Put u Zivot Bez Ovisnosti

  • View
    99

  • Download
    7

Embed Size (px)

Text of Put u Zivot Bez Ovisnosti

Prim. dr. sc. Nevenka Blai-op PUT U IVOT BEZ OVISNOSTI O DROGAMA Prirunik za roditelje i uitelje

1

Nakladnik GENESIS Pantovak 158a, 10000 ZAGREB tel.: 01-4579-013, 091-4579-013 e-mail: genesis@zg.tel.hr Copyright Genesis

Recenzenti Prof. dr. sc. Vida Demarin Prim. dr. Veljko or evi Prof. Tatjana Jurkovi Urednik Miroslav Vukmani Lektura i korektura Ljerka Koren Prijelom GENESIS, Zagreb Tisak DALI-GR AF, Zagreb

Slika na naslovnici Vincent van Gogh, itno polje s vranama (1890., detalj) Rijksmuseum Vincent van Gogh, Amsterdam

2

Prim. dr. sc. Nevenka Blai-op

PUT U IVOT BEZ OVISNOSTI O DROGAMAPrirunik za roditelje i uitelje

Drugo, dopunjeno izdanje

GENESIS Zagreb, 2003.

3

CIP Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica Zagreb UDK 159.922.8:613.83 37.018.1 613.83 BLA I-op, Nevenka Put u ivot bez ovisnosti o drogama : prirunik za roditelje i uitelje / Nevenka Blai op. 2. dopunjeno izd. Zagreb : Genesis, 2003. Bibliografija. ISBN 953-6785-13-7 I. Ovisnosti -- Prevencija 430214088

4

Zahvaljujem svojoj obitelji na potpori i razumijevanju: suprugu koji ni nakon trideset jedne godine braka nije izgubio smisao za romantiku, djeci koja su obogatila na ivot, s kojom sam puno razgovarala i od njih mnogo nauila, majci koja mi je uvijek bila vrst oslonac i koja je, unato godinama, ostala mlada u razmiljanju i stavovima, ocu koji je znao ispravno postaviti prioritete u ivotu i za kojeg me veu lijepe uspomene. Zahvaljujem mnogobrojnim pacijentima diljem Hrvatske, djeci i odraslima, bez ijih bi pozitivnih i negativnih iskustava ova knjiga bila beivotna.

5

6

PredgovorCijena koju gotovo svi segmenti drutva plaaju za droge sve je vea. Milijuni svake godine umiru prije vremena zbog posljedica uzimanja droga. Mnogi ostaju ivjeti teko naruenog tjelesnog i psihikog zdravlja, smanjene produktivnosti, u razorenim obiteljima ili izvan njih. Droge su neprijatelji, ije rtve su u najveem postotku sluajeva kao i u ratu mlade osobe i pojedinci u najproduktivnijoj dobi. Nema arobne formule niti rjeenja problema ovisnosti o drogama. Neki istiu moralni aspekt, drugi politiki, trei gospodarske tete nastale zbog uzimanja droga, no svi se slau da uzimanje droge dovodi do psihikog i tjelesnog naruavanja zdravlja pa je ovisnost o legalnim i ilegalnim drogama jedan od najznaajnijih javno-zdravstvenih problema dananjice. Tri su imbenika bitna u procesu suzbijanja ovisnosti o drogama, koji bi trebali djelovati simultano, a odnose se na samo sredstvo ovisnosti (drogu), potencijalnog uivatelja i okolinu. Glede same droge, treba smanjiti njezinu dostupnost odgovarajuim zakonskim mjerama. Mladima je potrebno osigurati edukaciju. Time bi se smanjila potranja droge. U drutvu treba stvoriti uvjete u kojima e neuzimanje sredstava ovisnosti biti normalno ponaanje a ne iznimka, kao to je to u nekim sredinama danas est sluaj. Mnogi se roditelji s pravom boje kako e se njihova djeca snai u drogom infestiranoj okolini. Roditeljima, uiteljima, odgajateljima i svima koji sudjeluju u odgoju pravi je izazov pripremiti mlade i pomoi im da izaberu ivot bez droge. Samo oni koji dobro poznaju fenomen ovisnosti mogu zauzeti pravilan stav prema sredstvima ovisnosti i mogu razumjeti i odgovoriti na djetetove potrebe kad ono na putu prema odraslosti do e u kontakt s drogom. Treba djelovati brzo i sabrano, bez nepotrebnog paniarenja, jer zakanjelo djelovanje ili neprimjeren postupak moe prouzroiti nenadoknadive tete gubitak zdravlja, a ponekad i ivota. 7

Kad je rije o ovisnosti o bilo kojoj drogi, jedini pravi odgovor je prevencija. Djeca su naa budunost i na je najvaniji posao omoguiti im tijekom sloenog procesa odgoja da donose pravilne odluke, stjeu korisne zdravstvene navike i odaberu ivot bez droge. Knjiga Put u ivot bez ovisnosti o drogama izvrstan je i koncizan prirunik za roditelje, uitelje, kolske lijenike i sve odrasle osobe koje se bave odgojem djece. Uz probleme ovisnosti obra eni su najei psihiki i neuroloki poremeaji u djejoj dobi. U nekoliko poglavlja su izneseni suptilni problemi burnog, s aspekta uzimanja droga najkritinijeg tinejderskog razdoblja i utjecaj sloenih obiteljskih odnosa na djetetov rast i psihiku stabilnost. Posebna vrijednost knjige su primjeri i iskustva iz svakodnevnog ivota te konstatacije i praktini savjeti na kraju svakog poglavlja. Autorica znalaki potie i motivira itatelja da preispita vlastiti stav prema sredstvima ovisnosti i dobije uvid u poruke koje neverbalno alje blinjima u svojemu okruju.

Dr. Andro Vlahui ministar zdravstva RH

8

PredgovorOdrastanje je istie autorica u knjizi vrlo uzbudljiv, no esto i bolan proces za dijete i roditelje. Ta istinita tvrdnja trai nove i po mogunosti to uspjenije odgovore, ali i odgojno djelovanje. Svjesni smo da nema jednoznanih odgovora, odgovora koji bi bili univerzalni, koji bi lijeili sve rane. Danas se zalaemo za put u ivot bez ovisnosti o puenju, alkoholu i drogi. A sutra? Hoe li biti sve sloeniji uvjeti u kojima e mladi odrastati? Ovisnost djece i mladih o puenju, alkoholu i drogi esto se shvaa (pa i prihvaa) kao njihov odgovor na probleme (u obitelji, koli, drutvu) ili put u odraslost. Svi se slaemo da ti odgovori pojedinaca nisu dobri, da ne pokazuju pravi put i nain djelovanja prema kvalitetnom ivotu. to, prema tome, initi u odgojnom procesu da bi svako dijete ostvarilo svoje potencijale, iskoristilo mogunosti i uspjelo? Kako osmisliti slobodno vrijeme mladih? Ponajprije valja poznavati cilj(eve) koji dijete eli postii, zatim, zajedno s njim, osmiljavati naine njegova dostizanja. Na tom dugom, esto vrlo tekom putu, djetetu treba pomoi da upozna sebe, shvati tko je, razvije realnu i pozitivnu sliku o sebi. Valja ga upozoriti i na potekoe koje ga oekuju u ostvarivanju cilja, ali i razvijati samopouzdanje, odlunost i ustrajnost. Na djetetovu putu odrastanja odgovorni su svi. Kad kaemo svi, mislimo na roditelje, uitelje, udruge i drutvo koje ima moan utjecaj pomou medija i tvornica za proizvodnju najrazliitijih vrsta zabave. I ova knjiga Put u ivot bez ovisnosti o drogama; prirunik za roditelje i uitelje, moe vam, dragi itatelji, pomoi da steknete znanje i odlunost za uspjenije odgojno djelovanje. Me utim, ne treba je shvatiti kao popis lijepih elja ili recept, jer ona to nikako nije. Ona je mudro i struno pri9

premljena knjiga koja opisuje znanstvene spoznaje, ali vas nenametljivo potie na razmiljanje i stvaranje vlastitog gledita o uspjenom radu s djecom i mladima. Uz nju itatelj, neovisno o tome koliko poznaje bt problema, odrasta, odrasta u uvjerenju o vanosti puta u ivot bez ovisnosti o drogama za pojedinca i drutvo danas za sutra, za budunost.

Doc. dr. sc. V ladimir Strugar ministar prosvjete i porta RH

10

1. Drutveno prihvaene drogeU svakodnevnom ivotu droge se koriste za rjeavanje najrazliitijih problema, pa se u obiteljima gdje se sredstva ovisnosti redovito troe djeca od najranije dobi sprijateljuju s alkoholom, cigaretama, kavom, tabletama protiv bolova, sirupima protiv kalja, tabletama za smirenje a sve to pripada u zajedniku kategoriju legaliziranih droga. Lijekove koji pripadaju u kategoriju droga propisuje lijenik kad procijeni da su potrebni kako bi proli odre eni neugodni simptomi bolesti (bol, uznemirenost ili nesanica). Svako odstupanje od uputa za uporabu tih lijekova moe, umjesto eljenog pozitivnog djelovanja, dovesti do komplikacija i ovisnosti. Cigarete su u slobodnoj prodaji premda sadre drogu nikotin. Proizvo a je predvidio nain uporabe cigarete. Uporabom cigarete onako kako je to proizvo a predvidio puai obolijevaju od tekih, po ivot opasnih puakih bolesti. Uz nikotin, duhanski dim sadri nekoliko tisua kemikalija. Duhanska industrija se ogra uje od odgovornosti jer na svakoj kutiji cigareta stoji upozorenje o zdravstvenim posljedicama puenja. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuje se da danas u svijetu ima milijardu i dvjesto milijuna puaa, sedamdeset milijuna ljudi ima potekoe vezane uz pijenje alkohola, a oko pet milijuna ljudi koristi ilegalne droge preko injekcija. Po nekim slobodnim procjenama u Hrvatskoj ima od dvanaest do petnaest tisua tekih heroinskih ovisnika. Nije rijetkost u obitelji da razljueni roditelj posee za cigaretom, alkoholom ili tabletom. Glavobolju rjeava tabletom iz kune ljekarne. Nesanicu moe nadvladati uzimanjem hipnotika, sredstva za regulaciju sna. Protiv kalja u pripravnosti stoji sirup (obino s dodatkom kodeina) koji e pomoi da se 11

smiri taj neugodni simptom. Ako je rije o jutarnjem puakom kalju, to je pak rezultat rada trepetljika oporavljenih tijekom noi, koje nastoje proistiti dine puteve, pua ga umiruje puenjem cigarete koja ponovno paralizira rad trepetljika ili cilija i kaalj prolazi. Mnogi za razbu ivanje koriste kavu, esto u kombinaciji s cigaretom. Tijekom dvadeset etiri sata dijete ima priliku uivo promatrati roditelja i druge odrasle osobe u svojoj okolini kako koriste droge. Uz roditeljski primjer, za razvijanje pozitivnog stava prema drogi odgovorni su i mnogi drugi imbenici iz okoline, osobito mudro osmiljene, djeci privlane reklame. Ne smije se podcijeniti uloga masovnih medija u prihvaanju puenja kao normalnog oblika ponaanja. Duhanska industrija koristi vrlo rafinirane metode kako bi zadobila to vie kupaca svojih proizvoda. Unato zakonskim propisima o zabrani reklamiranja i ograniavanju dostupnosti duhana mladima, oni jo uvijek gledaju na puenje kao na drutveno prihvaeno ponaanje, a puenje roditelja i poruke medija utvr uju njihov stav. Goleme svote novca troe se na promidbu alkohola koji je, uz nikotin, najupotrebljavanija droga u svim dobnim skupinama. Paradoksalno je to istodobno dok gledamo i sluamo reklame za alkohol gotovo ne pro e dan da u u crnim kronikama ne na emo izvjee o nekom traginom doga aju vezanom uz konzumaciju alkohola. Tako moemo itati o ubojstvima, zlo