Primarna prevencija ovisnosti

  • View
    13

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

preventivni program

Text of Primarna prevencija ovisnosti

  • Primarna prevencija ovisnosti Prijedlog nastavnih jedinica povodom

    Mjeseca borbe protiv ovisnosti

  • 2

    naslov: Zbirka nastavnih priprema iz Vrnjake medijacije

    izdava: Forum za slobodu odgoja, Kralja Drislava 12, 10 000 Zagreb

    za izdavaa: Eli Pijaca Plavi

    urednica: Biserka avora

    grafiko oblikovanje: Mario Bajkua

    Zagreb, 2011.

    Vlasnik ovog primjerka moe fotokopirati bilo koji dio za neprofitabilnu uporabu u obrazovne svrhe.

    Niti jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, uiniti na bilo koji nain dostupnim, digitalizirati, adaptirati, prevoditi,

    ukljuivati u kompilacije ili prenositi u bilo kojoj formi ili na bilo koji nain, elektronski, fotokopiranjem, presnimavanjem ili bilo kako

    drugaije bez pismene suglanosti Foruma za slobodu odgoja.

    Ova publikacija je nastala uz potporu Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti.

    Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost Foruma za slobodu odgoja i ni na koji se nain ne moe smatrati da odraava gledita Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti.

    www.fso.hr

    Forum za slobodu odgoja je nevladina i neprofitna organizacija, aktivna u Hrvatskoj od 1992. godine, registrirana 1998. g. prema

    Zakonu o udrugama. Temeljni cilj Foruma je implementacija obrazovnih standarda suvremenih demokratskih drutva u hrvatski

    obrazovni sustav. lanovi Foruma su obrazovni strunjaci, iskusni eksperti i akademici, profesori i uitelji, roditelji, studenti i uenici

    koji su zainteresirani za probleme u obrazovanju. U posljednjih 18 godina svog rada glavne aktivnosti ukljuuju kreiranje i provedbu

    edukacijskih programa za metodiku izobrazbu nastavnog osoblja, nenasilno rjeavanje sukoba, zdravstveno obrazovanje,

    integralno graansko obrazovanje, stipendiranje uenika, te usavravanje u metodici pouavanja. Forum za slobodu odgoja lan je

    European Forum for Freedom in Education, mree Street Law, RWCT International Consortium, Network of Education Policy

    Centers te Koordinacije udruga za djecu.

  • 3

    SADRAJ KAKO OJAATI SAMOPOTOVANJE? ................................................................................................ 4

    NAVIKA RAZMISLI O ONOME TO RADI ....................................................................................... 9

    PUITI ILI NE? ................................................................................................................................ 14

    ALKOHOL I ZDRAVLJE .................................................................................................................... 19

    OVISNOST (1. dio).......................................................................................................................... 24

    OVISNOST (2. dio).......................................................................................................................... 28

  • 4

    KAKO OJAATI SAMOPOTOVANJE? Kontrola neugodnih emocija

    Dob uenika: od 10 do 12 godina

  • 5

    Cilj/svrha: ovladati negativnim emocijama

    Ishodi: Uenik/ca e moi:

    identificirati negativne emocije i misli

    mijenjati svoje negativne misli i stavove u pozitivne

    graditi svoje samopouzdanje.

    Metode:

    usmeno izlaganje

    rad na tekstu

    razgovor, diskusija

    Preporuka:

    Oblik rada

    usmeno izlaganje

    rad na tekstu

    diskusija Didaktiki materijal:

    - knjige: J. Calfield i M.V. Hansen ''Melem za duu'' (2 i 3)

    - pripremljen materijal

    Vrijeme rada: 45 minuta (ili 2 x 45 min.)

    TIJEK RADA

    1. Uvod 2. Individualan rad 3. Razgovor 4. Rad u skupini 5. Zavrna rije

    OPIS RADA

    1. Uvod

    Osjeati se uspjeno, vrijedno i sposobno, znai imati samopouzdanje. Kako bismo to uspjeli, prvi je korak ovladati osjeajima i preuzeti kontrolu nad njima. No esto nama ovladaju negativne misli koje nam potkopavaju samopotovanje. Zato je vano znati i uvjebati kontrolirati neugodne emocije i misli.

    2. Individualan rad

    Zamislite da ste nakon priprema prili osobi koja vam se svia, rekli joj da biste ju eljeli bolje upoznati jer vam je zanimljiva, a ona vam jednostavno kae: ''Ali ja tebe ne elim upoznati!''

    Ostanite malo u kontaktu s najvjerojatnijim osjeajima i mislima u takovoj situaciji.

    Zatim ispunite dobivene papire, izaberite svoje najvjerojatnije odgovore.

    Dok uenici razmiljaju, podijelite im papir na kojemu pie:

    Osjeam se: Oajno i ponieno

    Razoarano

    Ljuto i mrzovoljno

    U sebi mislim:

    to mi je to trebalo?

    Za mene nema nade, nikome se ne sviam!

    teta to mu (joj) se ne sviam, ali svaka mi ast to sam probao-la.

    Prvo to u napraviti je:

    Napit u se ili nekog istui

    Razgovarat u s nekim o tome kako se osjeam

    Prvom u prilikom opet toj osobi dati do znanja da mi se svia.

  • 6

    3. Razgovor (Pitanja i nain komunikacije najvie ovise o uzrastu uenika pa ete o tome sami odluiti.)

    Koja kombinacija odgovora pokazuje da osoba nema samopotovanja? Koji su osjeaji najpogubniji po samopotovanje? Zato su oaj i ponienje najotrovniji za osobu? Kako na nas djeluje ponienje, a kako ljutnja? to nas vie pokree na akciju? Kad se loe osjeamo, je li dobro trati, raditi sklekove i sl.? Kad bismo se radije sakrili u miju rupu, kad smo ljuti ili kad smo ponieni? Ako se sakrijemo i prevremo teke misli, hoe li nam biti bolje? Koje je ponaanje najpogubnije? Zato?

    Koja kombinacija odgovora pokazuje visoko samopotovanje? Koji je osjeaj primjeren i oekivan u takvom sluaju? to biste rekli za osobu koja kae da joj je svejedno? Govori li istinu? Moemo li izbjei razoaranje ako nas odbije netko koga elimo? Prepoznaje li uope takva osoba svoje osjeaje ili ne? Ako nije ravnoduna, a to si ne eli priznati, hoe li to nezadovoljstvo jednostavno nestati? Kako e isplivati na povrinu?

    Jeste li doivjeli da ste mrzovoljni i neraspoloeni, da vam svi idu na ivce, a da ne znate zato? Kad biste osvijestili razlog svoje mrzovolje (neraspoloenja) bi li osjetili olakanje? Zato? Moe li nas ikako i ikada poniziti ako nekome izjavimo ljubav, naklonost, interes, svianje i slino? Ako nas runo odbiju ili uvrijede, jesmo li mi ponieni ili on/ona? Ako nekome kaemo ''Svia mi se!'', poklonili smo mu neto lijepo i zauzeli se za sebe jer smo dali priliku da ujemo: ''I ti meni!'' Ako nam kae: ''Ma, makni mi se s oiju!'', onda nas je osoba eljela poniziti, ali sve to je uspjela, jest da je pokazala svoju primitivnost, glupost, bezosjeajnost i tako ponizila sebe.

    Kako se, meutim, moemo sami poniziti? Ako nekome kaemo: ''Budi sa mnom, a ako nee jako u ti se osvetiti!'', ponizili smo se. Zato?

    Koja je misao odraz visokog samopotovanja? Trebamo li sebi odati priznanje ako uradimo neto to nam nije bilo lako? Hoe li nam takvo razmiljanje pomoi da lake podnesemo poraz i da skupimo snagu za daljnje pokuaje? Misli li netko drugaije? Zato?

    to bi, najvjerojatnije, uinila osoba visokog samopotovanja? Hoe li odustati? Tko misli da bi? Zato? Tko misli da ne bi? Zato? Ako jo uvijek osjeamo elju za osobom, koja nas je odbila, trebamo li pokuavati i dalje? Jesmo li se duni pobrinuti za vlastito dobro? Bi li za nas bilo dobro da konano osvojimo tu osobu ako nam se jo uvijek svia?

    Je li vano kako emo to pokuavati? Smijemo li postati nametljivi, dosadni, grubi? Kako moemo dostojanstveno, duhovito, simpatino i dalje pokuavati? 4. Rad u skupini Podijelite uenicima dijelove teksta iz knjige Melem za duu (vidi iduu stranicu)da ih oni proitaju ili ih Vi proitajte naglas. Razgovor:

    to je zajedniko svim tim ljudima? Jesu li bili optimisti? Jesu li bili uporni? Jesu li bili oajni i ponieni? Jesu li imali razloga za oaj i ponienje? Misli li netko drugaije? Kako su se postavili prema takvim osjeajima ako su se javili? Jesu li oni zagospodarili njima ili oni osjeajima? Jesu li matali ili su mukotrpno radili? Jesu li vjerovali u sebe? Jesu li se prihvaali?

  • 7

    Mladi lijenik dr.sc. Ignatius Piazza, tek zavreni kiropraktiar, htio je otvoriti ordinaciju u prekrasnom

    predjelu Kalifornije u zaljevu Monterey. lanovi mjesne zajednice kiropraktiara rekli su mu da u tom

    podruju ve ima previe kiropraktiara i da nema dosta potencijalnih pacijenenata za opstanak jo jedne

    ordinacije. Sljedeih nekoliko mjeseci Piazza je provodio deset sati dnevno obilazei kue i predstavljajui

    se kao novi kiropraktiar u gradu. Pokucao je na 12 500 vrata, razgovarao sa 6 500 osoba i pozvao ih da

    dou u njegovu buduu ordinaciju. U prvih mjesec dana rada primio je ak 233 pacijenta i zaradio

    nevjerojatnih 72 000 dolara.

    Koarkaka zvijezda Michael Jordan bio je izbaen iz srednjokolske momadi.

    etiri nervozna, mlada glazbenika prvi su put 1962. godine nastupili pred Odborom glazbene kue Decca

    Recording Company. Odbor nije bio oduevljen. Odbijajui tu skupinu koja se nazivala Beatles, jedan je

    urednik rekao: ''Ne svia nam se njihov zvuk. Skupine gitarista izlaze iz mode.''

    Prije nego to je Thomas Edison izumio arulju, uinio je vie od dvije tisue pokusa da bi doao do tog

    izuma. Neki mladi novinar upitao ga je kakav je osjeaj toliko puta pogrijeiti. Odgovorio mu je: ''Nisam

    nijednom pogrijeio. Izumio sam arulju. To je jednostavno put od dvije tisue koraka.''

    Wilma Rudolf bila je dvadeseto, od dvadeset i dvoje djece. Bila je prerano roena i nije se znalo hoe li

    preivjeti. U etvrtoj godini oboljela je od teke upale plua i crvene groznice, nakon ega joj je lijeva

    noga ostala nepokretna. U devetoj je godini skinula metalnu udlagu s pomou koje je hodala. Do

    tridesete godine i