Primarna prevencija ovisnosti

Primarna prevencija ovisnosti Prijedlog nastavnih jedinica povodom

Mjeseca borbe protiv ovisnosti

2

naslov: Zbirka nastavnih priprema iz Vrnjake medijacije

izdava: Forum za slobodu odgoja, Kralja Drislava 12, 10 000 Zagreb

za izdavaa: Eli Pijaca Plavi

urednica: Biserka avora

grafiko oblikovanje: Mario Bajkua

Zagreb, 2011.

Vlasnik ovog primjerka moe fotokopirati bilo koji dio za neprofitabilnu uporabu u obrazovne svrhe.

Niti jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, uiniti na bilo koji nain dostupnim, digitalizirati, adaptirati, prevoditi,

ukljuivati u kompilacije ili prenositi u bilo kojoj formi ili na bilo koji nain, elektronski, fotokopiranjem, presnimavanjem ili bilo kako

drugaije bez pismene suglanosti Foruma za slobodu odgoja.

Ova publikacija je nastala uz potporu Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti.

Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost Foruma za slobodu odgoja i ni na koji se nain ne moe smatrati da odraava gledita Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti.

www.fso.hr

Forum za slobodu odgoja je nevladina i neprofitna organizacija, aktivna u Hrvatskoj od 1992. godine, registrirana 1998. g. prema

Zakonu o udrugama. Temeljni cilj Foruma je implementacija obrazovnih standarda suvremenih demokratskih drutva u hrvatski

obrazovni sustav. lanovi Foruma su obrazovni strunjaci, iskusni eksperti i akademici, profesori i uitelji, roditelji, studenti i uenici

koji su zainteresirani za probleme u obrazovanju. U posljednjih 18 godina svog rada glavne aktivnosti ukljuuju kreiranje i provedbu

edukacijskih programa za metodiku izobrazbu nastavnog osoblja, nenasilno rjeavanje sukoba, zdravstveno obrazovanje,

integralno graansko obrazovanje, stipendiranje uenika, te usavravanje u metodici pouavanja. Forum za slobodu odgoja lan je

European Forum for Freedom in Education, mree Street Law, RWCT International Consortium, Network of Education Policy

Centers te Koordinacije udruga za djecu.

3

SADRAJ KAKO OJAATI SAMOPOTOVANJE? ................................................................................................ 4

NAVIKA RAZMISLI O ONOME TO RADI ....................................................................................... 9

PUITI ILI NE? ................................................................................................................................ 14

ALKOHOL I ZDRAVLJE .................................................................................................................... 19

OVISNOST (1. dio).......................................................................................................................... 24

OVISNOST (2. dio).......................................................................................................................... 28

4

KAKO OJAATI SAMOPOTOVANJE? Kontrola neugodnih emocija

Dob uenika: od 10 do 12 godina

5

Cilj/svrha: ovladati negativnim emocijama

Ishodi: Uenik/ca e moi:

identificirati negativne emocije i misli

mijenjati svoje negativne misli i stavove u pozitivne

graditi svoje samopouzdanje.

Metode:

usmeno izlaganje

rad na tekstu

razgovor, diskusija

Preporuka:

Oblik rada

usmeno izlaganje

rad na tekstu

diskusija Didaktiki materijal:

- knjige: J. Calfield i M.V. Hansen ''Melem za duu'' (2 i 3)

- pripremljen materijal

Vrijeme rada: 45 minuta (ili 2 x 45 min.)

TIJEK RADA

1. Uvod 2. Individualan rad 3. Razgovor 4. Rad u skupini 5. Zavrna rije

OPIS RADA

1. Uvod

Osjeati se uspjeno, vrijedno i sposobno, znai imati samopouzdanje. Kako bismo to uspjeli, prvi je korak ovladati osjeajima i preuzeti kontrolu nad njima. No esto nama ovladaju negativne misli koje nam potkopavaju samopotovanje. Zato je vano znati i uvjebati kontrolirati neugodne emocije i misli.

2. Individualan rad

Zamislite da ste nakon priprema prili osobi koja vam se svia, rekli joj da biste ju eljeli bolje upoznati jer vam je zanimljiva, a ona vam jednostavno kae: ''Ali ja tebe ne elim upoznati!''

Ostanite malo u kontaktu s najvjerojatnijim osjeajima i mislima u takovoj situaciji.

Zatim ispunite dobivene papire, izaberite svoje najvjerojatnije odgovore.

Dok uenici razmiljaju, podijelite im papir na kojemu pie:

Osjeam se: Oajno i ponieno

Razoarano

Ljuto i mrzovoljno

U sebi mislim:

to mi je to trebalo?

Za mene nema nade, nikome se ne sviam!

teta to mu (joj) se ne sviam, ali svaka mi ast to sam probao-la.

Prvo to u napraviti je:

Napit u se ili nekog istui

Razgovarat u s nekim o tome kako se osjeam

Prvom u prilikom opet toj osobi dati do znanja da mi se svia.

6

3. Razgovor (Pitanja i nain komunikacije najvie ovise o uzrastu uenika pa ete o tome sami odluiti.)

Koja kombinacija odgovora pokazuje da osoba nema samopotovanja? Koji su osjeaji najpogubniji po samopotovanje? Zato su oaj i ponienje najotrovniji za osobu? Kako na nas djeluje ponienje, a kako ljutnja? to nas vie pokree na akciju? Kad se loe osjeamo, je li dobro trati, raditi sklekove i sl.? Kad bismo se radije sakrili u miju rupu, kad smo ljuti ili kad smo ponieni? Ako se sakrijemo i prevremo teke misli, hoe li nam biti bolje? Koje je ponaanje najpogubnije? Zato?

Koja kombinacija odgovora pokazuje visoko samopotovanje? Koji je osjeaj primjeren i oekivan u takvom sluaju? to biste rekli za osobu koja kae da joj je svejedno? Govori li istinu? Moemo li izbjei razoaranje ako nas odbije netko koga elimo? Prepoznaje li uope takva osoba svoje osjeaje ili ne? Ako nije ravnoduna, a to si ne eli priznati, hoe li to nezadovoljstvo jednostavno nestati? Kako e isplivati na povrinu?

Jeste li doivjeli da ste mrzovoljni i neraspoloeni, da vam svi idu na ivce, a da ne znate zato? Kad biste osvijestili razlog svoje mrzovolje (neraspoloenja) bi li osjetili olakanje? Zato? Moe li nas ikako i ikada poniziti ako nekome izjavimo ljubav, naklonost, interes, svianje i slino? Ako nas runo odbiju ili uvrijede, jesmo li mi ponieni ili on/ona? Ako nekome kaemo ''Svia mi se!'', poklonili smo mu neto lijepo i zauzeli se za sebe jer smo dali priliku da ujemo: ''I ti meni!'' Ako nam kae: ''Ma, makni mi se s oiju!'', onda nas je osoba eljela poniziti, ali sve to je uspjela, jest da je pokazala svoju primitivnost, glupost, bezosjeajnost i tako ponizila sebe.

Kako se, meutim, moemo sami poniziti? Ako nekome kaemo: ''Budi sa mnom, a ako nee jako u ti se osvetiti!'', ponizili smo se. Zato?

Koja je misao odraz visokog samopotovanja? Trebamo li sebi odati priznanje ako uradimo neto to nam nije bilo lako? Hoe li nam takvo razmiljanje pomoi da lake podnesemo poraz i da skupimo snagu za daljnje pokuaje? Misli li netko drugaije? Zato?

to bi, najvjerojatnije, uinila osoba visokog samopotovanja? Hoe li odustati? Tko misli da bi? Zato? Tko misli da ne bi? Zato? Ako jo uvijek osjeamo elju za osobom, koja nas je odbila, trebamo li pokuavati i dalje? Jesmo li se duni pobrinuti za vlastito dobro? Bi li za nas bilo dobro da konano osvojimo tu osobu ako nam se jo uvijek svia?

Je li vano kako emo to pokuavati? Smijemo li postati nametljivi, dosadni, grubi? Kako moemo dostojanstveno, duhovito, simpatino i dalje pokuavati? 4. Rad u skupini Podijelite uenicima dijelove teksta iz knjige Melem za duu (vidi iduu stranicu)da ih oni proitaju ili ih Vi proitajte naglas. Razgovor:

to je zajedniko svim tim ljudima? Jesu li bili optimisti? Jesu li bili uporni? Jesu li bili oajni i ponieni? Jesu li imali razloga za oaj i ponienje? Misli li netko drugaije? Kako su se postavili prema takvim osjeajima ako su se javili? Jesu li oni zagospodarili njima ili oni osjeajima? Jesu li matali ili su mukotrpno radili? Jesu li vjerovali u sebe? Jesu li se prihvaali?

7

Mladi lijenik dr.sc. Ignatius Piazza, tek zavreni kiropraktiar, htio je otvoriti ordinaciju u prekrasnom

predjelu Kalifornije u zaljevu Monterey. lanovi mjesne zajednice kiropraktiara rekli su mu da u tom

podruju ve ima previe kiropraktiara i da nema dosta potencijalnih pacijenenata za opstanak jo jedne

ordinacije. Sljedeih nekoliko mjeseci Piazza je provodio deset sati dnevno obilazei kue i predstavljajui

se kao novi kiropraktiar u gradu. Pokucao je na 12 500 vrata, razgovarao sa 6 500 osoba i pozvao ih da

dou u njegovu buduu ordinaciju. U prvih mjesec dana rada primio je ak 233 pacijenta i zaradio

nevjerojatnih 72 000 dolara.

Koarkaka zvijezda Michael Jordan bio je izbaen iz srednjokolske momadi.

etiri nervozna, mlada glazbenika prvi su put 1962. godine nastupili pred Odborom glazbene kue Decca

Recording Company. Odbor nije bio oduevljen. Odbijajui tu skupinu koja se nazivala Beatles, jedan je

urednik rekao: ''Ne svia nam se njihov zvuk. Skupine gitarista izlaze iz mode.''

Prije nego to je Thomas Edison izumio arulju, uinio je vie od dvije tisue pokusa da bi doao do tog

izuma. Neki mladi novinar upitao ga je kakav je osjeaj toliko puta pogrijeiti. Odgovorio mu je: ''Nisam

nijednom pogrijeio. Izumio sam arulju. To je jednostavno put od dvije tisue koraka.''

Wilma Rudolf bila je dvadeseto, od dvadeset i dvoje djece. Bila je prerano roena i nije se znalo hoe li

preivjeti. U etvrtoj godini oboljela je od teke upale plua i crvene groznice, nakon ega joj je lijeva

noga ostala nepokretna. U devetoj je godini skinula metalnu udlagu s pomou koje je hodala. Do

tridesete godine ivota izumila je svoje posebnu vrstu ritminog hoda. Lijenici su govorili da je to udo.

Te je godine takoer odluila postati trkaica. Prijavila se za utrku i dotrala posljednja. Slino je bilo i

iduih godina. Svi su joj govorili da odustane, no ona je i dalje trala. Jednog je dana pobijedila. Pa zatim

jo jednom. Od tada je pobjeivala u svakoj trci. Nakon nekog vremena ta je djevojica, kojoj su rekli da

vie nikada nee hodati, osvojila tri zlatne medalje na Olimpijadi.

Richard Bach zavrio je samo jednu godinu studija, a onda je proao obuku za borbenog pilota u zranim

snagama. Dao je otkaz 20 mjeseci nakon to je dobio in. Zatim je postao izdava asopisa o

zrakoplovstvu koji je propao. Doivljavao je neuspjeh za neuspjehom. ak ni kad je napisao Galeba

Jonathana Livingstona, nije vjerovao da je nevoljama kraj. Rukopis je osam godina leao odbaen prije

nego to je odluio kakav e biti kraj, a onda ga je 18 izdavaa odbilo. Ipak, nakon to je knjiga objavljena,

prodana je u sedam milijuna primjeraka, prevedena je na mnoge jezike, a R. Bach je postao svjetski

poznat i cijenjen pisac.

Vlasnik Universal Picturesa odbio je 1959. godine Clinta Eastwooda i Burta Reynoldsa ovim izjavama

Burtu Reynoldsu je rekao: ''Ti nisi nadaren za glumu'', a Clintu Eastwoodu: ''Nedostaje ti pola zuba,

Adamova jabuica ti je previe vidljiva i govori presporo.'' Obojica su danas velike zvijezde filmske

industrije.

8

EVALUACIJA RADIONICE

Molim te ocijeni radionicu ocjenom od 1 do 5 tako da je 1 najloija, a 5 najbolja ocjena.

Radionica mi je bila:

1 2 3 4 5

zanimljiva

zabavna

korisna

potrebna

poticajna za razmiljanje

O ovoj temi bi jo elio/ljela znati:

Hvala!

9

NAVIKA RAZMISLI O ONOME TO RADI Dob uenika: od 10 do 12 godina

10

Cilj/svrha: prepoznati negativne navike


razlikovati pozitivne i negativne navike

identificirati negativne navike (kod sebe)

povezati negativne navike i njihove posljedice (na osobu, zdravlje, drutvo).

Metode:

usmeno izlaganje

razgovor, diskusija

Preporuka:

Oblik rada

frontalan

individualan

rad u paru

rad u maloj skupini Didaktiki materijal:

Pripremljeni materijal

Vrijeme rada: 45' x 2

TIJEK RADA

1. Uvod 2. Individualan rad 3. Razgovor 4. Rad u paru i maloj skupini 5. Prezentiranje napisanoga

OPIS RADA

1. SAT

1. Uvod

Na poetku sata uenicima najavite da ete razgovarati o navikama. Zamolite ih da trideset sekundi razmisle, a onda popriaju u dvoje te zajedno napiu na papir to vie navika.

Kad su gotovi, neka vam glasno kau zapisane navike (ali tako da se sljedei koji govori ne ponavlja), a vi ih zapiite na plou.

Pripazite da sve reeno i zapisano budu stvarno navike, a ne neto naslijeeno i nepromjenjivo.

Neke navike koje e moda spomenuti, a moda i nee, pa ih vi moete dodati kao svoje: tjelesna aktivnost, higijena, zdrava prehrana, redovito spavanje dobre navike; puenje, alkoholizam, drogiranje, prejedanje, gladovanje, pojaano pijenje kave, igranje kompjuterskih igrica, dugo telefoniranje, facebook, gledanje tv-sapunica, ako se tome posveti ivot su - loe navike.

2. Razgovor

Postavite im pitanje: to mislite jesu li ljudi, koji imaju te navike, roeni s njima?

Oekuje se da e rei da su ih ljudi stekli tijekom svog ivota ... pa ih onda upitajte: Ako su to ljudi stekli, mogu li to i promijeniti, tj. odviknuti se toga?

Kratko razgovarajte o tome...

Dalje neka s ploe prepiu navedene navike na papir (tablica br. 1.) i neka, u paru, dovre zadatak.

3. Rad u maloj skupini

Kada uenici zavre zadatak, moete ih rasporediti u male skupine (4-5) i neka usporede svoje odgovore,

11

popriaju i donesu neki zakljuak o tome to su napisali.

Mogu zajedniki osmisliti pounu reenicu, izreku, napisati pjesmu ili slini kreativni uradak.

Svaka grupa prezentira svoj zakljuak. Svaku skupinu treba nagraditi pljeskom.

Zapiite si njihove pametne izreke trebat e vam za sljedei sat.

2. SAT

Drugi sat, ako niste odmah nastavili raditi u dvosatu, moete zapoeti tako da ih podsjetite na njihove pametne izreke/zakljuke.

Kratko predavanje (ili razgovor s uenicima) o tome kako svatko od nas ima neke navike. Neke navike nisu tetne i opasne, a neke jesu. Nekih smo navika jako svjesni, a nekih uope nismo. Nekih se navika moemo lako rijeiti, a za neke navike, da bismo se ih rijeili, moramo potraiti pomo strunih osoba.

Pitajte ih kako bi oni definirali ''naviku'' to je za njih ''navika''?

Jedna od definicija glasi: ''Navika je takvo ponaanje osobe koje postaje gotovo potpuno neovisno o volji.'' - provjerite razumiju li ovu definiciju; pojasnite im.

Sada neka individualno napiu nekoliko svojih navika ... i razmisle o odgovorima na sljedea pitanja: 1. Sviaju li ti se ili ne tvoje navike? 2. Jesu li tvoje navike loe ili ak opasne za tebe ili druge? 3. Navedi loe posljedice svojih loih navika. (Loe navike su nepoeljne aktivnosti koje "uporno" ponavljamo i koje nas onemoguavaju u eljenim postignuima.)

Nakon toga uenici mogu u maloj skupini potraiti koje su im navike zajednike: dobre i loe, te kako se loih navika mogu osloboditi? Svaka grupa izabere i prezentira drugima - jednu lou naviku za koju se odlue da e se je osloboditi i na koji e nain to uiniti.

Pretpostavka je da nitko od uenika nee spomenuti da je ovisan o duhanu, alkoholu ili nekoj psihoaktivnoj tvari. No za preventivno djelovanje vano je da uenici osvijeste da konzumiranje duhana, alkohola ili drugih ilegalnih droga moe postati navika koju je teko prekinuti.

Zato kad uenici kau sve o svojim navikama, pitajte ih znaju li za neke navike kojih se teko osloboditi, a koje ostavljaju (teke) zdravstvene probleme. Sigurno e se netko od njih dosjetiti ovisnosti ... pa kroz razgovor s uenicima doite do (njihovog) zakljuka da je bolje neke stvari nikad ne probati nego stei ovisnost (naviku) na njih ... i ostati zarobljen u tome.

12

TABLICA

ZADATAK: Upii navike u prvu kolonu, a u druge kolone i redove, stavljajui znak ''x'', odredi kakve

posljedice ostavljaju te navike.

Navika Ostavlja velike

posljedice ( i na zdravlje)

Ostavlja male posljedice

(i na zdravlje)

Ostavlja posljedice na obitelj osobe

Nema posljedica za osobu

13




1 2 3 4 5

zanimljiva

zabavna

korisna

potrebna



Hvala!

14

PUITI ILI NE? Donoenje odluka

Dob uenika: od 13 do 15 godina

15

Cilj/svrha: poistovjetiti odluku o NE-puiti s pozitivnim ponaanjem


imenovati svoje pozitivne osobine

prepoznati vanjske i unutarnje utjecaje za donoenje odluka

odrediti prioritete za osobno zdravlje i razvoj

zauzeti stav prema ne/puenju Metode:

usmeno izlaganje

rad na tekstu

razgovor, diskusija

izrada postera

Preporuka: Poeljno je da nastavnik/-ca potie razgovor - potpitanjima, usporedbom razliitih uenikih odgovora, traei argumente za stavove i dr.

Oblik rada

individualan

u skupini Didaktiki materijal:

Pripremljen tekst

Vrijeme rada: 45' + 45'

TIJEK RADA

1. Ledolomac stvaranje ozraja za meusobno povjerenje 2. Uvod najava cilja i uputa za rad 3. Rad u velikoj skupini 4. Igra uloga 5. Razgovor

OPIS RADA

1. SAT

1. Ledolomac

Zatraite od uenika da na papir napiu tri svoje osobine, vjetine, ... koje vole kod sebe ..., i da papir spreme u dep. Zatim da prazan papir svaki uenik zalijepi na lea drugog uenika. Neka tako hodaju po razredu i zapisuju na lea uenika/ce ono to im se svia kod njega/nje. Aktivnost vodite tako da svaki uenik ima najmanje 4 komentara.

Kad su uenici gotovi, vrate se na mjesta pogledaju svoje popise.

Pitajte ih: Iznenauje li ih neto na papiru?

Recite im neka i ovaj popis spreme u dep, trebat e ih na kraju sata.

2. Uvod

Najavite uenicima temu - da ete razgovarati o nekim utjecajima koji utjeu na nas kakvu emo odluku donijeti. Pitajte ih jesu li taj dan ve donijeli neku odluku? (npr. to e obui, hoe li ponijeti kiobran ili ne? i sl.) i jesu li svjesni to je sve utjecalo na njih da tu odluku donesu? Nekolicini uenika dajte priliku da kau odgovor na vaa pitanja ...

3. Rad u velikoj skupini

Proitajte im opise i nakon toga brzo prozivajte uenike i pitajte ih to misle koje su glavne karakterne crte tih osoba.

16

Tinejder br. 1.

Ponekad je teko biti tinejder. Odjedanput mora donijeti toliko odluka. A svi, nai roditelji i posebno prijatelji, imaju odgovor za nas. Nikad ne znam to je pravo. Proli petak je bio 13. i, kao to sam i oekivao, jedan od najgorih dana u mom ivotu. Loe sam napisao test iz matematike. Bilo je stvarno dosadno. Jednostavno se nisam mogao skoncentrirati. Zatim mi je najbolji prijatelj rekao da vie nikad nee razgovarati sa mnom ako ne idem s njim na koarku. Iao sam i napravio budalu od sebe. Jednostavno nisam za koarku. Ne znam za to sam. I povrh svega posvaao sam se sa svojim roditeljima, oni su vikali, a ja sam sluao. Poelio sam da nestanu iz mog ivota.

Tinejder br. 2.

Toliko stvari mi je vano prijatelji, obitelj, kola, ... Teko je, ali pokuavam nai mjesta za sve njih, zato to to elim. Odluio sam ii na instrukcije da bih popravio ocjene iz matematike i obeao sam sebi da se neu svaati sa sestrom. ak sam napravio plan kako u nagovoriti roditelje da me puste da ostajem dulje vani subotom i nedjeljom. O da, jo sam odluio, a to je bilo teko, da Branka nije za mene, ma to Ana, Ivan i Nino mislili o tome.

4. Razgovor

Brzo prozivajte uenike i pitajte ih to misle koje su glavne karakterne crte tih osoba. Vane su njihove prve reakcije.

Pitajte uenike tko bi oni eljeli biti tinejder 1. ili 2.?

Uenici bi trebali uoiti (bar neke) razlike izmeu ova dva tinejdera.

Tinejder br. 1. je neodluan i teko donosi odluke. Praznovjeran je i povodljiv. Nedostaje mu identitet, ima nisko miljenje o sebi i ne misli previe o svojim ciljevima u ivotu.

Tinejder br. 2. je suprotnost ne eka da se stvari dogode. Ne boji se donijeti odluke koje mu mogu promijeniti ivot. On ima izrazito samopotovanje i jasne ciljeve i ne brine ga miljenje drugih.

Sve karakterne crte koje su uenici naveli neka ih ponove za svog tinejdera, a vi ih napiite na plou:

KARAKTERNE CRTE

TINEJDER BR. 1 TINEJDER BR. 2

nesiguran samopouzdan

povodljiv ima svoje stavove

_______________ _______________

Analizirajte svakog tinejdera. Pitajte uenike koji tinejder ima vie izgleda da pone puiti? Zato?

A onda razgovarajte s uenicima o tinejderu br. 1. kako bi mogao poboljati svoje nedostatke i postati samopouzdaniji.

Pred kraj sata recite uenicima neka, iz depa, izvade oba papira i usporede ih.

Pitajte ih ''Je li puenje spomenuto? Zato jest ili zato nije?''

Naglasite da ''puiti ili ne'' je vrlo vana odluka koju svi moramo donijeti jednom u ivotu. Svatko ima pravo na slobodan izbor puiti ili ne ali ako dobro ne poznamo sami sebe, svoje vrijednosne stavove ili ciljeve, i ako nismo svjesni vanjskih pritisaka koji utjeu na nau odluku, na izbor ne moe biti slobodan i u naem interesu.

(Ovisno o uzrastu, do ovog zakljuka pokuajte doi zajedno s uenicima.)

17

2. SAT

Uvod

Mnogi tinejderi zaponu puiti jer to rade i njihovi vrnjaci. Ako vam prijatelj ponudi cigaretu, iako vam se i ne pui, moda neete znati rei NE na nain da vas dalje ne nagovaraju. Zato je korisno unaprijed uvjebati naine i rijei te zauzeti vrsti stav.

Da bismo to postigli, danas emo odigrati igrokaz.

Podijelite uenike u parove. Jedan uenik e biti osoba koja nudi cigaretu, a druga e biti osoba:

a) koja nikad prije nije puila, ali eli probati

b) koja nikad prije nije puila i ne eli probati, ali ne zna kako odbiti

c) koja eli puiti, ali joj ne daju roditelji

d) koja nikad prije nije puila i zna kako odbiti

e) ... uenik moe sam odabrati ulogu ...

Nakon igrokaza uenici koji su imali uloge neka kau zato su odabrali tu ulogu i kako su se osjeali u njoj?

S uenicima najvie radite na ulozi kad uenik eli odbiti cigaretu to sve moe navesti kao razlog odbijanja.

Na kraju sata mogu napisati/nacrtati sve rijei i razloge na poster da trajno stoji u razredu.

18




1 2 3 4 5

zanimljiva

zabavna

korisna

potrebna



Hvala!

19

ALKOHOL I ZDRAVLJE Dob uenika: srednja kola

20

Cilj/svrha: osvijestiti da je alkohol opasna droga te razloge opasnosti od alkohola za sebe i druge


ponoviti posljedice alkohola na cjelokupno zdravlje

objasniti negativne posljedice alkohola na obitelj i iru zajednicu

odrediti prioritete za osobno zdravlje i razvoj

sluiti se strunom literaturom i prosuditi vanost informacija. Metode:

usmeno izlaganje

rad na tekstu

razgovor, diskusija

Preporuka: Osim ove pripreme, koristite dodatnu literaturu kako biste vie saznali o temi. Naite literaturu pisanu za uzrast uenika s kojima radite kako bi uenici samostalno mogli doi do njima razumljivih informacija. Literaturu mogu donijeti i uenici.

Pripremite se da uenici mogu imati pozitivan stav prema pijenju alkohola. Takoer voditi rauna o tome da moda neki uenik ima roditelja-alkoholiara.

Oblik rada

rad u maloj skupini

prezentacija Didaktiki materijal:

Nabavljena struna literatura

Priloen pisani materijal za ''Igru''

Vrijeme rada: 45' + 45'

TIJEK RADA

1. sat 1. Kratko popriati s uenicima o alkoholizmu u RH 2. Podjela sudionika u male skupine i podjela zadatka

3. Prezentacija uratka pred razredom

4. Diskusija

2. sat

5. Igra ''Tono'' - ''Netono''

OPIS RADA

I. sat

1. Ledolomac

2. Kratko popriati s uenicima o najnovijim podacima o broju alkoholiara u RH i meu mladima te to oni mislite koje su sve posljedice za drutvo kad jedna drava (kao naa) ima 350.000 alkoholiara (od tog broja 50.000 ena) i jo 200.000 osoba koje prekomjerno piju te 700.000 osoba koje izravno ili neizravno trpe od alkoholizma. Mladi do 18. godina starosti 60% pije alkohol. (2010.) Kojih se institucija tie ovaj problem i gdje e se sve ovaj problem odraziti? (Dva/tri njihova odgovora: obitelj, kola, posao, policija, sudstvo, ekonomija, ...)

3. Podjela sudionika u pet/est skupina i podjela zadatka: svaka skupina dobiva jedno pitanje na koje treba odgovoriti traei odgovore u dostupnoj literature.

Pitanja za male skupine: 1. Iz kojih sve razloga mladi piju alkohol?

2. Kako alkohol djeluje na cjelokupno zdravlje?

3. Zato je alkohol naroito opasan za mlade?

4. Koji su upozoravajui znaci alkoholizma (openito)?

5. Koji se sve problemi pojavljuju u obitelji ako je jedan lan alkoholiar?

21

6. Kako ti kao sin/ker moe pomoi lanu obitelji koji ima problem s alkoholom?

Svaka skupine izabere predstavnika koji e uradak prezentirati pred cijelom razredom.

4. Izlaganje i kratka diskusija nakon svake grupe.

2. sat II. sat Ako zbog vremena niste mogli prvi sat zavriti prezentacijom, to moete uiniti u drugom satu. Nastavak drugog sata moe biti:

5. Igra: ''Tono'' ''Netono''

a) Svi uenici stoje na sredini razreda (klupe se moraju maknuti, ili s njima otiete u hodnik). Na dvije

suprotne strane stavite papire, na jednom pie TONO, a na drugom NETONO. Vi uenicima itate

reenice, a oni se prema vlastitom miljenju stanu na jednu ili drugu stranu ..., i po jedan uenik sa svake

strane treba rei zato je stao na tu stranu (tj. odgovoriti, argumentirati svoje miljenje, stav, ...). nakon

toga se uenici opet stanu na sredinu, a kad proitate sljedeu reenicu, opet prelaze na jednu ili drugu

stranu.

b) Drugi oblik ove ''igre'' jest da formirate dvije grupe uenika koje e se takmiiti koja e dati vei broj

tonih odgovora.

Svaki toan odgovor i argumentiran treba nagraditi aplauzom, a jo je bolje ako se nagradi bombonom.

22

TONO NETONO

DA NE

1. Jedan od glavnih razloga zbog kojeg tinejderi pue je potreba za pripadanjem grupi.

2. Pasivno puenje nepuaa uzrok je respiratornih (dinih) smetnji.

3. Vjebanje otklanja negativno djelovanje puenja.

4. Puenje je jedan od glavnih uzroka sranih bolesti.

5. Veina tinejdera moe prestati puiti kad god poeli.

6. Alkoholizam je znak moralne slabosti.

7. Veina alkoholiara je nezaposlena.

8. Alkohol je stimulans (poticaj), od njega se ivne.

9. Ako je osoba pila alkohol, alica jake crne kave, udisaj svjeeg zraka ili hladan tu pomoi e da se osoba otrijezni i tada moe voziti.

10. Kad trudnica pui, pije ili uzima ilegalne psihoaktivne tvari, to utjee na dijete.

11. Marihuana stvara ovisnost.

12. Zimi se moe alkoholnim piem zagrijati tijelo.

13. Alkohol i sredstva za smirenje nikad se ne smiju uzimati zajedno.

14. Ljudi nikad ne umiru od trovanja alkoholom.

15. Istraivanja su pokazala da ak i jedan jedini sluaj jake intoksikacije (trovanja) uzrokuje nepopravljiva oteenja mozga.

16. Nakon to prestane piti, ovjek vie nije alkoholiar.

17. Mladi se obino prvi put izloe ilegalnim psihoaktivnim tvarima tako da ih dobiju od starijih neznanaca koji se motaju oko kolskih igralita.

18. Najee zloupotrebljavana droga je marihuana.

19. Mladi koji poinju piti alkohol prije etrnaeste godine dvostruko su vie u opasnosti da e konzumirati i ilegalne psihoaktivne tvari.

20. Klaenje i kockanje dozvoljeno je maloljetnicima u Hrvatskoj.

23

TONO NETONO Dodatak za nastavnika/cu

1. TONO. Jedan od glavnih razloga zbog kojeg tinejderi pue je potreba za pripadanjem grupi.

2. TONO. Pasivno puenje za nepuaa moe biti uzrok respiratornih (dinih) smetnji.

3. NETONO. Vjebanje ne otklanja negativno djelovanje puenja.

4. TONO. Puenje je jedan od glavnih uzroka sranih bolesti, ali i mnogih drugih bolesti.

5. NETONO. Tinejderi koji pue ne mogu prestati kad poele jer su psihiki i tjelesni ovisnici.

6. NETONO. Alkoholizam je bolest (ovisnost) koja se mora lijei.

7. NETONO. 70% alkoholiara je oenjeno i zaposleno. Mnogi od njih, u poetku bolesti, su u

profesionalnom smislu uspjeni i poznati strunjaci.

8. NETONO. Alkohol je depresiv, usporava rad mozga.

9. NETONO. Ako je osoba pila alkohol, alica jake crne kave, udisaj svjeeg zraka ili hladan tu nee pomoi

da se osoba otrijezni. Kad alkohol ue u tijelo, ne moe ga se na te naine eliminirati. I najmanje

koliine alkohola u krvi utjeu na psihofizike sposobnosti pa tako i vonju. Nita ne moe ubrzati

proces otrenjavanja, budui da tijelo sagorijeva alkohol uvijek istom brzinom. Potrebno je priekati

najmanje po jedan sat za svaku popijenu au.

10. TONO. Sve vrste droga prolaze kroz posteljicu do ploda i uzrokuju nepopravljiva oteenja i

malformacije (promjene) kao npr. srane mane, mentalnu zaostalost, smanjen rast.

11. TONO. Marihuana je droga koja stvara ovisnost (tjelesnu i psiholoku).

12. NETONO. Ba suprotno. Alkohol uzrokuje irenje krvnih ila i zato se dobiva osjeaj topline, ali ustvari

tijelo zbog toga bre gubi toplinu.

13. TONO. Alkohol i sredstva za smirenje nikad se ne smiju uzimati zajedno.

14. NETONO. Ljudi umiru od akutnog trovanja alkoholom, vrlo esto su to mladi u prvim pijanstvima.

15. TONO. Alkohol primarno djeluje na sredinji ivani sustav i na mozak razarajui modane stanice.

Uestalo i obilno konzumiranje dovodi do nepopravljivih teta.

16. NETONO. Kad netko postane alkoholiar, takvim se smatra ak i kad prestane piti. Zbog toga to kod

takvih ljudi i jedno pie znai vraanje stalnom opijanju.

17. NETONO. Mladi obino prvi put dobiju droge od svojih prijatelja.

18. NETONO. Najea zloupotrebljavana droga je alkohol.

19. TONO. Ispitivanja pokazuju da mladi koji eksperimentiraju s alkoholom prije etrnaeste godine ee

imaju problema s ilegalnim psihoaktivnim tvarima. Istraivanje koje je proveo Zavod za javno

zdravstvo Grada Zagreba (2006.) pokazuju: kako raste uporaba duhana i alkohola, raste i

eksperimentiranje s ilegalnim sredstvima ovisnosti. Kod adolescenata koji i pue i piju najea je

uporaba marihuane (64%) i ostalih ilegalnih sredstava ovisnosti (31%).

20. NETONO. Klaenje i kockanje zabranjeno je maloljetnicima u Hrvatskoj.

24

OVISNOST (1. dio) Dob uenika: srednja kola

25

Cilj/svrha: osvijestiti da se ovisnost ne dogaa drugima i posebnima


objasniti stereotip da su ovisnici ''drugi i razliiti''

ispitati vlastite stavove prema ovisnicima

izabrati odgovornost za osobni razvoj.

Metode:

usmeno izlaganje

rad na tekstu

razgovor, diskusija

Preporuka:

Poeljno je da i nastavnik/-ca ravnopravno sudjeluje i radi sve to i uenici.

Materijal Ovisnosti (prvi i drugi dio) moete obraditi u jednom satu, ali i u dva kolska sata. Sve ovisi koliko imate uenika i vole li diskutirati. Zavisno o tome vodit ete diskusiju.

Oblik rada

individualan

rad u paru

Didaktiki materijal:

Skala procjene (u prilogu)

Vrijeme rada: 45 min.

TIJEK RADA

1. Ledolomac stvaranje ozraja za meusobno povjerenje 2. Uvod najava cilja i uputa za rad 3. Individualni rad uenika na Skali procjena (preslika za svakog uenika) 4. Rad u paru 5. Rasprava

OPIS RADA

1. Ledolomac

Svaki uenik kae svoje ime i pozitivan pridjev s istim slovom kojim poinje i ime.

Poeljno je da to prvo uini nastavnik kako bi dao primjer da uenici lake shvate to treba uiniti. Npr. Vesela Vesna; aljiva tefica; i sl.

2. Uvod

Najavite uenicima temu, da ete razgovarati o ovisnosti i o etiri skupina ljudi s obzirom na to kakav je njihov odnos prema ilegalnim drogama. Neki ljudi nikad ne probaju droge, drugi eksperimentalno uzimaju, trei redovito konzumiraju, a neki su ljudi postali ovisni o drogama.

Unaprijed pripremite preslike, i nakon uvoda, Skalu procjena podijelite svakom ueniku.

3. Individualan rad

Na poetku dananjeg druenja prvo ete ispuniti Skalu procjena. Procjenjivat ete koliko je petnaest istih osobina izraeno kod tipinih predstavnika etiri skupine ljudi s obzirom na njihov odnos prema uzimanju ilegalnih droga.

Za svaku osobinu osobnosti zaokruit ete odgovarajui broj od 1 do 5, ve prema tome kako vi procjenjujete izraenost osobine.

Npr. ako smatrate da osoba koja bi mogla biti tipian predstavnik eksperimentatora uope nije duhovita, zaokruit ete broj 1.

Radite brzo i spontano bez puno razmiljanja.

Kad zavrite procjenu za jednog tipinog predstavnika, poveite svoje odgovore crtama pa ete dobiti profil koji kasnije moete usporediti s drugim profilima.

Nakon nekoliko minuta, tj. im vidite da su uenici zavrili, zamolite ih da najprije svatko za sebe pogleda

26

to je napravio, to mu pada u oi?

Ima li razlike izmeu pojedinih profila? U emu je ona i kako bi se mogla objasniti?

4.

Nakon toga neka uenici u parovima usporede u emu su slini, u emu se razlikuju i zato je to tako, kako to objanjavaju?

Dobro je da i razrednik/-ca ispuni Skalu procjene (to daje ozbiljnost zadatku i jaa povezanost s razredom) i da se pridrui nekom tko nema para ili da se pridrui nekom paru.

5. Rasprava

Nakon pet minuta pitajte bi li neki par elio iznijeti kako su pojedinano procijenili tipine predstavnike navedenih skupina ljudi?

Razlikuju li se oni u procjenama pojedinih skupina, i u emu?

Ima li razlike izmeu profila razliitih skupina? Ako ima, u emu se razlikuje osoba koja eksperimentira s drogama i osoba ovisna o drogama? Kako to objanjavaju?

Jesu li razlike posljedica uzimanja droga ili je uzimanje droga posljedica osobina osobnosti?

Kad par zavri, pitajte eli li netko komentirati te potiite raspravu pitanjima: Misli li netko drugaije? Tko se slae s reenim? Zato? Tko se ne slae, zato?

Na kraju sata recite im neka na komad papira u roku od 5 minuta napiu mogu li za osobu koju dobro ne poznaju, samo na osnovi onog to vide, zakljuiti uzima li ilegalne droge ili ne?

Ako ima vremena, neka nekoliko dobrovoljaca proita svoje pisane radove. Kad sve proitate, nekoliko kvalitetnih misli (radova) izloite na oglasnu plou u razredu ili koli, naravno uz prethodnu suglasnost uenika.

27

SKALA PROCJENE

Na donjim skalama procijenite koliko su kod tipinog predstavnika pojedine skupine ljudi izraene navedene

osobine osobnosti, i to tako da zaokruite jedan od brojeva koji znae:

1 = uope nije

2 = manje od prosjeka

3 = prosjeno

4 = vie od prosjeka

5 = izrazito

1. Osoba koja ne uzima droge

1. smirena 1 2 3 4 5 2. svadljiva 1 2 3 4 5 3. vedra 1 2 3 4 5 4. turobna 1 2 3 4 5 5. inteligentna 1 2 3 4 5 6. sebina 1 2 3 4 5 7. tolerantna 1 2 3 4 5 8. marljiva 1 2 3 4 5 9. uredna 1 2 3 4 5 10. umiljena 1 2 3 4 5 11. agresivna 1 2 3 4 5 12. drueljubiva 1 2 3 4 5 13. laljiva 1 2 3 4 5 14. duhovita 1 2 3 4 5 15. povjerljiva 1 2 3 4 5

2. Osoba koja eksperimentira


3. Osoba koja redovito konzumira droge


4. Osoba koja je ovisna o drogama


28

OVISNOST (2. dio) Dob uenika: srednja kola

29

Cilj/svrha: osvijestiti da se ovisnost ne dogaa drugima i posebnima


objasniti stereotip da su ovisnici ''drugi i razliiti''

ispitati vlastite stavove prema ovisnosti

izabrati odgovornost za osobni razvoj.

Metode:

rad na tekstu

razgovor, diskusija

Preporuka:

Poeljno je da i nastavnik/-ca ravnopravno sudjeluje i radi sve to i uenici.

Oblik rada

individualan

rad u skupini Didaktiki materijal:

Tekst ''U heroinu nita osim tuge'' iz knjige Ede Vujevia: Droga, opa opasnost (u prilogu)

Vrijeme rada: 45 min.

TIJEK RADA

1. Uvod 2. Individualni rad uenika na tekstu (preslika za svakog uenika) 3. Rasprava

OPIS RADA

1. Uvod

Recite uenicima da e proitati monolog narkomanke i prostitutke ''U heroinu nita osim tuge'', iz knjige Ede Vujevia: Droga, opa opasnost.

Napomenite im da e je itati na sljedei nain: neka jedan papir podijele na dva dijela te da na vrh lijeve strane napiu ''reenice citati'', a na vrh desne strane ''komentar''.

itajui tekst izabrat e etiri reenice koje su ih se najvie dojmile i redom ih upisati na lijevu stranicu papira, a desno e napisati kratki komentar zato ih se pojedina reenica dojmila. Mogu izabrati reenicu, odnosno citat koji ih je podsjetio na neko osobno iskustvo, koji ih je zbunio, s kojim se nikako ne slau, koji im je dao odgovor na neko pitanje, koji ih je emocionalno dirnuo i slino.

REENICA CITAT KOMENTAR

2. Rad na tekstu

Dajte uenicima deset/petnaest minuta neka u tiini proitaju tekst i ispiu svoje komentare.

Za to vrijeme treba vladati potpuna tiina.

I vi itajte tekst i piite svoje komentare.

3. Diskusija

Nakon nekog vremena, kada ste sigurni da su svi proitali tekst i zapisali komentare, zaponite diskusiju tako da poete od prvog pasusa i pitate: Ima li netko zapisani citat iz tog dijela?

Ako ima, zamolite ga da proita koja ga se reenica dojmila i zato?

Kad zavri, pozovite sve ostale da iznesu svoje miljenje o tome: slaganje, neslaganje, razloge,

30

objanjenja, to o tome misle i zato itd.

Kad obradite prvi pasus, krenite na drugi tako da uenici iznesu svoje izabrane citate i komentare Tako proite sve pasuse uz diskusiju o svakoj reenici koju su uenici izdvojili.

Ako mislite da je neka reenica vrijedna rasprave, a uenici ju sami ne istiu, pokrenite diskusiju pitanjima to misle o tome, kako to da ih se nije dojmila, ima li drugaijih miljenja i sl.

Na kraju zamolite uenike da vam kau

Opi dojam o tekstu i to tako da svaki uenik kae jedan pridjev.

Pitajte ih i kako su se osjeali dok su itali tekst?

Ima li ovaj tekst neku poruku, ako ima, kakvu?

Kad zavrite s diskusijom, zamolite ih da ponovo pogledaju svoju Skalu procjene (s poetka ili prethodnog sata) te da, ako sada drugaije misle, to i isprave.

Ima li razlike? U emu?

Jesu li sada sva etiri profila slinija ili jo razliitija?

Je li sada profil osobe ovisne o drogama blie sredini kako bismo svrstali tipinog predstavnika ''obinih'' ljudi ili je blii krajevima?

Je li ova mlada osoba bila iim obiljeena kao posebna prije nego li je poela uzimati droge? Ako je, u emu, to je to ukazivalo da pripada rizinoj skupini?

Ako nije, znai li to da svatko moe postati ovisnikom ako iskuava i eksperimentira?

Ili da se to dogaa samo onima ''posebnima''? Po emu posebnima? (neka uenici obrazloe svoje miljenje )

to mislite, po emu su se mogle osobe od 25 godina od kojih je jedna neovisna, jedna ovisna o duhanu, jedna ovisna o alkoholu, a jedna o heroinu, meusobno razlikovati kad su imale petnaest godina?

Kad mladi krenu u iskuavanje sredstava ovisnosti, ele li postati ovisnici?

To se ipak mnogima dogodi Zato?

Moemo li znati da se to nama nee dogoditi?

Jeste li sreli barem jednog eksperimentatora koji priznaje da je u opasnosti?

U kojem smo sluaju jedino potpuno sigurni?

Ako imate vremena, uenici se mogu u grupi po troje/etvero kreativno izraziti kako bi izgledao svijet bez droge u odnosu na svijet s drogom (na papir podijeljen po pola). Njihove radove stavite na oglasnu plou.

31

U HEROINU NITA OSIM TUGE

Istinita ispovijed iz knjige Ede Vujevia: Droga opa opasnost

Bila sam u prvom razredu srednje kole kada sam prvi put probala ''travu'' i iskreno reeno nisam nita

osjetila. Nemam pojma u emu je bio ''tos'', vjerojatno je trema bila u pitanju. Zna kako je, nije mi bilo ba

svejedno, bojala sam se, ipak je to droga pa makar i najblaa. I onda se u tom uzbuenju nita ne osjeti ba

zbog uzbuenja, jer kad se plai, ve ti je raspoloenje ''dignuto'', krv ti tee bre. Normalno da e onda

ostati mrtav hladan na ''travu''.

Pravila sam se kao da ve imam iskustva, nisam htjela pokazati da mi je prvi put, a vjerojatno su se i mnogi

drugi isto tako pretvarali. Jedni druge smo obmanjivali, a zapravo to ja znam, to je glupo, to glumljenje,

ali to je u tim godinama valjda jae od tebe. Nisi ni svjestan da se uvaljuje u klopku iz koje malo tko uspije

izai. Sjeam se da sam tada mislila kako je ''trava'' neto normalno, inilo mi se da svi oko mene pue, svi

koje sam poznavala bili su nekako u tom ''iru''. Sad znam da su neki bili pametniji ili straljiviji ili su znam

neke takve jednostavno ''kuili'' da to nije za njih. Nije im se dopalo prvi put, nije ni drugi put i oni su

odustali. Sad su normalni ljudi. Mi ostali smo se u meuvremenu ''navukli'', bili smo uporni u nastojanju da

nam se dopadne. Najprije marihuana, a poslije i sve ostalo.

Ubrzo mi je, hvala Bogu, jedan ''joint'' bio premalo pa sam dnevno puila etiri pet puta. Stalno sam

zapravo bila napuena, moji su kod kue vidjeli da se neto dogaa, ali su mislili da me trese pubertet. Tako

je prola ta kolska godina, ni sama ne znam kako sam prola razred, valjda po nekoj inerciji. Onda je dolo

ljeto i u ekipi se pojavio jedan stariji momak. Ve je bio ovisnik, samo to ja, a ni ostali to jo nismo znali,

nismo imali blage veze s tekim drogama. On je bio teka koma, bio je strano pametan, otac mu je bio

lijenik, sve ''high class''. ak je i klavir znao svirati. U poetku ga nismo ba prihvatili, on je bio iz Zagreba, a

mi ba te Zagrepane nismo voljeli, ne znam ni ja zato. Njega su valjda poslali ovamo k barbi ne bi li se

''skinuo'' ili su ga ''pedili'' da ga ne gledaju, ne znam. U svakom sluaju on je svakodnevno dolazio k nama

kao da i ne vidi da smo prema njemu hladni i mi smo se na njega navikli. Malo je govorio, uvijek nekako

tuno. Bio je lijep i nesretan. I tako usamljen. Pravi doktorski sin, fin i pristojan, ne kao divljaci s kojim sam

bila okruena.

32

Tako smo mi poeli hodati, a sve se to hodanje za razliku od svih veza za koje sam znala sastojalo do

beskonanog razgovaranja. Rekao mi je da je narkoman i da bi za mene bilo bolje da nemam posla s njim,

da je tragika koju takvi kao on nose sa sobom zarazna, da mi nita osim tuge ne moe ponuditi. Bio je

poten, nije mi ponudio heroin, nita mi nije nudio. Njega sam najvie voljela.

Onda se on vratio u Zagreb, ja sam ostala ovdje. Sve po starom, sve jo gluplje i dosadnije. Drutvo se

nekako rasulo, bila sam nekako sama. Zna kako je kad voli nekoga tko je daleko, tko te samo ponekad

nazove, javi se, koga ne moe vidjeti. To je uasno. Onda se nije dugo javljao, jako dugo, mislila sam da je

moda otputovao u Indiju, neto je o tome govorio. Tada sam nazvala ja njega i javila se njegova sestra,

tako se predstavila, i bila je tako udna. Sve neto okolo, pita me za ime, pa odakle zovem i sve tako. I na

kraju mi plaui kae da se Zlatko jo prije dva mjeseca ''overdozirao'' i kako je mrtav. Ne mogu ti opisati

kako sam se osjeala, kao da sam se smrznula u trenutku, kao da se neto od mene otkinulo, neto vano,

najvanije.

Tako mi je prolo mjesec dana u nekakvom bunilu, nisam izlazila vie do mjesec dana. Nekako mi je sve

postalo nevano. Vie nisam birala drutvo i prvom koji mi je ponudio heroin rekla sam ''hou'' i ufiksala se.

Otada je prolo dvije godine, a koliko e jo proi ne znam. Od kue sam otila prije vie od godine dana,

oni su me prekriili, u kolu ne idem, nigdje ne radim. Slubeno ne radim, ali radim za jednog tipa

kurvam se, prostituiram, kako hoe. Zaradim dovoljno za prehranu i drogu, vie mi i ne treba. Moda odem

u inozemstvo, tamo me nitko ne zna, moda se uspijem ''skinuti'' idue godine, moda ovdje nema anse,

svi me znaju. ula sam da se u vicarskoj moe lako ''skinuti'' s heroina, da tamo lijenici primaju svakoga

tko doe i polako ga skinu s igle. Moda tako odem.

Documents

Primarna prevencija ovisnosti