Racunalne Mreze - Nastavni Materijal

Dr.sc. Alen Jakupović

Autorizirana i recenzirana predavanja i vježbe iz kolegija RAČUNALNE MREŽE

ISBN: 978-953-6911-60-8

Router

Router

Router

FIZIFIZIFIZIFIZIFIZIFIZIFIZIFIZIČČČČČČČČKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJ

PODATKOVNI SLOJPODATKOVNI SLOJPODATKOVNI SLOJPODATKOVNI SLOJPODATKOVNI SLOJPODATKOVNI SLOJPODATKOVNI SLOJPODATKOVNI SLOJ

PRIJENOSNI SLOJPRIJENOSNI SLOJPRIJENOSNI SLOJPRIJENOSNI SLOJPRIJENOSNI SLOJPRIJENOSNI SLOJPRIJENOSNI SLOJPRIJENOSNI SLOJ

MREMREMREMREMREMREMREMREŽŽŽŽŽŽŽŽNI SLOJNI SLOJNI SLOJNI SLOJNI SLOJNI SLOJNI SLOJNI SLOJ

APLIKACIJSKI SLOJAPLIKACIJSKI SLOJAPLIKACIJSKI SLOJAPLIKACIJSKI SLOJAPLIKACIJSKI SLOJAPLIKACIJSKI SLOJAPLIKACIJSKI SLOJAPLIKACIJSKI SLOJ






Computer

Computer

Computer

Laptop

Laptop

Computer

Router





























100.100.100.2/16

Router

111.112.12.22/8

HubHub

100.100.101.2/16 111.111.11.31/8

10.10.10.2/24

Router

Hub

10.10.10.3/24

Hub

Computer Computer Computer Computer

Laptop

Dr.sc. Alen Jakupović Autorizirana i recenzirana predavanja i vježbe iz kolegija

RAČUNALNE MREŽE

Veleučilište u Rijeci

Dr.sc. Alen Jakupović RAČUNALNE MREŽE

Nakladnik: Veleučilište u Rijeci Trpimirova 2/V, Rijeka

Za nakladnika: prof.dr.sc. Dušan Rudić

Lektor: Marta Lončarević, prof.

Recenzenti: prof.dr.sc. Mile Pavlić mr.sc. Ivan Pogarčić

Mjesto i godina izdanja: Rijeka, 2011.

Naklada: predavanja i vježbe su objavljene na web stranicama Veleučilišta u Rijeci

Nijedan dio ovih predavanja i vježbi ne smije se umnožavati, fotokopirati ni na bilo koji drugi način reproducirati ili koristiti uključujući web-distribuciju i sustave za pretraživanje, te

skladištenje podataka bez pismenog dopuštenja nakladnika.

ISBN: 978-953-6911-60-8

Veleučilište u Rijeci uvrstilo je ovaj udžbenik u veleučilišne udžbenike (Klasa: 003-11/11-01/03, Ur.broj: 2170-57-01-11-5)

Dr.sc. Alen Jakupović

Autorizirana i recenzirana predavanja i vježbe iz kolegija RAČUNALNE MREŽE

Veleučilište u Rijeci Rijeka, 2011.

RAČUNALNE MREŽE I

Predgovor Djelo "Autorizirana i recenzirana predavanja i vježbe iz kolegija Računalne mreže" predstavlja integralni nastavni materijal istoimenoga kolegija na Stručnom studiju informatike, Poslovnoga odjela, Veleučilišta u Rijeci. Djelo je koncipirano u dvije glavne cjeline: predavanja i vježbe. U cjelini predavanja teorijski su obrađena osnovna područja iz domene računalnih mreža. Tematika se počinje obrađivati definicijama osnovnih pojmova područja. Potom obrada tematike prati slijed slojeva OSI mrežnog modela. Tako se prvo obrađuju mediji za prijenos podataka i slanje bitova kroz njih, što spada u najniži sloj OSI modela. Zatim se obrađuju paketi, okviri i otkrivanje grešaka u njima. Potom se prikazuju osnovne topologije računalnih mreža iza čega slijedi fizičko adresiranje i utvrđivanje sadržaja okvira. Nakon toga se čitatelj upoznaje sa pojmom ožičenja i fizičke strukture LAN-a. Zatim se prelazi na WAN tehnologije i pojam usmjeravnja. U sklopu mjerenja performansi mreže obrađeno je kašnjenje, propusnost, umnožak kašnjenja i propusnosti, te varijacija kašnjenja i propusnosti. Cjelina predavanje završava temeljnim postavkama i arhitekturom Interneta, te protokolima kao što su ARP, ICMP, IP i TCP. U cjelini vježbe obrađene su teme IP adresiranja i mrežnih maski sa detaljnim praktičnim primjerom njihova korištenja. Potom se obrađuju windows mrežni alati kao što su ping, ipconfig, tracert, nslookup i netstat. Vježbe završavaju sa temom osnovnih mrežnih uređaja i to: mrežne kartice, ožičenja i mrežnog koncentratora, paketne sklopke, bežične komunikacije i pristupne točke, mrežnog ponavljača, mrežnog mosta i mrežnog usmjerivača. Vježbe su prožete praktičnim zadacima koji se isprva rješavaju u računalnom programu za simuliranje računalnih mreža Packet Tracer 3.2 (koji se može skinuti sa stranica kolegija), a nakon toga se sve vježbe izvode i fizički uz primjenu stvarnih računala i mrežnih uređaja. Djelo ima tendenciju biti osnovna literatura u svladavanju teorijskog i praktičnog gradiva kolegija Računalne mreže na Stručnom studiju informatike Veleučilišta u Rijeci. Autor moli čitatelje da sve eventualne pogreške u tekstu prijave na e-mail adresu [email protected]. Autor će također biti zahvalan svim čitateljima koji mu na njegov e-mail upute bilo kakve (pozitivne ili negativne) komentare, primjedbe i sugestije jer prostora za poboljšanja uvijek ima. I na kraju, autor upućuje svoje zahvale recenzentima ovoga djela, prof.dr.sc. Mile Pavliću i mr.sc. Ivanu Pogarčiću, na upućenim komentarima, primjedbama i sugestijama. Rijeka, veljača 2011.

Autor

RAČUNALNE MREŽE II

Sadržaj Predgovor ..........................................................................................................................I Sadržaj...............................................................................................................................II PREDAVANJA Računalne mreže...............................................................................................................1 Pojam i definicija...........................................................................................................1 Razvoj računalnih komunikacija ...................................................................................3 OSI mrežni model ..............................................................................................................4 Uvod .............................................................................................................................4 Slojevi...........................................................................................................................5 Mediji za prijenos podataka ...............................................................................................7 Žičani mediji .................................................................................................................8 Bežični mediji ...............................................................................................................10 Slanje bitova kroz medij .....................................................................................................12 Modulator i demodulator...............................................................................................12 Multipleksor i demultipleksor ........................................................................................13 Paketi, okviri i otkrivanje grešaka.......................................................................................14 Paket ............................................................................................................................14 Okvir .............................................................................................................................16 Otkrivanje grešaka........................................................................................................18 LAN tehnologije i struktura mreže......................................................................................21 Potreba za LAN-om......................................................................................................21 Sabirnica ......................................................................................................................22 Prsten ...........................................................................................................................22 Zvijezda ........................................................................................................................23 Ostale strukture ............................................................................................................23 LAN sa sabirnicom .......................................................................................................24 Bežični LAN i sabirnica.................................................................................................25 LAN sa prstenom..........................................................................................................25 LAN sa zvijezdom.........................................................................................................26 Fizičko adresiranje i utvrđivanje sadržaja okvira u LAN-u..................................................27 Fizičko adresiranje........................................................................................................27 LAN sučelje ..................................................................................................................27 Dodjeljivanje adresa .....................................................................................................28 Difuzija i difuzija u grupi................................................................................................29 Utvrđivanje sadržaja okvira ..........................................................................................29 Ožičenje i fizička struktura LAN-a ......................................................................................36 Mrežna kartica i transceiveri .........................................................................................36 Ožičenje .......................................................................................................................37 Fizička struktura LAN-a ................................................................................................41 WAN tehnologije i usmjeravanje ........................................................................................41 WAN tehnologije...........................................................................................................41 Usmjeravanje ...............................................................................................................43 Mjerenje performansi mreže ..............................................................................................46 Kašnjenje......................................................................................................................46 Propusnost ...................................................................................................................48

RAČUNALNE MREŽE III

Umnožak kašnjenja i propusnosti .................................................................................49 Varijacija kašnjenja.......................................................................................................50 Temeljne postavke i arhitektura Interneta ..........................................................................71 Usmjernici.....................................................................................................................52 TCP/IP protokol ............................................................................................................52 Čvorovi domaćini i čvorovi usmjernici...........................................................................54 Adrese za Internet protokol IP ...........................................................................................55 Pretvaranje IP adrese u hardversku ..................................................................................61 IP datagrami i njihovo prosljeđivanje .................................................................................66 Mehanizam dojave grešaka -ICMP....................................................................................71 Transportni protokol TCP...................................................................................................75 VJEŽBE IP adrese ...........................................................................................................................82 Mrežne maske ...................................................................................................................83 Windows mrežni alati (ping, ipconfig, tracert, nslookup, netstat) .......................................85 Osnovna mrežna oprema ..................................................................................................85 Mrežna kartica..............................................................................................................85 Ožičenje i mrežni koncentrator .....................................................................................86 Paketna sklopka ...........................................................................................................87 Bežična komunikacija i pristupna točka........................................................................87 Mrežni ponavljač - repetitor ..........................................................................................90 Mrežni most..................................................................................................................91 Mrežni usmjerivač.........................................................................................................92 Literatura............................................................................................................................95

RAČUNALNE MREŽE 1

1

RARARARARARARARAČČČČČČČČUNALNE MREUNALNE MREUNALNE MREUNALNE MREUNALNE MREUNALNE MREUNALNE MREUNALNE MREŽŽŽŽŽŽŽŽEEEEEEEE-------- predavanja predavanja predavanja predavanja predavanja predavanja predavanja predavanja --------

VeleuVeleuččiliiliššte u Rijecite u Rijeci

StruStruččni studij informatikeni studij informatike

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

2

RaRaččunalne mreunalne mrežže e -- predavanjapredavanja

RaRaRaRaRaRaRaRaččččččččunalna mreunalna mreunalna mreunalna mreunalna mreunalna mreunalna mreunalna mrežžžžžžžžaaaaaaaa

•• skup skup samostalnih rasamostalnih raččunalaunala koja mogu koja mogu međusobno komuniciratimeđusobno komunicirati razmjenjujurazmjenjujućći porukei poruke preko preko nekog nekog medija za prijenos podatakamedija za prijenos podataka..

ProtokolProtokolProtokolProtokolProtokolProtokolProtokolProtokol

•• skup pravilaskup pravila koja koja definiraju format i znadefiniraju format i značčenjeenje poruka putem kojih se odvija komunikacija dva poruka putem kojih se odvija komunikacija dva raraččunala ili dva programa. Ista rijeunala ili dva programa. Ista riječč ““protokolprotokol”” momožže oznae označčavati i avati i programsku podrprogramsku podršškuku (software)(software)

RARARARAČČČČUNALNE MREUNALNE MREUNALNE MREUNALNE MREŽŽŽŽE E E E ---- POJAM I DEFINICIJAPOJAM I DEFINICIJAPOJAM I DEFINICIJAPOJAM I DEFINICIJA

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

3


Vrste raVrste raVrste raVrste raVrste raVrste raVrste raVrste raččččččččunalnih mreunalnih mreunalnih mreunalnih mreunalnih mreunalnih mreunalnih mreunalnih mrežžžžžžžžaaaaaaaa

Lokalna mreLokalna mreLokalna mreLokalna mreLokalna mreLokalna mreLokalna mreLokalna mrežžžžžžžža a a a a a a a –––––––– LAN (Local Area Network)LAN (Local Area Network)LAN (Local Area Network)LAN (Local Area Network)LAN (Local Area Network)LAN (Local Area Network)LAN (Local Area Network)LAN (Local Area Network)•• sastoji se od rasastoji se od raččunala smjeunala smješštenih na relativno malom prostoru, npr. u jednoj zgradi. Glavna tenih na relativno malom prostoru, npr. u jednoj zgradi. Glavna

osobina je velika propusnost prijenosa podataka, ali posjeduje posobina je velika propusnost prijenosa podataka, ali posjeduje prostorno ogranirostorno ograniččenje enje (maksimalna udaljenost do 5 km) i ograni(maksimalna udaljenost do 5 km) i ograniččenje broja raenje broja raččunala.unala.

1 2 3 4 5 6

7 8 9101112

AB

12x

6x

8x

2x

9x

3x

10x

4x

11x

5x

7x

1x

Eth

erne

t

A

12x

6x

8x

2x

9x

3x

10x

4x

11x

5x

7x

1x

C

Kabinet

Dvorana

Mrežnikoncentrator(Hub)

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

RAČUNALNE MREŽE 2

4



Rasprostranjena (globalna) mreRasprostranjena (globalna) mreRasprostranjena (globalna) mreRasprostranjena (globalna) mreRasprostranjena (globalna) mreRasprostranjena (globalna) mreRasprostranjena (globalna) mreRasprostranjena (globalna) mrežžžžžžžža a a a a a a a –––––––– WAN (Wide Area Network):WAN (Wide Area Network):WAN (Wide Area Network):WAN (Wide Area Network):WAN (Wide Area Network):WAN (Wide Area Network):WAN (Wide Area Network):WAN (Wide Area Network):•• povezuje rapovezuje raččunala raspoređena na veunala raspoređena na veććim udaljenostima, npr. u nekoliko gradova. Glavne im udaljenostima, npr. u nekoliko gradova. Glavne

osobine su neograniosobine su neograniččen broja raen broja raččunala i prostora, ali je propusnost prijenosa podataka bitno unala i prostora, ali je propusnost prijenosa podataka bitno manja nego kod LANmanja nego kod LAN--a. Osim raa. Osim raččunala, ukljuunala, uključčeni su i posebni komunikacijski uređaji eni su i posebni komunikacijski uređaji –– sklopke sklopke (switch) koji slu(switch) koji služže prikljue priključčivanju raivanju raččunala, povezivanju udaljenih dijelova mreunala, povezivanju udaljenih dijelova mrežže i prijenosu e i prijenosu podataka. U vepodataka. U veććini sluini sluččajeva, WAN mreajeva, WAN mrežža se sastoji od via se sastoji od višše međusobno povezanih LAN e međusobno povezanih LAN mremrežža.a.

Veleučilište uRijeci

COL-ACT-STA-

1 2 3 4 5 6 7 8 9101112HS1 HS 2 OK1 OK2 PS

CONSOLE

Veleučilište uPoreču

Veleučilište uPazinu

COL-ACT-STA-

1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112HS1 HS2 O K1 OK2 PS

CONSOLE

COL-ACT-STA-

1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112HS1 HS2 OK1 OK2 PS

CONSOLE

Sklopka (switch)u Rijeci

Sklopka (switch)u Poreču

Sklopka (switch)u Pazinu

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

5



Internet:Internet:Internet:Internet:Internet:Internet:Internet:Internet:•• skup raznovrsnih mreskup raznovrsnih mrežža (a (LAN ili WAN) mLAN ili WAN) međusobno povezanih tako da djeluju kao jedinstvena eđusobno povezanih tako da djeluju kao jedinstvena

mremrežža. Povezivanje se ostvaruje koria. Povezivanje se ostvaruje korišštenjem posebnih komunikacijskih uređaja tenjem posebnih komunikacijskih uređaja –– usmjernika usmjernika (routera). Svaki router istovremeno je (routera). Svaki router istovremeno je ččvor u dvije mrevor u dvije mrežže, a njegova zadae, a njegova zadaćća je prebacivati a je prebacivati podatke iz jedne mrepodatke iz jedne mrežže u drugu, konvertirati ih iz jednog formata u drugi te ih usmjee u drugu, konvertirati ih iz jednog formata u drugi te ih usmjeravati ravati prema prema odrediodredišštu.tu.

Veleučilište

Sveučilište

Ministarstvo

Usmjernik(router)

Usmjernik(router)

Usmjernik(router)

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

6


Prednosti umrePrednosti umrePrednosti umrePrednosti umrePrednosti umrePrednosti umrePrednosti umrePrednosti umrežžžžžžžžavanjaavanjaavanjaavanjaavanjaavanjaavanjaavanja

Dijeljenje resursa:Dijeljenje resursa:Dijeljenje resursa:Dijeljenje resursa:Dijeljenje resursa:Dijeljenje resursa:Dijeljenje resursa:Dijeljenje resursa:•• mogumogućće je s jednog rae je s jednog raččunala koristiti sklopovske ili programske resurse koji pripadajuunala koristiti sklopovske ili programske resurse koji pripadaju drugom drugom

raraččunalu (npr. unalu (npr. šštampatampačč, disk, datoteku, program)., disk, datoteku, program).Otvorenost:Otvorenost:Otvorenost:Otvorenost:Otvorenost:Otvorenost:Otvorenost:Otvorenost:•• mogumogućće je međusobno povezati sklopovlje i programsku podre je međusobno povezati sklopovlje i programsku podrššku razliku različčitih proizvođaitih proizvođačča, pod a, pod

pretpostavkom da svi popretpostavkom da svi pošštuju određene standardetuju određene standarde..Paralelni rad:Paralelni rad:Paralelni rad:Paralelni rad:Paralelni rad:Paralelni rad:Paralelni rad:Paralelni rad:•• usklađeni procesi koji se istovremeno odvijaju na viusklađeni procesi koji se istovremeno odvijaju na višše rae raččunala mogu obaviti viunala mogu obaviti višše posla no e posla no

ššto bi bilo moguto bi bilo mogućće u jednakom vremenu na jednom rae u jednakom vremenu na jednom raččunalu.unalu.Skalabilnost:Skalabilnost:Skalabilnost:Skalabilnost:Skalabilnost:Skalabilnost:Skalabilnost:Skalabilnost:•• performanse umreperformanse umrežženog sustava mogu se poveenog sustava mogu se poveććavati dodavanjem novih raavati dodavanjem novih raččunala.unala.Robustnost (fault tolerance):Robustnost (fault tolerance):Robustnost (fault tolerance):Robustnost (fault tolerance):Robustnost (fault tolerance):Robustnost (fault tolerance):Robustnost (fault tolerance):Robustnost (fault tolerance):•• u sluu sluččaju kvara jednog raaju kvara jednog raččunala moguunala mogućće je poslove preraspodijeliti na preostala e je poslove preraspodijeliti na preostala

raraččunala, tako da sustav i dalje radi.unala, tako da sustav i dalje radi.Transparentnost:Transparentnost:Transparentnost:Transparentnost:Transparentnost:Transparentnost:Transparentnost:Transparentnost:•• korisniku se umrekorisniku se umrežženi sustav moeni sustav možže predoe predoččiti kao integrirana cjelina, dakle korisnik ne mora iti kao integrirana cjelina, dakle korisnik ne mora

znati ni brinuti o tome gdje se fiziznati ni brinuti o tome gdje se fiziččki nalaze resursi koje on koristi.ki nalaze resursi koje on koristi.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

RAČUNALNE MREŽE 3

7


Mane umreMane umreMane umreMane umreMane umreMane umreMane umreMane umrežžžžžžžžavanjaavanjaavanjaavanjaavanjaavanjaavanjaavanja

SloSloSloSloSloSloSloSložžžžžžžženost:enost:enost:enost:enost:enost:enost:enost:•• nunužžno je usvojiti velik broj tehnologija i standarda. Potrebna je gno je usvojiti velik broj tehnologija i standarda. Potrebna je glomazna komunikacijska lomazna komunikacijska

programska podrprogramska podršška. Mreka. Mrežžne aplikacije tene aplikacije tešško je testirati (naroko je testirati (naroččito paralelni rad).ito paralelni rad).Smanjena sigurnost: Smanjena sigurnost: Smanjena sigurnost: Smanjena sigurnost: Smanjena sigurnost: Smanjena sigurnost: Smanjena sigurnost: Smanjena sigurnost: •• podaci putuju mrepodaci putuju mrežžom pa ih je moguom pa ih je mogućće e ““prisluprislušškivatikivati”” ili ili ččak mijenjati. Napadaak mijenjati. Napadačč se lase lažžno mono možže e

predstaviti kao dio sustava.predstaviti kao dio sustava.OteOteOteOteOteOteOteOtežžžžžžžžano upravljanje:ano upravljanje:ano upravljanje:ano upravljanje:ano upravljanje:ano upravljanje:ano upravljanje:ano upravljanje:•• vevećći broj raznorodnih umrei broj raznorodnih umrežženih raenih raččunala i komunikacijskih uređaja teunala i komunikacijskih uređaja težže je dre je držžati pod kontrolom ati pod kontrolom

nego jedno ranego jedno raččunalo.unalo.Nepredvidivost kakvoNepredvidivost kakvoNepredvidivost kakvoNepredvidivost kakvoNepredvidivost kakvoNepredvidivost kakvoNepredvidivost kakvoNepredvidivost kakvoćććććććće usluge (Quality of Service e usluge (Quality of Service e usluge (Quality of Service e usluge (Quality of Service e usluge (Quality of Service e usluge (Quality of Service e usluge (Quality of Service e usluge (Quality of Service –––––––– QoS): QoS): QoS): QoS): QoS): QoS): QoS): QoS): •• brzina odziva promatrane aplikacije ovisi o ukupnom opterebrzina odziva promatrane aplikacije ovisi o ukupnom optereććenju mreenju mrežže, a ne samo o toj e, a ne samo o toj

aplikaciji.aplikaciji.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

8


Povijest umrePovijest umrePovijest umrePovijest umrePovijest umrePovijest umrePovijest umrePovijest umrežžžžžžžžavanja i internetaavanja i internetaavanja i internetaavanja i internetaavanja i internetaavanja i internetaavanja i internetaavanja i interneta

•• 1961 1961 –– 1972. Pojava paketnih sklopki (packet switch) i eksperimentalne1972. Pojava paketnih sklopki (packet switch) i eksperimentalne mremrežže ARPANET e ARPANET (prete(pretečče danae današšnjeg interneta) s 15 njeg interneta) s 15 ččvorova.vorova.

•• 1973 1973 –– 1980. Razvoj drugih mre1980. Razvoj drugih mrežža u vlasnia u vlasnišštvu (tvu (““proprietaryproprietary”” ). Pojava Etherneta. Oblikovanje ). Pojava Etherneta. Oblikovanje ranih verzija internet protokola. Rast ARPANETranih verzija internet protokola. Rast ARPANET--a na 200 a na 200 ččvorova.vorova.

•• 1981 1981 –– 1990. 1990. ŠŠirenje akademskih mreirenje akademskih mrežža u SAD: BITNET, CSNET, NSFNET. Oblikovanje a u SAD: BITNET, CSNET, NSFNET. Oblikovanje TCP/IP kombinacije protokola kakvu imamo danas. Pojava aplikacijTCP/IP kombinacije protokola kakvu imamo danas. Pojava aplikacija s klijentima i poslua s klijentima i poslužžiteljima: iteljima: Telnet, FTP, eTelnet, FTP, e--mail.mail.

•• 1991 1991 –– 2000. ARPANET prestaje postojati, a druge akademske mre2000. ARPANET prestaje postojati, a druge akademske mrežže u SAD preuzimaju njegov e u SAD preuzimaju njegov protokol TCP/IP i mprotokol TCP/IP i međusobno se povezuju u interneteđusobno se povezuju u internet. Uklju. Uključčivanje akademskih mreivanje akademskih mrežža iz drugih a iz drugih zemalja u internet, te njegovo zemalja u internet, te njegovo šširenje izvan akademske zajednice. Izum world wide weba u irenje izvan akademske zajednice. Izum world wide weba u institutu CERN.institutu CERN.

•• 2001 2001 –– 2007. Daljnje 2007. Daljnje šširenje i komercijalizacija interneta, jairenje i komercijalizacija interneta, jaččanje kompanija poput Cisco, Yahoo, anje kompanija poput Cisco, Yahoo, ee--Bay, Google, Amazon. Pojava novih aplikacija poput VoIP, VideoIPBay, Google, Amazon. Pojava novih aplikacija poput VoIP, VideoIP, Napster, od kojih su neke , Napster, od kojih su neke tipa peertipa peer--toto--peer. peer. ŠŠirokopojasni pristup internetu od kuirokopojasni pristup internetu od kućće, bee, bežžiiččni pristup preko mobitelske ni pristup preko mobitelske infrastrukture.infrastrukture.

RARARARAČČČČUNALNE MREUNALNE MREUNALNE MREUNALNE MREŽŽŽŽE E E E ---- RAZVOJ RARAZVOJ RARAZVOJ RARAZVOJ RAČČČČUNALNIH KOMUNIKACIJAUNALNIH KOMUNIKACIJAUNALNIH KOMUNIKACIJAUNALNIH KOMUNIKACIJA

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

9


Rast internetaRast internetaRast internetaRast internetaRast internetaRast internetaRast internetaRast interneta

•• Broj spojenih raBroj spojenih raččunala poveunala poveććavao se deset puta svake tri do avao se deset puta svake tri do ččetiri godine.etiri godine.

100

1000

10000

100000

1000000

10000000

100000000

1000000000

1981

1983

1985

1987

1989

1991

1993

1995

1997

1999

2001

2003

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

RAČUNALNE MREŽE 4

10


DruDruDruDruDruDruDruDrušššššššštvene posljedice postojanja internetatvene posljedice postojanja internetatvene posljedice postojanja internetatvene posljedice postojanja internetatvene posljedice postojanja internetatvene posljedice postojanja internetatvene posljedice postojanja internetatvene posljedice postojanja interneta

•• MoguMoguććnost pristupa ogromnoj kolinost pristupa ogromnoj količčini informacija pohranjenih diljem svijeta.ini informacija pohranjenih diljem svijeta.•• Novi oblici komuniciranja: eNovi oblici komuniciranja: e--mail, diskusijske grupe, blogovi, telekonferencije, ...mail, diskusijske grupe, blogovi, telekonferencije, ...•• MoguMoguććnost rada na daljinu i rada od kunost rada na daljinu i rada od kućće.e.•• Transformacija poslovnih i javnih djelatnosti: eTransformacija poslovnih i javnih djelatnosti: e--trgovanje,obrazovanje na daljinu, etrgovanje,obrazovanje na daljinu, e--uprava,uprava,

telemedicina, ...telemedicina, ...•• Novi oblici zabave: on line igre, virtualni Novi oblici zabave: on line igre, virtualni žživot.ivot.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

11

OSI (Open System Interconnection) mreOSI (Open System Interconnection) mreOSI (Open System Interconnection) mreOSI (Open System Interconnection) mreOSI (Open System Interconnection) mreOSI (Open System Interconnection) mreOSI (Open System Interconnection) mreOSI (Open System Interconnection) mrežžžžžžžžni modelni modelni modelni modelni modelni modelni modelni model

•• Nastao kao rezultat rada ISO (International Organization for StaNastao kao rezultat rada ISO (International Organization for Standardization) organizacije, ndardization) organizacije, zapozapoččetog krajem 70etog krajem 70--ih godina proih godina proššlog stoljelog stoljećća. To je apstraktni i konceptualni opis dizajna a. To je apstraktni i konceptualni opis dizajna protokola komunikacijskih i raprotokola komunikacijskih i raččunalnih mreunalnih mrežža, predstavljen u obliku sedam slojeva: fizia, predstavljen u obliku sedam slojeva: fiziččki sloj ki sloj (Physical Layer), podatkovni sloj (Data Link Layer), mre(Physical Layer), podatkovni sloj (Data Link Layer), mrežžni sloj (Network Layer), prijenosni sloj ni sloj (Network Layer), prijenosni sloj (Transport Layer), sesijski sloj (konferencijski, sjedni(Transport Layer), sesijski sloj (konferencijski, sjedniččki ili razgovorni sloj ki ili razgovorni sloj -- Session Layer), Session Layer), prezentacijski sloj (Presentation Layer) i aplikacijski sloj (Apprezentacijski sloj (Presentation Layer) i aplikacijski sloj (Application Layer). plication Layer).

•• Kada uređaj spojen na mreKada uređaj spojen na mrežžu (npr. osobno rau (npr. osobno raččunalo) unalo) ššalje podatke mrealje podatke mrežžom (npr. eom (npr. e--mail), mail), podaci putuju podaci putuju ““nizniz”” slojeve OSI modela, sve do zadnjeg, fizislojeve OSI modela, sve do zadnjeg, fiziččkog sloja. kog sloja.

•• Kada podatke prima uređaj spojen na mreKada podatke prima uređaj spojen na mrežžu, oni putuju obrnutim putem, od najniu, oni putuju obrnutim putem, od najnižžeg fizieg fiziččkog kog sloja, pa sve do najvisloja, pa sve do najviššeg aplikativnog. eg aplikativnog.

•• Proces slanja podataka niz OSI model se zove enkapsulacija, dok Proces slanja podataka niz OSI model se zove enkapsulacija, dok se obratni proces naziva dese obratni proces naziva de--enkapsulacija.enkapsulacija.

•• OmoguOmoguććava sklapanje komunikacijskog lanca modula razliava sklapanje komunikacijskog lanca modula različčitih proizvođaitih proizvođačča.a.


OSI MREOSI MREOSI MREOSI MREŽŽŽŽNI MODEL NI MODEL NI MODEL NI MODEL ---- UVODUVODUVODUVOD

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

12


FIZIFIZIFIZIFIZIFIZIFIZIFIZIFIZIČČČČČČČČKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJPODATKOVNI SLOJPODATKOVNI SLOJPODATKOVNI SLOJPODATKOVNI SLOJPODATKOVNI SLOJPODATKOVNI SLOJPODATKOVNI SLOJPODATKOVNI SLOJ



SESIJSKI SLOJSESIJSKI SLOJSESIJSKI SLOJSESIJSKI SLOJSESIJSKI SLOJSESIJSKI SLOJSESIJSKI SLOJSESIJSKI SLOJPREZENTACIJSKI SLOJPREZENTACIJSKI SLOJPREZENTACIJSKI SLOJPREZENTACIJSKI SLOJPREZENTACIJSKI SLOJPREZENTACIJSKI SLOJPREZENTACIJSKI SLOJPREZENTACIJSKI SLOJ


Prijenos binarnih podataka kroz medijPrijenos binarnih podataka kroz medij

Prijenos jedinica informacije s provjerom grePrijenos jedinica informacije s provjerom grešškeke

Isporuka jedinica informacije, ukljuIsporuka jedinica informacije, uključčujuujućći usmjeravanjei usmjeravanje

Osiguranje prijenosa s kraja na kraj Osiguranje prijenosa s kraja na kraj

Uspostavljanje i odrUspostavljanje i održžavanje sesijaavanje sesijaFormatiranje podataka i zaFormatiranje podataka i zašštitatita

MreMrežžne primjene poput emulacije terminalane primjene poput emulacije terminala


___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

RAČUNALNE MREŽE 5

13






SESIJSKI SLOJSESIJSKI SLOJSESIJSKI SLOJSESIJSKI SLOJSESIJSKI SLOJSESIJSKI SLOJSESIJSKI SLOJSESIJSKI SLOJ

PREZENTACIJSKI SLOJPREZENTACIJSKI SLOJPREZENTACIJSKI SLOJPREZENTACIJSKI SLOJPREZENTACIJSKI SLOJPREZENTACIJSKI SLOJPREZENTACIJSKI SLOJPREZENTACIJSKI SLOJ









SuSuSuSuSuSuSuSuččččččččelje (interface)elje (interface)elje (interface)elje (interface)elje (interface)elje (interface)elje (interface)elje (interface)

ProtokolProtokolProtokolProtokolProtokolProtokolProtokolProtokol


___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

14

Aplikacijski slojAplikacijski slojAplikacijski slojAplikacijski slojAplikacijski slojAplikacijski slojAplikacijski slojAplikacijski sloj








•• obavlja posaoobavlja posao

•• primjeriprimjeri

•• emulacija terminalaemulacija terminala

•• elektronielektroniččka poka pošštata

•• prijenos datotekaprijenos datoteka

•• pretrapretražživanje podatakaivanje podataka


OSI MREOSI MREOSI MREOSI MREŽŽŽŽNI MODEL NI MODEL NI MODEL NI MODEL ---- SLOJEVISLOJEVISLOJEVISLOJEVI

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

15

Prezentacijski slojPrezentacijski slojPrezentacijski slojPrezentacijski slojPrezentacijski slojPrezentacijski slojPrezentacijski slojPrezentacijski sloj








•• ninižži slojevi ne razumiju sadri slojevi ne razumiju sadržžajaj

•• sintaksa i semantika informacijesintaksa i semantika informacije

•• kodiranje informacijakodiranje informacija

•• apstrakcija podatakaapstrakcija podataka

•• konverzija iz/u unutarnji zapiskonverzija iz/u unutarnji zapis


___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

RAČUNALNE MREŽE 6

16

Sesijski slojSesijski slojSesijski slojSesijski slojSesijski slojSesijski slojSesijski slojSesijski sloj








•• razgovor s kraja na krajrazgovor s kraja na kraj

•• brine o uspostavi i raskidanju razgovorabrine o uspostavi i raskidanju razgovora

•• pamti stanjapamti stanja

•• upravlja razmjenom podataka (ako treba)upravlja razmjenom podataka (ako treba)

•• omoguomoguććava sinkronizaciju nove veze u odnosu na zavrava sinkronizaciju nove veze u odnosu na završšno stanje no stanje prethodneprethodne


___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

17

Prijenosni slojPrijenosni slojPrijenosni slojPrijenosni slojPrijenosni slojPrijenosni slojPrijenosni slojPrijenosni sloj







APLIKACIJSKI SLOJAPLIKACIJSKI SLOJAPLIKACIJSKI SLOJAPLIKACIJSKI SLOJAPLIKACIJSKI SLOJAPLIKACIJSKI SLOJAPLIKACIJSKI SLOJAPLIKACIJSKI SLOJ •• rastavljanje informacije na paketerastavljanje informacije na pakete

•• slaganje paketa u ispravan redoslijedslaganje paketa u ispravan redoslijed

•• rastavljanje razgovora u virastavljanje razgovora u višše vezae veza

•• sastavljanje visastavljanje višše razgovora u jednu vezue razgovora u jednu vezu

•• razgovor (stream) ili pismo (datagram)razgovor (stream) ili pismo (datagram)

•• uspostava i prekid veze; pouzdani ili nepouzdani prijenosuspostava i prekid veze; pouzdani ili nepouzdani prijenos

•• ponavljanje slanja (ako to ne radi podatkovni sloj)ponavljanje slanja (ako to ne radi podatkovni sloj)

•• upravljanje protokom (s kraja na kraj)upravljanje protokom (s kraja na kraj)


___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

18

MreMreMreMreMreMreMreMrežžžžžžžžni slojni slojni slojni slojni slojni slojni slojni sloj








•• prijenos paketa podataka (unutar prijenos paketa podataka (unutar i između mrei između mrežža)a)

•• upravljanje zaguupravljanje zaguššenjimaenjima

•• evidencija prometaevidencija prometa

•• promjene adresapromjene adresa

•• prepakiranje prepakiranje


___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

RAČUNALNE MREŽE 7

19

Podatkovni slojPodatkovni slojPodatkovni slojPodatkovni slojPodatkovni slojPodatkovni slojPodatkovni slojPodatkovni sloj








•• siguran prijenos podataka između dvije ili visiguran prijenos podataka između dvije ili višše toe toččakaaka

•• formiranje paketa (frame) podataka (dodavanjem i skidanjem formiranje paketa (frame) podataka (dodavanjem i skidanjem glava i zaglavlja)glava i zaglavlja)

•• provjera ispravnosti podatakaprovjera ispravnosti podataka

•• ponovno slanjeponovno slanje

•• upravljanje protokom (nastoji se sprijeupravljanje protokom (nastoji se spriječčiti iti ““zatrpavanjazatrpavanja”” prijemnika)prijemnika)

•• potvrda prijenosa u dvosmjernim mrepotvrda prijenosa u dvosmjernim mrežžama ama


___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

20

FiziFiziFiziFiziFiziFiziFiziFiziččččččččki slojki slojki slojki slojki slojki slojki slojki sloj







APLIKACIJSKI SLOJAPLIKACIJSKI SLOJAPLIKACIJSKI SLOJAPLIKACIJSKI SLOJAPLIKACIJSKI SLOJAPLIKACIJSKI SLOJAPLIKACIJSKI SLOJAPLIKACIJSKI SLOJ•• prijenos prijenos ““sirovihsirovih”” jedinica informacijejedinica informacije

•• odaslani odaslani ““11”” mora biti i primljen kao mora biti i primljen kao ““11””

•• definira karakteristike: definira karakteristike:

•• medijmedij

•• mehanimehaniččke (konektor)ke (konektor)

•• elektrielektriččke (napon, modulacija)ke (napon, modulacija)

•• procedureprocedure

•• uspostava i prekid vezeuspostava i prekid veze

•• dvosmjerni / jednosmjerni prijenosdvosmjerni / jednosmjerni prijenos


___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

21


Klasifikacija medija za prijenos podatakaKlasifikacija medija za prijenos podatakaKlasifikacija medija za prijenos podatakaKlasifikacija medija za prijenos podatakaKlasifikacija medija za prijenos podatakaKlasifikacija medija za prijenos podatakaKlasifikacija medija za prijenos podatakaKlasifikacija medija za prijenos podataka

•• ŽŽiiččani mediji ani mediji -- raraččunala se fiziunala se fiziččki povezuju nekom vrstom ki povezuju nekom vrstom žžice:ice:•• bakrene bakrene žžice ice -- bakarbakar•• optioptiččka vlakna ka vlakna -- staklo ili optikastaklo ili optika

•• BeBežžiiččni mediji ni mediji -- raraččunala fiziunala fiziččki nisu povezana. Podaci se prenose prostorom nekom vrstom ki nisu povezana. Podaci se prenose prostorom nekom vrstom elektromagnetskih valova:elektromagnetskih valova:

•• radiovaloviradiovalovi•• mikrovalovimikrovalovi•• infracrvene zrakeinfracrvene zrake•• laserske zrakelaserske zrake

MEDIJI ZA PRIJENOS PODATAKAMEDIJI ZA PRIJENOS PODATAKAMEDIJI ZA PRIJENOS PODATAKAMEDIJI ZA PRIJENOS PODATAKA

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

RAČUNALNE MREŽE 8

22


Bakrene Bakrene Bakrene Bakrene Bakrene Bakrene Bakrene Bakrene žžžžžžžžiceiceiceiceiceiceiceice

•• Podaci se prenose pomoPodaci se prenose pomoćću elektriu električčne struje.ne struje.•• Koristi se bakar jer je on dobar vodiKoristi se bakar jer je on dobar vodičč elektrielektriččne struje, a jone struje, a jošš uvijek je relativno jeftin.uvijek je relativno jeftin.•• Pojavljuje se problem interferencije Pojavljuje se problem interferencije -- dvije dvije žžice induciraju napon jedna u drugoj i tako proizvode ice induciraju napon jedna u drugoj i tako proizvode

smetnju.smetnju.•• Konstrukcija pojedinih tipova Konstrukcija pojedinih tipova žžica nastoji smanjiti interferenciju.ica nastoji smanjiti interferenciju.•• Lagano se savijaju i spajaju.Lagano se savijaju i spajaju.•• Tradicionalno se primjenjuju za povezivanje raTradicionalno se primjenjuju za povezivanje raččunala u LAN.unala u LAN.

MEDIJI ZA PRIJENOS PODATAKA MEDIJI ZA PRIJENOS PODATAKA MEDIJI ZA PRIJENOS PODATAKA MEDIJI ZA PRIJENOS PODATAKA ---- ŽŽŽŽIIIIČČČČANI MEDIJIANI MEDIJIANI MEDIJIANI MEDIJI

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

23



•• U upotrebi su tri tipa bakrenih U upotrebi su tri tipa bakrenih žžica:ica:•• Unshielded twisted pair Unshielded twisted pair -- UTPUTP•• Coaxial Cable Coaxial Cable -- Coax Coax •• Shielded twisted pair Shielded twisted pair -- STPSTP

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

24



•• Unshielded twisted pair Unshielded twisted pair -- UTP UTP -- Svaka parica samostalno je uvijena i potom su sve međusobno Svaka parica samostalno je uvijena i potom su sve međusobno uvijene zbog poveuvijene zbog poveććanja otpornosti na vanjske utjecaje. anja otpornosti na vanjske utjecaje. Oko svih parica zajedno je zaOko svih parica zajedno je zašštitni titni plastiplastiččni omotani omotačč. . Nema vodljiv omotaNema vodljiv omotačč i to ga i to ga ččini manje otpornim na ini manje otpornim na ššum i vanjske um i vanjske elektromagnetske utjecaje.elektromagnetske utjecaje.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

Administrator

Sticky Note

RAČUNALNE MREŽE 9

25



•• Coaxial Cable Coaxial Cable –– Coax: Coax: žžica se sastoji od srediica se sastoji od središšnjeg bakrenog vodinjeg bakrenog vodičča (D), izolirajua (D), izolirajućće folije e folije (C), mre(C), mrežžice za elektromagnetsku zaice za elektromagnetsku zašštitu (B) i vanjskog omotatitu (B) i vanjskog omotačča (A)a (A)

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

26



•• Shielded twisted pair Shielded twisted pair -- STP STP -- žžica s uvijenim bakrenim paricama oklopljena vodljivim pletivom ica s uvijenim bakrenim paricama oklopljena vodljivim pletivom ili omotaili omotaččem. Dvije su izvedbe: s pojedinaem. Dvije su izvedbe: s pojedinaččno oklopljenim paricama (STP) i samo s vanjskim no oklopljenim paricama (STP) i samo s vanjskim vodljivim oklopom oko svih parica (ScTP vodljivim oklopom oko svih parica (ScTP -- Screened Twisted Pair). Za zadnju navedenu Screened Twisted Pair). Za zadnju navedenu vrstu vrstu ponekad se koristi naziv FTP (Foil screened Twisted Pair), kada ponekad se koristi naziv FTP (Foil screened Twisted Pair), kada je u pitanju vodljiva folija kao je u pitanju vodljiva folija kao oklop. Oko oklopa je plastioklop. Oko oklopa je plastiččni zani zašštitni omotatitni omotačč..

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

27


OptiOptiOptiOptiOptiOptiOptiOptiččččččččka vlaknaka vlaknaka vlaknaka vlaknaka vlaknaka vlaknaka vlaknaka vlakna

•• Tanke niti stakla u plastiTanke niti stakla u plastiččnim ovojnicama.nim ovojnicama.•• Podaci se prenose pomoPodaci se prenose pomoćću svjetla određene boje kojeg proizvodi light emitting dioda u svjetla određene boje kojeg proizvodi light emitting dioda (LED) ili (LED) ili

laser.laser.•• Mogu prenositi signal na puno veMogu prenositi signal na puno većću udaljenost nego bakrena u udaljenost nego bakrena žžica.ica.•• Ostvaruju najveOstvaruju najvećću moguu mogućću propusnost prijenosa.u propusnost prijenosa.•• Otporne su na elektromagnetske smetnje.Otporne su na elektromagnetske smetnje.•• Mogu se donekle savijati, ali ne pod pravim kutom.Mogu se donekle savijati, ali ne pod pravim kutom.•• TeTešško ih je spajati i popravljati u sluko ih je spajati i popravljati u sluččaju loma.aju loma.•• Primjenjuju se u WAN za povezivanje udaljenih lokacija, a takPrimjenjuju se u WAN za povezivanje udaljenih lokacija, a također i u LANođer i u LAN..•• Sastoji se od jezgre (kroz koju svjetlost putuje), plaSastoji se od jezgre (kroz koju svjetlost putuje), plaššta (od koje se svjetlost odbija) i vanjskog ta (od koje se svjetlost odbija) i vanjskog

zazašštitnog platitnog plaššta.ta.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

RAČUNALNE MREŽE 10

28


RadiovaloviRadiovaloviRadiovaloviRadiovaloviRadiovaloviRadiovaloviRadiovaloviRadiovalovi

•• Elektromagnetski valovi iz frekventnog raspona koji se inaElektromagnetski valovi iz frekventnog raspona koji se inačče koristi za radio ili televiziju.e koristi za radio ili televiziju.•• Podaci se prenose preko valova određene frekvencijePodaci se prenose preko valova određene frekvencije, sli, sliččno kao radijski program.no kao radijski program.•• RaRaččunala moraju imati antene za emitiranje i primanje valova.unala moraju imati antene za emitiranje i primanje valova.•• Domet ovisi o izabranoj frekvenciji valova.Domet ovisi o izabranoj frekvenciji valova.•• Primjenjuju se za Primjenjuju se za ““wirelesswireless”” LANLAN--ove, pogotovo za spajanje prijenosnika na mreove, pogotovo za spajanje prijenosnika na mrežžu.u.•• Također se primjenjuju za uspostavljanje interkontinentalnih vezTakođer se primjenjuju za uspostavljanje interkontinentalnih veza između dijelova interneta a između dijelova interneta ––

tadatada su potrebni sateliti.su potrebni sateliti.

MEDIJI ZA PRIJENOS PODATAKA MEDIJI ZA PRIJENOS PODATAKA MEDIJI ZA PRIJENOS PODATAKA MEDIJI ZA PRIJENOS PODATAKA ---- BEBEBEBEŽŽŽŽIIIIČČČČNI MEDIJINI MEDIJINI MEDIJINI MEDIJI

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

29


RadiovaloviRadiovaloviRadiovaloviRadiovaloviRadiovaloviRadiovaloviRadiovaloviRadiovalovi

•• Svrha satelita u interkontinentalnim vezama je pojaSvrha satelita u interkontinentalnim vezama je pojaččavanje radiosignala i savladavanje avanje radiosignala i savladavanje zakrivljenosti Zemlje.zakrivljenosti Zemlje.

•• Geostacionarni sateliti stoje u odnosu na Zemljinu povrGeostacionarni sateliti stoje u odnosu na Zemljinu površšinu. Svi se guraju u istoj orbitiinu. Svi se guraju u istoj orbitina 35 785 kilometara iznad ekvatora, tako da je prostor za njih na 35 785 kilometara iznad ekvatora, tako da je prostor za njih vevećć potropotroššen.en.

•• Niskoorbitni sateliti se pomiNiskoorbitni sateliti se pomičču u odnosu na Zemljinu povru u odnosu na Zemljinu površšinu. Mora ih biti nekoliko, ainu. Mora ih biti nekoliko, aantene na Zemlji moraju se okretati.antene na Zemlji moraju se okretati.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

30


MikrovaloviMikrovaloviMikrovaloviMikrovaloviMikrovaloviMikrovaloviMikrovaloviMikrovalovi

•• Elektromagnetski valovi iz frekventnog raspona iznad onoga koji Elektromagnetski valovi iz frekventnog raspona iznad onoga koji se koristi za radio ili televiziju.se koristi za radio ili televiziju.•• Podaci se opet prenose preko valova određene frekvencijePodaci se opet prenose preko valova određene frekvencije, sli, sliččno kao radio program.no kao radio program.•• Za razliku od radiovalova, mikrovalovi se mogu usmjeriti prema jZa razliku od radiovalova, mikrovalovi se mogu usmjeriti prema jednoj toednoj toččki, ki, ččime se ime se šštedi tedi

energija i sprjeenergija i sprječčava ava ““prisluprislušškivanjekivanje””..•• TakođerTakođer, mikrovalovi mogu nositi vi, mikrovalovi mogu nositi višše informacija nego radiovalovi.e informacija nego radiovalovi.•• Ne mogu proNe mogu proćći kroz neke vrste zapreka, i kroz neke vrste zapreka, ššto im je mana. to im je mana. Stoga se antene moraju postaviti tako Stoga se antene moraju postaviti tako

da među njima postoji da među njima postoji ““optioptiččka vidljivostka vidljivost””..•• Primjenjuje se u gradskim WANPrimjenjuje se u gradskim WAN--ovima, tamo gdje bi inaovima, tamo gdje bi inačče bilo skupo polaganje e bilo skupo polaganje žžica.ica.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


31


Infracrvene zrakeInfracrvene zrakeInfracrvene zrakeInfracrvene zrakeInfracrvene zrakeInfracrvene zrakeInfracrvene zrakeInfracrvene zrake

•• Elektromagnetski valovi iz infracrvenog (toplinskog) spektra, daElektromagnetski valovi iz infracrvenog (toplinskog) spektra, dakle ispod frekventnog raspona kle ispod frekventnog raspona vidljive svjetlosti.vidljive svjetlosti.

•• Podaci se prenose preko valova određene frekvencijePodaci se prenose preko valova određene frekvencije..•• Jeftino rjeJeftino rješšenje u odnosu na druge beenje u odnosu na druge bežžiiččne medije jer ne zahtijeva antene.ne medije jer ne zahtijeva antene.•• Infracrvene zrake imaju mali domet, svega nekoliko metara.Infracrvene zrake imaju mali domet, svega nekoliko metara.•• Koriste se za beKoriste se za bežžiiččno povezivanje uređaja unutar jedne sobeno povezivanje uređaja unutar jedne sobe: prijenosnici, tipkovnice, mi: prijenosnici, tipkovnice, mišševi.evi.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

32


Laserske zrakeLaserske zrakeLaserske zrakeLaserske zrakeLaserske zrakeLaserske zrakeLaserske zrakeLaserske zrake

•• Podaci se pretvaraju u svjetlo koje se, umjesto optiPodaci se pretvaraju u svjetlo koje se, umjesto optiččkim vlaknima, prenosi zrakom.kim vlaknima, prenosi zrakom.•• Koristi se lasersko svjetlo jer ima relativno veliki domet i moKoristi se lasersko svjetlo jer ima relativno veliki domet i možže se usmjeriti prema jednoj toe se usmjeriti prema jednoj toččki.ki.•• Primjena je ograniPrimjena je ograniččena jer laserske zrake ne mogu proena jer laserske zrake ne mogu proćći kroz vegetaciju, snijeg ili maglu.i kroz vegetaciju, snijeg ili maglu.•• Prijemnici i predajnici moraju biti postavljeni tako da među njiPrijemnici i predajnici moraju biti postavljeni tako da među njima postoji ma postoji ““optioptiččka vidljivostka vidljivost””..

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

33


Usporedba razliUsporedba razliUsporedba razliUsporedba razliUsporedba razliUsporedba razliUsporedba razliUsporedba različčččččččitih vrsta medijaitih vrsta medijaitih vrsta medijaitih vrsta medijaitih vrsta medijaitih vrsta medijaitih vrsta medijaitih vrsta medija

•• ŽŽiiččani mediji opani mediji opććenito ostvaruju veenito ostvaruju većće propusnosti, bolje se mogu zae propusnosti, bolje se mogu zašštititi od tititi od ““prisluprislušškivanjakivanja””, nisu , nisu osjetljivi na atmosferske prilike.osjetljivi na atmosferske prilike.

•• BeBežžiiččni mediji opni mediji opććenito imaju manju cijenu uvođenja enito imaju manju cijenu uvođenja (osim onda kad trebamo satelite), nisu (osim onda kad trebamo satelite), nisu podlopodložžni oni oššteteććenjima medija, lakenjima medija, lakšše ostvaruju e ostvaruju šširenje (broadcast) iste poruke veirenje (broadcast) iste poruke veććem broju em broju primatelja.primatelja.

•• Kod svih vrsta medija moguKod svih vrsta medija mogućće su gree su grešške ili gubici pri prijenosu podataka.ke ili gubici pri prijenosu podataka.•• Za oZa ožžiiččenje LANenje LAN--a bakar je jeftinije, a staklo pouzdanije rjea bakar je jeftinije, a staklo pouzdanije rješšenje s veenje s veććim dometom.im dometom.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


34


•• Pitanje: kako niz bitova poslati kao elektriPitanje: kako niz bitova poslati kao električčnu struju od ponu struju od poššiljatelja do primatelja kroz bakrenu iljatelja do primatelja kroz bakrenu žžicu?icu?

•• Ideja: prikazati bit 1 jednim naponom (npr Ideja: prikazati bit 1 jednim naponom (npr --15V), a bit 0 drugim naponom (npr +15 V).15V), a bit 0 drugim naponom (npr +15 V).•• Niz bitova pretvara se u struju sa stepeniNiz bitova pretvara se u struju sa stepeniččastim naponskim dijagramom.astim naponskim dijagramom.•• Spomenuta ideja koristi se unutar standarda RSSpomenuta ideja koristi se unutar standarda RS--232 za povezivanje ra232 za povezivanje raččunala s tipkovnicom ili unala s tipkovnicom ili

modemom.modemom.•• SliSliččan naan naččin prijenosa postoji u Ethernet LANin prijenosa postoji u Ethernet LAN--u.u.•• Primjenjivo samo za vrlo kratke udaljenosti.Primjenjivo samo za vrlo kratke udaljenosti.•• Kod imalo veKod imalo veććih udaljenosti, zbog otpora u ih udaljenosti, zbog otpora u žžici dolazi do pada jakosti struje i gubitka signala.ici dolazi do pada jakosti struje i gubitka signala.

SLANJE BITOVA KROZ MEDIJSLANJE BITOVA KROZ MEDIJSLANJE BITOVA KROZ MEDIJSLANJE BITOVA KROZ MEDIJ

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

35


Slanje bitova kroz medijSlanje bitova kroz medijSlanje bitova kroz medijSlanje bitova kroz medijSlanje bitova kroz medijSlanje bitova kroz medijSlanje bitova kroz medijSlanje bitova kroz medij

•• Signal se kroz bakrenu Signal se kroz bakrenu žžicu moicu možže pouzdano prenositi na znatno vee pouzdano prenositi na znatno većću udaljenost ukoliko ima u udaljenost ukoliko ima oblik kontinuirane oscilirajuoblik kontinuirane oscilirajućće funkcije, npr. sinusoide s odabranom frekvencijom.e funkcije, npr. sinusoide s odabranom frekvencijom.

•• Takav signal zove se nosaTakav signal zove se nosačč (carrier).(carrier).•• Da bi poslao niz bitova, poDa bi poslao niz bitova, poššiljatelj lagano modificira nosailjatelj lagano modificira nosačč. To se zove modulacija.. To se zove modulacija.•• Primatelj otkriva Primatelj otkriva ““nepravilnostinepravilnosti”” u nosau nosačču i na taj nau i na taj naččin reproducira podatke.in reproducira podatke.•• Postoji viPostoji višše vrsta modulacija. Najpoznatije su modulacija amplitude (AM) i e vrsta modulacija. Najpoznatije su modulacija amplitude (AM) i modulacija modulacija

frekvencije (FM).frekvencije (FM).•• Osim za bakrenu Osim za bakrenu žžicu, u osnovi ista ideja modulacije koristi se i za: optiicu, u osnovi ista ideja modulacije koristi se i za: optiččka vlakna, radioprijenos ka vlakna, radioprijenos

i mikrovalni prijenos. Jedina razlika je i mikrovalni prijenos. Jedina razlika je ššto nosato nosačč vivišše nije elektrie nije električčna struja nego svjetlo, na struja nego svjetlo, odnosno radioval, odnosodnosno radioval, odnosno mikroval određene frekvencijeno mikroval određene frekvencije..

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

36


•• Sklopovlje (hardver) koje prima niz bitova i na osnovu njega modSklopovlje (hardver) koje prima niz bitova i na osnovu njega modulira nosaulira nosačč zove se zove se modulator.modulator.

•• Sklopovlje (hardver) koje prima modulirani nosaSklopovlje (hardver) koje prima modulirani nosačč i na osnovu njega reproducira niz i na osnovu njega reproducira niz bitova bitova zove se demodulator.zove se demodulator.

•• Dva raDva raččunala moguunala mogućće je povezati bakrenim e je povezati bakrenim žžicama tako da istovremeno mogu razmjenjivatiicama tako da istovremeno mogu razmjenjivatipodatke u oba smjera podatke u oba smjera –– to je full duplex veza.to je full duplex veza.

•• Za to su potrebna 2 modulatora, 2 demodulatora i 4 Za to su potrebna 2 modulatora, 2 demodulatora i 4 žžice.ice.•• Obje vrste sklopovlja (modulator i demodulator) kombiniraju se uObje vrste sklopovlja (modulator i demodulator) kombiniraju se u jednoj kutiji koja se zove full jednoj kutiji koja se zove full

duplex modem.duplex modem.

SLANJE BITOVA KROZ MEDIJ SLANJE BITOVA KROZ MEDIJ SLANJE BITOVA KROZ MEDIJ SLANJE BITOVA KROZ MEDIJ ---- MODULATOR I DEMODULATORMODULATOR I DEMODULATORMODULATOR I DEMODULATORMODULATOR I DEMODULATOR

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


37


Modulacija i demodulacijaModulacija i demodulacijaModulacija i demodulacijaModulacija i demodulacijaModulacija i demodulacijaModulacija i demodulacijaModulacija i demodulacijaModulacija i demodulacija

•• Postoje i drugi sliPostoje i drugi sliččni uređajini uređaji::•• Half duplex modem: dvije Half duplex modem: dvije žžice naizmjeniice naizmjeniččno sluno služže prijenosu bitova u jednom, odnosno e prijenosu bitova u jednom, odnosno

drugom smjerudrugom smjeru•• DialDial--up modem: sluup modem: služži za spajanje rai za spajanje raččunala na mreunala na mrežžu preko telefonske linije, koristi nosau preko telefonske linije, koristi nosačč

koji odgovara slukoji odgovara sluššljivom tonu, simulira neke funkcije telefona, postiljivom tonu, simulira neke funkcije telefona, postižže propusnost od 56e propusnost od 56Kbit/sKbit/s

•• OptiOptiččki modem: spaja se na optiki modem: spaja se na optiččka vlakna, kao nosaka vlakna, kao nosačč koristi svjetlo određene koristi svjetlo određene ““bojeboje””..•• Radiomodem: kao nosaRadiomodem: kao nosačč koristi radioval određene frekvencije koristi radioval određene frekvencije, u, ugrađuje se ugrađuje se u

prijenosnike kao suprijenosnike kao suččelje za wireless LAN.elje za wireless LAN.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

38


•• Za sve promatrane medije vrijedi sljedeZa sve promatrane medije vrijedi sljedećći princip:i princip:•• dva ili vidva ili višše signala koji koriste nosae signala koji koriste nosačče razlie različčitih frekvencija mogu se istovremeno prenositi itih frekvencija mogu se istovremeno prenositi

kroz isti medij bez interferencije.kroz isti medij bez interferencije.•• U kontekstu raU kontekstu raččunalnih mreunalnih mrežža princip daje metodu kojom via princip daje metodu kojom višše parova rae parova raččunala mogu unala mogu

istovremeno komunicirati kroz isti medij (npr. kroz istu istovremeno komunicirati kroz isti medij (npr. kroz istu žžicu).icu).•• Metoda istovremenog komuniciranja kroz isti medij naziva se multMetoda istovremenog komuniciranja kroz isti medij naziva se multipleksiranje dijeljenjemipleksiranje dijeljenjem

frekvencija. Njome se postifrekvencija. Njome se postižže vee većća ukupna propusnost medija, dakle prijenos vea ukupna propusnost medija, dakle prijenos veććeg ukupnog eg ukupnog broja bitova na sekundu.broja bitova na sekundu.

•• Odabrane frekvencije moraju ipak biti dovoljno razdvojene kako mOdabrane frekvencije moraju ipak biti dovoljno razdvojene kako među njima ne bi dolazilo doeđu njima ne bi dolazilo dointerferencije. Moguinterferencije. Moguććnosti multipleksiranja su dakle ograninosti multipleksiranja su dakle ograniččene ukupnom ene ukupnom šširinom pojasa irinom pojasa frekvencija (bandwidth) koje dotifrekvencija (bandwidth) koje dotiččni medij dopuni medij dopuššta.ta.

•• Tehnologija koja dopuTehnologija koja dopuššta veta većći stupanj multipleksiranja zove se i stupanj multipleksiranja zove se šširokopojasna (broadband).irokopojasna (broadband).

SLANJE BITOVA KROZ MEDIJ SLANJE BITOVA KROZ MEDIJ SLANJE BITOVA KROZ MEDIJ SLANJE BITOVA KROZ MEDIJ ---- MULTIPLEKSOR I DEMULTIPLEKSORMULTIPLEKSOR I DEMULTIPLEKSORMULTIPLEKSOR I DEMULTIPLEKSORMULTIPLEKSOR I DEMULTIPLEKSOR

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

39


Multipleksor i demultipleksorMultipleksor i demultipleksorMultipleksor i demultipleksorMultipleksor i demultipleksorMultipleksor i demultipleksorMultipleksor i demultipleksorMultipleksor i demultipleksorMultipleksor i demultipleksor

•• Multipleksor je sklopovlje (hardver) koje proizvodi nekoliko nosMultipleksor je sklopovlje (hardver) koje proizvodi nekoliko nosaačča razlia različčitih frekvencija, itih frekvencija, modulira svaki nosamodulira svaki nosačč s odgovarajus odgovarajuććim nizom bitova te spaja modulirane nosaim nizom bitova te spaja modulirane nosačče u jedan signal.e u jedan signal.

•• Demultipleksor je sklopovlje (hardver) koje prima signal, razlaDemultipleksor je sklopovlje (hardver) koje prima signal, razlažže ga na modulirane nosae ga na modulirane nosačče tee tereproducira iz njih odgovarajureproducira iz njih odgovarajućće nizove bitova.e nizove bitova.

•• Alternativa multipleksiranju dijeljenjem frekvencija je multipleAlternativa multipleksiranju dijeljenjem frekvencija je multipleksiranje dijeljenjem vremena.ksiranje dijeljenjem vremena.•• Upotrebljava se samo jedan nosaUpotrebljava se samo jedan nosačč s odabranom frekvencijom. Pos odabranom frekvencijom. Poššiljatelji naizmjeniiljatelji naizmjeniččno koriste no koriste

taj isti nosataj isti nosačč, svaki u svojim zasebnim vremenskim intervalima., svaki u svojim zasebnim vremenskim intervalima.•• Dijeljenjem vremena ne poveDijeljenjem vremena ne poveććava se ukupna propusnost medija. Umjesto toga, polazna ava se ukupna propusnost medija. Umjesto toga, polazna

propusnost raspoređuje se na vipropusnost raspoređuje se na višše parova poe parova poššiljatelja i primatelja. iljatelja i primatelja. ŠŠto ima vito ima višše parova, to svaki e parova, to svaki od njih trpi sve sporiju komunikaciju.od njih trpi sve sporiju komunikaciju.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


40


Multipleksor i demultipleksorMultipleksor i demultipleksorMultipleksor i demultipleksorMultipleksor i demultipleksorMultipleksor i demultipleksorMultipleksor i demultipleksorMultipleksor i demultipleksorMultipleksor i demultipleksor

•• Primjer: Primjer: •• ADSL modem stvara 286 nosaADSL modem stvara 286 nosačča, od kojih 255 slua, od kojih 255 služže prijenosu od mree prijenosu od mrežže prema e prema

korisniku, a 31 prijenosu u obratnom smjeru.korisniku, a 31 prijenosu u obratnom smjeru.•• Biraju se vrlo visoke frekvencije nosaBiraju se vrlo visoke frekvencije nosačča koje ne interferiraju s glasovnim frekvencijama, a koje ne interferiraju s glasovnim frekvencijama,

te se telefon i dalje mote se telefon i dalje možže koristiti preko iste e koristiti preko iste žžice.ice.•• U idealnim uvjetima ADSL ima propusnost 8 Mbit/s prema korisnikuU idealnim uvjetima ADSL ima propusnost 8 Mbit/s prema korisniku, odnosno 1 Mbit/s , odnosno 1 Mbit/s

u obratnom smjeru.u obratnom smjeru.•• U ADSL2+ standardu trenutno se nude sljedeU ADSL2+ standardu trenutno se nude sljedećće propusnosti: 24 Mbit/s prema korisniku, e propusnosti: 24 Mbit/s prema korisniku,

odnosno 1 Mbit/s u obratnom smjeru.odnosno 1 Mbit/s u obratnom smjeru.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

41


Paket (packet)Paket (packet)Paket (packet)Paket (packet)Paket (packet)Paket (packet)Paket (packet)Paket (packet)

•• U veU veććini raini raččunalnih mreunalnih mrežža poruka se ne prenosi kao jedan kontinuirani niz bitova.a poruka se ne prenosi kao jedan kontinuirani niz bitova.•• Umjesto toga, svaka poruka dijeli se u male dijelove koji se zovUmjesto toga, svaka poruka dijeli se u male dijelove koji se zovu paketi i koji se u paketi i koji se ššalju zasebno.alju zasebno.•• Zbog uporabe paketa, raZbog uporabe paketa, raččunalne mreunalne mrežže se e se ččesto nazivaju mreesto nazivaju mrežže s prospajanjem paketae s prospajanjem paketa

(packet switching networks) (packet switching networks) -- paketi od paketi od ččvora do vora do ččvora putuju razlivora putuju različčitim putovima.itim putovima.•• Telefonske mreTelefonske mrežže rade na drugae rade na drugaččijem principu i nazivaju se mreijem principu i nazivaju se mrežže s prospajanjem linija (circuit e s prospajanjem linija (circuit

switching networks) switching networks) -- paketi od paketi od ččvora do vora do ččvora putuju istim putem.vora putuju istim putem.

PAKETI, OKVIRI I OTKRIVANJE GREPAKETI, OKVIRI I OTKRIVANJE GREPAKETI, OKVIRI I OTKRIVANJE GREPAKETI, OKVIRI I OTKRIVANJE GREŠŠŠŠAKA AKA AKA AKA ---- PAKETIPAKETIPAKETIPAKETI

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

42


MreMreMreMreMreMreMreMrežžžžžžžža s prospajanjem paketaa s prospajanjem paketaa s prospajanjem paketaa s prospajanjem paketaa s prospajanjem paketaa s prospajanjem paketaa s prospajanjem paketaa s prospajanjem paketa

Router Router

Router

Router

Router

A3A2A1A3A2A1

A3A3

A2A1A2A1

A3A3

A2A1A2A1A3A2A1A3A2A1

C2C1

C2C1

C1

C1

A3

A3

C1C1

C1

C1

C2C2C2C1C2C1

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


43


MreMreMreMreMreMreMreMrežžžžžžžža s prospajanjem linijaa s prospajanjem linijaa s prospajanjem linijaa s prospajanjem linijaa s prospajanjem linijaa s prospajanjem linijaa s prospajanjem linijaa s prospajanjem linija

Router Router

Router

Router

Router

A3A2A1A3A2A1

A3A2A1

A3A2A1 A3A2A1A3A2A1

A3A2A1A3A2A1

C2C1

C2C1

C2C1

C2C1

C2C1C2C1

C2C1

C2C1

C2C1C2C1

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

44


Prednosti uporabe paketaPrednosti uporabe paketaPrednosti uporabe paketaPrednosti uporabe paketaPrednosti uporabe paketaPrednosti uporabe paketaPrednosti uporabe paketaPrednosti uporabe paketa

•• Efikasnije i pravednije koriEfikasnije i pravednije korišštenje zajednitenje zajedniččkih resursa.kih resursa.•• Kad bi se kroz zajedniKad bi se kroz zajedniččki resurs slale kontinuirane poruke, tada bi jedan par raki resurs slale kontinuirane poruke, tada bi jedan par raččunala unala

mogao zauzeti resurs, a drugi bi morali dugo mogao zauzeti resurs, a drugi bi morali dugo ččekati svoj red.ekati svoj red.•• Razbijanjem poruka u pakete postiRazbijanjem poruka u pakete postižže se vremensko dijeljenje zajednie se vremensko dijeljenje zajedniččkog resursa. Dakle, kog resursa. Dakle,

raraččunala naizmjeniunala naizmjeniččno no ššalju pakete kroz resurs, ni jedno raalju pakete kroz resurs, ni jedno raččunalo ne osjeunalo ne osjećća dugi zastoj.a dugi zastoj.

Dijeljeni resursiDijeljeni resursiDijeljeni resursiDijeljeni resursiDijeljeni resursiDijeljeni resursiDijeljeni resursiDijeljeni resursi

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

45


Prednosti upotrebe paketaPrednosti upotrebe paketaPrednosti upotrebe paketaPrednosti upotrebe paketaPrednosti upotrebe paketaPrednosti upotrebe paketaPrednosti upotrebe paketaPrednosti upotrebe paketa

•• MoguMoguććnost paralelnog putovanja paketa razlinost paralelnog putovanja paketa različčitim putovima kroz mreitim putovima kroz mrežžu, u, ččime se ubrzava ime se ubrzava prijenosprijenospodataka.podataka.

•• LakLakšše ispravljanje gree ispravljanje greššaka u prijenosu podataka. Ako se otkrije greaka u prijenosu podataka. Ako se otkrije grešška, tada treba ponovno ka, tada treba ponovno prenijeti samo jedan paket, a ne cijelu poruku.prenijeti samo jedan paket, a ne cijelu poruku.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


46


Mane uporabe paketaMane uporabe paketaMane uporabe paketaMane uporabe paketaMane uporabe paketaMane uporabe paketaMane uporabe paketaMane uporabe paketa

•• Određeni slojevi protokola moraju se baviti dijeljenjem poruka uOdređeni slojevi protokola moraju se baviti dijeljenjem poruka u pakete te kasnijim sortiranjem i pakete te kasnijim sortiranjem i ponovnim sastavljanjem paketa u poruke.ponovnim sastavljanjem paketa u poruke.

•• Nije moguNije mogućće garantirati propusnost veze između dva rae garantirati propusnost veze između dva raččunala. Buduunala. Budućći da veza nije ekskluzivno i da veza nije ekskluzivno rezervirana za jednu poruku, prijenos podataka morezervirana za jednu poruku, prijenos podataka možže se usporiti zbog dijeljenja vremena se se usporiti zbog dijeljenja vremena sdrugim porukama.drugim porukama.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

47


Okvir (frame)Okvir (frame)Okvir (frame)Okvir (frame)Okvir (frame)Okvir (frame)Okvir (frame)Okvir (frame)

•• Svaka mreSvaka mrežžna tehnologija definira u detalje kako izgledaju paketi koji se na tehnologija definira u detalje kako izgledaju paketi koji se mogu prenositi kroz tu mogu prenositi kroz tu vrstu mrevrstu mrežže.e.

•• Da bi razlikovali opDa bi razlikovali opććenitu ideju paketnog prijenosa od njene konkretne realizacije, uenitu ideju paketnog prijenosa od njene konkretne realizacije, uvodimo vodimo pojam okvira.pojam okvira.

•• Dakle, okvir je paket s precizno definiranim formatom koji se koDakle, okvir je paket s precizno definiranim formatom koji se koristi unutar određenog tipa risti unutar određenog tipa mremrežže.e.

PAKETI, OKVIRI I OTKRIVANJE GREPAKETI, OKVIRI I OTKRIVANJE GREPAKETI, OKVIRI I OTKRIVANJE GREPAKETI, OKVIRI I OTKRIVANJE GREŠŠŠŠAKA AKA AKA AKA ---- OKVIRIOKVIRIOKVIRIOKVIRI

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

48



•• Na primjer, neka mreNa primjer, neka mrežžna tehnologija mogla bi koristiti okvire varijabilne duljine kojna tehnologija mogla bi koristiti okvire varijabilne duljine koji se sastoje od i se sastoje od ASCII znakova.ASCII znakova.

•• Posebni znakovi Posebni znakovi soh soh (Start of Header (Start of Header -- popoččetak zaglavlja) odnosno etak zaglavlja) odnosno eoteot (End of Transmission (End of Transmission --kraj prijenosa) slukraj prijenosa) služže oznae označčavanju poavanju poččetka, odnosno kraja okvira.etka, odnosno kraja okvira.

•• Okvir se sastoji od stvarnih podataka koje treba prenijeti, te oOkvir se sastoji od stvarnih podataka koje treba prenijeti, te od kontrolnih podataka.d kontrolnih podataka.

sohsohsohsohsohsohsohsoh stvarni podacistvarni podacistvarni podacistvarni podacistvarni podacistvarni podacistvarni podacistvarni podaci eoteoteoteoteoteoteoteot

OkvirOkvirOkvirOkvirOkvirOkvirOkvirOkvir

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


49



•• Prethodni format okvira s rezerviranim kontrolnim znakovima obiPrethodni format okvira s rezerviranim kontrolnim znakovima običčno se ne mono se ne možže izravno e izravno primijeniti.primijeniti.

•• Naime bajtovi jednaki kontrolnim znakovima se mogu sluNaime bajtovi jednaki kontrolnim znakovima se mogu sluččajno pojaviti unutar prenesenih ajno pojaviti unutar prenesenih podataka.podataka.

•• Kad bi blok s podacima sadrKad bi blok s podacima sadržžavao znak avao znak eoteot, primatelj bi ga pogre, primatelj bi ga pogreššno protumano protumaččio kao krajio kao krajokvira.okvira.

•• SliSliččno, znak no, znak sohsoh unutar podataka pogreunutar podataka pogreššno bi se tumano bi se tumaččio kao poio kao poččetak novog okvira.etak novog okvira.•• Problem razlikovanja stvarnih podataka od kontrolne informacije Problem razlikovanja stvarnih podataka od kontrolne informacije momožže se rijee se riješšiti tehnikomiti tehnikom

oktetnog popunjavanja (byte stuffing).oktetnog popunjavanja (byte stuffing).

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

50



•• Podaci se modificiraju prije slanja te vraPodaci se modificiraju prije slanja te vraććaju u polazno stanje nakon slanja.aju u polazno stanje nakon slanja.•• Za naZa našš primjer okvira s dva rezervirana znaka soh i eot, oktetno popunprimjer okvira s dva rezervirana znaka soh i eot, oktetno popunjavanje zahtijevajavanje zahtijeva

uvođenje i treuvođenje i treććega rezerviranoga znaka, na primjer ega rezerviranoga znaka, na primjer escesc..•• Prije slanja, poPrije slanja, poššiljatelj prolazi kroz podatke i zamjenjuje pojavu bilo kojeg reziljatelj prolazi kroz podatke i zamjenjuje pojavu bilo kojeg rezerviranog znaka s erviranog znaka s

kombinacijom dva znaka prema tablici.kombinacijom dva znaka prema tablici.

Znak u podatkuZnak u podatku Poslani znakPoslani znak

sohsoh esc xesc xeoteot esc yesc yescesc esc zesc z

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

51



•• Nakon ove zamjene, unutar dijela okvira s podacima viNakon ove zamjene, unutar dijela okvira s podacima višše se ne pojavljuju ni soh ni eot.e se ne pojavljuju ni soh ni eot.•• Primatelj zato moPrimatelj zato možže ispravno odrediti poe ispravno odrediti poččetak i kraj okvira i izdvojiti podatke.etak i kraj okvira i izdvojiti podatke.•• Da bi reproducirao originalne podatke, primatelj u dijelu okviraDa bi reproducirao originalne podatke, primatelj u dijelu okvira s podacima obavlja inverznu s podacima obavlja inverznu

zamjenu znakova prema tablici.zamjenu znakova prema tablici.

sohsohsohsohsohsohsohsoh escescescescescescescesc eoteoteoteoteoteoteoteoteoteoteoteoteoteoteoteot sohsohsohsohsohsohsohsoh

sohsohsohsohsohsohsohsoh esc zesc zesc zesc zesc zesc zesc zesc z eoteoteoteoteoteoteoteotesc yesc yesc yesc yesc yesc yesc yesc y esc xesc xesc xesc xesc xesc xesc xesc x

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


52


•• Mediji za prijenos podataka podloMediji za prijenos podataka podložžni su smetnjama. Deni su smetnjama. Deššava se da podaci koji putuju mreava se da podaci koji putuju mrežžom om budu izmijenjeni, obudu izmijenjeni, oššteteććeni ili izgubljeni.eni ili izgubljeni.

•• RaRaččunalne mreunalne mrežže koriste razne mehanizme za otkrivanje gree koriste razne mehanizme za otkrivanje greššaka u prijenosu, koji se svode na aka u prijenosu, koji se svode na slanje neke dodatne informacije zajedno s podacima unutar istog slanje neke dodatne informacije zajedno s podacima unutar istog okvira. Detaljnije:okvira. Detaljnije:

•• popoššiljatelj railjatelj raččuna vrijednost dodatne informacije iz originalnih podataka i umeuna vrijednost dodatne informacije iz originalnih podataka i umećće je u okvire je u okvir•• primatelj obavlja isto raprimatelj obavlja isto raččunanje na osnovu primljenih podatakaunanje na osnovu primljenih podataka•• ako se dvije izraako se dvije izraččunate vrijednosti razlikuju, ounate vrijednosti razlikuju, oččito je doito je doššlo do grelo do grešške u prijenosuke u prijenosu

sohsohsohsohsohsohsohsoh stvarni podacistvarni podacistvarni podacistvarni podacistvarni podacistvarni podacistvarni podacistvarni podaci eoteoteoteoteoteoteoteot infoinfoinfoinfoinfoinfoinfoinfo

PAKETI, OKVIRI I OTKRIVANJE GREPAKETI, OKVIRI I OTKRIVANJE GREPAKETI, OKVIRI I OTKRIVANJE GREPAKETI, OKVIRI I OTKRIVANJE GREŠŠŠŠAKA AKA AKA AKA ---- OTKRIVANJE GREOTKRIVANJE GREOTKRIVANJE GREOTKRIVANJE GREŠŠŠŠAKAAKAAKAAKA

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

53


Otkrivanje greOtkrivanje greOtkrivanje greOtkrivanje greOtkrivanje greOtkrivanje greOtkrivanje greOtkrivanje greššššššššakaakaakaakaakaakaakaaka

•• Razmotrit Razmotrit ććemo tri mehanizma za otkrivanje greemo tri mehanizma za otkrivanje greššaka:aka:•• paritetni bitovi (parity bits)paritetni bitovi (parity bits)•• kontrolni zbrojevi (checksums)kontrolni zbrojevi (checksums)•• ciklicikliččke provjere redundancije (cyclic redundancy checks ke provjere redundancije (cyclic redundancy checks –– CRC)CRC)

•• Svi navedeni mehanizmi mogu otkriti neke vrste greSvi navedeni mehanizmi mogu otkriti neke vrste greššaka, no ne daju garanciju da greaka, no ne daju garanciju da grešške nijeke nijebilo.bilo.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

54



Paritetni bitoviParitetni bitovi•• Dodatna informacija dobiva se proDodatna informacija dobiva se prošširivanjem svakog bajta iz originalnih podataka s joirivanjem svakog bajta iz originalnih podataka s jošš jednim jednim

bitom, tako da ukupan broj bitova bitom, tako da ukupan broj bitova -- jedinica u projedinica u prošširenom bajtu bude paran (ili neparan).irenom bajtu bude paran (ili neparan).•• Ista ideja koristila se u staroj 7Ista ideja koristila se u staroj 7-- bitnoj verziji ASCII koda. Budubitnoj verziji ASCII koda. Budućći da se 7i da se 7-- bitni znak zapravo bitni znak zapravo

pohranjivao u jednom bajtu, postojao je dodatni osmi bit za provpohranjivao u jednom bajtu, postojao je dodatni osmi bit za provjeru parnosti.jeru parnosti.•• Ovaj mehanizam otkriva promjenu jednog bita unutar bajta prilikoOvaj mehanizam otkriva promjenu jednog bita unutar bajta prilikom prijenosa, no ne otkriva m prijenosa, no ne otkriva

promjenu dva bita.promjenu dva bita.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


55


RaRaččunalo unalo A A žželi poslatieli poslati:: 10011001RaRaččunalo A raunalo A raččuna vrijednost paritetnog bitauna vrijednost paritetnog bita:: 1^0^0^1 = 01^0^0^1 = 0RaRaččunalo unalo A A dodaje paritetni bit i dodaje paritetni bit i ššalje podatakalje podatak: : 1001100100RaRaččunalo unalo B B primaprima:: 1001100100RaRaččunalo B raunalo B raččuna paritet cijelog podatkauna paritet cijelog podatka:: 1^0^0^1^1^0^0^1^00 = 0= 0RaRaččunalo B otkriva da je podatak primljen bez greunalo B otkriva da je podatak primljen bez grešške (uke (uspoređuje primljeni i izraspoređuje primljeni i izraččunati paritetni bit)unati paritetni bit)

RaRaččunalo unalo A A žželi poslatieli poslati:: 10011001RaRaččunalo A raunalo A raččuna vrijednost paritetnog bitauna vrijednost paritetnog bita:: 1^0^0^1 = 01^0^0^1 = 0RaRaččunalo unalo A A dodaje paritetni bit i dodaje paritetni bit i ššalje podatakalje podatak: : 1001100100RaRaččunalo unalo B B primaprima:: 1111010100RaRaččunalo B raunalo B raččuna paritet cijelog podatkauna paritet cijelog podatka:: 1^1^11^0^1^^0^1^00 = = 11RaRaččunalo B otkriva da je podatak primljen s greunalo B otkriva da je podatak primljen s grešškomkom

RaRaččunalo unalo A A žželi poslatieli poslati:: 10011001RaRaččunalo A raunalo A raččuna vrijednost paritetnog bitauna vrijednost paritetnog bita:: 1^0^0^1 = 01^0^0^1 = 0RaRaččunalo unalo A A dodaje paritetni bit i dodaje paritetni bit i ššalje podatakalje podatak: : 1001100100RaRaččunalo unalo B B primaprima:: 1111010111RaRaččunalo B raunalo B raččuna paritet cijelog podatkauna paritet cijelog podatka:: 1^1^11^0^1^^0^1^11 = = 00RaRaččunalo B otkriva da je podatak primljen bez greunalo B otkriva da je podatak primljen bez grešške, a greke, a grešška postojika postoji

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

56



Kontrolni zbrojKontrolni zbroj•• Podaci unutar okvira promatraju se kao niz cijelih binarnih brojPodaci unutar okvira promatraju se kao niz cijelih binarnih brojeva određene duljineeva određene duljine..•• Dodatna informacija dobiva se zbrajanjem tih cijelih brojeva i Dodatna informacija dobiva se zbrajanjem tih cijelih brojeva i ““normalizacijomnormalizacijom”” zbroja na neku zbroja na neku

određenu duljinuodređenu duljinu..•• U sljedeU sljedeććem primjeru, tekst se promatra kao niz 16em primjeru, tekst se promatra kao niz 16--bitnih cijelih brojeva, tako da se ASCII bitnih cijelih brojeva, tako da se ASCII

kodovi od po dva susjedna znaka shvate kao jedan broj. Zbroj se kodovi od po dva susjedna znaka shvate kao jedan broj. Zbroj se normalizira na 16 bitova tako normalizira na 16 bitova tako da se prijenos ponovo pribroji zbroju.da se prijenos ponovo pribroji zbroju.

DD oo bb aa rr dd aa nn ..4444 6F6F 6262 6161 7272 2020 6464 6161 6E6E 2E2E446F446F 62616261 72207220 64616461 6E2E6E2E

(1) 446F + 6261 + 7220 + 6461 + 6E2E = (1) 446F + 6261 + 7220 + 6461 + 6E2E = (1) 446F + 6261 + 7220 + 6461 + 6E2E = (1) 446F + 6261 + 7220 + 6461 + 6E2E = (1) 446F + 6261 + 7220 + 6461 + 6E2E = (1) 446F + 6261 + 7220 + 6461 + 6E2E = (1) 446F + 6261 + 7220 + 6461 + 6E2E = (1) 446F + 6261 + 7220 + 6461 + 6E2E = 1EB7F1EB7F1EB7F1EB7F1EB7F1EB7F1EB7F1EB7F

(2) checksum = (2) checksum = (2) checksum = (2) checksum = (2) checksum = (2) checksum = (2) checksum = (2) checksum = 1EB7F1EB7F1EB7F1EB7F1EB7F1EB7F1EB7F1EB7F mod FFFF = ED80mod FFFF = ED80mod FFFF = ED80mod FFFF = ED80mod FFFF = ED80mod FFFF = ED80mod FFFF = ED80mod FFFF = ED80

446F446F 62616261 72207220 64616461 6E2E6E2E ED80ED80

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

57



Kontrolni zbrojKontrolni zbroj•• Kontrolni zbroj je pouzdaniji mehanizam od bitova za parnost. IpKontrolni zbroj je pouzdaniji mehanizam od bitova za parnost. Ipak, neke greak, neke grešške i dalje ostaju ke i dalje ostaju

neotkrivene. U sljedeneotkrivene. U sljedeććem primjeru suem primjeru su se promijenila 4 bita u podacima, a kontrolni zbroj je ostao se promijenila 4 bita u podacima, a kontrolni zbroj je ostao isti.isti.

Podatak (binarno)Podatak (binarno) Kontrolni zbrojKontrolni zbroj

00010001 1100100010 2200110011 3300010001 11

UkupnoUkupno 77

Podatak (binarno)Podatak (binarno) Kontrolni zbrojKontrolni zbroj

00110011 3300000000 0000010001 1100110011 33

UkupnoUkupno 77

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


58



CikliCikliččke provjere redundancijeke provjere redundancije•• Dodatna informacija dobiva se raDodatna informacija dobiva se raččunanjem takozvanog CRC. Raunanjem takozvanog CRC. Raččunanje se implementira uunanje se implementira u

hardveru kombiniranjem logihardveru kombiniranjem logiččkih sklopova za ekskluzivnokih sklopova za ekskluzivno--ili te shiftili te shift--registara.registara.•• Sklop za ekskluzivnoSklop za ekskluzivno--ili prima dva bita kao ulaz i daje jedan bit kao izlaz u skladu ili prima dva bita kao ulaz i daje jedan bit kao izlaz u skladu s tablicom.s tablicom.

Ulaz 1Ulaz 1Ulaz 1Ulaz 1Ulaz 1Ulaz 1Ulaz 1Ulaz 1

Ulaz 2Ulaz 2Ulaz 2Ulaz 2Ulaz 2Ulaz 2Ulaz 2Ulaz 2IzlazIzlazIzlazIzlazIzlazIzlazIzlazIzlaz

Ulaz 1Ulaz 1 Ulaz 2Ulaz 2 IzlazIzlaz

00 00 0000 11 1111 00 1111 11 00

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

59



CikliCikliččke provjere redundancijeke provjere redundancije•• ShiftShift--registar pohranjuje niz bitova. Izvrregistar pohranjuje niz bitova. Izvrššavanjem operacije shifta novi bit s desne strane ulazi u avanjem operacije shifta novi bit s desne strane ulazi u

registar, svi bitovi u registru pomiregistar, svi bitovi u registru pomičču se za jedno mjesto ulijevo, a bit koji je do tada bio na u se za jedno mjesto ulijevo, a bit koji je do tada bio na krajnjem lijevom mjestu se gubi. Registar kao izlaz daje vrijednkrajnjem lijevom mjestu se gubi. Registar kao izlaz daje vrijednost trenutnog bita na lijevom ost trenutnog bita na lijevom kraju.kraju.

11 00 11 11 00Shift registarShift registarShift registarShift registarShift registarShift registarShift registarShift registar

Izlazni bitIzlazni bitIzlazni bitIzlazni bitIzlazni bitIzlazni bitIzlazni bitIzlazni bit11111111 11111111

Ulazni bitUlazni bitUlazni bitUlazni bitUlazni bitUlazni bitUlazni bitUlazni bit 00 11 11 00 11Shift registarShift registarShift registarShift registarShift registarShift registarShift registarShift registar

Promjena Promjena Promjena Promjena Promjena Promjena Promjena Promjena izlaznog bitaizlaznog bitaizlaznog bitaizlaznog bitaizlaznog bitaizlaznog bitaizlaznog bitaizlaznog bita

00000000 11111111

UbaUbaUbaUbaUbaUbaUbaUbaččččččččeni bit eni bit eni bit eni bit eni bit eni bit eni bit eni bit

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

60



CikliCikliččke provjere redundancijeke provjere redundancije•• SljedeSljedećći sklop rai sklop raččuna CRC od 16 bitova. Svi registri najprije se postave na 0, a zuna CRC od 16 bitova. Svi registri najprije se postave na 0, a zatim podaci atim podaci

iz okvira, kao niz bitova, ulaze u sklop nizom shift operacija. iz okvira, kao niz bitova, ulaze u sklop nizom shift operacija. Pritom svi registri simultano izvodePritom svi registri simultano izvodesvoje shiftove. Nakon svoje shiftove. Nakon ššto je cijeli niz bitova uto je cijeli niz bitova uššao u sklop, registri sadrao u sklop, registri sadržže trae tražženi CRC.eni CRC.

UlazUlazUlazUlazUlazUlazUlazUlaz

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


61


•• Pretpostavimo da se u nekoj zgradi ili prostoriji nalazi viPretpostavimo da se u nekoj zgradi ili prostoriji nalazi višše rae raččunala. Tada se prirodno javlja unala. Tada se prirodno javlja potreba njihovoga povezivanja.potreba njihovoga povezivanja.

•• Ovu potrebu opisuje princip lokalnosti reference koji kaOvu potrebu opisuje princip lokalnosti reference koji kažže:e:•• svako rasvako raččunalo ima tendenciju unalo ima tendenciju ččeeššćće komunikacije s rae komunikacije s raččunalima koja su mu fiziunalima koja su mu fiziččkiki

blizu (prostorna lokalnost reference), te s onima s kojima je veblizu (prostorna lokalnost reference), te s onima s kojima je većć prije komuniciralo prije komuniciralo (vremenska lokalnost reference).(vremenska lokalnost reference).

•• Postavlja se pitanje kako na najbolji naPostavlja se pitanje kako na najbolji naččin povezati rain povezati raččunala. Odabrana tehnologija mora unala. Odabrana tehnologija mora osigurati veliku propusnost komuniciranja, treba u osigurati veliku propusnost komuniciranja, treba u ššto veto veććoj mjeri biti skalabilna te razmjerno oj mjeri biti skalabilna te razmjerno jeftina.jeftina.

LAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MREŽŽŽŽE E E E ---- POTREBA ZA LAN POTREBA ZA LAN POTREBA ZA LAN POTREBA ZA LAN ---- OMOMOMOM

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

62


Potreba za LAN Potreba za LAN Potreba za LAN Potreba za LAN Potreba za LAN Potreba za LAN Potreba za LAN Potreba za LAN -------- omomomomomomomom

•• Najjednostavnija ideja kako povezati raNajjednostavnija ideja kako povezati raččunala svodi se na uspostavljanje zasebne veze (unala svodi se na uspostavljanje zasebne veze (žžice)ice)između svakog para raizmeđu svakog para raččunala.unala.

•• Ovakvo rjeOvakvo rješšenje ima određenih prednostienje ima određenih prednosti, no gotovo se nikad ne primjenjuje u praksi jer je , no gotovo se nikad ne primjenjuje u praksi jer je skupo i neskalabilno.skupo i neskalabilno.

•• Naime, broj veza potrebnih za takvo povezivanje Naime, broj veza potrebnih za takvo povezivanje nn raraččunala je unala je n (nn (n--1)/21)/2..•• Kod imalo veKod imalo veććeg broja raeg broja raččunala broj kablova bi bio tako velik da bismo imali problema s nunala broj kablova bi bio tako velik da bismo imali problema s njihovim jihovim

fizifiziččkim polaganjem.kim polaganjem.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

63



•• S obzirom da izravno povezivanje raS obzirom da izravno povezivanje raččunala ima niz nedostataka, u posljednjih 40unala ima niz nedostataka, u posljednjih 40--tak godinatak godinarazvijale su se tzv. LAN tehnologije. Sve su onerazvijale su se tzv. LAN tehnologije. Sve su onezasnovane na nekoj vrsti zajednizasnovane na nekoj vrsti zajedniččkogkog(dijeljenog) komunikacijskog medija.(dijeljenog) komunikacijskog medija.

•• LAN tehnologije pokazale su se dovoljno brze, priliLAN tehnologije pokazale su se dovoljno brze, priliččno jeftine te u veno jeftine te u veććoj ili manjoj mjeri oj ili manjoj mjeri skalabilne.skalabilne.

•• Da bi raDa bi raččunala mogla komunicirati preko zajedniunala mogla komunicirati preko zajedniččkog medija, okog medija, ona se moraju pokoravati na se moraju pokoravati određenim pravilimaodređenim pravilima..

•• Ta pravila osiguravaju da neTa pravila osiguravaju da nećće doe doćći do kolizije u korii do kolizije u korišštenju medija, te da tenju medija, te da ćće svako rae svako raččunalo prije unalo prije ili kasnije ostvariti svoje pravo na komuniciranje.ili kasnije ostvariti svoje pravo na komuniciranje.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


64



•• Svaka LAN tehnologija uspostavlja određenu strukturu međusobne pSvaka LAN tehnologija uspostavlja određenu strukturu međusobne povezanosti dijelovaovezanosti dijelovamremrežžne opreme. Ta struktura se naziva topologija mrene opreme. Ta struktura se naziva topologija mrežže.e.

•• U dosadaU dosadaššnjim LAN tehnologijama pojavljivale su se tri razlinjim LAN tehnologijama pojavljivale su se tri različčite strukture:ite strukture:•• sabirnicasabirnica•• prstenprsten•• zvijezdazvijezda

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

65


Sabirnica (linear bus topology)Sabirnica (linear bus topology)Sabirnica (linear bus topology)Sabirnica (linear bus topology)Sabirnica (linear bus topology)Sabirnica (linear bus topology)Sabirnica (linear bus topology)Sabirnica (linear bus topology)

•• Sva raSva raččunala veunala vežžu se na jedan dugau se na jedan dugaččki kabel ki kabel –– sabirnicu. Poruka putuje tako da je posabirnicu. Poruka putuje tako da je poššiljatelj iljatelj pusti kao signal na sabirnicu. Druga rapusti kao signal na sabirnicu. Druga raččunala mogu tada primiti taj signal.unala mogu tada primiti taj signal.

•• Glavna je prednost ove strukture jednostavnost spajanja raGlavna je prednost ove strukture jednostavnost spajanja raččunala i periferija na mreunala i periferija na mrežžu, u, a a također zahtjeva i puno manje kabela također zahtjeva i puno manje kabela (medija op(medija opććenito) od strukture zvijezda. enito) od strukture zvijezda.

•• Mane su: cijela mreMane su: cijela mrežža pada u slua pada u sluččaju oaju oššteteććenja glavnog kabela; potrebno je postaviti tzv. enja glavnog kabela; potrebno je postaviti tzv. terminatore na kraju kabela; vrlo je teterminatore na kraju kabela; vrlo je tešško identificirati mjesto problema u sluko identificirati mjesto problema u sluččaju pada mreaju pada mrežže. e. Ovaj tip strukture najOvaj tip strukture najččeeššćće je bio korie je bio koriššten u neten u neššto starijim mreto starijim mrežžama temeljenih na ama temeljenih na koaksijalnom kabelu.koaksijalnom kabelu.

LAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MREŽŽŽŽE E E E ---- SABIRNICASABIRNICASABIRNICASABIRNICA

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

66


Prsten (ring topology)Prsten (ring topology)Prsten (ring topology)Prsten (ring topology)Prsten (ring topology)Prsten (ring topology)Prsten (ring topology)Prsten (ring topology)

•• Prvo raPrvo raččunalo vezano je kabelom za drugo, drugo za treunalo vezano je kabelom za drugo, drugo za trećće, itd. a zadnje ponovno za prvo. e, itd. a zadnje ponovno za prvo. Poruke putuju u krug, dakle raPoruke putuju u krug, dakle raččunala ih prosljeđuju u zadanom smjeruunala ih prosljeđuju u zadanom smjeru..

•• Prednosti su: rast sustava ima minimalni utjecaj na performanse,Prednosti su: rast sustava ima minimalni utjecaj na performanse, svi svi ččvorovi imaju isti pristup vorovi imaju isti pristup (brzina i sl.). (brzina i sl.).

•• Mane su: najskuplja topologija; kvar jednog Mane su: najskuplja topologija; kvar jednog ččvora vrlo lako movora vrlo lako možže utjecati na rad ostalih e utjecati na rad ostalih ččvorova.vorova.

LAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MREŽŽŽŽE E E E ---- PRSTENPRSTENPRSTENPRSTEN

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


67


Zvijezda (star topology)Zvijezda (star topology)Zvijezda (star topology)Zvijezda (star topology)Zvijezda (star topology)Zvijezda (star topology)Zvijezda (star topology)Zvijezda (star topology)

•• Svako raSvako raččunalo vezano je zasebnom vezom do zajedniunalo vezano je zasebnom vezom do zajedniččkog centralnog uređajakog centralnog uređaja. Poruke putuju . Poruke putuju od pood poššiljatelja preko centralnog uređaja do primateljailjatelja preko centralnog uređaja do primatelja..

•• Prednosti su: jednostavna instalacija i umrePrednosti su: jednostavna instalacija i umrežžavanje; bez smetnji za mreavanje; bez smetnji za mrežžu kada se u kada se spajaju/odspajaju urspajaju/odspajaju uređajieđaji; jednostavno dijagnosticiranje problema na mre; jednostavno dijagnosticiranje problema na mrežži. i.

•• Mane su: veMane su: većći zahtjevi za kabelom;i zahtjevi za kabelom; ukoliko uređaj koji spaja ra ukoliko uređaj koji spaja raččunala prestane unala prestane funkcionirati, sva rafunkcionirati, sva raččunala spojena na njega ne mogu viunala spojena na njega ne mogu višše komunicirati putem mree komunicirati putem mrežže; skupoe; skupoćća u a u odnosu na sabirniodnosu na sabirniččke topologije zbog potrebe kupovanja sredike topologije zbog potrebe kupovanja središšnjeg uređaja za spajanje njeg uređaja za spajanje (hub, (hub, switch i sl.)switch i sl.)

LAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MREŽŽŽŽE E E E ---- ZVIJEZDAZVIJEZDAZVIJEZDAZVIJEZDA

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

68


•• Isprepletena struktura (mesh topology)Isprepletena struktura (mesh topology) –– svako rasvako raččunalo ima direktnu vezu sa svim unalo ima direktnu vezu sa svim drugim radrugim raččunalimaunalima

LAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MREŽŽŽŽE E E E ---- OSTALE STRUKTUREOSTALE STRUKTUREOSTALE STRUKTUREOSTALE STRUKTURE

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

69


Ostale struktureOstale struktureOstale struktureOstale struktureOstale struktureOstale struktureOstale struktureOstale strukture

•• Stablasta struktura (tree topology)Stablasta struktura (tree topology) –– radi se zapravo o hibridnoj strukturi radi se zapravo o hibridnoj strukturi -- grupe grupe raraččunala spojenih po zvjezdastim strukturama spojene su na okosnicuunala spojenih po zvjezdastim strukturama spojene su na okosnicu rađenu prema rađenu prema sabirnisabirniččkoj strukturi.koj strukturi.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


70


•• Najpoznatiji primjer LAN tehnologije sa sabirnicom je originalnaNajpoznatiji primjer LAN tehnologije sa sabirnicom je originalna verzija Etherneta.verzija Etherneta.•• RijeRiječč je o tehnologiji koja se razvija od ranih 1970je o tehnologiji koja se razvija od ranih 1970--tih godina (Xerox, DEC, Intel, IEEE), dotih godina (Xerox, DEC, Intel, IEEE), dožživjela ivjela

je nekoliko generacija i danas dominira trje nekoliko generacija i danas dominira tržžiišštem.tem.•• U originalnoj verziji postojala je sabirnica U originalnoj verziji postojala je sabirnica -- koaksijalni kabel zvani ether. Taj kabel nije smio biti koaksijalni kabel zvani ether. Taj kabel nije smio biti

dulji od 500 m, a spojevi na njega morali su biti udaljeni baremdulji od 500 m, a spojevi na njega morali su biti udaljeni barem 3 m.3 m.•• Ethernet standard propisuje format okvira te naEthernet standard propisuje format okvira te naččin slanja bitova kroz sabirnicu neposrednim in slanja bitova kroz sabirnicu neposrednim

pretvaranjem bitova u promjenu napona po pravilu zvanom pretvaranjem bitova u promjenu napona po pravilu zvanom Manchester EncodingManchester Encoding..

LAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MREŽŽŽŽE E E E ---- LAN SA SABIRNICOMLAN SA SABIRNICOMLAN SA SABIRNICOMLAN SA SABIRNICOM

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

71


LAN sa sabirnicomLAN sa sabirnicomLAN sa sabirnicomLAN sa sabirnicomLAN sa sabirnicomLAN sa sabirnicomLAN sa sabirnicomLAN sa sabirnicom

•• Dok jedno raDok jedno raččunalo unalo ššalje podatke preko sabirnice, sva ostala alje podatke preko sabirnice, sva ostala ččekaju. Poekaju. Poššiljatelj iljatelj ššalje okvir u alje okvir u obliku elektriobliku električčnog signala koji se nog signala koji se šširi od poiri od poššiljatelja u oba smjera po kabelu. Sva railjatelja u oba smjera po kabelu. Sva raččunala unala ““videvide””signal. Primatelj iz signala reproducira okvir.signal. Primatelj iz signala reproducira okvir.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

72


LAN sa sabirnicomLAN sa sabirnicomLAN sa sabirnicomLAN sa sabirnicomLAN sa sabirnicomLAN sa sabirnicomLAN sa sabirnicomLAN sa sabirnicom

•• Koordinacija raKoordinacija raččunala koja unala koja žžele u isto vrijeme slati svoje okvire preko sabirnice odvija se ele u isto vrijeme slati svoje okvire preko sabirnice odvija se pomopomoćću pravila CSMA/CD (Carrier Sense Multiple Access / Collision Detu pravila CSMA/CD (Carrier Sense Multiple Access / Collision Detect).ect).

•• RaRaččunalo ispituje sabirnicu te zapounalo ispituje sabirnicu te započčinje slanje okvira tek onda kada na sabirnici nema inje slanje okvira tek onda kada na sabirnici nema signala.signala.

•• Ako ipak dva raAko ipak dva raččunala pounala poččnu slati podatke u isto vrijeme, dolazi do kolizije koju oba nu slati podatke u isto vrijeme, dolazi do kolizije koju oba popoššiljatelja registriraju kao interferenciju na sabirnici.iljatelja registriraju kao interferenciju na sabirnici.

•• Nakon kolizije svako raNakon kolizije svako raččunalo unalo ččeka određeno vrijeme prije nego eka određeno vrijeme prije nego ššto pokuto pokušša ponovo slatia ponovo slatipodatke. Vrijeme podatke. Vrijeme ččekanja bira se sluekanja bira se sluččajno, a kod svake uzastopne kolizije udvostruajno, a kod svake uzastopne kolizije udvostruččuje seuje seraspon iz kojeg se obavlja sluraspon iz kojeg se obavlja sluččajni izbor.ajni izbor.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


73


•• Danas postoje LAN tehnologije za povezivanje raDanas postoje LAN tehnologije za povezivanje raččunala preko radio valova. Najpoznatiji primjer unala preko radio valova. Najpoznatiji primjer su tehnologije po standardu IEEE 802.11b ili 802.11g.su tehnologije po standardu IEEE 802.11b ili 802.11g.

•• BeBežžiiččni LAN je konceptualno slini LAN je konceptualno sliččan Ethernetu. Umjesto sabirnice postoji zajednian Ethernetu. Umjesto sabirnice postoji zajedniččka ka radiofrekvencija ~2.4 GHz. Koriste se sliradiofrekvencija ~2.4 GHz. Koriste se sliččni okviri.ni okviri.

•• Opet je potrebna koordinacija raOpet je potrebna koordinacija raččunala koja istovremeno pokuunala koja istovremeno pokuššavaju slati svoje okvire prekoavaju slati svoje okvire prekozajednizajedniččke frekvencije. Skup pravila zove se CSMA/CA (Carrier Sense Multke frekvencije. Skup pravila zove se CSMA/CA (Carrier Sense Multiple Access / iple Access / Collision Avoidance).Collision Avoidance).

•• Pravila CSMA/CA sliPravila CSMA/CA sliččna su, no malo kompliciranija od CSMA/CD. Naime, CSMA/CA mora na su, no malo kompliciranija od CSMA/CD. Naime, CSMA/CA mora rijeriješšitiiti dodatne komplikacije koje nastaju kad pododatne komplikacije koje nastaju kad poššiljatelji nisu u stanju registrirati koliziju.iljatelji nisu u stanju registrirati koliziju.

LAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MREŽŽŽŽE E E E ---- BEBEBEBEŽŽŽŽIIIIČČČČNI LAN I SABIRNICANI LAN I SABIRNICANI LAN I SABIRNICANI LAN I SABIRNICA

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

74


BeBeBeBeBeBeBeBežžžžžžžžiiiiiiiiččččččččni LAN i sabirnicani LAN i sabirnicani LAN i sabirnicani LAN i sabirnicani LAN i sabirnicani LAN i sabirnicani LAN i sabirnicani LAN i sabirnica

•• Primjer: raPrimjer: raččunala 1 i 3 su previunala 1 i 3 su previšše udaljena da bi mogla međusobno razmjenjivati signalee udaljena da bi mogla međusobno razmjenjivati signale, ali , ali oba jooba jošš uvijek mogu komunicirati s rauvijek mogu komunicirati s raččunalom 2.unalom 2.

RaRaRaRaRaRaRaRaččččččččunalo 1unalo 1unalo 1unalo 1unalo 1unalo 1unalo 1unalo 1 RaRaRaRaRaRaRaRaččččččččunalo 2unalo 2unalo 2unalo 2unalo 2unalo 2unalo 2unalo 2 RaRaRaRaRaRaRaRaččččččččunalo 3unalo 3unalo 3unalo 3unalo 3unalo 3unalo 3unalo 3

•• Ako raAko raččunala 1 i 3 istovremeno pounala 1 i 3 istovremeno poššalju okvir raalju okvir raččunalu 2, ni 1 ni 3 neunalu 2, ni 1 ni 3 nećće primijetiti koliziju.e primijetiti koliziju.•• CSMA/CA zatCSMA/CA zato predviđa male kontrolne poruke za najavu ili odobravanje komuno predviđa male kontrolne poruke za najavu ili odobravanje komunikacije.ikacije.

•• RaRaččunala 1 i 3 najprije traunala 1 i 3 najprije tražže od rae od raččunala 2 dozvolu za komuniciranje.unala 2 dozvolu za komuniciranje.•• RaRaččunalo 2 tada unalo 2 tada ššalje dozvolu npr. raalje dozvolu npr. raččunalu 1.unalu 1.•• Ta dozvola vidljiva je i raTa dozvola vidljiva je i raččunalu 3, pa ono zna da mora unalu 3, pa ono zna da mora ččekati.ekati.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

75


•• LAN tehnologije koje koriste povezivanje u obliku prstena bile sLAN tehnologije koje koriste povezivanje u obliku prstena bile su popularne u 1980u popularne u 1980--tim tim godinama. Najpoznatiji primjer je IBM Token Ring.godinama. Najpoznatiji primjer je IBM Token Ring.

PoPoššiljateljiljateljPrimateljPrimatelj

•• RaRaččunala međusobno koordiniraju koriunala međusobno koordiniraju korišštenje prstena slutenje prstena služžeećći se posebnom kratkom porukom i se posebnom kratkom porukom koja se zove koja se zove žžeton (token). U svakom trenutku u prstenu postoji samo jedan eton (token). U svakom trenutku u prstenu postoji samo jedan žžeton.eton.

LAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MREŽŽŽŽE E E E ---- LAN S PRSTENOMLAN S PRSTENOMLAN S PRSTENOMLAN S PRSTENOM

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


76


LAN s prstenomLAN s prstenomLAN s prstenomLAN s prstenomLAN s prstenomLAN s prstenomLAN s prstenomLAN s prstenom

•• Da bi poslalo podatke, raDa bi poslalo podatke, raččunalo prvo mora unalo prvo mora ččekati da mu stigne ekati da mu stigne žžeton, zatim smije odaslati toeton, zatim smije odaslati toččno no jedan okvir te na kraju treba proslijediti jedan okvir te na kraju treba proslijediti žžeton sljedeeton sljedeććem raem raččunalu. Svi podaci putuju u istom unalu. Svi podaci putuju u istom smjeru.smjeru.

•• Jednom odaslani okvir putuje prstenom sve dok se ne vrati poJednom odaslani okvir putuje prstenom sve dok se ne vrati poššiljatelju. Ostala railjatelju. Ostala raččunala ga unala ga prosljeđujuprosljeđuju, a primatelj ga usput kopira. Na kraju, po, a primatelj ga usput kopira. Na kraju, poššiljatelj moiljatelj možže provjeriti je li doe provjeriti je li doššlo do grelo do grešške ke u prijenosu.u prijenosu.

•• Za slanje narednog okvira, poZa slanje narednog okvira, poššiljatelj mora iljatelj mora ččekati da ekati da žžeton ponovo stigne do njega. U eton ponovo stigne do njega. U međuvremenu je svako od preostalih rameđuvremenu je svako od preostalih raččunala dobilo priliku slanja jednog okvira.unala dobilo priliku slanja jednog okvira.

PoPoššiljateljiljateljPrimateljPrimatelj

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

77


LAN s prstenomLAN s prstenomLAN s prstenomLAN s prstenomLAN s prstenomLAN s prstenomLAN s prstenomLAN s prstenom

•• RaRaččunalo koje nema podataka za slanje duunalo koje nema podataka za slanje dužžno je odmah proslijediti no je odmah proslijediti žžeton. Ako nitko ne eton. Ako nitko ne ššalje alje podatke, podatke, žžeton krueton kružži prstenom velikom brzinom.i prstenom velikom brzinom.

•• Mana LANMana LAN--a s prstenom je u prekidu komunikacija a s prstenom je u prekidu komunikacija ččim jedno od raim jedno od raččunala ne radi.unala ne radi.•• Postoji varijanta s dvostrukim prstenom gdje se mrePostoji varijanta s dvostrukim prstenom gdje se mrežža rekonfigurira u slua rekonfigurira u sluččaju kvara jednogaju kvara jednog

raraččunala.unala.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

78


•• Najpoznatiji primjer LAN tehnologije koja koristi zvijezdu razviNajpoznatiji primjer LAN tehnologije koja koristi zvijezdu razvile su telefonske kompanije pod le su telefonske kompanije pod nazivom ATM (Asynchronous Transfer Mode).nazivom ATM (Asynchronous Transfer Mode).

•• U srediU središštu ATM mretu ATM mrežže nalazi se jedan ili vie nalazi se jedan ili višše elektronie elektroniččkih uređaja koji se zovu ATM sklopkekih uređaja koji se zovu ATM sklopke(ATM switch).(ATM switch).

•• Zbog brze dvosmjerne komunikacije, svako raZbog brze dvosmjerne komunikacije, svako raččunalo izravno se spaja na ATM sklopku pomounalo izravno se spaja na ATM sklopku pomoćću u dvostrukog optidvostrukog optiččkog vlakna.kog vlakna.

ATM sklopkaATM sklopka

LAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MRELAN TEHNOLOGIJE I STRUKTURA MREŽŽŽŽE E E E ---- LAN SA ZVIJEZDOMLAN SA ZVIJEZDOMLAN SA ZVIJEZDOMLAN SA ZVIJEZDOM

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


79


LAN sa zvijezdomLAN sa zvijezdomLAN sa zvijezdomLAN sa zvijezdomLAN sa zvijezdomLAN sa zvijezdomLAN sa zvijezdomLAN sa zvijezdom

•• Za razliku od sabirnice ili prstena, ATM sklopka ne distribuira Za razliku od sabirnice ili prstena, ATM sklopka ne distribuira podatke svim rapodatke svim raččunalima nego ih unalima nego ih samo prebacuje od posamo prebacuje od poššiljatelja do primatelja.iljatelja do primatelja.

•• U sluU sluččaju kvara jedne veze ili jednog raaju kvara jedne veze ili jednog raččunala, ostatak ATM mreunala, ostatak ATM mrežže radi dalje.e radi dalje.•• ATM je poznat po visokoj propusnosti. VATM je poznat po visokoj propusnosti. Veza između raeza između raččunala i ATM sklopke radi na propusnosti unala i ATM sklopke radi na propusnosti

155155 Mbit/s ili viMbit/s ili višše.e.•• Sredinom 1990Sredinom 1990--tih godina mislilo se da je ATM najperspektivnija LAN tehnologijtih godina mislilo se da je ATM najperspektivnija LAN tehnologija koja a koja ćće e

zavladati trzavladati tržžiišštem. Ipak, to se nije dogodilo zbog pojave gigabitne verzije Ethtem. Ipak, to se nije dogodilo zbog pojave gigabitne verzije Etherneta.erneta.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

80


FiziFiziFiziFiziFiziFiziFiziFiziččččččččko (hardversko) adresiranjeko (hardversko) adresiranjeko (hardversko) adresiranjeko (hardversko) adresiranjeko (hardversko) adresiranjeko (hardversko) adresiranjeko (hardversko) adresiranjeko (hardversko) adresiranje

•• U veU veććini LANini LAN--ova paketi putuju zajedniova paketi putuju zajedniččkim medijem i vidljivi su svim spojenim rakim medijem i vidljivi su svim spojenim raččunalima.unalima.•• Javlja se problem: kako ostvariti prijenos okvira od poJavlja se problem: kako ostvariti prijenos okvira od poššiljatelja toiljatelja toččno određenom primateljuno određenom primatelju??•• RjeRješšenje se zasniva na dodjeljivanju tzv. hardverskih (fizienje se zasniva na dodjeljivanju tzv. hardverskih (fiziččkih) adresa rakih) adresa raččunalima.unalima.•• Svaki okvir uz ostale podatke mora sadrSvaki okvir uz ostale podatke mora sadržžavati adresu poavati adresu poššiljatelja te adresu primatelja.iljatelja te adresu primatelja.•• Prilikom slanja okvira, poPrilikom slanja okvira, poššiljatelj upisuje u okvir svoju vlastitu adresu te adresu railjatelj upisuje u okvir svoju vlastitu adresu te adresu raččunala kojemu unala kojemu

se okvir se okvir ššalje.alje.•• RaRaččunalo spojeno na LAN ispituje adrese unutar svakog okvira koji punalo spojeno na LAN ispituje adrese unutar svakog okvira koji prolazi mrerolazi mrežžom, prihvaom, prihvaćća a

(kopira) one gdje se adresa primatelja poklapa s njegovom vlasti(kopira) one gdje se adresa primatelja poklapa s njegovom vlastitom adresom te ignorira ostale.tom adresom te ignorira ostale.

FIZIFIZIFIZIFIZIČČČČKO ADRESIRANJE I UTVRĐIVANJE SADRKO ADRESIRANJE I UTVRĐIVANJE SADRKO ADRESIRANJE I UTVRĐIVANJE SADRKO ADRESIRANJE I UTVRĐIVANJE SADRŽŽŽŽAJA OKVIRA U LAN AJA OKVIRA U LAN AJA OKVIRA U LAN AJA OKVIRA U LAN ---- U U U U ---- FIZIFIZIFIZIFIZIČČČČKO KO KO KO ADRESIRANJEADRESIRANJEADRESIRANJEADRESIRANJE

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

81


•• Da srediDa središšnja jedinica ranja jedinica raččunala ne bi bila optereunala ne bi bila optereććena poslom stalnog praena poslom stalnog praććenja prometa po mreenja prometa po mrežži, i, u rau raččunalo se ugrađuje posebni hardverski sklop unalo se ugrađuje posebni hardverski sklop –– mremrežžno ili LAN suno ili LAN suččelje (mreelje (mrežžna kartica).na kartica).

•• LAN suLAN suččelje je snaelje je snažžan i samostalan uređaj koji radi bez pomoan i samostalan uređaj koji radi bez pomoćći procesora i memorije u i procesora i memorije u raraččunalu. Njegova zadaunalu. Njegova zadaćća je brinuti se za sve detalje vezane uz slanje i primanje okvira je brinuti se za sve detalje vezane uz slanje i primanje okvira.a.

MreMrežžna na karticakartica

Procesor i Procesor i memorijamemorija

RARAČČUNALO SPOJENO NA MREUNALO SPOJENO NA MREŽŽUU

Stvara odlazne i obrađuje Stvara odlazne i obrađuje dolazne podatkedolazne podatke

MreMrežžni kabel (spoj na ni kabel (spoj na mremrežžu)u)

ŠŠalje i prima pakete alje i prima pakete sa mresa mrežžee

FIZIFIZIFIZIFIZIČČČČKO ADRESIRANJE I UTVRĐIVANJE SADRKO ADRESIRANJE I UTVRĐIVANJE SADRKO ADRESIRANJE I UTVRĐIVANJE SADRKO ADRESIRANJE I UTVRĐIVANJE SADRŽŽŽŽAJA OKVIRA U LAN AJA OKVIRA U LAN AJA OKVIRA U LAN AJA OKVIRA U LAN ---- U U U U ---- LAN LAN LAN LAN SUSUSUSUČČČČELJEELJEELJEELJE

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


82


LAN suLAN suLAN suLAN suLAN suLAN suLAN suLAN suččččččččeljeeljeeljeeljeeljeeljeeljeelje

•• Prilikom slanja podataka, srediPrilikom slanja podataka, središšnja jedinica ranja jedinica raččunala unala ššalje okvir svojem LAN sualje okvir svojem LAN suččelju i zahtjeva elju i zahtjeva slanje. Nakon toga sredislanje. Nakon toga središšnja jedinica monja jedinica možže nastaviti s izvre nastaviti s izvrššavanjem aplikacijskog programa, a avanjem aplikacijskog programa, a LAN suLAN suččelje elje ččeka na pristup zajednieka na pristup zajedniččkom mediju i kom mediju i ššalje okvir.alje okvir.

•• Primanje podataka odvija se tako da LAN suPrimanje podataka odvija se tako da LAN suččelje prati sve okvire koji putuju zajednielje prati sve okvire koji putuju zajedniččkim kim medijem, filtrira one s ispravnim CRC i odgovarajumedijem, filtrira one s ispravnim CRC i odgovarajuććom adresom primatelja i prosljeđuje ih om adresom primatelja i prosljeđuje ih sredisrediššnjoj jedinici.njoj jedinici.

•• Dakle, zahvaljujuDakle, zahvaljujućći LAN sui LAN suččelju sredielju središšnja jedinica je izolirana od venja jedinica je izolirana od veććine aktivnosti na mreine aktivnosti na mrežži te i te ima posla samo s podacima koji se nje izravno tiima posla samo s podacima koji se nje izravno tičču.u.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

83


•• Unutar jednog LANUnutar jednog LAN--a svako raa svako raččunalo mora imati jedinstvenu adresu. Postoje tri sheme za unalo mora imati jedinstvenu adresu. Postoje tri sheme za dodjeljivanje adresa radodjeljivanje adresa raččunalima.unalima.

•• Statičko dodjeljivanjedodjeljivanje -- koristi se adresa koju je proizvođa koristi se adresa koju je proizvođačč LAN suLAN suččelja ugradio u svoj elja ugradio u svoj uređaj i koja je jedinstvena na cijelom svijetu uređaj i koja je jedinstvena na cijelom svijetu (sastoji se od 48 bita). (sastoji se od 48 bita).

•• Konfigurabilno dodjeljivanjeKonfigurabilno dodjeljivanje -- administrator mreadministrator mrežže svakom rae svakom raččunalu postavlja adresu unalu postavlja adresu koju je sam izabrao. Postavljanje adrese obavlja se pomokoju je sam izabrao. Postavljanje adrese obavlja se pomoćću sklopki na LAN suu sklopki na LAN suččelju ili elju ili upisivanjem u EPROM suupisivanjem u EPROM suččelja.elja.

•• DinamiDinamiččko dodjeljivanjeko dodjeljivanje -- raraččunalo automatski bira adresu svaki puta kad se upali. unalo automatski bira adresu svaki puta kad se upali. ObiObiččno je rijeno je riječč o biranju sluo biranju sluččajnih brojeva, sve dok se ne pogodi slobodna adresa.ajnih brojeva, sve dok se ne pogodi slobodna adresa.

Primjer: 00Primjer: 00--1414--C1C1--2C2C--1C1C--BBBB

FIZIFIZIFIZIFIZIČČČČKO ADRESIRANJE I UTVRĐIVANJE SADRKO ADRESIRANJE I UTVRĐIVANJE SADRKO ADRESIRANJE I UTVRĐIVANJE SADRKO ADRESIRANJE I UTVRĐIVANJE SADRŽŽŽŽAJA OKVIRA U LAN AJA OKVIRA U LAN AJA OKVIRA U LAN AJA OKVIRA U LAN ---- U U U U ----DODJELJIVANJE ADRESADODJELJIVANJE ADRESADODJELJIVANJE ADRESADODJELJIVANJE ADRESA

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

84


Dodjeljivanje adresaDodjeljivanje adresaDodjeljivanje adresaDodjeljivanje adresaDodjeljivanje adresaDodjeljivanje adresaDodjeljivanje adresaDodjeljivanje adresa

•• Osobina statiOsobina statiččkog dodjeljivanja je stalna adresa rakog dodjeljivanja je stalna adresa raččunala, unala, ččak i onda kad ga selimo iz ak i onda kad ga selimo iz mremrežže u mree u mrežžu, sve dok mu ne promijenimo LAN suu, sve dok mu ne promijenimo LAN suččelje. Takelje. Takođerođer, u, uređaji raznih proizvođaređaji raznih proizvođačča a mogu se odmah bez podemogu se odmah bez podeššavanja adresa ukljuavanja adresa uključčiti u istu mreiti u istu mrežžu.u.

•• Svojstvo dinamiSvojstvo dinamiččkog dodjeljivanja je eliminacija potrebe koordinacije adresa prokog dodjeljivanja je eliminacija potrebe koordinacije adresa proizvođaizvođačča a hardvera. Takhardvera. Takođerođer, dinami, dinamiččke adrese mogu biti znatno krake adrese mogu biti znatno kraćće od statie od statiččkih.kih.

•• Konfigurabilne adrese su kompromis između statiKonfigurabilne adrese su kompromis između statiččkih i dinamikih i dinamiččkih. Slikih. Sliččno kao statino kao statiččke, one su ke, one su relativno stalne. Slirelativno stalne. Sliččno kao dinamino kao dinamiččke, one mogu biti kratke.ke, one mogu biti kratke.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


85


Difuzija (broadcasting)Difuzija (broadcasting)Difuzija (broadcasting)Difuzija (broadcasting)Difuzija (broadcasting)Difuzija (broadcasting)Difuzija (broadcasting)Difuzija (broadcasting)

•• Difuzija je prijenos podataka gdje jedno raDifuzija je prijenos podataka gdje jedno raččunalo unalo ššalje iste podatke svim drugim raalje iste podatke svim drugim raččunalima u unalima u mremrežži.i.

•• U veU veććini LAN tehnologija difuzija se moini LAN tehnologija difuzija se možže efikasno izvesti zato e efikasno izvesti zato ššto podaci ionako putuju to podaci ionako putuju zajednizajedniččkim medijem i kim medijem i ““vidljivividljivi”” su svim rasu svim raččunalima.unalima.

•• Uz postojeUz postojećće adrese rae adrese raččunala u LANunala u LAN--u, uvodi se i dodatna (rezervirana) u, uvodi se i dodatna (rezervirana) ““broadcastbroadcast”” adresa.adresa.•• LAN suLAN suččelje u svakom raelje u svakom raččunalu prepravlja se tako da filtrira ne samo okvire unalu prepravlja se tako da filtrira ne samo okvire ččija je adresa ija je adresa

primatelja jednaka adresi tog raprimatelja jednaka adresi tog raččunala, nego i okvire unala, nego i okvire ččija adresa primatelja je jednaka ija adresa primatelja je jednaka broadcast adresi.broadcast adresi.

•• Dakle, ako okvir poDakle, ako okvir poššaljemo na broadcast adresu, svako raaljemo na broadcast adresu, svako raččunalo u mreunalo u mrežži primit i primit ćće kopiju tog e kopiju tog okvira.okvira.

FIZIFIZIFIZIFIZIČČČČKO ADRESIRANJE I UTVRĐIVANJE SADRKO ADRESIRANJE I UTVRĐIVANJE SADRKO ADRESIRANJE I UTVRĐIVANJE SADRKO ADRESIRANJE I UTVRĐIVANJE SADRŽŽŽŽAJA OKVIRA U LAN AJA OKVIRA U LAN AJA OKVIRA U LAN AJA OKVIRA U LAN ---- U U U U ---- DIFUZIJA DIFUZIJA DIFUZIJA DIFUZIJA I DIFUZIJA U GRUPII DIFUZIJA U GRUPII DIFUZIJA U GRUPII DIFUZIJA U GRUPI

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

86


Difuzija u grupi (multicasting)Difuzija u grupi (multicasting)Difuzija u grupi (multicasting)Difuzija u grupi (multicasting)Difuzija u grupi (multicasting)Difuzija u grupi (multicasting)Difuzija u grupi (multicasting)Difuzija u grupi (multicasting)

•• Difuzija u grupi je neDifuzija u grupi je neššto između obito između običčnog prijenosa podataka i broadcastinga. Jedno ranog prijenosa podataka i broadcastinga. Jedno raččunalo unalo ššalje iste podatke grupi alje iste podatke grupi ““pretplapretplaććenihenih”” raraččunala.unala.

•• U veU veććini LAN tehnologija, difuzija u grupi moini LAN tehnologija, difuzija u grupi možže se efikasno izvesti na slie se efikasno izvesti na sliččan naan naččin kao in kao broadcasting.broadcasting.

•• Uvode se dodatne Uvode se dodatne ““multicastmulticast”” adrese. Svaka od tih adresa odgovara jednoj grupi raadrese. Svaka od tih adresa odgovara jednoj grupi raččunala.unala.•• LAN suLAN suččelje raelje raččunala ukljuunala uključčenog u grupu podeenog u grupu podeššava se tako da osim vlastite i broadcast adrese ava se tako da osim vlastite i broadcast adrese

““prepoznajeprepoznaje”” i dotii dotiččnu multicast adresu.nu multicast adresu.•• Unos ili brisanje multicast adrese u LAN suUnos ili brisanje multicast adrese u LAN suččelju izvodi se dinamielju izvodi se dinamiččki, tako da aplikacijski program ki, tako da aplikacijski program

koji se izvrkoji se izvrššava na raava na raččunalu pounalu poššalje odgovarajualje odgovarajućću instrukciju suu instrukciju suččelju.elju.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

87


•• Iz samog sadrIz samog sadržžaja okvira teaja okvira tešško je zakljuko je zaključčiti koja vrsta podataka se nalazi u tom okviru. Npr. iti koja vrsta podataka se nalazi u tom okviru. Npr. okviri koji nose eokviri koji nose e--mail poruke, tekstualne datoteke ili web stranice sadrmail poruke, tekstualne datoteke ili web stranice sadržže ASCII znakove.e ASCII znakove.

•• Da bi primatelj mogao odrediti vrstu nekog okvira, potrebna je dDa bi primatelj mogao odrediti vrstu nekog okvira, potrebna je dodatna informacija u samom odatna informacija u samom okviru.okviru.

•• Postoje dvije metode utvrđivanja sadrPostoje dvije metode utvrđivanja sadržžaja:aja:•• eksplicitno navođenje tipa okviraeksplicitno navođenje tipa okvira•• implicitno navođenje tipa okviraimplicitno navođenje tipa okvira

FIZIFIZIFIZIFIZIČČČČKO ADRESIRANJE I UTVRĐIVANJE SADRKO ADRESIRANJE I UTVRĐIVANJE SADRKO ADRESIRANJE I UTVRĐIVANJE SADRKO ADRESIRANJE I UTVRĐIVANJE SADRŽŽŽŽAJA OKVIRA U LAN AJA OKVIRA U LAN AJA OKVIRA U LAN AJA OKVIRA U LAN ---- U U U U ---- UTVRĐIVANJE SADRUTVRĐIVANJE SADRUTVRĐIVANJE SADRUTVRĐIVANJE SADRŽŽŽŽAJA OKVIRAAJA OKVIRAAJA OKVIRAAJA OKVIRA

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


88


Utvrđivanje sadrUtvrđivanje sadrUtvrđivanje sadrUtvrđivanje sadrUtvrđivanje sadrUtvrđivanje sadrUtvrđivanje sadrUtvrđivanje sadržžžžžžžžaja okviraaja okviraaja okviraaja okviraaja okviraaja okviraaja okviraaja okvira

•• Eksplicitno navođenje tipa okviraEksplicitno navođenje tipa okvira. Sama mre. Sama mrežžna tehnologija predviđa da se u formatu na tehnologija predviđa da se u formatu okvira nalazi posebno polje za tip okvira. Takokvira nalazi posebno polje za tip okvira. Takođerođer, sama tehnologija svojim standardima definira , sama tehnologija svojim standardima definira identifikatore za neke tipove okvira.identifikatore za neke tipove okvira.

•• Implicitno navođenje tipa okviraImplicitno navođenje tipa okvira. Kori. Korišštena mretena mrežžna tehnologija u svom formatu okvira nena tehnologija u svom formatu okvira nepredviđa polje za tippredviđa polje za tip. Po. Poššiljatelj i primatelj dogovaraju se da iljatelj i primatelj dogovaraju se da ćće razmjenjivati samo jednu vrstu e razmjenjivati samo jednu vrstu sadrsadržžaja ili se dogovaraju da aja ili se dogovaraju da ćće polje za tip okvira sami ukljue polje za tip okvira sami uključčiti na određeno mjesto u dio iti na određeno mjesto u dio okvira koji je inaokvira koji je inačče predviđen za podatkee predviđen za podatke. .

•• Obje metode imaju prednosti i mane. EkObje metode imaju prednosti i mane. Eksplicitno navođenje je pouzdanijesplicitno navođenje je pouzdanije, no obuhva, no obuhvaćća samo a samo one tipove okvira koji su prepoznati i standardizirani na razinione tipove okvira koji su prepoznati i standardizirani na razini dotidotiččne mrene mrežžne tehnologije. ne tehnologije. Implicitno navođenje je fleksibilnije no lako moImplicitno navođenje je fleksibilnije no lako možže dovesti do nesporazuma.e dovesti do nesporazuma.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

89


Zaglavlje i korisni teret okviraZaglavlje i korisni teret okviraZaglavlje i korisni teret okviraZaglavlje i korisni teret okviraZaglavlje i korisni teret okviraZaglavlje i korisni teret okviraZaglavlje i korisni teret okviraZaglavlje i korisni teret okvira

•• Osim stvarnih podataka, okvir mora sadrOsim stvarnih podataka, okvir mora sadržžavati mnoavati mnošštvo dodatnih informacija.tvo dodatnih informacija.•• Zbog toga je u stvarnim LAN tehnologijama format okvira kompliciZbog toga je u stvarnim LAN tehnologijama format okvira kompliciraniji od onog koji je veraniji od onog koji je većć

prikazan (koji se sastojao od znaka za poprikazan (koji se sastojao od znaka za poččetak i kraj okvira, te dodatne informacije za otkrivanje etak i kraj okvira, te dodatne informacije za otkrivanje gregrešške).ke).

•• U veU veććini tehnologija, okvir se moini tehnologija, okvir se možže podijeliti na:e podijeliti na:•• zaglavlje, koje sadrzaglavlje, koje sadržži dodatne informacije poput adresa, tipova i slii dodatne informacije poput adresa, tipova i sliččno.no.•• korisni teret (payload) ili podrukorisni teret (payload) ili područčje za podatke, gdje se nalaze podaci koji se je za podatke, gdje se nalaze podaci koji se ššalju.alju.

ZaglavljeZaglavljeZaglavljeZaglavljeZaglavljeZaglavljeZaglavljeZaglavlje Korisni teretKorisni teretKorisni teretKorisni teretKorisni teretKorisni teretKorisni teretKorisni teret

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

90


Primjer Ethernet okviraPrimjer Ethernet okviraPrimjer Ethernet okviraPrimjer Ethernet okviraPrimjer Ethernet okviraPrimjer Ethernet okviraPrimjer Ethernet okviraPrimjer Ethernet okvira

88888888 46 46 46 46 46 46 46 46 -------- 1500150015001500150015001500150066666666 66666666 22222222 44444444

PreambulaPreambula

OdrediOdrediššnanaadresaadresa

IzvoriIzvoriššnanaadresaadresa

TipTipokviraokvira

PodaciPodaci

CRCCRC

•• Ethernetov okvir poEthernetov okvir poččinje 64inje 64--bitnim bitnim ““predgovorompredgovorom”” (preambula) koji se sastoji od alterniraju(preambula) koji se sastoji od alternirajuććih ih nula i jedinica a slunula i jedinica a služži da bi se primateljev hardver mogao sinkronizirati s dolazei da bi se primateljev hardver mogao sinkronizirati s dolazeććim signalom.im signalom.

•• Dalje slijede 48Dalje slijede 48--bitne adrese primatelja i pobitne adrese primatelja i poššiljatelja. Ethernet koristi statiiljatelja. Ethernet koristi statiččko dodjeljivanje ko dodjeljivanje adresa. Naime, koristi se adresa. Naime, koristi se ččinjenica da svako LAN suinjenica da svako LAN suččelje ima jedinstvenu adresu koju je u njegaelje ima jedinstvenu adresu koju je u njegaugradio proizvođaugradio proizvođačč. Adresa 111..11 (FF.FF.FF.FF.FF.FF) je rezervirana za broadcast. Adresa 111..11 (FF.FF.FF.FF.FF.FF) je rezervirana za broadcasting, a ing, a druge adrese koje podruge adrese koje poččinju s 1 sluinju s 1 služže za multicasting.e za multicasting.

•• TreTrećće polje zaglavlja je 16e polje zaglavlja je 16--bitni Ethernetov tip okvira. Ethernet standard definira nekolikobitni Ethernetov tip okvira. Ethernet standard definira nekolikostotina tipova okvira.stotina tipova okvira.

•• NajveNajvećći dio Ethernetovog okvira zauzimaju podaci (payload). i dio Ethernetovog okvira zauzimaju podaci (payload). •• Na kraju okvira nalazi se izraNa kraju okvira nalazi se izraččunati CRC.unati CRC.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


91

RaRaččunalne mreunalne mrežže e -- vjevježžbebe

Primjer: paketi naredbe PINGPrimjer: paketi naredbe PINGPrimjer: paketi naredbe PINGPrimjer: paketi naredbe PINGPrimjer: paketi naredbe PINGPrimjer: paketi naredbe PINGPrimjer: paketi naredbe PINGPrimjer: paketi naredbe PING

•• RaRaččunalna mreunalna mrežža se sastoji od prijenosnog raa se sastoji od prijenosnog raččunala, stolnog raunala, stolnog raččunala i usmjerivaunala i usmjerivačča s a s pristupnom topristupnom toččkom.kom.

192.168.2.1

192.168.2.100

192.168.2.101

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

92



•• UsmjerivaUsmjerivačč::•• IP adresa: 192.168.2.1IP adresa: 192.168.2.1•• FiziFiziččka (hardverska) adresa: 00ka (hardverska) adresa: 00--1414--c1c1--2c2c--0c0c--bbbb

•• Prijenosno raPrijenosno raččunalo: unalo: •• IP adresa: 192.168.2.101IP adresa: 192.168.2.101•• FiziFiziččka (hardverska) adresa: 00ka (hardverska) adresa: 00--c0c0--a8a8--b7b7--c0c0--4747

•• Stolno raStolno raččunalo: unalo: •• IP adresa: 192.168.2.100IP adresa: 192.168.2.100•• FiziFiziččka (hardverska) adresa: 00ka (hardverska) adresa: 00--1c1c--1010--e6e6--2f2f--5656

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

93



•• Prikaz fiziPrikaz fiziččkih adresa mrekih adresa mrežžnih adaptera ranih adaptera raččunala (naredba: unala (naredba: ipconfig /allipconfig /all))

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


94



•• Prikaz fiziPrikaz fiziččkih adresa ostalih mrekih adresa ostalih mrežžnih uređaja u mrenih uređaja u mrežži (u primjeru su to usmjerivai (u primjeru su to usmjerivačč i stolno i stolno raraččunalo) unalo) -- naredba naredba arp arp --aa

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

95



•• Za hvatanje i prikaz paketa koristio se program Za hvatanje i prikaz paketa koristio se program WiresharkWireshark

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

96



•• Naredba PING se korist na prijenosnom raNaredba PING se korist na prijenosnom raččunalu kako bi se provjerila njegova povezanost sa unalu kako bi se provjerila njegova povezanost sa stolnim rastolnim raččunalom.unalom.

•• BuduBudućći da je mrei da je mrežža ostvarena preko bea ostvarena preko bežžiiččnog mrenog mrežžnog sunog suččelja, u programu Wireshark se elja, u programu Wireshark se postavlja hvatanje paketa koje odapostavlja hvatanje paketa koje odaššilje/prima beilje/prima bežžiiččno mreno mrežžno suno suččelje prijenosnog raelje prijenosnog raččunala.unala.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


97



•• PokrePokrećće se naredba PING na prijenosnom rae se naredba PING na prijenosnom raččunalu.unalu.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

98



•• Rezultat hvatanja paketa.Rezultat hvatanja paketa.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

99



•• Dio paketa s fiziDio paketa s fiziččkom adresom primatelja (request paket).kom adresom primatelja (request paket).

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


100



•• Dio paketa s fiziDio paketa s fiziččkom adresom pokom adresom poššiljatelja.iljatelja.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

101



•• Tip okvira (0800 Tip okvira (0800 -- Internet IP Version 4) .Internet IP Version 4) .

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

102



•• Dio paketa s fiziDio paketa s fiziččkom adresom primatelja (reply paket).kom adresom primatelja (reply paket).

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


103



•• Dio paketa s fiziDio paketa s fiziččkom adresom pokom adresom poššiljatelja.iljatelja.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

104



•• Tip okvira (0800 Tip okvira (0800 -- Internet IP Version 4) .Internet IP Version 4) .

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

105



•• Prikaz paketa (Request) u heksadecimalnom obliku:Prikaz paketa (Request) u heksadecimalnom obliku:

00 1c 10 e6 2f 56 00 c0 a8 b7 c0 47 08 00 45 0000 1c 10 e6 2f 56 00 c0 a8 b7 c0 47 08 00 45 0000 3c 2c 33 00 00 80 01 88 74 c0 a8 02 65 c0 a800 3c 2c 33 00 00 80 01 88 74 c0 a8 02 65 c0 a802 64 08 00 1a 5c 03 00 30 00 61 62 63 64 65 6602 64 08 00 1a 5c 03 00 30 00 61 62 63 64 65 6667 68 69 6a 6b 6c 6d 6e 6f 70 71 72 73 74 75 7667 68 69 6a 6b 6c 6d 6e 6f 70 71 72 73 74 75 7677 61 62 63 64 65 66 67 68 69 77 61 62 63 64 65 66 67 68 69

•• Prikaz paketa (Reply) u heksadecimalnom obliku:Prikaz paketa (Reply) u heksadecimalnom obliku:

00 c0 a8 b7 c0 47 00 1c 10 e6 2f 56 08 00 45 0000 c0 a8 b7 c0 47 00 1c 10 e6 2f 56 08 00 45 0000 3c 01 b9 00 00 80 01 b2 ee c0 a8 02 64 c0 a800 3c 01 b9 00 00 80 01 b2 ee c0 a8 02 64 c0 a802 65 00 00 22 5c 03 00 30 00 61 62 63 64 65 6602 65 00 00 22 5c 03 00 30 00 61 62 63 64 65 6667 68 69 6a 6b 6c 6d 6e 6f 70 71 72 73 74 75 7667 68 69 6a 6b 6c 6d 6e 6f 70 71 72 73 74 75 7677 61 62 63 64 65 66 67 68 69 77 61 62 63 64 65 66 67 68 69

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


106



•• Prikaz paketa (Request) u binarnom obliku:Prikaz paketa (Request) u binarnom obliku:

00000000000000000000001110000010000111001100010111101010110000000001100000011100000100001110011000101111010101100000000011000000101010001011011111000000010001110000100000000000010001010000000010101000101101111100000001000111000010000000000001000101000000000000000000000000000011110000101100001100110000000000000000100000000000000111110000101100001100110000000000000000100000000000000110001000011101001100000010101000000000100110010111000000101010001000100001110100110000001010100000000010011001011100000010101000000000000000100110010000001000000000000001101001011100000000110000000010011001000000100000000000000110100101110000000011000000000000110000000000000110000101100010011000110110010001100101011001101100000000000001100001011000100110001101100100011001010110011000110011101101000011010010110101001101011011011000110110101101110110011101101000011010010110101001101011011011000110110101101110001101111011100000111000101110010011100110111010001110101011101101101111011100000111000101110010011100110111010001110101011101100011101110110000101100010011000110110010001100101011001100110011111101110110000101100010011000110110010001100101011001100110011100000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000110100001101001110100001101001

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

107



•• Prikaz paketa (Reply) u binarnom obliku:Prikaz paketa (Reply) u binarnom obliku:

00000000000000001100000010101000101101111100000001000111000000000001110011000000101010001011011111000000010001110000000000011100000000100001110011000101111010101100000100000000000010001010000000010000111001100010111101010110000010000000000001000101000000000000000000111100000000011011100100000000000000001000000000000001000000000011110000000001101110010000000000000000100000000000000110110010111011101100000010101000000000100110010011000000101010001011001011101110110000001010100000000010011001001100000010101000000000000000100110010100000000000000000010001001011100000000110000000010011001010000000000000000001000100101110000000011000000000000110000000000000110000101100010011000110110010001100101011001101100000000000001100001011000100110001101100100011001010110011000110011101101000011010010110101001101011011011000110110101101110110011101101000011010010110101001101011011011000110110101101110001101111011100000111000101110010011100110111010001110101011101101101111011100000111000101110010011100110111010001110101011101100011101110110000101100010011000110110010001100101011001100110011111101110110000101100010011000110110010001100101011001100110011100000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000110100001101001110100001101001

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

108


•• RaRaččunalo se na LAN spaja pomounalo se na LAN spaja pomoćću posebnog hardverskog sklopa u posebnog hardverskog sklopa –– mremrežžnog ili LAN sunog ili LAN suččelja.elja.•• LAN suLAN suččelje preuzima poslove praelje preuzima poslove praććenja prometa na mreenja prometa na mrežži, slanja i primanja okvira, te tako i, slanja i primanja okvira, te tako

rastererastereććuje srediuje središšnju jedinicu ranju jedinicu raččunala.unala.•• ZahvaljujuZahvaljujućći takvoj raspodjeli poslova, danai takvoj raspodjeli poslova, današšnji LANnji LAN--ovi rade na propusnosti od 1 Gbit/sovi rade na propusnosti od 1 Gbit/s•• LAN suLAN suččelje obielje običčno je realizirano kao mreno je realizirano kao mrežžna kartica (network adapter card, network interface na kartica (network adapter card, network interface

card card –– NIC).NIC).

OOOOŽŽŽŽIIIIČČČČENJE I FIZIENJE I FIZIENJE I FIZIENJE I FIZIČČČČKA STRUKTURA LAN KA STRUKTURA LAN KA STRUKTURA LAN KA STRUKTURA LAN ---- A A A A ---- MREMREMREMREŽŽŽŽNA KARTICA I TRANSCEIVERINA KARTICA I TRANSCEIVERINA KARTICA I TRANSCEIVERINA KARTICA I TRANSCEIVERI

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


109


MreMreMreMreMreMreMreMrežžžžžžžžna kartica i transceiverina kartica i transceiverina kartica i transceiverina kartica i transceiverina kartica i transceiverina kartica i transceiverina kartica i transceiverina kartica i transceiveri

•• MreMrežžna kartica se utakne u utor na matina kartica se utakne u utor na matiččnoj plonoj pločči rai raččunala. Dio unala. Dio kartice koji viri na poleđini kartice koji viri na poleđini raraččunala sadrunala sadržži utii utiččnicu (konektor) za kabel kojim nicu (konektor) za kabel kojim ćće se rae se raččunalo spojiti na mreunalo spojiti na mrežžu.u.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

110


MreMreMreMreMreMreMreMrežžžžžžžžna kartica i transceiverina kartica i transceiverina kartica i transceiverina kartica i transceiverina kartica i transceiverina kartica i transceiverina kartica i transceiverina kartica i transceiveri

•• U nekim starijim LAN tehnologijama postojao je i dodatni uređaj U nekim starijim LAN tehnologijama postojao je i dodatni uređaj –– transceiver transceiver, k, koji se spajao oji se spajao između mreizmeđu mrežžnog medija i mrenog medija i mrežžne kartice.ne kartice.

•• Posao mrePosao mrežžnog sunog suččelja tada je bio podijeljen između transceivera i mreelja tada je bio podijeljen između transceivera i mrežžne kartice, tako da je ne kartice, tako da je transceiver obavljao analogni, a mretransceiver obavljao analogni, a mrežžna kartica digitalni dio posla.na kartica digitalni dio posla.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

111


•• Prva generacija Etherneta zvala se Thick Ethernet ili Thicknet iPrva generacija Etherneta zvala se Thick Ethernet ili Thicknet ili 10Base5. Mreli 10Base5. Mrežžna sabirnica bila na sabirnica bila je realizirana kao debeli koaksijalni kabel koji se polagao daleje realizirana kao debeli koaksijalni kabel koji se polagao daleko od rako od raččunala.unala.

•• MreMrežžno suno suččelje svakog raelje svakog raččunala sastojalo se od mreunala sastojalo se od mrežžne kartice i transceivera. Transceiver je ne kartice i transceivera. Transceiver je bio na mrebio na mrežžnom kabelu i spajao se s mrenom kabelu i spajao se s mrežžnom karticom pomonom karticom pomoćću tzv. AUI kabla.u tzv. AUI kabla.

TerminatorTerminator

AUI kabelAUI kabel

Debeli koaksijalni Debeli koaksijalni kabelkabel TransceiverTransceiver

OOOOŽŽŽŽIIIIČČČČENJE I FIZIENJE I FIZIENJE I FIZIENJE I FIZIČČČČKA STRUKTURA LAN KA STRUKTURA LAN KA STRUKTURA LAN KA STRUKTURA LAN ---- A A A A ---- OOOOŽŽŽŽIIIIČČČČENJEENJEENJEENJE

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


112


OOOOOOOOžžžžžžžžiiiiiiiiččččččččenje (Thick Ethernet)enje (Thick Ethernet)enje (Thick Ethernet)enje (Thick Ethernet)enje (Thick Ethernet)enje (Thick Ethernet)enje (Thick Ethernet)enje (Thick Ethernet)

•• Da bi se ovakvo oDa bi se ovakvo ožžiiččenje pojednostavilo, uveden je multipleksor enje pojednostavilo, uveden je multipleksor –– uređaj koji omogu uređaj koji omoguććujeujespajanje vispajanje višše rae raččunala na isti transceiver.unala na isti transceiver.

MultipleksorMultipleksor

Debeli koaksijalni Debeli koaksijalni kabelkabel TransceiverTransceiver

AUI kabelAUI kabel

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

113


OOOOOOOOžžžžžžžžiiiiiiiiččččččččenje (Thin Ethernet)enje (Thin Ethernet)enje (Thin Ethernet)enje (Thin Ethernet)enje (Thin Ethernet)enje (Thin Ethernet)enje (Thin Ethernet)enje (Thin Ethernet)

•• Druga generacija Etherneta zvala se Thin Ethernet ili Thinnet ilDruga generacija Etherneta zvala se Thin Ethernet ili Thinnet ili 10Base2. Mrei 10Base2. Mrežžna sabirnica bila na sabirnica bila je realizirana kao tanki savitljivi koaksijalni kabel koji se poje realizirana kao tanki savitljivi koaksijalni kabel koji se polagao od ralagao od raččunala do raunala do raččunala.unala.

•• MreMrežžno suno suččelje sastojalo se samo od mreelje sastojalo se samo od mrežžne kartice koja je preuzela i funkciju transceivera.ne kartice koja je preuzela i funkciju transceivera.•• Spoj raSpoj raččunala na koaksijalni kabel ostvarivao se tzv. BNC konektorom.unala na koaksijalni kabel ostvarivao se tzv. BNC konektorom.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

114


OOOOOOOOžžžžžžžžiiiiiiiiččččččččenje (Thin Ethernet)enje (Thin Ethernet)enje (Thin Ethernet)enje (Thin Ethernet)enje (Thin Ethernet)enje (Thin Ethernet)enje (Thin Ethernet)enje (Thin Ethernet)

•• Primjer Thin EthernetaPrimjer Thin Etherneta

TerminatorTerminator

Tanki koaksijalni Tanki koaksijalni kabelkabel

BNC konektorBNC konektor

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


115


OOOOOOOOžžžžžžžžiiiiiiiiččččččččenje (Twisted Pair Ethernet)enje (Twisted Pair Ethernet)enje (Twisted Pair Ethernet)enje (Twisted Pair Ethernet)enje (Twisted Pair Ethernet)enje (Twisted Pair Ethernet)enje (Twisted Pair Ethernet)enje (Twisted Pair Ethernet)

•• DanaDanaššnja generacija Etherneta zove se Twisted Pair Ethernet ili TP Etnja generacija Etherneta zove se Twisted Pair Ethernet ili TP Ethernet. hernet. •• Svako raSvako raččunalo vezano je zasebnom twisted pair unalo vezano je zasebnom twisted pair žžicom (paricom) na mreicom (paricom) na mrežžni koncentrator ni koncentrator -- hub.hub.•• MreMrežžno suno suččelje izvedeno je kao mreelje izvedeno je kao mrežžna kartica s RJna kartica s RJ--45 konektorom (sli45 konektorom (sliččan kao za telefon).an kao za telefon).

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

116


Twisted pair Twisted pair žžicaicaRJRJ--45 konektor45 konektor


•• Primjer Twisted Pair EthernetaPrimjer Twisted Pair Etherneta

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

117



•• Elektronika u hubElektronika u hub--u simulira ponau simulira ponaššanje sabirnice, tako da cijeli sustav radi slianje sabirnice, tako da cijeli sustav radi sliččno kao prethodna no kao prethodna generacija Etherneta.generacija Etherneta.

•• TP Ethernet vremenom je poveTP Ethernet vremenom je poveććavao propusnost te postoje tri verzije:avao propusnost te postoje tri verzije:•• obiobiččni TP Ethernetni TP Ethernet

•• 10BaseT, propusnost 10 Mbit/s10BaseT, propusnost 10 Mbit/s•• Fast EthernetFast Ethernet

•• 100BaseT, propusnost 100 Mbit/s100BaseT, propusnost 100 Mbit/s•• Gigabit EthernetGigabit Ethernet

•• 1000BaseT, propusnost 1 Gbit/s1000BaseT, propusnost 1 Gbit/s

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


118


Usporedba oUsporedba oUsporedba oUsporedba oUsporedba oUsporedba oUsporedba oUsporedba ožžžžžžžžiiiiiiiiččččččččenjaenjaenjaenjaenjaenjaenjaenja

•• OOžžiiččenje s debelim kabelom i transceiverima dozvoljava uklanjanje raenje s debelim kabelom i transceiverima dozvoljava uklanjanje raččunala a da to ne unala a da to ne poremeti mreporemeti mrežžu. No, transceiveri su obiu. No, transceiveri su običčno na teno na tešško dostupnom mjestu za popravak.ko dostupnom mjestu za popravak.

•• OOžžiiččenje s tankim kabelom jeftinije je od onoga s debelim kabelom. Nenje s tankim kabelom jeftinije je od onoga s debelim kabelom. No, tanka mreo, tanka mrežža se lako a se lako prekine ako netko otkopprekine ako netko otkopčča BNC konektor.a BNC konektor.

•• TP Ethernet je suvremeno rjeTP Ethernet je suvremeno rješšenje koje je omoguenje koje je omoguććilo velike propusnosti. Svaki mreilo velike propusnosti. Svaki mrežžni uređaj ni uređaj ima svoj TP kabel, tako da uklanjanje jednog stroja ne moima svoj TP kabel, tako da uklanjanje jednog stroja ne možže prekinuti ostatak mree prekinuti ostatak mrežže. No, TP e. No, TP Ethernet zahtijeva polaganje velikog broja Ethernet zahtijeva polaganje velikog broja žžica koje izlaze iz hubica koje izlaze iz hub--a.a.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

119



•• Primjer tri naPrimjer tri naččina oina ožžiiččenja istih uredskih enja istih uredskih prostorija. Mreprostorija. Mrežžna soba je prostorija za na soba je prostorija za smjesmješštaj hubtaj hub--a ili opreme za praa ili opreme za praććenje enje rada mrerada mrežže.e.

MreMreMreMreMreMreMreMrežžžžžžžžna sobana sobana sobana sobana sobana sobana sobana soba

HubHubHubHubHubHubHubHub

Ured 1 Ured 2 Ured 3 Ured 4






___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

120



•• Svaka vrsta oSvaka vrsta ožžiiččenja koristi drukenja koristi drukččije mreije mrežžne kartice i drukne kartice i drukččije konektore na tim mreije konektore na tim mrežžnim nim karticama. Postoje i kombinirane kartice s vikarticama. Postoje i kombinirane kartice s višše vrsta konektora.e vrsta konektora.

BNC konektorBNC konektorza za Thin EthernetThin Ethernet

AUI konektorAUI konektorza za ThiThickck EthernetEthernet

RJRJ--45 konektor za 45 konektor za Twisted Pair EthernetTwisted Pair Ethernet

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


121


•• Do sada smo govorili da je Ethernet LAN tehnologija sa strukturoDo sada smo govorili da je Ethernet LAN tehnologija sa strukturom sabirnice. Ipak, vidjeli smo m sabirnice. Ipak, vidjeli smo da suvremeni TP Ethernet koristi spajanje rada suvremeni TP Ethernet koristi spajanje raččunala preko hubunala preko hub--a. Kako je to mogua. Kako je to mogućće? Znae? Značči li to i li to da se u TP Ethernetu preda se u TP Ethernetu preššlo na strukturu zvijezde?lo na strukturu zvijezde?

•• Odgovor na ovo pitanje zahtijeva uoOdgovor na ovo pitanje zahtijeva uoččavanje razlike između logiavanje razlike između logiččke i fizike i fiziččke strukture LANke strukture LAN--a.a.•• Zadana LAN tehnologija moZadana LAN tehnologija možže koristiti razne nae koristiti razne naččine oine ožžiiččenja. Samenja. Sama tehnologija određuje logia tehnologija određuje logiččku ku

strukturu LANstrukturu LAN--a, a naa, a naččin oin ožžiiččenja određuje fizienja određuje fiziččku strukturu. Moguku strukturu. Mogućće je da se fizie je da se fiziččka struktura ka struktura razlikuje od logirazlikuje od logiččke.ke.

OOOOŽŽŽŽIIIIČČČČENJE I FIZIENJE I FIZIENJE I FIZIENJE I FIZIČČČČKA STRUKTURA LAN KA STRUKTURA LAN KA STRUKTURA LAN KA STRUKTURA LAN ---- A A A A ---- FIZIFIZIFIZIFIZIČČČČKA STRUKTURA LAN KA STRUKTURA LAN KA STRUKTURA LAN KA STRUKTURA LAN ---- AAAA

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

122


FiziFiziFiziFiziFiziFiziFiziFiziččččččččka struktura LAN ka struktura LAN ka struktura LAN ka struktura LAN ka struktura LAN ka struktura LAN ka struktura LAN ka struktura LAN -------- aaaaaaaa

•• TP Ethernet ima fiziTP Ethernet ima fiziččku strukturu zvijezde, no on zadrku strukturu zvijezde, no on zadržžava logiava logiččku strukturu sabirnice. Naime, ku strukturu sabirnice. Naime, hub, unatohub, unatočč svom zvjezdastom obliku, u potpunosti simulira ponasvom zvjezdastom obliku, u potpunosti simulira ponaššanje sabirnice.anje sabirnice.

•• Na primjer, kad neko raNa primjer, kad neko raččunalo pounalo poššalje okvir, tada hub pualje okvir, tada hub puššta odgovarajuta odgovarajućći signal po svim TP i signal po svim TP kablovima tako da svako rakablovima tako da svako raččunalo unalo ““vidividi”” taj signal onako kako bi ga vidjelo na sabirnici.taj signal onako kako bi ga vidjelo na sabirnici.

•• I dalje su moguI dalje su mogućće kolizije. Primjenjuju se ista CSMA/CD pravila za pristup sabire kolizije. Primjenjuju se ista CSMA/CD pravila za pristup sabirnici i postupanje nici i postupanje u sluu sluččaju kolizije. aju kolizije.

•• TP Ethernet popularno se naziva i TP Ethernet popularno se naziva i ““starshaped busstarshaped bus”” ili ili ““bus in a boxbus in a box””..

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

123


•• Ukoliko veliki broj međusobno udaljenih raUkoliko veliki broj međusobno udaljenih raččunala unala žželimo povezati u WAN, potrebne su nam elimo povezati u WAN, potrebne su nam drugadrugaččije tehnologije od onih koje se koriste za LAN.ije tehnologije od onih koje se koriste za LAN.

•• OOččekuje se da ekuje se da ćće propusnost međusobnog komuniciranja rae propusnost međusobnog komuniciranja raččunala spojenih u WAN biti manja unala spojenih u WAN biti manja od one u LANod one u LAN--u.u.

•• Od WAN tehnologije se traOd WAN tehnologije se tražži osiguranje skalabilnosti, dakle mogui osiguranje skalabilnosti, dakle moguććnost dodavanja novih nost dodavanja novih raraččunala i novih udaljenih lokacija.unala i novih udaljenih lokacija.

•• Sve WAN tehnologije zasnivaju se na:Sve WAN tehnologije zasnivaju se na:•• vezama koje omoguvezama koje omoguććuju digitalnu komunikaciju na veliku udaljenost (optiuju digitalnu komunikaciju na veliku udaljenost (optiččka vlakna, ka vlakna,

sateliti)sateliti)•• paketnim sklopkama koje omogupaketnim sklopkama koje omoguććuju usmjeravanje paketa od jedne do druge lokacije.uju usmjeravanje paketa od jedne do druge lokacije.

WAN TEHNOLOGIJE I USMJERAVANJE WAN TEHNOLOGIJE I USMJERAVANJE WAN TEHNOLOGIJE I USMJERAVANJE WAN TEHNOLOGIJE I USMJERAVANJE ---- WAN TEHNOLOGIJEWAN TEHNOLOGIJEWAN TEHNOLOGIJEWAN TEHNOLOGIJE

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


124


WAN tehnologijeWAN tehnologijeWAN tehnologijeWAN tehnologijeWAN tehnologijeWAN tehnologijeWAN tehnologijeWAN tehnologije

•• Paketna sklopka (packetPaketna sklopka (packet switch switch) j) je uređaj koji ima dvije vrste ulaznoe uređaj koji ima dvije vrste ulazno/izlaznih priklju/izlaznih priključčaka (portaka (port--ova).ova).

•• Prva vrsta prikljuPrva vrsta priključčaka radi na velikoj propusnosti i sluaka radi na velikoj propusnosti i služži prikljui priključčivanju veza prema drugim ivanju veza prema drugim sklopkama.sklopkama.

•• Druga vrsta prikljuDruga vrsta priključčaka radi na manjoj propusnosti i sluaka radi na manjoj propusnosti i služži prikljui priključčivanju raivanju raččunala.unala.•• Osnovna zadaOsnovna zadaćća sklopke je prebacivanje cijelih paketa s jednog prikljua sklopke je prebacivanje cijelih paketa s jednog priključčka na drugi.ka na drugi.•• Dakle, paket koji je stigao s jednog raDakle, paket koji je stigao s jednog raččunala ili jedne telekomunikacijske veze mounala ili jedne telekomunikacijske veze možže se usmjeritie se usmjeriti

prema drugom raprema drugom raččunalu ili drugoj vezi.unalu ili drugoj vezi.

PAKETNASKLOPKA

spajanje spajanje spajanje spajanje spajanje spajanje spajanje spajanje korisnikorisnikorisnikorisnikorisnikorisnikorisnikorisniččččččččkih kih kih kih kih kih kih kih rarararararararaččččččččunalaunalaunalaunalaunalaunalaunalaunala

spajanje na spajanje na spajanje na spajanje na spajanje na spajanje na spajanje na spajanje na druge paketne druge paketne druge paketne druge paketne druge paketne druge paketne druge paketne druge paketne

sklopkesklopkesklopkesklopkesklopkesklopkesklopkesklopke

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

125



•• Da bi se oblikovao WAN, prvo je potrebno na svaku fiziDa bi se oblikovao WAN, prvo je potrebno na svaku fiziččku lokaciju postaviti bar jednu paketnu ku lokaciju postaviti bar jednu paketnu sklopku.sklopku.

•• Zatim se svako od raZatim se svako od raččunala prikljuunala priključči na najblii na najbližžu sklopku.u sklopku.•• Na kraju se uspostavlja veza između sklopkiNa kraju se uspostavlja veza između sklopki..

PAKETNASKLOPKA

NA LOKACIJI 1

PAKETNASKLOPKA

NA LOKACIJI 2

PAKETNASKLOPKA

NA LOKACIJI 4

Computer

Computer

Computer

Computer

PAKETNASKLOPKA

NA LOKACIJI 3

Computer

Computer

Computer

Server

Laptop

Laptop

Computer

Computer

rarararararararaččččččččunala spojena unala spojena unala spojena unala spojena unala spojena unala spojena unala spojena unala spojena na mrena mrena mrena mrena mrena mrena mrena mrežžžžžžžžuuuuuuuu

veza između veza između veza između veza između veza između veza između veza između veza između paketnih sklopki paketnih sklopki paketnih sklopki paketnih sklopki paketnih sklopki paketnih sklopki paketnih sklopki paketnih sklopki

(digitalna (digitalna (digitalna (digitalna (digitalna (digitalna (digitalna (digitalna komunikacija)komunikacija)komunikacija)komunikacija)komunikacija)komunikacija)komunikacija)komunikacija)

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

126



•• WAN ne mora biti simetriWAN ne mora biti simetriččan. Van. Veze između pojedinih sklopki te kapaciteti veza birajueze između pojedinih sklopki te kapaciteti veza birajuse prema ose prema oččekivanom prometu.ekivanom prometu.

•• Veze moraju osigurati povezanost mreVeze moraju osigurati povezanost mrežže, e, dakle mora postojati put između svakog paradakle mora postojati put između svakog parararaččunala.unala.

•• Dobro je da veze osiguraju određenu redundancijuDobro je da veze osiguraju određenu redundanciju, dakle vi, dakle višše razlie različčitih putova između istih itih putova između istih raraččunala. To je korisno u sluunala. To je korisno u sluččaju kvara pojedinih veza ili sklopki.aju kvara pojedinih veza ili sklopki.

•• MoguMogućće je dodavati i e je dodavati i ““unutraunutraššnjenje”” sklopke koje nemaju prikljusklopke koje nemaju priključčenih raenih raččunala i sluunala i služže samo za e samo za prijenos i usmjeravanje podataka.prijenos i usmjeravanje podataka.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


127



•• Paketna sklopka zapravo je jedna vrsta specijaliziranog raPaketna sklopka zapravo je jedna vrsta specijaliziranog raččunala. Osim ulazno/izlaznihunala. Osim ulazno/izlaznihjedinica, ona ima memoriju i procesor.jedinica, ona ima memoriju i procesor.

•• Sklopka svoju zadaSklopka svoju zadaćću obavlja tako da pristigle pakete privremeno pohranjuje u memoru obavlja tako da pristigle pakete privremeno pohranjuje u memoriju i iju i obrađuje pomoobrađuje pomoćću procesora.u procesora.

•• Pohranjeni paketi organiziraju se u red (queue). Novopristigli pPohranjeni paketi organiziraju se u red (queue). Novopristigli paket stavlja se na zaaket stavlja se na začčelje reda.elje reda.Procesor skida paket sa Procesor skida paket sa ččela reda, gleda njegov sadrela reda, gleda njegov sadržžaj te odluaj te odluččuje kamo uje kamo ćće ga dalje e ga dalje proslijediti.proslijediti.

•• KoriKorišštenje memorije omogutenje memorije omoguććuje sklopki izauje sklopki izaćći na kraj s iznenadnim velikim prometom paketa. i na kraj s iznenadnim velikim prometom paketa. Ipak, veliIpak, veliččina memorije je ograniina memorije je ograniččena, tako da moena, tako da možže doe doćći do zagui do zaguššenja (congestion) i gubitkaenja (congestion) i gubitkapodataka.podataka.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

128


•• Svaka WAN tehnologija definira format okvira za slanje ili primaSvaka WAN tehnologija definira format okvira za slanje ili primanje podataka.nje podataka.•• Svakom raSvakom raččunalu spojem u WAN pridruunalu spojem u WAN pridružžena je fiziena je fiziččka adresa.ka adresa.•• Prilikom slanja okvira, poPrilikom slanja okvira, poššiljatelj mora u okvir ukljuiljatelj mora u okvir uključčiti adresu primatelja.iti adresu primatelja.•• VeVeććina WANina WAN--ova koristi dvoslojnu hijerarhijsku shemu adresiranja. Adresa seova koristi dvoslojnu hijerarhijsku shemu adresiranja. Adresa se dijeli na dva dijela: dijeli na dva dijela:

prvi dio identificira paketnu sklopku, a prvi dio identificira paketnu sklopku, a drugi dio određuje radrugi dio određuje raččunalo spojeno na tu sklopku.unalo spojeno na tu sklopku.

PAKETNASKLOPKA 2

PAKETNASKLOPKA 1

Server

Laptop

Computer

Computer

adresa [1,2]

adresa [1,5]

adresa [2,1]

adresa [2,6]

WAN TEHNOLOGIJE I USMJERAVANJE WAN TEHNOLOGIJE I USMJERAVANJE WAN TEHNOLOGIJE I USMJERAVANJE WAN TEHNOLOGIJE I USMJERAVANJE ---- USMJERAVANJEUSMJERAVANJEUSMJERAVANJEUSMJERAVANJE

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

129


UsmjeravanjeUsmjeravanjeUsmjeravanjeUsmjeravanjeUsmjeravanjeUsmjeravanjeUsmjeravanjeUsmjeravanje

•• Za svaki pristigli paket sklopka mora odluZa svaki pristigli paket sklopka mora odluččiti kojim putem iti kojim putem ćće ga dalje proslijediti. Da bi donijela e ga dalje proslijediti. Da bi donijela odluku, sklopka gleda adresu primatelja u paketu.odluku, sklopka gleda adresu primatelja u paketu.

•• Ako je paket namijenjen raAko je paket namijenjen raččunalu izravno spojenom na sklopku, tadunalu izravno spojenom na sklopku, tada sklopka prosljeđujea sklopka prosljeđujepaket tom rapaket tom raččunalu.unalu.

•• Ako je paket namijenjen raAko je paket namijenjen raččunalu spojenom na drugu sklopku, tada se paket mora unalu spojenom na drugu sklopku, tada se paket mora proslijediti po telekomunikacijskoj vezi koja vodi prema toj druproslijediti po telekomunikacijskoj vezi koja vodi prema toj drugoj sklopki.goj sklopki.

•• Sklopke ne pohranjuju cjelovitu informaciju o tome kako doseSklopke ne pohranjuju cjelovitu informaciju o tome kako dosećći svako mogui svako mogućće odredie odrediššte. te. Umjesto toga, postoji samo informacija o sljedeUmjesto toga, postoji samo informacija o sljedeććem skoku (next hop) kojega paket mora em skoku (next hop) kojega paket mora napraviti da bi se priblinapraviti da bi se približžio odrediio odredišštu.tu.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


130



•• Informacije potrebne za izbor sljedeInformacije potrebne za izbor sljedeććeg skoka mogu se organizirati kao tablica. Na slici se vidieg skoka mogu se organizirati kao tablica. Na slici se viditablica unutar sklopke 2.tablica unutar sklopke 2.

PAKETNASKLOPKA 3

PAKETNASKLOPKA 2

C

D

PAKETNASKLOPKA 1

A

B

F

E

[1,2]

[1,5]

[2,1]

[2,6]

[3,2]

[3,5]

ODREDIODREDIŠŠTETE SLJEDESLJEDEĆĆI I SKOKSKOK

[1,2][1,2] SUSUČČELJE 1ELJE 1




[2,1][2,1] RARAČČUNALO EUNALO E

[2,6][2,6] RARAČČUNALO FUNALO FSUSUSUSUČČČČELJE 1ELJE 1ELJE 1ELJE 1

SUSUSUSUČČČČELJE 3ELJE 3ELJE 3ELJE 3

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

131



•• Opisana tablica s informacijama o sljedeOpisana tablica s informacijama o sljedeććem skoku obiem skoku običčno se zove tablica usmjeravanja no se zove tablica usmjeravanja (routing (routing table). Prostable). Prosljeđivanje paketa izborom sljedeljeđivanje paketa izborom sljedeććeg skoka zove se usmjeravanje (routing).eg skoka zove se usmjeravanje (routing).

•• Tablica usmjeravanja moTablica usmjeravanja možže se znatno pojednostaviti ukoliko se koriste dvodijelne hijerare se znatno pojednostaviti ukoliko se koriste dvodijelne hijerarhijske hijske adrese. Naime, sljedeadrese. Naime, sljedećći skok je određen prvim dijelom adresei skok je određen prvim dijelom adrese. Pojednostavljena verzija tablice . Pojednostavljena verzija tablice s prethodne slike izgleda ovako.s prethodne slike izgleda ovako.

ODREDIODREDIŠŠTETE SLJEDESLJEDEĆĆI SKOKI SKOK[1, bilo koja adresa][1, bilo koja adresa] SUSUČČELJE 1ELJE 1

[3, bilo koja adresa][3, bilo koja adresa] SUSUČČELJE 3ELJE 3[2, bilo koja adresa][2, bilo koja adresa] LOKALNO RALOKALNO RAČČUNALOUNALO

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

132



•• Da bi WAN ispravno radio, sve paketne sklopke moraju u sebi imatDa bi WAN ispravno radio, sve paketne sklopke moraju u sebi imati pohranjene tablice i pohranjene tablice usmjeravanja te se moraju baviti prosljeđivanjem paketausmjeravanja te se moraju baviti prosljeđivanjem paketa. . ŠŠtovitovišše, mora se garantirati sljedee, mora se garantirati sljedećće:e:

•• univerzalno usmjeravanje: suniverzalno usmjeravanje: svaka tablica određuje sljedevaka tablica određuje sljedećći skok za svako mogui skok za svako moguććeeodrediodredišštete

•• optimalni putovi:optimalni putovi: u svakoj tablici vrijednost sljedeu svakoj tablici vrijednost sljedeććeg skoka za zadano odredieg skoka za zadano odrediššte te odgovara poodgovara poččetku optimalnog puta prema tom odredietku optimalnog puta prema tom odredišštu.tu.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


133


UsmjeravanjeUsmjeravanjeUsmjeravanjeUsmjeravanjeUsmjeravanjeUsmjeravanjeUsmjeravanjeUsmjeravanje•• Slika prikazuje WAN sa 4 paketne sklopke i ispravne tablice usmjSlika prikazuje WAN sa 4 paketne sklopke i ispravne tablice usmjeravanja za svaku sklopku.eravanja za svaku sklopku.

PAKETNASKLOPKA 2

PAKETNASKLOPKA 1

PAKETNASKLOPKA 4

Computer

Computer

PAKETNASKLOPKA 3

Computer

Computer

Computer

Server

Laptop

Computer

Computer

ODREDIODREDIŠŠTETE SLJEDESLJEDEĆĆIISKOKSKOK

11 --

22 (1,3)(1,3)

33 (1,3)(1,3)

44 (1,3)(1,3)

PAKETNA SKLOPKA 1PAKETNA SKLOPKA 1


11 (2,3)(2,3)

22 --

33 (2,3)(2,3)

44 (2,4)(2,4)



11 (3,1)(3,1)

22 (3,2)(3,2)

33 --

44 (3,4)(3,4)



11 (4,3)(4,3)

22 (4,2)(4,2)

33 (4,3)(4,3)

44 --


•• Brojevi u recima tablice odnose se na sklopke.Brojevi u recima tablice odnose se na sklopke.•• Uređeni parovi brojeva su veze između sklopki koje se koriste zaUređeni parovi brojeva su veze između sklopki koje se koriste za sljedesljedećći skok.i skok.•• Tablice zaista osiguravaju univerzalno usmjeravanje. Putovi su oTablice zaista osiguravaju univerzalno usmjeravanje. Putovi su optimalni jer koriste najmanji ptimalni jer koriste najmanji

broj skokova.broj skokova.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

134



•• UnatoUnatočč hijerarhijskom adresiranju, tablica usmjeravanja mohijerarhijskom adresiranju, tablica usmjeravanja možže i dalje sadre i dalje sadržžavati mnogo redaka avati mnogo redaka sa istim sljedesa istim sljedeććim skokom.im skokom.

•• Da bi se tablica usmjeravanja joDa bi se tablica usmjeravanja jošš vivišše smanjila, uvodi se standardni put (default). Kod e smanjila, uvodi se standardni put (default). Kod pretrapretražživanja tablice, najprije se traivanja tablice, najprije se tražži redak koji se eksplicitno odnosi na trai redak koji se eksplicitno odnosi na tražženo odredieno odrediššte. Ate. Ako ko se takav redak ne nađese takav redak ne nađe, k, koristi se standardni put.oristi se standardni put.

•• Nakon uvođenja standardnog putaNakon uvođenja standardnog puta, tablice iz prethodnog primjera izgledaju ovako., tablice iz prethodnog primjera izgledaju ovako.


11 --

** (1,3)(1,3)



22 --

44 (2,4)(2,4)

** (2,3)(2,3)



11 (3,1)(3,1)

22 (3,2)(3,2)

33 --

44 (3,4)(3,4)



22 (4,2)(4,2)

44 --

** (4,3)(4,3)


___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

135


Primjeri WAN tehnologijaPrimjeri WAN tehnologijaPrimjeri WAN tehnologijaPrimjeri WAN tehnologijaPrimjeri WAN tehnologijaPrimjeri WAN tehnologijaPrimjeri WAN tehnologijaPrimjeri WAN tehnologija

•• VeVeććinu WAN tehnologija razvile su telefonske (telekom) kompanije ilinu WAN tehnologija razvile su telefonske (telekom) kompanije ili organizacije koje se bave i organizacije koje se bave standardizacijom telefonskog prometa.standardizacijom telefonskog prometa.

•• Veze između udaljenih paketnih sklopki zapravo su iznajmljene diVeze između udaljenih paketnih sklopki zapravo su iznajmljene digitalne telefonske linije. gitalne telefonske linije. Korisnik WANKorisnik WAN--a plaa plaćća telefonskoj kompaniji najam tih linija.a telefonskoj kompaniji najam tih linija.

•• Svaka WAN tehnologija zahtijeva posebnu vrstu paketnih sklopki kSvaka WAN tehnologija zahtijeva posebnu vrstu paketnih sklopki koje međusobno komuniciraju oje međusobno komuniciraju svojim protokolom i razmjenjuju svoje okvire.svojim protokolom i razmjenjuju svoje okvire.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


136


Primjeri WAN tehnologijaPrimjeri WAN tehnologijaPrimjeri WAN tehnologijaPrimjeri WAN tehnologijaPrimjeri WAN tehnologijaPrimjeri WAN tehnologijaPrimjeri WAN tehnologijaPrimjeri WAN tehnologija

•• X.25. Standard kojega je razvila organizacija ITU. U ranim 80X.25. Standard kojega je razvila organizacija ITU. U ranim 80--tim godinama tim godinama ččesto se koristio esto se koristio povezivanju ASCII terminala s udaljenim vipovezivanju ASCII terminala s udaljenim viššekorisniekorisniččkim rakim raččunalom.unalom.

•• Frame RelayFrame Relay. Prvenstveno namijenjen povezivanju udaljenih segmenata LAN. Prvenstveno namijenjen povezivanju udaljenih segmenata LAN--a. Radi na a. Radi na propusnostima do 100 Mbit/s. Koristi propusnostima do 100 Mbit/s. Koristi ““connection orientedconnection oriented”” paradigmu za komuniciranje.paradigmu za komuniciranje.

•• Switched MultiSwitched Multi--megabit Data Service (SDMS)megabit Data Service (SDMS). Radi na ve. Radi na veććim propusnostima od frame relaya i im propusnostima od frame relaya i zasnovan je na zasnovan je na ““conectionlessconectionless”” paradigmi komuniciranja.paradigmi komuniciranja.

•• Asynchronous Transfer Mode (ATM)Asynchronous Transfer Mode (ATM). Tehnologija koja osim za LAN. Tehnologija koja osim za LAN--ove moove možže slue služžiti i za WANiti i za WAN--ove, teove, te osim za prijenos podataka također i za digitalizirani telefonsk osim za prijenos podataka također i za digitalizirani telefonski promet. WAN zasnovan na i promet. WAN zasnovan na ATMATM--u sastoji se od viu sastoji se od višše udaljenih i povezanih ATM sklopki.e udaljenih i povezanih ATM sklopki.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

137


•• KaKaššnjenje (delay, latency)njenje (delay, latency) –– mjeri se u vremenskim jedinicama.mjeri se u vremenskim jedinicama.•• Propusnost (throughput)Propusnost (throughput) –– mjeri se u bitovima po vremenskoj jedinici.mjeri se u bitovima po vremenskoj jedinici.•• UmnoUmnožžak kaak kaššnjenja i propusnostinjenja i propusnosti –– mjeri se u bitovima.mjeri se u bitovima.•• Varijacija kaVarijacija kaššnjenja (jitter)njenja (jitter) –– mjeri se u vremenskim jedinicama.mjeri se u vremenskim jedinicama.

MJERENJE PERFORMANSI MREMJERENJE PERFORMANSI MREMJERENJE PERFORMANSI MREMJERENJE PERFORMANSI MREŽŽŽŽEEEE

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

138


•• Vrijeme koje je potrebno jednom bitu da prijeđe put kroz mreVrijeme koje je potrebno jednom bitu da prijeđe put kroz mrežžu od jednog do drugog rau od jednog do drugog raččunala.unala.•• Mjeri se u vremenskim jedinicama, obiMjeri se u vremenskim jedinicama, običčno u milisekundama.no u milisekundama.•• Ovisi o izabranom paru raOvisi o izabranom paru raččunala te varira unala te varira ččak i za isti par raak i za isti par raččunala. Zato se obiunala. Zato se običčno izrano izražžava kao ava kao

prosjeprosječčno, odnosno maksimalno kano, odnosno maksimalno kaššnjenje.njenje.•• Po analogiji s automobilima i cestom, kaPo analogiji s automobilima i cestom, kaššnjenje odgovara vremenu koje jedan automobil njenje odgovara vremenu koje jedan automobil

provede na putu od jednog grada do drugog.provede na putu od jednog grada do drugog.

RI ZG

t

MJERENJE PERFORMANSI MREMJERENJE PERFORMANSI MREMJERENJE PERFORMANSI MREMJERENJE PERFORMANSI MREŽŽŽŽE E E E ---- KAKAKAKAŠŠŠŠNJENJENJENJENJENJENJENJE

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


139


KaKaKaKaKaKaKaKaššššššššnjenjenjenjenjenjenjenjenjenjenjenjenjenjenjenje

•• Sastoji se od viSastoji se od višše dijelova:e dijelova:•• KaKaššnjenje zbog prolaska (propagation delay) njenje zbog prolaska (propagation delay) –– vrijeme potrebno signalu da prođe kroz vrijeme potrebno signalu da prođe kroz

medij.medij.•• KaKaššnjenje zbog prospajanja (switching delay) njenje zbog prospajanja (switching delay) –– vrijeme potrebno da paketna sklopka vrijeme potrebno da paketna sklopka

prihvati cijeli paket te izabere sljedeprihvati cijeli paket te izabere sljedećći skok.i skok.•• KaKaššnjenje zbog njenje zbog ččekanja na pristup (access delay) ekanja na pristup (access delay) –– vrijeme koje ravrijeme koje raččunalo u LANunalo u LAN--u mora u mora

ččekati da bi dobilo pristup do zajedniekati da bi dobilo pristup do zajedniččkog medija.kog medija.•• KaKaššnjenje zbog njenje zbog ččekanja u redu (queuing delay) ekanja u redu (queuing delay) -- vrijeme koje paket provede vrijeme koje paket provede ččekajuekajućći u i u

memoriji paketne sklopke.memoriji paketne sklopke.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

140



RI ZGKIKOVICA

KaKaššnjenje zbog njenje zbog ččekanja na pristup ekanja na pristup (access delay)(access delay)

KaKaššnjenje zbog njenje zbog prolaska prolaska (propagation delay)(propagation delay)

KaKaššnjenje zbog njenje zbog ččekanja u redu ekanja u redu (queuing delay)(queuing delay)

KaKaššnjenje zbog njenje zbog prospajanja (switching prospajanja (switching delay)delay)

KaKaššnjenjenjenje

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

141



•• TipiTipiččne vrijednosti za kane vrijednosti za kaššnjenje zbog prolaska su od 1 ms (u slunjenje zbog prolaska su od 1 ms (u sluččaju LANaju LAN--a) do nekoliko stotina a) do nekoliko stotina ms (u slums (u sluččaju satelitskih veza).aju satelitskih veza).

•• KaKaššnjenje zbog prospajanja obinjenje zbog prospajanja običčno ima jako male vrijednosti pa je to najmanje znano ima jako male vrijednosti pa je to najmanje značčajan ajan dio dio ukupnog kaukupnog kaššnjenja.njenja.

•• Vrijednosti kaVrijednosti kaššnjenja zbog njenja zbog ččekanja na pristup ili zbog ekanja na pristup ili zbog ččekanja u redu ovise o optereekanja u redu ovise o optereććenosti enosti mremrežže te obie te običčno predstavljaju najznano predstavljaju najznaččajniji dio ukupnog kaajniji dio ukupnog kaššnjenja.njenja.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


142


•• KoliKoliččina podataka koja se u jedinici vremena moina podataka koja se u jedinici vremena možže slati kroz mree slati kroz mrežžu od jednog rau od jednog raččunala prema unala prema drugom.drugom.

•• Mjeri se u bitovima po vremenskoj jedinici, obiMjeri se u bitovima po vremenskoj jedinici, običčno u Mbit/s.no u Mbit/s.•• Po analogiji s automobilima i cestom, propusnost odgovara broju Po analogiji s automobilima i cestom, propusnost odgovara broju automobila koji mogu uautomobila koji mogu ućći na i na

cestu u jedinici vremena.cestu u jedinici vremena.

RI ZG

MJERENJE PERFORMANSI MREMJERENJE PERFORMANSI MREMJERENJE PERFORMANSI MREMJERENJE PERFORMANSI MREŽŽŽŽE E E E ---- PROPUSNOSTPROPUSNOSTPROPUSNOSTPROPUSNOST

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

143


PropusnostPropusnostPropusnostPropusnostPropusnostPropusnostPropusnostPropusnost

•• ČČesto se propusnost naziva esto se propusnost naziva ““brzinabrzina””, no to je pogre, no to je pogreššno jer je propusnost mjera za kapacitet, a no jer je propusnost mjera za kapacitet, a ne za brzinu mrene za brzinu mrežže.e.

•• TipiTipiččne vrijednosti za propusnost u danane vrijednosti za propusnost u današšnjim mrenjim mrežžama kreama krećću se od 50u se od 50--tak Kbit/s kod dialtak Kbit/s kod dial--up up veza, preko nekoliko Mbit/s u WANveza, preko nekoliko Mbit/s u WAN--ovima ili kod ADSL veza, sve do 1Gbit/s u LANovima ili kod ADSL veza, sve do 1Gbit/s u LAN--ovima.ovima.

•• Pojam propusnosti komunikacijske linije priliPojam propusnosti komunikacijske linije priliččno je srodan pojmu no je srodan pojmu šširine pojasa (bandwidth) te irine pojasa (bandwidth) te linije. No, tu ipak postoji razlika.linije. No, tu ipak postoji razlika.

•• Propusnost mjeri stvarnu koliPropusnost mjeri stvarnu količčinu podataka koji se mogu slati u jedinici vremena.inu podataka koji se mogu slati u jedinici vremena.•• ŠŠirina pojasa daje teorijsku gornju ogradu za propusnost koju posirina pojasa daje teorijsku gornju ogradu za propusnost koju postavlja sam fizitavlja sam fiziččki medij.ki medij.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

144


Odnos između kaOdnos između kaOdnos između kaOdnos između kaOdnos između kaOdnos između kaOdnos između kaOdnos između kaššššššššnjenja i propusnostinjenja i propusnostinjenja i propusnostinjenja i propusnostinjenja i propusnostinjenja i propusnostinjenja i propusnostinjenja i propusnosti

•• U teoriji, kaU teoriji, kaššnjenje i propusnost su dvije nezavisne velinjenje i propusnost su dvije nezavisne veliččine. U praksi, te veliine. U praksi, te veliččine ipak djeluju ine ipak djeluju jedna na drugu.jedna na drugu.

•• Razlog međusobne ovisnosti lako je razumjeti pomoRazlog međusobne ovisnosti lako je razumjeti pomoćću analogije s automobilima i cestom. u analogije s automobilima i cestom. Ako je cesta zakrAko je cesta zakrččena prometom, tada svi moraju sporije voziti pa se vrijeme putovena prometom, tada svi moraju sporije voziti pa se vrijeme putovanja anja produljuje.produljuje.

•• Ukoliko u WAN ulazi velika koliUkoliko u WAN ulazi velika količčina podataka, tada paketne sklopke nisu u stanju odmah ina podataka, tada paketne sklopke nisu u stanju odmah obraditi velik broj paketa pa se kaobraditi velik broj paketa pa se kaššnjenje povenjenje poveććava zbog ava zbog ččekanja u redu.ekanja u redu.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


145



•• SliSliččno, ukoliko kroz LAN krene velika kolino, ukoliko kroz LAN krene velika količčina podataka, tada se poveina podataka, tada se poveććava kaava kaššnjenje zbog njenje zbog ččekanja na pristup zajedniekanja na pristup zajedniččkom mediju.kom mediju.

•• Pojava povePojava poveććanog kaanog kaššnjenja zbog velikog prometa u mrenjenja zbog velikog prometa u mrežži zove se zagui zove se zaguššenje (congestion).enje (congestion).•• U sluU sluččaju zaguaju zaguššenja, odgovarajuenja, odgovarajućći protokol trebao bi smanjiti intenzitet ubacivanja novih i protokol trebao bi smanjiti intenzitet ubacivanja novih

podataka u mrepodataka u mrežžu.u.•• Iskustvo je pokazalo da vrijedi sljedeIskustvo je pokazalo da vrijedi sljedećća priblia približžna formula koja povezuje kana formula koja povezuje kaššnjenje i propusnost.njenje i propusnost.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

146



•• Neka je D0 kaNeka je D0 kaššnjenje u situaciji kad u mrenjenje u situaciji kad u mrežži nema prometa.i nema prometa. Neka je U vrijednost između Neka je U vrijednost između 0 i 1 0 i 1 koja kakoja kažže koliki dio ukupne propusnosti se trenutno koristi. Tada se stve koliki dio ukupne propusnosti se trenutno koristi. Tada se stvarno kaarno kaššnjenje D dobiva njenje D dobiva kao:kao:

D = D0 / (1 D = D0 / (1 -- U)U)

•• ZnaZnačči, ako je mrei, ako je mrežža neopterea neoptereććena, stvarno kaena, stvarno kaššnjenje je D0. Ako mrenjenje je D0. Ako mrežža radi na 50% svoje a radi na 50% svoje propusnosti, stvarno kapropusnosti, stvarno kaššnjenje se udvostrunjenje se udvostruččuje. Kad se promet pribliuje. Kad se promet približži kapacitetu mrei kapacitetu mrežže, e, kakaššnjenje tenjenje težži prema beskonai prema beskonaččnosti.nosti.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

147


•• Mjeri se u bitovima. Daje koliMjeri se u bitovima. Daje količčinu podataka koja odjednom moinu podataka koja odjednom možže biti prisutna u mree biti prisutna u mrežži.i.•• Po analogiji s automobilima i cestama, umnoPo analogiji s automobilima i cestama, umnožžak kaak kaššnjenja i propusnosti odgovara njenja i propusnosti odgovara

maksimalnom broju automobila koji se u jednom trenutku mogu zatemaksimalnom broju automobila koji se u jednom trenutku mogu zatećći na cesti.i na cesti.

RI ZG

MJERENJE PERFORMANSI MREMJERENJE PERFORMANSI MREMJERENJE PERFORMANSI MREMJERENJE PERFORMANSI MREŽŽŽŽE E E E ---- UMNOUMNOUMNOUMNOŽŽŽŽAK KAAK KAAK KAAK KAŠŠŠŠNJENJA I PROPUSNOSTINJENJA I PROPUSNOSTINJENJA I PROPUSNOSTINJENJA I PROPUSNOSTI

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


148


UmnoUmnoUmnoUmnoUmnoUmnoUmnoUmnožžžžžžžžak kaak kaak kaak kaak kaak kaak kaak kaššššššššnjenja i propusnostinjenja i propusnostinjenja i propusnostinjenja i propusnostinjenja i propusnostinjenja i propusnostinjenja i propusnostinjenja i propusnosti

•• U sluU sluččaju zasebne komunikacijske linije između dva raaju zasebne komunikacijske linije između dva raččunala, ovaj umnounala, ovaj umnožžak daje koliak daje količčinu inu podataka koju popodataka koju poššiljatelj moiljatelj možže proizvesti i poslati prije nego e proizvesti i poslati prije nego ššto primatelj dobije prvi bit.to primatelj dobije prvi bit.

•• U sluU sluččaju mreaju mrežže s paketnim sklopkama, umnoe s paketnim sklopkama, umnožžak postavlja zahtjev na ukupni kapacitet ak postavlja zahtjev na ukupni kapacitet memorija unutar sklopki. Ako sklopke nemaju toliko memorije, tadmemorija unutar sklopki. Ako sklopke nemaju toliko memorije, tada lako moa lako možže doe doćći do gubitkai do gubitkapodataka jer se oni nepodataka jer se oni nećće imati gdje pohraniti.e imati gdje pohraniti.

•• Situacija kad sklopka gubi pakete zato jer ih nema gdje pohranitSituacija kad sklopka gubi pakete zato jer ih nema gdje pohraniti zove se kolaps uslijed i zove se kolaps uslijed zaguzaguššenja (congestion collapse).enja (congestion collapse).

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

149


•• Broj koji kaBroj koji kažže koliko kae koliko kaššnjenje monjenje možže biti vee biti većće ili manje od svoje prosjee ili manje od svoje prosječčne vrijednosti.ne vrijednosti.•• Mjeri se u vremenskim jedinicama, na primjer u milisekundama.Mjeri se u vremenskim jedinicama, na primjer u milisekundama.•• VaVažžan pokazatelj ukoliko se pokrean pokazatelj ukoliko se pokrećće multimedijska aplikacija, na primjer reprodukcija videoe multimedijska aplikacija, na primjer reprodukcija video

zapisa preko mrezapisa preko mrežže.e.•• Za takve aplikacije je zapravo potrebna mreZa takve aplikacije je zapravo potrebna mrežža sa a sa ššto manjom varijacijom kato manjom varijacijom kaššnjenja (zeronjenja (zero--

jitter network).jitter network).•• KaKaššnjenje u mrenjenje u mrežži svakako i svakako ćće uzrokovati vremenski pomak reprodukcije videozapisa kod e uzrokovati vremenski pomak reprodukcije videozapisa kod

primatelja u odnosu na poprimatelja u odnosu na poššiljatelja.iljatelja.

MJERENJE PERFORMANSI MREMJERENJE PERFORMANSI MREMJERENJE PERFORMANSI MREMJERENJE PERFORMANSI MREŽŽŽŽE E E E ---- VARIJACIJA KAVARIJACIJA KAVARIJACIJA KAVARIJACIJA KAŠŠŠŠNJENJANJENJANJENJANJENJA

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

150


Varijacija kaVarijacija kaVarijacija kaVarijacija kaVarijacija kaVarijacija kaVarijacija kaVarijacija kaššššššššnjenjanjenjanjenjanjenjanjenjanjenjanjenjanjenja

•• Varijacija u kaVarijacija u kaššnjenju poremetit njenju poremetit ćće i takvu vremenski pomaknutu reprodukciju. Naime:e i takvu vremenski pomaknutu reprodukciju. Naime:•• iznenadno smanjenje kaiznenadno smanjenje kaššnjenja uzrokovat njenja uzrokovat ćće neprirodno brzu reprodukciju dijela e neprirodno brzu reprodukciju dijela

videozapisavideozapisa•• iznenadno poveiznenadno poveććanje kaanje kaššnjenja vidjet njenja vidjet ćće se kao usporenje ili zastajkivanje e se kao usporenje ili zastajkivanje

videoreprodukcijevideoreprodukcije•• Kod mreKod mrežže s velikom varijacijom kae s velikom varijacijom kaššnjenja, reprodukcija videozapisa monjenja, reprodukcija videozapisa možže se ostvariti jedino e se ostvariti jedino

spremanjem dijelova videozapisa u buffer na strani primatelja, tspremanjem dijelova videozapisa u buffer na strani primatelja, te odvijanjem reprodukcije iz e odvijanjem reprodukcije iz buffera s vremenskim pomakom jobuffera s vremenskim pomakom jošš veveććim od kaim od kaššnjenja.njenja.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


151


•• Niti jedna mreNiti jedna mrežžna tehnologija nije optimalna za sve potrebe.na tehnologija nije optimalna za sve potrebe.•• Kombiniranjem tehnologija dobiva se prilagodljivo (robusno) rjeKombiniranjem tehnologija dobiva se prilagodljivo (robusno) rješšenje.enje.•• Javlja se problem pruJavlja se problem pružžanja jedinstvene usluge pri komunikaciji među anja jedinstvene usluge pri komunikaciji među ččvorovima u tehnolovorovima u tehnološški ki

razlirazliččitim mreitim mrežžama.ama.•• Spajanje raznorodnih fiziSpajanje raznorodnih fiziččkih mrekih mrežža u jedinstvenu logia u jedinstvenu logiččku mreku mrežžu je koncept koji se naziva u je koncept koji se naziva

InternetworkingInternetworking..

TEMELJNE POSTAVKE I ARHITEKTURA INTERNETATEMELJNE POSTAVKE I ARHITEKTURA INTERNETATEMELJNE POSTAVKE I ARHITEKTURA INTERNETATEMELJNE POSTAVKE I ARHITEKTURA INTERNETA

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

152


Temeljne postavke i arhitektura internetaTemeljne postavke i arhitektura internetaTemeljne postavke i arhitektura internetaTemeljne postavke i arhitektura internetaTemeljne postavke i arhitektura internetaTemeljne postavke i arhitektura internetaTemeljne postavke i arhitektura internetaTemeljne postavke i arhitektura interneta

•• ČČinjenica:injenica: nije mogunije mogućće spojiti dvije tehnoloe spojiti dvije tehnološški nekompatibilne mreki nekompatibilne mrežže jednostavnim spajenjeme jednostavnim spajenjemžžica.ica.

•• Pitanje:Pitanje: momožže li se prue li se pružžiti jedinstvena usluga bez uvođenja jedinstvenog tehnoloiti jedinstvena usluga bez uvođenja jedinstvenog tehnološškog standarda kog standarda za sve fiziza sve fiziččke mreke mrežže?e?

•• Sklopovsko (hardversko) rjeSklopovsko (hardversko) rješšenje zvano premoenje zvano premoššććivanje (bridgeing) ne rjeivanje (bridgeing) ne rješšava problem ava problem povezivanja raznorodnih mrepovezivanja raznorodnih mrežža u potpunosti.a u potpunosti.

•• RazliRazliččite mreite mrežže mogu koristiti razlie mogu koristiti različčite tipove adresiranja i formate paketa i okvira.ite tipove adresiranja i formate paketa i okvira.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

153


Temeljne postavke i arhitektura internetaTemeljne postavke i arhitektura internetaTemeljne postavke i arhitektura internetaTemeljne postavke i arhitektura internetaTemeljne postavke i arhitektura internetaTemeljne postavke i arhitektura internetaTemeljne postavke i arhitektura internetaTemeljne postavke i arhitektura interneta

•• Problem se rjeProblem se rješšava kombiniranjem programskog (softverskog) i sklopovskog (hardvava kombiniranjem programskog (softverskog) i sklopovskog (hardverskog) erskog) rjerješšenja.enja.

•• Paradigma, koja se Paradigma, koja se zove Internetworking, kozove Internetworking, koristi dodatne uređaje koji se zovu usmjernici risti dodatne uređaje koji se zovu usmjernici (routeri) (routeri) i slojevito građene protokolei slojevito građene protokole..

•• KaKažže se da je internet virtualna mree se da je internet virtualna mrežža budua budućći da je komunikacijski sustav apstrakcija koja skriva i da je komunikacijski sustav apstrakcija koja skriva fizifiziččke detalje mreke detalje mrežža sastavnica i routera koji ih povezuju.a sastavnica i routera koji ih povezuju.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


154


•• Router se sastoji od procesora, memorije i posebnog I/O suRouter se sastoji od procesora, memorije i posebnog I/O suččelja za svaku od mreelja za svaku od mrežža u kojima je a u kojima je ččvor.vor.

•• MreMrežže tretiraju router kao bilo koji drugi e tretiraju router kao bilo koji drugi ččvor.vor.•• BuduBudućći da router mora usmjeriti svaki paket, njegov procesor nije dovi da router mora usmjeriti svaki paket, njegov procesor nije dovoljan odroljan održžavanju avanju

prometa između proizvoljnog broja mreprometa između proizvoljnog broja mrežža.a.•• Redundantnost poveRedundantnost poveććava pouzdanost.ava pouzdanost.•• Komunikacijski protokol nadgleda i usmjerava promet pri preopterKomunikacijski protokol nadgleda i usmjerava promet pri preoptereeććenju routera.enju routera.

RouterRouter

Router Router

TEMELJNE POSTAVKE I ARHITEKTURA INTERNETA TEMELJNE POSTAVKE I ARHITEKTURA INTERNETA TEMELJNE POSTAVKE I ARHITEKTURA INTERNETA TEMELJNE POSTAVKE I ARHITEKTURA INTERNETA ---- USMJERNICI (ROUTER)USMJERNICI (ROUTER)USMJERNICI (ROUTER)USMJERNICI (ROUTER)

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

155


Usmjernici (router)Usmjernici (router)Usmjernici (router)Usmjernici (router)Usmjernici (router)Usmjernici (router)Usmjernici (router)Usmjernici (router)

•• Zadatak koji router obavlja je sloZadatak koji router obavlja je složžen buduen budućći da svaki okvir iz jedne mrei da svaki okvir iz jedne mrežže mora biti preusmjeren e mora biti preusmjeren u drugu mreu drugu mrežžu i upuu i upuććen do krajnjeg en do krajnjeg ččvora.vora.

•• Kako bi se zadatak rijeKako bi se zadatak riješšio, potreban je slojevito projektirani protokol.io, potreban je slojevito projektirani protokol.•• Prvi model za slojeviti protokol je bio 7 Prvi model za slojeviti protokol je bio 7 -- slojni OSI model (Open Systems Interconnection Basic slojni OSI model (Open Systems Interconnection Basic

Reference Model).Reference Model).

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

156


•• Petoslojni TCP/IP model omoguPetoslojni TCP/IP model omoguććuje komunikaciju među aplikacijama koje se izvruje komunikaciju među aplikacijama koje se izvrššavaju na avaju na raraččunalima u fiziunalima u fiziččki razliki različčitim mreitim mrežžama.ama.






TEMELJNE POSTAVKE I ARHITEKTURA INTERNETA TEMELJNE POSTAVKE I ARHITEKTURA INTERNETA TEMELJNE POSTAVKE I ARHITEKTURA INTERNETA TEMELJNE POSTAVKE I ARHITEKTURA INTERNETA ---- TCP/IP PROTOKOLTCP/IP PROTOKOLTCP/IP PROTOKOLTCP/IP PROTOKOL

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


157


TCP/IP protokolTCP/IP protokolTCP/IP protokolTCP/IP protokolTCP/IP protokolTCP/IP protokolTCP/IP protokolTCP/IP protokol

•• OmoguOmoguććio globalni internet.io globalni internet.•• PoPoššiljatelj: dijeli podatke u segmente (pakete) i iljatelj: dijeli podatke u segmente (pakete) i ššalje ih mrealje ih mrežžnom slojunom sloju•• Primatelj: slaPrimatelj: slažže segmente i prosljeđuje ih aplikacijskom slojue segmente i prosljeđuje ih aplikacijskom sloju

Router

Router

Router











Computer

Computer

Computer

Laptop

Laptop

Computer

Router

FIZIFIZIFIZIFIZIFIZIFIZIFIZIFIZI ČČČČČČČČ KI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJ


MREMREMREMREMREMREMREMREŽŽŽŽŽŽŽŽ NI SLOJNI SLOJNI SLOJNI SLOJNI SLOJNI SLOJNI SLOJNI SLOJ




FIZIFIZIFIZIFIZIFIZIFIZIFIZIFIZIČČČČČČČČ KI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJ



FIZIFIZIFIZIFIZIFIZIFIZIFIZIFIZIČČČČČČČČ KI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJ









FIZIFIZIFIZIFIZIFIZIFIZIFIZIFIZI ČČČČČČČČKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJ





FIZIFIZIFIZIFIZIFIZIFIZIFIZIFIZI ČČČČČČČČKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJKI SLOJ





___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

158



•• Osnovno komunikacijsko sklopovlje (hardver) ima mehanizme koji zOsnovno komunikacijsko sklopovlje (hardver) ima mehanizme koji znaju prenijeti bitove naju prenijeti bitove podataka od jednog podataka od jednog ččvora do drugog.vora do drugog.

•• Protokol je apstrakcija koja definira skup pravila po kojoj Protokol je apstrakcija koja definira skup pravila po kojoj ččvorovi u mrevorovi u mrežži mogu izmjenjivati i mogu izmjenjivati poruke bez direktne interreakcije sa sklopovljem (hardverom).poruke bez direktne interreakcije sa sklopovljem (hardverom).

•• Komunikacijski problem ne rjeKomunikacijski problem ne rješšava se monolitnim modelom, veava se monolitnim modelom, većć se organizira kao stog slojeva se organizira kao stog slojeva (layering model). To olak(layering model). To olakššava analizu, pava analizu, projektiranje i izvođenje programske podrrojektiranje i izvođenje programske podršške (ske (softvera). oftvera). TakođerTakođer, pove, poveććava prilagodljivost i robustnost rjeava prilagodljivost i robustnost rješšenja.enja.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

159



•• Svaki sloj protokola rjeSvaki sloj protokola rješšava dio komunikacijskog problema. U tu svrhu svaki sloj na poava dio komunikacijskog problema. U tu svrhu svaki sloj na poččetnom etnom ččvoru dodaje informacije zaglavlju izlaznog okvira. Na krajnjem voru dodaje informacije zaglavlju izlaznog okvira. Na krajnjem ččvoru se ti podaci uklanjaju.voru se ti podaci uklanjaju.

•• Paketi pri slanju dobivaju slijedni broj. Paketi pri slanju dobivaju slijedni broj. ČČvor primatelj slavor primatelj slažže pakete po slijednim brojevima.e pakete po slijednim brojevima.•• Izgubljeni paketi ponovno se Izgubljeni paketi ponovno se ššalju.alju.

KORISNIKORISNIKORISNIKORISNIKORISNIKORISNIKORISNIKORISNIČČČČČČČČKI PODACIKI PODACIKI PODACIKI PODACIKI PODACIKI PODACIKI PODACIKI PODACI


PRIJENOSNI SLOJPRIJENOSNI SLOJPRIJENOSNI SLOJPRIJENOSNI SLOJPRIJENOSNI SLOJPRIJENOSNI SLOJPRIJENOSNI SLOJPRIJENOSNI SLOJMREMREMREMREMREMREMREMREŽŽŽŽŽŽŽŽNI SLOJNI SLOJNI SLOJNI SLOJNI SLOJNI SLOJNI SLOJNI SLOJ



___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


160


•• Razlikuju se Razlikuju se ččvorovi domavorovi domaććini hostini host--computers (racomputers (raččunala koja izvode neku aplikaciju) i unala koja izvode neku aplikaciju) i ččvorovi vorovi usmjernici (Routers) koji povezuju raznorodne mreusmjernici (Routers) koji povezuju raznorodne mrežže.e.

•• Usmjernik je raUsmjernik je raččunalo s dva mreunalo s dva mrežžna suna suččelja koje prebacuje i prevodi podatke između dvije elja koje prebacuje i prevodi podatke između dvije raznolike mreraznolike mrežže.e.

•• Svi Svi ččvorovi koriste slojeve TCP/IP protokola.vorovi koriste slojeve TCP/IP protokola.•• No svi No svi ččvorovi ne koriste sve slojeve protokola. Npr. router ne treba prvorovi ne koriste sve slojeve protokola. Npr. router ne treba protokole sloja 5 otokole sloja 5

(aplikacijski sloj).(aplikacijski sloj).

TEMELJNE POSTAVKE I ARHITEKTURA INTERNETA TEMELJNE POSTAVKE I ARHITEKTURA INTERNETA TEMELJNE POSTAVKE I ARHITEKTURA INTERNETA TEMELJNE POSTAVKE I ARHITEKTURA INTERNETA ---- ČČČČVOROVI DOMAVOROVI DOMAVOROVI DOMAVOROVI DOMAĆĆĆĆINI I INI I INI I INI I ČČČČVOROVI USMJERNICIVOROVI USMJERNICIVOROVI USMJERNICIVOROVI USMJERNICI

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

161


ČČČČČČČČvorovi domavorovi domavorovi domavorovi domavorovi domavorovi domavorovi domavorovi domaććććććććini i ini i ini i ini i ini i ini i ini i ini i ččččččččvorovi usmjernicivorovi usmjernicivorovi usmjernicivorovi usmjernicivorovi usmjernicivorovi usmjernicivorovi usmjernicivorovi usmjernici

•• Stvara se dojam virtualne mreStvara se dojam virtualne mrežže budue budućći da gornji slojevi protokola skrivaju fizii da gornji slojevi protokola skrivaju fiziččke detalje mreke detalje mrežža.a.•• Posebno se skrivaju detalji (prevPosebno se skrivaju detalji (prevođenjemođenjem):):

•• fizifiziččkih veza i fizikih veza i fiziččkih adresakih adresa•• fizifiziččkih formata okvira i prikaza podataka.kih formata okvira i prikaza podataka.

•• Umjesto toga postoje:Umjesto toga postoje:•• virtualne IP adrese,virtualne IP adrese,•• virtualni paketi ili datagrami.virtualni paketi ili datagrami.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

162



•• Pojam apstraktnog paketa te apstraktne adrese omoguPojam apstraktnog paketa te apstraktne adrese omoguććava izmjenu poruka između ava izmjenu poruka između ččvorova u vorova u raznorodnim mreraznorodnim mrežžama.ama.

Computer

Computer

Laptop

Laptop

Computer Computer

Computer

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


163



•• Takav model omoguTakav model omoguććuje skalabilno i robusno rjeuje skalabilno i robusno rješšenje problema pruenje problema pružžanja jedinstvene usluge u anja jedinstvene usluge u stalno rastustalno rastuććoj mreoj mrežži.i.

Computer

Computer

Laptop

Laptop

Computer Computer

Computer

mreža 1

mreža 2

mreža 3

Router

Router

Router

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

164


•• IP adresiranje stvara dojam velike homogene mreIP adresiranje stvara dojam velike homogene mrežže s jedinstvenom uslugom.e s jedinstvenom uslugom.•• Virtualna mreVirtualna mrežža se moa se možže realizirati iskljue realizirati isključčivo ukoliko svi ivo ukoliko svi ččvorovi koriste jedinstven sustav vorovi koriste jedinstven sustav

adresiranja.adresiranja.•• Sustav adresiranja u virtualnoj mreSustav adresiranja u virtualnoj mrežži mora biti neovisan o fizii mora biti neovisan o fiziččkim adresama.kim adresama.•• Kao rezultat, dvije aplikacije ili dva korisnika izmjenjuju poruKao rezultat, dvije aplikacije ili dva korisnika izmjenjuju poruke bez znanja fizike bez znanja fiziččkih adresa.kih adresa.•• Informaciju o fiziInformaciju o fiziččkim adresama trebaju samo nikim adresama trebaju samo nižži slojevi protokola.i slojevi protokola.

ADRESE ZA INTERNET PROTOKOL IPADRESE ZA INTERNET PROTOKOL IPADRESE ZA INTERNET PROTOKOL IPADRESE ZA INTERNET PROTOKOL IP

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

165


Adrese za Internet protokol IPAdrese za Internet protokol IPAdrese za Internet protokol IPAdrese za Internet protokol IPAdrese za Internet protokol IPAdrese za Internet protokol IPAdrese za Internet protokol IPAdrese za Internet protokol IP

•• Adresiranje u stogu protokola TCP/IP je odrAdresiranje u stogu protokola TCP/IP je određeno internet protokolom IPeđeno internet protokolom IP..•• Svaki Svaki ččvor u mrevor u mrežži ima 32i ima 32--bitni broj koji se naziva bitni broj koji se naziva Internet Protocol addressInternet Protocol address ili skraili skraććeno IP eno IP

adresa.adresa.•• Svaki paket koji se Svaki paket koji se ššalje kroz virtualnu mrealje kroz virtualnu mrežžu u zaglavlju ima IP adresu polaznog i dolaznog u u zaglavlju ima IP adresu polaznog i dolaznog

ččvora.vora.•• Sva komunikacija se odvija jedino koriSva komunikacija se odvija jedino korišštenjem IP adresa.tenjem IP adresa.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


166


Adrese za internet protokol IPAdrese za internet protokol IPAdrese za internet protokol IPAdrese za internet protokol IPAdrese za internet protokol IPAdrese za internet protokol IPAdrese za internet protokol IPAdrese za internet protokol IP

•• 3232--bitna IP adresa dijeli se na bitna IP adresa dijeli se na prefiksprefiks i i sufikssufiks..•• PrefiksPrefiks ili ili adresa mreadresa mrežžee identificira fiziidentificira fiziččku mreku mrežžu u kojoj se u u kojoj se ččvor nalazi.vor nalazi.•• SufiksSufiks oznaoznaččava pojedinaava pojedinaččni ni ččvor u mrevor u mrežži.i.•• Dvije međusobno povezane fiziDvije međusobno povezane fiziččke mreke mrežže ne mogu imati istu mree ne mogu imati istu mrežžnu adresu niti dva nu adresu niti dva ččvora u vora u

istoj fiziistoj fiziččkoj mrekoj mrežži ne mogu imati isti sufiks.i ne mogu imati isti sufiks.•• Hijerarhija IP adresa olakHijerarhija IP adresa olakššava usmjeravanje:ava usmjeravanje:

•• svaki svaki ččvor ima jedinstvenu IP adresu (prefiks, sufiks)vor ima jedinstvenu IP adresu (prefiks, sufiks)•• administriranje mreadministriranje mrežžnih adresa je globalno, a sufiksa lokalno.nih adresa je globalno, a sufiksa lokalno.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

167



•• Problem: kako podijeliti 32 bita na prefiks i sufiks?Problem: kako podijeliti 32 bita na prefiks i sufiks?•• Preveliki prefiks ograniPreveliki prefiks ograniččava veliava veliččinu fiziinu fiziččkih mrekih mrežža (tj. broja a (tj. broja ččvorova u mrevorova u mrežži).i).•• Preveliki sufiks ograniPreveliki sufiks ograniččava broj fiziava broj fiziččkih mrekih mrežža.a.•• Kompromis: prva 4 bKompromis: prva 4 bita adrese određuju klasu IP adreseita adrese određuju klasu IP adrese. Postoji pet klasa: tri primarne i dvije . Postoji pet klasa: tri primarne i dvije

sekundarne.sekundarne.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

168



•• Klase IP adresa:Klase IP adresa:

00 PREFIKSPREFIKS SUFIKSSUFIKS11 22 33 44 88 1616 2424 3232

11 PREFIKSPREFIKS SUFIKSSUFIKS00

11 PREFIKSPREFIKS SUFIKSSUFIKS11 00

11 MULTICAST ADRESAMULTICAST ADRESA11 11 00

11 REZERVIRANO ZA BUDUREZERVIRANO ZA BUDUĆĆE KORIE KORIŠŠTENJETENJE11 11 11

AA

BB

CC

DD

EE

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


169



•• Klase IP adresa:Klase IP adresa:

KLASAKLASA OPSEG BROJEVA OPSEG BROJEVA MREMREŽŽEE

MOGUMOGUĆĆI BROJ I BROJ MREMREŽŽAA

OPSEG BROJEVA OPSEG BROJEVA ČČVOROVAVOROVA

MOGUMOGUĆĆI BROJ I BROJ ČČVOROVAVOROVA

AA 0.XXX.XXX.XXX 0.XXX.XXX.XXX --127.XXX.XXX.XXX127.XXX.XXX.XXX

128128 XXX.0.0.1 XXX.0.0.1 --XXX.255.255.254XXX.255.255.254

1677721167772166

BB 128.0.XXX.XXX 128.0.XXX.XXX --191.255.XXX.XXX191.255.XXX.XXX

1638416384 XXX.XXX.0.1 XXX.XXX.0.1 --XXX.XXX.255.254XXX.XXX.255.254

6553665536

CC 192.0.0.XXX 192.0.0.XXX --223.255.255.XXX223.255.255.XXX

20971502097150 XXX.XXX.XXX.1 XXX.XXX.XXX.1 --XXX.XXX.XXX.254XXX.XXX.XXX.254

254254

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

170



•• Klase A, B, C su primarne klase i koriste se za adresiranje Klase A, B, C su primarne klase i koriste se za adresiranje ččvorova.vorova.•• Klasa D se koristi za multicasting (skup Klasa D se koristi za multicasting (skup ččvorova dijeli multicast adresu, svaki dobiva kopiju vorova dijeli multicast adresu, svaki dobiva kopiju

svakog paketa poslanog na multicast adresu).svakog paketa poslanog na multicast adresu).

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

171



•• 32 32 --bitni brojevi se zapisuju u ljudima bitni brojevi se zapisuju u ljudima ččitljivijem formatu tako da se pojedini okteti zapiitljivijem formatu tako da se pojedini okteti zapiššu u decimalno i odijele todecimalno i odijele toččkom.kom.

•• 0 se pojavljuje kada su svi bitovi u oktetu 0, dok je 255 najve0 se pojavljuje kada su svi bitovi u oktetu 0, dok je 255 najvećća vrijednost i oznaa vrijednost i označčava 8 jedinicaava 8 jedinica

3232--bitna IP ADRESAbitna IP ADRESA DECIMALNA NOTACIJADECIMALNA NOTACIJA

10000001 00110100 00000100 0000000010000001 00110100 00000100 00000000 129.52.6.0129.52.6.011000000 00000101 00110000 0000001111000000 00000101 00110000 00000011 192.5.48.3192.5.48.300001010 00000010 00000000 0010010100001010 00000010 00000000 00100101 10.2.0.3710.2.0.3710000000 00001010 00000010 0000001110000000 00001010 00000010 00000011 128.10.2.3128.10.2.310000000 10000000 11111111 0000000010000000 10000000 11111111 00000000 128.128.255.0128.128.255.0

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


172



•• Adresiranje unutar interneta mora biti jedinstveno.Adresiranje unutar interneta mora biti jedinstveno.•• Adresa mreAdresa mrežže se dobiva u koordinaciji sa centralnom međunarodnom agencijom e se dobiva u koordinaciji sa centralnom međunarodnom agencijom za upravljanje za upravljanje

mremrežžom (om (International Assigned Number AuthorityInternational Assigned Number Authority).).•• Sufiks adrese se dobiva od lokalnog administratora u kompaniji kSufiks adrese se dobiva od lokalnog administratora u kompaniji koja pruoja pružža uslugu pristupa a uslugu pristupa

internetu, poznatijom kao ISP (internetu, poznatijom kao ISP (Internet Service ProviderInternet Service Provider).).•• Primjer: Primjer: 78.2.75.578.2.75.5

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

173



•• Heterogena mreHeterogena mrežža od a od ččetiri podmreetiri podmrežže.e.•• Projektant dodjeljuje prefikse mreProjektant dodjeljuje prefikse mrežžama na osnovu pretpostavke o moguama na osnovu pretpostavke o moguććem broju em broju ččvorova.vorova.•• NajNajččeeššćće su adrese tipa B i Ce su adrese tipa B i C•• Sufiksi se mogu proizvoljno dodjeljivati.Sufiksi se mogu proizvoljno dodjeljivati.

PREFIKS 128.10

PREFIKS 128.211

PREFIKS 10

PREFIKS 192.5.48

128.10.1.0 128.10.0.1

Router

128.211.6.115 128.211.28.4

Router

Router

10.0.0.37 10.0.0.45

192.5.48.1 192.5.48.100

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

174



•• Klase IP adresa predstavljaju veliko fiziKlase IP adresa predstavljaju veliko fiziččko ograniko ograniččenje rastu interneta.enje rastu interneta.•• Potreba za novom apstrakcijom.Potreba za novom apstrakcijom.•• Uvođenje pojma podmreUvođenje pojma podmrežžnog adresiranja (subnet adressing) i pojma besklasnog adresiranjnog adresiranja (subnet adressing) i pojma besklasnog adresiranja a

(classless addressing).(classless addressing).•• Dijeljenje na prefiks i sufiks moDijeljenje na prefiks i sufiks možže se realizirati na proizvoljnom mjestu.e se realizirati na proizvoljnom mjestu.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


175



•• IP adresa A se dijeli na sufiks i prefiks pomoIP adresa A se dijeli na sufiks i prefiks pomoćću adresne maske M.u adresne maske M.•• Adresna maska M je dodatni 32Adresna maska M je dodatni 32--bitni broj.bitni broj.•• Par (A,M) se zapisuje u CIDR notaciji kao npr. 128.10.2.3/16.Par (A,M) se zapisuje u CIDR notaciji kao npr. 128.10.2.3/16.•• Besklasna adresa je uređeni par Besklasna adresa je uređeni par (A,M), a prefiks mre(A,M), a prefiks mrežže se rae se raččuna po formuli P=(A&M).una po formuli P=(A&M).•• U decimalnoj notaciji za donji primjer mreU decimalnoj notaciji za donji primjer mrežžna maska iznosi 255.255.0.0 koja za IP adresu na maska iznosi 255.255.0.0 koja za IP adresu

128.10.2.3 daje prefiks 128.10.0.0.128.10.2.3 daje prefiks 128.10.0.0.

1000000010000000 0000101000001010 0000001000000010 0000001100000011

1111111111111111 1111111111111111 0000000000000000 0000000000000000

1000000010000000 0000101000001010 0000000000000000 0000000000000000

IP AdresaIP AdresaMreMrežžna maskana maska

Adresa mreAdresa mrežžee

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

176


Adrese za Internet protokol IPAdrese za Internet protokol IPAdrese za Internet protokol IPAdrese za Internet protokol IPAdrese za Internet protokol IPAdrese za Internet protokol IPAdrese za Internet protokol IPAdrese za Internet protokol IP

•• CIDR CIDR -- skraskraććenica za enica za Classless InterClassless Inter--Domain RoutingDomain Routing•• Adresa 128.10.2.3 je primjer adrese klase B.Adresa 128.10.2.3 je primjer adrese klase B.•• U klasnoj notaciji ISP moU klasnoj notaciji ISP možže ovu adresu dodijeliti jednom korisniku koji u svojoj mree ovu adresu dodijeliti jednom korisniku koji u svojoj mrežži moi možže imatie imati

221616 ččvorova.vorova.•• KoriKorišštenjem CIDR notacije ISP motenjem CIDR notacije ISP možže velikom korisniku dodijeliti ekvivalentnu CIDR adresu e velikom korisniku dodijeliti ekvivalentnu CIDR adresu

128.10.2.3/16.128.10.2.3/16.•• Alternativno, ISP moAlternativno, ISP možže dodijeliti dva prefiksa 128.10.2.16/28 i 128.10.2.32/28 za mane dodijeliti dva prefiksa 128.10.2.16/28 i 128.10.2.32/28 za manje klijente je klijente

(maksimalno 14 (maksimalno 14 ččvorova, zavorova, zaššto?).to?).

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

177



•• Za masku /28 ili decimalno 255.255.255.240, korisnik ima 4 bita Za masku /28 ili decimalno 255.255.255.240, korisnik ima 4 bita za dodjeljivanje lokalnih adresa. za dodjeljivanje lokalnih adresa. Decimalno je to 128.10.2.16 do 128.10.2.31.Decimalno je to 128.10.2.16 do 128.10.2.31.

•• To bi bilo maksimalno 16 sufiksa.To bi bilo maksimalno 16 sufiksa.•• No, adrese 128.10.2.16 i 128.10.2.31 su rezervirane.No, adrese 128.10.2.16 i 128.10.2.31 su rezervirane.

•• Adresa mreAdresa mrežže 128.10.2.16/28 je 128.10.2.16 i ona se ne bi smjela pojavljivae 128.10.2.16/28 je 128.10.2.16 i ona se ne bi smjela pojavljivati kao adresa ti kao adresa ččvora.vora.

•• Adresa 128.10.2.31/28 (odgovara sufiksu u kojem se binarno pojavAdresa 128.10.2.31/28 (odgovara sufiksu u kojem se binarno pojavljuju sve jedinice) je ljuju sve jedinice) je broadcast adresa.broadcast adresa.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


178



•• Paket koji izvana dođe na broadcast adresu mrePaket koji izvana dođe na broadcast adresu mrežže bit e bit ćće dostavljen svim e dostavljen svim ččvorovima u toj mrevorovima u toj mrežži.i.•• SliSliččno se ponano se ponašša i paket koji je odaslan na multicast adresu.a i paket koji je odaslan na multicast adresu.•• Pored ovih adresa, rezervirana je i takozvana Pored ovih adresa, rezervirana je i takozvana loopbackloopback adresa koja sluadresa koja služži programerima za i programerima za

testiranje programske podrtestiranje programske podršške (softvera) koji koristi TCP/IP protokol.ke (softvera) koji koristi TCP/IP protokol.•• Loopback adrese imaju mreLoopback adrese imaju mrežžni prefiks 127/8.ni prefiks 127/8.•• Omiljena loopback adresa je 127.0.0.1.Omiljena loopback adresa je 127.0.0.1.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

179



•• Adresa 255.255.255.255 je takozvana Adresa 255.255.255.255 je takozvana limited broadcastlimited broadcast adresa koja se koristi za lokalno slanjeadresa koja se koristi za lokalno slanjepaketa kroz cijelu lokalnu mrepaketa kroz cijelu lokalnu mrežžu (prilikom pokretanja mreu (prilikom pokretanja mrežže).e).

•• Rezervirane IP adrese saRezervirane IP adrese sažžeto su prikazane u sljedeeto su prikazane u sljedeććoj tablici.oj tablici.

PREFIKSPREFIKS SUFIKSSUFIKS VRSTA ADRESEVRSTA ADRESE SVRHASVRHA

sve 0sve 0 sve 0sve 0 ovo raovo raččunalounalo koristi se prilikom podizanja sustavakoristi se prilikom podizanja sustavamremrežžna adresana adresa sve 0sve 0 mremrežžaa identifikacija mreidentifikacija mrežžeemremrežžna adresana adresa sve 1sve 1 usmjerena difuzijausmjerena difuzija difuzija u specifidifuzija u specifiččnoj mrenoj mrežžii

sve 1sve 1 sve 1sve 1 ograniograniččena difuzijaena difuzija difuzija u lokalnoj mredifuzija u lokalnoj mrežžii127127 bilo bilo šštoto loopbackloopback testiranjetestiranje

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

180



•• Svaki usmjernik po TCP/IP protokolu ima svoju IP adresu.Svaki usmjernik po TCP/IP protokolu ima svoju IP adresu.•• Svaki usmjernik ima barem dvije pridruSvaki usmjernik ima barem dvije pridružžene IP adrese, buduene IP adrese, budućći da je:i da je:

•• usmjernik usmjernik ččvor u vivor u višše fizie fiziččkih mrekih mrežžaa•• svaka IP adresa ima prefiks koji oznasvaka IP adresa ima prefiks koji označčava fiziava fiziččku mreku mrežžu.u.

•• IP adresa ne oznaIP adresa ne označčava raava raččunalo (hostunalo (host), ), nego spoj između ranego spoj između raččunala i mreunala i mrežže.e.•• RaRaččunala, kao i usmjernici, mogu imati vezu s nekoliko mreunala, kao i usmjernici, mogu imati vezu s nekoliko mrežža.a.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


181



•• Na slici se vidi primjer koji pokazuje IP adrese pridruNa slici se vidi primjer koji pokazuje IP adrese pridružžene dvama usmjernicima koji povezuju tri ene dvama usmjernicima koji povezuju tri mremrežže.e.

78.0.0.0/8

Router

Router

Ethernet 131.108.0.0/16

WLAN223.240.129.0/24

131.108.99.5 223.240.129.2

223.240.129.1778.0.0.17

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

182


•• IP adrese su virtualne buduIP adrese su virtualne budućći da su realizirane programski (softverski).i da su realizirane programski (softverski).•• Koriste ih viKoriste ih višši slojevi protokola.i slojevi protokola.•• Sklopovski (hardverski) sloj ne razumije virtualne IP adrese.Sklopovski (hardverski) sloj ne razumije virtualne IP adrese.•• Okviri koji nemaju korektnu fiziOkviri koji nemaju korektnu fiziččku adresu ne mogu biti preneseni kroz fiziku adresu ne mogu biti preneseni kroz fiziččku mreku mrežžu.u.•• Potreba za prevođenjem virtualne u fiziPotreba za prevođenjem virtualne u fiziččku adresu.ku adresu.

PRETVARANJE IP ADRESE U HARDVERSKUPRETVARANJE IP ADRESE U HARDVERSKUPRETVARANJE IP ADRESE U HARDVERSKUPRETVARANJE IP ADRESE U HARDVERSKU

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

183


Pretvaranje IP adrese u hardverskuPretvaranje IP adrese u hardverskuPretvaranje IP adrese u hardverskuPretvaranje IP adrese u hardverskuPretvaranje IP adrese u hardverskuPretvaranje IP adrese u hardverskuPretvaranje IP adrese u hardverskuPretvaranje IP adrese u hardversku

•• Zamislimo da dvije aplikacije Zamislimo da dvije aplikacije žžele izmijeniti podatke kroz mreele izmijeniti podatke kroz mrežžu.u.•• Programska podrProgramska podršška (softver) iz komunikacijskog protokola generira paket koji saka (softver) iz komunikacijskog protokola generira paket koji sadrdržži adresu i adresu

popoššiljatelja i primatelja.iljatelja i primatelja.•• Programska podrProgramska podršška na svakom raka na svakom raččunalu (host) ili usmjerniku (router) koristi IP adresu za unalu (host) ili usmjerniku (router) koristi IP adresu za

raraččunanje sljedeunanje sljedeććeg skoka.eg skoka.•• Slanje kroz fiziSlanje kroz fiziččku mreku mrežžu zahtjeva određivanje fiziu zahtjeva određivanje fiziččke adrese sljedeke adrese sljedeććeg skoka.eg skoka.•• Svako raSvako raččunalo mounalo možže odrediti samo fizie odrediti samo fiziččke adrese ke adrese ččvorova (host ili router) mrevorova (host ili router) mrežže u kojoj se e u kojoj se

nalazi.nalazi.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


184



•• Mapiranje između virtualne IP adrese i fiziMapiranje između virtualne IP adrese i fiziččke adrese se zove pretvaranje adresa (addresske adrese se zove pretvaranje adresa (addressresolution).resolution).

•• RaRaččunalo (hostunalo (host) i) ili usmjernik (rli usmjernik (router) koriouter) koriste prevođenje adresa samo kada ste prevođenje adresa samo kada ššalju pakete unutaralju pakete unutariste fiziiste fiziččke mreke mrežže. Adresa iz daleke fizie. Adresa iz daleke fiziččke mreke mrežže se nikada ne prevodi.e se nikada ne prevodi.

Computer

Router Router

Computer

Computer

Computer

Computer

Computer

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

185



•• Postoje tri osnovne tehnike prevođenja adresaPostoje tri osnovne tehnike prevođenja adresa::•• pretvaranje adrese koripretvaranje adrese korišštenjem tablice (table lookup)tenjem tablice (table lookup)•• pretvaranje adrese direktnim rapretvaranje adrese direktnim raččunanjem (closedunanjem (closed--form computation)form computation)•• pretvaranje adresa izmjenom poruka (message exchange)pretvaranje adresa izmjenom poruka (message exchange)

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

186



•• Pretvaranje adrese koriPretvaranje adrese korišštenjem tablice (table lookup)tenjem tablice (table lookup)•• Tablica se sastoji od niza parova (P,H) virtualne IP adrese P i Tablica se sastoji od niza parova (P,H) virtualne IP adrese P i fizifiziččke (hardverske) adrese ke (hardverske) adrese

H.H.•• Svaka fiziSvaka fiziččka mreka mrežža ima svoju tablicu (npr. tablica za prefiks 197.15.3.0/24)a ima svoju tablicu (npr. tablica za prefiks 197.15.3.0/24)•• PretraPretražživanje velikih tablica moivanje velikih tablica možže biti algoritamski zahtjevno.e biti algoritamski zahtjevno.

IP adresaIP adresa FiziFiziččka adresaka adresa

197.15.3.2197.15.3.2 0A:07:4B:12:82:360A:07:4B:12:82:36

197.15.3.3197.15.3.3 0A:9C:28:71:32:8D0A:9C:28:71:32:8D

197.15.3.4197.15.3.4 0A:11:C3:68:01:990A:11:C3:68:01:99

197.15.3.5197.15.3.5 0A:74:59:32:CC:1F0A:74:59:32:CC:1F

197.15.3.6197.15.3.6 0A:04:BC:00:03:280A:04:BC:00:03:28

197.15.3.7197.15.3.7 0A:77:81:0E:52:FA0A:77:81:0E:52:FA

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


187



•• Pretvaranje adrese direktnim raPretvaranje adrese direktnim raččunanjem (closedunanjem (closed--form computation).form computation).•• Koriste se brzo izraKoriste se brzo izraččunjive formule u Booleovoj algebriunjive formule u Booleovoj algebri•• Pogodno za prevođenje adresa koje nisu statiPogodno za prevođenje adresa koje nisu statiččke (configurable addressing scheme).ke (configurable addressing scheme).•• Postoje mrePostoje mrežžna suna suččelja elja ččije se fiziije se fiziččke adrese biraju prilikom prve instalacije.ke adrese biraju prilikom prve instalacije.•• Za mreZa mrežžu s prefiksom 220.123.5.0/24 zatvorena formula glasi:u s prefiksom 220.123.5.0/24 zatvorena formula glasi:

H = P and 0.0.0.255.H = P and 0.0.0.255.•• FiziFiziččke adrese tada biramo u rasponu 1 do 254.ke adrese tada biramo u rasponu 1 do 254.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

188



•• Pretvaranje adresa izmjenom poruka (message exchange).Pretvaranje adresa izmjenom poruka (message exchange).•• RaRaččunanje adresa optereunanje adresa optereććuje rauje raččunala.unala.•• Kao alternativu pretraKao alternativu pretražživanju tablica ili izraivanju tablica ili izraččunavanju fiziunavanju fiziččkih adresa, pkih adresa, posao prevođenja osao prevođenja

virtualnih adresa movirtualnih adresa možže se distribuirati.e se distribuirati.•• RaRaččunala dolaze do fiziunala dolaze do fiziččke adrese: ke adrese:

•• preko poslupreko poslužžitelja za prevođenje itelja za prevođenje (resolution servers)(resolution servers)•• tako da svako ratako da svako raččunalo u mreunalo u mrežži vrai vraćća odgovor na poruku kojom se traa odgovor na poruku kojom se tražži njegova i njegova

fizifiziččka adresa.ka adresa.•• Za ovakav tip prevođenja adresa nuZa ovakav tip prevođenja adresa nužžan je koncept an je koncept broadcastabroadcasta..

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

189



•• TCP/IP stog protokola moTCP/IP stog protokola možže koristiti sva tri navedena tipa prevođenja virtualnih adresae koristiti sva tri navedena tipa prevođenja virtualnih adresa..•• Tablice se najTablice se najččeeššćće koriste prevođenju adresa u WANe koriste prevođenju adresa u WAN--u.u.•• Prevođenje izraPrevođenje izraččunavanjem se koristi za mreunavanjem se koristi za mrežže koje podre koje podržžavaju konfiguriranje fiziavaju konfiguriranje fiziččkih adresa.kih adresa.•• Prevođenje izmjenom poruka se koristi u LANPrevođenje izmjenom poruka se koristi u LAN--ovima.ovima.•• Dio stoga koji se bavi izmjenom poruka u svrhu prevođenja adresaDio stoga koji se bavi izmjenom poruka u svrhu prevođenja adresa zove se ARP (Adress zove se ARP (Adress

Resolution Protocol).Resolution Protocol).

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


190



•• ARP standard specificira slanje ARP poruka kroz mreARP standard specificira slanje ARP poruka kroz mrežžu.u.•• ARP zahtjev se ARP zahtjev se ššalje kao broadcast.alje kao broadcast.•• Odgovor se Odgovor se ššalje u okviru namijenjenom samo alje u okviru namijenjenom samo ččvoru koji je poslao broadcast.voru koji je poslao broadcast.

Computer CComputer BComputer A Computer EComputer D



___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

191



•• ARP protokol se najARP protokol se najččeeššćće koristi za prevođenje e koristi za prevođenje 3232--bitnih IP adresa u 48bitnih IP adresa u 48--bitne Ehternet adrese.bitne Ehternet adrese.•• Specificira se samo opSpecificira se samo općći oblik ARP poruke.i oblik ARP poruke.•• Cijela ARP poruka se transportira unutar fiziCijela ARP poruka se transportira unutar fiziččkog okvira = enkapsulacija poruka.kog okvira = enkapsulacija poruka.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

192


Pretvaranje IP adrese u hardverskuPretvaranje IP adrese u hardverskuPretvaranje IP adrese u hardverskuPretvaranje IP adrese u hardverskuPretvaranje IP adrese u hardverskuPretvaranje IP adrese u hardverskuPretvaranje IP adrese u hardverskuPretvaranje IP adrese u hardversku•• ARP poruka ARP poruka

VRSTA FIZIVRSTA FIZIČČKE ADRESEKE ADRESE VRSTA ADRESNOG PROTOKOLAVRSTA ADRESNOG PROTOKOLA

DUDUŽŽINA FIZIINA FIZIČČKE KE ADRESEADRESE

DUDUŽŽINA ADRESE INA ADRESE PROTOKOLAPROTOKOLA

OPERACIJAOPERACIJA

FIZIFIZIČČKA ADRESA POKA ADRESA POŠŠILJATELJA (prva 4 okteta)ILJATELJA (prva 4 okteta)

FIZIFIZIČČKA ADRESA POKA ADRESA POŠŠILJATELJA ILJATELJA (zadnja 2 okteta)(zadnja 2 okteta)

ADRESA PROTOKOLA POADRESA PROTOKOLA POŠŠILJATELJA ILJATELJA (prva 2 okteta)(prva 2 okteta)

ADRESA PROTOKOLA POADRESA PROTOKOLA POŠŠILJATELJA ILJATELJA (prva 2 okteta)(prva 2 okteta)

FIZIFIZIČČKA ADRESA PRIMATELJA KA ADRESA PRIMATELJA (prva 2 okteta)(prva 2 okteta)

FIZIFIZIČČKA ADRESA PRIMATELJA (zadnja 4 okteta)KA ADRESA PRIMATELJA (zadnja 4 okteta)ADRESA PROTOKOLA PRIMATELJA (prva 4 okteta)ADRESA PROTOKOLA PRIMATELJA (prva 4 okteta)

11 88 1616 2424 3232

•• VRSTA FIZIVRSTA FIZIČČKE ADRESE KE ADRESE -- 1 za Ethernet1 za Ethernet•• VRSTA ADRESNOG PROTOKOLA VRSTA ADRESNOG PROTOKOLA -- 0800(hex) za IP0800(hex) za IP•• DUDUŽŽINA FIZIINA FIZIČČKE ADRESE KE ADRESE -- 6 za Ethernet6 za Ethernet•• DUDUŽŽINA ADRESE PROTOKOLA INA ADRESE PROTOKOLA -- 4 za IP4 za IP•• OPERACIJA OPERACIJA -- 1 (zahtjev) ili 2 (odgovor)1 (zahtjev) ili 2 (odgovor)•• FIZIFIZIČČKA ADRESA PRIMATELJA KA ADRESA PRIMATELJA -- sve 0 kod zahtjeva, kod odgovora fizisve 0 kod zahtjeva, kod odgovora fiziččka adresaka adresa

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


193



•• Koncept enkapsulacije predviđa da se u zaglavlju specificira tipKoncept enkapsulacije predviđa da se u zaglavlju specificira tip poruke koja je u okviru poruke koja je u okviru..•• Razlikovanje među razliRazlikovanje među različčitim ARP porukama moguitim ARP porukama mogućće je tek analizom ARP poruke.e je tek analizom ARP poruke.

ZaglavljeZaglavljeZaglavljeZaglavljeZaglavljeZaglavljeZaglavljeZaglavlje PodruPodruPodruPodruPodruPodruPodruPodruččččččččje podatakaje podatakaje podatakaje podatakaje podatakaje podatakaje podatakaje podataka CRCCRCCRCCRCCRCCRCCRCCRC

ARP porukaARP porukaARP porukaARP porukaARP porukaARP porukaARP porukaARP poruka

adresaadresaadresaadresaadresaadresaadresaadresaprimateljaprimateljaprimateljaprimateljaprimateljaprimateljaprimateljaprimatelja ARP porukaARP porukaARP porukaARP porukaARP porukaARP porukaARP porukaARP porukaadresaadresaadresaadresaadresaadresaadresaadresa

popopopopopopopoššššššššiljateljailjateljailjateljailjateljailjateljailjateljailjateljailjatelja 806806806806806806806806

vrsta okvira vrsta okvira vrsta okvira vrsta okvira vrsta okvira vrsta okvira vrsta okvira vrsta okvira (806 hex (806 hex -- okvir okvir sadrsadržži ARP i ARP poruku)poruku)

podaci u okvirupodaci u okvirupodaci u okvirupodaci u okvirupodaci u okvirupodaci u okvirupodaci u okvirupodaci u okviru

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

194



•• ARP protokol sadrARP protokol sadržži razlii različčite algoritme optimizacije komunikacije.ite algoritme optimizacije komunikacije.•• Osnovni princip je:Osnovni princip je:

•• raraččunala najunala najččeeššćće komuniciraju dvosmjernoe komuniciraju dvosmjerno•• raraččunala ne mogu memorirati proizvoljno mnogo prevedenih virtualnihunala ne mogu memorirati proizvoljno mnogo prevedenih virtualnih adresa.adresa.

•• Iz svake ARP poruke s prevedenom adresom primatelj prvo ekstrahiIz svake ARP poruke s prevedenom adresom primatelj prvo ekstrahira pretvorenu adresu i ra pretvorenu adresu i aažžurira tablicu prevedenih adresa.urira tablicu prevedenih adresa.

•• StatistiStatističčki smanjuje broj potrebnih ARP poruka.ki smanjuje broj potrebnih ARP poruka.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

195



•• U hijerarhiji protokola, ARP protokol odjeljuje viU hijerarhiji protokola, ARP protokol odjeljuje višše i nie i nižže slojeve.e slojeve.•• ARP softver sakriva detalje fiziARP softver sakriva detalje fiziččke mreke mrežže tako e tako ššto omoguto omoguććava viava viššim slojevima protokola im slojevima protokola

komunikaciju korikomunikaciju korišštenjem samo IP adresa.tenjem samo IP adresa.

APLIKACIJEAPLIKACIJEAPLIKACIJEAPLIKACIJEAPLIKACIJEAPLIKACIJEAPLIKACIJEAPLIKACIJE

VIVIVIVIVIVIVIVIŠŠŠŠŠŠŠŠI SLOJ I SLOJ I SLOJ I SLOJ I SLOJ I SLOJ I SLOJ I SLOJ PROGRAMSKEPROGRAMSKEPROGRAMSKEPROGRAMSKEPROGRAMSKEPROGRAMSKEPROGRAMSKEPROGRAMSKE

PODRPODRPODRPODRPODRPODRPODRPODRŠŠŠŠŠŠŠŠKE KE KE KE KE KE KE KE PROTOKOLUPROTOKOLUPROTOKOLUPROTOKOLUPROTOKOLUPROTOKOLUPROTOKOLUPROTOKOLU

PRETVARANJEPRETVARANJEPRETVARANJEPRETVARANJEPRETVARANJEPRETVARANJEPRETVARANJEPRETVARANJEADRESAADRESAADRESAADRESAADRESAADRESAADRESAADRESA

koristi se adresa koristi se adresa protokolaprotokola

granica adrese granica adrese protokolaprotokola

koriste se fizikoriste se fiziččke ke adreseadrese

FIZIFIZIFIZIFIZIFIZIFIZIFIZIFIZIČČČČČČČČKA MREKA MREKA MREKA MREKA MREKA MREKA MREKA MREŽŽŽŽŽŽŽŽAAAAAAAA

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


196


•• Do sada je opisana:Do sada je opisana:•• arhitektura internetaarhitektura interneta•• adresiranje u internetuadresiranje u internetu•• protokoli za prevođenje adresa u internetuprotokoli za prevođenje adresa u internetu

•• U ovom predavanju opisuje se osnovna komunikacijska usluga koju U ovom predavanju opisuje se osnovna komunikacijska usluga koju prupružža internet.a internet.•• Objasnit Objasnit ćće se format paketa koji se e se format paketa koji se ššalju mrealju mrežžom te naom te naččin na koji usmjernici (rin na koji usmjernici (routeri) obrouteri) obrađuju ađuju

i prosljeđuju takve paketei prosljeđuju takve pakete..

IP DATAGRAMI I NJIHOVO PROSLJEĐIVANJEIP DATAGRAMI I NJIHOVO PROSLJEĐIVANJEIP DATAGRAMI I NJIHOVO PROSLJEĐIVANJEIP DATAGRAMI I NJIHOVO PROSLJEĐIVANJE

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

197


IP datagrami i njihovo prosljeđivanjeIP datagrami i njihovo prosljeđivanjeIP datagrami i njihovo prosljeđivanjeIP datagrami i njihovo prosljeđivanjeIP datagrami i njihovo prosljeđivanjeIP datagrami i njihovo prosljeđivanjeIP datagrami i njihovo prosljeđivanjeIP datagrami i njihovo prosljeđivanje

•• TehniTehniččki cilj prilikom povezivanja raznorodnih mreki cilj prilikom povezivanja raznorodnih mrežža (internetworking) je omogua (internetworking) je omoguććiti programu iti programu koji se izvrkoji se izvrššava na jednoj radnoj stanici slanje podataka programu koji se izava na jednoj radnoj stanici slanje podataka programu koji se izvrvrššava na drugoj ava na drugoj radnoj stanici.radnoj stanici.

•• Ta usluga se pruTa usluga se pružža neovisno o fizia neovisno o fiziččkim svojstvima mrekim svojstvima mrežža u kojima se radne stanice nalaze.a u kojima se radne stanice nalaze.•• Razlikujemo spojnu (connectionRazlikujemo spojnu (connection--oriented) i bespojnu uslugu (conectionless).oriented) i bespojnu uslugu (conectionless).•• TCP/IP stog protokola nudi oba tipa usluge.TCP/IP stog protokola nudi oba tipa usluge.•• Postoji pouzdana spojna usluga na viPostoji pouzdana spojna usluga na viššem sloju protokola (Tem sloju protokola (TCP), sCP), sagrađena temeljemagrađena temeljem

bespojne usluge nibespojne usluge nižžeg sloja protokola (IP).eg sloja protokola (IP).

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

198



•• Bespojna usluga je poopBespojna usluga je poopććenje principa izmjene paketa (packetenje principa izmjene paketa (packet--switching).switching).•• Osnovne znaOsnovne značčajke su: svaki paket putuje neovisno i svaki paket sadrajke su: svaki paket putuje neovisno i svaki paket sadržži informacije koje i informacije koje

identificiraju primatelja i poidentificiraju primatelja i poššiljatelja.iljatelja.•• Paket putuje od usmjernika do usmjernika dok ne dođe do onog usmPaket putuje od usmjernika do usmjernika dok ne dođe do onog usmjernika koji ga mojernika koji ga možže e

proslijediti primatelju.proslijediti primatelju.•• BuduBudućći da usmjernici spajaju heterogene (raznovrsne) mrei da usmjernici spajaju heterogene (raznovrsne) mrežže, nije mogue, nije mogućće koristiti fizie koristiti fiziččki format ki format

paketa.paketa.•• Koristi se univerzalni virtualni tip paketa.Koristi se univerzalni virtualni tip paketa.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


199



•• TCP/IP protokol koristi naziv IP datagram kao oznaku za pojam inTCP/IP protokol koristi naziv IP datagram kao oznaku za pojam internet paketa.ternet paketa.•• Ima isti opIma isti opććeniti format kao i fizieniti format kao i fiziččki okvir:ki okvir:

•• sastoji se od zaglavlja i korisnog tereta.sastoji se od zaglavlja i korisnog tereta.•• zaglavlje sadrzaglavlje sadržži IP adrese potrebne za usmjeravanje.i IP adrese potrebne za usmjeravanje.•• kolikoliččina podataka koje paket moina podataka koje paket možže prenositi nije ogranie prenositi nije ograniččena.ena.

•• VeliVeliččinu datagrama određuje poinu datagrama određuje poššiljatelj.iljatelj.•• U standardu IP (verzija 4) datagram je veliU standardu IP (verzija 4) datagram je veliččine 65 535 (64KB) okteta podatakaine 65 535 (64KB) okteta podataka

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

200



•• Datagrami prolaze kroz internet slijedeDatagrami prolaze kroz internet slijedećći put od izvora do konai put od izvora do konaččne destinacije putujune destinacije putujućći od i od usmjernika do usmjernika.usmjernika do usmjernika.

•• Adresa sljedeAdresa sljedeććeg skoka se bira korieg skoka se bira korišštenjem tablica usmjeravanja.tenjem tablica usmjeravanja.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

201



•• SljedeSljedećći primjer prikazuje mali internet gdje tri usmjernika povezuju i primjer prikazuje mali internet gdje tri usmjernika povezuju ččetiri mreetiri mrežže. Prikazana je e. Prikazana je tablica usmjeravanja za usmjernik R2 .tablica usmjeravanja za usmjernik R2 .

•• Svaki redak u tablici usmjeravanja navodi jednu odrediSvaki redak u tablici usmjeravanja navodi jednu odrediššnu mrenu mrežžu i sljedeu i sljedećći skok kojega treba i skok kojega treba napraviti na putu prema toj mrenapraviti na putu prema toj mrežži.i.

•• Broj redaka u tablici usmjeravanja proporcionalan je broju mreBroj redaka u tablici usmjeravanja proporcionalan je broju mrežža u internetu.a u internetu.

Mreža 1 Mreža 2

R1

Mreža 3 Mreža 4

R3R2

ODREDIODREDIŠŠTETE SLJEDESLJEDEĆĆI SKOKI SKOKmremrežža 1a 1 R1R1mremrežža 2a 2 izravno dostaviizravno dostavimremrežža 3a 3 izravno dostaviizravno dostavimremrežža 4a 4 R3R3

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


202



•• Stvarna IP tablica usmjeravanja je neStvarna IP tablica usmjeravanja je neššto kompleksnija nego na prethodnoj slici.to kompleksnija nego na prethodnoj slici.•• Polje za odrediPolje za odrediššte u retku tablice zapravo sadrte u retku tablice zapravo sadržži prefiks mrei prefiks mrežže.e.•• Postoji i dodatno polje s adresnom maskom koja kaPostoji i dodatno polje s adresnom maskom koja kažže koji bitovi u adresi odredie koji bitovi u adresi odrediššta odgovaraju ta odgovaraju

prefiksu mreprefiksu mrežže.e.•• Ako sljedeAko sljedećći skok odgovara usmjerniku, tada polje za sljedei skok odgovara usmjerniku, tada polje za sljedećći skok sadri skok sadržži IP adresu tog i IP adresu tog

usmjernika.usmjernika.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

203



•• SljedeSljedećća slika prikazuje stvarni izgled IP tablice u usmjerniku R2 s pra slika prikazuje stvarni izgled IP tablice u usmjerniku R2 s prethodne slike.ethodne slike.•• Svaki usmjernik moSvaki usmjernik možže imati razlie imati različčite sufikse u razliite sufikse u različčitim mreitim mrežžama. IP ne zahtjeva uniformnost ama. IP ne zahtjeva uniformnost

(jednolikost) u ovakvom adresiranju.(jednolikost) u ovakvom adresiranju.

30.0.0.0/8 40.0.0.0/8

R1

128.1.0.0/16 192.4.10.0/24

R3R2

30.0.0.7

40.0.0.7

40.0.0.8

128.1.0.8

128.1.0.9

192.4.10.9

ODREDIODREDIŠŠTETE MREMREŽŽNA MASKANA MASKA SLJEDESLJEDEĆĆI SKOKI SKOK30.0.0.030.0.0.0 255.0.0.0255.0.0.0 40.0.0.740.0.0.740.0.0.040.0.0.0 255.0.0.0255.0.0.0 izravno dostaviizravno dostavi128.1.0.0128.1.0.0 255.255.0.0255.255.0.0 izravno dostaviizravno dostavi192.4.10.0192.4.10.0 255.255.255.0255.255.255.0 128.1.0.9128.1.0.9

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

204



•• Proces izbora sljedeProces izbora sljedeććeg skoka korieg skoka korišštenjem tablica usmjeravanja naziva se usmjeravanje tenjem tablica usmjeravanja naziva se usmjeravanje (routing) (routing) ili prosljeđivanje ili prosljeđivanje (forwarding) danog datagrama.(forwarding) danog datagrama.

•• Zna se da je maska broj koji se koristi za ekstrahiranje mreZna se da je maska broj koji se koristi za ekstrahiranje mrežžnog dijela IP adrese.nog dijela IP adrese.•• Binarni zapis maske omoguBinarni zapis maske omoguććuje efikasno usmjeravanje. Osnovni korak usmjeravanja prema IP uje efikasno usmjeravanje. Osnovni korak usmjeravanja prema IP

adresi D mogao bi izgledati ovako:adresi D mogao bi izgledati ovako:

If ((Mask[i] & D) == Destination[i] ) forward to NextHop[i] ;If ((Mask[i] & D) == Destination[i] ) forward to NextHop[i] ;

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


205



•• Kakav je odnos između ciljne adrese i adrese sljedeKakav je odnos između ciljne adrese i adrese sljedeććeg skoka?eg skoka?•• Polje DESTINATION IP ADDRESS u zaglavlju datagrama uvijek sadrPolje DESTINATION IP ADDRESS u zaglavlju datagrama uvijek sadržži IP adresu krajnjeg i IP adresu krajnjeg

odrediodredišštata•• Kada jedan usmjernik prosljeđuje datagram drugom usmjernikuKada jedan usmjernik prosljeđuje datagram drugom usmjerniku, IP adresa sljede, IP adresa sljedeććeg skoka seeg skoka se

ne pojavljuje u zaglavlju tog proslijeđenog datagramane pojavljuje u zaglavlju tog proslijeđenog datagrama..•• Svi putovi se raSvi putovi se raččunaju koriunaju korišštenjem IP adresa.tenjem IP adresa.•• Nakon određivanja IP adrese sljedeNakon određivanja IP adrese sljedeććeg skoka, fizieg skoka, fiziččka adresa sljedeka adresa sljedeććeg usmjernika se određujeeg usmjernika se određuje

korikorišštenjem npr. ARP protokola.tenjem npr. ARP protokola.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

206



•• Osim Osim ššto je u IP protokolu specificiran format internet datagrama, proto je u IP protokolu specificiran format internet datagrama, protokol također definira tokol također definira semantiku komunikacije.semantiku komunikacije.

•• Usluga koju IP nudi opisuje se pojmom najboljeg pokuUsluga koju IP nudi opisuje se pojmom najboljeg pokuššaja (best effort).aja (best effort).•• UnatoUnatočč tome tome ššto to ččini najbolji pokuini najbolji pokuššaj da isporuaj da isporučči svaki datagram, IP ne osigurava rjei svaki datagram, IP ne osigurava rješšenje za:enje za:

•• duplikaciju datagramaduplikaciju datagrama•• kakaššnjenje ili redoslijed pristizanja datagramanjenje ili redoslijed pristizanja datagrama•• ooššteteććenje datagramaenje datagrama•• gubitak datagramagubitak datagrama

•• Ove greOve grešške rjeke rješšavaju viavaju višši slojevi protokola, (npr. TCP).i slojevi protokola, (npr. TCP).

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

207



•• Format IP datagramaFormat IP datagrama•• Svako polje u zaglavlju IP datagrama je fiksne veliSvako polje u zaglavlju IP datagrama je fiksne veliččine.ine.•• Datagram poDatagram poččinje s poljem od 4 bita koje opisuje verziju protokola. Trenutnainje s poljem od 4 bita koje opisuje verziju protokola. Trenutna verzija je 4.verzija je 4.

VERZIJAVERZIJA DUDUŽŽINA INA ZAGLAVLJAZAGLAVLJA

VRSTA USLUGEVRSTA USLUGE UKUPNA DUUKUPNA DUŽŽINAINA

IDENTIFIKACIJAIDENTIFIKACIJA ZASTAVICEZASTAVICE POSMAK FRAGMENTAPOSMAK FRAGMENTAVRIJEME VRIJEME ŽŽIVOTA PAKETAIVOTA PAKETA VRSTAVRSTA KONTROLNI ZBROJ ZAGLAVLJAKONTROLNI ZBROJ ZAGLAVLJA

IP ADRESA POIP ADRESA POŠŠILJATELJAILJATELJA

IP ADRESA PRIMATELJAIP ADRESA PRIMATELJA

OPCIJE (mogu biti izostavljene)OPCIJE (mogu biti izostavljene)

POPOČČETAK PODATAKAETAK PODATAKA......

11 44 88 1616 1919 2424 3232

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


208



•• Od 4 Od 4 -- 8 bita se nalazi polje koje opisuje koliko 328 bita se nalazi polje koje opisuje koliko 32--bitnih bitnih ““vrijednostivrijednosti”” ima u zaglavlju.ima u zaglavlju.•• SljedeSljedećći oktet opisuje tip usmjeravanja koji se bira. Postoje mogui oktet opisuje tip usmjeravanja koji se bira. Postoje moguććnosti biranja rute:nosti biranja rute:

•• s minimalnim kas minimalnim kaššnjenjemnjenjem•• ili s maksimalnom propusnoili s maksimalnom propusnoššććuu

•• Dva okteta (16 Dva okteta (16 -- 32 bita) sadr32 bita) sadržže polje koje opisuje ukupnu duljinu datagrama (zaglavlje i korise polje koje opisuje ukupnu duljinu datagrama (zaglavlje i korisniniteret).teret).





IP ADRESA PRIMATELJAIP ADRESA PRIMATELJA

OPCIJE (mogu biti izostavljene)OPCIJE (mogu biti izostavljene)


11 44 88 1616 1919 2424 3232

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

209



•• Polje VRIJEME Polje VRIJEME ŽŽIVOTA PAKETA (TIME TO LIVE) sadrIVOTA PAKETA (TIME TO LIVE) sadržži brojeve 1 do 255. Ono slui brojeve 1 do 255. Ono služži i sprjesprječčavanju vjeavanju vječčnog krunog kružženja datagrama po neispravnom kruenja datagrama po neispravnom kružžnom putu.nom putu.

•• Svaki usmjernik smanjuje vrijednost tog polja za 1. Ako vrijednoSvaki usmjernik smanjuje vrijednost tog polja za 1. Ako vrijednost dosegne 0, datagram se st dosegne 0, datagram se odbacuje a poodbacuje a poššiljatelju se vrailjatelju se vraćća poruka o grea poruka o grešški.ki.

•• KONTROLNI ZBROJ ZAGLAVLJA (HEADER CHECKSUM) je polje kojim se prKONTROLNI ZBROJ ZAGLAVLJA (HEADER CHECKSUM) je polje kojim se provjerava samo ovjerava samo zaglavlje.zaglavlje.

•• Dalje u datagramu slijede pune IP adrese poDalje u datagramu slijede pune IP adrese poššiljatelja i primatelja.iljatelja i primatelja.•• Nakon nekih opcionalnih dijelova, iza zaglavlja datagrama slijedNakon nekih opcionalnih dijelova, iza zaglavlja datagrama slijede podaci.e podaci.





IP ADRESA PRIMATELJAIP ADRESA PRIMATELJAOPCIJE (mogu biti izostavljene)OPCIJE (mogu biti izostavljene)


11 44 88 1616 1919 2424 3232

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

210



•• IP datagram je osnovna jedinica za slanje u internetu.IP datagram je osnovna jedinica za slanje u internetu.•• Po formatu je sliPo formatu je sliččan fizian fiziččkom okviru, ali u zaglavlju ima samo IP adrese.kom okviru, ali u zaglavlju ima samo IP adrese.•• IP softver koristi tablice usmjeravanja za određivanje IP adreseIP softver koristi tablice usmjeravanja za određivanje IP adrese sljedesljedeććeg skoka.eg skoka.•• VeliVeliččina tablice je proporcionalna broju mreina tablice je proporcionalna broju mrežža.a.•• IP adresa sljedeIP adresa sljedeććeg skoka se nikada ne zapisuje u datagram.eg skoka se nikada ne zapisuje u datagram.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


211


•• IP ostvaruje komunikaciju zasnovanu na traIP ostvaruje komunikaciju zasnovanu na tražženju najboljeg pokuenju najboljeg pokuššaja (best effort delivery).aja (best effort delivery).•• Pritom IP ne garantira komunikaciju bez grePritom IP ne garantira komunikaciju bez greššaka. Takvu garanciju daju tek viaka. Takvu garanciju daju tek višši slojevi u stogu i slojevi u stogu

protokola.protokola.•• Ipak, tijekom svog rada IP otkriva i dojavljuje greIpak, tijekom svog rada IP otkriva i dojavljuje grešške.ke.•• U ovom predavanju opisuje se mehanizam dojave greU ovom predavanju opisuje se mehanizam dojave greššaka koji je ugrađen u IPaka koji je ugrađen u IP..•• Mehanizam se također pokazao korisnim za skupljanje informacija Mehanizam se također pokazao korisnim za skupljanje informacija o mreo mrežži.i.

MEHANIZAM DOJAVE GREMEHANIZAM DOJAVE GREMEHANIZAM DOJAVE GREMEHANIZAM DOJAVE GREŠŠŠŠAKA AKA AKA AKA ---- ICMPICMPICMPICMP

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

212


Mehanizam dojave greMehanizam dojave greMehanizam dojave greMehanizam dojave greMehanizam dojave greMehanizam dojave greMehanizam dojave greMehanizam dojave greššššššššaka aka aka aka aka aka aka aka –––––––– ICMPICMPICMPICMPICMPICMPICMPICMP

•• IP definira semantiku IP definira semantiku bestbest--effort communicationeffort communication u kojoj je moguu kojoj je mogućće da datagrami budu e da datagrami budu duplicirani, izgubljeni, kasne ili stignu u sluduplicirani, izgubljeni, kasne ili stignu u sluččajnom poretku.ajnom poretku.

•• Moglo bi izgledati da za takvu vrstu komunikacije nije nuMoglo bi izgledati da za takvu vrstu komunikacije nije nužžno imati mehanizam dojave greno imati mehanizam dojave greššaka.aka.•• Ipak, IP pokuIpak, IP pokuššava sprijeava spriječčiti greiti grešške te dojaviti probleme kad do njih dođeke te dojaviti probleme kad do njih dođe..•• Primjer detekcije grePrimjer detekcije grešške kojega smo veke kojega smo većć vidjeli bilo je provjeravanje kontrolnog zbroja za vidjeli bilo je provjeravanje kontrolnog zbroja za

zaglavlje IP datagrama.zaglavlje IP datagrama.•• Ako se otkrije greAko se otkrije grešška u kontrolnom zbroju, tada se cijeli datagram brika u kontrolnom zbroju, tada se cijeli datagram brišše, bez slanja ikakve e, bez slanja ikakve

poruke o greporuke o greššci. Ne moci. Ne možže se nie se niššta drugo uta drugo uččiniti zato jer se ne zna je li IP adresa poiniti zato jer se ne zna je li IP adresa poššiljatelja iljatelja korumpirana.korumpirana.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

213



•• Dojavljuju se problemi manje riziDojavljuju se problemi manje riziččni od greni od grešške u transmisiji.ke u transmisiji.•• U TCP/IP stogu protokola to rjeU TCP/IP stogu protokola to rješšava kolekcija protokola ICMP (Internet Control Messageava kolekcija protokola ICMP (Internet Control Message

Protocol).Protocol).•• Svaka standardna implementacija IP protokola mora sadrSvaka standardna implementacija IP protokola mora sadržžavati i ICMP protokole.avati i ICMP protokole.•• IP i ICMP ovise jedan o drugom:IP i ICMP ovise jedan o drugom:

•• IP koristi ICMP kad IP koristi ICMP kad ššalje poruke o grealje poruke o grešškamakama•• ICMP koristi IP za transportiranje poruka.ICMP koristi IP za transportiranje poruka.

•• Osim za dojavu greOsim za dojavu greššaka, ICMP poruke mogu sluaka, ICMP poruke mogu služžiti i za slanje drugih informacija.iti i za slanje drugih informacija.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


214



•• Tablica svih ICMP poruka Tablica svih ICMP poruka

VrstaVrsta ImeIme

00 Echo ReplyEcho Reply11 UnassignedUnassigned22 UnassignedUnassigned33 Destination UnreachableDestination Unreachable44 Source QuenchSource Quench55 RedirectRedirect66 Alternate Host AddressAlternate Host Address77 UnassignedUnassigned88 EchoEcho99 Router AdvertisementRouter Advertisement1010 Router SelectionRouter Selection1111 Time ExceededTime Exceeded1212 Parameter ProblemParameter Problem1313 TimestampTimestamp1414 Timestamp ReplyTimestamp Reply

VrstaVrsta ImeIme

1515 Information RequestInformation Request1616 Information ReplyInformation Reply1717 Address Mask RequestAddress Mask Request1818 Address Mask ReplyAddress Mask Reply1919 Reserved (for Security)Reserved (for Security)2020--2929 Reserved (for Robustness Experiment)Reserved (for Robustness Experiment)3030 TracerouteTraceroute3131 Datagram Conversion ErrorDatagram Conversion Error3232 Mobile Host RedirectMobile Host Redirect3333 IPv6 WhereIPv6 Where--AreAre--YouYou3434 IPv6 IIPv6 I--AmAm--HereHere3535 Mobile Registration RequestMobile Registration Request3636 Mobile Registration ReplyMobile Registration Reply3737--255255 ReservedReserved

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

215



•• ICMP ICMP -- Poruke o grePoruke o grešškama:kama:•• Source QuenchSource Quench: usmjernik : usmjernik ššalje ovu poruku kada u njegovom spremniku nema alje ovu poruku kada u njegovom spremniku nema

dovoljno mjesta. Podovoljno mjesta. Poššiljatelj mora reagirati smanjivanjem brzine generiranja novih iljatelj mora reagirati smanjivanjem brzine generiranja novih datagrama.datagrama.

•• Time ExceededTime Exceeded: generira se kada je usmjernik spustio TIME TO LIVE na nulu ili: generira se kada je usmjernik spustio TIME TO LIVE na nulu ili kada kada host pri ponovnom sklapanju fragmentirane poruke prekorahost pri ponovnom sklapanju fragmentirane poruke prekoračči REASSEMBLY TIMER.i REASSEMBLY TIMER.

•• Destination UnreachableDestination Unreachable: : ššalje se kad usmjernik ustanovi nemogualje se kad usmjernik ustanovi nemoguććnost isporuke nost isporuke datagrama na svoje odredidatagrama na svoje odrediššte. Ite. Iskazuje se razlika između nedostupnog hosta i skazuje se razlika između nedostupnog hosta i nedostupne mrenedostupne mrežže.e.

•• RedirectRedirect: ukoliko usmjernik utvrdi da bi datagram trebao biti poslan po : ukoliko usmjernik utvrdi da bi datagram trebao biti poslan po drugoj ruti, drugoj ruti, ššalje alje ovu poruku. Moovu poruku. Možže zahtijevati promjenu za host ili za mree zahtijevati promjenu za host ili za mrežžu.u.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

216



•• ICMP ICMP -- Informativne poruke:Informativne poruke:•• Echo Request/ReplyEcho Request/Reply: echo request poruka mo: echo request poruka možže se slati ICMP softveru na bilo e se slati ICMP softveru na bilo

kojem kojem ččvoru. ICMP softver mora reagirati slanjem echo reply poruke. Odgvoru. ICMP softver mora reagirati slanjem echo reply poruke. Odgovor sadrovor sadržži i iste podatke kao i zahtjev.iste podatke kao i zahtjev.

•• Address Mask Request/ReplyAddress Mask Request/Reply: prilikom svog pokretanja, host : prilikom svog pokretanja, host ššalje broadcast upit o alje broadcast upit o adresnoj masci. Usmjernik koji primi poruku adresnoj masci. Usmjernik koji primi poruku ššalje korektni 32alje korektni 32--bitni broj koji sadrbitni broj koji sadržži adresnu i adresnu masku za tu mremasku za tu mrežžu.u.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


217



•• ICMP koristi IP za slanje poruka.ICMP koristi IP za slanje poruka.•• Koristi se dvostruka enkapsulacija, kao na slici.Koristi se dvostruka enkapsulacija, kao na slici.•• Datagrami s ICMP porukama nemaju posebni prioritet.Datagrami s ICMP porukama nemaju posebni prioritet.•• Ako pri slanju i usmjeravanju same ICMP poruke dođe do greAko pri slanju i usmjeravanju same ICMP poruke dođe do grešške, tada se ne ke, tada se ne ššalje nikakva novaalje nikakva nova

poruka o greporuka o grešški.ki.

Zaglavlje okviraZaglavlje okviraZaglavlje okviraZaglavlje okviraZaglavlje okviraZaglavlje okviraZaglavlje okviraZaglavlje okvira PodruPodruPodruPodruPodruPodruPodruPodruččččččččje podataka okviraje podataka okviraje podataka okviraje podataka okviraje podataka okviraje podataka okviraje podataka okviraje podataka okvira

ICMP podruICMP podruICMP podruICMP podruICMP podruICMP podruICMP podruICMP područčččččččje podatakaje podatakaje podatakaje podatakaje podatakaje podatakaje podatakaje podatakaICMP ZaglavljeICMP ZaglavljeICMP ZaglavljeICMP ZaglavljeICMP ZaglavljeICMP ZaglavljeICMP ZaglavljeICMP Zaglavlje

IP podruIP podruIP podruIP podruIP podruIP podruIP podruIP područčččččččje podatakaje podatakaje podatakaje podatakaje podatakaje podatakaje podatakaje podatakaIP ZaglavljeIP ZaglavljeIP ZaglavljeIP ZaglavljeIP ZaglavljeIP ZaglavljeIP ZaglavljeIP Zaglavlje

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

218



•• PingPing koristi koristi echo requestecho request da bi testirao dostupnost nekog hosta.da bi testirao dostupnost nekog hosta.•• Ping Ping ššalje echo request paket najvialje echo request paket najvišše dva puta.e dva puta.•• Ukoliko nema odgovora niti na ponovno poslani paket ili ako stigUkoliko nema odgovora niti na ponovno poslani paket ili ako stigne poruka ne poruka destination destination

unreachableunreachable, ping deklarira da ne postoji put do udaljenog mre, ping deklarira da ne postoji put do udaljenog mrežžnog uređajanog uređaja..•• ICMP software po protokolu uvijek mora odgovoriti na ICMP software po protokolu uvijek mora odgovoriti na echo requestecho request upit.upit.•• Neki sistem Neki sistem -- ininžženjeri blokiraju ove odgovore iz sigurnosnih razloga.enjeri blokiraju ove odgovore iz sigurnosnih razloga.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

219



•• Trace routeTrace route koristi TIME TO LIVE polje u zaglavlju IP datagrama za ispitivakoristi TIME TO LIVE polje u zaglavlju IP datagrama za ispitivanje puta između nje puta između dva mredva mrežžna uređajana uređaja..

•• Generiraju se probni datagrami s TTL vrijednostima postavljenim Generiraju se probni datagrami s TTL vrijednostima postavljenim na 1,2,...na 1,2,...•• ICMP poruke ICMP poruke time exceededtime exceeded koriste se za određivanje liste usmjernika između po koriste se za određivanje liste usmjernika između poččetnog i etnog i

krajnjeg krajnjeg ččvora.vora.•• ICMP poruka putuje u IP datagramu pa je moguICMP poruka putuje u IP datagramu pa je mogućće iz IP zaglavlja odrediti IP adresue iz IP zaglavlja odrediti IP adresu

usmjernika koji je poslao ICMP poruku.usmjernika koji je poslao ICMP poruku.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


220



•• Trace routeTrace route mora biti pripremljen rjemora biti pripremljen rješšavanju problema duplikacije ili gubitka probnih avanju problema duplikacije ili gubitka probnih datagrama te stizanja odgovora u krivom redoslijedu.datagrama te stizanja odgovora u krivom redoslijedu.

•• TeTešško je automatski izabrati vrijeme retransmisije probnog datagramko je automatski izabrati vrijeme retransmisije probnog datagrama. a. Zato je to parametar Zato je to parametar kojega korisnik sam određujekojega korisnik sam određuje..

•• Problem putova koji se dinamiProblem putova koji se dinamiččki mijenjaju nije lako rijeki mijenjaju nije lako riješšiti. Trace route je najkorisniji u mreiti. Trace route je najkorisniji u mrežžama ama sa stabilnim putovima.sa stabilnim putovima.

•• Da bi dobio odgovor od konaDa bi dobio odgovor od konaččnog odredinog odrediššta, trace route koristi jedan od sljedeta, trace route koristi jedan od sljedeććih tipovaih tipovaprobnih datagrama:probnih datagrama:

•• ICMP echo requestICMP echo request porukaporuka•• UDP datagramUDP datagram nepostojenepostojeććoj aplikacijioj aplikaciji

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

221



•• Microsoftov Microsoftov tracerttracert koristi prvi pristup. Tako kod svake retransmisije tracert primkoristi prvi pristup. Tako kod svake retransmisije tracert prima ili ICMP a ili ICMP time exceededtime exceeded poruku ili ICMP poruku ili ICMP echo replyecho reply od krajnjeg raod krajnjeg raččunala.unala.

•• UNIX UNIX -- ov ov traceroutetraceroute koristi UDP poruku (User Datagram Protocol) upukoristi UDP poruku (User Datagram Protocol) upuććenu nepostojeenu nepostojeććem em programu. Tako traceroute prima ICMP programu. Tako traceroute prima ICMP time exceededtime exceeded ili ICMP ili ICMP destination unreachabledestination unreachable od od krajnjeg rakrajnjeg raččunala.unala.

•• MoguMogućće je da pozivi e je da pozivi tracerttracert i i traceroute traceroute generiraju razligeneriraju različčite odgovore na istim mreite odgovore na istim mrežžnim nim uređajimauređajima..

•• Echo replyEcho reply se se ššalje preko IP adrese sualje preko IP adrese suččelja preko kojega je stigao elja preko kojega je stigao echo requestecho request..•• Poruka o grePoruka o greššci pri slanju UDP poruke moci pri slanju UDP poruke možže ie ićći i preko sui i preko suččelja s drugom IP adresom elja s drugom IP adresom

(ukoliko ih ima na host(ukoliko ih ima na host--u).u).

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

222



•• RaRaččunanje MTU (Maximum Transmission Unit) za putunanje MTU (Maximum Transmission Unit) za put•• Fragmentacija datagrama je postupak kojim se rjeFragmentacija datagrama je postupak kojim se rješšava problem slanja velikih datagrama krozava problem slanja velikih datagrama kroz

hetoregene (raznovrsne) mrehetoregene (raznovrsne) mrežže.e.•• Usmjernik troUsmjernik trošši CPU vrijeme na fragmentaciju.i CPU vrijeme na fragmentaciju.•• MoguMogućće je optimizirati komunikaciju ukoliko se odredi najmanji MTU nae je optimizirati komunikaciju ukoliko se odredi najmanji MTU na putu u mreputu u mrežži te se od i te se od

aplikacije traaplikacije tražži slanje manjih datagrama.i slanje manjih datagrama.•• Postoji FLAGS polje u IP zaglavlju koje osigurava da fragmentaciPostoji FLAGS polje u IP zaglavlju koje osigurava da fragmentacija datagrama nije dozvoljena.ja datagrama nije dozvoljena.•• ICMP poruka prenosi informaciju da je fragmentacija pokuICMP poruka prenosi informaciju da je fragmentacija pokuššana, ali nije bila dozvoljena.ana, ali nije bila dozvoljena.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


223



•• MTU puta je najmanji MTU u nizu heterogenih mreMTU puta je najmanji MTU u nizu heterogenih mrežža od polaznog do dolaznog hosta.a od polaznog do dolaznog hosta.•• IP softver moIP softver možže odrediti MTU puta e odrediti MTU puta ššaljualjućći niz datagrama.i niz datagrama.•• Svaki datagram u zaglavlju ima oznaSvaki datagram u zaglavlju ima označčeno polje koje sprjeeno polje koje sprječčava fragmentaciju, a njegova veliava fragmentaciju, a njegova veliččina ina

varira tako varira tako ššto se određuje maksimalna velito se određuje maksimalna veliččina datagrama koja neina datagrama koja nećće generirati ICMP poruku o e generirati ICMP poruku o neuspjeneuspješšnoj fragmentaciji.noj fragmentaciji.

•• Putovi u internetu su Putovi u internetu su ččesto stabilni nekoliko dana, paesto stabilni nekoliko dana, pa ima smisla određivati MTU puta ima smisla određivati MTU puta..

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

224



•• Iako IP koristi semantiku najbolje usluge, u protokolu postoji mIako IP koristi semantiku najbolje usluge, u protokolu postoji mehanizam detekcije i dojave ehanizam detekcije i dojave gregreššaka.aka.

•• Pored kontrolne sume za kontrolu zaglavlja, IP koristi niz protoPored kontrolne sume za kontrolu zaglavlja, IP koristi niz protokola koji se zovu ICMP (Internet kola koji se zovu ICMP (Internet Control Message Protocol) za dojavu greControl Message Protocol) za dojavu greššaka kao i za slanje informacija o mreaka kao i za slanje informacija o mrežži.i.

•• ICMP protokol se moICMP protokol se možže koristiti za testiranje interneta. Primjeri takvog korie koristiti za testiranje interneta. Primjeri takvog korišštenja su programi tenja su programi ping i traceroute. Daljnji primjer je slanje ICMP poruka u svrhuping i traceroute. Daljnji primjer je slanje ICMP poruka u svrhu određivanja MTU određivanja MTU--a za put.a za put.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

225


•• Je li moguJe li mogućće realizirati pouzdanu komunikaciju korie realizirati pouzdanu komunikaciju korišštenjem IP datagrama?tenjem IP datagrama?•• TCP protokol rjeTCP protokol rješšava problem gubitka paketa i kaava problem gubitka paketa i kaššnjenja, bez stvaranja njenja, bez stvaranja ““dodatnogdodatnog”” optereoptereććenja enja

usmjernika i fiziusmjernika i fiziččkih mrekih mrežža.a.

TRANSPORTNI PROTOKOL TCPTRANSPORTNI PROTOKOL TCPTRANSPORTNI PROTOKOL TCPTRANSPORTNI PROTOKOL TCP

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


226


Transportni protokol TCPTransportni protokol TCPTransportni protokol TCPTransportni protokol TCPTransportni protokol TCPTransportni protokol TCPTransportni protokol TCPTransportni protokol TCP

•• Jedna od osnovnih pretpostavki pri razvoju raJedna od osnovnih pretpostavki pri razvoju raččunalnih aplikacija je pouzdanost.unalnih aplikacija je pouzdanost.•• Operativni sustav garantira pouzdanost I/O operacija. Posebno gaOperativni sustav garantira pouzdanost I/O operacija. Posebno garantira da podaci nerantira da podaci nećće bitie biti

izgubljeni, duplicirani, itd.izgubljeni, duplicirani, itd.•• TraTražži se transportni protokol koji i se transportni protokol koji ćće garantirati istu semantiku koju osigurava standardni e garantirati istu semantiku koju osigurava standardni

operativni sistem. Posebno:operativni sistem. Posebno:•• podaci moraju stizati u poretku u kojem su poslanipodaci moraju stizati u poretku u kojem su poslani•• ne smije biti duplikacije ili gubitka podatakane smije biti duplikacije ili gubitka podataka

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

227



•• Transmission control protocol Transmission control protocol -- TCPTCP•• Najpopularniji opNajpopularniji opććeniti transportni protokol u internetu. eniti transportni protokol u internetu. •• Osnovne znaOsnovne značčajke su:ajke su:

1. 1. Spojna uslugaSpojna usluga: aplikacija mora prvo zatra: aplikacija mora prvo zatražžiti vezu, a tek onda slijedi prijenos podataka.iti vezu, a tek onda slijedi prijenos podataka.2. 2. PointPoint--ToTo--PointPoint: ili : ili ččvorvor--ččvor komunikacija znavor komunikacija značči da svaka TCP veza ima toi da svaka TCP veza ima toččno dva kraja.no dva kraja.3. 3. PouzdanostPouzdanost: protokol osigurava dolazak podataka redoslijedom u kojem su po: protokol osigurava dolazak podataka redoslijedom u kojem su poslani, bez slani, bez

gubitka ili duplikacije podataka.gubitka ili duplikacije podataka.4. 4. Puni dupleksPuni dupleks: obje aplikacije mogu slati podatke u svakom trenutku. Omogu: obje aplikacije mogu slati podatke u svakom trenutku. Omoguććuje i uje i

pretpostavlja optimizaciju koripretpostavlja optimizaciju korišštenjem komunikacije u oba smjera.tenjem komunikacije u oba smjera.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

228



5. 5. Stream InterfaceStream Interface: su: suččelje koje TCP pruelje koje TCP pružža aplikacijama omogua aplikacijama omoguććuje slanje kontinuiranih uje slanje kontinuiranih nizova okteta kroz nizova okteta kroz ččvorvor--ččvor vezu. TCP ne definira pojam zapisa koji ima fiksnu velivor vezu. TCP ne definira pojam zapisa koji ima fiksnu veliččinu. inu. Podaci ne moraju stizati u paketima iste veliPodaci ne moraju stizati u paketima iste veliččine u kojima su poslani.ine u kojima su poslani.

6. 6. Pouzdano otvaranje vezePouzdano otvaranje veze: pri stvaranju : pri stvaranju ččvorvor--ččvor veze, oba vor veze, oba ččvora moraju pristati na vora moraju pristati na komunikaciju. Paketi kojikomunikaciju. Paketi koji kasne iz prethodnih veza među tim kasne iz prethodnih veza među tim ččvorovima nevorovima nećće interferirati s e interferirati s novom vezom.novom vezom.

7.7. Pouzdano zatvaranje vezePouzdano zatvaranje veze: TCP osigurava isporuku svih poslanih podataka prije : TCP osigurava isporuku svih poslanih podataka prije nego li se veza raskine.nego li se veza raskine.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


229



•• TCP je EndTCP je End--ToTo--End protokol jer omoguEnd protokol jer omoguććava direktnu logiava direktnu logiččku vezu između aplikacijaku vezu između aplikacija..•• Veza je virtualna buduVeza je virtualna budućći da je realizirana u softveru. Niti fizii da je realizirana u softveru. Niti fiziččki hardver niti IP protokol ne ki hardver niti IP protokol ne

prupružžaju nikakvu podraju nikakvu podrššku spojnoj komunikaciji. TCP softver pruku spojnoj komunikaciji. TCP softver pružža dojam spojne veze.a dojam spojne veze.•• TCP poruke se enkapsuliraju u IP datagrame.TCP poruke se enkapsuliraju u IP datagrame.•• TCP tretira IP kao metodu prijenosa paketa.TCP tretira IP kao metodu prijenosa paketa.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

230



•• TCP softver je nuTCP softver je nužžan samo na krajnjim an samo na krajnjim ččvorovima. Ostatak interneta je sustav koji prenosi vorovima. Ostatak interneta je sustav koji prenosi poruke bez interpretacije ili mijenjanja njihovih sadrporuke bez interpretacije ili mijenjanja njihovih sadržžaja.aja.

MREMREMREMREMREMREMREMREŽŽŽŽŽŽŽŽNO SUNO SUNO SUNO SUNO SUNO SUNO SUNO SUČČČČČČČČELJEELJEELJEELJEELJEELJEELJEELJEIPIPIPIPIPIPIPIP

APLIKACIJAAPLIKACIJAAPLIKACIJAAPLIKACIJAAPLIKACIJAAPLIKACIJAAPLIKACIJAAPLIKACIJATCPTCPTCPTCPTCPTCPTCPTCP


APLIKACIJAAPLIKACIJAAPLIKACIJAAPLIKACIJAAPLIKACIJAAPLIKACIJAAPLIKACIJAAPLIKACIJATCPTCPTCPTCPTCPTCPTCPTCP

RARAČČUNALO 1UNALO 1 RARAČČUNALO 2UNALO 2

MREZA 1 MREZA 2


USMJERIVAUSMJERIVAČČ

Komunikacijski sustav Komunikacijski sustav kako ga vidi TCPkako ga vidi TCP

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

231



•• Pouzdanost veze najviPouzdanost veze najvišše ugroe ugrožžavaju: avaju: 1. nepouzdanost IP protokola1. nepouzdanost IP protokola2. ponovno podizanje (reboot) ra2. ponovno podizanje (reboot) raččunalaunala

•• Pod 1: zamislimo da dva raPod 1: zamislimo da dva raččunala otvore vezu, komuniciraju i nakon toga zatvore vezu i otvounala otvore vezu, komuniciraju i nakon toga zatvore vezu i otvore re novu. Kako tretirati pakete koji kasne iz prethodne veze, a nastnovu. Kako tretirati pakete koji kasne iz prethodne veze, a nastali su retransmisijom?ali su retransmisijom?

•• Pod 2: zamislimo da dva raPod 2: zamislimo da dva raččunala otvore vezu i nakon toga jedno od njih izvrunala otvore vezu i nakon toga jedno od njih izvršši ponovno i ponovno podizanje (reboot). Kako rijepodizanje (reboot). Kako riješšiti problem iti problem ššto rato raččunalo koje je izvrunalo koje je izvrššilo ponovno podizanje ne zna ilo ponovno podizanje ne zna niniššta o vezi, a rata o vezi, a raččunalo koje nije jounalo koje nije jošš je uvijek drje uvijek držži valjanom? Kako odbacivati pakete koji su i valjanom? Kako odbacivati pakete koji su nastali prije ponovnog podizanja?nastali prije ponovnog podizanja?

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


232


Transportni protokol TCPTransportni protokol TCPTransportni protokol TCPTransportni protokol TCPTransportni protokol TCPTransportni protokol TCPTransportni protokol TCPTransportni protokol TCP•• NajvaNajvažžnija tehnika koju TCP koristi je adaptivna retransmisija i algornija tehnika koju TCP koristi je adaptivna retransmisija i algoritam itam ““trostrukog rukovanjatrostrukog rukovanja””..

Događaji na Događaji na raraččunalu 1unalu 1

Događaji na Događaji na raraččunalu 2unalu 2

slanje poruke 1slanje poruke 1

primanje potvrde 1primanje potvrde 1slanje poruke 2slanje poruke 2

primanje potvrde 2primanje potvrde 2slanje poruke 3slanje poruke 3

isteklo vrijeme primanja isteklo vrijeme primanja potvrdepotvrde

retransmisija poruke 3retransmisija poruke 3

primanje poruke 1primanje poruke 1slanje potvrde 1slanje potvrde 1



izgubljeni paketizgubljeni paket

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

233



•• Prije TCP protokola koriPrije TCP protokola koriššteni su algoritmi s fiksnim vremenima retransmisije.teni su algoritmi s fiksnim vremenima retransmisije.•• Takvo rjeTakvo rješšenje nije se dobro skaliralo u eksponencijalno rastuenje nije se dobro skaliralo u eksponencijalno rastućći internet.i internet.•• TCP procjenjuje kaTCP procjenjuje kaššnjenje obilaska (roundnjenje obilaska (round--triptrip--delay) za svaku otvorenu vezu.delay) za svaku otvorenu vezu.•• To se postiTo se postižže mjeree mjerećći vrijeme od slanja do primanje i vrijeme od slanja do primanje ““potvrdepotvrde””. Round. Round--triptrip--delay se procjenjuje delay se procjenjuje

korikorišštenjem odgovarajutenjem odgovarajuććih teih težžinskih statistiinskih statističčkih funkcija. Time se rjekih funkcija. Time se rješšava problem naglih ava problem naglih oscilacija kaoscilacija kaššnjenja (bursts).njenja (bursts).

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

234



•• Određivanje vremena retransmisijeOdređivanje vremena retransmisije..•• Retransmisija u vezama koje imaju razliRetransmisija u vezama koje imaju različčite ite roundround--trip delaystrip delays..•• Vrijeme isteka (timeout) postavlja se tako da bude malo dulje odVrijeme isteka (timeout) postavlja se tako da bude malo dulje od prosjeprosječčnog nog roundround--trip delaytrip delay--a.a.

preneseno 1preneseno 1


vrijeme istekavrijeme istekaizgubljeni izgubljeni paketpaket



vrijeme istekavrijeme isteka izgubljeni izgubljeni paketpaket

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


235



•• MeđuspremniciMeđuspremnici, kontrola toka i prozori., kontrola toka i prozori.•• Algoritam prozora rjeAlgoritam prozora rješšava problem kontrole toka podataka.ava problem kontrole toka podataka.•• NeiskoriNeiskoriššteni dio međuspremnika u danom trenutku se naziva prozorteni dio međuspremnika u danom trenutku se naziva prozor..•• Zajedno s potvrdom primitka poruke, poZajedno s potvrdom primitka poruke, poššiljatelj primatelju iljatelj primatelju ššalje trenutnu velialje trenutnu veliččinu prozora.inu prozora.•• Ako poAko poššiljatelj iljatelj ššalje podatke bralje podatke bržže nego e nego ššto ih je primatelj u stanju obraditi, velito ih je primatelj u stanju obraditi, veliččina prozora ina prozora ććee

pasti na nulu.pasti na nulu.•• Kad poKad poššiljatelj primi poruku o prozoru veliiljatelj primi poruku o prozoru veliččine nula, on mora prestati slati podatke sve dok mu ine nula, on mora prestati slati podatke sve dok mu

primatelj ponovo ne dojavi da prozor ima pozitivnu veliprimatelj ponovo ne dojavi da prozor ima pozitivnu veliččinu.inu.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

236


Transportni protokol TCPTransportni protokol TCPTransportni protokol TCPTransportni protokol TCPTransportni protokol TCPTransportni protokol TCPTransportni protokol TCPTransportni protokol TCPDogađaji na Događaji na popoššiljateljuiljatelju

Događaji na Događaji na primateljuprimatelju

slanje 1slanje 1--1000 okteta podataka1000 okteta podatakaslanje 1001slanje 1001--2000 okteta podataka2000 okteta podatakaslanje 2001slanje 2001--2500 okteta podataka2500 okteta podataka

primanje potvrde do 1000primanje potvrde do 1000primanje potvrde do 2000primanje potvrde do 2000primanje potvrde do 2500primanje potvrde do 2500

slanje 2501slanje 2501--3500 okteta podataka3500 okteta podatakaslanje 3501slanje 3501--4500 okteta podataka4500 okteta podataka

primanje potvrde do 3500primanje potvrde do 3500primanje potvrde do 4500primanje potvrde do 4500

slanje 4501slanje 4501--5500 okteta podataka5500 okteta podataka

oglaoglaššeni prozor = 2500eni prozor = 2500

slanje potvrde do 1000, prozor = 1500slanje potvrde do 1000, prozor = 1500slanje potvrde do 2000, prozor = 500slanje potvrde do 2000, prozor = 500slanje potvrde do 2500, prozor = 0 slanje potvrde do 2500, prozor = 0

aplikacija aplikacija ččita 2000 oktetaita 2000 oktetaslanje potvrde do 2500, prozor = 2000slanje potvrde do 2500, prozor = 2000

slanje potvrde do 3500, prozor = 1000slanje potvrde do 3500, prozor = 1000slanje potvrde do 4500, prozor = 0slanje potvrde do 4500, prozor = 0

aplikacija aplikacija ččita 1000 oktetaita 1000 oktetaslanje potvrde do 4500, prozor = 1000slanje potvrde do 4500, prozor = 1000

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

237



•• Algoritam Algoritam ““trostrukog rukovanjatrostrukog rukovanja””•• RjeRješšava problem pouzdanog otvaranja i zatvaranja veze.ava problem pouzdanog otvaranja i zatvaranja veze.•• TCP poruke koje se koriste za otvaranje komunikacije nazivaju seTCP poruke koje se koriste za otvaranje komunikacije nazivaju se SYN segmentiSYN segmenti, a za , a za

zatvaranje zatvaranje FIN segmentiFIN segmenti..•• Veza se identificira sluVeza se identificira sluččajnim brojem koji se generira pri uspostavljanju veze.ajnim brojem koji se generira pri uspostavljanju veze.

Događaji na Događaji na popoššiljateljuiljatelju

Događaji na Događaji na primateljuprimatelju

slanje FIN i potvrdeslanje FIN i potvrde

primanje FIN i potvrdeprimanje FIN i potvrdeslanje potvrdeslanje potvrde

primanje FIN i potvrdeprimanje FIN i potvrdeslanje FIN i potvrdeslanje FIN i potvrde

primanje potvrdeprimanje potvrde

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


238



•• Kontrola zaguKontrola zaguššenjaenja•• U modernim mreU modernim mrežžama kaama kaššnjenje ili gubitak podataka najnjenje ili gubitak podataka najččeeššćće je uzrokovano zague je uzrokovano zaguššenjem, a ne enjem, a ne

hardverskom grehardverskom grešškom.kom.•• Protokoli koji koriste algoritam retransmisije mogu pogorProtokoli koji koriste algoritam retransmisije mogu pogorššati problem zaguati problem zaguššenja.enja.•• TCP komunikacija se temelji na međuspremnicimaTCP komunikacija se temelji na međuspremnicima. Protokol kontrolira zagu. Protokol kontrolira zaguššenje tako enje tako ššto to

umjetno smanjuje veliumjetno smanjuje veliččinu prozora.inu prozora.•• TCPTCP--ova kontrola zaguova kontrola zaguššenja nastupa u trenutku gubitka podataka.enja nastupa u trenutku gubitka podataka.•• Pri retransmisiji TCP najprije Pri retransmisiji TCP najprije ššalje male pakete alje male pakete ččiju veliiju veliččinu eksponencijalno poveinu eksponencijalno poveććava dok ne ava dok ne

dosegne polovinu stvarnog prozora.dosegne polovinu stvarnog prozora.•• Zatim TCP usporava dinamiku slanja i linearno poveZatim TCP usporava dinamiku slanja i linearno poveććava veliava veliččinu paketa (do novog zaguinu paketa (do novog zaguššenja).enja).

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

239



•• Format TCP zaglavljaFormat TCP zaglavlja

IZVORIIZVORIŠŠNI PORTNI PORT ODREDIODREDIŠŠNI PORTNI PORT

REDNI BROJREDNI BROJ

BROJ POTVRDEBROJ POTVRDE

DUDUŽŽINA INA ZAGLAVLJAZAGLAVLJA

NE KORISTI SENE KORISTI SE ZASTAVICEZASTAVICE VELIVELIČČINA PROZORAINA PROZORA

KONTROLNI ZBROJKONTROLNI ZBROJ POKAZIVAPOKAZIVAČČ HITNOSTIHITNOSTI

OPCIJEOPCIJE


11 44 1010 1616 1919 2424 3232

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

240



•• Jedan format za sve poruke (podaci, potvrda, SYN, FIN).Jedan format za sve poruke (podaci, potvrda, SYN, FIN).•• Duplex komunikacija znaDuplex komunikacija značči da TCP moi da TCP možže koristiti jedan datagram za slanje vie koristiti jedan datagram za slanje višše porukae poruka

istovremeno, npr. potvrde prijema, objave prozora i izlaznih podistovremeno, npr. potvrde prijema, objave prozora i izlaznih podataka.ataka.•• Polja BROJ POTVRDE (ACKNOWLEDGMENT NUMBER) i VELIPolja BROJ POTVRDE (ACKNOWLEDGMENT NUMBER) i VELIČČINA PROZORA (WINDOW) INA PROZORA (WINDOW)

se odnose na dolazese odnose na dolazećći TCP tok (stream). BROJ POTVRDE sadri TCP tok (stream). BROJ POTVRDE sadržži REDNI BROJ (SEQUENCE i REDNI BROJ (SEQUENCE NUMBER) sljedeNUMBER) sljedeććeg paketa, a VELIeg paketa, a VELIČČINA PROZORA daje informaciju o slobodnom INA PROZORA daje informaciju o slobodnom međuspremniku podacima koji polaze iz međuspremniku podacima koji polaze iz ččvora kojem se vora kojem se ššalje potvrda.alje potvrda.

•• Polje REDNI BROJ se uvijek odnosi na izlazePolje REDNI BROJ se uvijek odnosi na izlazećći TCP tok i pokazuje na prvi oktet koji se nalazi u i TCP tok i pokazuje na prvi oktet koji se nalazi u segmentu.segmentu.

•• KONTROLNI ZBROJ (CHECKSUM) sadrKONTROLNI ZBROJ (CHECKSUM) sadržži kontrolnu sumu za TCP zaglavlje i podatke.i kontrolnu sumu za TCP zaglavlje i podatke.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


241



•• TCP protokol je najvaTCP protokol je najvažžniji transportni protokol u TCP/IP stogu.niji transportni protokol u TCP/IP stogu.•• PruPružža aplikacijama Enda aplikacijama End--ToTo--End spojnu komunikaciju koja je:End spojnu komunikaciju koja je:

•• pouzdanapouzdana•• omoguomoguććava kontrolu zaguava kontrolu zaguššenjaenja•• FullFull--DuplexDuplex•• orijentirana na slanje kontinuiranih nizova podataka (streams).orijentirana na slanje kontinuiranih nizova podataka (streams).

•• Koristi IP protokol za komunikaciju, a sve poruke Koristi IP protokol za komunikaciju, a sve poruke ššalje koristealje koristećći isti format datagrama.i isti format datagrama.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


1

RARARARARARARARAČČČČČČČČUNALNE MREUNALNE MREUNALNE MREUNALNE MREUNALNE MREUNALNE MREUNALNE MREUNALNE MREŽŽŽŽŽŽŽŽEEEEEEEE-------- vjevjevjevjevjevjevjevježžžžžžžžbe be be be be be be be --------

VeleuVeleuččiliiliššte u Rijecite u Rijeci

StruStruččni studij informatikeni studij informatike

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

2


•• Svaki mreSvaki mrežžni uređaj ni uređaj (npr. ra(npr. raččunalo) spojen na internet ima jedinstvenu IP adresu (Internet unalo) spojen na internet ima jedinstvenu IP adresu (Internet Protocol address). Za internet, IP adrese dodjeljuje NIC (NetworProtocol address). Za internet, IP adrese dodjeljuje NIC (Network Information Center). k Information Center).

•• Kod lokalnih mreKod lokalnih mrežža, IP adrese odabire administrator mrea, IP adrese odabire administrator mrežže.e.•• IP adresa sastoji se od 32 bita tj. 4 IP adresa sastoji se od 32 bita tj. 4 bajtabajta (4 x 8 bitova), koji se kod zapisa odvajaju to(4 x 8 bitova), koji se kod zapisa odvajaju toččkama kama

(XXX.XXX.XXX.XXX). Svaki bajt (XXX.XXX.XXX.XXX). Svaki bajt zapisuje se decimalno (od 0 do 255), npr. 192.168.2.100zapisuje se decimalno (od 0 do 255), npr. 192.168.2.100•• IP adresa se dijeli na prefiks i sufiksIP adresa se dijeli na prefiks i sufiks•• Prefiks ili adresa mrePrefiks ili adresa mrežže (network number) identificira fizie (network number) identificira fiziččku mreku mrežžu u kojoj se u u kojoj se ččvor nalazi (host).vor nalazi (host).•• Sufiks oznaSufiks označčava pojedinaava pojedinaččni ni ččvor u mrevor u mrežži.i.•• Dvije fiziDvije fiziččke mreke mrežže ne mogu imati istu mree ne mogu imati istu mrežžnu adresu i dva nu adresu i dva ččvora u istoj fizivora u istoj fiziččkoj mrekoj mrežži ne mogu i ne mogu

imati isti sufiks.imati isti sufiks.

IP ADRESEIP ADRESEIP ADRESEIP ADRESE

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

3


IP AdreseIP AdreseIP AdreseIP AdreseIP AdreseIP AdreseIP AdreseIP Adrese

•• IP adresa IP adresa 192.168.2.100 ozna192.168.2.100 označčava određeni ava određeni ččvor i mrevor i mrežžnu adresu. nu adresu. Pitanje: koji dio prikazane IP adrese oznaPitanje: koji dio prikazane IP adrese označčava ava ččvor, a koji mrevor, a koji mrežžu?u?

•• Postoji pravilo adresiranja koje kaPostoji pravilo adresiranja koje kažže da postoje tri primarne klase IP adresa: A, B i Ce da postoje tri primarne klase IP adresa: A, B i C•• Adresa klase A ima velik broj Adresa klase A ima velik broj ččvorova. Zbog toga je dio IP adrese koji oznavorova. Zbog toga je dio IP adrese koji označčava ava ččvor vevor većći od i od

dijela koji oznadijela koji označčava mreava mrežžuu..•• Adresa klase C ima veAdresa klase C ima većći broj mrei broj mrežža, a manji broj a, a manji broj ččvorovavorova..•• Postoje i Postoje i dvijedvije sekundarne klase IP adresa: D i Esekundarne klase IP adresa: D i E

KLASAKLASA OPSEG BROJEVA OPSEG BROJEVA MREMREŽŽEE

MOGUMOGUĆĆI BROJ I BROJ MREMREŽŽAA

OPSEG BROJEVA OPSEG BROJEVA ČČVOROVAVOROVA

MOGUMOGUĆĆI BROJ I BROJ ČČVOROVAVOROVA

AA 0.XXX.XXX.XXX 0.XXX.XXX.XXX --127.XXX.XXX.XXX127.XXX.XXX.XXX

128128 XXX.0.0.1 XXX.0.0.1 --XXX.255.255.254XXX.255.255.254

1677721167772166

BB 128.0.XXX.XXX 128.0.XXX.XXX --191.255.XXX.XXX191.255.XXX.XXX

1638416384 XXX.XXX.0.1 XXX.XXX.0.1 --XXX.XXX.255.254XXX.XXX.255.254

6553665536

CC 192.0.0.XXX 192.0.0.XXX --223.255.255.XXX223.255.255.XXX

20971502097150 XXX.XXX.XXX.1 XXX.XXX.XXX.1 --XXX.XXX.XXX.254XXX.XXX.XXX.254

254254

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


4


•• Velika poduzeVelika poduzećća su za svoje mrea su za svoje mrežže dobile adrese klase A (one imaju velike globalne mree dobile adrese klase A (one imaju velike globalne mrežže e ččije ije adrese moraju omoguadrese moraju omoguććiti jednoznaiti jednoznaččno identificiranje velikog broja no identificiranje velikog broja ččvorova) vorova) -- IBM je dobio IBM je dobio mremrežžnu adresu 9.0.0.0.nu adresu 9.0.0.0.

•• PoduzePoduzećća srednjih velia srednjih veliččina dobila bi adrese klase B, a mala poduzeina dobila bi adrese klase B, a mala poduzećća, koja imaju jednu lokalnu a, koja imaju jednu lokalnu mremrežžu, adrese klase C.u, adrese klase C.

•• Problem: Problem: ššto ako malo poduzeto ako malo poduzećće toliko naraste da mu zatreba vie toliko naraste da mu zatreba višše adresa klase C (npr. e adresa klase C (npr. žželi eli dodati jododati jošš dvije lokalne mredvije lokalne mrežže) ili je poduzee) ili je poduzećću, kojemu je dodijeljena adresa klase B, potrebno u, kojemu je dodijeljena adresa klase B, potrebno vivišše adresa za e adresa za ččvorove?vorove?

•• U prevladavanju ograniU prevladavanju ograniččenja adresiranja po klasama, koristi se koncept podmreenja adresiranja po klasama, koristi se koncept podmrežže (subnet).e (subnet).

MREMREMREMREŽŽŽŽNE MASKENE MASKENE MASKENE MASKE

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

5


MreMreMreMreMreMreMreMrežžžžžžžžne maskene maskene maskene maskene maskene maskene maskene maske

•• Koncept podmreKoncept podmrežže se zasniva na primjeni mree se zasniva na primjeni mrežžnih maski (subnet mask).nih maski (subnet mask).•• MreMrežžna maska omoguna maska omoguććava ava formiranje potklase formiranje potklase (tj. podmre(tj. podmrežže) unutar jedne adresne klase. e) unutar jedne adresne klase. •• MreMrežžna maska je 32na maska je 32--bitni broj (4x8 bitova) pomobitni broj (4x8 bitova) pomoćću kojega se utvrđuje koji dio pou kojega se utvrđuje koji dio poččetne IP adrese etne IP adrese

oznaoznaččava adresu mreava adresu mrežže.e.•• Svaki bit mreSvaki bit mrežžne maske koji ima vrijednost 1, oznane maske koji ima vrijednost 1, označčava da odgovarajuava da odgovarajućći bit IP adrese (bit koji se i bit IP adrese (bit koji se

u IP adresi nalazi na istom mjestu kao i bit u mreu IP adresi nalazi na istom mjestu kao i bit u mrežžnoj maski) pripada dijelu adrese koji noj maski) pripada dijelu adrese koji predstavlja mrepredstavlja mrežžu.u.

KLASA ADRESEKLASA ADRESE MREMREŽŽNA MASKA (BINARNO)NA MASKA (BINARNO) MREMREŽŽNA MASKA NA MASKA (DECIMALNO)(DECIMALNO)

AA 11111111.00000000.00000000.0000000011111111.00000000.00000000.00000000 255.0.0.0255.0.0.0

BB 11111111.11111111.00000000.0000000011111111.11111111.00000000.00000000 255.255.0.0255.255.0.0

CC 11111111.11111111.11111111.0000000011111111.11111111.11111111.00000000 255.255.255.0255.255.255.0

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

6



•• Primjer mrePrimjer mrežžne maske: IP adresa 168.15.1.100ne maske: IP adresa 168.15.1.100•• binarni zapis IP adrese:binarni zapis IP adrese: 10101000.00001111.00000001.0110010010101000.00001111.00000001.01100100•• mremrežžna maska za klasu B (binarno):na maska za klasu B (binarno): 11111111.11111111.00000000.0000000011111111.11111111.00000000.00000000•• adresa mreadresa mrežže (binarno):e (binarno): 10101000.00001111.00000000.0000000010101000.00001111.00000000.00000000•• mremrežžna maska za klasu B (decimalno):na maska za klasu B (decimalno): 255.255.0.0255.255.0.0•• adresa mreadresa mrežže (decimalno):e (decimalno): 168.15.0.0168.15.0.0•• adresa adresa ččvora (decimalno):vora (decimalno): 1.1001.100

•• Primjer mrePrimjer mrežžne maske: IP adresa 168.15.1.100ne maske: IP adresa 168.15.1.100•• binarni zapis IP adrese:binarni zapis IP adrese: 10101000.00001111.00000001.0110010010101000.00001111.00000001.01100100•• mremrežžna maska za klasu C (binarno):na maska za klasu C (binarno): 11111111.11111111.11111111.0000000011111111.11111111.11111111.00000000•• adresa mreadresa mrežže (binarno):e (binarno): 10101000.00001111.00000001.0000000010101000.00001111.00000001.00000000•• mremrežžna maska za klasu C (decimalno):na maska za klasu C (decimalno): 255.255.255.0255.255.255.0•• adresa mreadresa mrežže (decimalno):e (decimalno): 168.15.1.0168.15.1.0•• adresa adresa ččvora (decimalno):vora (decimalno): 100100

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


7



•• Primjer: poduzePrimjer: poduzećću je dodijeljena adresa mreu je dodijeljena adresa mrežže 192.165.11.XXX (adresa klase C). Poduzee 192.165.11.XXX (adresa klase C). Poduzećće e momožže adresirati maksimalno 254 e adresirati maksimalno 254 ččvorova (npr. ravorova (npr. raččunala). unala). ŠŠto je veto je većći broj i broj ččvorova u mrevorova u mrežži, i, njezine performanse se pogornjezine performanse se pogorššavaju (avaju (ččvorovi se otimaju za pristup fizivorovi se otimaju za pristup fiziččkom mediju). Poduzekom mediju). Poduzećće e ima 72 ima 72 ččvora i performanse su se pogorvora i performanse su se pogorššale. Administrator mreale. Administrator mrežže je odlue je odluččio mreio mrežžu podijeliti u tri u podijeliti u tri razlirazliččite mreite mrežže (tj. u tri logie (tj. u tri logiččke i funkcionalne cjeline) koje ke i funkcionalne cjeline) koje ćće povezati usmjerivae povezati usmjerivaččima.ima.

•• Grupiranje Grupiranje ččvorova:vorova:•• LAN 1LAN 1 RaRaččunovodstvounovodstvo 14 korisnika (14 korisnika (ččvorova)vorova)•• LAN 2LAN 2 ProgrameriProgrameri 28 korisnika (28 korisnika (ččvorova)vorova)•• LAN 3LAN 3 Prodaja, Marketing i Administrativna podrProdaja, Marketing i Administrativna podršškaka 30 korisnika (30 korisnika (ččvorova)vorova)

192.165.11.XXX192.165.11.XXX

192.165.11.1192.165.11.1 192.165.11.2192.165.11.2 192.165.11.3192.165.11.3 192.165.11.72192.165.11.72......MreMrežžna maska: 255.255.255.0na maska: 255.255.255.0

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

8



•• Administrator je definirao dvije mreAdministrator je definirao dvije mrežžne maske:ne maske:•• prva maska (binarno):prva maska (binarno): 11111111.11111111.11111111.1111000011111111.11111111.11111111.11110000

•• mogumogućće adresirati 14 e adresirati 14 ččvorova (dovoljno za LAN 1)vorova (dovoljno za LAN 1)•• maska (decimalno):maska (decimalno): 255.255.255.240255.255.255.240

•• druga maska (binarno):druga maska (binarno): 11111111.11111111.11111111.1110000011111111.11111111.11111111.11100000•• mogumogućće adresirati 30 e adresirati 30 ččvorova (dovoljno za LAN 2 i LAN 3)vorova (dovoljno za LAN 2 i LAN 3)•• maska (decimalno):maska (decimalno): 255.255.255.224255.255.255.224

•• Za LAN 1 Za LAN 1 ćće se koristiti IP adresa 192.165.11.16e se koristiti IP adresa 192.165.11.16•• binarno: 11000000.10100101.00001011.00010000binarno: 11000000.10100101.00001011.00010000•• mogumogućće adrese e adrese ččvorova: 192.165.11.17 vorova: 192.165.11.17 -- 192.165.11.30192.165.11.30



___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

9


192.165.11.17192.165.11.17

......

Router

192.165.11.1192.165.11.1 192.165.11.16192.165.11.16 255.255.255.240255.255.255.240 192.165.11.16192.165.11.16192.165.11.32192.165.11.32 255.255.255.224255.255.255.224 192.165.11.32192.165.11.32192.16192.1655.1.111.64.64 255.255.255.224255.255.255.224 192.16192.1655.1.111.64.64InaInačče (Default)e (Default) 255.255.255.0255.255.255.0 neka IP Adresaneka IP Adresa

192.165.11.30192.165.11.30

LAN 1LAN 1

192.165.11.33192.165.11.33

......

192.165.11.62192.165.11.62

LAN 2LAN 2

192.165.11.65192.165.11.65

......

192.165.11.94192.165.11.94

LAN 3LAN 3

192.165.11.16192.165.11.16 192.165.11.32192.165.11.32192.165.11.64192.165.11.64

Tablica usmjeravanjaTablica usmjeravanja

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


10


•• pingping -- mremrežžni alat koji sluni alat koji služži za provjeru dostupnosti određenog rai za provjeru dostupnosti određenog raččunala povezanog u IP mreunala povezanog u IP mrežžu u slanjem "echo request" (zahtjeva za odgovorom) paketa prema odreslanjem "echo request" (zahtjeva za odgovorom) paketa prema odredidiššnom ranom raččunalu, te unalu, te iiššččekivanjem "echo resekivanjem "echo response" odgoponse" odgovora. Takvora. Takođerođer, ping pribli, ping približžno mjeri ukupno vrijeme koje je no mjeri ukupno vrijeme koje je proteklo od slanja upita do primanja odgovora (roundproteklo od slanja upita do primanja odgovora (round--triptrip--time)time)

•• pprogram je prvi put napisan 1983. kao alat za dijagnosticiranje program je prvi put napisan 1983. kao alat za dijagnosticiranje problema na IP mreroblema na IP mrežži. Naziv je i. Naziv je inspiriran mornariinspiriran mornariččkom tehnologijom aktivnog sonara gdje se slanjem zvukom tehnologijom aktivnog sonara gdje se slanjem zvuččnog vala (tzv. pinga) nog vala (tzv. pinga) te mjerenjem vremena povratka, uz poznatu brzinu te mjerenjem vremena povratka, uz poznatu brzinu šširenja zvuka kroz vodu, mjeri udaljenost do irenja zvuka kroz vodu, mjeri udaljenost do nekog podvodnog objektanekog podvodnog objekta

•• ipconfigipconfig -- daje osnove podatke o mredaje osnove podatke o mrežžnim adapterima u ranim adapterima u raččunaluunalu•• tracerttracert -- mremrežžni alat koji sluni alat koji služži otkrivanju mrei otkrivanju mrežžne putanje paketa između dva odredine putanje paketa između dva odrediššta na IP ta na IP

mremrežžii•• nslookupnslookup -- daje IP adresu radaje IP adresu raččunala, ako je poznato njegovo simboliunala, ako je poznato njegovo simboliččko imeko ime•• netstatnetstat -- pregled prometa koji se trenutno odvija na lokalnom pregled prometa koji se trenutno odvija na lokalnom ččvoruvoru

WINDOWS MREWINDOWS MREWINDOWS MREWINDOWS MREŽŽŽŽNI ALATI (PING, IPCONFIG, TRACERT, NSLOOKUP, NETSTAT)NI ALATI (PING, IPCONFIG, TRACERT, NSLOOKUP, NETSTAT)NI ALATI (PING, IPCONFIG, TRACERT, NSLOOKUP, NETSTAT)NI ALATI (PING, IPCONFIG, TRACERT, NSLOOKUP, NETSTAT)

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

11


•• RaRaččunalo se na LAN spaja pomounalo se na LAN spaja pomoćću posebnog hardverskog sklopa u posebnog hardverskog sklopa –– mremrežžnog ili LAN sunog ili LAN suččelja.elja.•• LAN suLAN suččelje preuzima poslove praelje preuzima poslove praććenja prometa na mreenja prometa na mrežži, slanja i primanja okvira, te tako i, slanja i primanja okvira, te tako

rastererastereććuje srediuje središšnju jedinicu ranju jedinicu raččunala.unala.•• ZahvaljujuZahvaljujućći takvoj raspodjeli poslova, danai takvoj raspodjeli poslova, današšnji LANnji LAN--ovi rade na propusnosti od 1 Gbit/sovi rade na propusnosti od 1 Gbit/s•• LAN suLAN suččelje obielje običčno je realizirano kao mreno je realizirano kao mrežžna kartica (network adapter card, network interface na kartica (network adapter card, network interface

card card –– NIC).NIC).

OSNOVNA MREOSNOVNA MREOSNOVNA MREOSNOVNA MREŽŽŽŽNA OPREMA NA OPREMA NA OPREMA NA OPREMA ---- MREMREMREMREŽŽŽŽNA KARTICANA KARTICANA KARTICANA KARTICA

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

12


MreMreMreMreMreMreMreMrežžžžžžžžna karticana karticana karticana karticana karticana karticana karticana kartica

•• MreMrežžna kartica se utakne u utor na matina kartica se utakne u utor na matiččnoj plonoj pločči rai raččunala. Dio unala. Dio kartice koji viri na poleđini kartice koji viri na poleđini raraččunala sadrunala sadržži utii utiččnicu (konektor) za kabel kojim nicu (konektor) za kabel kojim ćće se rae se raččunalo spojiti na mreunalo spojiti na mrežžu.u.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


13


•• DanaDanaššnja generacija Etherneta zove se Twisted Pair Ethernet ili TP Etnja generacija Etherneta zove se Twisted Pair Ethernet ili TP Ethernet. hernet. •• Svako raSvako raččunalo vezano je zasebnom twisted pair unalo vezano je zasebnom twisted pair žžicom (paricom) na mreicom (paricom) na mrežžni koncentrator ni koncentrator -- hub.hub.•• MreMrežžno suno suččelje izvedeno je kao mreelje izvedeno je kao mrežžna kartica s RJna kartica s RJ--45 konektorom (sli45 konektorom (sliččan kao za telefon).an kao za telefon).

OSNOVNA MREOSNOVNA MREOSNOVNA MREOSNOVNA MREŽŽŽŽNA OPREMA NA OPREMA NA OPREMA NA OPREMA ---- OOOOŽŽŽŽIIIIČČČČENJE I MREENJE I MREENJE I MREENJE I MREŽŽŽŽNI KONCENTRATORNI KONCENTRATORNI KONCENTRATORNI KONCENTRATOR

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

14


OOOOOOOOžžžžžžžžiiiiiiiiččččččččenje i mreenje i mreenje i mreenje i mreenje i mreenje i mreenje i mreenje i mrežžžžžžžžni koncentrator ni koncentrator ni koncentrator ni koncentrator ni koncentrator ni koncentrator ni koncentrator ni koncentrator -------- hubhubhubhubhubhubhubhub

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

15


OOOOOOOOžžžžžžžžiiiiiiiiččččččččenje i mreenje i mreenje i mreenje i mreenje i mreenje i mreenje i mreenje i mrežžžžžžžžni koncentrator ni koncentrator ni koncentrator ni koncentrator ni koncentrator ni koncentrator ni koncentrator ni koncentrator -------- hubhubhubhubhubhubhubhub

•• TP Ethernet vremenom je poveTP Ethernet vremenom je poveććavao propusnost, tako da postoje tri verzije:avao propusnost, tako da postoje tri verzije:•• obiobiččni TP Ethernetni TP Ethernet

•• 10BaseT, propusnost 10 Mbit/s10BaseT, propusnost 10 Mbit/s•• Fast EthernetFast Ethernet

•• 100BaseT, propusnost 100 Mbit/s100BaseT, propusnost 100 Mbit/s•• Gigabit EthernetGigabit Ethernet

•• 1000BaseT, propusnost 1 Gbit/s1000BaseT, propusnost 1 Gbit/s

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


16


•• Paketna sklopka (packetPaketna sklopka (packet switch switch) j) je uređaj koji ima dvije vrste ulaznoe uređaj koji ima dvije vrste ulazno/izlaznih priklju/izlaznih priključčaka (aka (porpor--tova).tova).

•• Prva vrsta prikljuPrva vrsta priključčaka radi na velikoj propusnosti i sluaka radi na velikoj propusnosti i služži prikljui priključčivanju veza prema drugim ivanju veza prema drugim sklopkama.sklopkama.

•• Druga vrsta prikljuDruga vrsta priključčaka radi na manjoj propusnosti i sluaka radi na manjoj propusnosti i služži prikljui priključčivanju raivanju raččunala.unala.•• Osnovna zadaOsnovna zadaćća sklopke je prebacivanje cijelih paketa s jednog prikljua sklopke je prebacivanje cijelih paketa s jednog priključčka na drugi.ka na drugi.•• Dakle, paket koji je stigao s jednog raDakle, paket koji je stigao s jednog raččunala ili jedne telekomunikacijske veze mounala ili jedne telekomunikacijske veze možže se usmjeritie se usmjeriti

prema drugom raprema drugom raččunalu ili drugoj vezi.unalu ili drugoj vezi.

OSNOVNA MREOSNOVNA MREOSNOVNA MREOSNOVNA MREŽŽŽŽNA OPREMA NA OPREMA NA OPREMA NA OPREMA ---- PAKETNA SKLOPKAPAKETNA SKLOPKAPAKETNA SKLOPKAPAKETNA SKLOPKA

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

17


Paketna sklopka Paketna sklopka Paketna sklopka Paketna sklopka Paketna sklopka Paketna sklopka Paketna sklopka Paketna sklopka -------- packet switchpacket switchpacket switchpacket switchpacket switchpacket switchpacket switchpacket switch

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

18


•• Za beZa bežžiiččno povezivanje vino povezivanje višše rae raččunala u mreunala u mrežžu, sliu, sliččno kao kod no kao kod žžiiččanog povezivanja, poanog povezivanja, potreban treban je dodatni uređaj koji je dodatni uređaj koji ćće vre vrššiti usmjeravanje komunikacije među raiti usmjeravanje komunikacije među raččunalima.unalima.

•• Kod Kod žžiiččanog povezivanja to je mreanog povezivanja to je mrežžni koncentrator (hub).ni koncentrator (hub).•• Kod beKod bežžiiččnog povezivanja to je pristupna tonog povezivanja to je pristupna toččka (access point).ka (access point).•• RaRaččunalo koje se beunalo koje se bežžiiččno povezuje mora posjedovati beno povezuje mora posjedovati bežžiiččnu mrenu mrežžnu karticu.nu karticu.

Hub

Computer Computer Computer Computer

Laptop

OSNOVNA MREOSNOVNA MREOSNOVNA MREOSNOVNA MREŽŽŽŽNA OPREMA NA OPREMA NA OPREMA NA OPREMA ---- BEBEBEBEŽŽŽŽIIIIČČČČNA KOMUNIKACIJA I PRISTUPNA TONA KOMUNIKACIJA I PRISTUPNA TONA KOMUNIKACIJA I PRISTUPNA TONA KOMUNIKACIJA I PRISTUPNA TOČČČČKAKAKAKA

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


19


BeBeBeBeBeBeBeBežžžžžžžžiiiiiiiiččččččččna komunikacija i pristupna tona komunikacija i pristupna tona komunikacija i pristupna tona komunikacija i pristupna tona komunikacija i pristupna tona komunikacija i pristupna tona komunikacija i pristupna tona komunikacija i pristupna toččččččččka ka ka ka ka ka ka ka -------- Access PointAccess PointAccess PointAccess PointAccess PointAccess PointAccess PointAccess Point

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

20


1. zadatak1. zadatak1. zadatak1. zadatak1. zadatak1. zadatak1. zadatak1. zadatak

Potrebno je povezati dva raPotrebno je povezati dva raččunala unala žžiiččanim putem. Jedno raanim putem. Jedno raččunalo unalo ćće se zvati "Server", a drugo e se zvati "Server", a drugo "Client". Ra"Client". Raččunalu "Server" treba dodijeliti IP adresu 192.168.1.1/24, a raunalu "Server" treba dodijeliti IP adresu 192.168.1.1/24, a raččunalu "Client" IP adresu unalu "Client" IP adresu 192.168.1.2/24. Potrebno je provjeriti povezanost ra192.168.1.2/24. Potrebno je provjeriti povezanost raččunala.unala.


Potrebno je povezati tri raPotrebno je povezati tri raččunala unala žžiiččanim putem uz korianim putem uz korišštenje mretenje mrežžnog koncentratora. Jedno nog koncentratora. Jedno raraččunalo unalo ćće se zvati "Server", drugo "Client1", a tree se zvati "Server", drugo "Client1", a trećće "Client2". Rae "Client2". Raččunalu "Server" treba dodijeliti unalu "Server" treba dodijeliti IP adresu 192.168.1.1/24, raIP adresu 192.168.1.1/24, raččunalu "Client1" IP adresu 192.168.1.2/24, a raunalu "Client1" IP adresu 192.168.1.2/24, a raččunalu "Client2" IP unalu "Client2" IP adresu 192.168.1.3/24. Potrebno je provjeriti povezanost raadresu 192.168.1.3/24. Potrebno je provjeriti povezanost raččunala.unala.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

21



Potrebno je povezati tri raPotrebno je povezati tri raččunala i unala i šštampatampačč preko dva mrepreko dva mrežžna koncentratora. Dva rana koncentratora. Dva raččunala treba unala treba spojiti na jedan mrespojiti na jedan mrežžni koncentrator, dok drugo rani koncentrator, dok drugo raččunalo i unalo i šštampatampačč treba spojiti na drugi mretreba spojiti na drugi mrežžni ni koncentrator. Jedno rakoncentrator. Jedno raččunalo unalo ćće se zvati "Radna stanica 1", drugo "Radna stanica 2" a tree se zvati "Radna stanica 1", drugo "Radna stanica 2" a trećće e "Server". "Server". ŠŠtampatampačč ćće se zvati "Mrezni stampac". IP adrese su sljedee se zvati "Mrezni stampac". IP adrese su sljedećće: 192.168.5.1/24, e: 192.168.5.1/24, 192.168.5.2/24, 192.168.5.3/24, 192.168.5.4/24. Potrebno je prov192.168.5.2/24, 192.168.5.3/24, 192.168.5.4/24. Potrebno je provjeriti povezanost uređaja i izvrjeriti povezanost uređaja i izvrššiti iti simulaciju.simulaciju.


ŠŠtampatampačču promijeniti IP adresu tako da ne bude vidljiv ostalim rau promijeniti IP adresu tako da ne bude vidljiv ostalim raččunalima. Provjeunalima. Provjeriti povezanost riti povezanost uređajauređaja..

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


22



Potrebno je povezati tri raPotrebno je povezati tri raččunala i unala i šštampatampačč preko dva mrepreko dva mrežžna preklopnika. Dva rana preklopnika. Dva raččunala treba unala treba spojiti na jedan preklopnik, dok drugo raspojiti na jedan preklopnik, dok drugo raččunalo i unalo i šštampatampačč treba spojiti na drugi. Jedno ratreba spojiti na drugi. Jedno raččunalo unalo ćće e se zvati "Radna stanica 1", drugo "Radna stanica 2" a trese zvati "Radna stanica 1", drugo "Radna stanica 2" a trećće "Server". e "Server". ŠŠtampatampačč ćće se zvati "Mrezni e se zvati "Mrezni stampac". IP adrese su sljedestampac". IP adrese su sljedećće: 192.168.100.1/24, 192.168.100.2/24, 192.168.100.3/24, e: 192.168.100.1/24, 192.168.100.2/24, 192.168.100.3/24, 192.168.100.4/24. Po192.168.100.4/24. Potrebno je provjeriti povezanost uređaja i izvrtrebno je provjeriti povezanost uređaja i izvrššiti simulaciju.iti simulaciju.


Potrebno je bePotrebno je bežžiiččno povezati tri rano povezati tri raččunala i unala i šštampatampačč. Jedno ra. Jedno raččunalo unalo ćće se zvati "Workstation", e se zvati "Workstation", drugo "Laptop" a tredrugo "Laptop" a trećće "Server". e "Server". ŠŠtampatampačč ćće se zvati "Printer". IP adrese su sljedee se zvati "Printer". IP adrese su sljedećće: e: 192.168.10.101/24, 192.168.10.102/24, 192.168.10.103/24, 192.168192.168.10.101/24, 192.168.10.102/24, 192.168.10.103/24, 192.168.10.104/24. .10.104/24. Potrebno je Potrebno je provjeriti povezanost uređajaprovjeriti povezanost uređaja..

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

23



RaRaččunalna mreunalna mrežža se sastoji od dvanaest raa se sastoji od dvanaest raččunala. Potrebno ih je povezati pomounala. Potrebno ih je povezati pomoćću mreu mrežžnog nog preklopnika. Naziv rapreklopnika. Naziv raččunala je "Racuunala je "Racunalo X". Tnalo X". Također je potrebno izvesti beakođer je potrebno izvesti bežžiiččnu mrenu mrežžu na koju se u na koju se trebaju spojiti tri prijenosna ratrebaju spojiti tri prijenosna raččunala "Prijenosnik X". Adresa mreunala "Prijenosnik X". Adresa mrežže je 1e je 192.168.50.0. P92.168.50.0. Potrebno je otrebno je provjeriti povezanost uređajaprovjeriti povezanost uređaja. .


Potrebno je bePotrebno je bežžiiččno povezati no povezati ššest raest raččunala pomounala pomoćću dvije pristupne tou dvije pristupne toččke. Naziv rake. Naziv raččunala je unala je "Radna stanica X". Adresa mre"Radna stanica X". Adresa mrežže je 1e je 192.168.200.0. P92.168.200.0. Potrebno je provjeriti povezanost uređajaotrebno je provjeriti povezanost uređaja..

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

24



Potrebno je povezati devet raPotrebno je povezati devet raččunala pomounala pomoćću mreu mrežžnog koncentratora, mrenog koncentratora, mrežžnog preklopnika i nog preklopnika i pristupne topristupne toččke (nke (na svaki od navedenih uređaja spojena su po tri raa svaki od navedenih uređaja spojena su po tri raččunala). Nazivi raunala). Nazivi raččunala su unala su "Racunalo X", a adresa mre"Racunalo X", a adresa mrežže je 1e je 165.100.0.0. P65.100.0.0. Potrebno je provjeriti povezanost uređajaotrebno je provjeriti povezanost uređaja..


Potrebno je bePotrebno je bežžiiččno povezati dvanaest rano povezati dvanaest raččunala pomounala pomoćću u ččetiri pristupne toetiri pristupne toččke (potrebno je koristiti ke (potrebno je koristiti mremrežžne preklopnike). Naziv rane preklopnike). Naziv raččunala je "Radna stanica X". Adresa mreunala je "Radna stanica X". Adresa mrežže je 1e je 192.168.10.0. 92.168.10.0. Potrebno je provjeriti povezanost uređajaPotrebno je provjeriti povezanost uređaja..

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


25



RaRaččunalna mreunalna mrežža se sastoji od dvanaest raa se sastoji od dvanaest raččunala. Utvrdite i otklonite pogreunala. Utvrdite i otklonite pogrešške u mreke u mrežži (topologija i (topologija se nalazi na stranicama kolegija). Potrebno je provjeriti povezase nalazi na stranicama kolegija). Potrebno je provjeriti povezanost uređajanost uređaja..


RaRaččunalna mreunalna mrežža se sastoji od a se sastoji od ččetiri raetiri raččunala. Utvrdite i otklonite pogreunala. Utvrdite i otklonite pogrešške u mreke u mrežži (topologija se i (topologija se nalazi na stranicama kolegija). Potrebno je provjeriti povezanosnalazi na stranicama kolegija). Potrebno je provjeriti povezanost uređajat uređaja..

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

26


•• Ima dva prikljuIma dva priključčka.ka.•• Signal ulazi na jedan prikljuSignal ulazi na jedan priključčak, zatim se pojaak, zatim se pojaččava i izlazi na drugi.ava i izlazi na drugi.•• Postoje repetitori za optiPostoje repetitori za optiččke i beke i bežžiiččne medije.ne medije.•• Repetitor mreRepetitor mrežžu dijeli u dva fiziu dijeli u dva fiziččka segmenta, ali ona i dalje ostaje jedna kolizijska domena.ka segmenta, ali ona i dalje ostaje jedna kolizijska domena.•• Broj repetitora u nekoj raBroj repetitora u nekoj raččunalnoj mreunalnoj mrežži nije neogranii nije neograniččen (pravilo 5en (pravilo 5--44--3).3).

OSNOVNA MREOSNOVNA MREOSNOVNA MREOSNOVNA MREŽŽŽŽNA OPREMA NA OPREMA NA OPREMA NA OPREMA ---- MREMREMREMREŽŽŽŽNI PONAVLJANI PONAVLJANI PONAVLJANI PONAVLJAČČČČ ---- REPETITORREPETITORREPETITORREPETITOR

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

27


MreMreMreMreMreMreMreMrežžžžžžžžni ponavljani ponavljani ponavljani ponavljani ponavljani ponavljani ponavljani ponavljačččččččč -------- repetitor (Repeater)repetitor (Repeater)repetitor (Repeater)repetitor (Repeater)repetitor (Repeater)repetitor (Repeater)repetitor (Repeater)repetitor (Repeater)

Repeater

Hub

Computer Computer

Hub

Computer Computer

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


28


•• Ima dva prikljuIma dva priključčka.ka.•• Signal ulazi na jedan prikljuSignal ulazi na jedan priključčak, te se na osnovu odrediak, te se na osnovu odrediššne adrese signal prosljeđuje na drugi ne adrese signal prosljeđuje na drugi

prikljupriključčak.ak.•• MreMrežžni most mreni most mrežžu dijeli u dva fiziu dijeli u dva fiziččka segmenta ali uz stvaranje dvije manje kolizijske domene.ka segmenta ali uz stvaranje dvije manje kolizijske domene.•• U ovisnosti od primjene, mreU ovisnosti od primjene, mrežžni mostovi se mogu podijeliti na:ni mostovi se mogu podijeliti na:

•• lokalne mrelokalne mrežžne mostove ne mostove -- koriste se u lokalnim mrekoriste se u lokalnim mrežžama kako bi se one podijelile u dva ili ama kako bi se one podijelile u dva ili vivišše manjih segmenata uz stvaranje manjih kolizijskih domenae manjih segmenata uz stvaranje manjih kolizijskih domena

•• udaljene mreudaljene mrežžne mostove ne mostove -- koriste se kod povezivanja prostorno udaljenih lokalnih mrekoriste se kod povezivanja prostorno udaljenih lokalnih mrežža. a. SadrSadržže prikljue priključčak za LAN i WAN. Na LAN prikljuak za LAN i WAN. Na LAN priključčak se prikljuak se priključčuje lokalna mreuje lokalna mrežža, dok se a, dok se na WAN prikljuna WAN priključčuje zakupljeni medij (npr. optiuje zakupljeni medij (npr. optiččki kabel ili telefonska linija)ki kabel ili telefonska linija)

•• pretvarapretvaraččke mreke mrežžne mostove ne mostove -- koriste se kod povezivanja mrekoriste se kod povezivanja mrežža razlia različčitih vrsta (npr. itih vrsta (npr. lokalna i belokalna i bežžiiččna mrena mrežža).a).

OSNOVNA MREOSNOVNA MREOSNOVNA MREOSNOVNA MREŽŽŽŽNA OPREMA NA OPREMA NA OPREMA NA OPREMA ---- MREMREMREMREŽŽŽŽNI MOSTNI MOSTNI MOSTNI MOST

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

29


MreMreMreMreMreMreMreMrežžžžžžžžni most (Bridge) ni most (Bridge) ni most (Bridge) ni most (Bridge) ni most (Bridge) ni most (Bridge) ni most (Bridge) ni most (Bridge)

Hub

Computer Computer

Computer

Bridge

Hub

Computer Computer

Hub

Computer Computer

Bridge

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

30



Kako bi se poveKako bi se poveććao domet raao domet raččunalne mreunalne mrežže, potrebno je koristiti repetitor koji mree, potrebno je koristiti repetitor koji mrežžu dijeli na dva u dijeli na dva segmenta. Svaki segment se sastoji od mresegmenta. Svaki segment se sastoji od mrežžnog preklopnika (switch) na koja su spojena po tri nog preklopnika (switch) na koja su spojena po tri raraččunala. Adresa mreunala. Adresa mrežže je 1e je 192.168.100.0/24. P92.168.100.0/24. Potrebno je provjeriti povezanost uređajaotrebno je provjeriti povezanost uređaja..


Potrebno je povezati dva raPotrebno je povezati dva raččunala unala žžiiččanim putem. Kako bi se poveanim putem. Kako bi se poveććao domet te veze, potrebno je ao domet te veze, potrebno je koristiti repetitor. Adresa mrekoristiti repetitor. Adresa mrežže je proizvoljna.e je proizvoljna. Potrebno je provjeriti povezanost uređaja Potrebno je provjeriti povezanost uređaja..

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


31



Kako bi se poveKako bi se poveććao domet raao domet raččunalne mreunalne mrežže, potrebno je koristiti repetitore koji mree, potrebno je koristiti repetitore koji mrežžu dijele na tri u dijele na tri segmenta. Jedan segment se sastoji od mresegmenta. Jedan segment se sastoji od mrežžnog koncentratora (hub) na koji su spojeni ranog koncentratora (hub) na koji su spojeni raččunalo i unalo i server, drugi se sastoji od mreserver, drugi se sastoji od mrežžnog preklopnika (switch) na koja su spojena po tri ranog preklopnika (switch) na koja su spojena po tri raččunala i treunala i trećći se i se sastoji od pristupne tosastoji od pristupne toččke (Access Point) na koju su spojena dva prijenosna rake (Access Point) na koju su spojena dva prijenosna raččunala. Adresa unala. Adresa mremrežže je1e je10.1.1.0/24. 0.1.1.0/24. Potrebno je provjeriti povezanost uređajaPotrebno je provjeriti povezanost uređaja..


Kako bi se poveKako bi se poveććao domet raao domet raččunalne mreunalne mrežže, potrebno je koristiti repetitor koji mree, potrebno je koristiti repetitor koji mrežžu dijeli na dva u dijeli na dva segmenta. Jedan segment se sastoji od mresegmenta. Jedan segment se sastoji od mrežžnog preklopnika (switch) na koja su spojena po tri nog preklopnika (switch) na koja su spojena po tri raraččunala, dok se drugi sastoji od pristupne tounala, dok se drugi sastoji od pristupne toččke (Access Point) na koju su spojena dva prijenosna ke (Access Point) na koju su spojena dva prijenosna raraččunala. Adresa mreunala. Adresa mrežže je 1e je 192.168.10.0/16. P92.168.10.0/16. Potrebno je provjeriti povezanost uređajaotrebno je provjeriti povezanost uređaja..

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

32



Kako bi se poveKako bi se poveććao domet raao domet raččunalne mreunalne mrežže, potrebno je koristiti repetitore koji mree, potrebno je koristiti repetitore koji mrežžu dijele na tri u dijele na tri segmenta. Jedan segment se sastoji od mresegmenta. Jedan segment se sastoji od mrežžnog koncentratora (hub) na koji su spojeni ranog koncentratora (hub) na koji su spojeni raččunalo i unalo i server, drugi se sastoji od mreserver, drugi se sastoji od mrežžnog preklopnika (switch) na koja su spojena po tri ranog preklopnika (switch) na koja su spojena po tri raččunala i treunala i trećći se i se sastoji od pristupne tosastoji od pristupne toččke (Access Point) na koju su spojena dva prijenosna rake (Access Point) na koju su spojena dva prijenosna raččunala. Adresa unala. Adresa mremrežže je10.1.1.0/24. Na mree je10.1.1.0/24. Na mrežžnom preklopniku su spojena samo ranom preklopniku su spojena samo raččunala koja imaju mreunala koja imaju mrežžnu nu karticu propusnosti od 1 Gbps. Potrebno je provjeriti povezanostkarticu propusnosti od 1 Gbps. Potrebno je provjeriti povezanost uređaja uređaja..


Potrebno je povezati dva raPotrebno je povezati dva raččunala. Jedno raunala. Jedno raččunalo ima mreunalo ima mrežžnu karticu propusnosti 10 Mbps, a nu karticu propusnosti 10 Mbps, a drugo 1 Gbps. Adresa prvog radrugo 1 Gbps. Adresa prvog raččunala je 10.10.10.10/8, a drugog raunala je 10.10.10.10/8, a drugog raččunala 10.12unala 10.12.10.12/8. .10.12/8. Potrebno Potrebno je provjeriti povezanost uređajaje provjeriti povezanost uređaja..

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

33


•• MreMrežžni uređaj koji ima dva ili vini uređaj koji ima dva ili višše mree mrežžnih sunih suččelja.elja.•• PrikljuPriključčuje se na lokalnu mreuje se na lokalnu mrežžu ili na WAN vezu (npr. ADSL) i usmjerava podatke iz jedne u ili na WAN vezu (npr. ADSL) i usmjerava podatke iz jedne

mremrežže na drugu i obratno (razlie na drugu i obratno (različčite mreite mrežžne adrese ili razline adrese ili različčite mreite mrežžne topologije).ne topologije).•• Djeluju na mreDjeluju na mrežžnom i podatkovnom sloju.nom i podatkovnom sloju.•• Iz primljenog okvira usmjerivaIz primljenog okvira usmjerivačč ooččitava odrediitava odrediššnu adresu i izdvaja dio adrese koji oznanu adresu i izdvaja dio adrese koji označčava ava

mremrežžu. u. •• U tablici usmjeravanja se traU tablici usmjeravanja se tražži putanja odredii putanja odrediššnoj mrenoj mrežži (tj. bira se najtoi (tj. bira se najtoččnija nija -- npr. ako se npr. ako se

tratražži putanja adresi 192.168.4.200, a u tablici postoje putanje mrei putanja adresi 192.168.4.200, a u tablici postoje putanje mrežžama 192.168.4.0 i ama 192.168.4.0 i 192.168.0.0, iz192.168.0.0, izabire se prva).abire se prva).

•• Okvir se prosljeđuje suOkvir se prosljeđuje suččelju spojenom na mreelju spojenom na mrežžu u ččija adresa je izabrana.ija adresa je izabrana.

OSNOVNA MREOSNOVNA MREOSNOVNA MREOSNOVNA MREŽŽŽŽNA OPREMA NA OPREMA NA OPREMA NA OPREMA ---- MREMREMREMREŽŽŽŽNI USMJERIVANI USMJERIVANI USMJERIVANI USMJERIVAČČČČ

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


34


MreMreMreMreMreMreMreMrežžžžžžžžni usmjerivani usmjerivani usmjerivani usmjerivani usmjerivani usmjerivani usmjerivani usmjerivačččččččč (Router) (Router) (Router) (Router) (Router) (Router) (Router) (Router)

10.10.0.2/16

Router

11.11.1.2/8

10.10.0.1/16 11.11.1.1/8

10.10.0.2/16

Router

11.11.1.2/8

10.10.0.1/16 11.11.1.1/8

Router

78.0.0.1/8 78.0.0.2/8

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

35


MreMreMreMreMreMreMreMrežžžžžžžžni usmjerivani usmjerivani usmjerivani usmjerivani usmjerivani usmjerivani usmjerivani usmjerivačččččččč (Router) (Router) (Router) (Router) (Router) (Router) (Router) (Router)

100.100.100.2/16

Router

111.112.12.22/8

HubHub

100.100.101.2/16 111.111.11.31/8

10.10.10.2/24

Router

Hub

10.10.10.3/24

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

36



U jednoj raU jednoj raččunalnoj mreunalnoj mrežži s adresom 30.30.30.0 nalaze se i s adresom 30.30.30.0 nalaze se ččetiri etiri žžiiččano umreano umrežžena i dva beena i dva bežžiiččno no umreumrežžena raena raččunala. Druga raunala. Druga raččunalna mreunalna mrežža s adresom 10.0.0.0 ima a s adresom 10.0.0.0 ima žžiiččano umreano umrežžena tri raena tri raččunala i unala i šštampatampačč. P. Potrebno je međusobno spojiti ove dvije mreotrebno je međusobno spojiti ove dvije mrežže kako bi sva rae kako bi sva raččunala međusobno bila unala međusobno bila umreumrežžena.ena.


U jednoj raU jednoj raččunalnoj mreunalnoj mrežži s adresom 120.100.0.0 nalazi se pet bei s adresom 120.100.0.0 nalazi se pet bežžiiččno umreno umrežženih raenih raččunala. Druga unala. Druga raraččunalna mreunalna mrežža s adresom 200.200.200.0 ima tri raa s adresom 200.200.200.0 ima tri raččunala beunala bežžiiččno umreno umrežžena. Poena. Potrebno je trebno je međusobno spojiti ove dvije mremeđusobno spojiti ove dvije mrežže kako bi sva rae kako bi sva raččunala međusobno bila umreunala međusobno bila umrežžena.ena.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


37



Izradite raIzradite raččunalnu mreunalnu mrežžu koju koristite prilikom spajanja na internet. Izradite jou koju koristite prilikom spajanja na internet. Izradite jošš jednu mrejednu mrežžu koja je u koja je također spojena na internet te provjerite povezanost ratakođer spojena na internet te provjerite povezanost raččunala unutar vaunala unutar vašše mree mrežže s rae s raččunalom unalom unutar druge mreunutar druge mrežže.e.


U jednoj raU jednoj raččunalnoj mreunalnoj mrežži s adresom 192.0.0.0 nalaze se dva bei s adresom 192.0.0.0 nalaze se dva bežžiiččno umreno umrežžena raena raččunala. Druga unala. Druga raraččunalna mreunalna mrežža s adresom 100.100.100.0 ima tri raa s adresom 100.100.100.0 ima tri raččunala beunala bežžiiččno umreno umrežžena. Treena. Trećća raa raččunalna unalna mremrežža s adresom 200.0.0.0 ima dva a s adresom 200.0.0.0 ima dva žžiiččano povezana raano povezana raččunala. Potrunala. Potrebno je međusobno spojiti ove ebno je međusobno spojiti ove tri mretri mrežže kako bi sva rae kako bi sva raččunala međusobno bila umreunala međusobno bila umrežžena.ena.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

38



U jednoj raU jednoj raččunalnoj mreunalnoj mrežži s adresom 100.100.0.0 nalaze se dva segmenta. Prvi segment rai s adresom 100.100.0.0 nalaze se dva segmenta. Prvi segment raččunalne unalne mremrežže ima propusnost 100Mbs Full Duplex i u njemu se nalaze e ima propusnost 100Mbs Full Duplex i u njemu se nalaze ččetiri raetiri raččunala, dok drugi segment s unala, dok drugi segment s tri ratri raččunala ima propusnost od 1Gbs Full Duplex. Druga raunala ima propusnost od 1Gbs Full Duplex. Druga raččunalna mreunalna mrežža s adresom 90.90.0.0 ima a s adresom 90.90.0.0 ima tri ratri raččunala beunala bežžiiččno umreno umrežžena. Poena. Potrebno je međusobno spojiti ove dvije mretrebno je međusobno spojiti ove dvije mrežže kako bi sva e kako bi sva raraččunala međusobno bila umreunala međusobno bila umrežžena.ena.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________


Literatura 1. Baronica, D.: Umrežavanje računala, Strijelac, Zagreb, 2000

2. Bigelow, J., S.: Računarske mreže, Mikro knjiga, Beograd, 2004.

3. Brumnić, A.: Uvod u računarske komunikacije i mreže, Naučna knjiga, Beograd, 1990.

4. Burnett, R. B.: Technical Communication, Wadsworth publishing company, California

1990.

5. Chappell, L., A.; Tittel, E.: Guide to TCP/IP, Course Technology, 2002

6. Comer, D., E.: Internetworking with TCP/IP, Vol 1 (5th Edition), Prentice Hall, 2005

7. Tanenbaum, A.: Računarske mreže (4.izdanje), Mikro knjiga, Zagreb, 2005

8. Turk, S.: Računalske mreže, Školska knjiga Zagreb, 1991.

Documents

Racunalne Mreze - Nastavni Materijal