TO SU i zato se javljaju?Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije ovisnost je duevno, a ponekad i tjelesno stanje koje nastaje meudjelovanjem ivog organizma i sredstva ovisnosti. Obiljeavaju ga ponaanje i drugi duevni procesi koji uvijek ukljuuju prisilu za povremenim ili redovitim uzimanjem sredstva ovisnosti u namjeri da se doivi njegov uinak na duevne procese ili da se izbjegne nelagoda zbog odsutnosti takvog sredstva.

NIKOTIN

U duhanskom dimu ima oko 4000 sastojaka od kojih je velik broj tetan po zdravlje. Duhanski dim sadri teke metale, oko 200 otrovnih plinova i preko 50 kancerogenih tvari.

Najtetnija od tih tvari je nikotin, prirodni alkaloid koji na ljudsko tijelo moe djelovati kao stimulator ili sedativ, to zavisi od duine puakog staa i koliine unesenog nikotina u tijelo.

Statistike pokazuju da se s puenjem poinje u kolskoj dobi te se postavlja pitanje zato mladi pue. Oni najee poinju puiti oponaajui starije i odrasle, a odrasli su ti koji bi trebali biti primjer svome potomstvu. Istraivanje ESPAD (European School Survey Project on Alcohol and other Drugs) provedeno i u Hrvatskoj meu mladima u dobi od 16 godina pokazalo je da mladi u Hrvatskoj pue vie od svojih vrnjaka u Europi

Posljedice puenjaRani razvitakkoronarne srane bolestije glavna posljedica puenja cigareta. Puai imaju vee izglede da dozive srani napadaj i manje izglede da ga preive, nego nepuai. Najei uzrok smrti, od 600 000 smrtnih sluajeva, u SAD-a su koronarne srane bolesti, a najmanje treina ovih smrti moe se pripisati puenju cigareta. Manje poznata, no nita manje dramatina i bolna je bolest srano-ilnog sustavaarteriosclerosis obliterans.Stvaraju se opstrukcije arterija koje opskrbljuju krvlju udove, to dovodi do gangrene i eventualne amputacije. Puai e od ove bolesti oboljeti oko 10 puta ee nego nepuai.Rak pluaje drugi najvaniji zdravstveni rizik povezan s puenjem cigareta. Rizik da e se nai meu 84 000 onih koji svake godine umiru od raka plua u SAD-a, vei je u puaa deset puta nego u nepuaa.Puaki bronhitisje podmukla bolest. Lagano kaljucanje i postupni gubitak plunog tkiva jedva se i primjeuje u klinikoj slici. Plua 30-godinjeg strasnog puaa po kvaliteti su ravna pluima 50-godinjeg nepuaa. Sposobnost za rad i tjelesne napore izgubljena je u nepovrat.Meu bolesnicima s rakom na usnici puaa je 72%.Puenje smanjuje otrinu vida.Puenje vodi u impotenciju jer 45% puaa nema djece.Duhan negativno djeluje na crijeva. U poetku je cigareta sredstvo za otvaranje, a kasnije prouzrokuje lijenost crijeva.Samo jedan od 200 bolesnika s rakom grkljana je nepua.Puenje ide na ruku eernoj bolesti i visokom krvnom tlaku.Puai se tee prilagouju hladnoi i ee prehlauju, jer nikotin stee krvne ile.Koa puaa u 40. godini ivota slina je koi ljudi od 60 godina.Mozak puaa ima manje mogunosti, jer nikotin oteuje njegove stanice i smanjuje prokrvljenost.Djeca trudnica koje pue raaju se za 300 grama laka od prosjeka.

ALKOHOLAlkoholizamjekronina ovisnostoalkoholnim piima.Manifestira se kroz snanu elju za piem, gubitkom kontrole prilikom pia, simptomima fizikog odvikavanja i poveanom tolerancijom naalkohol. Ovisnost oalkoholuje teakpsihiki poremeaj, jer dolazi do patolokog procesa, koji mijenja nain na kojimozakfunkcionira.U Hrvatskoj se poinje piti u dobi od 14 do 16 godina, a sve vie piju i ene.U Hrvatskoj je oko 200.000 do 240.000alkoholiara, godinje se prvi put od alkoholizma lijei 7.000 alkoholiara.

Razvoj / uzrociBioloki: od biolokih imbenika najee su togenetiketeorije, koje alkoholizam promatraju kaonasljednu bolest. Raznigenskiimbenici dakako utjeu i na razlike ureakcijina alkohol, razliitu osjetljivostmozgai drugih tjelesnih sustava na alkohol, brzina eliminacije alkohola, stjecanje tolerancije i fizike ovisnosti.

Psiholoki: psiholoke teorije gledaju na alkoholizam kaoindividualni psiholoki problem, a socijalni imbenici mogu imati vie ili manje utjecaja na razvoj. Spominje seoralna fiksacijai zastoj urazvoju linostikao glavna obiljeja primarnog alkoholizma. Te fiksacije kasnije rezultirajuinfantilizam, pojaanu ovisnost,narcisoidnostipasivnost.

Socioloki: u sociolokom pogledu na alkoholizam razmatraju se pojmovi odnosno teorije poput primarne i sekundarneobiteljialkoholiara, a i vrlo estoobiteljski alkoholizam.

Faze alkoholizmaFaza drutvene potronje- Organizam se privikava na alkohol. Ponavljana konzumacija poveava toleranciju organizma na alkohol pa konzument uzima sve vee koliine alkohola za isti uinak.Faza alkoholizma- Ovisnost o alkoholu obiljeena je prisilom za stalnom i ponavljanom konzumacijom alkohola, kako bi se doivio uinak ili izbjegla apstinencijska kriza.Faza nepovratnih oteenja- Organizam ve slabije podnosi alkohol. Dovoljne su i male koliine alkohola, koje dovode do opijenosti.

Organski i psihiki poremeaji -depresija,anksioznost,neurotiki poremeaji,delirij, sumrana stanja i drugo.Dipsomanijakao kliniki oblik alkoholizma je neodoljiva elja za piem i intenzivno pijenje u trajanju od nekoliko dana.Patoloko pijano stanje nastupa naglo sa suenjemsvijesti,nemirom,uzbuenjemiagresijomi tako dalje. Traje od nekoliko minuta do par dana, a zavrava snom nakon ega esto slijediamnezija gubitak sjeanja za skoro sve to se dogodilo.Bolestjetreuzrokovana alkoholom je najea bolest (ABJ). 90% alkohola se razgradi u jetri i to 0.1 promil na sat. ivani sustav: djecaalkoholiara u odrasloj dobi imaju u prosjeku oko 4% manjiintrakranijski volumen(IKV rastmozgailubanje), aIQim je u prosjeku nii za 5.7 bodovaDelirium tremensOituje se kao kvantitativni poremeajsvijestisa smetenim stanjem uz poremeajeorijentacijeu vremenu i prostoru. Javljaju se ihalucinacije. Halucinacije su esto opa slikastrahainemirapoput malenih ivotinjica ili insekata, koji plaze po koi ili je njima okruen.

Fetalni alkoholni sindrom - FAS

Fetalni alkoholni sindromse dogaa kod majki, koje za vrijemetrudnoekonzumiraju alkohol; to je oteenjefetusa, koje se oituje na vidnom i apstraktnom planu, uglavnom oteenjesredinjeg ivanog sustava, fizike promjenelica, oteenje pri rastu. Alkohol s krvlju majke dolazi do ploda, koji jo ne moe uspjeno metabolizirati alkohol, time koncentracija alkohola ukrviploda moe biti i do deset puta via nego to je u krvi majke.

Alkohol i mladiAdolescencija je vrijeme burnih psihikih i fizikih promjena praeno jakom nesigurnou i nestabilnou te stalnim preispitivanjem vlastitog identiteta. Takvo je ozraje plodno tlo za sklonost raznoraznom eksperimentiranju u ponaanju, pa tako i onom s alkoholom.

Iako eksperimentiranje ne vodi nuno u ovisnost, pripito ili pijano stanje uvijek je izvor potencijalno rizinog ponaanja. Tako mogu nastati i kobne posljedice poput prometnih nesrea u pijanom stanju, nekritinog seksualnog ponaanja, pa i neeljenih trudnoa te tunjave i drugi oblici vandalskog ponaanja.

DROGEDrogaje svako psihoaktivno sredstvo prirodnog ili sintetskog podrijetla koje osoba uzima radi postizanja neke poeljne promjene psihikog ili fizikog stanja, a o kojem moe postati ovisna.

Ovisnostse definira kao povremeno ili trajno uzimanje neke droge, akarakterizira je nesavladiva potreba za drogom, sklonost poveanja uzimane koliine (zbog razvitka tolerancije) te tetne posljedice za ovisnu osobu (tjelesne, psihike, ekonomske, drutvene), ali i za njenu okolinu.Ovisnost moe biti psihika i fizika:Psihika ovisnostje kada osoba povremeno ili trajno uzima drogu da bi dostigla osjeaj zadovoljstva i ugode i/ili izbjegla neugodu.Fizika ovisnostje stanje koje nastaje obino nakon duljeg uzimanja droge, a kada se droga prekine uzimati, nastupa niz simptoma koji ineapstinencijski ili sindrom ustezanja.

Prva faza:PROBADroga se uzima na nagovor ili zbog znatielje. Netko samo na tome i ostane, ali netko nastavlja s uzimanjem.Druga faza:SVE EA KONZUMACIJA DROGEOsoba sve ee uzima drogu, u drutvu, za dobro raspoloenje. Pritom na to troi i sve vie novca. Osoba ne percipira da ima problem i uvjerena je da moe prestati kad god poeli.Trea faza:NAVIKAIz druge je vrlo lako skliznuti u treu fazu - vrlo tetnu i opasnu. Osoba postaje zaokupljena drogom. Zapoinje zanemarivati svoje dnevne obaveze, nije funkcionalna na fakultetu ili na poslu, gubi kontakte sa starim prijateljima i obitelji te se kree u novom drutvu, drutvu narkomana. Osoba postaje svjesna problema, ali nije u stanju prekinuti s drogiranjemetvrta faza:OVISNOSTU najopasnijoj i najtetnijoj fazi, osoba vie ne vlada svojim ivotom, nego droga. Naime, ovisnost o drogi manifestira se u svim podrujima ivota. Ovisnik zanemaruje obaveze, neprimjereno se ponaa. Mijenja mu se i drutveni ivot, gubi prijatelje, a do napetosti i sukoba dolazi i u obitelji.

Motivi mladih osoba koji zapoinju s uzimanjem droge su mnogi i razliiti:radoznalost,osjeaj manje vrijednosti i nedostatak samopotovanja,loe socijalne prilike u obitelji,nedostatak roditeljske panje i ljubavi,tenja za pripadnosti vrnjacima,nesposobnost rjeavanja konfliktnih situacije i sl.

FIZIKI SIMPTOMI:Crvene oi, jako proirene ili suene zjeniceZanemarivanje osobne higijeneGubljenje teine (kod nekih droga)Poremeaji u spavanjuUmor ili hiperaktivnostDugotrajan kaaljEMOCIONALNI SIMPTOMI:Nagle promjene raspoloenjaRazdraljivostNeodgovorno ponaanjeNisko samopotovanjeDepresija i ope pomanjkanje interesa.ODNOSI S OBITELJI:SvadljivostNepotivanje pravilaUdaljavanje od obiteljiKOLOVANJE:Smanjeno zanimanjeNegativan stavLoe ocjenePuno izostanaka, markiranje i problemi s disciplinom

POSLJEDICE UZIMANJA DROGA

DRUGE OVISNOSTIOVISNOST O KOMPJUTERU:Ovisnost o raunalima ozbiljan je problem kojem se do sada neozbiljno pristupalo, a sve vie ljudi trpi zbog posljedica "prilijepljenosti" za raunalo To je novi i ozbiljan tip ovisnosti za kojem mnogi ljudi i ne znaju da uope postoji. ak ni psiholozi nisu jo sigurni kako da nazovu ovaj fenomen. Neki ga oznaavaju kao "ovisnost o Internetu", drugi kao "patoloku uporabu raunala" .

tetne posljedice ovisnosti o Internetuzanemarivanje obitelji ili prijatelja smanjena uinkovitost na poslu ili u koli/fakultetusmanjeni socijalni kontakti, odnosno socijalna izoliranostkronina neispavanost uslijed poremeaja spavanja smanjena tjelesna aktivnostkonflikti s okolinom uzrokovani pretjeranim koritenjem Interneta i sl.

Ovisnost o igrama na sreu (kockanje) igraju se zbog sree. Srea izaziva zadovoljstvo. Znanstvenici su otkrili da sretni trenuci izazivaju stvaranje dopamina - hormona sree u prednjim podrujima eonog renja. A srea je osnovni motivacijski imbenik sveukupne ivotne djelatnosti. Potreba da se veseli dobitku ili da uiva u uzbuenju moguega i stvarnoga gubitka uvodi igraa u zanemarivanje brige za obitelj i posao. Poinje laganje. Slijedi kraa, a po potrebi i kriminal. Igra postaje ovisnikom.

OVISNOST O HRANI

Hranapretrpana masnoama, eerom i solju stimulira mozak na oslobaanje dopamina, koji stvara osjeaj ugode. Vrlo brzo, ve sama pomisao na neka jela izaziva navalu elje da se to jelo i jede bez obzira na stvarnugladili sitost.Dakle, umjesto zadovoljavanja gladi, hrana se dizajnira tako da mami ljude da jedu vie nego to im treba, pa ak i vie nego to bi sami eljeli.