OVISNOSTI BEZ DROGA Što- zašto- kako prevenirati?

  • View
    41

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

OVISNOSTI BEZ DROGA Što- zašto- kako prevenirati?. Ivana Blagaić, dipl.pedagog. 1. UVODNI DIO. Sve je teže definirati pojam ovisnosti Dok konzumiranje opojnih droga, alkohola ili duhana, pružaju jasnu sliku fizičke i psihičke ovisnosti, puno je argumenata da: igre na sreću - PowerPoint PPT Presentation

Text of OVISNOSTI BEZ DROGA Što- zašto- kako prevenirati?

  • OVISNOSTI BEZ DROGA to- zato- kako prevenirati? Ivana Blagai, dipl.pedagog

  • 1. UVODNI DIOSve je tee definirati pojam ovisnosti

    Dok konzumiranje opojnih droga, alkohola ili duhana, pruaju jasnu sliku fizike i psihike ovisnosti, puno je argumenata da:igre na sreunekontrolirani seksualni promiskuitet,opsjednutosti (hrana, sport, internet, posao,religiozne sekte, druge osobe i sl.)kupovanje praeno kompulzivnim ponaanjem nose u sebi, u velikom broju sluajeva, patoloko obiljeje ovisnosti (Walleur i Valea, 2002)

  • a) Ovisnosti o drogama

    Lake droge Tee drogeb) Alkoholc) Cigarete

  • b) Ovisnosti bez droga

  • 2. DEFINICIJA OVISNOSTI BEZ DROGAOvisnosti bez droga nisu klasificirane kao bolest

    Radi se o:A/ Osjeaju napetostiB/ Osjeaju gubljenja kontroleC/ Zadovoljstvu ili olakanju za vrijeme trajanja aktivnostiD/ Ponaanje koje traje u duem vremenskom periodu

  • UZROCI:slom vrijednosti koje su prije svemu davale smisao - uvrijeene norme gube znaenje;razvoj tehnologije divovskih dometa obitelj gubi monopol nad odgojem;ekonomska nizbrdica drutva gubitak dugoronih perspektiva;

    Mnoge dananje obitelji u RH optereene su:

    neimatinomposljedicama ratanezaposlenouneizvjesnom sutranjicom

  • Dananja djeca su

    nemirnijanervoznijanesretnijanesigurnijaotvorenija

  • IMBENICI RIZIKA:kultura i drutvo, interpersonalni, psihosocijalni, biogenetiki

    Interpersonalni:

    upotreba meu roditeljima i lanovima obiteljidobrohotan stav prema upotrebi unutar obiteljiloi obiteljski odnosisvae i razvod u obiteljiodbaenost od prijateljapovezanost s prijateljima koji su korisnici

  • Psihosocijalni:

    rani i trajni problemi u ponaanjuneuspjeh u kolilo odnos sa kolombuntovnostdobrohotan stav prema upotrebipoetak koritenja u ranoj dobi

  • Manje su ugroena djeca koja imaju:

    dobro razvijen osjeaj vlastite vrijednostirazliite intereseveliku mjeru samostalnostizadovoljavajui uspjeh u kolidobru sposobnost socijalne komunikacijeodnos prema roditeljima pun povjerenjakontrolirano ponaanje pri svladavanju potekoadobru sposobnost govornog izraavanja

  • 3. MEDIJIPraenje medija- veliki dio vremena suvremenog ovjekaUtjeu na na ivot i inae,na to:kako emo se oblaitiime emo se baviti u slobodno vrijemeo emu emo razgovarati s drugima

    to e djeca rado gledati ne odreuje samo miljenje roditelja nego i ukus njihovih vrnjaka!

    RADIOTELEVIZIJAINTERNETNOVINEMobiteli

  • a) TELEVIZIJA

    Strunjaci preporuuju ne vie od pola sata gledanja televizije za mlau i ne vie od sat i pol dnevno za stariju djecu.Odgovornost roditelja da djecu usmjere na korisne i zabavne sadraje u skladu s njihovom dobi- tako se alje poruka o vanosti medija

  • Televizija slui za uenje vrijednosti i stavova, obrazuje djecu i mlade ALI Praenje medija ne smije zamijeniti igru, razgovore, kretanje, hobije, sport i druge aktivnosti djeteta.

    Mladi danas provode prosjeno 21 sat tjedno gledajui televiziju ili igrajui igrice.

    Poraavajue je da samo 3,7 sati provode igrajui se sa prijateljima i bavei se sportom

    Televizor u djejoj sobi je na pogrenom mjestu.

  • b) InternetCyber ovisnost ili ovisnost o raunaluTzv. tiha ovisnostUkljuuje: - ovisnost o raunalu - seksualnu ovisnost putem Interneta - kompulzivno(prisilno) ponaanje on-line - oblike komunikacije e-mailom

  • Utjecaj nasilja u medijima- problem- savjeti i preporuke za djeje kanale i programe: http://free-ri.htnet.hr/nelchee

    DA medijima,ali uz normalnu roditeljsku skrb i praenje primjerene dobi djeteta te uz mnogo drugih sadraja i komunikacije koji se nude djeci u njihovim obiteljima i u koli.

    * Ovisnost : gledanje televizije due od 4 sata dnevno

  • Mogui uzroci ovisnosti:

    dezorganizacija obiteljigubitak roditeljskog autoritetaizostanak roditeljskog nadzoraslaba vezanost mladih za koluneuspjeh djece- ne ostvaruju oekivanjau socijalnom okruenju otuenje od drugih ljudi

  • Opasnosti od djetetova koritenja Interneta Naruavanje kunog budeta

    Oduzimanje vremena za uenje,zapostavljanje drugih vrstaaktivnosti

    Mogunost "zakrljavanja", u odsustvu dovoljno kretanja(hipokineza)

    Mogunost krae identiteta (meu uenicima esto ulaenje na tui profil i pisanje svakakvih statusa i sl.)

    Mogunost postajanja "metom" kriminalaca odnosno pedofila (posebno posredstvom "chata)

  • Anketa 8 raz. STAVITI PRAVE REZULTATE !!!!!Testirano je 24 uenika (12 djeaka i 12 djevojica) 100% testiranih uenika ima pristup raunalu37% uenika provodi 30-60 min dnevno na raunalu26% uenika provodi od 60-120 min dnevno na raunalu

  • 1. Facebook je onoliko siguran koliko ga osoba uini sigurnim za sebe. 2. Osoba moe kreirati tzv. limitirani profil koji mu omoguuje da odreenim ljudima zabrani pregledavanje svog profila ili nekih njegovih dijelova.

    3. Osoba bi trebalo biti paljivo prilikom biranja prijatelja. E-mail adresu osobe mogu vidjeti samo njeni prijatelji, ali ako su oni zlonamjerni, osoba je izloena potencijalnom elektronikom zlostavljanju izvan Facebooka. 4. Facebook omoguava stavljanje fotografija i videa na profil, koje potom vide prijatelji osobe na facebooku. Stoga je vano kontrolirati sadraje koje stavlja osoba na facebook.

    5. U svakom trenutku osoba na facebooku zna to rade njegovi prijatelji, pa vrlo lako moe poeljeti ili biti pod utjecajem stvari koje vi kao roditelji ne odobravate i smatrate ih pogrenima.

    to trebate znati!

  • Savjeti koje je djeci potrebno uvijek ponavljati: Nikada nikome ne otkriti svoj password Kreirati postavke u profilu koje tite privatnost Biti oprezan s objavljivanjem osobnih podataka, kao to su broj telefona ili kuna adresa Svaku neugodnost ili zlostavljanje treba prijaviti na linku Report ili putem e-mail adrese abuse@facebook.com Svakoga tko im alje neeljene ili neprimjerene poruke i sadraje treba blokirati i prijaviti Opcija je i instaliranje softvera koji blokira sve neprimjerene internetske sadraje na djetetovom i kunom raunalu.

  • *Ako je dijete mlae od 13 godina i ima kreiran Facebook profil s osobnim podacima, moete zatraiti pristup njegovom korisnikom raunu na e-mail:

    privacy@facebook.comprilikom ega upiite sljedei subject: COPPA Data Request

  • Mobitel

    U novije vrijeme se internetom moe sluiti osim putem raunala i putem mobitela.

    * Ovisnost: takoer vie od 4 sata dnevno ukoliko:-neprestalno slanje poruka-neprestalno upuivanje poziva-koristenje igrica-koritenje interneta putem moba-koritenje muzike

  • c) Igranje igrica

    Koritenje mobitela, raunala i igraih konzola u vrijeme kada bi trebali ve spavati, uzrokuje kod djece i mladih poremeaje sna i spavanja.

    Istraivanje je pronalo vrlo vrstu vezu izmeu kasno nonog koritenja medija i poremeaja u spavanju, koji pak dovode do poremeaja hiperaktivnosti i manjka panje.

  • Osim ovih poremeaja, kod djece i mladih javljaju se i promjene raspoloenja, tjeskoba, depresija i oslabljene kognitivne funkcije (razmiljanje i uenje) tijekom dana

    Osobe ovisne o raunalnim igricama obino zanemaruju kolske, radne ili druge obveze, reduciraju socijalne kontakte i esto dolaze u sukob s okolinom zbog vremena provedenog u igranju raunalnih igrica

  • 4. SPORTSKO KLAENJE

    izmeu 76 i 91% mladih ljudi barem jednom u ivotu kockalo

    u protekloj godini kockalo je izmeu 65 i 75% mladih

    10 -14% mladih je u riziku da razvije ozbiljne probleme s kockanjem

    stopa patolokog kockanja meu mladima ispod 18.godina kree se od 4 do 8% to je duplo vie nego u odrasloj populaciji

  • Posebno su opasne mrene kompjutorske igrice kod kojih, za razliku od klasinih igara igra ne igra protiv raunala, nego stvara vlastiti lik iz fantazije i vodi ga kroz virtualni svijet

    Takve igrice u ekstremnim sluajevima mogu prouzroiti da osoba stvarni ivot zamijeni s virtualnim i time izgubi dodir s realnou, a problem se javlja i u tome to je jedan vei dio raunalnih igrica nasilnog sadraja to moe rezultirati veom agresivnou

  • Klaenje u Republici Hrvatskoj legalizirano je poetkom 2000. godine Zakonom odobreno, ali ne za mlae od 18.godina''skrivena bolest'- ne postoje vidljivi fiziki simptomi

    Stalno gledanje teleteksta, internet stranica, asopisa za klaenje :znak je problema detekcija ovisnosti

  • Neki od simptoma: neobjanjiva potreba za veom koliinom novcaizostanci iz koleprodueno vrijeme gledanja sporta na televiziji (ili teleteksta)odustajanje od slobodnih aktivnostiudaljavanje od prijatelja i obiteljieste promjene raspoloenjadepresijekasni noni telefonski razgovori.

    Klaenje uzrokuje: - razaranje svih aspekataivota: psiholokih, fizikih, socijalnih i poslovnih - unitava obiteljske veze - vodi do gubitka prijatelja i zaposlenja - unitava integritet osobe

  • 5. Kako sprijeiti i lijeitiOBITELJnajmanja mikrozajednica

    KOLAdruga ansa za stvaranje sigurnosti i pozitivne slike o sebi

  • Da bi prevencija ovisnosti bila uinkovita, treba raditi na svim subjektima:

    ueniciroditeljiuiteljilokalna zajednica

  • CILJEVI

    Prevencija ovisnosti koja je usmjerena prema uenicima ima za cilj cijelo odgojno podruje kole i nije povezana s odreenim nastavnim predmetomNajvaniji odgojni cilj je da se djeca razviju u osobe koje same odluuju, sigurne su u sebe, odgovorno se odnose prema sebi i drugima te im ne trebaju opojna sredstva za oblikovanje ivota i prevladavanje ivotnih nedaa

  • Kvalitetna suradnja obitelji i kole vrlo je vana za dobrobit djeteta i mladih jer pomae uspjeno svladati obrazovne sadraje i prihvatiti moralne vrijedno