konstrukcije ravnog krova u kosi krov, • Prenamjena načina korištenja građevine prema Odredbama koje se odnose na predmetnu lokaciju.

Članak 106. (1) Zgrade (građevine) koje su izgrađene ili je njihova gradnja započeta bez uredno pribavljene dokumentacije (akta nadležnog tijela o uvjetima uređivanja prostora i građevne dozvole) po tada važećim prostorno planskim dokumentima, smatraju se nedozvoljenom gradnjom ako je njihova namjena u suprotnosti sa ovim PPU-om. (2) Iznimno iz prethodnog stavka, zgrada (građevina) izgrađena u predjelima gdje je ovim PPU-om dozvoljena izgradnja, može se legalizirati. Vlasnik građevine dužan je prema nadležnom Uredu podnijeti zahtjev za izdavanje potrebne dokumentacije, a taj će Ured sukladno ovome PPU-u, uvjetovati preinake kojima će se zgrada u cijelosti prilagoditi odredbama ovoga PPU-a, odnosno lokaciji na kojoj je zgrada sagrađena. III. ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 107. PPU je izrađen u šest (6) tiskanih izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Sveti Petar u Šumi i potpisom predsjednika Općinskog vijeća, te u dva (2) primjerka na CD ROM-u.

Članak 108. Tiskani izvornici PPU-a čuvaju se u Općini Sveti Petar u Šumi, Jedinstvenom upravnom odjelu (2 izvornika), dok se po jedan izvornik dostavlja Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu kulturne baštine-Konzervatorski odjel u Puli, Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša - Zavod za prostorno uređenje Istarske županije te Uredu državne uprave u Istarskoj županiji-Služba za prostorno uređenje , zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove - Ispostava Pazin. Primjerci PPU-a u digitalnom obliku na CD ROM-u čuvaju se u Općini Sveti Petar u Šumi, Jedinstvenom upravnom odjelu.


Članak 109. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Prostorni plan Općine Pazin (Službene novine Rijeka broj 18/89, Službene novine Općine Pazin broj 2/93 i Službene novine Istarske županije br. 3/97) i to u dijelu Plana koji se odnosi na područje Općine Sveti Petar u Šumi.

Članak 110. Ova Odluka stupa na snagu osam dana od objave u Službenima novinama Grada Pazina i Općina Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sveti Petar u Šumi i Tinjan. KASA: 350-02/99-01/01 URBROJ: 2163/03-02-02-03-35 Sv. Petar u Šumi, 25. kolovoza 2003.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SVETI PETAR U ŠUMI

Predsjednik Općinskog vijeća

Mario Bratulić, v.r. 159

Na temelju članka 11. i 13. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine br. 66/01.), članka 49. Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 52/90, 5/91, 61/91,26/3, 76/93, 76/99 i 8/00) i članka 15. Statuta Općine Sv. Petar u Šumi (Službene novine Grada Pazina broj 23/01) Općinsko vijeće Općine Sv. Petar u Šumi na svojoj sjednici održanoj 25. kolovoza 2003. godine, donijelo je

O D L U K U o mjerama zaštite od požara i erozije na

poljoprivrednom, šumskom i drugom zemljištu, te poljoprivrednog zemljišta i

poljoprivrednih usjeva

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1. Ovom Odlukom propisuju se mjere zaštite od požara na poljoprivrednom, šumskom i drugom zemljištu, mjere zaštite poljoprivrednog zemljišta, mjere zaštite poljoprivrednih usjeva, te mjere za uređenje i održavanje poljoprivrednih rudina. Mjerama zaštite od požara iz stavka 1. ovog članka smatra se revenge i održavanje

poljoprivrednog, šumskog i drugog zemljišta koje se može koristiti kao poljoprivredno, uređenje međa, održavanje poljskih i šumskih puteva i uklanjanje biljnih ostataka s istih površina. Mjerama za zaštitu poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovog članka smatra se zaštita oraničnog i humusnog tla, zaštita tla od erozije, zabrana odnosno obveza uzgoja pojedinih vrsta na određenom području. Mjerama za zaštitu poljoprivrednih usjeva iz stavka 1. ovog članka smatra se održavanje i uređenje međa i suzbijanje štetočina bilja (korova, biljnih bolesti i štetnika).

II. ZAŠTITA OD POŽARA NA POLJOPRIVREDNOM, ŠUMSKOM I

DRUGOM ZEMLJIŠTU

Članak 2. Radi sprečavanja požara na poljoprivrednom zemljištu vlasnici i posjednici odnosno korisnici istih su dužni:

- održavati i uređivati poljoprivredne površine, međe, živice i poljske putove,

- poljoprivredne putove održavati sposobnim za prolaz vatrogasnih vozila,

acarlin

Callout

acarlin

Text Box

Documents

GRADA PAZINA I OP INA CEROVLJE, GRA IŠ E, KAROJBA ......7.1. zaŠtita tla 7.1.1. zaštita poljoprivrednog tla 7.1.2. zaštita šumskog tla 7.2. zaŠtita voda 7.3. zaŠtita zraka 7.4