lokalne racunalne mreze

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    1/33

    1. - LAN (Local Area Network)

    Raspodjeljena obrada podataka pomogla je u meusobnom povezivanju

    mikroraunala kako bi ono mogla djeliti informacije i vanjske ureaje. To je

    bila osnovna ideja prvih mrea lokalnog podruja. Najira mogua definicija

    LAN-a glasi: komunikacijska mrea koju koristi jedna organizacija na

    ogranienom podruju, to joj omoguava djelenje informacija i izvora. Postoje

    razliiti tipovi fizikih konfiguracija LAN-a. Ovisno o tome da li su osobna

    raunala rasporeena u obliku zvjezde, prstena ili ravne linije, brzina mree

    ovisi o mediju pomou kojeg su raunala povezana. Postoje takoer razliititipovi kablova koji su raspoloivi za ostvarenje LAN-a, i oni utjeu na mrene

    karakteristike.

    1.1 Prijenosni mediji u LAN-ovima

    U LAN-u mora biti izvedeno postavljanje kablova kako bi se povezale

    pojedinane radne postaje s posluiteljem datoteka i periferijama. Kad bi

    postojao samo jedan raspoloiv nain postavljanja kablova, odluka o njegovomizvoenju bila bi jednostavna. Na alost, postoji velik broj razliitih naina

    postavljanja kablova, svaki sa svojim vlastitim pristalicama. Budui da postoji

    irok raspon cijena i mogunosti koje pruaju razliiti tipovi, pravilan odabir

    nije trivijalna stvar. U nastavku je dan opis prednosti i nedostataka parinog

    kabela (twisted-pair cable), koaksijalnog kabla za prijenos u osnovnom pojasu

    (base band coaxial cable), irokopojasnog koaksijalnog kabla (broad band

    coaxial cable), kao i optikog kabla (fiber-optic cable).

    1.1.1 Parini kabel

    Parini kabel (twisted pair cable) daleko je najjeftiniji tip mrenog

    medija. Parini se kabel sastoji od dvije parice, a svaka se parica sastoji od dva

    meusobno isprepletena izolirana vodia, ime se smanjuje interferencija iz

    okoline. Pored toga i same su parice meusobno upredene, tako da svaka trpi

    isti iznos interferencije iz okoline. Taj um, induciran iz okoline, postaje dio

    korisnog signala koji se prenosi paricom. Upredanje (twisting) smanjuje, ali u

    potpunosti ne uklanja taj um. Postoji vie tipova parica i standardnih dimenzija

    1

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    2/33

    vodia (gange) koji tvore parini kabel. American Wire Gange (AWG) tip je

    vodia koji se zasniva na promjeru parice. Openito parini se kabel sastoji od

    dvije ili vie parica. Broj parica u kabelu moe varirati od 2 parice do 3000parica. Mnogi LAN-ovi koriste kabel koji sadri 25 parica. Neki LAN-ovi

    koriste jeftini neoklopljeni parini kabel (unshielded twisted - pair cable UTP

    cable) koji se koristi u prijenosu telefonskog signala. Na primjer kao jednu od

    opcija u realizaciji mree Token Ring, tvrtka IBM koristi neoklopljenu paricu

    (telefonska parica) tip 3, ali inzistira na tipu vodia 22 AWG ili 24 AWG s

    najmanje dva upredanja na svakih 30 cm duljine parice (to je vie upredanja to

    je manja interferencija okoline).

    Osnovna ogranienja koja se javljaju kod primjene parinih kabela jesuogranieni domet prijenosa podataka, kao i osjetljivost prijenosa na elektrinu

    interferenciju. Kada su prvi puta predloeni standardi za mreu ostvarenu

    parinim kablovima, prijenosni je medij mogao podrati brzinu prijenosa

    podataka od otprilike milijun bita u sekundi (1 Mb/s) na udaljenosti od stotinjak

    metara. Danas je situacija bitno drugaija. Ve neko vrijeme postoji industrijski

    standard, poznat kao 10 Base T, koji odraava napredak tehnologije i

    omoguava prijenos informacija brzinom 100 Mb/s 100 Gb/s pomou

    parinog kabela.

    1.1.2 Koaksijalni kabel

    Koaksijalni kabel (coaxial cabel) moe se instalirati gotovo isto tako

    jednostavno kao i parini kabel. Koaksijalni je kabel u dananje vrijeme medij

    prijenosa u veini najpoznatijih LAN-ova. Koaksijalni kabel se sastoji od

    bakrenog vodia okruenog izolacijom. Vanjski omota od bakra ili aluminija

    djeluje kao vodi i kao elektrina zatita.

    1.1.2.1 Koaksijalni kabel za prijenos u osnovnom pojasu

    Koaksijalni kabel za prijenos u osnovnom pojasu (baseband coaxial

    cabel) ima jedan kanal kojim se u jednom trenutku prenosi samo jedna

    informacija to vrlo velikom brzinom. Sredinji je vodi okruen bakrenim

    omotaem i obino je promjer cijelog kabla priblino 0,95 cm (3/8 ina).

    Informacija u digitalnom obliku alje se kabelom na serijski nain, uzastopno

    bit po bit. Ovisno o vrsti LAN-a, mogue brzine prijenosa podataka kreu se urasponu od 10 do 80 Mb/s.

    2

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    3/33

    1.1.2.2 irokopojasni kabeli

    Za razliku od koaksijalnih kabela za prijenos u osnovnom pojasu,

    irokopojasni (brandband) koaksijalni kabeli imaju kapacitet koji im omoguavaprenoenje nekoliko razliitih signala koji se istovremeno odailjaju na

    razliitim frekvencijama. To je pristup to su ga preuzele tvrtke koje pruaju

    uslugu kablovske televizije, pri emu koriste irokopojasni koaksijalni kabel

    impendancije 75 ohma. Svi irokopojasni sustavi mogu koristiti jedan kabel s

    dvosmjernim pojaalima, ili mogu koristiti dva odvojena kabela. U oba sluaja,

    signal nosioca (carrier) alje se u sredinju toku, poznatu kao glavni vor

    (headend), koja ih ponovo alje svim tokama u mrei.

    1.1.3 Optiki kabel

    Posljednih godina jedan od najveih napredaka u razvoju LAN-ova

    uzrokovao je koritenje optikih vlakana. Taj novi tip prijenosa ima niz

    prednosti pred upoterbom parinog i koaksijalnog kabela. Osim poveane

    brzine prijenosa podataka u odnosu na ranije koritene medije, optiki kabel

    (fiber - optic cabling) imuni su na elektromagnetsku interferenciju, te pruaju

    mogunost slanja podataka na udaljenost od nekoliko kilometara bez znaajnihgubitaka snage signala.

    Optiki se kabel sastoji od istog stakla, razvuenog u vrlo tanko vlakno

    koje ini jezgru optikog kabela. Vlakno je okrueno kouljicom (cladding)

    slojem stakla s niim indeksom loma nego to je indeks loma jezgre.

    Optika mrea koristi laserski izvor i LED diodu za slanje signala kroz

    jezgru optikog kabela. Optiki obnavljai (optical repeaters) obino se koriste

    du prijenosnog puta u svrhu pojaanja signala, kako bi signal stigao na

    odredite u punoj snazi. Na mjestu prijema primljena se informacija pretvara udigitalni ili analogni signal pomou fotodiode. Mogue je koristiti jednomodna

    vlakna (monomode fiber) ili viemodna vlakna (multimode fiber), a promjena

    indeksa loma izmeu jezgre i omotaa vlakna moe biti diskretna (step - index)

    ili postupna (groded index). U sluaju postupne promjene, indeks loma

    postupno se mijenja od sredita vlakna prema vanjskom rubu omotaa, za

    razliku od diskretne promjene gdje jezgra posjeduje jedan, a omota drugi, nii

    indeks loma.

    3

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    4/33

    Jednomodno vlakno ima veliku irinu pojasa prijenosa (bandwith), ali je

    zbog tanke jezgre ini povezivanje (splicing) vlakna vrlo teko, ako se ne koristi

    poseban pribor i tehniko iskustvo u radu. Pored toga, jednomodna vlaknazahtjevaju laserski izvor (umjesto LED diode) kao izvor signala, ija je cijena

    znatno via. Viemodno vlakno prua manju irinu pojasa prijenosa, ali i

    jednostavnije povezivanje vlakna.

    Viemodni optiki kabeli namjenjeni koritenju u mreama lokalnog

    podruja mogu sadravati izmeu 2 i 24 vlakna. Svako od vlakana namjenjeno

    je prijenosu u iskljuivo jednom smjeru jer se snop svjetlosti odailje samo u

    jednom smjeru. Dvosmjerna komunikacija zahtjeva koritenje dva vlakna kako

    bi se svjetlost mogla iriti i u suprotnom smjeru. Ameriki nacionalni institut zastandardizaciju (American National Standards Institute, ANSI) uspostavio je

    standard za fiziki sloj ovisan o mediju (physical media - dependant PMD)

    suelja podataka prenoenih optikim vlaknom (fber data distributed interface

    FDDI) kako bi se ostvarila brzina prijenosa podataka od 100 Mb/s. Mogue je

    ostvariti ak i brzine prijenosa od jednog gigabita u sekundi.

    Taj novi standard za optike kablove podudara se s omjerom promjera

    omotaa prema jezgri 62,5 prema 125 metara u skladu s shemom

    pretpostavljene raspodjele koju preporuuje tvrtka AT&T (AT&T PremisesDistribution Scheme).Zbog toga su tvrtke koje su instalirale opremu za optiki

    prijenos tvrtke AT&T namjenjenu prijenosu govornih signala ve opremljene za

    prijenos podataka LAN-ova koji koristi optiku tehnologiju prijenosa.

    U ovom trenutku je postavljanje optikih kablova u LAN-ovima

    preskupo pri veem broju instalacija, a sofisticirana optika tehnologija oteava

    dodavanje novih radnih stanica nakon poetne instalacije LAN-a. Meutim, ako

    tvrtka ima ozbiljnih problema s elektromagnetskom interferencijom, ako

    zahtjeva potpunu sigurnost mree ili joj je potreban prijenos podataka naudaljenost od nekoliko kilometara, optika se tehnologija namee kao jedino

    rjeenje.

    Optiki se kablovi koriste i kao senzori.

    4

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    5/33

    Slika 4. Optiki kabel

    1.1.4 Beine mreeU nekim je sredinama vrlo teko izvesti postavljanje kabela. Na primjer,

    u uredima u kojima se djelatnici esto fiziki premjetaju uobiajni nain

    postavljanja kabela teko je izvediv. Jedno je od moguih rjeenja beina

    (wireless) mrea. Svako mikroraunalo u mrei opremljeno je malom tiskanom

    ploicom za odailjanje signala u mikrovalnom podruju. Ta ploica odailje

    signale prema ostalim mrenim radnim stanicama koje takoer posjeduju

    mikrovalnu opremu.

    1.2 Mrene arhitekture

    Kao to postoji nekoliko razliitih naina na koje se moe izvesti

    postavljanje kabela, postoje i razliiti oblici koje moe primiti mrea raunala.

    Ti su oblici mree poznati kao mrena arhitektura (network architecture) ili

    topologija (topology). Treba imati uvijek na umu da oblik LAN-a ne postavlja

    nikakva ogranienja u pogledu izbora medija za prijenos podataka. U svakoj od

    tih topologija mogu se koristiti podjednako parini, koaksijalni i optiki kabeli.

    1.2.1 Zvijezda

    Jedan od najstarijih oblika mrene topologije jest zvijezda (star) koja

    koristi jednak pristup slanju i primanju poruka kao i telefonski sustav. Jednako

    kao to telefonska centrala obrauje telefonske pozive koje jedan korisnik

    upuuje drugome, tako i u LAN-u sa zvijezdastom topologijom sve poruke to

    ih jedna radna stanica alje drugoj moraju proi kroz sredinje raunalo koje

    nadzire tok podataka. Mrea STARLAN tvrtke AT&T je primjer mree koja

    5

    PRIMOPREDAJNIK POJAALOSIGNALA

    MRENA RADNASTANICA

    VANJSKIOMOTA

    KOULJICA

    JEZGRA

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    6/33

    koristi takav pristup. Kao to je vidljivo sa slike 5. ova arhitektura omoguava

    jednostavno dodavanje nove radne stanice (ili vie njih) u mreu. Sve to je pri

    tome potrebno jest kabel koji povezuje sredinje raunalo s mrenom karticomradne sredine.

    Slika 5. Zvijezdasta mrena topologija.

    Dodatna je prednost zvijezdaste topologije u tome to administrator

    mree moe nekim vorovima dodijeliti vii status nego ostalima. Tadasredinje raunalo prvo ispituje da li postoje signali koji dolaze od radnih

    stanica vieg prioriteta, a tek zatim provjerava signale ostalih radnih stanica.

    Ovo svojstvo zvijezdaste topologije moe biti naroito korisno u mreama gdje

    nekoliko kljunih korisnika zahtjeva trenutni odgovor na upite s naredbene

    linije.

    Konano, zvijezdasta arhitektura olakava centraliziranu dijagnostiku

    svih funkcija mree. Budui da sve poruke prolaze kroz sredinje raunalo, vrlo

    je jednostavno provesti analizu svih poruka koje dolaze s radnih stanica, te zasvaki vor nainiti izvjea o koritenju datoteka. Taj tip izvjea moe biti vrlo

    koristan element sigurnosti rada u mrei.

    Osnovna slabost zvijezdaste arhitekture lei u injenici da cijeli LAN

    prestaje s radom ako se bilo to dogodi sredinjem raunalu. To je jednaka

    slabost kao i ona koja je prisutna kod viekorisnikih mikroraunalskih sustava

    ija je pouzdanost usko vezana za centralni procesor.

    6

    SREDINJE

    RAUNALO

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    7/33

    1.2.2 Viestruka zvijezda

    Topologija viestruke zvijezde (clustered star) sastoji se od nekoliko

    meusobno povezanih zvijezda. Kvar na sredinjem raunalu jedne zvijezde neznai prestanak rada cijele mree, samo to radne stanice, koje se nalaze u

    zvijezdi u kvaru, nee biti u mogunosti raditi u mrenom reimu.

    1.2.3 Sabirnica

    Jedna od najvanijih mrenih topologija jest sabirnica (bus) tj. put za

    povezivanje nekoliko radnih postaja, prikazana na slici 6. U mnogim takvim

    mreama radne stanice prije nego same poalju poruku, prvo provjeravaju da liputom dolazi neka poruka. Budui da sve radne stanice dijele sabirnicu, sve

    poruke prolaze kroz sve ostale radne stanice dok ne stignu do odredita. Svaka

    radna stanica provjerava adresu sadranu u poruci kako bi provjerila da li

    odgovara njezinoj vlastitoj adresi. Kopiju poruke koja joj je namjenjena, radna

    stanica sprema u radnu memoriju smjetenu na mrenoj kartici i nakon toga

    obrauje primljenu informaciju.

    Za razliku od zvijezdaste topologije, kod koje deseci kabela nakupljeni

    pored sredinjeg raunala mogu prouzroiti ozbiljne probleme, postavljanje jekabela sabirnike mree jednostavno. Od svih vanijih mrenih topologija,

    sabirnica zahtjeva najmanju koliinu kabela. Mnogi jeftiniji LAN-ovi koriste

    arhitekturu sabirnice i parine kabele. Dodatnu prednost sabirnike topologije

    predstavlja injenica da ispadanje jedne radne stanice iz pogona ne dovodi do

    prestanka rada ostatka mree. Ethernet je primjer mree koja koristi sabirniki

    pristup izgradnji mree.

    Slika 6. Sabirnika mrena topologija.

    7

    POSLUITELJDATOTEKA

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    8/33

    Jedan je od nedostataka sabirnike topologije to mora postojati najmanja

    dozvoljena udaljenost izmeu kabelskih odvojaka koji povezuju radne stanice

    kako bi se izbjegla interferencija signala. Takoer, administrator sustava nemoe na jednostavan nain provesti analizu cijele mree. Konano, sabirnika

    arhitektura ne posjeduje obiljeja sigurnosti rada u mrei koja su svojstvena

    zvijezdastoj tehnologiji. Kako se poruke sa svih radnih stanica alju jednom

    zajednikom podaktovnom prometnicom (data highway), neovlateni korisnik

    moe naruiti sigurnost rada u mrei.

    1.2.4 Prsten

    Slika 7. prikazuje jo jedan vaan tip mrene arhitekture poznate kao

    prsten (ring).Prstenasta topologija sastoji se od nekoliko vorova meusobno

    povezanih u obliku kruga. Poruke se kreu od vora do vora, i to samo u

    jednom smjeru. (U nekim prstenastim mreama mogue je slanje u oba smjera,

    ali ne istovremeno.)

    Prstenasta topologija omoguava provjeru prijema poruke. Kad vor

    primi poruku koja mu je namjenjena (vor takvu poruku raspoznaje prema

    adresi), on kopira poruku u radnu memoriju i alje je natrag poiljaocu zajedno

    sa zastavicom koja oznaava prijem poruke (zastavica je bit u poruci ije stanje

    oznaava da li je poruka primljena ili nije).

    Jedna od najvanijih stvari vezanih uz prstenastu topologiju jest

    neophodnost jednakog pristupa mrei za sve radne stanice. Na LAN-u s

    topologijomprstenaste mree s tokenom (token ring network) radna stanica koja

    odailje podatke alje skup podataka poznat kao token, koji se prostire kroz

    mreu. Token, izmeu ostalog, sadri adresu poiljaoca i adresu vora kojem je

    poruka namjenjena. Kad radna stanica koja prima podatke naini kopiju poruke

    u radnoj memoriji, vraa token radnoj stanici koja ga je poslala, a ova zatim

    alje token sljedeoj stanici u prstenu. Ako ta stanica nema podatke za slanje,

    prosljeuje token sljedeoj stanici, i tako redom.

    8

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    9/33

    Slika 7. Prstenasta mrena topologija.

    Za potrebe administriranja sustava jednoj radnoj stanici dodjeljena je

    funkcija nadzornog vora mree. Nadzorni se vor brine o svim dijagnostikim

    funkcijama.

    Prstenasta topologija posjeduje mnogo prednosti. Ako nadzorni

    vor ispadne iz pogona, mrea ostaje aktivna jer je mogue drugoj radnoj

    stanici dodijeliti funkciju nadzora. S pomou posebnog softvera mrea moe

    podnjeti ispadanje iz pogona nekoliko radnih stanica i to tako da ih jednostavno

    zaobie u radu. Prstenaste mree mogu se meusobno povezati s pomou

    mostova koji preusmjeravaju podatke s jednog prstena na drugi.

    Iznimno je teko dodati novu radnu stanicu u ve postojeu

    prstenastu mreu u funkciji. U sluaju dodavanja nove stanice za vrijemespajanja kabela na mreu, rad se cijele mree mora obustaviti. Meutim, danas

    za to postoji jednostavno rjeenje. Veina se prstenastih mrea izvodi pomou

    povezivaa (connector) koji se nazivaju ureajima za oienje (wire center,

    prikazani na slici 2.11). Oni omoguavaju administratoru mree dodavanje

    novih radnih stanica ili uklanjanje postojeih jednostavnih povezivanjem

    stanica na odreene ureaje za oienje odnosno otpajanjem stanica s tih

    ureaja. Na taj nain mrea ostaje u neprekidnom radu.

    9

    UREAJ ZAOIENJE

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    10/33

    1.3 Mreni standardi i protokoli

    Sve do sada, razmatrane su glavne komponente LAN-ova. Ako je

    raunala, aplikacijski softver, mreni softver i kabele proizveo isti proizvoa,

    tada nee biti velikih problema u uklapanju navedenih komponenata u

    zajedniki rad. Meutim, stvarnost je danas obino drugaija. Najee mrene

    softvere jednog proizvoaa LAN-ova nee raditi na mrei koju je proizvela

    konkurentna tvrtka, kao to i aplikacije, a ponekad i kabeli, moraju biti odabrani

    za tono odreen LAN.

    Kada bi se postigao odreeni stupanj suglasnosti izmeu proizvoaa

    mrea raunala, Meunarodna organizacija za standardizaciju (International

    Standards Organization ISO) razvila je standarde za meusobnu povezanost

    otvorenih sustava (Open Systems Interconnection OSI). Razliita raunala

    povezana u jednu mreu moraju znati u kojem e obliku primati podatke. OSI

    model odgovara na taj problem skupom standarda koji korisnicima u budunosti

    trebaju omoguiti kupovanje mrenih komponenata od razliitih proizvoaa uz

    odreenu garanciju da e te komponente moi zajedno funkcionirati.

    OSI model

    Kao to je prikazano na slici 8., OSI model sastoji se od sedam slojevaspecifikacija koje opisuju na koji nain treba upravljati podacima za vrijeme

    razliitih faza njihova prijenosa. Svaki sloj prua usluge sloju koji se nalazi

    neposredno iznad njega.

    Slojevi OSI modela funkcioniraju samo ako im se svi proizvoai

    raunalske opreme podvrgavaju i nijedan od njih ne zaobilaze. Treba upamtiti

    da ti standardi nisu neki odreeni hardver ili softver. Oni predstavljaju zapravo

    skup ope prihvaenih dogovora.

    OSI model dodjeljuje sedam razliitih slojeva sloenim proceduramaneophodnim za prijenos podataka mreom raunalu: fiziki sloj (Physical

    layer), Sloj podatkovne veze (Data Link layer), Mreni sloj (Network layer),

    Prijenosni sloj (Transport layer), Sloj sesije (Session layer), Sloj predstavljanja

    (Presentation layer), Aplikacijski sloj (Application layer).

    Model je zamiljen tako da se to jednostavnije postigne poetna

    suglasnost na niim slojevima i konana suglasnost na svih sedam slojeva.

    10

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    11/33

    Fiziki sloj

    Prvi sloj standarda, fiziki sloj (physical layer), predstavlja skup pravila

    koja se odnose na koritenje hardvera u prijenosu podataka. Na ovom se slojuodreuje koriteni naponi, vremenski intervali u prijenosu podataka, kao i

    pravila za uspostavu poetne komunikacijske veze na razini protokola

    rukovanja. Fiziki sloj odreuje da li se bitovi alju dvosmjernim prijenosom

    (half - duplex, koji je slian nainu na koji se podaci alju CB - radiom) ili

    istovremenim dvosmjernim prijenosom (full - duplex, koji zahtjeva

    istovremensko slanje i prijem podataka).

    Od ostalih opisa hardvera, fiziki sloj obuhvaa i opis proizvoaa i

    suelja prema prijenosnim medijima. Na ovom sloju, OSI model bavi seelektrinim karakteristikama signala. Bitovi nemaju neko posebno znaenje na

    ovom sloju. Pridavanje znaenja bitovima zadatak je viih slojeva.

    Sloj povezivanja podataka

    Ve ste ranije vidjeli da je OSI model razvijen na taj nain da svaki sloj

    snabdjeva kljunim elementom sloj iznad sebe. Fiziki sloj snabdjeva bitovima

    sloj povezivanja podataka (data link layer). Sada je vrijeme da se tim bitovima

    da neko znaenje. Na ovom sloju ne razmatramo vie pojedinane bitove vepodatkovne okvire (data frames). To su skupovi podataka koji sadre podatke,

    kao i upravljaku informaciju.

    Sloj povezivanja podataka dodaje zastavice kako bi oznaio poetak i

    kraj okvira. Standardi ovog sloja obavljaju dvije vane funkcije: osiguravaju da

    podaci ne budu krivo protumaeni kao zastavica, i obavljaju provjeru okvira s

    obzirom na mogunost greke. Nakon provjere greaka, raunalo koje je primilo

    podatke alje potvrdu o ispravnoim ili neispravnom prijemu podataka raunalu

    koje ih je poslalo. Mreni sloj

    Trei sloj OSI modela, mreni sloj (network layer), brine se o

    komutiranju skupova podataka. On uspostavlja prividni krug (virtual circuit, put

    izmeu dva raunala ili terminala) namjenjen prijenosu podataka. Na mjestu

    slanja, mreni sloj smjeta poruke koje s prijenosnog sloja dolaze u skupove

    podataka kako bi ih dva nia sloja (fiziki sloj i sloj povezivanja podataka)

    mogla prenjeti. Na mjestu prijema, mreni sloj ponovno iz primljenog skupa

    podataka formira poruku koju alje prijenosnom sloju. Da bi se shvatila

    11

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    12/33

    upotreba skupa podataka, potrebno je pogledati industrijski standard X.25 koji

    sadri tri sloja to odgovaraju trima najniim slojevima OSI modela (treba

    napomenuti da X.25 nije ekvivalent OSI modelu na prva tri sloja, ve podskupOSI standarda).

    Prijenosni sloj

    Prijenosni sloj (transport layer) OSI modela obavlja mnoge funkcije,

    ukljuujui nekoliko razina prepoznavanja greke i ponovne uspostave rada

    nakon ispadanja sustava (recovery). Na najvioj razini prijenosni sloj moe

    otkriti (pa ak i ispraviti) greke, identificirati skupove podataka koji su poslani

    u ispravnom redosljedu, te skupove podataka, ako su pristigli krivim

    redosljedom, presloiti i ispravan poredak. Ovaj sloj takoer multipleksiranekoliko poruka na jedan komunikacijski krug, te nakon toga ispisuje zaglavlje

    kako bi naznaio koja poruka pripada kojem krugu. Prijenosni sloj takoer

    regulira tok informacije nadziranjem protoka poruka.

    Sloj sesije

    Do sada smo mogli vidjeti da se OSI model brine o bitovima i porukama,

    a ne o prepoznavanju pojedinog korisnika mree. Zamislimosloj sesije (session

    layer) kao sloj kojem je osnovni zadatak upravljanje mreom. Ovaj slojposjeduje mogunost raskida sesije te nadzire ispravan zavretak sesije.

    Korisnik izravno komunicira s ovim slojem.

    Sloj sesije moe provjeriti lozinku korisnika prilikom njezina unosa, te

    moe omoguiti korisniku prebacivanje iz dvosmjernog naina prijenosa u

    istovremeni dvosmjerni nain rada. Ovaj sloj moe odrediti tko komunicira,

    koliko esto i koliko dugo. On nadzire prijenos podataka, pa ak sudjeluje i u

    ponovnoj uspostavi rada sustava nakon ispadanja. Naposljetku, sloj sesije moe

    nadzirati koritenje sustava i kreirati informaciju o trokovima koje su napravilipojedini korisnici mree.

    Sloj predstavljanja

    Sloj predstavljanja (presentation layer) OSI modela brine se o sigurnosti

    rada mree, prijenosu datoteka i funkcijama formatiranja podataka. Na razini

    bita, sloj predstavljanja kodira podatke koristei razliite kodove, kao to su

    ASCII i EBCDIC.

    Ameriki standardni kod za razmjenu informacija (American Standard

    Code for Information Interchange - ASCII) jest kod koji svaki znak kodira sa

    12

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    13/33

    sedam bita (oni prenose informaciju o dotinom znaku) i dodatnim paritetnim

    bitom (njegova je namjena zatita podataka od greaka nastalih u prijenosu).

    ASCII kod gotovo je najee koriteni kod iako mnoga velika raunala tvrtkeIBM koriste proireni kod za razmjenu podataka s binarnim kodiranjem

    znamenaka (Extended Binary Coded Decimal Iterchange Code EBCDIC). Sloj

    predstavljanja mora podravati oba navedena standarda.

    Za pravu komunikaciju, slojevi predstavljanja oba raunala koja

    meusobno komuniciraju, moraju sadravati iste protokole (protocols), tj.

    pravila po kojima raunalo radi s podacima. Sloj predstavljanja sudjeluje u

    pretvorbi protokola izmeu razliitih raunala koja koriste razliite formate

    podataka. Pored navedenoga, ovaj sloj upravlja velikim brojem funkcija zaobradu teksta namjenjenih formatiranju teksta (ukljuujui paginaciju, broj

    linija po ekranu, kao i pomicanje kursora po ekranu).

    Takoer je zadatak ovog sloja koritenje terminala s meusobno

    neusklaenim kodovima. Terminalski protokol (terminal protocol) razrjeava te

    razlike time to terminalima za unos podataka omoguava mapiranje u prividni

    terminal. Zapravo, ta se procedura zasniva na skupu translacijskih tablica koje

    postoje izmeu lokalnog i udaljenog terminala. Lokalni terminal alje posebne

    podatke koji definiraju koliko se znakova po liniji ekrana trenutno na njemuprikazuje. (Taj broj znakova po liniji ekrana moe znaajno varirati. Mnogi

    terminali prikazuju 132 znaka po liniji, ali postoje i drugi formati ekranskog

    prikaza.) Podaci o terminalu prenose se do odgovarajueg kontrolnog objekta

    udaljenog terminala, koji pretvara te podatke u kod to ga koristi udaljeni

    terminal. Ostali posebni podaci, osim spomenutog broja znakova po liniji

    ekrana odnose se na masno otiskivanje teksta (boldface), podcrtavanje teksta

    (underline), grafiku i tome slino.

    Aplikacijski sloj

    Aplikacijski sloj (application layer) upravlja porukama, udaljenim

    prijavama korisnika za rad na raunalu, te se brine o statistici upravljanja

    mreom. Ovom sloju pripadaju svi programi za upravljanje bazama podataka,

    programi za elektronsku potu, programi posluitelja datoteka i posluitelja

    ispisa, kao i naredbe operativnih sustava.

    Najvei broj funkcija koje se izvode na ovom sloju specifiran je od

    korisnika. Budui da razliiti korisniki programi imaju razliite

    komunikacijske zahtjeve, teko je davati neke ope odredbe o protokolima ovog

    13

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    14/33

    sloja. Za potrebe nekih grana ljudske djelatnosti ( kao npr. bankarstvo) razvijeni

    su skupovi standarda na aplikacijskoj razini.

    1.3.1 Standard CCITT X.25

    Savjetodavna komisija za meunarodnu telefoniju i telegrafiju

    (Consultive Committe for International Telephony and Telegraphy CCITT)

    razvila je skup meunarodnih telekomunikacijskih standarda. Kao to prikazuje

    slika 8., prva tri sloja standarda X.25 (fiziki sloj, sloj okvira i sloj skupova

    podataka) odgovara prvim trima slojevima OSI modela (fiziki sloj, sloj

    povezivanja podataka, mreni sloj):

    Fiziki sloj (physical layer) standarda X.25 odgovara fizikom sloju

    OSI modela. Na ovom je sloju pomou preporuke X.21 definirano

    suelje izmeu krajnje opreme za prijenos podataka (Data Terminal

    Equipment DTE) i krajnjeg mrenog ureaja (Data Circuit-

    terminating Equipment DCE) za sinkroni nain rada u javnoj mrei za

    prijenos podataka. Pri tome sam DTE ureaj moe biti za prijenos

    skupa podataka i tada je prijenos podataka na suelju DTE DCE

    sinkron, u istovremenom dvosmjernom prijenosu, a ako se radi o

    asinkronom DTE ureaju, tada suelje DTE DCE moe biti izvedeno i

    pomou standarda RS-232.

    Sloj okvira (Frame layer) standarda X.25 odgovara sloju povezivanja

    podataka OSI modela. Na ovom sloju formiraju se okviri u kojima se

    prenosi informacija. Tek na ovom sloju moemo govoriti o podacima,

    jer na fizikom sloju ima smisla govoriti samo o signalima.

    U sloju skupova podataka (packet layer) podaci poprimaju oblik

    skupa podataka. Ovaj se sloj brine o tome da podaci koje alje ureajDTEbudu prepoznatljivi na razini javne mree za prijenos podatka

    (Public Data NetworkPDN).

    Ti skupovi podataka sadre nekoliko razliitih tipova informacija. Skup

    podataka sadri adresno (ADDRESS) polje koje oznaava odredite skupa

    podataka u mrei. Upravljako (CONTROL) polje moe poprimiti razliita

    znaenja, kao to je indikacija poetka odnosno kraja poruke, uspjean prijem

    poruke, ili pojava greke i njezina potvrda.

    14

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    15/33

    APLIKACIJSKI SLOJ

    SLOJ PREDSTAVLJANJA

    SLOJ SESIJE

    PRIJENOSNI SLOJ

    MRENI SLOJ SLOJ SKUPOVA PODATAKA

    SLOJ PODATKOVNE VEZE SLOJ OKVIRA

    FIZIKI SLOJ FIZIKI SLOJ

    Slika 8. Standard X.25 i OSI model

    Standard X.25 namjenjen je komutiranju skupa podataka. koristei

    odreene dogovore, mreni sloj OSI modela radi na principu koji podsjea na

    ogromnu potansku prostoriju. Poruke sa host raunala smjetaju se u skupove

    podataka, dodaje im se adresa i alje ih se prema donja dva sloja kako bi kroz

    mreu bili prenijeti do odredita. Budui da moe postojati nekoliko razliitih

    puteva (krugovi circuits) za usmjeravanje (routing) poruka do odredine radne

    stanice, u posebnim se tablicama za usmjeravanje (routing tables) aurira zapis

    o prometu poruka kako bi se uravnoteilo optereenje mree po prijenosnim

    putevima. Jedna od osnovnih primjena standarda X.25 jest povezivanje

    mainframe raunala kroz javnu mreu za prijenos podataka.

    Mreni sloj OSI modela sadri i druge konvencije pored standarda X.25.On obuhvaa procedure za raspoznavanje prioriteta poruka te za slanje poruka

    ispravnim redosljedom. Konano, mreni sloj sprijeava zaguenje mree tako

    to raunalu koje alje podatke ne dozvoljava slanje informacije bre nego to

    se ona na odreditu moe primiti i spremiti.

    15

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    16/33

    1.3.2 IEEE-ovi mreni standardi

    Nekoliko odbora IEEE-a razvilo je standarde za topologiju LAN-ova,

    kao i za metode pristupa prijenosu podataka na LAN-u, koristei pri tome skup

    ISO standarda kao osnovu. Iz grupe standarda IEEE 802 tri su za nas od

    posebnoga znaaja: 802.3 (CSMA/CD sabirniki standard), 802.4 (standard za

    sabirnicu s tokenom), i 802.5 (standard za prsten s tokenom). etvrti standard iz

    te grupe, 802.6, namjenjen je mreama metropolitanskog podruja. Standard

    802.12 je 100VG - Any - LAN.

    Zato je IEEE razvio etiri razliita i kontradiktorna standarda? Razlog

    je tomu to je, u trenutku kada se odbor za grupu standarda 802 prvi puta sastao

    1980. godine, ve postojao irok raspon meusobno neusklaenih LAN-ova.

    Neki su proizvoai davali prednost sabirnikoj topologiji, a ostali su se

    odluili za topologiju prstena s tokenom ili zvijezdastu topologiju. Proizvoai

    su takoer odabrali razliite metode za rjeavanje jednog od kljunih problema

    koji se javljaju u komunikaciji na LAN-u: izbjegavanja kolizije izmeu mrenih

    vorova koji ele istovremeno slati podatke.

    Tako je nastalo mnogo razliitih vrsta LAN-ova jer nijedna topologija ili

    metoda pristupa prijenosa podataka nije najbolja za sve aplikacije koje seizvode na razini mree lokalnog podruja. IBM je potkrijepio razvivi prije

    nekoliko godina vlastitu sabirniku mrenu topologiju (PC Network), kao i

    topologiju prstena s tokenom (Token Ring Network). Svaka od tih mrea

    napravljena je tako da zadovolji razliite zahtjeve korisnika mree.

    Za krajnjeg korisnika, osnovna prednost koju pruaju IEEE-ovi standardi

    802 sasvim je realna mogunost standardizacije fizikog sloja i sloja

    povezivanja podataka OSI modela u budunosti. To znai da e razliiti

    proizvoai koji se budu pridravali tih standarda, proizvoditi hardver kojimoe raditi u sklopu istog raunalskog sustava. Meutim, kada se radi o

    ispravnom radu mrenog softvera, tada se proizvoai trebaju pridravati

    standarda uspostavljenih na viim slojevima OSI modela. Na to e se, naalost,

    morati jo priekati.

    16

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    17/33

    1.3.3 IEEE 802.3 i Ethernet

    Kada su odbori za donoenje IEEE-ove grupe standarda 802 poeli sa

    savjetovanjima, bili su zapravo suoeni sa standardima, poput mree Ethernet

    lokalnog podruja tvrtke Xerox. Godine 1980. tvrtke Intel i Digital Equipment

    Corporation pridruile su se tvrtki Xerox i naznaile da e svi njihovi proizvodi

    biti usklaeni s mreom Ethernet. Umjesto da zahtjeva da svi LAN-ovi slijede

    standard Ethernet, jedan od IEEE-ovih odbora sastavio je preporuku 802.3 kao

    prihvatljiv standard vrlo slian Ethernetu.

    Kao to je ranije spomenuto, odbori za donoenje IEEE-ove grupe

    standarda 802 razvili su standarde zasnovane na prva dva sloja OSI modela.

    Razvili su sloj povezivanja podataka (drugi sloj OSI modela) u dva podsloja:

    logiko nadgledanje veze (Logical Link Control LLC) i nadgledanje pristupa

    mediju (Medium Access Control MAC). Standard MAC namjenjen je otkrivanju

    kolizija u prijenosu podataka mreom.

    Skup podataka prema standardu Ethernet

    IEEE-ov standard 802.3 specifira LAN koji koristi sabirniku topologiju.

    Takav LAN koristi 50 - omski koaksijalni kabel za prijenos u osnovnom pojasu,pomou kojeg je mogue slati podatke brzinom 10 Mb/s. Kao to je prikazano

    na slici 2.15, odbor je specifirao tonu strukturu okvira u kojima se prenose

    podaci izmeu raunala u mrei.

    Skup podataka prema standardu Ethernet poinje s preambulom

    (PREAMBLE) koji se sastoji od osam bajtova namjenjenih sinkronizaciji

    prijenosa. Odredina adresa (DESTINATION ADDRESS) moe predstavljati

    adresu jedne radne stanice, grupu radnih stanica, ili ak nekoliko radnih stanica.

    Na temelju izvorine adrese (SOURCE ADDRESS) radna stanica koja primapodatke zna od kuda su podaci pristigli. Polje tipa (TYPE) oznaava tip formata

    podataka u okviru. Bez te je informacije nemogue pravilno interpretirati skup

    podataka. Polje podataka (DATA) strogo je ogranieno jer smije sadravati od

    najmanje 46 bajtova do najvie 1500 bajtova bitova.

    Konano, polje slijeda za provjeru okvira (FRAME CHECK

    SEQUENCE) namjenjeno je ispravnosti prijenosa (slui za otkrivanje greaka u

    okviru). Pored tipova okvira za prijenos podataka i tipova kablova koji se mogu

    koristiti za prijenos, ovaj je odbor specificirao i najveu dozvoljenu duljinu

    17

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    18/33

    jednog kabla (500m), kao i nain na koji se mogu koristiti obnavljai u svrhu

    pojaanja signala.

    PREAMBULAODREDINA

    ADRESAIZVORINA

    ADRESA TIP PODACI

    SLIJED ZAPROVJERU

    OKVIRA

    Protokol CSMA/CD

    Pododbor zaduen za standard IEEE 802.3 specificirao je nain na koji

    na LAN-u sa sabirnikom topologijom treba sastavljati okvire sa podacima (tekako ih treba slati kroz mreu) da bi se izbjegla pojava kolizija. Protokol koji to

    regulira poznat je pod nazivom protokol za oslukivanje viestrukog pristupa s

    otkrivanjem kolizije (Carrier Sense Multiple Access with Collision Detection

    CSMA/CD).

    Da bi se predoio prvi dio protokola (CSMA), treba zamisliti korisnika

    mree koji eli poslati poruku. Polazei od OSI modela (koji je ugraen u

    standard IEEE 802.3), fiziki sloj u radnoj stanici korisnika generira signal

    kojim se prenosi poruka. Prije slanja signala na mreu, radna stanica oslukuje

    stanje na sabirnici kako bi otkrile eventualnu prisutnost signala to potjee od

    neke druge radne stanice na mrei koja upravo alje podatke. Ako ne otkrije

    signal na sabirnici, radna stanica alje poruku.

    Meutim, postoje odreeni problemi vezani uz ovakav nain upravljanja

    prometa u mrei. to e se dogoditi ako su dva korisnika prilino udaljena jedan

    od drugog, a ele istovremeno slati podatke? Moe se dogoditi da njihove

    mrene kartice generiraju signal za otkrivanje nosioca (Carrier Sense Signal), a

    da pri tom ne otkriju signal na sabirnici, te nakon toga poalju poruke. Naravno,

    doi e do kolizije. Da bi se izbjegao ovakav tip greke odbor je postojeem

    CSMA pristupu dodao otkrivanje kolizije (Collision Detection CD). Taj se

    pristup sastoji u tome da mrene kartice promatraju stanje na mrei za vrijeme

    slanja podataka. Ako jedna mrena kartica otkrije koliziju, prekinut e slanje

    poruke, dozvolit e drugoj stanici da zavri prijenos podataka i tada e ponovno

    poslati poruku koju je ranije bila prekinula.

    Postoji problem i kod ovog pristupa, a to su uzastupne kolizije. Kako bi

    se izbjegle uzastopne kolizije, osobe koje planiraju mreu, dizajnirale su

    18

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    19/33

    CSMA/CD pristup pri kojem svaka radna stanica nakon kolizije eka razliito

    sluajno vrijeme prije nego to ponovno poalje poruku na mreu. Nakon

    kolizije, kroz mreu se alje poseban signal nazvan poruka o guvi (jam). Tajsignal obavjetava sve radne stanice na mrei, bez obzira koliko su udaljene

    jedna od druge, o postojanju kolizije.

    Nakon ponovljene kolizije, u mrei e se automatski udvostruiti

    sluajna kanjenja nakon kojih radne stanice mogu ponovno slati podatke na

    mreu. Taj pristup ne otklanja koliziju u potpunosti, jer je teoretski mogue da

    dvije radne stanice, prilino udaljene jedna od druge, ekaju razliito vrijeme, i

    opet poalju poruke koje e meusobno kolidirati. Takve kolizije nastupaju

    mnogo rjee i stoga ih je lake nadzirati.Pored nesavrenosti ovakvog pristupa izbjegavanja kolizija, postoji

    dodatno razmatranje vano za ocjenu kvalitete prijenosa pri koritenju

    CSMA/CD protokola. Sabirnica koju vrlo esto koristi veliki broj korisnika,

    uptrebljavajui pri tome CSMA/CD protokol, poinje liiti na autoput Los

    Angelesu u vrijeme najveeg prometnog optereenja. Iako predpostavljamo da

    je brzina prijenosa podataka na sabirnici 10 Mb/s, ponovljano udvostruavanje

    kanjenja u radnim stanicama nakon kolizija smanjuje propusnost mree na 1

    do 3 Mb/s.

    IEEE 802.3 10BASE5

    Kad je odbor za donoenje grupe standarda 802 razvio standard za mreu

    s topologijom sabirnice, standard Ethernet odreivao je koritenje debelog

    koaksijalnog kabela za realizaciju sabirnice. Zbog toga se ponekad originalni

    skup IEEE 802.3 specifikacija naziva i 10Base5 budui da opisuje mreu s

    topologijom sabirnice ostvarene pomou debelog koaksijalnog kabela za

    prijenos u osnovnom pojasu koji omoguava slanje podataka brzinom 10 Mb/s

    na najveu dozvoljenu udaljenost od 500 m.

    IEEE 802.3 10BASE2

    Mnogi proizvoai mrea opredijelili su se za laku i jeftiniju realizaciju

    sabirnice pomou tankog koaksijalnog kabla za prijenos u osnovnom pojasu.

    Specifikacije koje pripadaju skupu IEEE 802.3 10Base2 odreuju fiziku

    realizaciju mree s topologijom sabirnice pomou tankog koaksijalnog kabla

    19

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    20/33

    koji omoguava slanje podataka brzinom 10 Mb/s na najveu dozvoljenu

    udaljenost od 200 m.

    IEEE 802.3 STARLAN

    Odbor za donoenje grupe standarda 802 razvio je standard za mreu s

    CSMA pristupom koja koristi topologiju viestruke zvijezde. Ponekad nazivan

    10Base5, ovaj skup specifikacija opisuje mreu koja omoguava prenoenje

    podataka brzinom 1 Mb/s na udaljenost do 500 m pomou parinog kabla

    sastavljenog od dvije parice tipa 24-gauge.

    IEEE 802.3 10BASETSkup specifikacija IEEE 802.3 10BaseT objedinjuje najbolje

    karakteristike topologija zvijezde i sabirnice. Iako je, logiki gledano, mrea

    zapravo sabirnica po kojoj se podaci prenose cijelom mreom, ona je fiziki

    konfigurirana kao raspodijeljena zvijezda (distributed star) koja koristi jeftini

    parini kabel. Mree prema standardu 10BaseT mogu prenositi podatke

    brzinom 10 Mb/s na najveu dozvoljenu udaljenost od 100 m.

    Ono to specifikaciju 10BaseT ini toliko privlanom upravljaima

    mree jest injenica da su sve radne stanice vezane na sklop za oienje (hub)koji sadri ugraenu dijagnostiku. Kad sklop za oienje prepozna neku od

    radnih stanica kao stanicu u kvaru, on je jednostavno zaobie bez prekidanja

    rada mree.

    1.3.4 IEEE 802.4 TOKEN BUS

    Pododbor za skup standarda 802.4 razvio je standard za razliite tipove

    mree s topologijom sabirnice koji ne koriste CSMA/CD pristup kao standard802.3. Ovaj je tip mree poeljno koristiti ako je neophodno da ne mrei nema

    kolizija. Slika 9. prikazuje format okvira za prijenos podataka odreen

    standardom 802.4. Polje preambule (PREAMBLE) koristi se za sinkronizaciju

    signala. Polje koje oznaava poetak okvira (START FRAME DELIMITER) i

    polje koje oznaava kraj okvira (END FRAME DELIMITER) odreuju granice

    okvira. Polje upravljanja okvirom (FRAME CONTROL) prenosi informaciju

    koju generira podsloj logikog nadgledanja veze (Logical Link Control LLC) ili

    podsloj nadgledanja pristupa mediju (Medium Access Control MAC). Poljeodredine (DESTINATION) i izvorine adrese (SOURCE ADDRESS)

    20

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    21/33

    funkcioniraju na isti nain kao i kod standarda 802.3. Polje odredine adrese

    moe sadrati adresu odreene radne stanice, grupnu adresu koja pripada

    nekolicini radnih stanica ili adresu nekolicine razliitih grupa (adresa emitiranjabroadcast address). Informacijsko (INFORMATION) polje i polje slijeda za

    provjeru okvira (FRAME CHECK SEQUENCE) jednaka su u onima kod

    standarda 802.3.

    PREAMBULAPOETNI

    GRANINIKOKVIRA

    IZVORINAADRESA

    UPRAVLJANJEOKVIROM

    ODREDINAADRESA

    INFORMACIJASLIJED ZAPROVJERU

    OKVIRA

    KRAJNJIGRANINIK

    OKVIRA

    Slika 9. Format okvira za prijenos podataka na sabirnici s tokenom.

    Token je u stvari skup podataka. Radna stanica alje token na adresu

    radne stanice koja ga treba primiti. Ta radna stanica kopira poruku u radnu

    memoriju i vraa token stanici koja ga je poslala. Slika 10. prikazuje kako se

    zapravo token kree kroz mreu sa sabirniko topologijom.

    Slika 10. Nain na koji se token kree kroz mreu s topologijom sabirnice.

    21

    25

    100

    40

    52

    60

    75

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    22/33

    U mrei postoji tablica adresa radnih stanica koja se odraava na razini

    svake stanice. Te adrese nemaju nikakve slinosti s fizikom lokacijom radne

    stanice na sabirnici. One odreuju red po kojem e svaka radna stanica primititoken.

    Token se prenosi od jedne stanice prema slijedeoj stanici s prvom

    niom adresom od prethodne. Kad radna stanica s adresom 100 alje token na

    adresu 75, ona oslukuje da li je token primljen na zadovoljavajui nain. Ako

    neka radna stanica mora koristiti mreu ee od ostalih stanica, te prema tome

    mora i koristiti i token vie od ostalih, njena adresa moe biti nekoliko puta

    navedena u mrenoj tablici adresa.

    Token je u stvari slijed bitova. Ako radna stanica ne primi odgovor odstanice koja joj je poslala token, alje joj drugi token. Ako i tada ne dobije

    odgovor, radna stanica alje posebnu poruku kroz cijelu mreu. Ta poruka trai

    adresu sljedee stanice koja eli primiti token, a poznata je kao okvir tko

    slijedi (who follow frame). Ako i ta poruka ne naie na odgovor, radna stanica

    alje glavni zahtjev kroz cijelu mreu, traei odgovor od bilo koje stanice koja

    eli slati podatke. Taj glavni zahtjev naziva se okvir za nagovaranje

    nasljednika (solicit successor frame). Nakon toga, ako dobije odgovor, radna

    stanica mijenja adresu tokena u adresu radne stanice koja je poslala odgovor, tejoj napokon alje i sam token.

    Treba uoiti da je topologija mree prema standardu 802.4 sabirnika,

    iako se token alje kroz mreu u obliku logikog prstena. Posljednja stanica

    koja treba primiti token poslat e ga natrag prvoj stanici i proces poinje iznova.

    Ako je promet na sabirnici s tokenom umjeren, svaka radna stanica prima token,

    umee u njega informaciju koju eli poslati, zatim alje token na odredite gdje

    druga radna stanica kopira informaciju iz tokena u radnu memoriju i tada alje

    token dalje kroz mreu do sljedee radne stanice.

    Pri koritenju ovog pristupa mogu nastupiti odreeni problemi.

    Najozbiljnije probleme moe prouzroiti hardverski kvar koji moe izazvati

    gubitak jednog ili vie tokena. Da bi se pri tome sprijeilo ispadanje mree iz

    rada, upravlja mree preuzima odgovornost za nadzor i provjeru greaka.

    Druga slabost, svojstvena sabirnici s tokenom, podrazumjeva neka

    specifina ogranienja s obzirom na domet prijenosa u mrei, kao i s obzirom

    na broj stanica koje se mogu odvojcima povezati na sabirnicu. Slino tome, kod

    standarda Ethernet postoji najmanja dozvoljena udaljenost izmeu prikljuaka

    22

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    23/33

    dvije radne stanice na sabirnicu. Nadalje, kod sabirnice s tokenom postoje

    takoer ogranienja na broj novih radnih stanica koje se smiju dodati na

    sabirnicu jer svaka dodatna radna stanica uzrokuje poveanje ukupnogizoblienja signala na sabirnici.

    Standard IEEE 802.5 Token Ring Network

    Standard IEEE 802.5 razvijen je zato da bi se pokrilo podruje prstenaste

    topologije LAN-ova koji koriste token za prijenos informacija izmeu radnih

    stanica.

    Kao to prikazuje slika 11., radna stanica koja alje podatke stavljaporuku u token i usmjerava ga prema odredinoj adresi. Radna stanica koja

    prima podatke kopira poruku u radnu memoriju, i tada alje token natrag prema

    izvrnoj radnoj stanici, koja predaje token sljedeoj stanici.

    Budui da je od velikog znaenja da izvrna stanica zna da je njena

    poruka primljena, format je okvira razliit u odnosu na prethodno spomenute

    formate. Sa slike 12. vidljivo je da u okviru postoji polje upravljanja pristupom

    (ACCESS CONTROL).

    23

    IZVORINA RADNA STANICAPRISVAJA TOKEN, MIJENJA STATUSTOKENA U OKVIR, ALJE PODATKE,

    PONOVNO PRIHVAA TOKENNAZAD,UKLANJA PORUKU; ALJE NOVI

    TOKEN

    TOKEN

    PC

    PC PC

    PC

    PC

    PCPC

    PC

    RADNA STANICA75 PREPOZNAJE

    ODREDINUADRESU, KOPIRAPORUKU, ALJETOKENNAZAD

    PREMAIZVORITU

    100

    75

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    24/33

    Slika 11. Nain na koji se token alje kroz prstenastu mreu s tokenom.

    POETNI

    GRANINIK

    UPRAVLJANJE

    PRISTUPOM

    KRAJNJI

    GRANINIK

    Slika 12. Format tokena.

    To polje upravlja slanjem tokena. Polje koje oznaava kraj okvira (ENDING

    FRAME DELIMITER) takoer sadri odreenu novinu. Dva bita u tom polju

    koriste se za oznaavanje sljedeih dogaaja: da li radna stanica koja primapodatke prepoznaje adresu i da li je uspjeno kopirala poruku u vlastitu radnu

    memoriju.

    U umjereno optereenoj prstenastoj mrei s tokenom, svaka radna

    stanica prima token i provjerava da li adresa u okviru s porukom odgovara

    njezinoj vlastitoj adresi. Ako adresa odgovara, radna stanica kopira poruku u

    radnu memoriju i vraa token stanici koja ga je poslala.

    Ako je poruka namjenjena drugoj radnoj stanici, radna stanica je

    pojaava i alje prema sljedeoj radnoj stanici u mrei. U mrei mora postojatimehanizam prema kojem se obrauju neaktivne ili neispravne radne stanice.

    Inae bi cijela mrea pala ako bi jedna radna stanica ispala iz pogona. Jedan

    nain za rijeavanje takve situacije jest koritenje hardvera koji zaobilazi radnu

    stanicu koja nije u mogunosti slati podatke. Ranije smo spomenili oiane

    centre kao metodu s pomou koje se odrava prijenos tokena unato neaktivnim

    radnim stanicama u mrei.

    Glavna prednost prstena s tokenom u odnosu na sabirnicu s tokenom jest

    mogunost prijenosa podataka na vee udaljenosti bez gubitka snage signala(jer svaka radna stanca koja primi signal s mree taj signal pojaava i tek onda

    odailje dalje na mreu).

    Pored potencijalnog problema to ga moe prouzroiti neispravna radna

    stanica koja ne moe primiti niti slati podatke, drugi je veliki nedostatak

    prstenaste mree s tokenom u tome to velike instalacije zahtjevaju znatno vee

    koliine kabela nego odgovarajua sabirnika topologija. U vrlo velikoj mrei,

    meutim, ne postoji bolja alternativa. Oekuje se da e ovaj tip mree u

    sljedeih nekoliko godina zauzeti najmanje 40% trita LAN-ova.

    24

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    25/33

    1.3.5 Standard 802.12 100VG-Any LAN

    100VG-AnyLAN bi je dizajniran da rukuje multimedija komunikacijama

    koristei shemu s prioritetnim zahtjevom (priority demand scheme). Ondodjeljuje multimediji visoki prioritet za razliku od Etherneta (802.3) koji

    koristi CSMA/CD protokol i ne moe dati vei prioritet vremenski - kritinom

    prometu kao to su asinkroni video i audio podaci. Centri 100VG-AnyLAN-a

    mogu biti spojeni u zvijezdu s hijerajhijskim poretkom, s maksimalno tri sloja, i

    10BaseT ili Token Ring LAN-ovi (ali ne oboje) mogu biti spojeni kao dio

    mree. Ista vrsta kablova koritena u fast Ethernetu moe biti koritena u

    100VG-AnyLAN-u.

    1.4 Prekidaki LAN-ovi

    Mrene aplikacije postaju sve sloenije i vjerojatno e ukljuivati

    poveano koritenje slika. Nadalje, kako tvrtke premjetaju aplikacije s

    maniframe raunala prema mrei, te aplikacije postaju mnogo vee nego

    prijanje aplikacije na LAN-ovima. Rezultat je tih trendova poveanje

    korisnikih zahtjeva za veu irinu pojasa prijenosa u mreama, to e im

    omoguiti prenoenje podataka pridruenih velikim aplikacijama.Kada je prije dva desetljea projektirana mrea Ethernet, njezin pojas

    prijenosa od 10 MB/s i princip sukobljavanja u pristupu mediju izgledali su i

    vie nego zadovoljavajui. U poetku je mrea Ethernet projektirana za

    upravljanje kratkom praskavom razmjenom informacija kao to su poziv

    (inquiry) i saeti odgovor (brief response), oboje s obiljejima praskavog

    prometa (bursty traffic). Kasnije je praskavi promet zamjenjen prometom koji je

    na velikim LAN-ovima najee jednoliko opsean. Iako je mrea Token Ring

    kreirana kao mrea bez sukobljavanja u pristupu mediju kako bi moglaupravljati opsenim prometom u mrei, njezina maksimalna irina pojasa

    prijenosa od 16 MB/S ve je postala nedostatnom za tvrtke koje upotrebljavaju

    velike i intenzivno koritene LAN-ove.

    Mediji koji dijele gore predstavljen LAN ima problem razdjeljivosti.

    Kako se broj stanica poveava korisna irina pojasa svake stanice opada. Ovaj

    problem moe biti ublaen koritenjem prekidakog LAN-a koji meusobno

    spaja stanice preko prekidakog centra. Komunikacija ne moe biti blokirana

    ako nema sadraja za isto odredite; to vie rad mree je podjeljiv. Prekidasloja 2 radi na sloju 2 OSI modela i on se ponaa kao most, dakle on moe

    25

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    26/33

    spojiti vie LAN-ova i postaja. Prekida sloja 2 je mnogo bri nego most jer za

    prekidanje koristi ASICs (application specific integrated circuits). Prekida

    moe nauiti lokaciju stanice LAN-a koristei MAC ( medium access control)adresu u stanici LAN-a na nain slian onome koji koristi most. Prekida sloja

    3 je dizajniran da pobolja rad i smanji cijenu usmjerivaa koji povezuje mreu

    na sloj 3 OSI modela.

    Usmjeriva mora izvoditi dvije funkcije:

    1) generiranje tabele usmjeravanja za sljedei skok prikupljajui informacije o

    usmjeravanju od susjednih usmjerivaa,

    2) prebacivanje sustava na prikladni izlazni terminal na osnovi tabele

    usmjeravanja.

    Prekida sloja 3 je dizajniran da obavlja drugu funkciju koristei ASICs

    i tabela usmjeravanja moe biti dobivena od usmjerivakog posluitelja koji je

    dizajniran da obavlja prvu funkciju. Nekoliko prekidaa moe dijeliti jedan

    usmjerivaki posluitelj da bi se smanjila cijena, i ASICs moe prekidati bre

    od usmjerivaa na osnovu RISC-a (Reduced Instruction Set Computer).

    1.4.1 Suelje podataka prenoenih optikim vlaknom (FDDI)Neke su tvrtke odluile da se pripreme za budunost instalirajui LAN-

    ove sa sueljem podataka prenoenih optikim vlaknom (Fiber Distributed

    Data Interface FDDI) koji mogu ostvariti irinu pojasa prijenosa od 100 Mb/s.

    Visoka cijena prilagodnika za mreu FDDI bila je uzrokom da mnoge tvrtke

    razmatraju drugu mogunost, a to je suelje podataka prenoenih bakrenom

    paricom (Copper Distributed Data Interface CDDI).

    1.4.2 Suelje podataka prenoenih bakrenom paricom (CDDI)

    Suelje podataka prenoenih bakrenom paricom (CDDI) mrena je

    topologija koja omoguava da se skupovi podataka mree FDDI prenose

    parinim kablom. Uz cijenu od 995 USD po prikljuku i irinu pojasa prijenosa

    od 100 Mb/s, topologija CDDI postala je privlana kupcima. Naalost, i pored

    svega toga, mnoge su se velike tvrtke odluile za ekanje na mrenu topologiju

    sa irokim pojasom prijenosa koja jo nudi bolji omjer cijene i performansi, a to

    je Fast Ethernet.

    26

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    27/33

    Fast Ethernet i Gigabit Ethernet

    Ono to Fast Ethernet mrea ini privlana velikim tvrtkama jest

    injenica da e korisnik zadrati usklaenost sa softverom koji trenutno koristena mrei Ethernet, te e u mnogim sluajevima moi i dalje koristiti postojee

    kablove. Trebat e promjeniti samo mrenu karticu i sklopove za oienje.

    Na koji je nain mogue ubrzati mreu Ethernet tako da postigne deset

    puta veu brzinu prijenosa, dakle upravo onakvu kakvu nudi mrea Fast

    Ethernet? Strunjaci predlau koritenje dodatnog parinog kabla za prijenos

    vee koliine podataka, poboljanje mogunosti signalizacije i (barem u jednom

    od dva trenutna prijedloga za mreu Fast Ethernet) izmjenjeni pristup mediju

    koji e omoguiti spremanje mrenih zahtjeva u poseban popis, te sprijeitipojavu kolizija u mrei.

    Ideja o poveanju irine pojasa prijenosa u mrei s 10 Mb/s na 100 Mb/s,

    uz upotrebu mrenih kartica ija je cijena manja od 500 USD, pobudila je

    zanimanje administratora mrea suoenih sa sve veim zaguenjem mrenog

    prometa.

    Ethernet je bio originalno dizajniran za spajanje postaja koaksijalnim

    kablom (10 BASE5 debeli kabel i 10 BASE2 tanki kabel) i poslje se razvio zaspajanje stanica s centrom parinim kablom (10 BASET). Brzina prijenosa

    iznosi 10 Mb/s. Da bi se poboljao taj iznos Fast Ethernet (100 BASET) se

    razvio da propusti 100 Mb/s i mora koristiti centar za spajanje postaja. 100

    BASET moe koristiti dva para nezatienih parinih kablova (UTP -

    unshielded twisted pairs) kategorije 5 ili 4 para nezatienih parinih kablova

    kategorije 3.

    Gigabit Ethernet je kompaktibilan s obima standardnim 10 Mbps

    Ethernet i 100 Mbps Fast Ethernet prekidakim i usmjerivakim tehnologijama.Ovo je trea generacija Ethernet porodice koja se pojavila na tritu kao

    odgovor na znaajno poveanje zahtjeva za pojasnom irinom mree. U

    nastojanju da se smanji vrijeme dolaska na trite, ve postojee i dokazane

    tehnologije su implementirale u Gigabit Ethernet proizvode. Ubrzanje prema

    brzini prijenosa od 1 Gps je izvedeno udruivanjem IEEE 802.3 Ethernet

    standarda i ANSI X3T-11 Fiber Channel (American National Standard Institute

    - koristi se u USA i Kanadi).

    27

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    28/33

    Slika 13. Funkcionalni djelovi Gigabit Ethernet tehnologije.

    Trenutna Fibre - Channel tehnologija koja radi s 1.063 Mbps je pojaana

    da podri brzinu prijenosa od 1.25 Gbps, dakle omoguavaju 1 Gbps brzinuprijenosa plu 250 Mbps za gubitke u radu. Veoma je vano napomenuti da su

    Fibre - Channel encoding/decoding integrirani krugovi ve dostupni -

    specificirani i optimizirani za dobar rad po relativno niskoj cijeni. Tabela 1.

    prikazuje odreene prijenosne medije za Gigabit Ethernet tehnologiju i njihove

    karakteristike.

    Odredite prijenosnog Prijenosni medij Udaljenost

    28

    Media Access Control (MAC)Duplex i/ili poluduplex

    Media Access Control (MAC)Duplex i/ili poluduplex

    Gigabit Media neovisno sueljeGigabit Media neovisno suelje

    1000BASE-X 8B/10Bencoding/decoding

    1000BASE-X 8B/10Bencoding/decoding

    1000BASE-CX1300 nm SMF optics

    1000BASE-LX850 nm Fiber Channel

    optics 1000BASE-T

    1000BASE-t bakarPHY ncoding/decoding

    Primopredajnik snezatienim parinimkabelom 1000BASE-T

    IEEE 802.2 LLC

    IEEE 802.3CSMA/CD

    FC-1Encode/Decode

    FC-0 suelje imedija

    Gigabit EthernetProtocol stack

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    29/33

    medija

    1000BASE - SX 850 nm viemodno optiko vlakno 500 m

    1000BASE - LX 1300 nm jednomodno/viemodno

    optiko vlakno500 m/3 km

    1000BASE - CX Bakreni (twinax STP) 25 m

    1000BASE - T Bakreni preko UTP-a 100 m

    Tabela 1. Odreeni prijenosni medij za Gigabit Ethernet tehnologiju.

    MAC (medium access control) e omoguiti podrku za halfduplex i

    fullduplex rad. U sluaju halfduplex rada koristit e se CSMA/CD protokol, kao

    i u predthodnim Ethernet varijantama. Prijelaz na temeljne mree zaosnovane

    na Ethernetu je prirodan i bezbolan, ali Gigabit Ethernet danas jo nije

    dostupan.

    1.4.3 Asinkroni nain prijenosa (ATM)

    To je tehnologija prijenosa podataka pomou elija (cell) i imat e u

    skoroj budunosti sve vei utjecaj na mree lokalnog i irokog podruja. ATM,

    odreen specifikacijama to su ih razvili standardizacijski odbori CCITT i

    ANSI, koristi tehnologiju komutiranja elija (cell switching) kako bi postigao

    brzine prijenosa 1,544 Mb/s do 1,2 Gb/s. Izmeu korisnika mree uspostavlja se

    prividni krug (virtual circuit), to je pristup vrlo slian onome koji se koristi kodtelefonskih sustava. Svakom se od krugova kroz koji se prenose ATM elije

    prema potrebi moe dodijeliti odreena irina pojasa prijenosa. elije se sastoje

    od 48 bajtova u kojima je sadrana korisnikova informacija, te zaglavlja

    veliine 5 bajta.

    Glavna prednost ATM-a u tome to je, budui da su sve elije iste

    veliine (53 bajta), mogue predvidjeti kanjenja elija u mrei, pa se taj tip

    prijenosa moe koristiti za prenoenje informacija kao to su govor i slika.

    Budui da se ova tehnologija temelji na komutiranju, mogue je prema potrebi

    29

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    30/33

    mijenjati veliinu sustava. Dodavanjem novih sklopki mogue je ostvariti

    upravljanje veim prometom.

    Druga je glavna prednost ATM-a u tome to je neovisan o viimslojevima mrenih protokola. Na fizikom sloju mogu se koristiti razni

    protokoli, ukljuujui i FDDI.

    Slika 14. prikazuje nain na koji bi usmjernici mogli omoguiti

    povezivost postojeih LAN-ova s LAN-ovima temeljenim na tehnologiji ATM.

    ATM je mogue povezati i izravno s osobnim raunalom. U tom je primjeru

    ATM vor (ATM switch) izravno povezan s radnom stanicom visokih

    performansi.

    Slika 14. LAN temeljen ne tehnologiji prijenosa ATM.

    Ono to je dosta privlano upraviteljima mrea jest mogunost koritenja

    ATM-a sa brzinom prijenosa od 155 Mb/s kao osnove za jedinstvenu globalnu

    infrastrukturu, kao i za ostvarenje vrlo brze stoerne mree povezane s mreama

    koje povezuju cijelu tvrtku. Prednosti koritenja ATM-a na LAN-u, kao i na

    30

    Usmjernik

    Radne stanicevisokih

    performansiizravno povezane s

    ATM vorom

    ATMvor

    EthernetLAN

    Usmjernik

    Sklop zaoienje prema

    standardu10BaseT i PC-akoji rade u mrei

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    31/33

    mrei irokog podruja, jest u tome to jednog dana suelje izmeu tih dviju

    mrea vie nee imati jasne granice. Skupina isporuitelja, poznata kao ATM

    Forum, radi na donoenju potpunih specifikacija koje e obuhvaati sve kljuneelemente, ukljuujui izmeu LAN-a i WAN-a.

    Pogledajmo strukturu ATM elije. Slika 15. prikazuje tu strukturu.

    Nakon informacija za kontrolu toka slijede identifikator prividne putanje

    (Virtual Path Identifier VPI) i identifikator prividnog kruga (Virtual Circuit

    Identifier VCI). Tu informaciju ATM vor koristi za uinkovito usmjeravanje

    elija. U mrei irokog podruja moe, npr. postojati nekoliko razliitih mrea

    i/ili ATM vorova koji mogu biti dio puta kojim elije prolaze kako bi dole do

    odredita.

    Opa kontrola toka (GFC)Identifikator prividne

    putanje (VPI)

    VPI Identifikator prividnog kruga (VCI)

    VCI

    VCI Tip plaanja RSVD CLP

    Provjera greaka u zaglavlju

    Informacija

    Slika 15. Struktura ATM elije.

    ATM obavlja sljedee funkcije:1) asinkrono multipleksira male pakete (sakupljene elije, od kojih se

    svaka sastoji od 5 vodeih okteta i 48 okteta sadraja informacije =

    sveukupno 53 byte) koji idu od odreenog broja informacijskih izvora

    ka razliitim odreditima u svoja mjesta, u konstantno gibajuem

    poretku kao kod vlaka, ako postoji mjesto za odreenu destinaciju za

    zahtjevajuim QoS (Quality of Standard),

    2) mijenja (komutira) elije za vrijeme prijenosa ako je to potrebno (isto

    kao mijenjanje vlakova na eljeznikoj stanici) i

    31

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    32/33

    3) doputa elijama da skoe s vlaka na odreditu.

    ATM koristi hardvesko prekidanje da bi postigao mnogo vee brzine

    prekidanja i poreenju s ostalim komunikacijskim prekidaima. Kvalitetastandarda QoS koja moe biti prilagoavana primjenama i ATM-u omoguava

    potrebnu irinu pojasa za video i audio asinkrone komunikacije. ATM takoer

    moe prenositi praskave ili asinkrone podatke, dakle dizajniran je da udovolji

    zahtjevima svih vrsta komunikacija.

    ATM koristi spojevno - orjentiran rad. On uspostavlja djelie prekidaa,

    tako da se pravi spoj od izvora do odredita. Ovakav spoj se naziva virtualni

    spoj kruga VCC (Virtual Circuit Conection). vorovi mogu biti ustrojeni tako

    da izvode simplex, duplex, multicast (sposobnost mree da kopira slijed bitova,slijed grupa bitova, poruke, datoteke i dokumente) i emitiranje podataka na

    mreu - komunikacije. Virtualni spoj VC (Virtual Conection) je spoj izmeu

    prekidakog vora i sljedeeg vora, dakle virtualni spoj kruga se sastoji od

    serije virtualnih spojeva. Postoje dvije vrste virtualnih spojeva:

    1) trajni virtualni spoj (PVC - Permanent Virtual Circuit) za zauzetu

    liniju i

    2) prekidaki virtualni spoj (SVC - Switched Virtual Circuit) zadinamiki uspostavljen spoj.

    Da bise pojednostavnilo upravljanje virtualnim spojevima, odreeni broj

    virtualnih spojeva s istim polaznnim i zavrnim vorem grupiraju se kao

    virtualna putanja (VP - Virtual Path). Da bi se oznaila virtualna putanja ili

    virtualni spoj, koristi se broj kao identifikator i naziva se VPI/VCI tj.

    identifikator virtualne putanje / identifikator virtualnog kruga.

    Da bi se prilagodio razliitim karakteristikama prijenosa, ATM

    omoguava pet tipova prilagodbe. Tip 1 je za simulaciju kruga pri konstantnojkoliini bitova (CBR - Constant Bit Rate) za asinkrone podatke, tip 2 je za

    promjenjivu koliinu bitova (VBR - Variable Bit Rate) spojevno - orjentiranu

    uslugu za asinkrone podatke (jo nije standard), tip 3 je spojevno - orjentiranu

    podatkovnu uslugu, tip 4 je za podatkovnu uslugu bez spoja i tip 5 je za LAN

    simulaciju i sav ostali mogui promet. ATM Forum takoer definira ABR

    (Available Bit Rate) - dostupnu koliinu bitova (garantira minimalnu koliinu),

    ali kanjenje moe varirati i UBR (Unspecified Bit Rate) - neodreenu koliinu

    bitova (slino ABR-u), ali ne garantira minimalnu koliinu i elije mogu bitiizgubljene primjereno zakrenosti.

    32

  • 7/29/2019 lokalne racunalne mreze

    33/33

    LANE (LAN Emulation) - LAN simulaciju je razvio ATM Forum za

    meusobno spajanje LAN-ova i ATM mrea. LANE radi na sloju 2 OSI

    modela. LANE koristi LES (LAN Emulation Server) - LAN simulacijskiposluitelj, LECS (LANE Configuration Server) - LANE konfiguracijski

    posluitelj emitiranje podataka na mreu i nepoznati posluitelj (BUS) za

    konfiguraciju, odluku o adresi, emitiranje podataka na mreu i rjeenje

    nepoznatih adresa. Kompliciraniji MPOA (Multi Protocol Over ATM) -

    viestruki protokol preko ATM-a razvija ATM Forum za izvoenje operacija

    sloja 3 za viestruke protokole kao to su TCP/IP (Transmission Control

    Protocol/Internet Protocol) i IPX/SPX (Internet Packet Excange/Sequenced

    Packet Excange).

    ATM je prikladan za multimedia komunikaciju zato jer omoguava

    zagarantiranu kvalitetu standarda QoS. Iako je sada prilagodba ATM-a spora,

    od nje se oekuje da se ubrza, budui da cijena ATM pada i postoji irenje

    potranje za multimedija komunikacijama. ATM se trenutno koristi za posustale

    temeljne LAN-ove (za zamjenu FDDI) i za imunije grupe korisnika.

    33