1. Pretpostavimo da su čvorovi A i B u istom segmentu eterneta kapaciteta 10Mb/s i da je vrijeme propagacije signala između čvorova 225 bitovnih vremena. Pretpostavimo da čvor A započne slanje okvira i prije nego završi sa slanjem, čvor B započne sa slanjem okvira. Može li A završiti slanje okvira a da ne otkrije sudar? Zašto da ili zašto ne? Ako je odgovor da, tada A pogrešno vjeruje da je okvir ispravno prenijet (bez sudara). Pretpostavimo da u vrijeme t = 0 A počne slati okvir. U najgorem slučaju A šalje okvir najmanje dužine (576 bitova). Tada bi A završio slanje okvira u t = 576 bitovnih vremena. Odgovor na ranije postavljeno pitanje bi bio ne, ako signal od B stigne do A prije isteka vremena t = 576 bitovnih vremena. Kada u najgorem slučaju signal od B stiže do A?Rj. 1 225 b.v

2(otkrice se sudar kad 1 dode do A, a 2 de mora jos slati. Zato treba odrediti duzinu poruke a vod nesmije biti duzi od nje jer ako je, ne moze se otkriti sudar)k=10Mb/s1 b.v (bitovno vrijeme) = (1/107)s=0.1µs Data CRC P D A A T 46(min.duzina) 4 7 1 6 6 2 46+7+1+6+6+2=72*8=5761500(max.duzina)

t1=0 stanica pocinje slatt2=225 b.v zadnji trenutak kada mora B slatt3=t2+225=450 b.v prvi bit poruke od B dos tanice A (450 b.v < 576 i zato ce otkriti sudar)

2. Pretpostavimo da su čvorovi A i B u istom segmentu eterneta kapaciteta 10Mb/s i da je vrijeme propagacije signala između čvorova 225 bitovnih vremena. Pretpostavimo da čvorovi A i B započnu slanje okvira u isto vrijeme, da se okviri sudare, i tada A i B odabiru različite vrijednosti K u CSMA/CD algoritmu. Uz pretpostavku da ostali čvorovi nisu aktivni, može li doći do sudara ponovo poslanih okvira?Rj. -pocinje slat u isto vrijeme, biraju iste k-ove(kod randoma):1. k=0,12. k=0,1,2,33. k=0,1,2,3,4,5,6

t1=0t2=225 b.vt3= t2 + 48=273 b.v (odlaze u time-out aliu k-0, u ovom trenutku pocinje osluskivati vod) i A i B zavrsavaju sa slanjem a poslali su i jam signalt4=t3+225 b.v = 498 b.v

jer toliko treba zadnjem bitu jam signala da prode vod tek onda je tisina na vodut5= t4+96=594 b.v A pocinje slat ponovot6=t5+225 b.v =819 b.v

prvi bit od A ce doci do Bt7=t3+512 b.v=785 ostoce time-out od B

k=1t8=t7+96=881 b.v -> 819+576+225+96-> tada bi stanica B mogla poslati bez kolizije

da poruka ude u stanicu

A B

A B

3. Pretpostavimo da su čvorovi A i B spojeni na suprotne krajeve kabela dugog 900 m, i da svaki od njih treba poslati okvir dužine 1.000 bitova (uključujući preambulu, zaglavlje i začelje). Brzina propagacije signala je 2*108m/s. Pretpostavimo da se između A i B nalazi 4 obnavljala, od kojih svako unosi kašnjenje od 20 bitovnih vremena. Kapacitet kanala je 10Mb/s. Koristi se CSMA/CD (eternet).Nakon prvog sudara A odabire K = 0 a B odabire K = 1.Odrediti:a)Vrijeme kada će signal iz A stići u B (vrijeme propagacije uvećano za vrijeme kašnjenja u obnavljalima).b)Kada će okvir poslan iz A u cijelosti biti dostavljen u B.c)Sada pretpostavimo da su obnavljala zamijenjena prespojnicima (druge razine). Neka je vrijeme obrade u svakom prespojniku 20 bitovnih vremena. Kada će okvir iz A biti u cijelosti isporučen u B, ako su prespojnici tipa: c1) spremi-i-otpremi, c2) «cut-through».Rj. hub L=900m

k=10Mb/sM=1000b sa zaglavljimat1=0 ->A i B pocnu slat A (k=0), B (k=1)HUB-ovi unose kasnjenje od 20 b.v (prvi bit kad ude u hub proci ce 20 b.v da izade prvi bit iz hub-a)a)koliko je vrijeme propagacije uz c=2*108m/s.b)kad ce paket iz A u potpunosti biti dostavljen B-uTprop=L/c=900/(2*108)=4.5*10-6s=4.5 µs Tobrade_hubova=4*20 b.v =80 b.v= 8 µsc1) spremi-i-otpremia)Tpropagacije'+Tobrade_hubova=12.5 µsb) t1=0 A i B pocinju slatt2=12.5 µs A i B otkrivaju sudart3= t2 + 48 b.v =12.5 +4.8 =17.3 µs nakon toga stize jam signalt4=t3+12.5=29.8 potrebno da zadnji bit jam signala stigne t5=t4+96 b.v =39.4 µs A stanica pocinje slat nakon tog vremenat6=t5+12.5=51.9 µs prvi brid signala stize do Bt7=t6+(M/k)=51.9 µs+(1000/107)s=151.9 µs

da poruka ude u Bc) A salje paket a hubovi su zamijenjeni switchevima od 20 b.v obrade

L/cTprop=L/c+Tobrade=12.5 µsM/k=1 bit traje= 1/107=10-7=0.1 µs*1000bitova=100 µs12.5 µs+ (100 µs*5)=512.5 µs

kod stop (svaka poruka ulazi prvo cijela u switch,a ima ih 5 pa tek onda ide dalje)c2) «cut-through» (ne ceka se cijela poruka da ude nego dio)m=14*8=112bP D Ao Ai T7 1 6 ------------14

T'prop+4* (m/k) + (M/k)12.5 µs + 44,8µs +100 µs = 157.3 µsm=11b->mora uci u switch jer nakon toga ide dalje porukana drugi vod, to je zbog cut- through nacina radajer je adresa sljedeceg uredaja u 3 okviru.

A B

A B

A B

4.Izračunati koji je najveći broj okvira koji se može prenijeti eternetom kapaciteta 10Mb/s? Rj. P D A0 Ai Tip protokola Data CRC 7 1 6 6 2 46-1500 4 96 b.v=12B

38+46=84Bk=10Mb/sn=(107b/s)/((84*8)po okviru)=14880 okvira u sekundi-faktor iskoistenja vodaf=((84*8)b*14880)/ 107=1*100%=100%5.Izračunati najveću propusnost koju daje usluga sloja podatkovne veze kapaciteta 10Mb/s ostvarene eternet protokolom.Rj.-propusnost etherneta kad ima najvise okvira(najmanji okviri):TRIB=(48*8)b*14880=5475840 okvira u sekundiTRIB/k=54.76%-max.propusnost usluge veze kada je podatkovni okvir 1500Bn=107/(1538*8)=812.74 okvira u sekundiTRIB=812.74*(1500*8)=9752880b/sTRIB/k=97%f=100% -> jer ne bi bila max. propusnost (ako je zadan krajnji korisnik racunamo 1500-40B=1460)

6.Za primjer u prethodnom zadatku izračunati brzinu prijenosa informacijskih bitova (propusnost na razini protokola TCP), ako je zaglavlje paketa IP 20B i zaglavlje segmenta TCP također 20B.Rj.TRIB=(1500-40)B/o*8b/B*812.74o/s = 9492803.2b/s

7.U eternet mreži kapaciteta 10 Mb/s aktivna su samo dva čvora. Jedan šalje 10 okvira u sekundi; u svakom okviru prenosi se 100B podataka. Drugi šalje 2 okvira u sekundi; u svakom okviru se prenosi 1.000 B. Odrediti faktor iskorištenja voda.Rj.1 okvir = 138B (ukljucuje 96 b.v)2 okvir = 1038B(138*8*10)+(1038*8*2)=2764b b/s (ukupan broj bitova u sekundi)-faktor iskoristenja vodafiv=(27648b/s)/(107b/s)=0.28% (neukljucuje vrijeme BER-a i vrijeme sudara)-propusnost etherneta je oko 40% ako je velika udaljenost stanica, velika opterecenje (puno racunara zelis lat), kad ima puno ima sudara-o udaljensti ovisi vrijeme zastoja jer je mali L/c

8.Dva računala povezana su zakupljenim fiksnim vodom čija je raspoloživost R1. U slučaju ispada zakupljenog voda, uspostavit će se komutirana ISDN veza između dva računala. Raspoloživost te veze je R2. U slučaju istovremenog ispada zakupljenog voda i ISDN voda, između dva računala će se uspostaviti veza putem sustava mobilne digitalne telefonije. Raspoloživost te veze je R3. Odrediti raspoloživost veze između dva računala.Rj. N3

N4 R R M M

VOD1

VOD2

(neraspolozivost! Kad i prvi i drugi vod nisu raspolozivi)N3=1-R3 N= N3*N4=(1-R3)*(1-R4) R=1-NN4=1-R4 Rs= R1*R2((1-R3)*(1-R4))*R5*R6

9.Mreža terminala sastoji se od dvije podmreže. Jedna podmreža je u istočnom dijelu Zagreba, druga u zapadnom dijelu Zagreba. Svaka podmreža spojena je na računalo posredstvom svog čelnog procesora. U svakoj podmreži ima preko 100 terminala. Terminali su dva tipa: jedni se koriste za rad sa strankama, a drugi za pozadinski rad. Za terminale koji se koriste u radu sa strankama, zahtijeva se veća raspoloživost nego za terminale koji se koriste u pozadinskom radu. Njihova veća raspoloživost postiže se tako, da se u slučaju ispada jednog čelnog procesora, na drugi (ispravni) čelni procesor spajaju terminali za rad sa strankama. Čelni procesori imaju ograničen broj ulaza (portova), pa da bi se na njih mogli spojiti terminali za rad sa strankama, prethodno se moraju odspojiti pozadinski terminali.Nakon popravka čelnog procesora koji je prestao raditi zbog kvara, konfiguracija se vraća u stanje prije kvara: na popravljeni čelni procesor ponovo se spajaju terminali za rad sa strankama, a isključeni terminali za pozadinski rad ponovo se priključuju na svoj čelni procesor.Raspoloživost svakog čelnog procesora je RFEP, raspoloživost računala je RR, raspoloživost svakog modema je RM, raspoloživost voda je RV i raspoloživost svakog terminala je RT.

Odrediti kolika je raspoloživost informacijskog sustava za službenika banke koji koristi a) šalterski terminal; b) terminal za pozadinski rad

terminal za rad sa strankama (šalterski terminal) kanali pozadinski terminal

x

modemi čelni procesori

računaloRj

Rv Rv. . .

. . .U slucaju pada jednog celnog procesora salterski terminali s jednog celnog procesora se prebacuju na drugi(i obrnuto).Raspolozivost administrativnog terminala je: R= Rr*Rfep*Rm*Rv*Rm*RtRaspolozivost salterskog terminala je: R= Rr*(1-(1-Rfep) * (1-Rfep)) * Rm*Rv*Rm*Rt

10.Računalo A šalje računalu B datoteku od 30 Mb (106 bita) putom koji se sastoji od dva voda kapaciteta od po 10 Mb/s i jednog usmjernika tipa spremi-i-otpremi, store-and-forward). Dužina svakog voda je 5.000 km. Brzina širenja signala vodom je 2*108 m/s. Prije prijenosa jedinici (jedinicama prijenosa podataka: paketima) dodaje se zaglavlje dužine 50 bajtova (400 bitova). Odrediti vrijeme potrebno da se čitava datoteke dostavi računalu B:

a) ako se šalje kao jedna cjelina (jedan paket),b) ako se šalje u tri paketa jednake veličine,

A BR

RFERRm

Rm

Rm

Rm

Rt

Rt

RFER

Rr

c) ako se šalje u 10.000 paketa jednake veličine.d) diskutirati i obrazložiti rješenja!Rj.M=30Mb=30*106bk1=L2=5000Kmc=2*108m/sMM=50B=400bTp=L/c=5000000/2*108=25msTb=M/k=(30 000000+400)/10 000000=3.00004sa)saljemo 1 paket: Tk=Tb+Tp=3.02504s->jednim vodom=>*2=6.05008sb)saljemo 3 paketa iste velicine: Tp=25ms Tb=(((30*106b)/3)+400b)/10*106b/s=1.00004sT1=1.00004+0.025=1.02504sT2= T1+ Tb2 Tp2=2.05008sTdrugog_paketa= T2+ TbTtreceg_paketa= T2+ Tb+Tb=4.05016sc)saljemo 10000 paketa iste velicine: T1= Tb+ Tp T2= T1+ Tb2+Tp2=0.05068sTb=(((30*106b)/10000)+400b)/10*106b/s=0.34ms Tp=25msT10000_paketa=T2 +9999Tb=3.45034sd) diskutirati i objasniti rjesenje: Slucaj a) je najsporiji jer je poruku velicine 30Mb potreno prenijeti u potpunosti do cvora, a zatim iz cvora do B. U slucaju b) se poruka podijelila u 3 dijela (3paketa), a u c) na 10000dijela. Buduci da je jedino sto je razlicito – broj paketa zakljucuje se da je optimalno podijeliti poruku na 10000 dijelova nego na tri. Prvi paket stize u vrijeme 2(L/c+M/k), a ostali svakih sljedecih M/k vremena.

11.Zakupljenim vodom kapaciteta 10 kb/s u višetočkastom spoju (multipoint) s računalom je spojeno N stanica (slika a). Način pristupa vezi je prozivanje-odabiranje (poll-select). Neka je dužina prozivnog bloka (POLL) 48 bitova (6 bajtova), bloka potvrđivanja (ACK) također 48 bitova, a maksimalna dužina okvira (uključivo sa zaglavljima i začeljima) koje šalju stanice 1.250 bajtova (1bajt = 8 bitova). Kada je stanica prozvana, ako ima podatke za slanje, šalje samo jedan okvir, čiji ispravan prijem računalo potvrđuje blokom potvrđivanja (ACK) (slika b), a ako nema, vraća kontrolu veze računalu (EOT) (slika c).

a) Odrediti kolika je maksimalna propusnost veze za taj protokol u slučaju da na vezi nema pogrešaka pri prijenosu, a vrijeme propagacije signala je zanemarivo. (Napomena: propusnost će biti maksimalna kad sve stanice odgovaraju na proziv i tada šalju okvir maksimalne veličine.)

Slika a)

TPOLL T

podatkovnog_okvira

TACK

Slika b)

TPOLL

TEOT

Slika c)

b) Kolika će biti propusnost veze u slučaju da svaka druga stanica ima podatke za slanje i tada šalje maksimalnu veličinu okvira, a broj stanica je paran. c) Kolika će biti propusnost veze u slučaju da svaka druga stanica ima podatke za slanje i tada ne šalje maksimalnu veličinu okvira, a broj stanica je paran. Prosječna veličina podatkovnog okvira neka je 750 bitova.d) Odrediti kolika je maksimalna propusnost veze za taj protokol za slučaj da je relativan broj pogrešno prenijetih bitova (BER) 10-5 .e) Odrediti kolika je propusnost veze za informacijske bitove (brzina prijenosa informacijskih bitova, TRIB), ako je dužina zaglavlja poruke (C) 50 bajtova, a ostatak (1.200 bajtova) su informacijski bitovi.(Zadatak je na seminarima rješavan sa nešto drugačijim vrijednostima: «Na vodu s višetočkastim spojem (multipoint) s računalom koje proziva spojeno je 6 (N) prozivanih računala. Neka je vrijeme prozivanja (vrijeme koje protekne od trenutka kada prethodni čvor završi slanje, do trenutka kada slijedeći čvor može započeti slanje) 0,1s (tpoll). Neka je 1000 (M) maksimalan broj bitova koji bilo koji čvor smije slati.»)Rj.k=10kb/sN stanicaMpoll=48bMack=48bMpo=1250B=10000bTpoll=Mpoll/k=48b/10*103b/s=4.8msTack=Mack/k=Tpoll=4.8msTpo=Mpo/k=10000b/10000b/s=1s

a)Pprop=M/T=(N*Mpo)/(N* (Tpoll+Tpo+Tack))=10000b/1.0096s=9905b/s (9904,91)b)Pprop=((N/2) *Mpo)/((N/2) *(Tpoll+Tpo+Tack)+(N/2) * (Tpoll+Teot))==10000b/1.0192s=9812b/s (9811,62)c)Mpo=750bP=(M*k)/(2Mpoll+M+Mack+Meot)=(104b/s*750b)/(2*48b+750b+48b+48b)=7961,78b/sd)BER=10-5

Pmax=((M/1-p)*k)/(Mpoll+M+Mack)=(M*k)/((1-M*BER)*(Mpoll+M+Mack))=(104b*104b/s)/((1-10000*10-5)*(48b+104b+48b))=11005.45b/se)Minf=1200B=9600bTRIB=(br. inf. bitova)/(ukupno vrijeme prijenosa svih bitova)=9600b/1.0096s=9509b/s (9508.72b/s)

12.Bankarski šalterski terminal povezan je s računalom ISDN vodom kapaciteta (k) 64 kb/s. Relativan broj pogrešno prenijetih bitova vodom (BER) neka je 10-4. U vrijeme vršnog opterećenja terminalom se ostvaruje jedna transakcija u minuti. Izgled transakcije je prikazan na slici. (Napomena: u zaglavlje su uključeni i zaštitni bitovi., odn. bajtovi)

Izgled šalterske transakcije terminal – računalo

Izgled šalterske transakcije računalo - terminala) Odrediti faktor iskorištenja voda kod vršnog opterećenja.b) Koliko bi se terminala moglo spojiti na isti vod?c) Odrediti propusnost voda za informacijske bitove (TRIB) i omjer TRIB/k! Što pokazuje taj omjer?

ZAGLAVLJE (50B) TIP TRANSAKCIJE (2B) IZNOS (10B) BROJ RAČUNA (10B) DATUM (6B) ID TRANSAKCIJE (8B)

ZAGLAVLJE (50B) BROJ RAČUNA (10B) NOVO STANJE RAČUNA (10B) ID TRANSAKCIJE (8B)

Rj.k=64kb/sBER=10-4

Izgled šalterske transakcije terminal – računalo=>86B=688bIzgled šalterske transakcije računalo – terminal=>78B=624ba)T=(688+624)/(64*103)=0.0205 T'=688/(k*(1-688*BER))+624/(k*(1-624*BER))=0.0219sfiv=T'/60=0.000365sb)n=0.7/fiv=1779,98 n=1779c)TRIB= ( 288+224)/T'=1457534.247b/sTRIB/k=22773.9726 (koliko se od kapaciteta voda koristi za inf. bitove)

13.Putem bankarskog šalterskog terminala provode se transakcije uplate i isplate, u prosjeku jedna transakcija u minuti. Terminal je povezan s udaljenim računalom dvosmjernim (FDX) vodom kapaciteta 10 kb/s, na kojem se koristi protokol podatkovne veze HDLC – normalni način odziva. BER voda je 10-6. Protokoli koji se koriste na višim razinama su IP i TCP. Zaglavlje IP paketa se sastoji od 20 bajtova. Zaglavlje TCP segmenta ima također 20 bajtova. Prosječno vrijeme obrade jedne transakcije u računalu je 10 ms. Vod se jednim dijelom ostvaruje satelitskim sustavom, tako da je udaljenost između računala i terminala 30.000 km. (Brzina prostiranja (propagacije) seignala je 300.000 km/s.) a)Skicirati razmjenu HDLC okvira vodom, ako je od uspostavljanja HDLC veze do trenutka u kojem ćete skicirati prvi okvir računalo (primarna stanica) poslalo pet informacijskih okvira, a terminal sedam informacijskih okvira,b) Odrediti koliko bi terminala mogao posluživati isti vod, ako je najveći dopušteni faktor iskorištenja voda 70%,c) Odrediti brzinu prijenosa informacijskih bitova (TRIB),d) Odrediti faktor iskorištenja voda.

Format transakcije upita: Format transakcije odgovora:tip transakcije 2 bajta tip transakcije 2 bajtabroj računa 9 bajtova broj računa 9 bajtovaiznos uplate/isplate 9 bajtova novo stanje računa 9 bajtovadatum 6 bajtova datum 6 bajtovaRj.a)razmjena HDLC okvira, racunalo ne moze odgovoriti sve dok ne primi upit (iako je FDX vod),RR okviri se koirste kod satalitskog prijenosa kako se ne bi „zatvorio prozor“.Racunalo I4,6 RR7 RR7 L/c RR0 L/c I5,0 L/c L/c

Terminal I6,5 RR5 I7,5 RR6

T1 T2

b)broj terminala ako je max. Faktor iskoristenja 0.7N=0.7/fis=0.7/0.018=38.46=> 38terminalac)brzina prijenosa inf. bitova-salje se poruka upita i odgovora, te je njihoba ukupna velicina 2*26 (2+9+9+6)=52B=416b-prenose se u vremenu Tis=1.092sTRIB=416b/1.092s=380.95b/s=>380b/sd)MTCP=MIP=20BMHDLC=8B (MRR)BER=10-6

L=300000km/sM=MTCP+MIP+MHDLC+26B=(48+26)B=74B=592b

MUP=MOD6=Mk=104b/s-vrijeme u kojem se pronose okviri na voduTis=(MUP/K)+(L/c)+(MRR/K)+(L/c)+(MOD6/k)+(L/c)+(MRR/k)+(L/c)-pretpostavam da se vod vecim djelom ostvaruje sat. Vezom, pa za L/c uzimam kasnjenje kod sat. Veze (L/c)=240m/sTis=2* (M/k*MRR/k)+4*(L/c)=2*((592+64)/104b/s)+4*0.24s=1.0912s-ako se BER uzme u obzir tada je Tis=tis/(1-M*BER)=1.0918s=>1.092s-vod je dostupan 60s jer transakcija (uplate ili isplate) se obavlja jedamput u minuti je:fis=1*Tis/60s=1.092s/60=0.018=1.82%

14.Pretpostavimo da su dva računala, A i B, udaljena 1.000 km, povezana izravnom vezom kapaciteta k=1Mb/s. Brzina propagacije signala vezom je 2,5*108 m/s.a) Odrediti «produkt kapacitet-propagacijsko kašnjenje»!b) Razmotriti slanje datoteke od 400.000 bitova od računala A do računala B. Pretpostavimo da se datoteka šalje kao jedna velika poruka. Koliko će najviše bitova biti na vezi tijekom slanja? c) Interpretirati «produkt kapacitet-propagacijsko kašnjenje»!d) Koja je širina (u metrima) bita na vezi? e) Izvesti izraz za širinu bita u ovisnosti od brzine propagacije «c», kapaciteta «k» i dužine veze «L»!Rj.L=1000km L/ck=1Mb/sc=2.5*108m/sa)Tp=L/c=1000000m/2.5*108m/s=0.004=4msTp*k=0.004*1*106=4000b=500Bb)M=400000bN=(L/c)/(1/k)=(L*k)/c=4000bc)to je max. broj bitova sto u jednoj sekundi moze lezati na vodu odnosno „teci“ vodom.d)sirina bita= L/br. bitova=1000000m/4000b=250m/be)c/k=(2.5*108m/s)/1000000b/s=250m/bL/N=L/((L/c)/(1/k))=(L/1)/((L*k)/c)=(L*c)/(L*k)=c/k=250m/b

15.Dvoje ljudi razgovara putem interneta sa svojih računala A i B koristeći IP telefoniju (VoIP). Odrediti koliko kašnjenje nastaje od trenutka nastanka zvuka na predajnoj strani do trenutka prijema zvuka na prijemnoj strani. Računalo A pretvara analogni signal glasa u niz bitova brzinom od 64 kb/s (kao kod digitalnog telefonskog kanala, odn. ISDN-a) i od tih bitova formira pakete veličine 48 bajtova. Računala A i B spojena su izravnom vezom kapaciteta 1Mb/s, kojom se za vrijeme trajanja razgovora ne prenose drugi podaci. Dužina optičkog kabela, kojim je ostvarena veza, je 400 km. Računalo A šalje računalu B pakete bez zadržavanja (odmah nakon što su formirani). Čim primi paket, računalo B pretvara bitove u analogni zvučni signal. Koliko vremena protekne od trenutka kada je stvoren prvi bit (iz originalnog analognog signala u računalu A) do trenutka kada se bit dekodira, tj. pretvori u dio analognog signala u računalu B? Pretpostaviti da je brzina širenja svjetlosti optičkom niti 200.000 km/s. Rj.k=1Mb/sM=48B=384b k=1Mb/s[A]=64kb/s (brzina pretvorba bitova strane A)c=200000km/sL=400km

A B

A B

Tstvaranja=Mpaketa/brzina pretvorbe A=384b/(64*103b/s)=6msTprijenosa=(Mpaketa/k)+(L/c)=(384b/1*106b/s)+(400km/20000km/s)=384*10-6s+2*103s==2.384msT=Tstvaranja+Tprijenosa=8.384ms

16.Računalo šalje putem asinkronog modema drugom računalu znak A (1000001). Skicirati u vremenu razmjenu signala na spojištu V.24 između računala i modema, te na vodu između dva modema ako se koristi četverorazinska amplitudna modulacija.Rj. 10000010 (parni broj jedinica pa se dodaje 0) start 0100000101 stopDTRDSRRTSCTS(TX)

0 1 0 0 0 0 0 1 0 1s3(11)s2(10)s1(01)s0(00)

17.Sat strane koja prima podatke nije usklađen (sinkroniziran) sa satom strane koja ih šalje i brži je od njega za 10%. Strana koja šalje poslala je slijedeći niz bitova: 01010101010101010101. Kako je primljene signale interpretirala strana koja prima (napisati niz bitova kako ih je detektirala prijemna strana). Rješenje dokazati skicomRj.-ako predajna strana salje npr. Svake sekunde, tada prijemna strana prima svake 0.9sekunde (cita 10% brze)predajna strana salje 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 otkucaj predajne strane

otkucaj prijemne strane prijemna strana cita 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 1

prijemna stanica cita svaki deseti bit dvaputpredajna strana 01010101010101010101prijemna strana 0101010101101010101011

17.Zadatak

Rj.a)NA=400 (100+100+100+100) u smijeru kazaljke na satu.b)NB=200 (moguce je uspostaviti 100 veza preko vodoava 1 i 2 i 100 veza preko vodova 3 i 4)c)NC=0 paketska mreza ne uspostavlja veze

18.Klijent i poslužitelj spojeni su mrežom prema slici. Klijent je spojen na mrežu vodom a1, a poslužitelj vodom a2. Kapacitet svakog voda (a1, b1, b2, b3,a2) je 2 Mb/s. Na zahtjev klijenta poslužitelj mu šalje datoteku veličine 100 megabita. Odrediti vrijeme prijenosa datoteke uz pretpostavku da nema pogrešaka pri prijenosu, ako se ona prenosi:a)mrežom s prespajanjem poruka (message switched nw) (bez segmentiranja poruka);b)mrežom s prespajanjem vodova (circuit switched nw) (bez segmentiranja poruka), ako je vrijeme uspostavljanja voda 200 ms;c)paketskom mrežom s virtualnim vodovima, ako je veličina paketa 1.000 bajtova (okteta). Za uspostavljanje virtualnog voda koristi se paket veličine 10 okteta (veličina obuhvaća bitove svih razina). Pri određivanju vremena uspostavljanja virtualnog voda pretpostaviti da je vrijeme zadržavanja paketa u čvorovima zanemarivo. d)datagramskom paketskom mrežom, ako je veličina paketa 1.000 bajtova (okteta);e) Za koliko sekundi će se povećati vrijeme prijenosa za svaki od gore navedenih slučaja, ako je prijenos vodom b1 satelitski. Udaljenost satelita od antene svakog čvora voda b1 je 30.000 km.f) Za koliko % će se povećati vrijeme prijenosa za slučaje a) do d), ako je BER (bit error rate) vodova 10-6. Pretpostaviti da je veličina zaglavlja jedinice (bloka, paketa, poruke) podataka koja se prenosi vodom 80 bajtova, te da se mrežom ne prenose drugi podaci. Brzina svjetlosti je 300000 km/s.

K a1 b1 b2 b3 b4 a2

Rezultati (u sekundama):a) T=________ deltaTe=_________ povećanje T za ______%b T=________ deltaTe=_________ povećanje T za ______%c) T=________ deltaTe=_________ povećanje T za ______%d) T=________ deltaTe=_________ povećanje T za ______%

Slika prikazuje mrežu s prespajanjem (komutacijom) vodova (circuit switched nw). Svaki čvor je sa susjednim spojen vezom sa 100 vodova (circuits). Na svaki čvor spojeno je 1000 računala.

a) Koji je najveći broj mogućih istovremenih veza između krajnjih računala. NA= _______

b) Koji je najveći broj mogućih istovremenih veza između krajnjih računala spojenih na gornji lijevi čvor i donji desni čvor, ako računala u preostalim čvorovima nemaju potrebe za uspostavljanjem veza. NB= _______

c) Koji bi bio najveći broj mogućih istovremenih veza između krajnjih računala, ako bi mreža bila paketska. NC= _______

Rj.k=2Mb/s=2*106b/sM=100Mb=108bC=80B=640ba) mreza s prespajanjem porukaT=6*((M+C)/k)=6*((108b+640b)/(2*106b/s))=300sb) mreza s prespajanjem vodova, ako je vrijeme uspostave veze 0.25T=0.25s+((M+C)/k)=0.2s+((108b+640b)/(2*106b/s))=50.2sc) paketska mreza s vistualnim vodovima, velicina paketa Mp=1000B= 8000b, za uspostavljanje vistualnog voda koristi se paket velicine 10B=80b (Mo)T=6*(Mo+C)/k)+ 6*(M+C)/k)+12499(M+C)/k)= 6*(Mo+C)/k)+12505(M+C)/k)= =6*(80b+640b)/2*106b/s)+12505(M+C)/k)= =54.02376sd) datagramska paketska mreza, ako je velicina paketa M=1000B= 8000bT=6*((M+C)/k)+ 12499*((M+C)/k)=12505*((M+C)/k)=12505*((8000b+640b)/(2*106b/s))=54.0216s

vrijeme da prvi vrijeme da preostalih paket stigne do 12499 stignu preko voda a2 odredista

-razlika izmedu c) i d) je sto je kod d) vece vrijeme obrade u cvoru i cekanje u redu, ali to je zanemarenoe) vrijeme propagacije = (2*L)/c= (2*30000km)/300000km/s=0.25s

a),b) i d) povecat ce se za a2 s, ac) povecat ce se za 0.4s jer paket za uspostavljanje virtualnog voda putuje zasebno.

f)BER=10-6

-u a) i b) slucaju poruka se uopce nece prenijeti jer je 1-M*BER<0, sto znaci da svaki put kad se posalje poruka od 100Mb vodom s BER-om od 10-6, dogodit ce se greska, -za slucaj d)T=12505*(((M+C)*(1/(1-M*BER)))/k=12505*(((8000b+64b)/(2*106b/s*(1-864b*10-6)))=54.4924sΔT%=(54.4924s-54.0216s)/54.0216s=0.008715*100%=0.871%-za slucaj c)T=6*((80+640)b)/(2*106b/s*(1-720*10-6))+12505*((8000b+640b)/(2*106b/s*(1-8640b*10-6)=54.4945sΔT%=(54.4945s-54.0237s)/54.0237s=0.00871*100%=0.871%

19.Ako znamo da je BER = 0,0001 i da su poruke pisane 8-bitnim kodom, koliko max može biti velika poruka (znakova) da ne dođe do zakrčenja?Rj.-ako je BER=0.0001, a poruke su pisane 8 bitnim kodom, tada je max. velicina poruke (1/BER) < 10000b =9999b (1249B=1.22kB)

20.Veličina paketa kojeg šaljemo je 30 Mb/s. Kapacitet vodova je 10 Mb/s. Imamo dva voda na raspolaganju. Još imamo zadanu udaljenost L = 50 km, i brzinu prijenosa C = 2*10 8 . Ako paket podijelimo na tri manja (jednaka) koliko je vrijeme propagacije?Rj.-vrijeme propagacije je:(2L/c)=(2*50km)/200000km/s=0.0005s=0.5ms

21.Odnos signal/šum iznosi 1023. Treba odrediti max broj razina (N) potrebnih da se ostvari prijenos. Ukoliko znamo da je kapacitet (K) 30 000 b/s , a širina frek. kanala je 3000 Hz. Rj.S/Š= 1023 ; K= 30 000b/s ; P=3000 HzKn=2P*log2N => 30000=2*3000 log2N => 5=log2N5= log N / log 2 => 5 * log 2 = log N => 25 = N => N = 32 razine

22.Pretpostavimo da su dva čvora, A i B, spojena na suprotne krajeve kabela dugog 900 m i da svaki od njih ima za poslati okvir dužine 1000 bitova (uključujući sva zaglavlja i začelja). Oba čvora pokušavaju slati u vrijeme t=0. Pretpostavite da se između A i B, nalazi 4 obnavljala, od kojih svako unosi kašnjenje koje odgovara vremenu prijenosa 20 bitova. Brzina prijenosa je 10 Mb/s, a MAC protokol CSMA/CD, s inventiranim vremenima čekanja koji odgovaraju višekratnicima vremena prijenosa 512 bitova. Brzina širenja signala vodom je 2*108m/s. Nakon prvog sudara A odabire K=0, a B odabire K=1. Kada će paket od A biti isporučen u cjelosti B-u?Ako obnavljala zamijenimo mostovima i pretpostavimo da je vrijeme obrade u mostu zanemarivo, te da stanica B nema ništa za slanje, koje će biti minimalno vrijeme potrebno da paket od A bude u cjelosti isporučen B-u. (mostovi nisu tipa cut through)Rj.L = 900 m ; C = 2*108m/s ; M = 1000 btKAŠ = tp + 4*20 b.v. = 900 / (2*108) + 80 b.v. = 4,5*10-6 + 8*10-6 = 12,5*10-6 s a) t1 = 0 t2 = tKAŠ = 12,5*10-6st3 = t2 + 48 b.v. = 12,5*10-6s + 4,8 *10-6s = 17,3*10-6s t4 = t3 + 12,5*10-6s = 17,3*10-6s + 12,5*10-6s = 29,8*10-6s t5 = t4 + 96 b.v. = 29,8*10-6s + 9,6*10-6s = 39,4*10-6s t6 = t5 + 12,5*10-6s + M/K = 39,4*10-6s + 12,5*10-6s + 1000/107=151,9*10-6sb) t = L/C + M/K*5

23.Na vodu s višetočkastim spojem (multipoint) s računalom koje proziva spojeno je 6 prozivanih računala. Neka je vrijeme prozivanja (vrijeme koje protekne od trenutka kada prethodni čvor završi slanje, do trenutka kada sljedeći čvor može započeti slanje) 0,1 s. Neka je 1000 max broj bitova koji bilo koji čvor smije slati. a) Odrediti najveću propusnost voda ako je njegov kapacitet 1000 b/sb) Odrediti propusnost voda ako na proziv odgovara u prosjeku svaka druga prozvana stanica. a) Najveća propusnot voda je: ________ b) Najveća propusnot voda je : ________Rj.k=1000b/sM=1000bN=6Tpoll=0.1s

a) najveca propusnotst: Pmax=(N*M)/(N*(Tpoll+(M/k)))=(M*k)/(Tpoll*k+M)=(1000b*1000b/s)/(0.1s*1000b/s+1000b)==909.09b/sb) ako salje svaka druga stanica:P=((N/2)*M)/(((N/2)*(Tpoll+(M/2))+((N/2)*Tpoll)))=(M*k)/(2*Tpoll*k+M)=(1000b*1000b/s)/(2*0.1s*1000b/s+1000b)=833.34b/s

24.Računalo C šalje okvir računalu D. Stanje tablice proslijeđivanja mosta (bridge) prikazano je na slici. Skicirati novo stanje tablice nakon što računalo D odgovori računalu C.

Rj.

25.Racunalo i terminal razmijenjuju podatke satalitskom vezom idtovremeno dvosmjerno protokolom stani-i-cekaj (stop-and-wait) brzina 2.400b/s. Poruke koje se razmjenjuju su jednake duzine : 150 odsam bitnih znakova (ukupna duzina poruke koja ide na vod. Od toga je 149znakova korisnickih podataka). Broj relativno pogresno prenjetih bitova (BER) je 8,33333*10-5. Racunalo je udaljeno od satalita 32.600 km, a terminal 27.400 km. Brzina propagacije signala je 300.000 km/s. Potvrda ispravnog prijema (ACK) je dugacka 6 znakova. Svake minute vodom se razmijeni 10 poruka. Odrediti:a) prosjecno vrijeme prijenosa jedne porukeb) brzinu prijenosa informacijskih bitovac) factor iskoristenja vodaRj. K=2400b/sM=150B=1200bC=1B=8bBER=8.33333*10-5

L1=32600L2=27400Mack=6B=48b10 poruka/min

a) vrijeme prenosa poruke T= (L1+L2/C)+(M/k)+ (L1+L2/C)+(Mack/k) (M/k)

(L1+L2/C) (Mack/k) (L1+L2/C) T= 2*(L1+L2/C)+(M+Mack/k)= 0.92s T’=T/1-M*BER= 0.92s/(1-1200*8.33333*10-5)=1.0222s

b) TRIB=(M-C)/T’=(149B*8b/B)/1.0222s=1166.087b/sc) Za svaku je poruku vod dostupan (1min/10)=6s ,pa je

fis=(1.0222s/6s)=0.17036*100%=17.037%

Adress PortA 1B 1E 2H 3J 3C 1D 2

26. Na vodu sa višetočkastim spojem(multipoint) s računalom koje proziva spojeno je N prozivanih računala. Označeno s Tpoll vrijeme prozivanja (vrijeme koje protekne od trenutka kada prethodni čvor završi slanje, do trenutka kada slijedeći čvor može započeti slanje). Neka je Q maksimalan broj bitova koji bilo koji čvor smije slati. Odredite najveću propusnost voda ako je njegov kapacitet k. Rezultat: najveća propusnost voda je:Rj.Pmax= (M*k)/(Tpoll*k+M)

(N*M)/(N*(Tpoll+(M/k))

27.HDLC. Trebalo je u normalnom načinu odaziva nacrtati dvije stanice koje si istovremeno šalju 8 okvira i još je trebalo nacrtati raskid veze.Rj.A: SNRM,P RR0,P I0,0 I1,0,P I2,2 I3,2,P DISC,P

B: AU,F RR0,F I0,2 I2,2,F RR4,F UA,F

28.Pretpostavimo da su čvorovi A i B spojeni na suprotne krajeve kabela dugog 900 m, i da svaki od njih treba poslati okvir dužine 1.000 bitova (uključujući preambulu, zaglavlje i začelje). Brzina propagacije signala je 2*lO8m/s.Pretpostavimo da se između A i B nalazi 4 obnavljala, od kojih svako unosi kašnjenje od 20 bitovnih vremena. Kapacitet kanala je lOMb/s. Koristi se CSMA/CD (eternet). Nakon prvog sudara A odabire K = 0 a B odabire K= 1. Odrediti:a)Vrijeme (TI) kada će signal iz A stići u Bb)Kada će okvir poslan iz A u cijelosti biti dostavljen u B (T2).c)Sada pretpostavimo da su obnavljala zamijenjena prespojnicima (druge razine). Neka je vrijeme obrade u svakom prespojniku 20 bitovnih vremena. Kada će okvir iz A biti u cijelosti isporučen u B (T3). Navesti pretpostavke za izračun rezultata.Rj.a) 900m / 2*lO8m/s + 4* 2 microsec = 4,5microsec+8microsec= 12,5microsecb)t1=0 --A i B počinju slati t2= 12,5 --otkrivaju sudart3=t2+4,8microsec=17,3microsec ---poslali jam signal t4=t3+12,5micrsec=29,8microsec ---info. o zastoju stigla do Bt5=t4+9,6 microsec=39,4 microsec ---A počinje slati (nakon oslušavanja voda 96 b.v.)t6=t5+12m5microsec+M/k= 51,9microsec+100microse =151,9microsec ---A dostavio cijelu poruku Bc) store and forward…. T=L/c+4*20b.v.(obrada u switchu)+M/k*5=4,5microsec+8microsec+100*5=512,5 microsec

29.lzračunati koji je najveći broj okvira (N) koji se može prenijeti etemetom kapaciteta l0Mb/s u jednoj sekundi?Rj.N= (10*106 b/s )/84B= (10 000 000b/s) /84*8b= 14880 okvira/s

30.U eternet mreži kapaciteta 10 Mb/s aktivna su samo dva Čvora. Jedan Šalje 10 okvira u sekundi; u svakom okviru prenosi se 100B podataka. Drugi Šalje 2 okvira u sekundi; u svakom okviru se prenosi 1.000 B podataka.a)Odrediti faktor iskorištenja voda (f*v).b)Izračunati prosječnu brzinu prijenosa informacijskih bitova (TRIB) (propusnost na razini protokola TCP)5 ako je zaglavlje paketa IP 20B i zaglavlje segmenta TCP također 20B.

Rj. a) Fiv:26B + 12B(vrijeme izmedju svakokg okvira) = 38B138B * 10 okvira/s*8=11040 b/s1038B *2 okvira/s*8= 16608 b/sFiv: 11040+16608/k= 27648b/s/10 000 000 b/s = 0,0028 = 0,28%b)138B-20B(IP)-20B(TCP) *8*10okvira/s= 7840 b/s1038B-20B(IP)-20B(TCP) *8*2okvira/s= 15968 b/sTRIB= (7840 b/s+15968 b/s)/2=11904 b/s ???????????????????????????????? treba provjeriti!!!!

31.Račimalo A s IP adresom 111.111.111.111 želi poslati paket računalu B s IP adresom 222.222. 222.222 Popisati sve korake potrebne da računalo B primi paket Pretpostaviti da prije slanja tog paketa ta dva računala nisu vrlo dugo slala nikakve okvire.

Rj.-A stvara datagram s izvorišnom adresom A i odredišnom B -A koristi ARP da bi dobio MAC adresu od R za 111.111.111.110 -A stvara okvir sloja veze s MAC adresom usmjernika R kao odredištem, okvir sadrži “A-do-B” IP datagram-Adapter računala A šalje okvir -R uzima IP datagram iz eternet okvira i vidi da je odredište B-R koristi ARP da bi dobio MAC adresu od B -R stvara okvir koji sadrži “A-do-B” IP i šalje ga računalu B -Adapter računala B prima okvir

32.Na slici je prikazana mreža kojoj treba upisati sve IP adrese:Rj.

34.Skicirati mrežu poduzeća koje je smješteno u tri zgrade (A, B i C). Udaljenost između zgrada je d(AB) = 700 m, d(AC) = 300 m d(BC) = 500 m. Zgrada A ima pet etaža i na svakoj etaži je oko 100 računala, a zgrade B i C po tri etaže i na svakoj etaži oko 50 računala. Na skici označiti tipove uređaja, vrste i kapacitete vodova i ostalo:Rj.

35.Pretpostavimo da se cvor A i cvor B nalaze na istom eternet segmentu kapaciteta 10Mb/s.Fizicka

udaljenost izmedu ta dva cvora je 4500m. Brzina prostiranja signala zicanim kabelom je

200.000km/s.

a)Ako oba cvora posalju okvire istovremeno, okviri ce se sudariti i A i B odabiru razlicite vrijednosti

K u CSMA/CD algoritmu. Pretpostavimo li da ostali cvorovi nisu aktivni, moze li doci do sudara

ponovo poslanih okvira.Odgovor treba dokazati!!!

b)Moze li se dogoditi da u navedenoj mreze dode do sudara okvira poslanih od cvora A i cvora B, a

da jedna ili obje stanice to ne otkriju. Odgovor treba dokazati!!!

Rj . L=4500m

k=10Mb/s=107b/s

L=4500m

c=200000km/s=2*108m/s

-kriticni slucaj je kad je velicina okvira minimalna tj. M=26+46=72B=>M=576b

-vrijeme propagacije L/c=4500m/(2*108m/s)=22.5µs=225 b.v (b.v=1/k)

-vrijeme prijenosa M/k=576b/107b/s=576 b.v

a)t1=0 A i B pocinju sa slanjem okvira

t2=t1+225 b.v=225 b.v A i B detektiraju sudar

t3=225+48=273 b.v A i B prestaju sa slanjem jam signala (A odabire k=0, B odabire k=1)

t4=273+225=498 b.v zadnji bit jam signala od B stize do A, vod je slobodan

t5=498 b.v+96=594 b.v A ceka 96 b.v

t6=594+225=819 signal iz A stize u B

t7=273+512 B izlazi iz back-off-a I osluskuje da li je kanal slobodan

kako je t7<t6 do sudara nece doci jer ce B cekati kad ce kanal biti slobodan tj. kad ce A prenijeti cijeli

okvir u B

b)signal iz A treba 225 b.v da stigne u B. Stanica A treba 576 b .v da prenese okvir na vod. Ako B

pocne slati trenutak prije nego signal iz A stigne u B tj. u 224 b.v, signal iz B stici ce u A u

224 b.v + 225 b.v = 449 b.v. Tada A jos salje (449<576), pa ce sudar biti detektiran.

36.Na slici je prikazana razmjena podataka HDLC protokolom. Prikazani su okviri kakve salju

stanice A i B. Ispraviti pogreske.

A: SNRM I0,0 I1,0 I2,0,P I3,1 I4,1,P I5,3

B: UA I0,3 I1,3F I1,5 I2,5,F

A B

Rj.

A: SNRM,P I0,0 I1,0 I2,0,P I3,1 I4,1,P I5,3P

B: UA,F I0,3 I1,3,F I1,5 I2,5F RR6,F

xxxxx

(pogresno prenijet)

37.Za prijenos datoteke od 9,6MB (megabajta) na raspolaganju je vrijeme od 20minuta. Koristi se internetov FTP protocol (a uz njega TCP, IP I eternet). Zanemarimo li vrijeme uspostavljanja I raskidanja veze za prijenos, hoce li se kapacitetom voda od 64 kb/s prijenos obaviti u zadanom vremenu. Objasniti odgovor i dokazati izracunom!!! Rj.

M=9.6MB

t=20min

k=64kb/s

-koristi se FTP protokol (TCP,IP,ethernet)

1.Max. velicina podatkovnog polja u ethernet okviru je 1500B, kad se od toga oduzme velicina IP

zaglavlja (20B) i TCP zaglavlja (20B), te se zanemari FTP zaglavlje ispada da jednim ethernet

okvirom moguce poslati max. 1460B.

Poruku od 9.6MB dijelimo na (9.6*220B/1460B)=6894 dijelova od 1460B i ostatak od

9.6*220B-1460B*6894=1089,6B

Dijelovima od 1460B dodaje se TCP,IP i ethernet zaglavlje pa je velicina okvira:

M1=1460+20+20+26=1526B i ima ih 6894.

Dijelu od 1089,6B dodaju se isto zaglavlja pa je: M2=1089,6+20+20+26=1155,6B

Pa je potrebno prenijeti ukupno 8*(6894*M1+M2) bitova vodom kapaciteta 64k, za prijenos treba:

(8*(6894*1526+1155.6)bit)/(64*103b/s)= 1315,17s =>21.92min

-u obzir nije uzeto da je razmak izmedu okvira kod etherneta 96 b.v. Prijenos se nece uspijeti obaviti

unutar 20min.

38.Na vodu s visetockastim spojem(multipoint) s racunalom koje proziva spojeno je 6 prozivnih

racunala. Neka je vrijeme prozivanja (vrijeme koje protekne od trenutka kada prethodni cvor zavrsi

slanje, do trenutka kada slijedeci cvor moze zapoceti slanje) 0,1s. Neka je 1000 max. broj bitova koji

bilo koji cvor smije slati.

a) Odrediti najvecu propusnost voda ako je njegov kapacitet 1000b/s

b) Odrediti propusnost voda ako na proziv odgovara u prosjeku svaka druga prozvana stanica.

c) Najveca propusnost voda je:

b) propusnost voda je:

Rj.

k=1000b/sM=1000bN=6Tpoll=0.1s

a) najveca propusnotst: Pmax=(N*M)/(N*(Tpoll+(M/k)))=(M*k)/(Tpoll*k+M)=(1000b*1000b/s)/(0.1s*1000b/s+1000b)==909.09b/sb) ako salje svaka druga stanica:P=((N/2)*M)/(((N/2)*(Tpoll+(M/2))+((N/2)*Tpoll)))=(M*k)/(2*Tpoll*k+M)=(1000b*1000b/s)/(2*0.1s*1000b/s+1000b)=833.34b/s

39. Pretpostavimo da su dva cvora, A i B, spojena na suprotne krajeve kabela dugog 900m, i da svaki

od njih ima za poslati okvir duzine 1000 bitova (ukljucujuci sva zaglavlja i zacenelja). Oba cvora

pokusaju slati u vremenu t=0. Pretpostavimo da se izmedu cvora A i cvora B nalazi 4 obnavljala, od

kojih svako unosi kasnjenje koje odgovara vremenu prijenosa 20 bitova. Brzina prijenosa je 10Mb/s,

a MAC protokol CSMA/CD, s intervalima vremena cekanja koji odgovaraju visekratnicima vremena

prijenosa 512 bitova. Brzina sirenja signala vodom je 2*108m/s. Nakon prvog sudara A odabire K=0,

a B odabire K=1.

a)Kada ce paket od A biti isporucen u cjelosti B-u,

b)Ako obnavljala zamijenimo mostovima i pretpostavimo da je vrijeme obrade u mostu zanemarivo,

te da stranica B nema nista za slanje, koje ce biti minimalno vrijeme potrebno da paket od A bude u

cjelosti isporucen B-u (mostovi nisu tipa „cut throught“).

Rj. hub L=900m k=10Mb/s

M=1000b sa zaglavljimat1=0 ->A i B pocnu slat A (k=0), B (k=1)HUB-ovi unose kasnjenje od 20 b.v (prvi bit kad ude u hub proci ce 20 b.v da izade prvi bit iz hub-a)a)koliko je vrijeme propagacije uz c=2*108m/s.b)kad ce paket iz A u potpunosti biti dostavljen B-uTprop=L/c=900/(2*108)=4.5*10-6s=4.5 µs Tobrade_hubova=4*20 b.v =80 b.v= 8 µsc1) spremi-i-otpremia)Tpropagacije'+Tobrade_hubova=12.5 µsb) t1=0 A i B pocinju slatt2=12.5 µs A i B otkrivaju sudart3= t2 + 48 b.v =12.5 +4.8 =17.3 µs nakon toga stize jam signalt4=t3+12.5=29.8 potrebno da zadnji bit jam signala stigne t5=t4+96 b.v =39.4 µs A stanica pocinje slat nakon tog vremenat6=t5+12.5=51.9 µs prvi brid signala stize do Bt7=t6+(M/k)=51.9 µs+(1000/107)s=151.9 µs

da poruka ude u B

B

c) A salje paket a hubovi su zamijenjeni switchevima od 20 b.v obrade

L/cTprop=L/c+Tobrade=12.5 µsM/k=1 bit traje= 1/107=10-7=0.1 µs*1000bitova=100 µs12.5 µs+ (100 µs*5)=512.5 µs

kod stop (svaka poruka ulazi prvo cijela u switch,a ima ih 5 pa tek onda ide dalje)c2) «cut-through» (ne ceka se cijela poruka da ude nego dio)m=14*8=112bP D Ao Ai T7 1 6 ------------14

T'prop+4* (m/k) + (M/k)12.5 µs + 44,8µs +100 µs = 157.3 µsm=11b->mora uci u switch jer nakon toga ide dalje porukana drugi vod, to je zbog cut- through nacina radajer je adresa sljedeceg uredaja u 3 okviru.

40.Komunikacijski sistem nekog informacijskog sistema sastoji se od terminala , spojenog putem

modema i voda s racunalom. Odrediti raspolozivost tog sistema, ako je raspolozivost racunala 0.985

(98.5%), terminala 0.990, svakog modema 0.999 i voda 0.950.

Rj.

Vidimo da je serisjki spoj kod serijskog spoja raspolozivost cijelog sistema se racuna tako da

pomnozimo sve raspolozivosti to je:

R=RPC*RM*RVOD*RM*RTer=0.985*0.999*0.950*0.999*0.990 = 0.925 => 92.5%

41.Za kombinaciju bitova 00011101 izracunati zastitne bitove postupkom djeljenja polinoma

polinomom, ako je generirajuci polinom G(x)= x2+x+1. Zastitni bitovi:

Rj.

00011101

-zapisan kao polinom:

(x4+x3+x2+1) : (x2+x+1)=x2

+ x4+x3+x2

1 -> ostatak kao polinom 0*x+1 -> CRC = 01

PC M VOD M Ter

A B

A B

42.Odrediti i upisati zastitne bitove za zastitu vertikalnim i longitudinalnim parnim paritetom

poruke koja se sastoji od znakova 8-bitnog koda:

11011100__10010101__01011011__10011100____________

Rj.

1 1 0 1 ->1

1 0 1 0 ->0

0 0 0 0 ->0

1 1 1 1 ->0

1 0 1 1 ->1

1 1 0 1 ->1

0 0 1 0 ->1

0 1 1 0 ->0

1 0 1 0 0

110111001 100101010 010110111 100111000 100011100

43.Brzina prijenosa je 1000b/s. Oznacite vrijeme na apscisi. Stranica salje sljedeci niz bitova:

0100111011. Pri prijenosu se koristi 4-fazna diferencijalna modulacija. Skicirati:

a) vremenski prikaz signala na vodu,

b) fazni dijagram signala.

Rj.

4- fazna diferencijala modulacija, 4 razine signala- salju se po dva bita, fazna- razine signala se

razlikuju po fazama,

diferecijalna- fazni pomak se odreduje u odnosu na prethodnu razinu signala, a ne u odnosu na val

nositelj (faza signala nositelja)

t

1ms

90° 01

180° 10 00 0° 270° 11

01 00 11 10 11

90° 0° 270° 180° 270°

44.Poslužitelj i klijent spojeni su zakupljenim vodom i parom modema. Raspoloživost poslužitelja je 95%, svakog modema je 98%, zakupljenog voda 90% i klijenta 90%. U slučaju ispada zakupljenog voda koristi se komutirani ISDN vod, čija je raspoloživost 80%, a u slučaju ispada i zakupljenog i komutiranog telefonskog voda koristi se analogni komutirani telefonski vod, čija je raspoloživost 70%. (Raspoloživost modema za ISDN vod jednaka je raspoloživosti modema za zakupljeni i komutirani telefonski vod.) Odrediti:a) raspoloživost kombinacije sva tri voda Rvodova =b) raspoloživost Čitavog sustava Rsustava=Rj.a) Rv’=1-(1-R1)*(1-R2)*(1-R3)=0,994=99,4%b) Rs= Rp*Rm*Rv’*Rm*Rk=0,95*0,98*0,994*0,98*0,9=0,8162=81,62%

2. Primljen je slijedeći niz bitova: 10110010. Za zaštitu u prijenosu koristila se metoda dijeljenja polinomom (CRC). Ako je generirajući polinom bio x2+1 odrediti jesu li bitovi prenijeti ispravno. Odgovor treba dokazati!Rj.101100 10-zastitni bitovi

(x5+x3+x2) *(x2)= x7+x5+x4

(x7+x5+x4 )/(x2+1)= x5+x2+1 -x 7 - x 5 x4

-x 4 +x 2 -x2+1 10*x1+1*x0=01 ------ Zaključak, krivi je prijenos jer se zaštitni bitovi razlikuju

45. a) Odrediti maksimalnu moguću brzinu prijenosa podataka binarnim signalima (signali sa dvije razine) idealnog kanala (bez Suma) (snaga signala S - 10 mW, a Suma Š - 0 mVV) čija je Širina frekvencijskog pojasa 3 kHz.Rj.Kn=2*3000 log2 2= 6000*1= 6000b/s

b) Širina frekvencijskog pojasa nekog komunikacijskog kanala je 3.000 Hz, a odnos signal/šum = 1023. Odrediti koliko bi razina morao imati signal kojim se prenose podaci, da bi brzina prijenosa podataka kanalom bila jednaka (ili najbliža moguća) teorijskom kapacitetu kanala.Rj.Ks=3000*log2(1+1023)= 3000*log2210= 3000*10=30000b/s

46. Između računala A i B uspostavljena je komutirana telefonska veza ostvarena vodovima al, bi, b2, b3, b4 i a2 i čvorovima između njih (krajnji čvorovi su računala, a međučvorovi prespojnici vodova). Koliko će biti vrijeme prijenosa datoteke velike 0,1 Mb, ako se prenosi modemima kapaciteta lOkb/sa) kao cjelina,b) kao 100 paketa.Pretpostaviti daje prijenos bez pogrešaka, da se ne koriste zaglavlja, niti potvrđivanje ispravnosti prijema.

a1 b1 b2 b3 b4 a2

Rj.a) Tk= M/k = 100Kb / 10kb/s =10sb)Tk=M/k*5(voda, pretpostavka da je store and forward)= 100kb / 10kb/s*5= 10s*5=50sec ????? provjera

47. Korisnik je na asinkronom terminalu ukucao "S" u trenutku t=0. Prikazati signale na spojištu terminala i modema te na izlazu iz modema na vod od trenutka t=0 do vremena prestanka odašiljanja signala, ako se šalje slovo "S" faznom četverorazinskom modulacijom, brzinom 1000 b/s. Označiti vrijeme na apscisi. Podaci su zaštićeni parnim paritetom. ( 110 0 10 1 - kodna kombinacija za slovo S) 1 mjesto najmanje vrijednostiRj.

11001010 (dodajem nulu jer je paran broj jedinica) start 0110010101 stopDTRDSRRTSCTS(TX)

t

01 10 01 01 01

90° 180° 90° 90° 90°

48. Zakupljenim vodom kapaciteta 10 kb/s u višetočkastom spoju (multipoint) s računalom je spojeno N stanica (slika a). Način pristupa vezi je prozivanje-odabiranje (poll-select). Neka je dužina prozivnog bloka (POLL) 48 bitova (6 bajtova), bloka potvrđivanja (ACK) također 48 bitova, a maksimalna dužina okvira (uključivo sa zaglavljima i začeljima) koje šalju stanice 1.250 bajtova (1bajt = 8 bitova). Kada je stanica prozvana, ako ima podatke za slanje, šalje samo jedan okvir, čiji ispravan prijem računalo potvrđuje blokom potvrđivanja (ACK) (slika b), a ako nema, vraća kontrolu veze računalu (EOT) (slika c).

Slika a)

TPOLL T

podatkovnog_okvira

TACK

Slika b)

TPOLL

TEOT

Slika c)

90° 01

180° 10 00 0° 270° 11

a) Odrediti kolika je maksimalna propusnost veze za taj protokol za slučaj da je relativan broj pogrešno prenijetih bitova (BER) 10-5 .b) Odrediti kolika je propusnost veze za informacijske bitove (brzina prijenosa informacijskih bitova, TRIB), ako je dužina zaglavlja poruke (C) 50 bajtova, a ostatak (1.200 bajtova) su informacijski bitovi.a) Tpoll=M/k =48/10000=0,0048 Tack= Tpoll Tporuka= M/k= 10000/10000= 1sT1= Tpoll+Tporuka+Tack= 0,0048+1+0,0048=1,0096 sBER=10-5

Tk'=T1/(1-Ber*M) = 1,12178s Propusnost= M/Tk'=8914,4b/s

b) Minf= 1200B=9600bpropusnost TRIB= Minf/T1= 9600b/1,0096s = 9508,7 b/s

49.Na slici je prikazan izmjenicno dvojsmijerna (HDX) razmjena podataka HDLC protokolom izmedu stanica A i B. Ispraviti greske!A: SNRM I0,0 I1,0 I2.0,P I3,2 I3,1,P I 3,3

B: UA I0,2 I1,2,F I 1,4 I2,4,F

Rj. SNRM,P I0,0 I1,0 I2.0,P I3,2 I4,2,P I 5,4A: |========| |-------|------|----------| |-------|---------| |------>

UA,F I0,3 I1,3,F I 2,5 I3,5,FB: |=====| |--------|-------| |-------|------|

50.