PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO I PRORAČUN …oliver.efri.hr/zavrsni/133.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet ivana seretinek proraČunsko raČunovodstvo i proraČun grada

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Ivana Seretinek

PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO I PRORAČUN GRADA KASTVA DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO I PRORAČUN GRADA KASTVA DIPLOMSKI RAD

Predmet: Računovodstvo proračuna i neprofitnih organizacija Mentor: prof.dr.sc. Davor Vašiček Student: Ivana Seretinek Financije I bankarstvo 0081109732

Rijeka, lipanj 2013.

SADRŽAJ:

1. UVOD ................................................................................................................................... 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja .......................................................................... 1

1.2. Svrha, ciljevi i hipoteze rada .......................................................................................... 1

1.3. Znanstvene metode i struktura rada ............................................................................... 2

2. SUSTAV PRORAČUNA ...................................................................................................... 4

2.1. Pojam proračuna............................................................................................................. 4

2.1.1. Ciljevi i funkcije proračuna ................................................................................. 5

2.1.2. Vremenska dinamika i proračunski ciklus .......................................................... 6

2.1.3. Elementi proračuna ............................................................................................. 9

2.2. Korisnici proračuna ....................................................................................................... 19

2.3. Sadržaj proračuna i financijski plan .............................................................................. 20

2.3.1. Opći dio proračuna ............................................................................................. 21

2.3.2. Posebni dio proračuna ........................................................................................ 22

2.3.3. Plan razvojnih programa .................................................................................... 22

3. SPECIFIČNOSTI PRORAČUNSKOG RAČUNOVODSTVA .......................................... 23

3.1. Regulacija proračunskog računovodstva....................................................................... 24

3.2. Računovodstveni koncepti ............................................................................................ 25

3.2.1. Novčani računovodstveni koncept ..................................................................... 26

3.2.2. Modificirani novčani računovodstveni koncept ................................................. 27

3.2.3. Računovodstveni koncept nastanka događaja .................................................... 27

3.2.4. Modificirani koncept nastanka događaja ............................................................ 29

3.3. Instrumenti proračunskog računovodstva ..................................................................... 30

3.3.1. Poslovne knjige .................................................................................................. 30

3.3.2. Knjigovodstvene isprave .................................................................................... 34

3.3.3. Financijski izvještaji ........................................................................................... 35

3.4. Proračunska klasifikacija .............................................................................................. 38

4. JEDINICE LOKALNE I REGIONALNE SAMOUPRAVE I NAČINI FINANCIRANJA

U HRVATSKOJ ................................................................................................................... 42

4.1. Lokalna i regionalna samouprava u RH ........................................................................ 44

4.1.1. Lokalna i regionalna razina vlasti ...................................................................... 45

4.1.2. Organizacija općina i gradova u RH .................................................................. 48

4.2. Financiranje jedinica lokalne i regionalne samouprave u RH ...................................... 51

4.2.1. Odlučivanje o lokalnim proračunima u RH ....................................................... 52

4.2.2. Izvori prihoda jedinica lokalne i regionalne samouprave .................................. 54

4.2.3. Rashodi jedinica lokalne i regionalne samouprave ............................................ 57

5. PRORAČUN GRADA KASTVA ........................................................................................ 59

5.1. Obilježja grada Kastva .................................................................................................. 59

5.1.1. Ustroj grada Kastva ............................................................................................ 60

5.1.2. Tijela grada Kastva ............................................................................................. 61

5.2. Analiza proračuna grada Kastva ................................................................................... 65

5.2.1. Opći dio proračuna za 2012. godinu .................................................................. 67

5.2.2. Posebni dio proračuna za 2012. godinu ............................................................. 72

5.2.3. Izvršenje proračuna za 2012. godinu .................................................................. 75

5.2.4. Proračun Grada Kastva za 2013. i projekcija za 2014.-2015. godinu ................ 81

6. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 87

LITERATURA ........................................................................................................................... 89

POPIS SLIKA ............................................................................................................................ 91

POPIS TABLICA ....................................................................................................................... 91

POPIS PRILOGA ....................................................................................................................... 91

1. UVOD

U ovom diplomskom radu obrađena je tema „Proračunsko računovodstvo i proračun grada

Kastva“. U Republici Hrvatskoj postoje 3 osnovna računovodstvena sustava - računovodstvo

poduzetnika, neprofitnih organizacija i proračuna. Svaki sustav ima svoje karakteristike, no za

potrebe ovog rada fokus će biti samo na računovodstvu proračuna.

Uvod obuhvaća:

• problem, predmet i objekt istraživanja,

• svrhu, ciljeve i hipotezu rada, te

• znanstvene metode i strukturu rada.

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Problem istraživanja ovog diplomskog rada odnosi se na teoretsko analiziranje proračuna u

cjelini, njegovih proračunskih korisnika, pojedinih faza proračunskog procesa, te na kraju

analiziranje planiranja proračuna lokalne samouprave na primjeru grada Kastva.

Iz navedenog problema proizlazi i sam predmet istraživanja ovog rada, a to je svrha, sadržaj

i planiranje proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2012. godinu te

projekcija za razdoblje od 2013. do 2015. godine.

Iz prethodno navedenog problema i predmeta istraživanja upućuje se na objekt istraživanja,

a to je proračunsko računovodstvo na primjeru grada Kastva.

1.2. SVRHA, CILJEVI I HIPOTEZE RADA

Iz postavljenog problema, predmeta i objekta istraživanja proizlaze svrha i ciljevi istraživanja

te se na temelju toga može postaviti radna hipoteza.

Svrha istraživanja je istražit i analizirat najvažnija obilježja proračunskog računovodstva i

njegovih dijelova te analizirati proračunske korisnike na čije djelovanje utječu proračun,

proračunsko računovodstvo i zakonodavna vlast Republike Hrvatske.

1

Cilj je ovog istraživanja da se predstave sve značajke i sustav proračuna i jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave te kao potvrda teorijske analize predstavi proračun grada

Kastva.

U radu se daju odgovori na sljedeća pitanja:

1. Što je proračun?

2. Koji su ciljevi i zadaće proračuna?

3. Tko su proračunski korisnici?

4. Koje su faze proračunskog procesa?

5. Koji su instrumenti proračunskog računovodstva?

6. Koja su obilježja lokalne uprave?

7. Kako se financira i koju imovinu posjeduje grad Kastav?

8. Kakva je struktura proračuna grada Kastva i koje sve podatke možemo iznijeti iz njega?

Na osnovi definiranog problema, predmeta i objekta istraživanja moguće je postaviti radnu

hipotezu: proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave temeljni je akt putem

kojeg lokalne jedinice, na temeljima proračunskog računovodstva, planiraju i izvršavaju svoje

prihode i primitke, te rashode i izdatke potrebne za poslove iz njenog samoupravnog

djelovanja.

U radu su osim radne postavljene i pomoćne hipoteze:

Na temelju spoznaja moguće je utvrditi kompleksnost i važnost proračuna kao

javnopravnog akta u izrazito teškoj ekonomskoj situaciji u zadovoljavanju javnih

potreba.

Sustavne spoznaje o proračunu države i proračunu jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave neophodne su za utvrđivanje važnosti, ciljeva, funkcija i

sastavnica proračuna te faza proračunskog procesa kao okosnice djelovanja države.

Izučavanjem plana proračuna grada Kastva za 2012. godinu moguće je potkrijepiti

teorijske spoznaje o važnosti ostvarivanja planiranih prihoda i primitaka grada bez

kojih se proračunski ciljevi ne bi mogli ostvariti.

1.3. ZNANSTVENE METODE I STRUKTURA RADA

Prilikom istraživanja i analize proračuna grada Kastva korištene su slijedeće znanstvene

metode:

2

• induktivna i deduktivna metoda

• metoda analize i sinteze

• metoda generalizacije i specijalizacije

• metoda komparacije

• metoda klasifikacije

• metoda deskripcije

• metoda studije slučaja.

Rad se sastoji od pet međusobno povezanih dijelova:

U prvom dijelu, Uvodu, formuliran je problem, predmet i objekt istraživanja, definirana je

radna hipoteza s pomoćnim hipotezama, navedena je svrha i ciljevi istraživanja, zatim

znanstvene metode korištene pri izradi rada te na kraju obrazložena struktura rada.

Sustav proračuna je naslov drugog dijela. U tom dijelu rada definira se pojam proračuna,

njegovi ciljevi, zadaće, proračunski ciklus, elementi proračuna, analiziraju se proračunski

korisnici te se na kraju opisuje sadržaj proračuna.

Naslov trećeg dijela glasi Specifičnosti proračunskog računovodstva. U ovom dijelu se

objašnjava regulacija proračunskog računovodstva te se razrađuju računovodstveni koncepti

proračunskog računovodstva. Unutar tog dijela još se navode i objašnjavaju instrumenti

proračuna te proračunska klasifikacija.

Četvrti dio pod naslovom Jedinice lokalne i regionalne samouprave i načini financiranja u

Hrvatskoj objašnjava lokalnu i regionalnu samoupravu te njihovo financiranje odnosno

izvore prihoda jedinica s jedne strane te rashoda s druge.

U petom dijelu s naslovom Proračun grada Kastva dana je kratka povijest grada kao i

analiza njegova proračuna za 2012. godinu. Također dan je prikaz projekcije proračuna grada

za razdoblje od 2013. do 2015. godine.

3

U posljednjem dijelu, Zaključku, na koncizan je način sistematizirana cjelokupna tematika i

rezultati istraživanja ovog diplomskog rada, kojim se dokazuje radna i njezine pomoćne

hipoteze.

2. SUSTAV PRORAČUNA

Sustav proračuna se kao i bilo koji drugi sustav sastoji od elemenata o čijem djelovanju i

stupnju povezanosti ovisi i njegov razvoj te kvaliteta outputa. Elementi sustava proračuna u

najužem smislu jesu uprave Ministarstva financija koje direktno sudjeluju u izradi,

upravljanju i izvršenju državnog proračuna i to:

• Uprava za makroekonomske analize i prognoze,

• Uprava za pripremu i konsolidaciju proračuna,

• Državna riznica,

• Uprava za izvršavanje državnog proračuna,

• Uprava za upravljanje gotovinom i javnim dugom i

• Uprava za državno računovodstvo.

Međutim, u donošenju državnog proračuna sudjeluju svi proračunski korisnici, te:

• Ministarstvo financija svake godine šalje svim ministarstvima i tijelima državne

uprave u rangu ministarstva Okružnicu (smjernice) za pripremu i izradu proračuna za

naredno razdoblje. U smjernicama se daju temeljne naznake ciljeva i politike Vlade

Republike Hrvatske kojih se prilikom planiranja svojih izdataka proračunski korisnici

trebaju držati,

te Vlada i Hrvatski sabor koji konačno odlučuje o donošenju proračuna. (Jakir, Maletić,

2001.)

2.1. POJAM PRORAČUNA

Prihode prikupljene od poreza, doprinosa i drugih davanja radi zadovoljavanja javnih potreba

potrebno je rasporediti na određene korisnike. U najvećem broju zemalja instrument

usmjeravanja prikupljenih prihoda u pravcu zadovoljavanja javnih potreba je proračun

(budžet). (Keser i ostali autori, 2000.)

4

Osim riječi proračun i u hrvatskom se kao i u brojnim drugim jezicima može koristiti i riječ

budžet. Riječ budžet potječe od francuske riječi bougette koja je označavala kožnu torbicu u

kojoj su francuski trgovci u srednjem vijeku držali svoj novac. U Engleskoj je riječ budget

označavala kožnu torbu u kojoj je ministar financija u parlament donosio prijedlog prihoda i

rashoda države za neko vremensko razdoblje. Riječ se zadržala i koristi se primjerice u eng.

budget, franc. budget, njem. Budget, ali i Haushaltsplan i Etat, tal. budget, ali i bilancio,

nizoz. budget, ali i begroting. (Ott i ostali autori, 2009.)

2.1.1. CILJEVI I FUNKCIJE PRORAČUNA

Proračun nije samo pregled prihoda i rashoda, on je prije svega odraz programa rada Vlade i

treba doprinositi održavanju ukupne gospodarske ravnoteže uvažavanjem ciljeva alokacijske,

distribucijske i stabilizacijske politike. (Brümmerhoff, 2000.).

Razmatranje proračuna kao sustava zahtijeva poznavanje sistemske analize u okviru koje je

moguće razlikovati slijedeće aktivnosti:

1. Formulaciju – razrješnjenje, definiranje i precizno pojmovno ograničenje problema;

2. Istraživanje – prikupljanje relevantnih podataka i informacija o sistemu i okolini;

3. Konceputalizaciju – izgradnju modela sistema i utvrđivanje njegovih posljedica (tj.

način djelovanja);

4. Interpretaciju – donošenje zaključka o sistemu;

5. Verifikaciju – testiranje zaključaka o sistemu;

6. Implementaciju – realizaciju zaključaka o sistemu kroz njegovu svakodnevnu

djelatnost.

Formulaciju sustava proračuna, shvaćenu kao postupak identifikacije problema, potrebno

je započeti s utvrđivanjem cilja proračuna. Iz same definicije proračuna mogu se uočiti

ciljevi proračuna. Zbog divergentnosti mišljenja o prirodi i definiciji proračuna nije

jednostavno jednoznačno odrediti temeljni cilj proračuna. Prikladnije je istaknuti neke

ciljeve proračuna koji su međusobno supstitutivni i dopunjujući. Moguće je istaknuti

slijedeće ciljeve proračuna:

• putem proračunskog instrumentarija osigurati provedbu makroekonomske politike i

postići željenu razinu i dinamiku gospodarske aktivnosti;

• održati gospodarsku stabilnost, postići punu zaposlenost, te kontrolu inflacije;

• osigurati predviđenu razinu zadovoljenja javnih potreba;

5

• postići očekivanu razinu raspoloživih prihoda;

• osigurati kontrolu trošenja javnog novca;

• organizirati računovodstvenu evidenciju koja će osigurati točne i ažurne podatke o

iznosima primitaka i izdataka tj. osigurati nadzor nad izvršenjem proračuna;

• na temelju ažurne računovodstvene evidencije omogućiti utvrđivanje odstupanja

ostvarenog od očekivanog što će pravodobno upozoriti na dolazeće probleme;

• implementirati sustav proračuna koji će biti primjeren političkoj, ekonomskoj,

socijalnoj slici države i komparativan u odnosu na druge zemlje. (Keser i ostali autori,

2000.)

Proračunom se mogu provoditi i funkcije ekonomske politike:

• stabilizacijska – država interveniranjem u porezima i javnim rashodima može pokušati

utjecati da se ostvari što viša zaposlenost, što stabilnije cijene, što bolji saldo bilance

plaćanja i što povoljnija stopa ekonomskog rasta;

• alokacijska – država može utjecati na odluku o tome koja će dobra i usluge biti javna a

koja privatna (direktno, javnom ponudom, te indirektno kroz poreze i potpore);

• distribucijska – država može progresivnim oporezivanjem i sustavima transfera

utjecati na način raspodjele proizvedenih dobara i usluga među članovima društva.

Ova se podjela ponekad smatra zastarjelom, ali može poslužiti za proučavanje

funkcioniranja države.

Državnim proračunom se osigurava kontrola prikupljanja i trošenja javnog novca. Tijekom

fiskalne godine kontrolu čitavog proračuna obavljaju uprave u Ministarstvu financija, ali i

svako ministarstvo nadzire dijelove proračuna za koje je nadležno. Konačnu kontrolu

izvršenja proračuna obavlja Državni ured za reviziju. Dakako, i građani bi se kao uplatitelji

sredstava u proračun i korisnici javnih dobara i usluga koje se iz proračuna financiraju trebali

aktivnije uključiti u kontrolu proračuna. (Ott i ostali autori, 2009.)

2.1.2. VREMENSKA DINAMIKA I PRORAČUNSKI CIKLUS

Proračun je, kao plan prihoda i rashoda države za sljedeće godišnje razdoblje, s ekonomskog,

socijalnog i političkog stajališta suviše važan da bi se prepustio spontanom donošenju. Upravo

zato je proračun rezultat precizno reguliranog proračunskog procesa, odnosno ciklusa. Pod

proračunskim ciklusima podrazumijevaju se postupci pripreme, izrade, donošenja, izvršenja i

6

kontrole izvršenja proračuna koji podrazumijevaju poduzimanje točno utvrđenih radnji koje

su stavljene u nadležnost određenih izvršnih i zakonodavnih tijela. (Jelčić, 2001.)

Glavni sudionici proračunskog procesa u Republici Hrvatskoj su Hrvatski sabor koji kao

najviše zakonodavno tijelo usvaja proračun, Vlada kao glavni nositelj izvršne vlasti predlaže i

izvršava proračun, Ministarstvo financija koje sudjeluje u svim fazama pripreme i izvršenja

proračuna te korisnici proračuna koji u procesu javnog izbora odlučuju o proračunskoj politici

u najširem smislu te riječi. (Jurković, 2002.)

Proračunski ciklus započinje postupcima pripreme i izrade proračuna koji se mogu podijeliti u

nekoliko faza. U prvoj fazi pripreme formuliraju se ciljevi koji se žele ostvariti primjenom

proračuna. Ciljevi mogu biti različiti, na primjer smanjenje nezaposlenosti, stabilnost cijena,

utvrđena visina budžetskog deficita i način njegova pokrivanja itd. U drugoj fazi korisnici

proračuna planiraju rashode koji će nastati kao rezultat obavljanja poslova iz njihove

nadležnosti. Treća faza pripreme proračuna jest ona u kojoj se prikupljaju, analiziraju i

preispituje osnovanost i mogućnost podmirenja zahtjeva za sredstvima pojedinih resora ili

ministarstava. Zatim slijedi faza usklađivanja zahtjeva, prijedloga, stavova pojedinih resora s

raspoloživim mogućnostima koje su određene planiranim proračunskim prihodima. Nakon što

su zahtjevi usklađeni s mogućnostima Vladi se dostavlja nacrt proračuna uz financijsko

izvješće u kojem ministar financija izlaže stanje i prognozu kretanja javnih financija u okviru

ukupnih gospodarskih kretanja. Ukoliko Vlada prihvati nacrt proračuna u nepromijenjenom

obliku on postaje prijedlog proračuna za sljedeću proračunsku godinu (Jelčić, 2001.).

Prijedlog proračuna se dostavlja svim saborskim zastupnicima koji ga detaljno proučavaju.

Svaki zastupnik, radno tijelo Sabora i Vlada mogu predati svoje prijedloge za izmjenu ili

eventualnu dopunu prijedloga proračuna takozvane amandmane. Zbog načela uravnoteženosti

predloženi amandmani moraju biti u skladu s utvrđenom stopom dopuštenog deficita

konsolidiranog proračuna. Proračun zatim prolazi detaljnu raspravu u zastupničkom domu

Sabora gdje se prvo raspravlja općenito o proračunu, zatim o veličini sredstava koja su

dodijeljena proračunskim korisnicima i na kraju se glasa. Nakon izglasavanja proračuna

provedba proračuna postaje obavezna za sve sudionike i korisnike proračuna (Ott i ostali

autori, 2009.).

7

Provedba proračuna podrazumijeva poduzimanje radnji kojima se prikupljaju planirani

proračunski prihodi te zatim dodjeljuju prikupljena sredstava onim korisnicima u iznosima i

za namjene koje su utvrđene proračunom. Istovremeno se obavlja i nadzor i kontrola tih

operacija. (Jelčić, 2001.)

U Republici Hrvatskoj za koordiniranje aktivnosti proračunskih korisnika i uredno izvršenje

proračuna odgovorno je Ministarstvo financija. No, posebno mjesto u izvršavanju i kontroli

korištenja proračunskih sredstava ima Državna riznica Ministarstva financija. „Državna

riznica je složeni sustav proračunskog i financijskog upravljanja javnim novcem čija je svrha

racionalnije trošenje javnog novca, smanjivanje potrebe zaduživanja države te povećanje

likvidnosti gospodarstva.“ (Ott i ostali autori, 2009.)

Ministarstvo financija ima pravo, ali ne i obvezu da odobrene iznose u cijelosti iscrpi. U

pravilu se ne smiju prekoračiti iznosi koji su određeni proračunom, a sredstva se mogu

upotrijebiti isključivo za ono za što su namijenjena, i samo unutar proračunske godine.

(Brümmerhoff, 2000.) U različitim okolnostima, može se ukazati potreba za promjenom

visine ili strukture javnih prihoda i javnih rashoda što dovodi do rebalansa proračuna koji

prolazi iste one faze koje je prošao i sam proračun. Rebalans i izvorni državni proračun

tijekom izvršenja stapaju se u cjelinu. (Jurković, 2002.)

U svim fazama proračunskog procesa provodi se nadzor i revizija trošenja proračunskih

sredstava kako bi se nadzirala zakonitost, svrhovitost i pravodobnost korištenja proračunskih

sredstava. Nadzor proračuna predstavlja praćenje izvršenja proračuna u odnosu na planske

veličine zadane u procesu donošenja proračuna. Praćenje izvršenja proračuna temelji se na

računovodstvenim podacima koji se prezentiraju u formi financijskih izvještaja čiji je način

sastavljanja i sadržaj propisan. Korisnici proračuna obvezni su sastaviti godišnji financijski

obračun kojeg dostavljaju nadležnom ministarstvu. Pregledane i konsolidirane obračune

ministarstva dostavljaju Ministarstvu financija koje na temelju dobivenih podataka izrađuje

godišnji obračun državnog proračuna. Izvješće o izvršenju proračuna Ministarstvo financija

dostavlja Vladi, a Vlada Saboru. To izvješće mora sadržavati:

• početno i završno stanje računa proračuna,

• objašnjenje većih odstupanja,

• podatke o svim poslovima zaduživanja i upravljanja dugom i

8

• podatke o korištenju proračunskih rezervi te o jamstvima danim tijekom fiskalne

godine (Keser i ostali autori, 2000.).

U ovoj fazi ciklusa važnu ulogu ima i Državni ured za reviziju koji kao samostalna i neovisna

institucija ocjenjuje usklađenost trošenja proračunskih sredstava s planiranim i odobrenim

iznosima, te istinitost izvješća i drugih dokumenata. Državni ured za reviziju odgovara

isključivo Saboru kojem šalje izvješće o svom radu i obavljenim revizijama za prethodnu

godinu. Sabor RH putem državne revizije ispituje financijske izvještaje i financijske

transakcije svih državnih jedinica, osobito sa stajališta namjenskog korištenja sredstava na

način kako je to izglasano državnim proračunom. Državni revizori nemaju ovlast ispravljanja

uočenih nepravilnosti, oni isključivo u svom izvješću daju prijedloge i preporuke kojima

pridonose ekonomičnijem, učinkovitijem i svrsihodnijem trošenju proračunskih sredstava.

Izvješće postaje javni dokument nakon rasprave u Saboru te se objavljuje na web-stranici

državnog ureda za reviziju. (Ott i ostali autori, 2009.)

Proračunski ciklus završava odobravanjem godišnjeg obračuna državnog proračuna. Rezultati

posljednje faze proračunskog ciklusa osiguravaju pouzdanost podataka o izvršenju proračuna

i pružaju dragocjene podatke za korektivne poteze. (Keser i ostali autori, 2000.)

2.1.3. ELEMENTI PRORAČUNA

Sustav je definiran kao skup elemenata koji su međusobno povezani tako da tvore integralnu

cjelinu. Svaki element sustava ima određena svojstva i funkciju.

Elementi sustava (državnog) proračuna1 su:

Proračunski prihodi,

Proračunski rashodi,

(Državna) riznica.

Proračunski prihodi

Za podmirenje javnih potreba nužno je prikupljati sredstva, a što je postavljeno u zadatak

svakoj državi. Državni (proračunski) prihodi mogu se prikupljati iz različitih izvora i na

različite načine tj. primjenom različitih financijskih instrumenata. Komparativni prikaz

1 Analogno možemo promatrati i sustav lokalnog proračuna čiji su elementi, zbog suženih funkcija lokalnih jedinica nešto jednostavniji.

9

proračunskih prihoda između pojedinih zemalja pokazuje da postoje razlike u vrsti izvora

financiranja i udjelu pojedinih prihoda u ukupnim proračunskim prihodima. Te razlike su

uvjetovane nizom čimbenika, a prvenstveno proizlaze iz različite financijske snage pojedinih

država, odnosno njenih poduzeća i građana, iz različitih oblika političke i javne vlasti, iz

razvijenosti financijskih instrumenata što odgovara stupnju gospodarske razvijenosti, iz

naslijeđenog historijskog razvoja državnih prihoda, iz stupnja nezavisnosti državne vlasti itd.

Strukturu i veličinu državnih prihoda u globalu određuje zakonodavna vlast. Proračunski

prihodi su svi prihodi i primici novca koji su predviđeni proračunom. (Keser i ostali autori,

2000.)

Prema klasifikaciji prezentiranoj u Priručniku o statistici državnih financija MMF-a,

proračunski prihodi sadrže (Keser i ostali autori, 2000.):

a) porezne prihode

b) neporezne prihode

c) kapitalne prihode i

d) potpore.

Slika 1.: Vrste prihoda poslovanja

Izvor: Proračunski vodič za građane, 2009. p.21

a) Porezni prihodi

Porezi

Najznačajniji instrumenti prikupljanja prihoda države jesu porezi. To su obvezna davanja koja

ubire država, bez neposredne protuusluge, radi podmirenja državnih potreba i ostalih javnih

10

potreba. To su prihodi od poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, poreza na dobit,

poreza na imovinu, poreza na robu i usluge te poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije

(tj. carina i carinskih pristojbi).

Pritom se razlikuju:

direktni porezi, tj. porez na dohodak, prirez poreza na dohodak, porez na dobit i porez

na imovinu (snose ih porezni obveznici kad dio svog dohotka, dobiti ili imovine

uplaćuju direktno u državni proračun) i

indirektni porezi (npr. PDV i trošarine koji su uključeni u cijenu, pa iako ih u proračun

uplaćuju trgovci, indirektno ih snose kupci). (Ott i suradnici, 2009.)

Doprinosi

U doprinose su uključena sva obvezna plaćanja koja vrše osigurane osobe ili njihovi

poslodavci, prema državnim institucijama, koje vode programe dodataka za socijalnu skrb

kako bi se stekle ili zadržale pravo na takve naknade uz uvjet da se ti doprinosi ubiru kao

funkcija plaće, ukupnog iznosa plaća ili broja zaposlenih, bez obzira na to da li su doprinosi

direktno proporcionalni odgovarajućim primanjima, progresivni ili se ne zaračunavaju iza

određene maksimalne razine plaće. (Keser i ostali autori, 2000.)

Porez na promet nekretnina

Ovdje su obuhvaćeni porezi na korištenje, posjedovanje ili prijenos bogatstva, pokretne ili

nepokretne imovine, bilo da se ubiru u pravilnim intervalima, jednokratno ili prilikom

prijenosa.

Tuzemni porezi na promet proizvoda i usluga

Ovdje su obuhvaćene pristojbe i davanja na proizvodnju, vađenje, prodaju, prijenos, zakup

(leasing), ili dostavu roba i usluga i pružanje usluga ili na korištenje roba ili dopuštenje

korištenja roba ili izvođenje djelatnosti. Tako ovaj naslov uključuje jednofazne poreze ili

višefazne kumulativne poreze, sve poreze na opću prodaju, bilo da se ubiru na razini

proizvođača, veletrgovine ili maloprodaje, poreza na dodanu vrijednost, trošarine, kao i

poreze na korištenje motornih vozila ili drugih roba ili dopuštenje za izvođenje određene

djelatnosti.

Carine i carinske pristojbe

Razlikuju se:

11

uvozne pristojbe – to su svi porezi prikupljeni na robu koja ulazi u zemlju, a imaju

formu – carine – to su pristojbe što se ubiru prema popisu carinskih tarifa ili ostalih

uvoznih izdataka (kao što su konzularne pristojbe, prirezi što se ne zasnivaju na

carinskoj tarifi);

izvozne pristojbe – uključuju sve poreze koji se zasnivaju na činjenici da se roba

izvozi iz zemlje;

dobit od uvoznih ili izvoznih monopola;

dobici od strane valute;

ostali porezi na međunarodnu trgovinu (poreze na provozu robe, porezi na putovanja u

inozemstvo).

Ostali porezi

Ova kategorija uključuje ostale poreze koji se ubiru po osnovama različitim od prethodno

navedenih (neidentificirani porezi, neraspoređeni porezi po navedenim osnovama – npr.

doprinos za skloništa, administrativne pristojbe i dr.).

b) Neporezni prihodi

Tekući neporezni prihodi obuhvaćaju sve neotplative državne primitke s protuobvezom, koji

nisu rezultat prodaje kapitala, sve globe i kazne osim onih za nepoštivanje poreznih

obveznika, i sve dobrovoljne, neotplative, tekuće državne primitke bez protuobveze, koji nisu

iz državnih izvora. Ova kategorija ne uključuje državne primitke od poreza, potpora,

zaduživanja, otplata ranijih pozajmljivanja države, prodaju stalne kapitalne imovine, zaliha,

zemljišta i nematerijalne imovine, te darova iz nedržavnih izvora u kapitalne svrhe. (Keser i

ostali autori, 2000.)

Pri izradi proračuna predviđena je slijedeća klasifikacija neporeznih prihoda:

prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine (prihodi od kamata, dobit javnih

poduzeća, prihodi od imovine itd.);

administrativne pristojbe i negospodarstvena i popratna trgovina – to su prihodi od

sudskih i administrativnih pristojbi (javnobilježničke, upravne pristojbe);

prihodi po posebnim propisima – npr. novčane kazna za carinske, devizne, porezne,

privredne, prometne, krivične prekršaje i ostali prihodi po posebnim propisima;

ostali neporezni prihodi – npr. prihodi državne uprave (sredstva za financiranje

obnove), naknade za ceste i ostali prihodi (naknada za koncesiju, priređivanja igara na

12

sreću, pristojbe za izdane dozvole za prijelaz državne granice). (Keser i ostali autori,

2000.)

Porezni i neporezni prihodi su tekući proračunski prihodi.

c) Kapitalni prihodi

To su svi prihodi koji potječu od prodaje kapitalne imovine s vijekom trajanja duljim od jedne

godine (npr. od prodaje zemljišta, robnih zaliha, nematerijalne imovine).

Dijele se na prihode od:

prodaje građevnih objekata u državnom vlasništvu privatizacije - bili su najvažnija i

najizdašnija stavka kapitalnih prihoda, ali to je bilo kratkoročno tako da na prihode od

prodaje Hrvatskih telekomunikacija država više ne može računati;

prodaje državnih robnih zaliha;

prodaje zemlje te

kapitalnih transfera iz nedržavnih izvora (transferi novca od pojedinaca, privatnih

neprofitnih organizacija, nedržavnih fondacija, poduzeća i sl.). (Jurković, 2002.)

d) Potpore

To su primici bez protuobveza, neotplativi i neobvezni primici od drugih država ili

međunarodnih institucija. Potpore uključuju reparacije i darove za pojedine programe ili

projekte, kao opća podrška proračunu ili za neku konkretnu namjenu. Izraz potpora odnosi se

na transfere između država ili međunarodnih institucija. (Keser i ostali autori, 2000.)

Potpore mogu biti:

tekuće – učinjene radi finaciranja tekućih izdataka;

kapitalne – u svrhu plaćanja za nabavku ili izgradnju dugotrajne imovine s vijekom

trajanja preko godine dana i s vrijednošću koja je značajna.

Klasificirane prema izvorima potpore mogu biti (Keser i ostali autori, 2000.):

iz inozemstva,

s ostalih razina nacionalne države,

od međunarodnih tijela zemljama članicama,

međunarodnim tijelima od njihovih stožera.

Proračunski rashodi

Proračunski rashodi su izdaci koje čini država (njeni organi i institucije), u javnom interesu

radi što efikasnijeg zadovoljenja javnih potreba. Proračunski izdaci predstavljaju način

13

upotrebe proračunskih prihoda u cilju realizacije javnih (državnih) funkcija. Veličina

proračunskih izdataka povezana je s opsegom funkcija koje obavlja suvremena država i odraz

je dostignutog stupnja ekonomskog, političkog i društvenog razvoja određene zemlje. Neki od

uzroka porasta javnih izdataka mogu biti (Keser i ostali autori, 2000.):

porast rashoda za robe i usluge koji je uzrokovan slijedećim čimbenicima:

o rastom dohotka po stanovniku,

o tehnološkim promjenama,

o promjenom broja stanovnika,

o relativnim troškovima javnih usluga (porast troškova u odnosu na privatna

dobra),

o urbanizacijom;

promijenjen djelokrug transfera;

dostupnost poreznih izvora;

efekt praga i financije rata;

politički i društveni faktori.

Postoji nekoliko klasifikacija državnih rashoda (Ott i ostali autori, 2009.):

• ekonomska klasifikacija – npr. naknade zaposlenima, subvencije, socijalne

naknade;

• funkcijska klasifikacija – npr. obrana, zdravstvo, obrazovanje;

• programska klasifikacija – po programima, aktivnostima i projektima, npr.

programi zaštite okoliša;

• organizacijska klasifikacija – Sabor, Vlada, ministarstva i sl.;

• klasifikacija po izvorima financiranja – prikazuje izvore, npr. porezi, doprinosi,

namjenski prihodi, donacije;

• lokacijska klasifikacija – po teritorijalnim cjelinama, npr. županijama, gradovima,

općinama, područjima posebne državne skrbi.

Rashodi po ekonomskoj klasifikaciji

Rashodi se vode na računu prihoda i rashoda, a dijele se na rashode poslovanja i rashode za

nabavu nefinancijske imovine. Rashodi poslovanja iz godine u godinu čine 97-98% ukupnih

rashoda, a ostatak čine rashodi za nefinancijsku imovinu. (Ott i ostali autori, 2009.)

14

Slika 2.: Vrste rashoda državnog proračuna po ekonomskoj klasifikaciji

Izvor: Proračunski vodič za građane, 2009. p.27

Rashodi poslovanja

Rashodi poslovanja vezani su uz poslovanje države. Kako bi država mogla „poslovati“

potrebno je plaćati zaposlene u državnim institucijama; kako bi ti zaposleni mogli raditi

država mora snositi razne materijalne rashode; budući da državi za njeno poslovanje često

nedostaje sredstava, zadužuje se, pa mora snositi razne financijske troškove (primjerice

kamate); kako bi država poticala razne neophodne djelatnosti, ali i održavala na životu razne

gubitaše, daje im subvencije; kako bi nerazvijenije lokalne jedinice mogle držati korak s onim

razvijenijima država im daje razne pomoći, a socijalna država naravno mora trošiti i na

socijalne naknade (mirovine, naknade za nezaposlene, za bolovanje i rodilje). (Ott i ostali

autori, 2009.)

Socijalne naknade

Socijalne naknade su daleko najvažnija skupina rashoda državnog proračuna. Riječ je o

naknadama iz osiguranja (74%) i naknadama za socijalnu pomoć (26% ukupnih socijalnih

naknada). Naknade iz osiguranja su mirovine, naknade za nezaposlene, naknade za bolovanje

i rodiljni dopust, naknade za djecu i obitelj, ali i za medicinske usluge, ortopedske sprave i

pomagala, farmaceutske proizvode i slične naknade koje plaća država.

Naknade za socijalnu pomoć namijenjene su siromašnima i to u posebnim okolnostima koje

ne pokriva osnovno socijalno osiguranje (primjerice razne pomoći obiteljima, hendikepiranim

osobama, sufinanciranje prijevoza, javne kuhinje). (Ott i ostali autori, 2009.)

15

Rashodi za zaposlene

U ovoj se kategoriji evidentiraju plaće zaposlenih u javnom sektoru i doprinosi koje država

uplaćuje kako bi njeni zaposlenici ostvarili prava na obvezno zdravstveno i mirovinsko

osiguranje. Doprinose država zapravo uplaćuje sama sebi, jer se socijalni doprinosi

evidentiraju kao državni prihodi. Iako oni nisu stvarni trošak za državu, moraju se

evidentirati. (Ott i ostali autori, 2009.)

Materijalni rashodi

Materijalni rashodi uključuju ukupnu vrijednost dobara i usluga koje država kupuje od

privatnog sektora na slobodnom tržištu za obavljanje svojih aktivnosti. Tu se bilježe rashodi

vezani uz službena putovanja, stručna usavršavanja, uredski materijal, energiju, telefone,

komunalne usluge, informiranje i sl. Oko polovice tih rashoda odlazi na usluge poput

telefona, pošte i prijevoza, tekućeg i investicijskog održavanja i sl. Iako su u strukturi ukupnih

rashoda poslovanja treći po veličini, materijalni rashodi ipak su manje značajna kategorija.

(Ott i ostali autori, 2009.)

Subvencije

Subvencije su različiti oblici stalne ili povremene financijske pomoći koju neka institucija

(najčešće država, i to iz proračuna) daje za točno određene namjene. Sa stajališta namjene

subvencije mogu biti dotacije, regresi, premije, oslobađanja od plaćanja poreza, doprinosa,

carina ili drugih obveza.

Pomoći

Pomoći ili dotacije bespovratni su prijenosi sredstava međunarodnim organizacijama, stranim

vladama, proračunima, izvanproračunskim korisnicima, bankama, financijskim institucijama i

poduzećima. (Ott i ostali autori, 2009.)

Financijski rashodi

Rashodi financiranja nastaju kao rezultat pribavljanja, korištenja i vraćanja financijskih

sredstava. U rashode financiranja ubrajamo: negativne kamate, negativne tečajne razlike,

smanjenje vrijednosti dugoročnih i kratkoročnih financijskih ulaganja i pokrivanje negativnog

salda revalorizacijskih zaliha. Oko polovice financijskih rashoda odnosi se na kamate na

izdane državne obveznice.

16

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine odnose se na dugoročnu imovinu. Riječ je o nabavi

neproizvedene imovine (primjerice zemljišta), proizvedene imovine (primjerice građevinskih

objekata), plemenitih metala, strateških zaliha i sl. Obično se najveći dio tih rashoda odnosi na

nabavu građevinskih objekata. (Ott i ostali autori, 2009.)

Rashodi po funkcijskoj klasifikaciji

Funkcijska klasifikacija pruža mogućnost za praćenje trendova u državnim isplatama u svezi s

pojedinom funkcijom i mogućnost usporedbe među zemljama o učešću države u pojedinim

ekonomskim i socijalnim funkcijama. Na ovu klasifikaciju ne odražava se promjena

organizacijske strukture, tako da je pogodna za komparacije dužih vremenskih serija.

Državne funkcije su grupirane u četiri osnovne grupe (Keser i ostali autori, 2000.):

Usluge opće države – opće javne usluge, poslovi i usluge vezane uz obranu, javni red i

poslovi sigurnosti;

Usluge zajednici i društvu – poslovi i usluge obrazovanja, zdravstva, socijalne

sigurnosti i socijalne skrbi, stambeni i komunalni poslovi i usluge, rekreacijska,

kulturna i vjerska djelatnost;

Ekonomske usluge – poslovi i usluge s gorivom i energijom, poslovi i usluge vezani

uz poljoprivredu, šumarstvo, lov i ribolov, rudarstvo i mineralne resurse, poslovi i

usluge vezani uz proizvodnu djelatnost te uz prijevoz i komunikacije;

Ostale funkcije – drugi ekonomski poslovi i usluge, izdaci koji nisu svrstani u

navedene glavne grupe (transakcije vezane uz javni dug, transferi općeg karaktera

između raznih razina vlasti itd.).

Državna riznica

Termin riznica ili trezor označava blagajnu, pretinac ili posebnu prostoriju u kojoj se čuvaju

različite dragocjenosti, na primjer vrijednosni papiri, nakit i slično. U kontekstu sustava

proračuna naravno da pojam riznice ne označava nikakvu blagajnu ili sef, već „javnu

instituciju putem koje se u mnogim zemljama provodi financijska služba države i ostalih

političko teritorijalnih jedinica, a vezana je uz ministarstvo financija i aktivno djeluje u

području financijskih i monetarnih intervencija na suzbijanju financijske nelikvidnosti i

poremećaja općeg stanja nelikvidnosti.“ (Leko & Matas, 1993.)

Riznica je složen informacijski sustav za upravljanje financijama koji povezivanjem javnih

prihoda i javnih rashoda omogućava efikasno korištenje javnih resursa i uspostavljanje

17

financijske discipline. Ciljevi koji se ispunjavaju uspostavljanjem složenog sustava riznice

jesu (Vašiček i ostali autori, 2007.):

jasan i zakonit proces izvršavanja proračuna;

financiranje rashoda u skladu s odlukama;

odgovorno i efikasno korištenje javnih resursa;

sveobuhvatne informacije o financijskom položaju i kretanjima u državi;

kontrola potrošnje proračunskih korisnika;

efikasnija raspodjela sredstava;

jeftinije i brže poslovanje;

poboljšanje u donošenju odluka.

Uspostavljanje sustava riznice pomaže i u ostvarenju glavnih ciljeva upravljanja javnim

financijama kao što su: fiskalno upravljanje, alokacija sredstava i koncept vrijednost za novac.

Sustav riznice poboljšava upravljanje imovinom, obvezama, zaduživanjem i fiskalnim

rizicima, drugim riječima rečeno, poboljšava fiskalno upravljanje. Također, omogućuje

procjenu učinaka odluka i njihovih alternativa prije same primjene i smanjuje transakcijske

troškove čime bitno doprinosi efikasnijem i efektivnijem donošenju odluka i trošenja novca.

(Maletić & Jakir-Bajo, 2006.)

Potreba za riznicom kao povezujućim elementom sustava proračuna prvenstveno se javlja iz

razloga što se pritjecanje prihoda ne poklapa s rokom dospijeća izdataka. Isto tako, o riznici

uvelike ovisi sveukupno izvršenje proračuna i to tako što ona obavlja isplate izdataka tijelima

koja su ovlaštena da ih kreiraju (Sever, 1995.). Prema tome, funkcije riznice su mnogobrojne

te proizlaze iz osnovnih zadataka proračunskog i financijskog upravljanja državnim

aktivnostima, a to su (Vašiček, 1998.):

formuliranje proračunske i porezne politike u okviru postojeće makroekonomske

politike;

priprema proračuna: formuliranje i procjene proračunskih primitaka, te tekućih i

kapitalnih izdataka, kao i elaboriranje i prezentiranje proračuna parlamentu;

izvršavanje proračuna;

financijske operacije povezane s izvršenjem proračuna: upravljanje novcem i

portfeljem javnog duga, registriranje neposrednih i uvjetnih obveza po javnom dugu,

te ugovaranja kreditnih zaduženja;

18

nadzor izvršenja proračuna radi osiguravanja zakonitog i svrhovitog korištenja

proračunskih sredstava.

2.2. KORISNICI PRORAČUNA

Proračunski korisnici su institucije koje je osnovala država i koje se većim dijelom financiraju

iz državnog proračuna. Zbog toga su njihovi proračunski prihodi i rashodi sastavni dio

državnog proračuna. To su:

• državni proračun,

• proračuni jedinica lokalne i područne/regionalne samouprave,

• izvanproračunski fondovi,

• tijela državne uprave i državne vlasti,

• tijela jedinica lokalne i područne/regionalne samouprave,

• ustanove u djelatnosti zdravstva, kao i druge pravne osobe koje se na temelju posebnih

propisa financiraju iz proračuna.

Popis korisnika državnog proračuna svake se godine, prije procesa pripreme proračuna za

iduću godinu, objavljuje u „Narodnim novinama“. (Ott i ostali autori, 2009.)

Proračunski korisnici državnog proračuna jesu oni korisnici:

1. kojih je osnivač Republika Hrvatska,

2. koji ostvaruju prihode iz državnog proračuna i/ili temeljem javnih ovlasti, zakona i

drugih propisa, pri čemu ti prihodi iznose 50 posto ili više od ukupnih prihoda, te

3. koji su navedeni u Registru. (Zakon o proračunu, 2008.)

Proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jesu oni

korisnici:

1. kojih je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

2. kojima je izvor prihoda proračun jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave u iznosu od 50 posto ili više, te


Izvanproračunski korisnici državnog proračuna i izvanproračunski korisnici proračuna

jedinica lokalne i područne (regionalne) jesu oni korisnici:

19

1. u kojima Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje,

2. kojima su jedan od izvora financiranja doprinosi i/ili namjenski prihodi, te


Većina novca koji se u državi prikuplja i troši najvećim se dijelom evidentira u državnom

proračunu, te manjim dijelom u proračunima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna

i u proračunima lokalnih jedinica. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna su:

• izvanproračunski fondovi,

• trgovačka društva i

• druge pravne osobe u kojima država ima odlučujući utjecaj na upravljanje, ali imaju i

znatan stupanj autonomije koja uključuje samostalno odlučivanje o dijelu prihoda i

rashoda.

Svaki izvanproračunski korisnik državnog proračuna ima zaseban proračun i zbog toga se u

mnogim zemljama prihodi i rashodi tih korisnika ne prikazuju u državnom proračunu. U

Hrvatskoj su, radi učinkovitijeg upravljanja novcem glavnih izvanproračunskih korisnika

(HZMO, HZZO i HZZ) njihovi prihodi i rashodi od 2007. uključeni u državni proračun. (Ott i

ostali autori, 2009.)

2.3. SADRŽAJ PRORAČUNA I FINANCIJSKI PLAN

Proračun se sastoji od općeg i posebnog dijela, a na razini jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave i od plana razvojnih programa. Opći dio proračuna čini Račun

prihoda i rashoda i Račun financiranja. Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i

izdataka proračunskih korisnika iskazanih po vrstama, raspoređenih u programe koji se

sastoje od aktivnosti i projekata.

Plan razvojnih programa je dokument jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

sastavljen za trogodišnje razdoblje, koji sadrži ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave povezane s programskom i organizacijskom klasifikacijom

proračuna. (Zakon o proračunu, 2008.)

Financijski plan proračunskih korisnika čine prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u

programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata. Financijski plan izvanproračunskih

korisnika sastoji se od općeg dijela kojeg čine račun prihoda i rashoda i račun financiranja i

20

posebnog dijela u kojem su iskazani prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u

programe a sastoje se od aktivnosti i projekata.

Financijski plan proračunskih i izvanproračunskih korisnika sadrži programe utvrđene aktima

planiranja. U programima se iskazuju planirani prihodi i primici te rashodi i izdaci razrađeni

po: (Zakon o proračunu 2008.)

vrstama prihoda i primitaka,

pojedinim aktivnostima i projektima,

godinama u kojima će teretiti proračun.

Programi sadrže:

a) naziv programa,

b) opis programa (općih i posebnih ciljeva),

c) zakonsku osnovu za uvođenje programa,

d) potrebna sredstva za provođenje programa,

e) potreban broj djelatnika za provođenje programa,

f) procjenu rezultata,

g) procjenu nepredviđenih rashoda i rizika.

2.3.1. OPĆI DIO PRORAČUNA

U općem dijelu proračuna evidentiraju se svi prihodi i primici koji pripadaju lokalnim

jedinicama vlasti te svi rashodi i izdaci za pojedine namjene.

Račun prihoda i rashoda proračuna sastoji se od prihoda i rashoda prema ekonomskoj

klasifikaciji:

• Prihodi:

a) prihodi od poreza,

b) doprinosi za obvezna osiguranja,

c) pomoći,

d) prihodi od imovine,

e) prihodi od pristojbi i naknada,

f) ostali prihodi i

g) prihodi od prodaje nefinancijske imovine.

21

• Rashodi:

a) rashodi za zaposlene,

b) materijalni rashodi,

c) financijski rashodi,

d) subvencije,

e) pomoći,

f) naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade,

g) ostali rashodi i

h) rashodi za nabavu nefinancijske imovine.

U Računu financiranja iskazuju se primici od financijske imovine i zaduživanja te izdaci za

financijsku imovinu i za otplatu kredita i zajmova.

2.3.2. POSEBNI DIO PRORAČUNA

Posebni dio proračuna čine plan rashoda i izdataka proračunskih korisnika raspoređenih u

tekuće i razvojne programe za tekuću proračunsku godinu. U posebnom dijelu proračuna

lokalne jedinice rashode i izdatke iskazuju raspoređene po programima. (Zakon o proračunu,

2008.)

2.3.3. PLAN RAZVOJNIH PROGRAMA

Upravna tijela u suradnji s upravnim tijelom za financije jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave, kao koordinatorom, a na temelju strateških dokumenata

namijenjenih razvoju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, izrađuju plan

razvojnih programa jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za trogodišnje

razdoblje. Upravna tijela obvezna su pri izradi plana razvojnih programa uključiti proračunske

i izvanproračunske korisnike iz svoje nadležnosti. (Zakon o proračunu, 2008.)

Plan razvojnih programa jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži ciljeve i

prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave povezane s

programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna. Ministar financija, uz suglasnost

ministra nadležnog za regionalni razvoj, pravilnikom propisuje sadržaj i metodologiju izrade

plana razvojnih programa te sustav praćenja provedbe razvojnih programa.

22

3. SPECIFIČNOSTI PRORAČUNSKOG RAČUNOVODSTVA

Proračunsko računovodstvo primarno osigurava podatke i informacije o izvršenju proračuna

za fiskalnu (proračunsku) godinu, pri čemu od zakonske regulative ovisi koje dodatne

informacije se predočavaju o učincima tog izvršavanja na resurse i obveze.

Obilježje proračunskog računovodstva sastoji se u priznavanju prihoda i rashoda na temelju

načela modificiranog računovodstvenoga nastanka događaja, dok se imovina i obveze

evidentiraju sukladno načelu nastanka događaja, metodom povijesnog troška, što

podrazumijeva slijedeće (Vinković i ostali autori, 2009.):

amortizacija nefinancijske imovine ne predstavlja rashod već se knjiži ispravak

vrijednosti imovine uz smanjenje vlastitih izvora;

promjena vrijednosti nefinancijske imovine ne evidentira se kao rashod/prihod;

rashodi se priznaju u trenutku nastanka događaja u izvještajnom razdoblju na koje

se odnose, bez obzira je li za nastalu obvezu obavljeno plaćanje, dok se prihodi

priznaju onda kada su raspoloživi, pod uvjetom da se mogu izmjeriti;

rashodi se kod utroška kratkotrajne nefinancijske imovine priznaju u visini

nabavne vrijednosti i to u trenutku nastanka događaja, dok se iznimno u djelatnosti

zdravstva i obavljanju vlastite trgovačke i proizvođačke djelatnosti rashodi za

kratkotrajnu nefinancijsku imovinu priznaju u trenutku stvarnog utroška odnosno

prodaje;

donacije nefinancijske imovine predstavljaju rashod/prihod prema procijenjenoj

vrijednosti.

Obilježja proračunskog računovodstva u Republici Hrvatskoj (Vašiček i ostali autori,

2007.):

sveobuhvatnost računovodstvenog praćenja - svi subjekti opće države zakonom su

obvezani na primjenu proračunskog računovodstva i financijskog izvještavanja;

primjena jedinstvenog računskog plana uz dosljednu primjenu pravila evidencije

transakcija i poslovnih događaja;

obvezna primjena proračunskih klasifikacija: organizacijske, ekonomske, funkcijske,

lokacijske, programske i klasifikacije prema izvorima financiranja u području

planiranja proračuna, izvršavanja proračuna, računovodstva i financijskog

izvještavanja;

23

osnove proračunskog računovodstva temelje se na primjeni modificirane

računovodstvene osnove nastanka događaja;

omogućeno postupno približavanje potpunoj primjeni Međunarodnih

računovodstvenih standarda za javni sektor;

dosljedna primjena međunarodno priznatog i usporedivog analitičkog okvira

financijskog i statističkog izvještavanja – GFS;

uspostavljena je čvrsta sadržajna i funkcionalna povezanost financijskog i statističkog

izvještavanja – jedinstveni izvještajni sustav za računovodstvene i statističke svrhe

obveza periodičnog i godišnjeg izvještavanja;

obvezna izrada konsolidiranog polugodišnjeg i godišnjeg obračuna proračuna

Republike Hrvatske.

3.1. REGULACIJA PRORAČUNSKOG RAČUNOVODSTVA

Aktualni sustav proračuna uređen je nizom propisa od kojih se ističu ključni:

• Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 87/2008 i 136/2012),

• Pravilnik o godišnjem i polugodišnjem izvještaju o izvršenju proračuna (Nar.nov.,

br. 24/2013)

• Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br.

114/2010),

• Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (Nar. nov.,

br. 32/2011),

• Pravilnik o utvrđivanju korisnika proračuna i vođenju Registra korisnika proračuna

(Nar. nov., br. 128/2009),

• Registar korisnika proračuna (Nar.nov.br. 128/2009).

Odredbe prethodno navedenih propisa odnose se na sve pravne subjekte unutar opće države, a

to su: državni proračun, proračunski korisnici državnog proračuna, izvanproračunski fondovi,

proračuni jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave i njihovi proračunski korisnici

kao i zdravstvene ustanove u javnom sektoru. U cilju preciznijeg obuhvata svih subjekata u

sektor opće države, a sukladno Zakonu o proračunu, ustrojen je Registar proračunskih

korisnika temeljem kriterija usklađenih sa zahtjevima međunarodnih sustava državne

financijske statistike. (Vašiček i ostali autori, 2007.)

24

Prema Pravilniku o proračunskom računovodstvu i Računskom planu organizacije

Proračunskog računovodstva podijeljene su u dvije skupine s obzirom na vrijednost imovine i

godišnji ostvareni prihod, te u skladu s time imaju i različite obveze u pogledu primjene

kontnoga plana i vođenja poslovnih knjiga i to prema slijedećim kriterijima (Vinković i ostali

autori, 2009.):

Godišnji prihod i vrijednost imovine manji od 35.000,00 kn

Nisu obvezni podnositi financijske izvještaje, kao ni primjenjivati

propisani kontni plan za proračun, o čemu odlučuje osnivač organizacije;

Obvezni su voditi slijedeće knjige:

o knjigu blagajne

o knjigu prihoda i rashoda

Godišnji prihod i vrijednost imovine veći od 35.000,00 kn

Obvezni sastavljati i podnositi financijske izvještaje i primjenjivati

propisani kontni plan;

Obvezni voditi slijedeće poslovne knjige:

o dnevnik

o glavnu knjigu

o pomoćne knjige.

3.2. RAČUNOVODSTVENI KONCEPTI

Računovodstveni koncept upućuje na to kada je transakcija ili poslovni događaj priznat u

financijskim izvještajima – kada je uslijedio novčani tok ili kada je nastao poslovni događaj,

on upućuje i na to, što je mjereno i prikazano u financijskim izvještajima određenog razdoblja

– ukupni ekonomski resursi, ukupni financijski resursi, samo tekući financijski resursi ili

novčani tok i ravnotežni saldo. U tom smislu primijenjeni računovodstveni koncept određuje

izvještajno razdoblje u kojemu će se nastali poslovni događaji i promjene iskazati, a time

izravno određuje i kvantitativni i kvalitativni sadržaj financijskih izvještaja za određeno

razdoblje. (Vašiček i ostali autori, 2007.)

Dva su glavna računovodstvena koncepta, i to:

1. Novčani koncept, i

2. Koncept nastanka događaja (obračunski koncept).

Različitim varijacijama i modifikacijama glavnih koncepata dobivaju se i brojni drugi

izvedeni računovodstveni koncepti poznati pod zajedničkim nazivima:

25

modificirani (prilagođeni) koncept nastanka događaja, i

modificirani (prilagođeni) novčani koncept.

S obzirom na prethodno izneseno sadržajno određenje računovodstvenog koncepta, on se

može smatrati ishodišnom točkom oblikovanja računovodstvenih informacija, a nastavno

tome i sadržaja temeljnih financijskih izvještaja. U tom kontekstu i tako shvaćajući

računovodstveni koncept možemo ga smatrati ključnom odrednicom oblikovanja konkretnog

računovodstvenog informacijskog sustava.

Konkretni računovodstveni informacijski sustav neke države izgrađuje se primjenom nekog

od navedenih računovodstvenih koncepata. Za razliku od poduzetnika, koji u pravilu,

primjenjuje koncept nastanka događaja, u državnom računovodstvu pojedinih država nema

takve homogenosti. (Vašiček i ostali autori, 2007.)

3.2.1. NOVČANI RAČUNOVODSTVENI KONCEPT

Novčani računovodstveni koncept podrazumijeva priznanje transakcija i drugih poslovnih

događaja u trenutku kad je novac ili novčani ekvivalent primljen (naplaćen) ili izdan

(naplaćen). Ovaj računovodstveni koncept još uvijek je najrasprostranjeniji u nacionalnim

sustavima državnog računovodstva, a naročito proračunskog računovodstva, diljem svijeta.

Primarni razlog za to je činjenica da je ovakav pristup računovodstvu koristan za praćenje

ostvarene potrošnje financijskih resursa u odnosu na planiranu što je polazište za određivanje

budućih zahtjeva i za utvrđivanje odgovornosti financijskog menadžmenta u raspolaganju

financijskim resursima. Ovaj koncept je, dakle, „učinkovita baza za praćenje poštivanja

potrošnih ograničenja i drugih zakonskih ili ugovornih zahtjeva.“

Zbog rasprostranjene primjene, a u kontekstu harmonizacije računovodstvene regulative,

primjena ovog koncepta standardizirana je tijekom 2003. godine od strane Međunarodne

federacije računovođa. U tom smislu objavljen je Standard pod nazivom – „Financijsko

izvještavanje prema novčanom konceptu računovodstva“.

U žarištu ovog koncepta, kako i sam naziv ukazuje je novac koji sadržajno obuhvaća –

gotovinu, depozite po viđenju i novčane ekvivalente.

Financijski izvještaji koji se izrađuju prema novčanom konceptu računovodstva primarno

pružaju korisnicima informacije o izvorima novca tijekom razdoblja, svrhu njegova korištenja

i saldo novca na datum izvještavanja. Mjerenje u financijskim izvještajima se usredotočuje na

saldo i promjene novca. S obzirom na tako suženo žarište, dodatnim se izvještajima u obliku

bilješki uz financijske izvještaje mogu pružiti neke dodatne informacije o obvezama, kao što

26

su, npr. obveze prema dobavljačima i pozajmice, te nekoj novčanoj imovini, kao što su

potraživanja, ulaganja te nekretnine, postrojenja i oprema. (Vašiček i ostali autori, 2007.)

3.2.2. MODIFICIRANI NOVČANI RAČUNOVODSTVENI KONCEPT

Ovaj računovodstveni koncept čine različite varijacije osnovnog novčanog koncepta. Najčešći

oblik prilagodbe sastoji se u „produživanju“ fiskalne godine, odnosno uvažavanju novčanih

primitaka i izdataka u određenom razdoblju nakon isteka godine na koju se izvještaji

sastavljaju. Prilagođeni novčani koncept mjeri novac i novčane obveze na način da se

transakcije i poslovni događaji koji su nastali krajem godine priznaju u toj godini ako se

očekuje da će rezultirati novčanim primicima i/ili izdacima unutar određenog razdoblja poslije

kraja godine. To „produženo“ razdoblje uobičajeno se u literaturi naziva „specifično

razdoblje“. U tom se razdoblju primici i izdaci novca i novčanih ekvivalenata koji se odnose

na izvještajno razdoblje bilježe u računovodstvu i priznaju kao element aktualnih financijskih

izvještaja.

Uvažavajući dosljednost primjene ovog koncepta iz razdoblja u razdoblje, novčani primici i

izdaci koji su nastali početkom izvještajnog razdoblja, a koji se odnose na prethodno

razdoblje, isključuju se iz aktualnih izvještaja. (Vašiček i ostali autori, 2007.)

„Specifično razdoblje“ određuje aktualna fiskalna politika u cilju realnijeg izvještavanja za

fiskalnu godinu. Obično je to razdoblje od 30 do 60 dana po isteku godine, no to može biti i

neko drugo razdoblje u kojemu će biti obuhvaćeni primici i izdaci koji se odnose na

izvještajnu godinu. Priznavanje primitaka i izdataka u tom razdoblju istovjetno je dosljednoj

primjeni novčanog koncepta, odnosno odvija se na isti način kao i tijekom godine.

Specifičnosti ovog razdoblja odražavaju se na iskazivanju novčanog salda, i to tako da

poslovne knjige ostaju otvorene do isteka ovog razdoblja. „Specifično razoblje“ može se

različito određivati za različite vrste novčanih primitaka i izdataka, no važno je da se usvojeni

pristup dosljedno primjenjuje, kako u pogledu trajanja tako i u pogledu tretmana pojedinih

primitaka i izdataka. U protivnom stvaraju se poteškoće u usporedbama vremenskih serija.

(Vašiček i ostali autori, 2007.)

3.2.3. RAČUNOVODSTVENI KONCEPT NASTANKA DOGAĐAJA

Računovodstveni koncept nastanka događaja (obračunski koncept) podrazumijeva priznavanje

poslovnih događaja i transakcija u trenutku kada su se one stvarno i dogodile. Ovaj je

27

računovodstveni koncept sveobuhvatan u pogledu priznavanja i prezentiranja stanja i

promjena ukupnih resursa, dugova i izvora vlasništva izvještajne jedinice. U poduzetničkoj

sferi primjena ovog koncepta, uz neograničenost vremena poslovanja, smatra se temeljnom

računovodstvenom pretpostavkom što se posebno ističe i u Okviru za sastavljanje i

prezentiranje financijskih izvještaja prema Međunarodnim računovodstvenim standardima:

„Da bi postigli svoje ciljeve, financijski se izvještaji sastavljaju na temelju računovodstvenog

načela nastanka poslovnog događaja. Po toj osnovi učinci transakcija i ostalih događaja

priznaju se kada nastanu (a ne kada se primi ili isplati novac ili njegov ekvivalent), i bilježe se

u računovodstvenim evidencijama i uključuju u financijske izvještaje razdoblja na koje se

odnose. Financijski izvještaji sastavljeni na temelju računovodstvenog načela nastanka

događaja informiraju korisnike ne samo o prošlim transakcijama, koje uključuju isplatu i

primitak novca, već također i o obvezama koje će se novcem platiti u budućnosti i o imovini

za koju će novac biti primljen u budućnosti. Stoga ti izvještaji osiguravaju takav tip

informacija o prošlim transakcijama i ostalim događajima koji je svrhovit za korisnike pri

donošenju ekonomskih odluka.“ (Vašiček i ostali autori, 2007.)

Suvremeni međunarodni trendovi transformacije državnog računovodstva potiču primjenu

ovog koncepta i u javni sektor. U tom je smislu od strane Međunarodne federacije računovođa

pokrenut i projekt donošenja i afirmacije međunarodnih računovodstvenih standarda za javni

sektor, koji se oslanjaju i izvode iz međunarodnih standarda za poduzetnike.

U računovodstvenom konceptu nastanka događaja prihodi se priznaju u trenutku ostvarenja

(kada su zarađeni), a rashodi u trenutku kada su u funkciji ostvarenja prihoda stvarno i nastali.

Time se ostvaruje načelo sučeljavanja prihoda i rashoda u obračunskom razdoblju. To znači

da se u rashode razdoblja priznaje samo onaj dio troškova koji su nastali za ostvarivanje

prihoda u istom razdoblju.

Koncept nastanka događaja zahtijeva priznavanje učinaka poslovnih događaja u razdoblju u

kojem su oni nastali, neovisno o tome je li novac, vezan uz te događaje, primljen ili isplaćen.

U tom kontekstu, ovaj koncept zahtijeva i kapitalizaciju izdataka vezanih uz nabavu

dugotrajne imovine i obračun amortizacije te imovine po razdobljima razmjerno trošenju

njezine potencijalne koristi sadržane u iznosu troška nabave. To je ujedno i najsloženiji

segment primjene ovog koncepta u državnom računovodstvu. Zbog složenosti ovog pitanja

kao i specifičnosti državne imovine međunarodni računovodstveni standardi predviđaju

petogodišnje prijelazno razdoblje za punu primjenu ovog koncepta u dijelu priznavanja

imovine. Kako se iz temeljnih izvještaja (bilance, računa dobiti i gubitka) pripremljenih na

konceptu nastanka događaja, ne mogu vidjeti novčani tokovi, sastavlja se i zasebni izvještaj o

28

novčanim tokovima koji izvještava o primicima, izdacima i čistom novčanom toku,

razvrstanim po aktivnostima. Funkcija je ovog izvještaja i praćenje likvidnosti i solventnosti,

odnosno pravodobno neutraliziranje mogućih uzroka nelikvidnosti i insolventnosti.

Opća je ocjena da financijski izvještaji sastavljeni na obračunskom računovodstvenom

konceptu nastanka događaja pružaju sveobuhvatne informacije potrebne za ocjenu

financijskog položaja izvještajnog subjekta u određenom trenutku i uspješnosti poslovanja u

izvještajnom razdoblju, ali isto tako i informacije potrebne za ocjenu budućih promjena

financijskog položaja i budućeg uspjeha poslovanja. (Vašiček i ostali autori, 2007.)

3.2.4. MODIFICIRANI RAČUNOVODSTVENI KONCEPT NASTANKA

DOGAĐAJA

Odstupanja od dosljedne i pune primjene koncepta nastanka događaja imaju za rezultat

različite i mnogobrojne varijacije koje se zajedničkim imenom mogu nazvati modificirani

(prilagođeni) koncept nastanka događaja.

Oblikovanje konkretnog računovodstvenog modela ovisi od zemlje do zemlje i prilagođava se

njenim posebnostima i primarnim ciljevima financijskog izvještavanja.

Najčešći primjeri prilagodbi u praksi nekih zemalja koje djelomično primjenjuju koncept

nastanka događaja su sljedeći: (Vašiček i ostali autori, 2007.)

- od punog koncepta u iskazivanju fizičke imovine izuzimaju se sredstva obrane,

infrastrukturna imovina i kultura, i prirodna baština. Ova se imovina iskazuje kao

rashod – izdatak u trenutku stjecanja (i ne kapitalizira se), a isključivanje nasljeđa

provodi se iz praktičnih razloga jer je njihova vrijednost neprocjenjiva;

- gotovo sva imovina se kapitalizira i obveze iskazuju u trenutku stjecanja/nastanka,

ali se prihodi priznaju na temelju novčanog koncepta (dakle, u trenutku naplate);

- u imovinu se priznaje samo kratkoročna financijska imovina i kratkoročne obveze;

- iz ukupnih obveza izuzimaju se neke opće obveze, kao npr. obveze za mirovine,

itd.

Uobičajena je, dakle, prilagodba na kraju spektra kod modela nastanka događaja da se isključe

fizička sredstva iz financijskih izvještaja. Stoga će takvi izvještaji istaknuti zahtjeve za buduće

financiranje obveza i financijskih sredstava koji se izvješćuju. Kao takvi, elementi

financijskih izvještaja će biti obveze, prihodi, ona sredstva koja su raspoloživa da se udovolji

obvezama kada dospijevaju (financijska sredstva) i izdaci za stjecanje sredstava za

pribavljanje roba i usluga. Osim toga, financijski izvještaji mogu se izraditi za razlikovanje

29

između iznosa potrošenih za nabavu roba i usluga koji su utrošeni tijekom razdoblja i iznosa

potrošenih za nabavu sredstava koja će biti utrošena u narednom razdoblju. (Vašiček i ostali

autori, 2007.)

3.3. INSTRUMENTI PRORAČUNSKOG RAČUNOVODSTVA

Od samog osnivanja, poslovanja i prestanka poslovna dokumentacija i bilježenje u poslovnim

knjigama prati svaki poslovni subjekt, proračun, proračunskog korisnika, neprofitnu

organizaciju i sl. Poslovna evidencija je sastavni dio proračunskog računovodstva i

predstavlja standardizirano evidentiranje promjena financijske prirode nekog proračunskog

subjekta koje se temelji na vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama. Ona obuhvaća

bilježenje poslovnih promjena nekog poduzeća od njegova osnivanja sve do njegova

prestanka s radom. Obuhvaća podatke vezane uz stanje i promjene imovine, obveza i kapitala

kao i podatke o poslovanju i učincima poslovanja koji su potrebni za upravljanje i

rukovođenje, kao i omogućavanje izrade razumljivih, istinitih, pouzdanih i usporedivih

financijskih izvještaja.

3.3.1. POSLOVNE KNJIGE

Pojam poslovnih knjiga i dokumenata najčešće se vezuje za dvojno knjigovodstvo kao sustav

evidencije. To vezivanje datira iz prvih početaka primjene dvojnog knjigovodstva kada su se

knjigovodstvene bilješke zaista vodile u knjigama. Unatoč tomu što se već duže vrijeme

knjigovodstvene bilješke obavljaju unošenjem podataka na različite nosioce primjenom

suvremenih računalnih tehnologija, pojam poslovnih knjiga zadržan je i u praksi i u

računovodstvenim propisima. U isto vrijeme pojam poslovnih knjiga rabi se i u poreznim

propisima koji zahtijevaju vođenje određenih poslovnih knjiga, iako se i za svrhe poreza

bilješke najčešće ne vode u ukoričenim knjigama nego se koriste računalne tehnike

zapisivanja podataka. No, nezavisno od tehnike vođenja poslovnih knjiga i evidencija

(bilješki) za računovodstvene svrhe i za svrhe poreza bitno je znati kako se dugo i u kojem

obliku trebaju čuvati podaci zapisani u poslovnim knjigama. (Vašiček i ostali autori, 2007.)

U pravilu proračun i proračunski korisnik obveznik je poreza ili drugih javnih davanja, zbog

čega se u kontekstu vođenja poslovnih knjiga i dokumentacije svakako trebaju uvažavati

odredbe ovoga općeg zakona. U tom smislu se i na spomenut subjekt u određenom smislu,

odnose odredbe čl. 55. Općeg poreznog zakona, u čemu se posebno ističe st. 2. i st. 3.:

30

• bilježenje podataka u poslovne knjige mora se temeljiti na urednim i vjerodostojnim

knjigovodstvenim ispravama;

• smatra se da je isprava za knjiženje uredna kad se iz nje nedvosmisleno može utvrditi

mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, što znači narav,

vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koje je sastavljena.

Vjerodostojna je isprava ona koja potpuno i istinito odražava nastali događaj. (Vašiček

i ostali autori, 2007.)

Poslovne knjige vode se za poslovnu godinu, koja je jednaka kalendarskoj godini. Stoga, i

kada je proračunski korisnik obveznik poreza na dobitak i od Porezne uprave ima dopuštenje

da je porezna godina različita od kalendarske godine, poslovne knjige u proračunskom

računovodstvu se vode za kalendarsku godinu. Dakle, porezna godina se može razlikovati od

razdoblja za koje se vode poslovne knjige - kalendarske godine. (Dremel, 2011.)

Različiti knjigovodstveni sustavi imaju različite vrste poslovnih knjiga. Proračunski korisnici

koji svoje promjene iskazuju u sustavu jednostavnog knjigovodstva imaju dvije vrste

poslovnih knjiga: Knjigu prihoda i rashoda i Knjigu blagajne. Oblik obje knjige nije propisan.

Propisan je samo obvezan sadržaj. (Dremel, 2011.)

Osim poslovnih knjiga jednostavnog knjigovodstva postoje i poslovne knjige dvostavnog

knjigovodstva, a to su:

1. Dnevnik,

2. Glavna knjiga, i

3. Pomoćne knjige.

Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose poslovni događaji slijedom njihova nastanka

(kronološki), a kronološka mjerna jedinica je dan. Oblik dnevnika nije propisan. Nije propisan

ni njegov sadržaj. Dnevnik kao i sve druge poslovne knjige za koje nije propisan sadržaj

trebale bi sadržavati najmanje podatke o:

• datumu nastanka promjene,

• datumu na temelju kojeg je knjiženo,

• opisu nastale promjene,

• vrijednosti promjene.

31

Zbroj dugovne i potražne strane dnevnika na koncu dana, ali i nakon svake poslovne

promjene, sukladno sustavu dvojnog knjigovodstava, mora biti jednak. U slučaju uništenja

glavne knjige, dnevnik omogućuje rekonstrukciju evidencija. Proračun i proračunski korisnici

vode jedan dnevnik, kao i jednu glavnu knjigu. (Dremel, 2011.)

Glavna knjiga je sustavna knjigovodstvena evidencija poslovnih promjena i transakcija

nastalih na imovini, obvezama, vlastitim izvorima te prihodima i rashodima. Za unos

podataka u glavnu knjigu koriste se knjigovodstveni računi koji su zadani na petoj razini

(računi sa 5 brojeva). Detaljniji računski plan može napraviti svaka osoba koja primjenjuje

proračunsko računovodstvo. Ako ga ima sastavljenog mora ga poštivati pri knjiženju.

Izvještajni subjekt u toku godine vodi one račune na kojima se u toku godine pojave

računovodstvene promjene odnosno transakcije. Na temelju stanja računa glavne knjige

izvještajni subjekt sastavlja financijske izvještaje za izvještajna razdoblja u toku godine, te za

fiskalnu godinu. Oblik glavne knjige nije propisan. Nije propisan ni njezin sadržaj. (Dremel,

2011.)

Pomoćne knjige jesu analitičke knjigovodstvene evidencije stavki koje su u glavnoj knjizi

iskazane sintetički i druge pomoćne evidencije o stanju i promjenama imovine i obveza za

potrebe nadzora i praćenja poslovanja. To nadalje znači da proračuni i proračunski korisnici

vode dvije vrste pomoćnih knjiga (knjigovodstvene i ostale pomoćne knjige) s tim da,

sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, niti jedne niti druge

pomoćne knjige nije obvezno voditi ako se izravnim raščlanjivanjem stavki glavne knjige

osiguravaju potrebni podaci. (Dremel, 2011.)

Proračuni i proračunski korisnici vode sljedeće analitičke knjigovodstvene evidencije:

1. dugotrajne nefinancijske imovine - po vrsti, količini i vrijednosti (nabavna i otpisana)

te s drugim potrebnim podacima;

2. kratkotrajne nefinancijske imovine (zaliha materijala, proizvoda i robe) - po vrsti,

količini i vrijednosti;

3. financijske imovine i obveza, i to:

• potraživanja i nastalih obveza (po subjektima, računima, pojedinačnim

iznosima, rokovima dospjelosti, zateznim kamatama, i dr.),

• primljenih i izdanih vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata (po

vrstama, subjektima, pojedinačnim vrijednostima, dospjelosti, stanjima),

32

• potraživanja i obveza po osnovi primljenih i danih zajmova i kredita (po

vrstama, subjektima, pojedinačnim vrijednostima, dospjelosti, obračunanim

kamatama). (Nar. nov., br.114/10.)

Osim prethodno navedenih analitičkih knjigovodstvenih evidencija proračuni i proračunski

korisnici vode i:

• Knjigu (dnevnik) blagajni (kunska, devizna, porto i dr.) - namijenjena je evidenciji

uplata i isplata novca preko blagajne (npr. podizanje novca za isplatu obračunatih

putnih naloga, polog gotovine od prodanih knjiga i sl.),

• Evidenciju danih i primljenih jamstava i garancija,

• Evidenciju putnih naloga i korištenja službenih vozila - podatke o evidencijskom broju

putnog naloga, datumu izdavanja, korisniku vozila, dužini trajanja putovanja, relaciji,

svrsi putovanja, te iznosu putnih troškova. Ovom evidencijom moguće je kronološki

pratiti izdane i obračunate putne naloge kroz obračunsko razdoblje.

• Knjigu izlaznih računa i obračuna potraživanja - namijenjena je evidenciji izlaznih

računa, te nužno sadržava podatke o rednom broju izlaznog računa, datumu izdavanja,

nazivu kupca, svoti koju treba platiti, načinu i roku plaćanja, datumu naplate i ostale

bitne podatke.

• Knjigu ulaznih računa i obračuna obveza - namijenjena je evidenciji ulaznih računa, te

minimalno sadrži podatke o rednom broju ulaznog računa, datumu dokumenta, nazivu

dobavljača, svoti koju je potrebno platiti, načinu plaćanja, roku dospjelosti, danu kada

je račun plaćen i druge bitne podatke.

• Ostale pomoćne evidencije prema posebnim propisima i svojim potrebama -

proračunu i proračunskom korisniku dana je mogućnost kreiranja i ostale pomoćne

evidencije prema posebnim propisima i svojim potrebama. (Nar. nov., br.114/10.)

Oblik pomoćnih knjiga (analitička evidencija i pomoćnih evidencija) nije propisan. Za većinu

njih propisan je osnovni sadržaj odnosno njihovi osnovni elementi. Svaki obveznik primjene

dvostavnog knjigovodstva može proširiti broj podataka koje iskazuje u analitičkim i

pomoćnim evidencijama, ali ga ne smije smanjiti. (Dremel, 2011.)

Poslovne knjige (dnevnik, glavna knjiga, pomoćne knjige) čuvaju se:

• jedanaest godina - glavna knjiga i dnevnik,

• sedam godina - pomoćne knjige.

33

Rok čuvanja poslovnih knjiga počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se one

odnose. (Dremel, 2011.)

3.3.2. KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE

Unos podataka u poslovne knjige proračuna i proračunskih korisnika temelji se na

knjigovodstvenim ispravama. Knjigovodstvena isprava jest pisani ili memorirani elektronički

dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni. Knjigovodstvena isprava da bi mogla biti podloga za

evidentiranje u računovodstvu, mora imati nekoliko osnovnih obilježja:

• vjerodostojnost – osigurava potpun i istinit prikaz poslovnih događaja zabilježenih u

knjigovodstvenoj ispravi,

• istinitost – jamči ju svojim potpisom zakonski predstavnik proračuna ili osoba koju on

ovlasti,

• urednost – omogućava uvid u mjesto i vrijeme sastavljanja knjigovodstvene isprave, te

narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene.

Knjigovodstvena isprava treba sadržavati:

• naziv (otpremnica, račun, obračun ugovora o djelu, obračun tečajne razlike);

• broj;

• mjesto i datum izdavanja isprave;

• naziv i sjedište osobe kojoj se upućuje isprava;

• sadržaj poslovne promjene i datum nastanka poslovne promjene (datum isporuke,

naziv isporučenih dobara ili usluga, količinu, cijenu, ukupnu vrijednost);

• potpis odgovorne osobe izdavatelja isprave.

Prije samog unosa podataka u poslovne knjige, a kako bi se izbjegle pogreške, potrebno je od

strane proračuna i proračunskih korisnika kontrolirati knjigovodstvene isprave. Ovom

kontrolom, koju provode ovlaštene osobe (najčešće odgovorne osobe u računovodstvu)

provodi se suštinska, formalna i računska kontrola knjigovodstvenih isprava. Ovakav sustav

kontrole knjigovodstvenih isprava prvenstveno je u funkciji kontrole trošenja javnog novca, te

je u svezi s tim, a sukladno Zakonu o proračunu potrebno razgraničiti odgovornosti:

• čelnika proračunskog korisnika,

• financijskog kontrolora i

34

• računopolagača.

Čelnik proračunskog korisnika odgovoran je za preuzimanje obveza, verifikaciju obveza,

izdavanje naloga za plaćanje na teret proračunskih sredstava i utvrđivanje prava naplate te za

izdavanje naloga za naplatu u korist proračunskih sredstava. Čelnik može određena prava koja

su mu dana ovim zakonom prenijeti na drugu osobu.

Financijski kontrolor proračunskog korisnika odgovoran je za zakonito izvršavanje naloga

nalogodavca u skladu s financijsko - računovodstvenim propisima.

Računopolagač proračunskog korisnika odgovoran je za zakonito i svrhovito trošenje javnog

novca za namjene utvrđene proračunom i financijskim planom. Računopolagač može zadržati

plaćanja ako su u suprotnosti s ovim Zakonom. (Nar. nov., br.114/10.)

Knjigovodstvene isprave, pisani dokazi o nastalim poslovnim događajima, na kojima se

temelji unos podataka u poslovne knjige čuvaju se u izvornom obliku, na nositelju

elektroničkog zapisa, nositelju mikrografske obrade podataka, i to :

• trajno - isplatne liste ili analitičke evidencije plaća,

• jedanaest godina - isprave na temelju kojih su uneseni podaci u dnevnik i glavnu

knjigu,

• sedam godina - isprave na temelju kojih su uneseni podaci u pomoćne knjige.

Pravilnik nije izrijekom odredio od kada počinju teći rokovi čuvanja knjigovodstvenih

isprava. Predlaže se da to bude istekom poslovne godine na koju se odnose knjigovodstvene

isprave. To je rok od kojeg počinju teći rokovi čuvanja knjigovodstvene dokumentacije prema

Zakonu o računovodstvu. (Dremel, 2011.)

3.3.3. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

Financijsko izvješćivanje proračunskih korisnika propisano je Zakonom o proračunu, a

pobliže razrađeno Pravilnikom o financijskom izvješćivanju u proračunskom računovodstvu.

Sukladno Pravilniku, obveznici sastavljanja financijskih izvještaja jesu:

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

• proračunski korisnici,

• izvanproračunski korisnici utvrđeni Zakonom o proračunu i Registrom korisnika

proračuna.

35

Financijski izvještaji države moraju pružiti kvalitetnu informaciju standardiziranu u određenoj

formi pri čemu temeljnu odrednicu predstavlja primijenjeni računovodstveni koncept i metode

mjerenja pojedinih elemenata izvještaja. "Financijski izvještaji države i lokalne vlasti

upotrebljivi su za donošenje ekonomskih, socijalnih i političkih odluka i odmjeravanje

odgovornosti, i primarno imaju svrhu:

1. Uspoređivanja aktualnih rezultata s usvojenim proračunom;

2. Procjenjivanja financijskih uvjeta i rezultata državnih operacija;

3. Podrške u procjeni udovoljavanja financijsko relevantnim zakonima, pravilima i

procedurama;

4. Podrške u razvoju djelotvornosti i efikasnosti.“ (Vašiček i ostali autori, 2007.)

Izvještajni sustav uključuje obvezu sastavljanja temeljnih financijskih izvještaja (Vašiček i

suradnici; 2007.):

Bilanca

Izvješće o poslovanju (prihodima i rashodima, primicima i izdacima)

Izvješće o novčanim tokovima

Izvješće o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza

Bilješke

Bilanca

Bilanca prikazuje informacije o stanju imovine i obveza na početku i na kraju izvještajnog

razdoblja te je pokazatelj o promjenama neto vrijednosti kao pokazatelj očuvanja „kapitala“ i

to:

• neto vrijednost financijske imovine (financijska imovina umanjena za obveze)

• neto vrijednost ukupne imovine (ukupna imovina umanjena za obveze).

Izvještaj o poslovanju

Izvještaj koji prikazuje klasificirani sažetak i pojedinosti transakcija na prihodima, rashodima,

neto stjecanju nefinancijske imovine, i financiranju (neto stjecanje financijske imovine i neto

zaduživanje). Sukladno prihvaćenom konceptu, prihod se definira kao transakcija koja

povećava neto vrijednost financijske imovine, a rashod kao transakcija koja smanjuje neto

vrijednost iste. Ovaj izvještaj oblikovan je na istoj metodološkoj i klasifikacijskoj osnovi kao

proračun opće odnosno lokalne države. Iz njega se dobivaju pregledne informacije o

36

rezultatima operativnog poslovanja, investicijskih aktivnosti i financiranja. Koncepcija ovog

izvještaja omogućava da se on ugradi u izvještaj o izvršenju proračuna i izravno omogućava

praćenje udovoljenja proračunskim (planskim) ograničenjima. (Vašiček i ostali autori, 2007.)

Izvještaj o novčanim tokovima

Informacije o novčanim tokovima su važne za upravljanje likvidnošću i praćenje proračunskih

ograničenja. U ovom izvještaju se prikazuje struktura i ukupan iznos novčanih priljeva i

odljeva u izvještajnom razdoblju. Posebno se promatraju novčani tokovi tekućeg poslovanja,

novčani tokovi iz transakcija na nefinancijskoj imovini te transakcija na financijskoj imovini i

obvezama. Ukupna neto promjena novčanog salda rezultat je neto promjena novčanog salda

ostvarenog iz tri navedene aktivnosti. Ovaj izvještaj obvezno sastavljaju samo jedinice

lokalne regionalne (područne) samouprave, dok to proračunski korisnici nisu dužni činiti za

potrebe eksternog izvještavanja. (Vašiček i ostali autori, 2007.)

Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza

U izvještaju o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza iskazuju se svi utjecaji na

neto vrijednost, koji nisu rezultat poslovnih aktivnosti odnosno financijskih transakcija. Ti

utjecaji se klasificiraju na promjene u vrijednosti i promjene u obujmu imovine i obveza.

Promjene u obujmu (količini) mogu nastati iz različitih razloga kao npr. (Vašiček i ostali

autori, 2007.):

izvanredni događaji kao što su potresi, poplave, požar, rat itd.;

otpis potraživanja, nepredviđeno zastarijevanje i/ili propadanje imovine (lom, kvar);

neuobičajeni događaji uključuju prepoznavanje do tada neotkrivene i/ili neprepoznate

imovine, primjerice otkriće novog rudnika, izvora nafte ili pak iscrpljenje imovine pod

zemljom uslijed vađenja;

reklasifikacija – kada se neki proračunski korisnik izdvoji iz opće države i postane,

npr. javno poduzeće ili obratno, u slučaju restrukturiranja ili spajanja proračunskih

korisnika i javnih poduzeća.

Bilješke

Bilješke uz financijske izvještaje pružaju dodatne informacije i objašnjenja nekih ili svih

pozicija u bilanci, računu dobiti i gubitka i novčanog tijeka. U bilješkama su sadržani podaci,

detalji i upute za korisnike financijskog izvještaja. Temeljni financijski izvještaji trebaju biti

jasni i pregledni, a to znači da detaljne podatke i informacije iz izvještaja treba prenijeti u

37

bilješke. Bilješke nisu standardni izvještaj što znači da se sastavljaju u slobodnoj formi

slijedeći načela potpunosti, jasnoće i preglednosti.

Bilješke uz financijske izvještaje predaju se u Financijsku agenciju (FINA) u papirnatom

obliku uz standardne izvještaje, odnosno ako postoji mogućnost elektroničkog potpisivanja

tada se bilješke mogu predati i kao PDF dokument potpisan naprednim elektroničkim

potpisom.

Rokovi predaje financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. jesu:

(Jakir – Bajo; 2013.)

• Za proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike jedinica

lokalne i područne samouprave 15. veljače 2013.

• Za jedinice lokalne i područne samouprave i izvanproračunske korisnike 28.

veljače 2013.

• Za konsolidirane financijske izvještaje 1. travnja 2013.

3.4. PRORAČUNSKA KLASIFIKACIJA

Klasifikacije proračuna bitne su za formulaciju i identifikaciju alokacije sredstava među

sektorima, te za utvrđivanje aktivnosti lokalnih jedinica. Proračunske klasifikacije

predstavljaju okvir kojim se iskazuju i sustavno mogu pratiti prihodi i primici, te rashodi i

izdaci prema sljedećim elementima: nositeljima, ciljevima, namjeni, vrsti, lokaciji i izvorima

financiranja.

Proračunske klasifikacije dijele se na:

organizacijsku,

funkcijsku,

ekonomsku,

lokacijsku

programsku i

izvore financiranja.

Organizacijska klasifikacija

Sadržava povezane i međusobno usklađene (hijerarhijski i s obzirom na prava i odgovornosti)

cjeline proračuna i proračunskih korisnika koje odgovarajućim materijalnim sredstvima

ostvaruju postavljene ciljeve. Uspostavlja se definiranjem razdjela, glava i proračunskih

38

korisnika. Razdjel se sastoji od jedne ili više glava, a glava pripada samo jednom razdjelu.

Glava se sastoji od jednog ili više proračunskih korisnika, a proračunski korisnik pripada

samo jednoj glavi. Status proračunskog korisnika imaju samo oni subjekti koji se nalaze u

Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Propisani su rasponi brojčanih oznaka u

kojima se moraju kretati oznake razdjela i glave. Upravna tijela za financije JLP(R)S

dodjeljuju brojčane oznake razdjelima i glavama unutar svog proračuna.

Funkcijska klasifikacija

Sadržava rashode razvrstane prema njihovoj namjeni. Sadržava 10 osnovnih funkcija države

prema kojoj se raspoređuju rashodi i transakcije na nefinancijskoj imovini. Ona sadržava

aktivnost odnosno projekte korisnika proračuna razvrstane prema njihovoj namjeni. Plan po

funkcijama znači dodjeljivanje funkcije na razini podskupine svakoj aktivnosti i projektu pri

planiranju proračuna.

Funkcijska klasifikacija prikazuje iznose potrošene na određene namjene poput obrane,

obrazovanja, zdravstva, javnog reda i sigurnosti itd. Sama činjenica da je neki iznos dodijeljen

nekome ministarstvu ne znači da se on zaista i troši u toj instituciji za tu namjenu.

Ministarstvo obrane, primjerice, može davati razne socijalne pomoći bivšim vojnicima. U tom

slučaju iznos bi se funkcionalno trebao voditi kao socijalna skrb, a ne kao obrana. Stoga

promatranje samo administrativnog proračuna može zavesti saborske zastupnike u

procjenama i odlučivanju o dodjeli proračunskih sredstava.

Ekonomska klasifikacija

Sadržava prihode i primitke po prirodnim vrstama te rashode i izdatke prema njihovoj

ekonomskoj namjeni. Planiranje prihoda i rashoda, primitaka i izdataka proračuna temelji se

na razini podskupine ekonomske klasifikacije jer se i proračun za tekuću godinu usvaja na

istoj razini, dok se projekcije za slijedeće dvije godine donose na razini skupine. To je novost

od 2010. koja svoj temelj ima u čl. 39. Zakona o proračunu. (NN 87/08)

Lokacijska klasifikacija

Sadržava rashode i izdatke svrstane za RH i za inozemstvo. Sadržava teritorijalno definirane

cjeline u skladu sa ustrojem Republike Hrvatske, država EU te ostalih država. Brojčane

oznake klasifikacije za županije, gradove i općine preuzimaju se iz statističkog popisa, a

nazivi iz Zakona o područjima županija, gradova i općina u RH. Novost u odnosu na stari

39

Pravilnik: Glavna izmjena u odnosu na stari Pravilnik vidljiva je u tome da se gradovima i

općinama uz brojne oznake više ne dodaju i slovne (O za općinu i G za grad).

Programska klasifikacija

Sadržava rashode i izdatke iskazane kroz aktivnosti i projekte, koji su povezani u programe na

temelju zajedničkih ciljeva. GLAVNI PROGRAM sastoji se od programa usmjerenih

ispunjenju strateških dokumenata JLP(R)S. Može se provoditi unutar više različitih razdjela.

PROGRAM je skup neovisnih, usko povezanih aktivnosti i projekata usmjerenih ispunjenju

zajedničkog cilja i sastoji se od jedne ili više aktivnosti i/ili projekata, a aktivnosti i projekti

pripadaju samo jednom programu. AKTIVNOST je dio programa za koji nije unaprijed

utvrđeno vrijeme trajanja, a u kojem su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje cilja

utvrđenih programom. PROJEKT je dio programa za koji je unaprijed utvrđeno vrijeme

trajanja, a u kojem su planirani rashodi i izdatci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom.

Projekt se planira jednokratno, a može biti tekući (ne rezultira povećanjem vrijednosti

imovine u bilanci) ili kapitalni (povećanje vrijednosti imovine u bilanci). Programska

klasifikacija ne znači imati što više programa sa što više aktivnosti i projekata kod čijeg se

praćenja korisnik izgubi i ne dobiva niti jednu smislenu informaciju, nego je smisao imati

makar jedan program s minimalnim brojem aktivnosti koji se može kvalitetno pratiti. Tada je

to kvalitetan proračun po programima. Upravni odjel za financije unutar JLP(R)S određuje

oznake glavnih programa.

Izvori financiranja

Sadržavaju prihode i primitke iz kojih se podmiruju rashodi i izdaci određene vrste i namjene.

U izvore financiranja spadaju (Milić, 2010.):

1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI - proračun uključuje prihode koji se ostvaruju temeljem

posebnih propisa u kojima za prikupljene prihode nije definirana namjena korištenja, a to su:

prihodi od poreza, prihodi od financijske imovine, prihodi od nefinancijske imovine, prihodi

od administrativnih (upravnih) pristojbi, prihodi državne uprave, prihodi od kazni te primici

od financijske imovine i zaduživanja za koje nije definirana namjena korištenja. U izvor

financiranja – opći prihodi i primici proračunski korisnik uključuje prihode koje ostvari iz

nadležnog proračuna. Prihodi koji ulaze u Izvor opći prihodi i primici nisu jednaki za

proračun i proračunske korisnike. Proračuni u ovaj izvor uključuju izvorne prihode iz čije

40

mase između ostalog financiraju redovitu djelatnost proračunskih korisnika (61, 64, 65, 7 i

sl.), dok proračunski korisnici u ovaj izvor uključuju prihode koje dobiju iz proračuna za

financiranje redovite djelatnosti (podskupina 664)

2. DOPRINOSI - uključuju se prihodi od uplaćenih doprinosa za zdravstveno

osiguranje, mirovinsko osiguranje i doprinosa za zapošljavanje.

3. VLASTITI PRIHODI - uključuju se prihodi koje proračunski korisnik ostvari

obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, a koje poslove mogu obavljati i drugi

pravni subjekti izvan općeg proračuna.

4. PRIHODI ZA POSEBNE NAMJENE - uključuju se prihodi čije su korištenje i

namjena utvrđeni posebnim zakonima i propisima koje donosi Vlada Republike Hrvatske.

5. POMOĆI - uključuju se prihodi koji se ostvaruju od inozemnih vlada,

međunarodnih organizacija, drugih proračuna i od ostalih subjekata unutar općeg proračuna.

6. DONACIJE - uključuju se prihodi koji se ostvaruju od fizičkih osoba, neprofitnih

organizacija, trgovačkih društava i od ostalih subjekata izvan općeg proračuna.

7. PRIHODI OD PRODAJE ILI ZAMJENE NEFINANCIJSKE IMOVINE I

NAKNADE S NASLOVA OSIGURANJA - uključuju se prihodi koji se ostvaruju prodajom

ili zamjenom nefinancijske imovine i od naknade štete s osnove osiguranja.

8. NAMJENSKI PRIMICI - uključuju se primici od financijske imovine i zaduživanja,

čija je namjena utvrđena posebnim ugovorima i/ili propisima.

Proračuni JLP(R)S sadržajno određuju drugu razinu izvora financiranja uz obveznu primjenu

propisanih brojčanih oznaka za prvu razinu. To znači da proračuni u svojim aktima mogu

propisati primjenu svih navedenih izvora financiranja osim, naravno, izvora financiranja –

doprinosi što je isključivo nadležnost državnog proračuna.

41

Slika 3.: Vrste proračunskih klasifikacija

Izvor: Milić, 2010.

4. JEDINICE LOKALNE I REGIONALNE SAMOUPRAVE I NAČINI FINANCIRANJA

U HRVATSKOJ

Samoupravne organizacije (zajednice) ljudi su formirali s ciljem zadovoljavanja javnih i

osobnih potreba. U pojmovnom smislu organizacija je dio kolektivnog izraza sa širokim

značenjem – označava organizacije jedinica lokalne i područne samouprave, oblike kojima

osiguravaju uvjete za ostvarivanje aktivnosti i postizanje učinkovitije djelotvornosti u

zadovoljavanju ljudskih potreba i interesa.

Lokalna samouprava je pojmovno određena brojnim definicijama no najbliža je ona koja

određuje „da je to razina vladavine najbliskija građaninu, s ulogom predstavljanja važnosti i

stajališta lokalnog“ (Lauc, 2005.), te definicija po kojoj se pojam lokalne samouprave definira

42

kao „skup institucija putem kojih građani lokane jedinice izravno ili putem svojih

predstavnika relativno samostalno uređuju i upravljaju određenim javnim poslovima na

vlastitu odgovornost i u vlastitom interesu“. (Antić, 2005.)

Ustrojstvo lokalnih i područnih jedinica u Republici Hrvatskoj provedeno je u skladu s

utvrđenim kriterijima i općim nacionalnim specifičnostima. Definirano je ustavnim načelima

kojima je propisano da se područje jedinica lokalne samouprave, općina i gradova te područje

jedinica područne (regionalne) samouprave, županija, određuje odredbama propisanima

zakonom. Područje županija određeno je tako da izražava povijesne, prometne i gospodarske

čimbenike koji predstavljaju prirodnu samoupravnu cjelinu u okviru Republike Hrvatske.

Ustavna odredba je poslužila kao temeljni, opće mjerodavni propis za lokalno i područno

ustrojstvo države. U skladu s tom odredbom donesen je Zakon o područjima županija,

gradova i općina u Republici Hrvatskoj kojim je dano pravo da se podijeli jedinstveni teritorij

te uredi lokalno i područno ustrojstvo. Tijekom proteklog razdoblja, kao izraz demokratske

volje građana (ne dirigiranim političkim pritiscima), odvijao se dinamičan proces osnivanja

novih jedinica čiji se broj od 1996. u 20 županija povećao s ukupno 500 jedinica na 556 (od

kojih je 127 gradova i 429 općina), što je 56 lokalnih jedinica ili 11,2% više. Prema zadnjem

popisu stanovništva, kućanstava i stanova prosječan broj stanovnika u 429 općina bio je

3.198, a u 127 gradova 24.137 stanovnika RH. (Čulo, 2011.)

Oblici sustava lokalne samouprave uređeni su kao jednostupanjski, dvostupanjski i

trostupanjski. Dvostupanjske i trostupanjske samouprave utvrđuju samo najniže

organizacijske oblike u samoupravnim institucijama dok su više organizacijske oblike, s

određenom samostalnošću u organiziranju određenih javnih i socijalnih službi u prvom redu u

nadležnosti predstavnika središnje vlasti.

Sustav lokalne samouprave temelji se na načelima supsidijarnosti i solidarnosti. Načelo

supsidijarnosti znači da se pri određivanju djelokruga prednost daje onoj razini vlasti koja je

najbliža građanima i koja može učinkovito i djelotvorno obaviti povjerene poslove.

Načelo solidarnosti obvezuje državu da financijski pomaže slabijim jedinicama lokalne

samouprave. (Lukeš - Petrović i ostali autori, 2005.)

Zakoni koji uređuju sustav lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj jesu

slijedeći : (Lukeš - Petrović i ostali autori, 2005.)

43

1. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi;

2. Zakon o Gradu Zagrebu;

3. Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave;

4. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj;

5. Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave;

6. Zakon o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi;

7. Zakon o potvrđivanju Europske okvirne konvencije o prekograničnoj suradnji

između teritorijalnih jedinica ili vlasti.

4.1. LOKALNA I REGIONALNA SAMOUPRAVA U RH

U Hrvatskoj postoji državna razina vlasti (sve državne ustanove i izvanproračunski fondovi),

regionalna ili područna (županije) te lokalna (gradovi i općine) razina vlasti. Ustavom se

uspostavlja i trodioba vlasti na zakonodavnu (Hrvatski sabor), izvršnu (Vlada) i sudbenu.

(Bratić, 2008.)

„Lokalna samouprava civilizacijska je tekovina i sastavni dio modela svih suvremenih

demokratskih političkih sustava u svijetu. Ona nije samo izraz demokratskog prava građana,

nego i oblik racionalnog djelovanja društvene i državne zajednice. Neprijeporno je i značenje

lokalne samouprave u uspješnome i humanom funkcioniranju državnih i društvenih sustava.“

(Brumčić, 2001).

Lokalna samouprava razrađuje i zaokružuje ideju o vodoravnoj diobi vlasti (predstavnička,

izvršna i sudbena vlast) te način kontrole državnog aparata u okomici od viših/širih k nižima

teritorijalnim jedinicama – od lokalne i regionalne do nacionalne i nadnacionalne razine.

„Lokalna samouprava načelno je najviši stupanj samostalnosti lokalnih tijela u odnosu prema

središnjim državnim tijelima koje se ustavom jamči lokalnom stanovništvu u određenom

djelokrugu lokalnih poslova. Ona obuhvaća pravo lokalnog izbora ili imenovanja lokalnih

tijela i dužnosnika, dok je pravo nadzora središnjih tijela ograničeno na kontrolu zakonitosti.“

(Sokol i Smerdel, 1995).

Na lokalnoj i područnoj razini u Hrvatskoj vlast se dijeli na županije, općine i gradove.

Okosnicu njihova djelovanja čine Zakon o proračunu i Zakon o lokalnoj i područnoj

(regionalnoj) samoupravi. Prema potonjemu, jedinice su lokalne samouprave općine i gradovi,

dok su županije jedinice područne (regionalne) samouprave. Oni svojim statutima potanje

44

uređuju unutarnji ustroj i način rada. Lokalne i regionalne jedinice čine treću razinu

proračuna, uz pomoć koje država prikuplja i troši novac. Prema Zakonu o proračunu, izabrane

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obavljaju zadaće i donose programe

propisane zakonom i odlukama utemeljenim na zakonu, a sredstva se osiguravaju u njihovu

proračunu i financijskom planu proračunskih korisnika. (Bratić, 2008.)

Hrvatski sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave jest suvremeni sustav usklađen

s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi čije su odredbe obuhvaćene Ustavom

Republike Hrvatske. Na tim se odredbama temelji cjelokupni ustroj i djelovanje

samoupravnog sustava. Uređenost modela zasniva se na kriterijima koji građanima jamče

prava na lokalnu samoupravu. To se pravo provodi u području uređenih proračunskih odnosa

u kojima država i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u svojim

administrativnim granicama, imaju pravo na upravljanje, raspolaganje te usmjeravanje

financijskih sredstava za zadovoljavanje javnih potreba i interesa. Unutar toga su utvrđene i

precizirane poduzetničke i tržišne slobode kao temelji razmjernog gospodarskog ustroja RH.

Shodno tome država je dužna svim samoupravnim razinama osigurati i poticati gospodarski

napredak i socijalno blagostanje te se brinuti za gospodarski rast i razvoj svih svojih dijelova

u granicama samoupravnih područja.

Organizacija teritorijalnog ustroja lokalne i područne samouprave u nas i u svijetu se razlikuje

od zemlje do zemlje ovisno o njezinim specifičnostima. Naš ustroj je određen općim

kriterijima kao bitnim čimbenicima definiranim prema suvremenim teorijskim i praktičnim

rješenjima. Veličina prostora, ljudski potencijal, ekonomska snaga, društveni i prirodni

resursi, povijesna i kulturna baština (tradicija), prometni položaj i drugo, temeljni su kriteriji

koji omogućuju uspješno funkcioniranje i napredak jedinice.

4.1.1. LOKALNA I REGIONALNA RAZINA VLASTI

Uređenost lokalnih razina vlasti temelji se na kriterijima definiranim općenacionalnim

okvirima na temelju kojih je uređeno unutarnje ustrojstvo, način rada, samoupravni djelokrug,

tijela i organi, oblici komuniciranja građana, provođenje referenduma i druga pitanja važna za

ostvarivanje prava i obveza, a koja su podrobnije određena statutom jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave koji im omogućuju funkcioniranje i zadovoljavanje

interesa i potreba građana.

45

U skladu s uspostavljenom organizacijom i operacionaliziranim sustavom, nastavno se

obrađuju ustroj i djelokrug te unutarnje ustrojstvo samoupravnih jedinica uočavanjem

njihovih funkcionalnih dijelova:

1. Tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave

Predstavničko tijelo

Izvršno tijelo

Upravna tijela (upravni odjeli i službe)

2. Samoupravni djelokrug lokalnih razina vlasti

Općina i gradova

Županija.

Predstavnička tijela

Građanima se pravo na lokalnu samoupravu jamči u općinskim vijećima, gradskim vijećima i

županijskim skupštinama, odnosno u predstavničkim tijelima sastavljenim od članova

izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općeg biračkog

prava. To je najznačajnije tijelo u sustavu funkcioniranja i raspolaganja financijskom i

nefinancijskom imovinom lokalne i područne samouprave.

U tijelima jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave izabire

se neparan broj vijećnika, odnosno članova skupštine te članova izvršne vlasti, a broj biranih

članova utvrđuje se prema broju stanovnika.

Članove predstavničkog tijela utvrđuje se statutom svake jedinice u skladu sa zakonskim

kriterijima kojim je propisano da predstavničko tijelo:

Općine do 3.000 stanovnika bira od 7 do 13 članova

Općine od 3.001 do 10.000 stanovnika bira od 9 do 15 članova

Općine i grada od 10.001 do 30.000 stanovnika bira od 13 do 19 članova

Grada sa više od 30.000 stanovnika bira od 19 do 35 članova

Grada Zagreba 51 člana

Županije od 31 do 51 člana.

Izvršna tijela

Operacionalizaciju poslova lokalne i područne samouprave provode izvršna tijela. Izvršna

tijela jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave su u općini općinski

načelnik i općinsko poglavarstvo, u gradu gradonačelnik i gradsko poglavarstvo i u županiji

župan i županijsko poglavarstvo. Bira ih predstavničko tijelo većinom glasova svih članova

46

predstavničkog tijela. Načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, čelnici su i nositelji izvršne

vlasti u lokanim jedinicama s pravom zastupanja, a svoj rad i provođenje zakona i propisa

odgovorni su središnjim tijelima državne uprave koja imaju pravo obustaviti primjenu

nepropisno donesenog akta predstavničkog tijela. U općinama koje imaju manje od 3.000

stanovnika do listopada 2005. godine nije se biralo poglavarstvo za obavljanje izvršnih

poslova, već je njegove dužnosti obavljalo predstavničko tijelo. Od tog dana je i svim malim

općinama omogućen izbor općinskog načelnika i općinsko poglavarstvo. Općina sa 3.001 do

10.000 stanovnika mogu svojim statutom odrediti hoće li za obavljanje izvršnih poslova birati

poglavarstvo ili će ih obavljati predstavničko tijelo. Novi ustroj donesen propisima od 17.

svibnja 2009. postavio je slijedeća izvršna tijela lokalnih jedinica:

• Općina – općinski načelnik

• Grad – gradonačelnik

• Županija – župan.

U skladu sa zakonskim odredbama općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan zastupa

općinu, grad, odnosno županiju te predsjeda poglavarstvom, obavlja nadzor nad zakonitošću

rada, omogućuje izvršavanje dodijeljenih poslova državne uprave i druge poslove.

Upravni odjeli

Autonomno pravo predstavničkih tijela samoupravnih jedinica je uređenje ustrojstva i

djelokruga svojih upravnih tijela. Uređuju ga u skladu sa svojim potrebama, radi što

efikasnijeg zadovoljavanja javnih potreba i interesa građana. Ustroj obavljaju na temelju

posebnih akata kojim se propisuje ustroj i naziv onih upravnih tijela koja će omogućiti

zadovoljavanje njihovih interesa i potreba.

Upravni odjeli koje jedinice osnivaju su npr.:

upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo, lovarstvo, ribarstvo i vodoprivredu;

upravni odjel za održivi razvoj;

upravni odjel za obrazovanje, kulturu i sport;

upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb;

upravni odjel za komunalne djelatnosti, uređenje prostora i zaštitu okoliša;

upravni odjel za gospodarstvo;

upravni odjel za urbanizam i prostorno uređenje;

upravni odjel za proračun i financije;

upravni odjel za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu,

i drugi.

47

Male općine i gradovi (do 3.000 stanovnika) su bez poglavarstva i ustrojavaju jedinstveni

upravni odjel za obavljanje svih poslova. Općine i gradovi iznad 3.000 stanovnika mogu u

skladu sa svojim interesima osnovati jedinstveni upravni odjel.

Na čelu upravnih odjela su pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje poglavarstvo.

Odabrani pročelnici upravnih odjela mogu biti imenovani članom poglavarstva i biti

razriješeni u skladu sa zakonskim propisima. (Čulo, 2011.)

4.1.2. ORGANIZACIJA OPĆINE I GRADOVA

Općina je jedinica lokalne samouprave kakvu se u pravilu osniva za područje više naseljenih

mjesta što čine prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu i povezana su zajedničkim

interesima stanovništva.

Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto s više od

10.000 stanovnika - čini dakle urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu.

Osim užega gradskog područja, može obuhvatiti i prigradska naselja koja s gradskim naseljem

čine gospodarsku i društvenu cjelinu. Kad za to ima osobitih razloga (povijesni, gospodarski,

geoprometni), gradom se može proglasiti i mjesto koje ne udovoljava tim uvjetima. U njemu

se obavlja jednake poslove kao u općinama, pa se gradske i općinske funkcije često

preklapaju i teško ih je razlikovati. Gradove i općine može se podijeliti na mjesne odbore i

gradske četvrti.

Grad Zagreb ima osobit i dvojak položaj – lokalne jedinice i jedinice područne (regionalne)

samouprave, što znači kako s motrišta samouprave obavlja poslove u djelokrugu i grada i

županije. Zagreb čini posebnu i jedinstvenu teritorijalnu i upravnu cjelinu. Predviđena je i

postignuta dioba lokalne samouprave na gradske četvrti i mjesne odbore. Ustrojeno je 17

gradskih četvrti kojima upravljaju vijeća gradskih četvrti i njihovi predsjednici, a članove

biraju stanovnici. Područje i sustav upravljanja gradom Zagrebom često se je mijenjalo. Od

početka 1997. grad je izdvojen iz sastava Zagrebačke županije, uza znatno smanjenje

područja. (Bratić, 2008.)

Općine i gradovi u samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove koji se odnose na: (Lukeš –

Petrović i ostali autori, 2005.)

uređenje naselja i stanovanje,

prostorno i urbanističko planiranje,

komunalne djelatnosti,

48

brigu o djeci,

socijalnu skrb,

primarnu zdravstvenu zaštitu,

odgoj i osnovno obrazovanje,

kulturu, tjelesnu kulturu i sport,

zaštitu potrošača,

zaštitu i unaprjeđenje prirodnog okoliša,

protupožarnu i civilnu zaštitu.

Općine i gradovi među ostalim: (Lukeš – Petrović i ostali autori, 2005.)

donose prostorne planove (prostorni plan uređenja, generalni urbanistički plan, detaljni

plan),

organiziraju opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih voda, skupljanje i odlaganje

komunalnog otpada, javni prijevoz, tržnice, održavanje groblja, dimnjačarske poslove,

javnu rasvjetu i druge komunalne djelatnosti,

osnivaju dječje vrtiće, sudjeluju u radu osnovnih škola i njihovu upravljanju,

osnivaju socijalne ustanove, dodjeljuju razne oblike socijalne pomoći, osnivaju

ustanove u kulturi, financiraju rad kulturnih i sportskih organizacija,

osnivaju vatrogasne ustanove itd.

Svi gradovi, uz to, mogu obavljati i poslove iz samoupravnog djelokruga županije na svome

području, osiguraju li uvjete i novac za njihovo financiranje. Iako su poslovi u nadležnosti

lokalnih jedinica utvrđeni, nemaju posvemašnju samostalnost u financiranju svih rashoda.

„Gradom može postati svako mjesto koje ispunjava formalan zahtjev – 10.000 stanovnika.

Stoga postoje gradovi koji ne mogu opravdati taj naziv ni razinom prihoda ni zakonski

propisanim zadaćama. Slično je i s općinama. Trend osnivanja općina, što je zahvatio

Hrvatsku od 1993., omogućio je svakome manjem ruralnom naselju osnovati vlastitu općinu.

Glavni je problem gomilanje administracijskih tijela i zaposlenika u njima. Takve lokalne

jedinice nisu sposobne financirati tekuće izdatke niti osigurati osnovne usluge na svome

području. Stoga sve više ovise o izravnim transferima iz državnog proračuna. Država je,

unatoč načelnoj teritorijalnoj decentralizaciji, izrazito centralizirana.“ (Ott i Bajo, 2001).

49

Predstavnička i izvršna tijela vlasti u gradovima i općinama

Gradska i općinska vijeća nositelji su predstavničkih funkcija na lokalnoj razini, a čine ih na

lokalnim izborima izabrani predstavnici. Vijeća imaju privremene i stalne odbore (najčešće

podijeljene po resorima, sukladno upravnim odjelima u poglavarstvu). Izvršna su tijela grada

poglavarstvo i upravni odjeli, odnosno gradonačelnik i njegovi zamjenici te pročelnici odjela.

(Bratić, 2008.)

Organizacijski ustroj općine i gradova

Gradovi, a napose veće općine, imaju više upravnih odjela na čelu kojih su pročelnici

zaduženi za resore. Određivanje poslova što će ih se obavljati u upravnim odjelima, prema

vrsti i opsegu, srodnosti i ustrojstvenoj povezanosti proizlazi u prvome redu iz samoupravnog

djelokruga grada odnosno općine. Kako su ustrojene općine i gradovi prikazuje sljedeća slika.

(Bratić, 2008.)

Slika 4.: Tipičan ustroj grada ili općine

Izvor: Bratić, 2008.

50

4.2. FINANCIRANJE JEDINICA LOKALNE I REGIONALNE SAMOUPRAVE U RH

Prema Zakonu o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave (NN 132/06), prihod od poreza na dohodak od 2007. dijele županije (15%) te

općine i gradovi (52%). Jedinicama koje tako ne prikupe dovoljno sredstava za financiranje

decentraliziranih funkcija posredstvom tzv. fonda izravnanja dodjeljuje se dio pomoći

izravnanja za decentralizirane funkcije (vodoravno fiskalno izravnanje). Te se potpore

osigurava iz dijela prihoda od poreza na dohodak za financiranje javnih rashoda u osnovnomu

i srednjem školstvu, socijalnoj skrbi i zdravstvu, što ih se prenosi na jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave, što bi svakoj lokalnoj i regionalnoj jedinici imalo

omogućiti obavljanje preuzetih zadaća barem u tome području, i to prema sličnim

standardima kakve imaju i druge lokalne jedinice. Kad je posrijedi pomoć za izravnanje

(odnosno fond izravnanja), država je za jedinice koje su preuzele obvezu financiranja

decentraliziranih funkcija, a ne mogu ispuniti propisani minimum, osigurala dodatnih 21% te

omogućila dodatni udjel u porezu na dohodak 12%. Ako su lokalne i područne jedinice

preuzele financiranje samo nekih decentraliziranih funkcija, mogu dobiti te dodatne udjele:

3,1% za osnovno školstvo, 2,2% za srednje školstvo, 3,2% za zdravstvo, 0,5% za centre za

socijalnu skrb, 1,7% za domove starijih i nemoćnih osoba i 1,3% za vatrogastvo. Naprimjer,

„ako je grad preuzeo financiranje osnovnog školstva i osnovao javnu vatrogasnu postrojbu, uz

osnovni pripadajući dio 52% poreza na dohodak, dobit će i dodatnih 4,4% prikupljena poreza

(3,1% + 1,3%). Dodatni udjel u porezu na dohodak za srednje školstvo, zdravstvo, centre za

socijalnu skrb te domove starijih i nemoćnih osoba dobit će županija, ako je preuzela te

funkcije, u protivnom taj prihod odlazi državi“. (Bratić, 2008.)

Unatoč brojnim promjenama u sustavu financiranja, velik broj lokalnih i područnih jedinica u

Hrvatskoj i dalje nemaju dostatan vlastiti prihod za financiranje lokalnih javnih usluga, pa

država treba osigurati sustav okomitoga i vodoravnoga fiskalnog izravnanja što će

nadomjestiti dio sredstava kad lokalnim jedinicama nedostaju za namirenje njihovih javnih

usluga. To je osnovni razlog što se od 2001. to pitanje nastoji riješiti izdvajanjem dijela

poreza na dohodak za decentralizirane funkcije u osnovnomu i srednjem školstvu, socijalnoj

skrbi i zdravstvu (okomito fiskalno izravnanje).

Osnovni je izvor financiranja lokalnih i područnih jedinica u Hrvatskoj, riječju, zakonom

određeno dijeljenje zajedničkih poreza središnje države i nižih razina vlasti. No, županije,

gradovi i općine razlikuju se prema fiskalnom kapacitetu (ukupan godišnji proračunski prihod

po stanovniku), nužnima javnim rashodima i prema ukupnim prihodima po stanovniku.

51

Unatoč tomu, lokalne i regionalne jedinice nemaju znatniji utjecaj na veličinu poreznih stopa i

poreznih osnovica. Odatle i potrebe za većom, boljom, transparentnijom i učinkovitijom

suradnjom lokalnih i regionalnih jedinica s državom. (Bratić, 2008.)

Općina, grad i županija imaju prihode kojima samostalno raspolažu i njima se koriste za

obavljanje poslova iz svoga djelokruga. Prihodi općina, gradova i županija u osnovi trebaju

biti razmjerni poslovima koje jedinice obavljaju. Sredstvima pomoći iz državnog proračuna

osigurava se fiskalno izravnanje i pomoć za kapitalne projekte područja posebnog državnog

interesa.

Općina, grad i županija svake godine treba donijeti proračun i odluku o izvršavanju proračuna

gdje će planirati prihode za podmirenje poslova i zadataka korisnika koji se financiraju iz

njezina proračuna te osigurati redovito zakonito i učinkovito izvršavanje propisanih rashoda

tijekom godine. Nakon isteka godine općina, grad i županija mora donijeti godišnji obračun

prihoda kojim će dokazati način trošenja ubranih prihoda i izvršenje rashoda u odnosu na

doneseni plan poračuna. (Lukeš – Petrović i ostali autori, 2005.)

4.2.1. ODLUČIVANJE O LOKALNIM PRORAČUNIMA U RH

Lokalni proračun akt je jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojemu se

procjenjuje prihode i primitke te utvrđuje rashode i izdatke jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave za jednu godinu, a donosi ga njezino predstavničko tijelo. Svaki se

proračun mora uravnotežiti, što znači kako ukupni prihodi i primici moraju pokriti ukupne

rashode i izdatke na razini države ili lokalne, regionalne jedinice.

Proračune svih regionalnih i lokalnih jedinica planira se jednako kao središnji državni

proračun. Zakon o proračunu je temeljni akt što daje samo osnovne naznake o sudionicima i

procesu izrade (planiranja) lokalnog proračuna te definira proračunske procese – njihov tijek,

dinamiku, sadržaj i metodologiju. Predstavnička vlast u demokratskom društvu osigurava da

proračun služi ispunjenju nacionalnih, socijalnih i ekonomskih prioriteta. Ona je ujedno jedan

od glavnih formalnih mehanizama koji osigurava uspješnost vladajućeg režima i politike. Da

bi izvršnu vlast održala odgovornom za proračun, predstavnička vlast mora osigurati da

proračun bude transparentan, koherentan, učinkovit, djelotvoran i da odražava volju naroda.

Proračunski proces čini splet odnosa između glavnih sudionika proračunskog procesa na

temelju kojega se u lokalnom predstavničkom tijelu raspravlja i usvaja proračun. Lokalni

proračunski proces u Hrvatskoj ima tri faze (pripremu, donošenje i izvršenje), koje traju oko

52

dvije i pol godine. Osim toga, ukupan proračunski proces prolazi kroz nekoliko koraka unutar

pojedine faze proračunskog procesa. S obzirom na iznimnu važnost proračuna za

funkcioniranje cijeloga gospodarstva lokalne ili regionalne jedinice, proračunski se proces

provodi prema ustaljenoj shemi i točno utvrđenim zakonitostima. Procedura donošenja

lokalnog proračuna prilično je duga i složena i ima nekoliko faza. Broj sudionika izrade

lokalnog proračuna različit je i ovisi o veličini lokalne jedinice, te o stručnoj ekipiranosti i

osposobljenosti zaposlenika odjela za financije i proračun lokalne jedinice. Često lokalna

izvršna vlast (poglavarstvo) imenuje komisiju za planiranje proračuna u kojoj su

gradonačelnik, voditelj odjela za društvene djelatnosti te voditelj odjela za financije i

proračun.

U pripremi proračuna uloga lokalnoga predstavničkog tijela znatno je manja od uloge izvršne

vlasti (ili nekoga njezinog odjela i ureda). Moglo bi se čak reći da je uloga predstavničkog

tijela zanemariva. Može se utjecati na donošenje odluka, najviše u početku planiranja,

pripremi proračuna, ali kada stigne na raspravu u skupštinu/vijeće, znatno se smanjuje, radi

prekratka roka za raspravu u predstavničkom tijelu, pa je teško nešto mijenjati, jer bi svaka

promjena predloženih proračunskih stavaka nužno značila promjenu i prilagodbu ostalih

stavaka, što uz pritisak zbog roka ponekad izmijeni oblik proračuna što ga je predložilo

poglavarstvo. U izradi proračuna prevladava stav izvršne vlasti, jer su u prijedlogu

najizraženiji upravo njezini ciljevi. (Jelčić, 2001.)

Odobravanje proračuna u djelokrugu je lokalne predstavničke vlasti. Prijedlog proračuna

kojeg šalje poglavarstvo ne smije ograničiti područje političko-ekonomskog utjecaja

skupštine/vijeća. Izvršna vlast ne bi trebala odveć „tvrdo“ braniti vlastita motrišta o prijedlogu

proračuna. Moralo bi joj se omogućiti brzo djelovanje i učinkovito donošenje političko

ekonomskih odluka, jer je skupština/vijeće tromo i donošenje odluka često odugovlači, iako je

u većem dijelu lokalnih i regionalnih jedinica još nedovoljno razvijena praksa kvalitetnih

rasprava o proračunu.

U prosincu se na sjednicama lokalnih predstavničkih tijela raspravlja o prijedlogu proračuna –

najčešće o premalenoj svoti odobrenoj pojedinim korisnicima. Namjena je rasprave u

skupštini/vijeću argumentirati razloge i želje vijećnika koji lobiraju za vlastitu izbornu

jedinicu, okrug, četvrt, odnosno određene osobitosti. Lokalni su predstavnici članovi različitih

stranaka, ali su u prvome redu najneposredniji predstavnici građana (što često zaboravljaju,

stavljajući u prvi plan matičnu stranku), izabrani na izborima te je donošenje proračuna, osim

ekonomskoga, i političko pitanje što ovisi o odnosu snaga (stranačkom sastavu) u

predstavničkom tijelu. (Bratić, 2008.)

53

4.2.2. IZVORI PRIHODA JEDINICA LOKALNE I REGIONALNE

SAMOUPRAVE

Izvori prihoda jedinica samouprave jesu:

prihodi iz vlastitih izvora (prihodi od vlastite imovine, vlastitih poreza, novčane kazne,

upravne pristojbe, komunalna naknada i druge naknade i doprinosi),

zajednički prihodi - koji se dijele s državom (porez na dohodak, porez na dobit i porez

na promet nekretnina),

pomoći (iz državnoga i županijskoga proračuna) i

primici od zaduživanja (bankarski krediti i vrijednosni papiri - municipalne

obveznice).

Raspon unutar kojeg se propisuju stope lokalnih poreza (općinski/gradski i županijski porezi),

raspodjela zajedničkih poreza, oslobođenja od plaćanja te obračun i način plaćanja poreza

propisani su zakonom.

Vlastiti prihodi

Vlastiti prihodi županije uključuju: imovinu, poreze (na nasljedstvo i darove, na registraciju

motornih vozila i plovila, na automate za zabavne igre) te prihode od drugih naknada koje su

određene posebnim zakonima. Vlastiti prihodi općina i gradova uključuju: imovinu, porez na

potrošnju, porez na vikendice, porez na tvrtku ili naziv, porez na korištenje javnih površina,

prirez porezu na dohodak, upravne prostojbe, lokalne i druge naknade, te druge prihode koje

reguliraju posebni propisi kao što su komunalni doprinosi i komunalne naknade.

Od 2001. godine svi gradovi i općine imaju pravo odrediti prirez porezu na dohodak.

Maksimalni iznos prireza određen je tipom i veličinom jedinice lokalne ili područne

(regionalne) samouprave. Sve jedinice lokalne samouprave mogu odrediti prirez u iznosu od

10%, u gradovima do 30.000 stanovnika taj postotak može iznositi do 12%, u gradovima s

više od 30.000 do 15%; a u Gradu Zagrebu taj postotak iznosi maksimalno 30%. Zakon

definira ograničenje maksimalnog prireza, dok samu stopu određuje općina ili grad. Prihod od

prireza pripada općini ili gradu u kojem obveznik prireza ima stalan boravak.

54

Slika 5.: Podjela vlastitih prihoda po gradovima i općinama, te županijama

Izvor: Portal lokalne samouprave, 2009.

Zajednički prihodi

Zajednički prihodi uključuju poreze koji se dijele na različitim razinama uprave, a koji

uključuju porez na dohodak, te porez na promet nekretninama. Prihodi od ovih poreza dijele

se između države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (općina, gradova i

županija) prema postotku koji definira ZFJLP(R)S. Sve do kraja 2006. godine, ti su porezi

uključivali i porez na dobit, ali od 2007. godine, porez na dobit pripada isključivo državi, dok

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na veći dio poreza na

dohodak.

Od godine 2001., usporedo s prijenosom funkcija s područja zdravstva, osnovnog i

srednjoškolskog obrazovanja i socijalne skrbi na jedinice lokalne i područe (regionalne)

samouprave (županije i 32 grada), država je povećala udio poreza osobni dohodak kako bi se

55

financirale prenesene funkcije. Osim toga, jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave smještene na područjima posebne državne skrbi (PPDS), brdsko-planinskim

područjima i otocima imaju pravo na veći dio poreza prikupljenih na njihovome području.

Slika 6.: Podjela zajedničkih prihoda po gradovima i općinama, te županijama


Potpore

Postoje tri različite vrste potpora jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave:

Uvjetni transferi iz takozvanog "fonda izravnanja za decentralizirane funkcije", s ciljem

premoštavanja razlike između iznosa udjela prikupljenih iz poreza na dohodak za obavljanje

prenesenih funkcije te procjenjenih troškova za nužno funkcioniranje lokalne i područne

(regionalne) samouprave koji se određuje na temelju minimalnih (financijskih) standarda koje

definiraju ministarstva. Točnije, svako resorno ministarstvo svake godine izračunava i

standardizirane troškove u svom resoru za svaki dio države. Iznos potpore svake se godine

revidira i propisuje Zakonom o proračunu.

Opće, neuvjetovane potpore jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave

smještenim u PPDS, brdsko-planinskim područjima te na otocima, namijenjene su

ujednačavanju fiskalnih sposobnosti.

56

Različiti oblici potpora koje pružaju tijela državne uprave, dodjeljuju se poduzetničkim

programima i kapitalnim investicijama jedinica lokalne i područne (reginalne) samouprave.

Ta se sredstva mogu osigurati u obliku tekućih i kapitalnih transfera.

Slika 7.: Vrste potpora jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave


4.2.3. RASHODI JEDINICA LOKALNE I REGIONALNE SAMOUPRAVE

Općina, grad i županija mogu se zaduživati uzimanjem kredita ili izdavanjem vrijednosnih

papira, ali samo za kapitalni projekt – investiciju koja se financira iz njihova proračuna (npr.

za izgradnju vrtića, školsku zgradu, sportsku dvoranu itd). Za zaduženje je potrebna prethodna

suglasnost Vlade RH. Dva su uvjeta za davanje suglasnosti: (Lukeš – Petrović i ostali autori,

2005.)

zaduženje je moguće ako godišnji obrok kredita ne iznosi više od 20% ostvarenih

prihoda jedinice samouprave u prethodnoj godini,

ukupna godišnja svota zaduženja svih jedinica samouprave može iznositi do 2%

ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica samouprave u prethodnoj godini.

Ostvarene prihode općine, gradovi i županije troše za obavljanje poslova iz svoga

samoupravnog djelokruga. Lokalne jedinice svojim prihodima podmiruju različite rashode,

pa su u strukturi ukupnih rashoda najveći tekući rashodi (rashodi za zaposlene, materijalni

rashodi, subvencije i naknade i dr.) – 73%, a potom slijede kapitalni rashodi koji u strukturi

ukupnih rashoda iznose 25%, što ukazuje na povećana investicijska ulaganja lokalnih jedinica

57

u odnosu na kapitalne prihode. U ukupnim kapitalnim rashodima najveći je udio rashoda za

nabavu stalne kapitalne imovine (javnih ustanova zdravstva, školstva, izgradnju komunalne

infrastrukture, poslovnih zona, rekonstrukciju i izgradnju cesta, sportsko-rekreacijskih

centara, nabavu opreme i drugo), što čini 65% ukupnih kapitalnih rashoda. Gledano po

funkcionalnoj klasifikaciji najveći su rashodi za komunalne usluge te rashodi za opće usluge,

koji čine prosječno 22% rashoda proračuna lokalnih jedinica, zatim rashodi za promet i veze

(izgradnja cesta, mostova i sl.) s 14% te rashodi za obrazovanje koji čine prosječno 10,8%

rashoda lokalnih jedinica. (Krtalić, Mohorović, 2004.)

S obzirom na namjene za koje se koriste, najviše se proračunskih sredstava daje za

unaprjeđenje stanovanja, prostorno planiranje i razvoj te komunalne djelatnosti, zatim slijede

rashodi za opće javne usluge (rashodi za predstavnička, izvršna i upravna tijela) te rashodi za

ostala područja u djelokrugu samouprave. Financiranje pojedinih projekata i aktivnosti u

području društvenih djelatnosti (obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj skrbi, kulturi, sportu i

tehničkoj kulturi) predstavničko tijelo utvrđuje programima javnih potreba. (Lukeš – Petrović

i ostali autori, 2005.)

Slika 8.: Struktura ukupnih rashoda i izdataka

Izvor: Vodič kroz hrvatski sustav lokalne i regionalne samouprave, 2005.

58

5. PRORAČUN GRADA KASTVA

Računovodstvo u funkciji izvršenja proračuna Grada Kastva objašnjava se sljedećim

tematskim jedinicama: 1. Obilježja Grada Kastva (ustroj i tijela Grada Kastva), 2. Proračun

Grada Kastva za 2012. godinu i njegovo izvršenje i 3. Projekcija proračuna Grada Kastva za

razdoblje od 2013. do 2015. godine.

5.1. OBILJEŽJA GRADA KASTVA

Grad Kastav sazdan je na 365 metara visokome brijegu ponad Kvarnera, na sjevernome

Jadranu. U neposrednoj je blizini Rijeke, najveće hrvatske luke, i opatijske rivijere, jedne od

omiljenijih turističkih odredišta u Hrvatskoj. Kastav je tijekom dugih stoljeća očuvao svoju

bogatu povijest, brojne vrijedne arhitektonske i druge spomenike, kulturu i tradiciju,

netaknutu prirodu. Istovremeno je razvio suvremen poduzetnički duh vidljiv u atraktivnoj i

osebujnoj turističkoj ponudi, kao i u tradicionalnim gospodarskim granama. Kastav nudi sve -

od kvalitetnih glazbenih i scenskih uprizorenja do pučkih veselica i karnevalskih fešti, od

rekreacije u prirodi do obilaska muzeja i znamenitosti, uvijek uz vrhunske gastronomske i

enološke užitke.

Kao mnogi gradovi na susretištu Srednje Europe i Mediterana i Kastav ima bogate tradicije i

prepoznatljiv identitet. Tijekom je svoje povijesti Kastav bio upravno, ekonomsko i kulturno

središte Istre i Primorja; bio je i ostao rasadnikom narodne svijesti, pa je, čak i kada su se u

okolici počeli razvijati gradovi danas daleko veći od njega, uspio sačuvati autonomiju, jezik i

običaje.

Danas Grad Kastav uspješno sjedinjuje svoje povijesne vrednote sa suvremenim življenjem.

Od osamostaljenja Republike Hrvatske te ponovnoga ustroja Grada Kastva kao samostalne

jedinice lokalne samouprave nositelji napretka Grada postaju malo i srednje poduzetništvo, za

čiji su razvoj osigurani povoljni uvjeti, posebno zahvaljujući blizini Rijeke i Opatije,

gospodarskoga odnosno turističkoga središta regije.

Obilježja su Kastva i međunarodne manifestacije Kastafsko kulturno leto i Festival gitare, koji

gostovanjima brojnih svjetski poznatih umjetnika ljeti privlače tisuće posjetitelja iz Hrvatske i

inozemstva.

Uz Kastav se vezuju i tradicionalni praznik mladoga vina - Bela nedeja, zatim karnevalsko

veselje koje svake godine počinje na Antonju, 17. siječnja, susreti puhačkih orkestara,

59

harmonikaša, vinara, izvrsni restorani u ugodnome ambijentu staroga grada i okolice, te još

mnoštvo drugih zanimljivosti.

Grad Kastav ima grb, zastavu i svečanu zastavu. Grb Grada Kastva je u srcolikom

trokutastom štitu na plavom polju smješten lik Svete Jelene Križarice prikazan do koljena,

smeđe kose, glave okrunjene zlatnožutom krunom, oko glave prsten zlatnožute aureole, bijele

haljine, ogrnuta crvenim plaštom obrubljenim zlatnožutim porubom sa zlatnožutom

kvadratnom kopčom, u rukama nosi zlatnožuti križ ukoso, dok je zastava Grada Kastva

pravokutnog oblika, crvene boje sa žuto obrubljenim grbom Grada u sredini.

Svečana zastava Grada Kastva je tamnocrvene boje, obrubljena zlatnožutim rubom i zlatnim

resicama na dnu zastave, sa grbom Grada Kastva obostrano obrubljenim zlatnožutom trakom

u sredini. Iznad grba otisnut je u dva reda naziv „Grad Kastav“. Ispod grba, na dnu zastave, su

dvije ukrštene zlatnožute grančice bršljana sa okruglim plodovima zlatnožute boje.

Slika 9.: Zastava Grada Kastva

Izvor: http://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-ri1.html

5.1.1. USTROJ GRADA KASTVA

Grad Kastav obuhvaća šest naselja s ukupno 10.472 stanovnika. Za obavljanje upravnih,

stručnih, te pomoćno-tehničkih poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, ustrojen je

jedinstveni upravni odjel. Grad je u 2012. imao 16 zaposlenika. Proračunski korisnik (dječji

vrtić) ima 29 zaposlenika. Donesen je Statut, Pravilnik o unutarnjem redu, te drugi opći akti.

Gradsko vijeće ima 15 članova. Odgovorna osoba za izvršavanje proračuna za 2012. je

gradonačelnik Ivica Lukanović.

60

Grad Kastav je samostalan u odlučivanju u poslovima iz samoupravnog djelokruga u skladu s

Ustavom Republike Hrvatske i zakonom, te podliježe samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti

rada i akata tijela Grada Kastva od strane ovlaštenih državnih tijela.

Grad u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno

ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to

osobito poslove koji se odnose na:

• uređenje naselja i stanovanje,

• prostorno i urbanističko planiranje,

• komunalno gospodarstvo,

• brigu o djeci,

• socijalnu skrb,

• primarnu zdravstvenu zaštitu,

• odgoj i osnovno obrazovanje,

• kulturu, tjelesnu kulturu i sport,

• zaštitu potrošača,

• zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

• protupožarnu zaštitu i civilnu zaštitu,

• promet na svom području,

• ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

U okviru poslova iz svog samoupravnog djelokruga Grad Kastav poduzima aktivnosti

usmjerene na jačanje i poticanje gospodarskog razvoja, razvijanje poduzetničke klime i

osiguravanje preduvjeta za razvoj poduzetničkih aktivnosti na području Grada Kastva.

Poslovi iz samoupravnog djelokruga detaljnije se utvrđuju odlukama Gradskog vijeća i

Gradonačelnika u skladu sa zakonom i Statutom.

5.1.2. TIJELA GRADA KASTVA

Tijela Grada Kastva su:

Gradsko vijeće i

Gradonačelnik.

61

Ovlasti i obveze koje proizlaze iz samoupravnog djelokruga Grada Kastva podijeljene su

između Gradskog vijeća kao predstavničkog tijela i Gradonačelnika kao izvršnog tijela.

Ako zakonom ili drugim propisom nije jasno određeno nadležno tijelo za obavljanje poslova

iz samoupravnog djelokruga, poslovi i zadaće koje se odnose na uređivanje odnosa iz

samoupravnog djelokruga u nadležnosti su Gradskog vijeća, a izvršni poslovi i zadaće u

nadležnosti su Gradonačelnika.

Gradsko vijeće

Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana Grada Kastva i tijelo lokalne samouprave koje

donosi akte u okviru djelokruga Grada Kastva, te obavlja i druge poslove u skladu sa

Ustavom, zakonom i Statutom. Gradsko vijeće ima 15 članova, ali može imati i više ako je to

potrebno da bi se osigurala odgovarajuća zastupljenost nacionalne manjine u Gradskom vijeću

sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina. Mandat članova Gradskog vijeća

traje četiri godine.Dužnost članova Gradskog vijeća je počasna i za to ne primaju plaću.

Članovi Gradskog vijeća nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.

Gradsko vijeće:

• donosi Statut Grada Kastva,

• donosi Poslovnik Gradskog vijeća,

• donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga

Grada Kastva,

• donosi proračun i odluku o izvršenju proračuna,

• donosi polugodišnji i godišnje izvještaj o izvršenju proračuna,

• odluku o privremenom financiranju

• donosi prostorne planove,

• odluku o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu Grada,

• uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih odjela i službi

• nadzire ukupno materijalno i financijsko poslovanje Grada Kastva,

• utvrđuje programe razvoja pojedinih djelatnosti i javnih potreba od značaja za Grad

Kastav

• bira i razrješava predsjednika i potpredsjednike Gradskog vijeća,

• osniva radna tijela Gradskog vijeća, bira i razrješava predsjednike i članove radnih

tijela Gradskog vijeća,

62

• odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina Grada Kastva čija ukupna

vrijednost prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi

godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina odnosno čija

je pojedinačna vrijednost veća od 1.000.000 kuna,

• osniva javne ustanove, ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe, za

obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za

Grad Kastav, te odlučuje o njihovim statusnim promjenama i preoblikovanjima u

skladu sa zakonom,

• daje prethodne suglasnosti na statute ustanova, ukoliko zakonom ili odlukom o

njihovu osnivanju nije drugačije propisano,

• odlučuje o uspostavljanju suradnje s drugim jedinicama lokalne samouprave, u skladu

sa općim aktima i zakonom,

• raspisuje referendum za područje Grada Kastva,

• odlučuje o pokroviteljstvu,

• donosi odluku o kriterijima, načinu i postupku za dodjelu javnih priznanja i dodjeljuje

javna priznanja Grada Kastva,

• imenuje i razrješava i druge osobe određene zakonom, ovim Statutom i posebnim

odlukama Gradskog vijeća,

• odlučuje o zajedničkom obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga s drugim

jedinicama lokalne samouprave,

• obavlja i druge poslove koji su mu zakonom, drugim propisom ili ovim Statutom

stavljeni u nadležnost.

U vrijeme kada Gradsko vijeće ne zasjeda, predsjednik Gradskog vijeća može u ime

Gradskog vijeća preuzeti pokroviteljstvo društvene, znanstvene, kulturne, sportske ili druge

manifestacije od značaja za Grad Kastva. O preuzetom pokroviteljstvu predsjednik

obavještava Gradsko vijeće na prvoj sljedećoj sjednici Gradskog vijeća.

Gradsko vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika. Predsjednik i potpredsjednik

Gradskog vijeća svoju dužnost obavljaju počasno i za to ne primaju plaću. Predsjednik i

potpredsjednici imaju pravo na naknadu troškova sukladno posebnoj odluci Gradskog vijeća.

63

Gradonačelnik

Gradonačelnik zastupa Grad i nositelj je izvršne vlasti Grada. Ima jednog zamjenika. Mandat

gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika traje četiri godine.

U obavljaju izvršne vlasti gradonačelnik:

• utvrđuje i podnosi prijedloge općih akata, koje donosi Gradsko vijeće,

• donosi opće i pojedinačne akte kada je na to ovlašten propisima,

• daje mišljenje o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji,

• utvrđuje i podnosi prijedlog proračuna Grada Kastva i odluke o izvršavanju proračuna,

• utvrđuje i podnosi polugodišnje i godišnje izvještaje o izvršenju proračuna,

• upravlja prihodima i rashodima, te raspoloživim novčanim sredstvima na računu

proračuna Grada Kastva,

• izvršava i osigurava izvršavanje općih akata Gradskog vijeća,

• upravlja nekretninama, pokretninama i imovinskim pravima u vlasništvu Grada

Kastva u skladu sa zakonom, ovim Statutom i općim aktima Gradskog vijeća,

• odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina Grada Kastva čija pojedinačna

vrijednost ne prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja

prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, a

najviše do 1.000.000 kuna, te ako je stjecanje i otuđivanje planirano u proračunu i

provedeno u skladu sa zakonskim propisima,

• odlučuje o davanju suglasnosti za zaduživanje pravnim osobama u većinskom

izravnom ili neizravnom vlasništvu Grada Kastva i o davanju suglasnosti za

zaduživanje ustanova kojih je osnivač Grad Kastav, te o tome tromjesečno izvještava

Gradsko vijeće,

• usmjerava djelovanje upravnih odjela i službi Grada Kastva u obavljanju poslova, te

obavlja nadzor nad zakonitošću njihova rada,

• imenuje i razrješava pročelnike upravnih tijela,

• odgovoran je za uspostavu, razvoj i provedbu sustava unutarnjih financijskih kontrola

u Gradu Kastvu,

• obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnih odbora,

• zaključuje ugovore i druge pravne poslove u skladu sa zakonom i drugim propisima,

64

• predlaže izradu prostornog plana kao i njegove izmjene i dopune na temelju

obrazloženih i argumentiranih prijedloga fizičkih i pravnih osoba, razmatra nacrt i

utvrđuje konačni prijedlog prostornog plana,

• donosi pravilnik o unutarnjem redu za upravna tijela Grada Kastva, te utvrđuje plan

prijma u službu u upravna tijela Grada,

• donosi odluku o objavi prikupljanja ponuda ili raspisivanja natječaja za obavljanje

komunalnih djelatnosti,

• sklapa ugovor o koncesiji za obavljanje komunalnih djelatnosti,

• daje prethodnu suglasnost na izmjenu cijena komunalnih usluga,

• do kraja ožujka tekuće godine podnosi Gradskom vijeću izvješće o izvršenju Programa

održavanja komunalne infrastrukture i Programa gradnje objekata i uređaja komunalne

infrastrukture za prethodnu godinu,

• provodi postupak natječaja i donosi odluku o najpovoljnijoj ponudi za davanje u zakup

poslovnog prostora u vlasništvu Grada u skladu sa posebnom odlukom gradskog

vijeća o poslovnim prostorima,

• organizira zaštitu od požara na području Grada Kastva i vodi brigu o uspješnom

provođenju i poduzimanju mjera za unaprijeđenje zaštite od požara,

• obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost zakonom, ovim Statutom,

općim aktima Grada Kastva i drugim propisima.

Gradonačelnik je odgovoran za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom

djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata upravnih tijela Grada. On dva puta godišnje

podnosi polugodišnje izvješće o svom radu i to do 31. ožujka tekuće godine za razdoblje

srpanj - prosinac prethodne godine i do 15. rujna za razdoblje siječanj - lipanj tekuće godine.

5.2. ANALIZA PRORAČUNA GRADA KASTVA

Procjena godišnjih prihoda i primitaka, te utvrđeni iznosi izdataka i drugih plaćanja Grada

Kastva iskazuju se u proračunu Grada Kastva. Svi prihodi i primici proračuna moraju biti

raspoređeni u proračunu i iskazni po izvorima iz kojih potječu, te isto tako svi izdaci

proračuna moraju biti utvrđeni u proračunu i uravnoteženi s prihodima i primicima.

Proračun Grada Kastva i odluka o izvršenju proračuna donosi se za proračunsku godinu i

vrijedi za godinu za koju je donesen. Proračunska godina je razdoblje od dvanaest mjeseci,

65

koja počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca. Gradsko vijeće donosi proračun za sljedeću

proračunsku godinu na način i u rokovima propisanim zakonom. Ukoliko se proračun za

sljedeću proračunsku godinu ne može donijeti u propisanom roku, Gradsko vijeće donosi

odluku o privremenom financiranju na način i postupku propisanim zakonom i to najduže za

razdoblje od prva tri mjeseca proračunske godine.

Jedinstveni upravni odjel odgovoran je za prikupljanje proračunskih prihoda, za potpunu i

pravodobnu naplatu prihoda na račun proračuna u skladu s odgovarajućim zakonima i

propisima donesenima na temelju zakona. Proračunski korisnici odgovorni su za naplatu

prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti i za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s

namjenama i planiranim iznosima. Iznosi rashoda i izdataka utvrđeni u Proračunu smatraju se

maksimalnim svotama, tako da stvarni rashodi i izdaci Grada Kastva u 2013. godini ne smiju

biti veći od odobrenog ukupnog iznosa Proračuna. U Proračunu su utvrđena sredstva za

pričuvu u iznosu od 150.000,00 kuna te se koriste za namjene propisane zakonom.

Grad Kastav se u 2013. godini može dugoročno zadužiti kod banaka, sklopiti ugovor o

zaduženju za kapitalni projekt: Sanitarni kolektor Belići - Kastav s ograncima u iznosu od

10.500.000 kuna i za kapitalni projekt: Cesta Jurčići - Groblje - Šporova jama - Belići za

izgradnju dionice ceste - odvojak za sportsku zonu - Belići - BA2 u iznosu od 3.640.000 kuna.

Grad Kastav može koristiti sredstva u 2013. godini do iznosa utvrđenih u Računu financiranja

Proračuna. Ugovor o zaduživanju sklapa gradonačelnik na osnovi donesenog Proračuna, uz

prethodno mišljenje Ministarstva financija i suglasnost Vlade.

Proračun se sastoji od Općeg i Posebnog dijela. U Općem dijelu proračuna iskazuju se porezni

i neporezni prihodi i drugi prihodi i primici po posebnim propisima, te izdaci utvrđeni za

financiranje javnih izdataka na razini Grada sukladno zakonskim i drugim propisima. U

računu financiranja iskazuju se neutrošena sredstva iz ranijih godina što zajedno čine

uravnoteženje salda bilance prihoda i primitaka, te bilance izdataka. U Posebnom dijelu

proračuna izdaci su raspoređeni po nositeljima, korisnicima i potanjim namjenama.

66

5.2.1. OPĆI DIO PRORAČUNA ZA 2012. GODINU

U općem dijelu proračuna Grada Kastva nalazi se račun prihoda i rashoda u kojem su

prikazani svi prihodi i rashodi za razdoblje od 01.01.2012. do 31.12.2012. godine, te račun

financiranja. (Prilog br. 1)

Tablica 1.: Opći dio proračuna za 2012. godinu

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA Plan 2012. Prihodi poslovanja 30.913.700 kn Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 7.030.000 kn Rashodi poslovanja 28.509.955 kn Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 7.380.900 kn RAZLIKA VIŠAK/MANJAK 2.052.845 kn B.RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA -4.006.845 kn C. RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA Primici od financijske imovine i zaduživanja 4.824.000 kn Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 2.870.000 kn NETO ZADUŽIVANJE/FINANCIRANJE 1.954.000 kn VIŠAK/MANJAK + RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA + NETO FINANCIRANJE/ZADUŽIVANJE

0,00 kn

Izvor: izradila studentica prema podacima iz proračuna Grada Kastva

Prema zadnjoj izmjeni Proračuna Grada Kastva, planirani prihodi iznose 37.943.700 kn, od

čega prihodi poslovanja iznose 30.913.700 kn, a prihodi od prodaje 7.030.000 kn. Rashodi su

planirani u iznosu od 35.890.855 kn od čega rashodi poslovanja čine 28.509.955 kn dok su

rashodi za nabavu nefinancijske imovine 7.380.900 kn. Raspoloživa sredstva iz prethodnih

godina iznose -4.006.845 kn.

U sljedećim tablicama prikazat će se planirani prihodi i rashodi proračuna.

67

Tablica 2.: Planirani prihodi Grada Kastva za 2012. godinu

Račun/pozicija Opis Planirani iznos Struktura

6 Prihodi poslovanja 30.913.700 81,47% 61 Prihodi od poreza 21.006.100 55,36%

611 Porez i prirez na dohodak 18.961.000 49,97% 613 Porez na imovinu 1.563.500 4,12% 614 Porez na robe i usluge 481.600 1,27%

63 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države 1.345.900 3,55%

632 Pomoći od međ.org., instit. i tijela EU 0,00 0 633 Pomoći iz proračuna 667.900 1,76%

634 Pomoći od ostalih subjekata unutar općeg proračuna 678.000 1,79%

64 Prihodi od imovine 2.033.200 5,36% 641 Prihodi od financijske imovine 150.100 0,40% 642 Prihodi od nefinancijske imovine 1.851.000 4,88% 643 Prihodi od kamata za dane zajmove 32.100 0,08%

65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi 6.408.500 16,89%

651 Upravne i administrativne pristojbe 420.500 1,11% 652 Prihodi po posebnim propisima 1.088.000 2,87% 653 Komunalni doprinosi i naknade 4.900.000 12,91%

66 Ostali prihodi 120.000 0,32%

663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države 120.000 0,32%

7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 7.030.000 18,53%

71 Prihodi od prodaje neproizvedene imovine 7.000.000 18,45%

711 Prihodi od prodaje materijalne imovine 7.000.000 18,45%

72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 30.000 0,08%

721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 30.000 0,08%

UKUPNO 37.943.700 100% Izvor: izradila studentica prema podacima iz proračuna Grada Kastva

Prihodi poslovanja sa 81,47% čine najveći udio u ukupnim prihodima. Prihodi od prodaje

nefinancijske imovine u ukupnim prihodima imaju svega mali udio od 4,88%.

Najveći iznos prihoda poslovanja ostvaren je na temelju poreza i to u iznosu od 21.006.100

kn. Najveći prihod od poreza ostvaruje se kroz porez i prirez na dohodak čiji je udio u

68

ukupnim prihodima 49,97%. Najmanji udio u prihodima od poreza imaju porezi na robu i

usluge sa 1,27%.

Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračun dio su prihoda od

poslovanja, a njihov udio u ukupnim prihodima je 3,55% i planirane su u iznosu od 1.345.900

kn.

Prihodi od imovine u ukupnim prihodima proračuna sudjeluju sa 5,36%, odnosno planirani su

u iznosu od 2.033.200 kn. Prihodi od imovine u najvećem iznosu dobivaju se prodajom

nefinancijske imovine kojom se planira ostvariti 1.851.000 kn, što je 4,88% od ukupnih

prihoda proračuna.

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi planirani su u iznosu od 6.408.500 kn. Grad

Kastav najveći dio ovih prihoda ostvaruje na temelju komunalnih doprinosa i naknada koje

čine 12,91% prihoda proračuna i iznose 4.900.000 kn.

Ostali prihodi pod koje spadaju donacije pravnih i fizičkih osoba izvan opće države planirani

su u iznosu od 120.000 kn, što je svega 0,32% od ukupnih prihoda proračuna.

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine planirani su u iznosu od 7.030.000 kn i čine 18,53%

ukupnih prihoda proračuna. Prihodi od prodaje neproizvedene imovine planirani su iznosom

od 7.000.000 kn, što čini 18,45% ukupnih prihoda. Za proizvedenu dugotrajnu imovinu

planirano je 30.000 kn odnosno 0,08% ukupnih prihoda.

Tablica 3.: Planirani rashodi Grada Kastva za 2012. godinu


3 Rashodi poslovanja 28.509.955 79,44% 31 Rashodi za zaposlene 6.405.500 17,85%

311 Plaće (Bruto) 5.294.400 14,75% 312 Ostali rashodi za zaposlene 217.000 0,60% 313 Doprinosi na plaće 894.100 2,49%

32 Materijalni rashodi 9.922.050 27,65% 321 Naknade troškova zaposlenima 167.652 0,47% 322 Rashodi za materijal i energiju 1.548.503 4,31% 323 Rashodi za usluge 6.854.307 19,10%

324 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 21.000 0,06%

69

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 1.330.588 3,71%

34 Financijski rashodi 1.692.500 4,72%

342 Kamate za primljene kredite i zajmove 1.450.000 4,04%

343 Ostali financijski rashodi 242.500 0,68% 35 Subvencije 1.992.330 5,55%

351 Subvencije trg.društvima u javnom sektoru 1.720.000 4,79%

352 Subvencije trg.društvima, obrtnicima, malim i srednjim pod. 272.330 0,76%

36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 712.425 1,98%

363 Pomoći unutar općeg proračuna 712.425 1,98% 37 Naknade građanima i kućanstvima 3.271.900 9,12%

371 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja 90.000 0,25%

372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 3.181.900 8,87%

38 Ostali rashodi 4.513.250 12,57% 381 Tekuće donacije 2.606.450 7,26% 382 Kapitalne donacije 237.100 0,66% 386 Kapitalne pomoći 1.669.700 4,65%

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 7.380.900 20,56%

41 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 1.120.000 3,12%

411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 1.000.000 2,79%

412 Nematerijalna imovina 120.000 0,33%

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 5.578.900 15,54%

421 Građevinski objekti 5.010.900 13,96% 422 Postrojenja i oprema 120.700 0,34% 423 Prijevozna sredstva 51.300 0,14% 424 Knjige i umjetnička djela 60.000 0,17% 426 Nematerijalna proizvedena imovina 336.000 0,94%

45 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 682.000 1,90%



70

Rashodi poslovanja čine 79,44% ukupnih rashoda, dok se ostatak od 20,56% odnosi na

rashode za nabavu nefinancijske imovine. Planirani iznos rashoda poslovanja iznosi

28.509.955 kn, a rashoda za nabavu nefinancijske imovine 7.380.900 kn.

Rashodi za zaposlene čine 17,85% rashoda i planirani su u iznosu od 6.405.500 kn, najviše se

izdvaja za plaće zaposlenih, za koje je planirano utrošiti 5.294.400 kn.

Materijalni rashodi zauzimaju najveći udio u ukupnim rashodima poslovanja te se na njih

planira utrošiti 9.922.050 kn ili 27,65%. Usluge stvaraju ponajveće troškove i njihov udio u

ukupnim rashodima je 19,10% što znači da se planira izdvojiti 6.854.307 kn. Za materijal i

energiju planirano je utrošiti 4,31% od ukupnih rashoda a za ostale nespomenute rashode

poslovanja 3,71%.

Financijski rashodi čine 4,72% posto ukupnih rashoda i planirani su u iznosu od 1.692.500 kn.

Na subvencije otpada relativno mali postotak od 5,55% odnosno 1.992.330 kn od čega 4,79%

otpada na subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru.

Pomoći dane u inozemstvu i unutar opće države čine iznimno mali postotak od 1,98%

odnosno 712.425 kn.

Naknade građanima i kućanstvima čine 9,12% ukupnih rashoda, a za njih je planirano

izdvojiti 3.271.900 kn. Tekuće i kapitalne donacije, te kapitalne pomoći spadaju pod ostale

rashode koji su planirani u iznosu od 4.513.250 kn.

Za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine kao što je materijalna imovina – prirodna

bogatstva i ostala nematerijalna imovina planirano je utrošiti 3,12% ukupnih rashoda ili

1.120.000 kn.

Nabava proizvedene dugotrajne imovine stvara rashode za koje je planirano 5.578.900 kn, od

čega najveći iznosi – 5.010.900 kn i 336.000 ide za građevinske objekte te neproizvedenu

materijalnu imovinu. Udio ove vrste rashoda u proračunu je 15,54%.

Te na kraju za dodatna ulaganja na građevinskim objektima otpada 1,90% odnosno 682.000

kn.

71

5.2.2. POSEBNI DIO PRORAČUNA ZA 2012. GODINU

U posebnom dijelu proračuna Grada Kastva za 2012. godinu prema organizacijskoj

klasifikaciji nalazi se 5 razdjela te svaki razdjel ima svoju glavu. (Prilog br. 1)

Tablica 4.: Posebni dio proračuna Grada Kastva za 2012. godinu i njegovo ostvarenje po

organizacijskoj klasifikaciji

Naziv i oznaka organizacijske klasifikacije Planirani

iznos 2012.

Izvršenje

proračuna 2012. Indeks

RAZDJEL 001 – PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA

TIJELA GRADA GRADSKA UPRAVA

GLAVA 01 – GRADSKO VIJEĆE

GLAVA 02 – GRADONAČELNIK

GLAVA 03 – JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL

6.588.030

1.652.000

938.230

3.997.800

6.259.279

1.482.782

859.687

3.916.810

95,01

89,76

91,63

97,97

RAZDJEL 002 – DRUŠTVENE DJELATNOSTI

GLAVA 01 SPORT

GLAVA 02 KULTURA

GLAVA 03 OSNOVNO ŠKOLSKO OBRAZOVANJE

GLAVA 04 SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE I

VISOKA NAOBRAZBA

GLAVA 05 PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE

GLAVA 06 OSTALE DRUŠTVENE DJELATNOSTI

10.175.825

1.374.500

1.373.600

3.557.625

317.000

3.329.000

224.100

9.903.641

1.302.803

1.339.095

3.430.309

312.980

3.300.519

217.935

97,33

94,78

97,49

96,42

98,73

99,14

97,25

RAZDJEL 003 - GOSPODARSTVO 2.745.000 2.768.375 100,85

RAZDJEL 004 – SOCIJALNI PROGRAM 3.188.200 2.798.411 87,77

RAZDJEL 005 – KOMUNALNA, STAMBENA I

OSTALA DJELATNOST

GLAVA 01 – KOMUNALNA DJELATNOST

GLAVA 02 – STAMBENA DJELATNOST

GLAVA 03 – OSTALA DJELATNOST

16.063.800

14.220.800

363.000

1.480.000

13.656.590

12.003.859

230.789

1.421.942

85,01

84,41

65,58

96,08

UKUPNO RASHODI I IZDACI 38.760.855 35.386.296 91,29


Sredstva za rashode za Gradsko vijeće, Gradonačelnika i Jedinstveni upravni odjel

osiguravaju se u Razdjelu 1., posebnog dijela Proračuna po pojedinim programima,

projektima i aktivnostima.

72

U razdjelu 1., glava 01 – Gradsko vijeće, planirani rashodi iznose 1.652.000 kn. Od toga

najveći udio čine Ostali nespomenuti rashodi poslovanja (kao što su naknade za rad

predstavničkih i izvršnih tijela, naknade za rad članova biračkih odbora, reprezentacije,

članarine, pokroviteljstva i sl) koji čine 825.600 kn. Malo manji udio otpada na Rashode za

intelektualne usluge koje čine 370.000 kn.

U Glavi 02 – Gradonačelnik planirani rashodi iznose 938.230 kn od čega najveći udio čine

Plaće na koje otpada 435.000 kn. Uz plaće veći dio rashoda čine i Rashodi za usluge (kao što

su elektronski mediji, promidžbeni materijali, autorski honorari i sl.) na koje otpada 261.600

kn.

Na Glavu 03 – Jedinstveni upravni odjeli, otpada 3.997.800 kn planiranih rashoda. Najveći

udio planiranih rashoda čine Plaće koje čine 1.980.000 kn. Uz plaće velik dio rashoda čine i

Rashodi za usluge (kao što su usluge telefona, interneta, poštarina, usluge investicijskog

održavanja, odvoza smeća i sl.) koji iznose 763.600 kn. Malo manji ali bitan udio čine

Doprinosi na plaće koji iznose 325.000 kn.

U Razdjelu 2. Društvene djelatnosti unutar programa: Program javnih potreba u sportu i

Programska djelatnost udruga i ustanova u kulturi, osiguravaju se sredstva za tekuće donacije

sportskim društvima i udrugama u kulturi.

U Glavi 01 – Sport planirani rashodi iznose 1.374.500 kn. Najveći udio planiranih rashoda

čine tekuće donacije klubovima (npr. Odbojkaški klub „Kastav“, KARATE klub, Lovačko

društvo „Lisjak“, Boćarski klub „Kastav“ itd.) koje iznose 603.500 kn. Ostali rashodi se

odnose na rashode za materijal i energiju – 363.000 kn te na Rashode za usluge koje čine

376.000 kn.

U Glavi 02 – Kultura planirani rashodi iznose 1.373.600 kn. Najveći udio planiranih rashoda

čine Tekuće donacije (npr. donacije KPD „Istarska vila“ Kastav-Drama, donacije Udruzi

„Grad kulture“, donacije Matici hrvatskoj Kastav, Društvu „Naša djeca“ itd.) koje iznose

872.100 kn.

U Glavi 03 - Osnovno školsko obrazovanje - O. Š. »Milan Brozović« osiguravaju se sredstva

za produženi boravak djece, adaptaciju zgrade škole, otplatu zajma za sportsku (školsku)

dvoranu, te za program »Potrebe iznad standarda«. Ti planirani rashodi čine 3.557.625 kn.

Najveći udio rashoda čine Otplate glavnica primljenih kredita i zajmova od kreditnih i ostalih

financijskih institucija koje iznose 2.070.000 kn. Malo manji iznosa rashoda čine Kamate za

primljene kredite i zajmove koje čine 1.040.000 kn.

73

U Glavi 04 – Srednjoškolsko obrazovanje i visoka naobrazba planirani rashodi iznose 317.000

kn. Gotovo sav iznos - 312.000 kn ide na naknade građanima i kućanstvima iz proračuna te na

školarine i stipendije.

U okviru glave 05 Predškolsko obrazovanje osiguravaju se sredstva za rashode korisnika

proračuna D. V. »Vladimir Nazor« i to za aktivnost D. V. »Vladimir Nazor«. Planirani

rashodi iznose 3.329.000 kn od kojih najveći dio čine Plaće – 2.755.000 i Doprinosi na plaće

– 474.000 kn.

Te u posljednjoj Glavi 6 – Ostale društvene djelatnosti planirani rashodi čine 224.100 kn od

čega se najviše izdvaja za tekuće donacije – 181.000 kn (npr. donacije Klubu inovatora,

udruzi umirovljenika i starijih osoba Kastav, donacije Udruzi Banina, Lokvina itd.).

U Razdjelu 3. Gospodarstvo u okviru programa Razvoj gospodarstva osiguravaju se sredstva

za subvencije trgovačkim društvima za kamate, subvencije poljoprivrednicima, obtnicima,

malim i srednjim poduzetnicima, sredstva za cestu u RZ Žegoti, tekuće donacije Turističkoj

zajednici Kastav, Udruženju obrtnika Kastav - Klana - Jelenje - Viškovo, Centru za brdsko

planinsku poljoprivredu i Udruzi Belica.

Planirani rashodi razdjela 003 iznose 2.745.000 kn. Od toga najveći dio (2.000.000 kn) čine

rashodi za Građevinske objekte – točnije za cestu u RZ Žegoti. Ostatak otpada na razne

donacije (Centru za brdsko planinsku poljoprivredu, Turističkoj zajednici Kastav) te

subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora

(233.000 kn).

U Razdjelu 4. Socijalni program u okviru programa Socijalna skrb osiguravaju se sredstva za

aktivnosti pružanja pomoći građanima i kućanstvima, pomoći kućanstvima s djecom, te za

pružanje podrške humanitarnim aktivnostima. Pored toga osiguravaju se sredstva za Program

za mlade. Planirani rashodi ovog razdjela iznose 3.188.200 kn. Najveći udio planiranih

rashoda čine Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna (kao što su sufinanciranje

cijena prijevoza, prehrana - pučka kuhinja, pomoć umirovljenicima, prehrana učenika u

osnovnim školama i sl.) koje iznose 2.785.950 kn.

U Razdjelu 5. Glava 01, 02 i 03 osiguravaju se sredstva, po pojedinim programima,

projektima i aktivnostima, za rashode za obavljanje komunalne, stambene i ostale djelatnosti

na području Grada Kastva.

Planirani rashodi Razdjela 5 iznose 16.063.800 kn.

74

U Glavi 01 – Komunalna djelatnost planirani rashodi iznose 14.220.800 kn od toga najveći

dio u iznosu od 2.200.000 kn ide na Građevinske objekte tj. Kolektor Belići – Rubeši s

ograncima, slijede Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru tj. subvencije K.D.

„Autotrolej“ d.o.o. u iznosu od 1.720.000 kn. Malo manji dio rashoda otpada na Rashode za

usluge kao što su usluge održavanja zelenih površina, održavanja šetnjica i sl. (1.075.500 kn);

kapitalne pomoći – „Čistoća“ d.o.o. za komunalnu opremu i za sanaciju odlagališta

(1.046.000 kn), te na Materijalnu imovinu – Zemljišta (1.000.000 kn).

Planirani rashodi Glave 02 – Stambena djelatnost iznose 363.000 kn od čega najveći dio u

iznosu od 290.000 ide na Nematerijalnu proizvedenu imovinu tj. prostorno plansku

dokumentaciju Grada Kastva.

Te na kraju na Glavu 03 – Ostala djelatnost, planira se potrošiti 1.480.000 kn od čega najveći

dio odlazi na Dodatna ulaganja na građevinskim objektima kao što su ulaganja na poslovnim

prostorima (Salon cvijeća Kastav), ulaganja na zgradi hotela refundacija sredstava (650.000

kn), te na Rashode za usluge kao što su usluge tekućeg i investicijskog održavanja na

poslovnim prostorima (pričuva Tehgrad) u iznosu od 545.000 kn.

5.2.3. IZVRŠENJE PRORAČUNA ZA 2012. GODINU

U sljedećim tablicama prikazat će se koliki su ostvareni prihodi i rashodi proračuna Grada

Kastva za 2012. godinu. (Prilog br. 1)

Tablica 5.: Opći dio proračuna za 2012. godinu

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA Ostvareno u 2012. Indeks

Prihodi poslovanja 29.446.300 kn 95,25 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 6.358.560 kn 90,45 Rashodi poslovanja 26.914.118 kn 94,40 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5.647.950 kn 76,52 RAZLIKA VIŠAK/MANJAK 3.242.792 kn B.RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA

RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA -9.833.940 kn 245,43

C. RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA Primici od financijske imovine i zaduživanja 1.491.711 kn 30,92

75

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 2.824.226 kn 98,41 NETO ZADUŽIVANJE/FINANCIRANJE -1.332.515 kn - VIŠAK/MANJAK + RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA + NETO FINANCIRANJE/ZADUŽIVANJE

-7.923.663 kn -


Planirani su ukupni prihodi za 2012. godinu u iznosu od 37.943.700 kn, a izvršeni u iznosu

35.804.860 kn, što znači da je 94,36% planiranih prihoda ujedno i izvršeno, odnosno

ostvareno.

Prihodi od poslovanja su planirani u iznosu od 30.913.700 kn, dok je izvršeno 29.446.300 kn,

odnosno izvršeno je 95,25% od planiranog što je za 4,75% manje od planiranog, što znači da

je Grad Kastav uspio uspješno realizirati veliki dio planiranih prihoda za 2012. godinu.

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine planirani su u iznosu od 7.030.000 kn, a izvršeno je

6.358.560 kn, zabilježeno je ostvarenje od 90,45%, što je za 9,55% manje od planiranog.

Planirani ukupni rashodi za 2012. godinu iznose 35.890.855 kn, dok izvršeni rashodi iznose

32.562.068 kn, što bi značilo da je ostvareno 90,73% rashoda u odnosu na planirane, a to je za

9,27% manje od planiranog, što znači da je Grad Kastav uspješno smanjio neke od izdataka.

Planirani rashodi poslovanja iznose 28.509.955 kn, a izvršeni iznose 26.914.118 kn, što bi

značilo da je nastalo manje rashoda nego što je bilo planirano za 2012. godinu, odnosno

izvršeno je 94,40% rashoda poslovanja.

Iznos planiranih rashoda za nabavu nefinancijske imovine je 7.380.900 kn, a iznos izvršenih

rashoda je 5.647.950 kn što znači da je ostvareno 76,52% rashoda u odnosu na planirane, a to

je za 23,48% manje od planiranog.

Razlika između planiranih prihoda i rashoda iznosi 2.052.845 kn, a razlika između izvršenih

prihoda i rashoda je 3.242.792 kn.

Raspoloživa sredstva iz prethodnih godina po tekućem planu iznose -4.006.845, dok

ostvarena iznose -9.833.940.

76

Prema planu za 2012. godinu nije bilo niti viška niti manjka prihoda nad rashodima. Prema

onome što je uistinu ostvareno ili izvršeno u 2012. godini prikazan je manjak prihoda nad

rashodima u iznosu od 7.923.663 kn.

Tablica 6.: Ostvareni prihodi proračuna Grada Kastva za 2012. godinu

Račun/pozicija Opis Ostvareno u 2012. Struktura Indeks

6 Prihodi poslovanja 29.446.300 82,24% 95,25 61 Prihodi od poreza 21.209.857 59,24% 100,97

611 Porez i prirez na dohodak 19.644.398 54,87% 103,60 613 Porez na imovinu 1.046.939 2,92% 66,96 614 Porez na robe i usluge 518.520 1,45 107,67

63 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države 844.574 2,36 62,75

632 Pomoći od međ.org., instit. i tijela EU 0,00 0 0,00 633 Pomoći iz proračuna 404.310 1,13% 60,53

634 Pomoći od ostalih subjekata unutar općeg proračuna 440.264 1,23% 64,94

64 Prihodi od imovine 2.120.174 5,92% 104,28 641 Prihodi od financijske imovine 179.150 0,50% 119,35 642 Prihodi od nefinancijske imovine 1.891.687 5,28% 102,20 643 Prihodi od kamata za dane zajmove 49.337 0,14% 153,70

65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi 5.167.695 14,43% 80,64

651 Upravne i administrativne pristojbe 343.587 0,96% 87,71 652 Prihodi po posebnim propisima 1.103.137 3,08% 101,39 653 Komunalni doprinosi i naknade 3.720.971 10,39% 75,94

66 Ostali prihodi 104.000 0,29% 86,67

663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države 104.000 0,29% 86,67

7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 6.358.560 17,76% 90,45

71 Prihodi od prodaje neproizvedene imovine 6.338.024 17,70% 90,54

711 Prihodi od prodaje materijalne imovine 6.338.024 17,70% 90,54

72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 20.536 0,06% 68,45

721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 20.536 0,06% 68,45

UKUPNO 35.804.860 100% 94,36 Izvor: izradila studentica prema podacima iz proračuna Grada Kastva

77

Ukupni prihodi poslovanja ostvareni su u iznosu od 29.446.300 kn, a prihodi od prodaje

nefinancijske imovine u iznosu od 6.358.560 kn.

Prihodi poslovanja uključuju prihode od poreza, pomoći iz inozemstva (darov.) i od subjekata

unutar općeg proračuna, prihode od imovine, prihode od upravnih i administrativnih pristojbi,

pristojbi po posebnim propisima i naknada.

Prihodi od poreza, koji uključuju prihode od poreza na dohodak, poreza na imovinu i poreza

na robu i usluge, ostvareni su u iznosu od 21.209.857 kuna. U okviru prihoda od poreza

najznačajniji udio imaju prihodi od poreza na dohodak koji su ostvareni u iznosu od 103,6%

planiranih prihoda za 2012. godinu.

Prihodi od poreza na imovinu ostvareni su u iznosu od 66,96% planiranih prihoda u 2012.

godini.

Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna iznose 844.574 kunu, a

realizirane su u iznosu od 62,75% planiranih pomoći u 2012. godini.

Prihodi od imovine, koji uključuju prihode od kamata za dane zajmove, zateznih kamata,

naknade za koncesije, prihode od zakupa poslovnih objekata i iznajmljivanja stambenih

objekata, ostale prihode od iznajmljivanja i zakupa imovine, prihode od spomeničke rente i

prihode od naknada za korištenje grobnih objekata, ostvareni su u iznosu od 2.120.174 kune,

odnosno u iznosu od 104,28% planiranih prihoda u 2012. godini.

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada

uključuju upravne i administrativne pristojbe, naknade za grobna mjesta, vodni doprinos,

komunalne doprinose i komunalne naknade, ostale nespomenute prihode, naknade za

zadržavanje nezakonito izgrađenih objekata i naknade za pravo građenja, te su ostvareni u

iznosu od 5.167.695 kuna, odnosno u iznosu od 80,64% planiranog iznosa u 2012. godini.

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine uključuju prihode od prodaje zemljišta i prihode od

prodaje društvenih stanova. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine su realizirani u iznosu

od 6.358.560 kuna, odnosno u iznosu od 90,45% planiranih prihoda.

78

Tablica 7.: Ostvareni rashodi proračuna Grada Kastva za 2012. godinu

Račun/pozicija Opis Ostvareno u 2012. Struktura Indeks

3 Rashodi poslovanja 26.914.118 82,65% 94,40 31 Rashodi za zaposlene 6.396.235 19,64% 99,86

311 Plaće (Bruto) 5.275.671 16,20% 99,65 312 Ostali rashodi za zaposlene 142.600 0,44% 65,71 313 Doprinosi na plaće 835.364 2,57% 93,43

32 Materijalni rashodi 8.905.680 27,35% 89,95 321 Naknade troškova zaposlenima 143.600 0,44% 85,65 322 Rashodi za materijal i energiju 1.658.460 5,09% 107,10 323 Rashodi za usluge 5.934.745 18,23% 86,58

324 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 15.317 0,05% 72,94

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 1.153.558 3,54% 86,70

34 Financijski rashodi 1.633.147 5,02% 96,49

342 Kamate za primljene kredite i zajmove 1.345.705 4,13% 92,81

343 Ostali financijski rashodi 287.442 0,88% 118,53 35 Subvencije 1.948.627 5,98% 97,81

351 Subvencije trg.društvima u javnom sektoru 1.731.524 5,32% 100,67

352 Subvencije trg.društvima, obrtnicima, malim i srednjim pod. 217.103 0,67% 79,72

36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 742.119 2,28% 104,17

363 Pomoći unutar općeg proračuna 742.119 2,28% 104,17 37 Naknade građanima i kućanstvima 2.918.011 8,96% 89,18

371 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja 63.067 0,19% 70,07

372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 2.854.944 8,77% 89,72

38 Ostali rashodi 4.512.899 13,86% 99,99 381 Tekuće donacije 2.502.589 7,69% 96,02 382 Kapitalne donacije 174.703 0,54% 73,68 386 Kapitalne pomoći 1.835.607 5,64% 109,94

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5.647.950 17,35% 76,52

41 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 622.861 1,91% 55,61

411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 512.861 1,58% 51,29

412 Nematerijalna imovina 110.000 0,34% 91,67 42 Rashodi za nabavu proizvedene 4.498.967 13,82% 80,64

79

dugotrajne imovine 421 Građevinski objekti 4.068.586 12,49% 81,19 422 Postrojenja i oprema 65.972 0,20% 54,66 423 Prijevozna sredstva 50.509 0,16% 98,46 424 Knjige i umjetnička djela 58.720 0,18% 97,86

426 Nematerijalna proizvedena imovina 255.180 0,78% 75,95

45 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 636.122 1,95% 93,27

451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 636.122 1,95% 93,27

UKUPNO 32.562.068 100% 90,73 Izvor: izradila studentica prema podacima iz proračuna Grada Kastva

Ukupni rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine ostvareni su u iznosu od

32.562.068 kuna, odnosno u iznosu od 90,73% planiranih rashoda u 2012. godini.

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova realizirani su u iznosu 2.824.226 kuna, a

uključuju izdatke za otplatu glavnice primljenog zajma od Zagrebačke banke d.d. za izgradnju

ceste i Hypo-Bank d.d. za izgradnju sportske dvorane.

Rashodi za zaposlene dio su rashoda poslovanja i ostvareni su u iznosu od 6.396.235 kn, što je

99,86% planiranog (6.405.500 kn). Najveći udio u rashodima za zaposlene imaju bruto plaće

za koje je u 2012. godini utrošeno 5.275.671 kn, što je za samo 0,35% manje od planiranog.

Materijalni rashodi ostvareni u 2012. godini iznose 8.905.680 kn, što je 89,95% planiranog

(9.901.050 kn). Rashodi usluga čine najveći udio materijalnih rashoda i ostvareni su u iznosu

od 5.934.745 kn, 86,58% planiranog (6.854.307 kn).

Financijski rashodi ostvareni su u iznosu od 1.633.147 kn i to najviše na temelju kamata za

primljene kredite i zajmove, što je 92,81% od planiranog (1.692.500 kn).

Pomoći dane inozemstvu i unutar općeg proračuna ostvarene su u iznosu od 742.119 kuna, što

je za 4,17% više od planiranog.

Naknade građanima i kućanstvima ostvaruju prihod od 2.918.011 kuna, što je 89,18%

planiranog.

Ostali rashodi ostvareni su na temelju tekućih i kapitalnih donacija, te kapitalnih pomoći u

iznosu od 4.512.899, čine gotovo 100% planiranog.

80

U drugu kategoriju rashoda spadaju rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine,

ostvareni u iznosu od 622.861 kn, što je samo 55,61% planiranog. Ipak najveći udio imaju

rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine ostvareni u iznosu od 4.498.967 kn, što je

80,64% planiranog (5.578.900 kn).

5.2.4. PRORAČUN GRADA KASTVA ZA 2013. I PROJEKCIJA ZA 2014.-2015.

Na temelju članka 39. Zakona o proračunu („Narodne novine“ broj 87/08) i članka 33. Statuta

Grada Kastva („Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj 26/09), Gradsko vijeće

Grada Kastva na 42. sjednici održanoj 13. prosinca 2012. godine donijelo je proračun Grada

za 2013.godinu i projekciju za 2014. i 2015. godinu. (Prilog br. 2)

Tablica 8.: Opći dio proračuna za 2013.-2015. godinu

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA Plan 2013. 2014. 2015. Prihodi poslovanja 30.496.125 31.015.400 31.659.000 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 10.030.000 3.030.000 2.030.000 Rashodi poslovanja 27.544.475 27.674.300 27.307.300 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 10.139.500 3.487.000 3.420.000 RAZLIKA VIŠAK/MANJAK 2.842.150 2.884.100 2.961.700 B.RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA

RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA -8.778.150 -9.100 -76.700

C. RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA Primici od financijske imovine i zaduživanja 8.856.000 25.000 15.000 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 2.920.000 2.900.000 2.900.000 NETO ZADUŽIVANJE/FINANCIRANJE 5.936.000 -2.875.000 -2.885.000 VIŠAK/MANJAK + RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA + NETO FINANCIRANJE/ZADUŽIVANJE

0,00 0,00 0,00


Prema zadnjoj izmjeni Proračuna Grada Kastva za 2013. godinu te projekciju za 2014. i 2015.

godinu, planirani prihodi za 2013. godinu iznose 40.526.125 kn, za 2014. 34.045.400 kn te za

2015. 33.689.000 kn. Rashodi za 2013. godinu planirani su u iznosu od 37.683.975 kn, za

81

2014. 31.161.300 kn te za 2015. 30.727.300 kn. Neto zaduživanje odnosno financiranje za

2013. godinu iznosi 5.936.000, za 2014. Godinu -2.875.000 kn, te za 2015. Godinu -

2.885.000 kn.

Tablica 9.: Planirani prihodi proračuna Grada Kastva za 2013. godinu


6 Prihodi poslovanja 30.496.125 75,25% 61 Prihodi od poreza 20.898.000 51,57%

611 Porez i prirez na dohodak 18.687.000 46,11% 613 Porez na imovinu 1.746.000 4,31% 614 Porez na robe i usluge 465.000 1,15%

63 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države 785.125 1,94%

632 Pomoći od međ.org., instit. i tijela EU 0,00 0 633 Pomoći iz proračuna 600.000 1,48%

634 Pomoći od ostalih subjekata unutar općeg proračuna 185.125 0,46%

64 Prihodi od imovine 1.735.800 4,28% 641 Prihodi od financijske imovine 104.000 0,26% 642 Prihodi od nefinancijske imovine 1.622.000 4,00% 643 Prihodi od kamata za dane zajmove 9.800 0,02%

65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi 6.967.200 17,19%

651 Upravne i administrativne pristojbe 542.400 1,34% 652 Prihodi po posebnim propisima 1.624.800 4,01% 653 Komunalni doprinosi i naknade 4.800.000 11,84%

66 Ostali prihodi 110.000 0,27%

663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države 110.000 0,27%

7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 10.030.000 24,75%

71 Prihodi od prodaje neproizvedene imovine 10.000.000 24,68%

711 Prihodi od prodaje materijalne imovine 10.000.000 24,68%

72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 30.000 0,07%

721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 30.000 0,07%


82

U 2013. godini Grad Kastav planira ostvariti 40.526.125 kn prihoda, od kojih se 30.496.125

kn planira ostvariti iz prihoda poslovanja, dok se ostatak od 10.030.000 kn planira ostvariti

putem prihoda od prodaje nefinancijske imovine. Planirani prihodi 2013. godine veći su od

planiranih prihoda 2012. godine za 2.582.425 kn.

Iz prihoda poslovanja, kao i prošle godine, najveći se dio planira ostvariti putem prihoda od

poreza i to u iznosu od 20.898.000 kn što je za 108.100 kn manje od prošle godine. Prihodi od

prodaje nefinancijske imovine planiraju se ostvariti u iznosu od 10.030.000 kn što je za

3.000.000 kn više od prošle godine.

Tablica 10.: Planirani rashodi proračuna Grada Kastva za 2013. godinu


3 Rashodi poslovanja 27.544.475 73,09% 31 Rashodi za zaposlene 6.770.500 17,97%

311 Plaće (Bruto) 5.624.000 14,92% 312 Ostali rashodi za zaposlene 283.300 0,75% 313 Doprinosi na plaće 863.200 2,29%

32 Materijalni rashodi 8.825.590 23,42% 321 Naknade troškova zaposlenima 157.885 0,42% 322 Rashodi za materijal i energiju 1.504.900 3,99% 323 Rashodi za usluge 5.743.560 15,24%

324 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 20.000 0,05%

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 1.399.245 3,71%

34 Financijski rashodi 1.508.000 4,00%

342 Kamate za primljene kredite i zajmove 1.170.000 3,10%

343 Ostali financijski rashodi 338.000 0,90% 35 Subvencije 2.198.585 5,83%

351 Subvencije trg.društvima u javnom sektoru 1.866.885 4,95%

352 Subvencije trg.društvima, obrtnicima, malim i srednjim pod. 331.700 0,88%

36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 691.300 1,83%

363 Pomoći unutar općeg proračuna 691.300 1,83% 37 Naknade građanima i kućanstvima 3.382.000 8,97%

371 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja 140.000 0,37%

372 Ostale naknade građanima i 3.242.000 8,60%

83

kućanstvima iz proračuna 38 Ostali rashodi 4.168.500 11,06%

381 Tekuće donacije 2.316.000 6,15% 382 Kapitalne donacije 300.000 0,80% 386 Kapitalne pomoći 1.552.500 4,12%

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 10.139.500 26,91%

41 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 1.635.000 4,34%

411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 1.000.000 2,65%

412 Nematerijalna imovina 635.000 1,69%

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 7.761.500 20,60%

421 Građevinski objekti 7.256.500 19,26% 422 Postrojenja i oprema 155.000 0,41% 423 Prijevozna sredstva 0,00 0% 424 Knjige i umjetnička djela 45.000 0,12% 426 Nematerijalna proizvedena imovina 305.000 0,81%




Rashodi Grada Kastva za 2013. godinu planirani su u iznosu od 37.683.975 kn što je za

1.793.120 kn više nego 2012. godine. Za rashode poslovanja planira se utrošiti 27.544.475 kn

a za nabavu nefinancijske imovine se planira utrošiti 10.139.500 kn.

Od rashoda poslovanja najviše se planira utrošiti na materijalne rashode i to u iznosu od

8.825.590 kn dok se od rashoda za nabavu nefinancijske imovine najviše planira utrošiti za

nabavu proizvedene dugotrajne imovine – 7.761.500 kn od čega najviše otpada na

građevinske objekte – 7.256.500 kn.

Tablica 11.: Projekcija prihoda i primitaka i rashoda i izdataka proračuna za razdoblje

od 2013. – 2015. godine

Račun/Pozicija Opis Plan 2013. Procjena 2014.

Procjena 2015.

6 Prihodi poslovanja 30.151.000 31.015.400 31.659.000 61 Prihodi od poreza 20.898.000 22.029.400 22.873.000

84

63 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države 550.000 270.000 270.000

64 Prihodi od imovine 1.735.800 1.748.00 1.748.000

65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi 6.857.200 6.858.000 6.658.000

66 Prihodi od prodaje proizvoda i robe 110.000 110.000 110.000

68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 0,00 0,00 0,00

7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 10.030.000 3.030.000 2.030.000

71 Prihodi od prodaje neproizvedene imovine 10.000.000 3.000.000 2.000.000

72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 30.000 30.000 30.000

UKUPNO 40.181.000 34.045.400 33.689.000 3 Rashodi poslovanja 26.924.300 27.674.300 27.307.300

31 Rashodi za zaposlene 6.770.500 6.995.500 7.084.500 32 Materijalni rashodi 8.548.800 8.866.300 8.568.300 34 Financijski rashodi 1.358.000 1.198.000 1.138.000 35 Subvencije 2.051.700 2.042.000 2.042.000

36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 678.800 754.300 754.300

37 Naknade građanima i kućanstvima 3.382.000 3.515.000 3.515.000

38 Ostali rashodi 4.134.500 4.303.200 4.205.200

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 9.390.000 3.487.000 3.420.000

41 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 1.705.000 1.350.000 600.000

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 7.410.000 1.387.000 2.035.000

45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 275.000 750.000 785.000

UKUPNO 36.314.300 31.161.300 30.727.300

8 Primici od financijske imovine i zaduživanja 8.856.000 25.000 15.000

81 Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova 36.000 25.000 15.000

84 Primici od zaduživanja 8.820.000 0,00 0,00 UKUPNO 8.856.000 25.000 15.000

5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 2.920.000 2.900.000 2.900.000

54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova 2.920.000 2.900.000 2.900.000

UKUPNO 2.920.000 2.900.000 2.900.000 Izvor: izradila studentica prema podacima iz proračuna Grada Kastva

85

Iz priložene tablice može se vidjeti da se do 2015. godine smanjuju i planirani prihodi i

primici te rashodi i izdaci. Planirani prihodi za 2014. godinu manji su za 6.135.600 kn od

planiranih prihoda za 2013. godinu, dok su prihodi za 2015. godinu manji za 6.492.000 kn u

odnosu na planirane prihode 2013. godine. Planira se i smanjnje rashoda do 2015. godine i to

za 5.153.000 kn u 2014. godini i 5.587.000 kn u 2015. godini u odnosu na 2013. godinu.

86

6. ZAKLJUČAK

Proračun je najvažniji i temeljni dokument financijskog i gospodarskog poslovanja kojim se

ostvaruju osnovni, kratkoročni, dugoročni, kapitalni, razvojni i svi drugi ciljevi. Rezultat je

procjene proračunskih prihoda i planiranih javnih izdataka i podloga za ostvarivanje strateških

ciljeva.

U Republici Hrvatskoj postoje tri razine proračuna a to su državni proračun, proračuni

izvanproračunskih fondova te proračuni jedinica lokalne samouprave i uprave. Oni čine

cjelinu tj. proračun opće države. Država putem proračunskog procesa definira ukupni plan

proračuna unutar kojega se donose i odluke o raspodjeli proračunskih sredstava. U skladu sa

zakonskim odredbama u proračunu moraju biti predviđeni svi prihodi i izdaci, što znači da je

proračun planski dokument kojim su utvrđeni ciljevi i predviđeni izvori sredstava za

financiranje potreba koje su utvrdili građani u postupku demokratskog odlučivanja. Da bi se

osigurala dobra kontrola i raspodjela proračunskih sredstava, svi bi se rashodi u državnom

proračunu trebali prikazivati na više načina. Tako razlikujemo ekonomsku, funkcijsku,

programsku, organizacijsku, lokacijsku klasifikaciju te klasifikaciju po izvorima financiranja.

Raspodjelom sredstava proračunski proces postaje korisno sredstvo u osiguranju učinkovitog

upravljanja državom.

Proračunski proces i proračun kao njegov rezultat trebali bi biti temelj učinkovita djelovanja

lokalnih jedinica u Hrvatskoj. U Hrvatskoj teret proračunskog odlučivanja na lokalnoj razini

nose izvršne vlasti. Predstavnička tijela služe samo kao aparat za uporabu kojega izvršna vlast

potvrđuje i izglasava proračun. Država je dužna svim samoupravnim razinama osigurati i

poticati gospodarski napredak i socijalno blagostanje te se brinuti za gospodarski rast i razvoj

svih svojih dijelova u granicama samoupravnih područja.

Grad Kastav kao jedinica lokalne samouprave u sastavu Primorsko - goranske županije

obuhvaća šest naselja s ukupno 10.472 stanovnika. Proračun Grada Kastva i odluka o

izvršenju proračuna donosi se za proračunsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen.

Ako se tijekom proračunske godine smanje prihodi i primici ili povećaju izdaci utvrđeni

proračunom, proračun se mora uravnotežiti sniženjem predviđenih izdataka ili pronalaženjem

novih prihoda.

87

Proračun Grada Kastva donesen je za razdoblje od 01.01.2012. do 31.12.2012.godine. Sastoji

se od ukupnih planiranih prihoda u iznosu od 37.943.700 kn, te planiranih rashoda u iznosu

od 35.890.855 kn.Izvršenjem Proračuna Grada Kastva za 2012.godinu, utvrđen je rezultat -

prihodi iznose 35.804.860 kn, rashodi 32.562.068 kn, višak prihoda 3.242.792.

U ovom radu analiziran je proračun Grada Kastva kao jedinice lokalne samouprave. Utvrđeno

je da nisu ostvareni svi planirani prihodi kao ni rashodi radi čega je ishod negativan

financijski rezultat u iznosu od 7.923.663 kn.

Kod projekcije prihoda i rashoda za razdoblje od 2013. do 2015. godine može se vidjeti kako

se i prihodi i rashodi 2014. i 2015. godine smanjuju u odnosu na 2013. godinu.

88

LITERATURA

KNJIGE:

• Bratić, V. 2008, Odlučivanje o lokalnim proračunima: između sna i jave, Institut za

javne financije, Zagreb

• Brümmerhoff, D. 2000., Javne financije, MATE, Zagreb

• Čulo, I., 2011., Funkcioniranje lokalne i područne samouprave u Republici Hrvatskoj,

Geno, Požega

• Dremel, N., 2011., Računovodstvo proračuna i proračunskih korisnika, 3. izmijenjeno

i dopunjeno izdanje, RRiF plus, Zagreb.

• Jelčić, B. 2001., Javne financije, RRiF, Zagreb

• Jurković, P. 2002., Javne financije, MASMEDIA, Zagreb

• Jakir, I., Maletić, I. 2001., Proračunsko računovodstvo, Informator, Zagreb

• Keser, J., Jakir, I., Linzbauer, Lj., Lukeš-Petrović, M., Maletić, I., Parać, G., Sirovica,

K., Vašiček, V., Vašiček, D. 2000., Sustav proračuna: računovodstvo,

financije,revizija, porezi, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika,

Zagreb

• Leko, V. & Matas, N. 1993., Rječnik bankarstva i financija, MASMEDIA, Zagreb

• Lukeš – Petrović, M., Masarić, H., Nikolov, J., 2005., Vodiĉ kroz hrvatski sustav

lokalne i regionalne samouprave, Program UN-a za razvoj ( UNDP ), Hrvatski institut

za lokalnu samoupravu (HILS), Zagreb

• Maletić, I. & Jakir – Bajo, I., 2006., Planiranje u sustavu proračuna, Hrvatska

zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb

• Ott, K., Bajo, A., Bronić, M., Bratić, V., Medak Fell, D. 2009. Proračunski vodič za

građane, Institut za javne financije, Zagreb

• Vašiček, D., Lončar – Galek, D., Maletić, I., Vašiček, V., Kusaković, A., Spajić F.,

2007, Računovodstvo proračuna – osnove sustava, primjeri knjiženja, propisi i

računski plan, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb

• Vinković Kravaica A., i Ribarić Aidone E., 2009., Računovodstvo – temelj donošenja

poslovnih odluka, Veleučilište u Rijeci, Rijeka

89

ZBORNICI RADOVA:

• Maletić, I. & Jakir-Bajo, I. 2006., „Uspostavljanje sustava riznica u uvjetima

financijskog restrukturiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave“,

Zbornik referata 41. simpozij HZRIF, Pula, pp. 267-277.

ČLANCI:

• Bajo, A., Ott, K., 2001., „Lokalne financije i lokalni proračuni u Republici

Hrvatskoj“, Financijska teorija i praksa, vol. 25, no.3, pp. 311 – 434.

• Jakir – Bajo, I., 2013., Godišnji financijski izvještaji u sustavu proraĉuna za

• 2012.godinu; Hrvatska zajednica računovođa, RRiF Riznica; 1/2013.

• Krtalić, S., Mohorović, D., 2004., Javna potrošnja u Republici Hrvatskoj, Ekonomija,

RIFIN, br.2

• Milić, A., 2010., Novi Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, Prilog časopisu

RRIF, br. 4/2010.

• Vašiček, D., 1998., „Državna riznica-efikasan način upravljanja javnim financijama

zemalja u tranziciji“, Računovodstvo i financije, br. 8-9.

OSTALI IZVORI:

• Službene web stranice Grada Kastva, dostupno na:

http://www.kastav.hr/Application/Kastav/Default.aspx (29.05.2013.)

• Službene novine Primorsko - goranske županije, Grad Kastav, dostupno na:

http://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&id=27511, (10.06.2013.)

• Financiranje lokalne samouprave, 2009., dostupno na:

http://polis.iju.hr/lokalna/lokalna/financiranje.html (29.05.2013.)

• Kastav – Hrvatska na dlanu, 2012., dostupno na:

http://onecroatia.info/destinacije/kastav/#.UcH4HDv0HMs (29.05.2013.)

• Ministarstvo financija, 2013., Državna riznica, dostupno na:

http://www.mfin.hr/hr/drzavna-riznica, (10.06.2013.)

• Zakon o proračunu, Narodne novine, br. 87/08 i 136/12

• Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Narodne novine 19/13

90

POPIS SLIKA

Slika broj 1: Vrste prihoda poslovanja

Slika broj 2: Vrste rashoda državnog proračuna po ekonomskoj klasifikaciji

Slika broj 3: Vrste proračunskih klasifikacija

Slika broj 4 : Tipičan ustroj grada ili općine

Slika broj 5: Podjela vlastitih prihoda po gradovima i općinama, te županijama

Slika broj 6: Podjela zajedničkih prihoda po gradovima i općinama, te županijama

Slika broj 7: Vrste potpora jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave

Slika broj 8: Struktura ukupnih rashoda i izdataka

Slika broj 9: Zastava Grada Kastva

POPIS TABLICA

Tablica broj 1: Opći dio proračuna za 2012. godinu

Tablica broj 2: Planirani prihodi Grada Kastva za 2012. godinu

Tablica broj 3: Planirani rashodi Grada Kastva za 2012. godinu

Tablica broj 4: Posebni dio proračuna Grada Kastva za 2012. godinu i njegovo ostvarenje po

organizacijskoj klasifikaciji

Tablica broj 5: Opći dio proračuna za 2012. godinu

Tablica broj 6: Ostvareni prihodi proračuna Grada Kastva za 2012. godinu

Tablica broj 7: Ostvareni rashodi proračuna Grada Kastva za 2012. godinu

Tablica broj 8: Opći dio proračuna za 2013.-2015. godinu

Tablica broj 9: Planirani prihodi proračuna Grada Kastva za 2013. godinu

Tablica broj 10: Planirani rashodi proračuna Grada Kastva za 2013. godinu

Tablica broj 11: Projekcija prihoda i primitaka i rashoda i izdataka proračuna za razdoblje od

2013. – 2015. godine

POPIS PRILOGA

• Prilog broj 1: Proračun Grada Kastva – Izvještaj o izvršenju proračuna Grada Kastva

za 2012. godinu

• Prilog broj 2: Proračun Grada Kastva za 2013. i projekcija za 2014.-2015. godinu

91

22.

Na

tem

elj

ucl

an

ka

10

8.

Za

ko

na

op

rora

cun

u(»

Na

rod

ne

no

vin

e«

,b

roj

87

/08

)i

cla

nk

a3

3.

Sta

tuta

Gra

da

Ka

stv

a(»

Slu

zbe

ne

no

vin

eP

rim

ors

ko

-go

ran

ske

zup

an

ije

«,

bro

j2

6/0

9i

13

/13

),G

rad

sko

vij

ece

Gra

da

Ka

stv

a,

na

46

.sj

ed

nic

io

drz

an

oj

16

.tr

av

nja

20

13

.g

od

ine

,d

on

ije

loje

IZV

JES

TA

JO

IZV

RS

EN

JU

PR

OR

AC

UN

AG

RA

DA

KA

ST

VA

ZA

2012.

GO

DIN

U

I.O

PC

ID

IO

Cla

na

k1

.

Izv

rse

nje

Pro

racu

na

Gra

da

Ka

stv

aza

20

12

.g

od

inu

,p

rih

od

ii

rash

od

iiz

no

se Cla

na

k2

.

Pri

ho

di/

pri

mic

ii

rash

od

i/iz

da

ciu

tvrd

uju

seu

Izv

jest

aju

oiz

vrs

en

juo

pce

gd

ije

lap

rora

cun

ai

Ra

cun

ufi

na

nci

ran

ja,

ka

ko

slij

ed

i:

Stranica 2994 — broj 18 Srijeda, 17. travnja 2013.SLUZBENE NOVINE

Prilog broj 1: Proračun Grada Kastva - Izvještaj o izvršenju proračuna Grada Kastva za 2012. godinu

Srijeda, 17. travnja 2013. Stranica 2995 — broj 18SLUZBENE NOVINE








OBRAZLOZENJE OSTVARENJA PRIHODAI PRIMITAKA TE RASHODA I IZDATAKA

PRIHODI I PRIMICI

U 2012. godini ostvareni prihodi poslovanja i prihodi odnefinancijske imovine iznosili su 35.804.860 kuna, odnosno94,36% planiranih prihoda za 2012. godinu.

Ukupni prihodi poslovanja ostvareni su u iznosu od29.446.300 kn, a prihodi od prodaje nefinancijske imovineu iznosu od 6.358.560 kn.

Prihodi poslovanja ukljucuju prihode od poreza, pomociiz inozemstva (darov.) i od subjekata unutar opceg prora-cuna, prihode od imovine, prihode od upravnih i admini-strativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima inaknada.

Prihodi od poreza, koji ukljucuju prihode od poreza nadohodak, poreza na imovinu i poreza na robu i usluge,ostvareni su u iznosu od 21.209.857 kuna. U okviru prihodaod poreza najznacajniji udio imaju prihodi od poreza nadohodak koji su ostvareni u iznosu od 103,6% planiranihprihoda za 2012. godinu.

Prihodi od poreza na imovinu ostvareni su u iznosu od66,96% planiranih prihoda u 2012. godini.

Pomoci iz inozemstva i od subjekata unutar opceg prora-cuna iznose 844.574 kunu, a realizirane su u iznosu od62,75% planiranih pomoci u 2012. godini.

Prihodi od imovine, koji ukljucuju prihode od kamata zadane zajmove, zateznih kamata, naknade za koncesije, pri-hode od zakupa poslovnih objekata i iznajmljivanja stam-benih objekata, ostale prihode od iznajmljivanja i zakupaimovine, prihode od spomenicke rente i prihode odnaknada za koristenje grobnih objekata, ostvareni su uiznosu od 2.120.174 kune, odnosno u iznosu od 104,28%planiranih prihoda u 2012. godini.

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbipo posebnim propisima i naknada ukljucuju upravne iadministrativne pristojbe, naknade za grobna mjesta,vodni doprinos, komunalne doprinose i komunalnenaknade, ostale nespomenute prihode, naknade za zadrza-vanje nezakonito izgradenih objekata i naknade za pravogradenja, te su ostvareni u iznosu od 5.167.695 kuna,odnosno u iznosu od 80,64% planiranog iznosa u 2012.godini.

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine ukljucuju pri-hode od prodaje zemljista i prihode od prodaje drustvenihstanova. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine su reali-zirani u iznosu od 6.358.560 kuna, odnosno u iznosu od90,45% planiranih prihoda.

U Racunu financiranja prikazani su primici od financij-ske imovine i zaduzivanja koji ukljucuju povrate zajmovadanih gradanima za uredenje fasada, povrate zajmovadanih trgovackim drustvima u javnom sektoru, a realiziranisu u iznosu od 1.491.711 kuna.

RASHODI I IZDACI

Ukupni rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinan-cijske imovine ostvareni su u iznosu od 32.562.068 kuna,odnosno u iznosu od 90,73% planiranih rashoda u 2012.godini.

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova realizi-rani su u iznosu 2.824.226 kuna, a ukljucuju izdatke zaotplatu glavnice primljenog zajma od Zagrebacke banked.d. za izgradnju ceste i Hypo-Bank d.d. za izgradnju sport-ske dvorane.

Clanak 3.

II. POSEBNI DIO PRORACUNA

Izvrsenje po organizacijskoj klasifikaciji

IZVORNI TEKUCI IZVRSENJE INDEKSNAZIV I OZNAKA ORGANIZACIJSKE PLAN PLAN PRORACUNA (4/3XKLASIFIKACIJE 2012. 2012. 2012. 100)

1 2 3 4 5

RAZDJEL 001 - PREDSTAVNICKA I IZVRSNA TIJELAGRADA GRADSKA UPRAVA 6.588.030 6.588.030 6.259.279 95,01GLAVA 01 - GRADSKO VIJECE 1.652.000 1.652.000 1.482.782 89,76GLAVA 02 - GRADONACELNIK 938.230 938.230 859.687 91,63GLAVA 03 - JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 3.997.800 3.997.800 3.916.810 97,97

RAZDJEL 002 - DRUSTVENE DJELATNOSTI 10.175.825 10.175.825 9.903.641 97,33GLAVA 01 SPORT 1.374.500 1.374.500 1.302.803 94,78GLAVA 02 KULTURA 1.373.600 1.373.600 1.339.095 97,49GLAVA 03 OSNOVNO SKOLSKO OBRAZOVANJE 3.557.625 3.557.625 3.430.309 96,42GLAVA 04 SREDNJOSKOLSKO OBRAZOVANJE

I VISOKA NAOBRAZBA 317.000 317.000 312.980 98,73GLAVA 05 PREDSKOLSKO OBRAZOVANJE 3.329.000 3.329.000 3.300.519 99,14GLAVA 05 OSTALE DRUSTVENE DJELATNOSTI 224.100 224.100 217.935 97,25

RAZDJEL 003 - GOSPODARSTVO 2.745.000 2.745.000 2.768.375 100,85

RAZDJEL 004 - SOCIJALNI PROGRAM 3.188.200 3.188.200 2.798.411 87,77

RAZDJEL 005 - KOMUNALNA, STAMBENAI OSTALA DJELATNOST 16.063.800 16.063.800 13.656.590 85,01GLAVA 01 - KOMUNALNA DJELATNOST 14.220.800 14.220.800 12.003.859 84,41GLAVA 02 - STAMBENA DJELATNOST 363.000 363.000 230.789 63,58GLAVA 03 - OSTALA DJELATNOST 1.480.000 1.480.000 1.421.942 96,08

UKUPNO RASHODI I IZDACI 38.760.855 38.760.855 35.386.296 91,29


Izvrsenje po ekonomskoj klasifikaciji

NAZIV I OZNAKA ORGANIZACIJSKE I IZVORNI TEKUCI IZVRSENJE INDEKSEKONOMSKE KLASIFIKACIJE PLAN PLAN PRORACUNA

2012. 2012. 2012. (4/5Xgodina godina godina 100)

1 2 3 4 5

RAZDJEL 01 - PREDSTAVNICKA I IZVRSNA TIJELA GRADA GRADSKA UPRAVAGLAVA 01 - GRADSKO VIJECE

321 Naknade troskova zaposlenima 5.000 5.000 382 7,643211 Dnevnice za sluzbeni put u zemlji 1703211 Naknade za prijevoz na sluzbenom putu u zemlji 212

323 Rashodi za usluge 100.000 100.000 115.078 115,083233 Usluge promidzbe i informiranja (objava opcih akata) 115.078329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 825.600 825.600 695.240 84,21

3291 Naknade za rad predstavn. i izvrsnih tijela (clanova gradskog vijeca) 354.8593291 Naknade za rad predstavnickih i izvrsnih tijela (clanova radnih tijela 258.587

Gradskog vijeca)3291 Naknade za rad clanova izbornih povjerenstava 03291 Naknade za rad clanova birackih odbora 03293 Reprezentacija 41.1483293 Reprezentacija (medugradska i medunarodna suradnja) 2713294 Tuzemne clanarine - Udruga gradova 6.5293299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja (proslave i pokroviteljstva) 4.4463299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja (nagrade Grada Kastva) 28.0003299 Ostali nespom. rashodi poslovanja (medugr. i medun. suradnja) 1.400321 Naknade troskova zaposlenima 0 0 0 0,00

3211 Sluzbena putovanja 0322 Rashodi za materijal i energiju 0 0 0 0,00

3221 Ostali materijal za potrebe redovnog poslovanja 0

323 Rashodi za usluge 0 0 0 0,003237 Ugovori o djelu 03237 Usluge studentskog servisa 03239 Graficke i tiskarske usluge 0329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 22.000 22.000 10.765 48,93

3293 Reprezentacija 5.7653299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 5.000329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 0 0 0 0,00

3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 0323 Rashodi za usluge 5.000 5.000 0 0,00

3237 Autorski honorari 0381 Tekuce donacije 27.000 27.000 27.000 100,00

3811 Tekuce donacije Glazbenom drustvu »Spincici« za Festival 20.000puhackih orkestara

3811 Tekuce donacije 03811 Tekuce donacije Bocarskom klubu »Rubesi« za proslavu» 7.000

Mihoje

323 Rashodi za usluge 9.700 9.700 9.652 99,513237 Autorski honorari 4.0953239 Graficke i tiskarske usluge 5.557329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 10.000 10.000 9.397 93,97

3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 9.397

323 Rashodi za usluge 370.000 370.000 359.995 97,303237 Intelektualne i osobne usluge 123.6893239 Ostale usluge 236.306329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 140.000 140.000 119.188 85,13381 Ostali rashodi 30.000 30.000 30.000 100,00381 Tekuce donacije 50.000 50.000 48.384 96,77

3811 Tekuce donacije udrugama gradana i politickim strankama 48.384321 Naknade troskova zaposlenima 4.752 4.752 4.752 100,00


3211 Dnevnice za sluzbeni put u zemlji 1.0983211 Dnevnice za sluzbeni put u inozemstvu 1.4673211 Naknade za prijevoz na sluzbenom putu u zemlji 7203211 Naknade za prijevoz na sluzbenom putu u inozemstvu 1.467322 Rashodi za materijal i energiju 1.053 1.053 1.053 100,00

3221 Uredski materijal 1.053

323 Rashodi za usluge 11.007 11.007 11.007 100,003237 Ostale intelektualne usluge 5.1393239 Ostale nespomenute usluge 5.868329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 30.888 30.888 30.888 100,00

3291 Naknade za rad clanova Vijeca srpske nacionalne manjine 22.1763293 Reprezentacija (Vijece srpske nacionalne manjine) 8.712381 Tekuce donacije 10.000 10.000 10.000 100,00

3811 Tekuce donacije predstavniku bosnjacke nacionalne manjine 5.5003811 Tekuce donacije predstavniku bosnjacke nacionalne manjine 4.500

UKUPNO GLAVA 01 - GRADSKO VIJECE 1.652.000 1.652.000 1.482.781 89,76

GLAVA 02 - GRADONACELNIK

311 Place 435.000 435.000 421.149 96,823111 Place gradonacelnika i zamjenika 421.149312 Ostali rashodi za zaposlene 17.000 17.000 7.600 44,71

3121 Ostali rashodi za zaposlene 7.600313 Doprinosi na place 76.000 76.000 66.648 87,69

3132 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 59.4883133 Doprinosi za obvezno osiguranje u slucaju nezaposlenosti 7.160321 Naknade troskova zaposlenima 35.000 35.000 32.575 93,07

3211 Sluzbena putovanja 32.575

323 Rashodi za usluge 261.600 261.600 218.861 83,663233 Elektronski mediji 65.2173233 Promidzbeni materijali 16.8793237 Autorski honorari - Glas Kastavski 26.6433237 Autorski honorari - redizajn Glasa Kastavskog 12.0003239 Graficke i tiskarske usluge - Glas Kastavski 53.6003239 Graficke i tiskarske usluge - PNL 44.522329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 70.000 70.000 69.847 99,78

3293 Reprezentacija - gradonacelnik 69.847352 Subvencije trgovackim drustvima 9.330 9.330 9.326 99,96

3522 Subvencije trgovackim drustvima - Kanal Ri za pokrice gubitka 9.326381 Tekuce donacije 3.000 3.000 3.000 100,00

3811 Ostale tekuce donacije (u humanitarne svrhe) 3.000423 Prijevozna sredstva 31.300 31.300 30.681 98,02

4231 Prijevozna sredstva u cestovnom prometu 30.681

UKUPNO GLAVA 02 - GRADONACELNIK 938.230 938.230 859.687 91,63

GLAVA 03 - JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL

311 Place 1.980.000 1.980.000 1.934.916 97,723111 Place za zaposlene 1.934.9163113 Place za prekovremeni rad 0312 Ostali rashodi za zaposlene 100.000 100.000 56.100 56,10

3121 0stali rashodi za zaposlene (K-15, bozicnica, jubilarne nagrade ) 56.100313 Doprinosi na place 325.000 325.000 306.583 94,33

3132 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 273.7453133 Doprinosi za obvezno osiguranje u slucaju nezaposlenosti 32.838321 Naknade troskova zaposlenima 116.400 116.400 99.165 85,19

3211 Dnevnice za sluzbeni put 6.2383211 Naknade za prijevoz na sluzbenom putu 4.8313212 Naknade za prijevoz na posao i s posla 64.847

3213 Strucno usavrsavanje zaposlenika - seminari i savjetovanja 22.0793213 Strucni ispiti 1.170322 Rashodi za materijal i energiju 244.000 244.000 237.917 97,51


3221 Uredski materijal 81.0733221 Literatura (glasila, knjige) 20.4193221 Ostali materijal za potrebe redovnog poslovanja 40.5543223 Elektricna energija 45.0163223 Motorni benzin i dizel gorivo 50.7443225 Sitan inventar 111323 Rashodi za usluge 763.600 763.600 743.120 97,32

3231 Usluge telefona, telefaksa 108.6313231 Usluge interneta 13.248

3231 Postarina (pisma, tiskanice i sl.) 73.8473232 Usluge tekuceg i investicijskog odrzavanja gradevinskih objekata 7.4943232 Usluge tekuceg i investicijskog odrzavanja postrojenja i opreme 58.7263232 Usluge tekuceg i investicijskog odrzavanja prijevoznih sredstava 16.8363233 Usluge promidzbe i informiranja - Tisak 64.0413234 Opskrba vodom 1.3073234 Iznosenje i odvoz smeca 11.3203239 Usluge ciscenja, pranja i slicno 63.5123235 Ostale najamnine - operativni leasing putnickog dostavnog 13.989

vozila3237 Ugovori o djelu 1.8003237 Usluge agencija, studentskog servisa (prijepisi, prijevodi i dr.) 38.3463237 Ostale intelektualne usluge - obuka i konverzija podataka 38.758

3238 Usluge razvoja software-a - redovno odrzavanje 76.3783238 Usluge razvoja software-a - ostalo 97.4983239 Ostale nespomenute usluge 15.3893239 Ostale usluge (arhiviranje i pohrana) 42.000324 Naknade troskova osobama izvan radnog odnosa 21.000 21.000 15.317 72,94329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 158.100 158.100 157.280 99,48

3292 Premije osiguranja prijevoznih sredstava 13.5893292 Premije osiguranja ostale imovine 64.6603292 Premije osiguranja zaposlenih 46.0703293 Reprezentacija 14.9063299 Rashodi protokola 10.7253299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 7.330342 Kamate za primljene kredite i zajmove 160.000 160.000 158.929 99,33

3423 Kamate za primljene kredite - okvirni kredit 158.929343 Ostali financijski rashodi 37.000 37.000 102.718 277,62

3431 Usluge platnog prometa 102.718

422 Postrojenja i oprema 26.700 26.700 39.300 147,194221 Ostala uredska oprema (fotokopirni stroj) 04221 Racunala i racunalna oprema 12.4314221 Uredski namjestaj 04221 Ostala uredska oprema 172954222 Telefonska i telegrafske centrale s pripadajucim instalacijama 04222 Ostala komunikacijska oprema (projektor) 04223 Oprema za grijanje 9574423 Prijevozna sredstva 20.000 20.000 19828 99,14426 Nematerijalna proizvedena imovina 46.000 46.000 45.638 99,21

4262 Ulaganja u racunalne programe 45.638

UKUPNO GLAVA 03 - JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 3.997.800 3.997.800 3.916.811 97,97

UKUPNO RAZDJEL 01 - PREDSTAVNICKA I IZVRSNA 6.588.030 6.588.030 6.259.279 95,01TIJELA GRADA I GRADSKA UPRAVA

RAZDJEL 2 DRUSTVENE DJELATNOSTIGLAVA 01 SPORT

322 Rashodi za materijal i energiju 363.000 363.000 396.787 109,313222 Ostali materijal (KSI i sportas godine) 121103223 Elektricna energija - sportski objekti 384.677329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 32.000 32.000 31.106 97,21

3293 Reprezentacija (KSI i sportas godine) 31.106


323 Rashodi za usluge 376.000 376.000 291.460 77,523234 Opskrba vodom 12.3853232 Usluge tekuceg i investicijskog odrzavanja opreme 146.2053234 Iznosenje i odvoz smeca 11.0063237 Ugovori o djelu - voditelj dvorane 50.6423239 Ostale usluge - ciscenje sportske dvorane 68.2303239 Usluge cuvanja imovine i osoba - dvorana 2.992

381 Tekuce donacije 603.500 603.500 583.450 96,683811 Tekuce donacije Odbojkaskom klubu »Kastav« 70.0003811 Tekuce donacije Sahovskom klubu »Kastav« 40.0003811 Tekuce donacije A.S.K. »Kastavac« 40.0003811 Tekuce donacije Kosarkaskom Klubu Kastav 105.0003811 Tekuce donacije KARATE Klub-u 50.0003811 Tekuce donacije Skolskom ucenickom klubu »Zviric« 10.0003811 Tekuce donacije malonogometnom klubu Fantina 14.0003811 Tekuce donacije Bocarskom klubu Kastav 40.0003811 Tekuce donacije - Malonogometni klub Kastav 47.0003811 Tekuce donacije Tenis klubu Kastav 13.0003811 Tekuce donacije Drustvu Speleologa »Estavela« Kastav 26.0003811 Tekuce donacije Lovackom drustvu »Lisjak« 14.0003811 Tekuce donacije A. K. Maraton Kastav 24.0003811 Tekuce donacije Zajednici sportova 03811 Tekuce donacije po pojedinacnim zahtjevima 9.0003811 Tekuce donacije Gorskoj sluzbi spasavanja 15.0003811 Tekuce donacije Bocarskom klubu Rubesi 18.7003811 Tekuce donacije Drustvu sportske rekreacije 10.0003811 Tekuce donacije Sportskoj akademiji 10.0003811 Tekuce donacije »Piranya Gym« 14.0003811 Tekuce donacije strelicarskom klubu »Ajkule« 50003811 Tekuce donacije Atletskom klubu osoba s invaliditetom 5.0003811 Tekuce donacije Udruzi sportske rekreacije 3.750

UKUPNO GLAVA 01 - SPORT 1.374.500 1.374.500 1.302.803 94,78

GLAVA 02 KULTURA

323 Rashodi za usluge 151.500 151.500 143.554 94,763234 Ostale komunalne usluge (montaza gledalista, postavljenje izlozbi i sl.) 39.9633235 Najamnine za opremu - razglas 24.7533235 Najamnine za umjetnicku instalaciju 8.0003232 Usluge tekuceg odrzavanja (zastita grade MZK) 03239 Usluge ciscenja muzeja, pranja i sl. 13.5963231 Usluge telefona 2.9153231 Usluge interneta 3273235 Najamnine za gradevinske objekte - Knjiznica 54.000363 Pomoci unutar opceg proracuna 111.700 111.700 111.651 99,96

3631 Tekuce pomoci proracunu PGZ (Pomorski povijesni muzej za MZK) 111.651363 Pomoci unutar opceg proracuna 178.300 178.300 178.300 100,00

3631 Tekuce pomoci gradskom proracunu - za knjiznicu»V. C. Emin« Opatija

422 Postrojenja i oprema 0 0 0 0,004227 Oprema za ostale namjene u knjiznici 04221 Namjestaj za knjiznicu 0424 Knjige i umjetnicka djela 60.000 60.000 58.720 97,87

4241 Knjige za knjiznicu 30.0004241 Knjige za grad 28.720381 Tekuce donacije 872.100 872.100 846.870 97,11

3811 Tekuce donacije KPD »Istarska vila« Kastav-Drama 03811 Tekuce donacije Udruzi »Grad kulture« 18.0003811 Tekuce donacije KUD »Zvuk Kastva« za redovnu djelatnost 8.000

i plesne veceri3811 Tekuce donacije Udruzi »Kanat« Kastav 60.0003811 Tekuce donacije Udruzi KKL za galerijsku djelatnost 20.000


3811 Tekuce donacije Glazbenom drustvu »Spincici« 115.0003811 Tekuce donacije Matici hrvatskoj Kastav 8.1003811 Tekuce donacije gradanima - Sasa Jantolek 8.0003811 Tekuce donacije Udruzi Kanat za CANSONFEST 25.0003811 Tekuca donacija Foto Klub »Pod Volticom« 4.8843811 Tekuce donacije - Darinko Munic 3.0003811 Tekuce donacije - Centar mladih (Kastav film festival) 20.0003811 Tekuce donacije Udruzi armunika za organizirane susrete harmonikasa 20.0003811 Tekuce donacije Pusnom odboru Trinajstici 2.6683811 Tekuce donacije gradanima - pojedinacni zahtjevi 14.8223811 Tekuce donacije Drustvu »Nasa djeca« 35.0003811 Tekuce donacije Pusnom odboru Rubesi 2.3963811 Tekuce donacije Pusnom odboru Spincici 3.0003811 Tekuce donacije Udruzi Kastavska mavrica 5.0003811 Ostale tekuce donacije za organizaciju koncerata 18.0003811 Tekuce donacije gradanima Pavic 8.0003811 Tekuce donacije za izradu djecje putovnice Grada Kastva 50003811 Tekuce donacije za Udruzi Mavrica Srdoci 20003811 Tekuce donacije gradanima - Meri Troselj 60003811 Tekuce donacije Udruzi ananas - glazbeno scenska radionica 03811 Tekuce donacije Koncertnoj direkciji Zagreb 200003811 Tekuce donacije gradanima - Josip Hrvatin 20003811 Tekuce donacije gradanima - Ivancic 8.0003811 Tekuce donacije gradanima - Denis Razumovic 5.0003811 Tekuce donacije gradanima - Damijan Grbac 5.0003811 Tekuce donacije gradanima - Damir Srok 5.0003811 Tekuce donacije HAZU - Zbornik znanstvenih radova 50003811 Tekuce donacije gradanima Luka Jelusic 03811 Tekuce donacije gradanima Ante Potocnjak 03811 Ostale tekuce donacije za organizaciju festivala 0

zaboravljenih igara3811 Tekuce donacije Udruzi KKL za organizaciju KKL 385.000

UKUPNO GLAVA 02 - KULTURA 1.373.600 1.373.600 1.339.095 97,49

GLAVA 03 OSNOVNO SKOLSKO OBRAZOVANJE -O. S. »Milan Brozovic«

372 Ostale naknade gradanima i kucanstvima iz proracuna 25.000 25.000 27.377 109,513722 Ostale naknade iz pror. u naravi - Autobusna linija za prijevoz 27.377

ucenika u skolu372 Ostale naknade gradanima i kucanstvima iz proracuna 17.400 17.400 17.600 101,15

3721 Ostale naknade iz proracuna u novcu - poklon bon polaznicima1. razreda 17.600

451 Dodatna ulaganja na gradevinskim objektima 20.000 20.000 0 0,004511 Dodatna ulaganja na zgradi skole 0421 Gradevinski objekti 0 0 0 0,00

4212 Sportska dvorana342 Kamate za primljene kredite i zajmove 1.040.000 1.040.000 932.221 89,64

3423 Kamate za primljene zajmove od banaka 932.221544 Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od kreditnih i ostalih

financijskih institucija 2.070.000 2.070.000 2.068.036 99,915443 Otplata glavnice primljenih kredita od tuzemnih kreditnih institucija 2.068.036363 Pomoci unutar opceg proracuna 135.000 135.000 135.000 100,00

3631 Tekuce pomoci O. S. »M. Brozovic« (place za 135.000produzeni boravak)

323 Rashodi za usluge 25.000 25.000 25.000 100,003237 Ostale intelektualne usluge 03237 Ostale intelektualne usluge (korektivna gimnastika) 25.000363 Pomoci unutar opceg proracuna 220.225 220.225 220.075 99,93

3631 Tekuce pomoci O. S. »M. Brozovic« za odrzavanje opreme 03631 Tekuce pomoci O. S. »M. Brozovic« - »Sigurno u prometu« 2.0753631 Tekuce pomoci O. S. »M. Brozovic« (Kvalitetna skola,

GLOBE PROGRAM, CAP) 76.000


3631 Tekuce pomoci O. S. »M. Brozovic«(drzavna, meduop. i zupan. natj.) 22.000

3631 Tekuce pomoci O. S. »M. Brozovic« za rad defektologa» 120.0003631 Tekuce pomoci O. S. »M. Brozovic« 0381 Tekuce donacije 5.000 5.000 5.000 100,00

3811 Tekuce donacije Eko skola 5.0003632 Kapitalne pomoci O. S. »M. Brozovic« (oprema za nastavu) 0 0 0 0,003632 «Kapitalne pomoci O. S. »M. Brozovic« (knjige za knjiznicu) 0 0 0 0,00

UKUPNO GLAVA 03 OSNOVNO SKOLSKO OBRAZOVANJE -O. S. »M. Brozovic« 3.557.625 3.557.625 3.430.309 96,42

GLAVA 04 SREDNJOSKOLSKO OBRAZOV ANJE I VISOKA NAOBRAZ.

372 Ostale naknade gradanima i kucanstvima iz proracuna 312.000 312.000 307.980 98,713721 Stipendije i skolarine 179.9003722 Sufinanciranje cijene prijevoza studenata 128.080329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja

3294 Tuzemne clanarine - Zaklada sveucilista u Rijeci 5.000 5.000 5.000 5.000

UKUPNO GLAVA 04 SREDNJOSKOLSKO OBRAZOVANJEI VISOKA NAOBRAZ. 317.000 317.000 312.980 98,73

GLAVA 05 PREDSKOLSKO OBRAZOVANJE

311 Place 2.755.000 2.755.000 2.780.613 100,933111 Place za zaposlene 2.780.613312 Ostali rashodi za zaposlene 100.000 100.000 78.900 78,90

3121 Ostali rashodi za zaposlene 78.900313 Doprinosi na place 474.000 474.000 441.007 93,04

3132 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 393.7763133 Doprinosi za obvezno osiguranje u slucaju nezaposlenosti 47.231

UKUPNO GLAVA 05 PREDSKOLSKO OBRAZOVANJE 3.329.000 3.329.000 3.300.520 99,14

GLAVA 06 OSTALE DRUSTVENE DJELATNOSTI

381 Tekuce donacije 181.000 181.000 217.935 120,413811 Tekuce donacije Klubu inovatora 18.0003811 Tekuce donacije Udruzi umirovljenika i starijih osoba Kastav 75.0003811 Tekuce donacije Udruzi umirovljenika i starijih osoba Kastav 24.000

(specijalisticki pregledi)3811 Tekuce donacije UAB Kastav 14.0003811 Ostale tekuce donacije po pojedinacnim zahtjevima 16.9253811 Tekuce donacije Udruzi Banina 15.0003811 Tekuce donacije Udruzi Lokvina 03811 Tekuce donacije Eko udruzi Borsa 03811 Tekuce donacije Udruzi Idividi 12.0003811 Tekuce donacije Udruzi nastavnika povijesti Rijeka 03821 Kapitalne donacije za Thalassotherapiju 43.100 43.100 43.010 99,79

UKUPNO GLAVA 06 OSTALE DRUSTVENE DJELATNOSTI 224.100 224.100 217.935 97,25UKUPNO RAZDJEL 02 - DRUSTVENE DJELATNOSTI 10.175.825 10.175.825 9.903.642 97,33

RAZDJEL 03 -GOSPODARSTVO

381 Tekuce donacije 107.000 107.000 97.000 90,653811 Tekuce donacije Udruzenju obrtnika 30.0003811 Tekuce donacije Udruzi Belica za organiziranje izlozbe vina 15.0003811 Tekuce donacije Udruzi Belica za redovnu djelatnost 25.0003811 Tekuce donacije Udruzi Belica za edukaciju vinara 03811 Tekuce donacije KIN-u za organiziranje izlozbe inovacija 27.000352 Subvencije trgov. drustv., poljoprivred. i obrtnicima izvan javnog sektora 233.000 233.000 181.777 78,02

3522 Subvencije trgovackim drustvima za kamate3522 Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima, malim i sred. pod. 181.777322 Rashodi za materijal i energiju 20.000 20.000 20.000 100,00

3222 Ostali materijal i sirovine (sadnice) 20.000352 Subvencije trgov. drustv., poljoprivred. i obrtnicima izvan javnog sektora 30.000 30.000 26.000 86,67

3523 Subvencije poljoprivrednicima (vinogradarima) 20.000


3523 Subvencije pcelarima 6.000381 Tekuce donacije 255.000 255.000 255.000 100,00

3811 Tekuce donacije Centru za brdsko planinske poljoprivrede 20.0003811 Tekuce donacije Turistickoj zajednici Kastav 235.000 235.000 235.000 100,00323 Rashodi za usluge 100.000 100.000 186.175 186,18

3237 Akcijski plan energetski odrzivog razvitka 86.2503237 Intelektualne usluge - izrada elaborata o stanju krovova 15.000 15.000 14.925 99,503237 Rashodi za usluge 85.000 85.000 85.000 100,00512 Izdaci za dane zajmove neprofitnim organiz., gradan. i kucan. 0 0 0 0,00

5121 Dani zajmovi gradanima i kucanstvima za uredenje fasada343 Ostali financijski rashodi 0 0 0 0,00

3433 Zatezne kamate 0421 Gradevinski objekti 2.000.000 2.000.000 2.002.423 100,12

4213 Cesta u RZ Zegoti 2.002.423

UKUPNO RAZDJEL 03 - GOSPODARSTVO 2.745.000 2.745.000 2.768.375 100,85

RAZDJEL 04 - SOCIJALNI PROGRAM

371 Naknade gradanima i kucanstvima na temelju osiguranja 90.000 90.000 63.067 70,073711 Naknade za tudu pomoc - Program osobnog asistenta 23.8773712 Zdravstvene usluge - specijalisticki pregledi 39.190372 Ostale naknade gradanima i kucanstvima iz proracuna 2.785.950 2.785.950 2.473.081 88,77

3721 Pomoc obiteljima i kucanstvima 198.5333721 Pomoc obiteljima i kucanstvima (pogrebni troskovi) 1.0003721 Ostale naknade iz proracuna (nabava drva za ogrijev) 15.3003722 Sufinanciranje cijene prijevoza (JGP) 194.0223722 Sufinanciranje cijene prijevoza invalidskih bolesnika 03722 Pomoc i njega u kuci 40.4383722 Pomoc i njega u kuci - geronto 40.0003722 Sufinanciranje rada tima za palijativnu skrb 29.6453722 Prehrana - Pucka kuhinja 115.8303721 Pomoc umirovljenicima 89.0003721 Pomoc obiteljima za novorodencad 88.0003722 Sufinanciranje cijene prijevoza djece u specijalne skole 42.8493722 Prehrana dojencadi (Dom zdravlja) 50.0003722 Prehrana ucenika u osnovnim skolama 75.9673722 Ostale naknade iz pror. u naravi -Sufinanc. smjest. djece 1.337.404

u predskolskim ustanovama3722 Ostale nakn. grad. i kuc. u naravi - boravak djece s 54.187

teskocama u razvoju u vrticu3722 Ostale naknade iz proracuna u naravi - cjepivo 20.4513722 Poklon paketi za djecu 32.8963722 Stanovanje (sufinanciranje stanarina) 47.559363 Pomoci unutar opceg proracuna 15400 15400 15.400 100,00

3631 Tekuce pomoci zupanijskom proracunu (NZJZ) 8.0003631 Tekuce pomoci zupanijskom proracunu (NZJZ za pracenje) 7.400381 Tekuce donacije 226.350 226.350 185.653 82,02

3811 Tekuce donacije za humanitarni program 14.8003811 Tekuce donacije - Pedijatrijska sluzba 03811 Tekuce donacije za prevenciju obiteljskog nasilja 6.2503811 Tekuce donacije za DDK 13.6003811 Tekuce donacije za Udrugu za inkluziju 03811 Tekuce donacije GOCK Rijeka 13.6003812 Tekuce donacije u naravi GO Crvenog kriza (darivanje Sv. 87.217

Nikola, Bozic, Nova godina, pelene)3812 Tekuce donacije u naravi GO Crv. kriza (Dan bolesnika i Uskrs) 28.2133812 Tekuce donacije u naravi GO Crvenog kriza (preventiva 21.973

osteoporoze i dijabetesa)322 Rashodi za materijal i energiju 0 0 0 0,00

3221 Ostali materijal za potrebe redovnog poslovanja - 0»Novogodisnji kup«

323 Rashodi za usluge 70.500 70.500 61.210 86,823237 Ostale intelektualne usluge (izvodenje predstava) 6.803


3237 Usluge studentskog servisa 9403237 Ugovori o djelu 19.3363237 Ugovori o djelu 34.131

UKUPNO RAZDJEL 04 - SOCIJALNI PROGRAM 3.188.200 3.188.200 2.798.411 87,77

RAZDJEL 05 - KOMUNALNA, STAMBENA I OSTALA DJELATNOSTGLAVA 01 KOMUNALNA DJELATNOST

322 Rashodi za materijal i energiju 120.000 120.000 137.555 114,633222 Ostali materijal i sirovine - komunalna djelatnost 32.0743223 Elektricna energija- komunalna djelatnost 105.481323 Rashodi za usluge 813.000 813.000 760.496 93,54

3232 Usluge tekuceg I investicijskog odrzavanja gradskih zidina 85.990Bedem III

3232 Usluge tekuceg I investicijskog odrzavanja gradskih zidina 166.571Bedem x

3232 Usluge tekuceg I investicijskog odrzavanja spomenika 03234 Opskrba vodom - komunalni sustav 9.3143234 Ostale komunalne usluge - postavljanje dekorativne rasvjete 92.2963234 Ostale komunalne usluge - provodenje komunalnog reda 125.1253235 Zakupnine za zemljiste (parking) 64.0743235 Najamnine za opremu (WC kabine) 6.5403237 Usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja 35.8283237 Usluge vjestacenja 15.3783237 Intelektualne usluge za dobivanje sredstava iz IPARD-a 159.380329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 17.000 17.000 14.598 85,87

3295 Javnobiljeznicke pristojbe 14.598343 Ostali financijski rashodi 205.500 205.500 194.974 94,88

3434 Ostali nespomenuti financijski rashodi - slivna vodna naknada 15.4563434 Ostali nespomenuti financijski rashodi - sudske pristojbe 10.2503433 Zatezne kamate iz poslovnih odnosa i drugo 169.268532 Dionice i udjeli u glavnici trgovackih drustava u javnom sektoru 0 0 0 0,00

5321 Udjeli u glavnici - Brsjanovac d.o.o. 04126 Osnivacki ulog trgovackog drustva 0 0 0 0,00322 Rashodi za materijal i energiju 15.000 15.000 782 5,21

3223 Elektricna energija - groblje 7823222 Ostali materijal i sirovine za groblje 0323 Rashodi za usluge 295.000 295.000 233.379 79,11

3234 Opskrba vodom - groblje 13.3273232 Usluge tekuceg i investic. odrzavanja za groblje 5.1753234 Usluge upravljanja grobljem 67.4803234 Usluge odrzavanja zelenih povrsina i ciscenja groblja 102.4173234 Iznosenje i odvoz smeca s groblja 44.980322 Rashodi za materijal i energiju 620.000 620.000 718.471 115,88

3223 Elektricna energija- javna rasvjeta 718.471323 Rashodi za usluge 434.000 434.000 196.002 45,16

3232 Usluge tekuceg odrzavanja grad. objekata - javna rasvjeta 185.1003237 Ugovori o djelu 10.0003239 Ostale usluge (izdavanje EES za javnu rasvjetu) 902323 Rashodi za usluge 807.000 807.000 495.611 61,41

3234 Komunalne usluge (posipanje cesta i ciscenje u zimskim 47.126uvjetima)

3234 Ophodnja na nerazvrstanim cestama i manje sanacije 23.0943232 Usluge tekuceg i investicijskog odrzavanje - 150.096

nerazvrstanih cesta - interventno krpanje rupa3232 Usluge tekuceg odrzavanja - zimsko odrzavanje cesta 152.1043232 Tekuce odrzavanje oprema za zastitu na cestama 123.191323 Rashodi za usluge 1.075.500 1.075.500 967.463 89,95

3234 Ostale komunalne usluge - odrzavanje zelenih povrsina 260.8193232 Usluge tekuceg odrzavanja zelenih povrsina 65.7263232 Ostale usluge tekuceg odrzavanja setnica 03232 Ostale usluge tekuceg i investicijskog odrzavanja 210.980

za komunalnu djelatnost


3232 Usluge tekuceg odrzavanja svih postojecih igralista 37.5003234 Usluge ciscenja javno prometnih povrsina i odvoza smeca 331.8633234 Usluge ciscenja autobusnih cekaonica 10.1223232 Usluge tekuceg i investicijskog odrzavanja sustava odvodnje 0

atmosferskih voda)3232 Usluge tekuceg odrzavanja sustava odvodnje atmosferskih voda 50.453363 Pomoci unutar opceg proracuna 48.800 48.800 79.109 162,11

3631 Tekuce pomoci Opcini Viskovo za odlaganje otpada 79.109323 Rashodi za usluge 118.000 118.000 118.892 100,76

3234 Deratizacija i dezinsekcija 66.2203236 Veterinarske usluge 12.1553236 Ostale zdravstvene i veterinarske usluge - higijenicarska sluzba 40.517363 Pomoci unutar opceg proracuna 3.000 3.000 2.584 86,13

3631 Tekuce pomoci zupanijskom proracunu za suzbijanje bjesnoce 2.584372 Ostale naknade gradanima i kucanstvima iz proracuna 10.000 10.000 0 0

3721 Naknade grad. i kucan. - uklanjanje elementarnih nepogoda 0329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 20.000 20.000 0 0

3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja - zastita i 0spasavanje

351 Subvencije trgovackim drustvima u javnom sektoru 1.720.000 1.720.000 1.731.524 100,673512 «ubvencije K. D. »Autotrolej« d.o.o. 1.731.524386 Kapitalne pomoci 543.700 543.700 492.082 90,51

3861 Kapitalne pomoci K. D. »Autotrolej« (nabava autobusa) 42.3563861 Kapitalne pomoci trgovackim drustvima u javnom sektoru 449.726323 Rashodi za usluge 231.800 231.800 231.800 100,00

3239 Usluge cuvanja imovine i osoba (Javna vatrogasnapostrojba Grada Rijeke) 231.800

372 Ostale naknade gradanima i kucanstvima iz proracuna 32.000 32.000 29.355 91,733722 Prehrana vatrogasaca na terenu 12.2853722 Sufinanciranje prijevoza vatrogasaca 17.070381 Tekuce donacije 236.500 236.500 236.307 99,92

3811 Tekuce donacije DVD-u za cuvanje imovine i osoba 136.3073811 Tekuce donacije DVD-u 100.000382 Kapitalne donacije 170.000 170.000 113.693 66,88

3821 Kapitalne donacije za DVD 113.693422 Postrojenja i oprema 70.000 70.000 17.923 25,60

4227 Komunalna oprema 17.923323 Rashodi za usluge 86.100 86.100 85.875 99,74

3237 Geodetsko - katastarske usluge 85.8753237 Ostale intelektualne usluge - Idejni projekti za ceste 03237 Izrada plana raspolaganja poljoprivrednim zemljistem 0342 Kamate za primljene zajmove 250.000 250.000 254.554 101,82

3423 Kamate za primljeni zajam za Cestu 233 Jurcici544 Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od kredit.

i ostalih finan. instituc. 800.000 800.000 756.190 94,525421 Otpl. glavnice primlj. zajmova od banaka i ostalih financ. institucija 756.190

u javnom sektoru451 Dodatna ulaganja na gradevinskim objektima 12.000 12.000 11.250 93,75

4511 Dodatna ulaganja na Belvederu 11.250421 Gradevinski objekti 160.000 160.000 27.500 17,19

4214 Kolektor Belici - Rubesi s ograncima4214 Kanalizacija - projektna dokumentacija 27.500386 Kapitalne pomoci 80.000 80.000 78.719 98,40

3861 Kapitalne pomoci Autocesti Rijeka - Zagreb 78.7194213 Nogostup uz lokalnu cestu 28.400 28.400 28.375411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 1.000.000 1.000.000 402.861 40,29

4111 Zemljiste 402.861421 Gradevinski objekti 622.500 622.500 221.245 35,54

4213 Cesta Cikovici - 111. brigade ZNG 209.3704214 Kulturni spomenici - Crekvina 11.8754214 Ostali nespomenuti grad. objekti - groblje 0386 Kapitalne pomoci 1.046.000 1.046.000 1.264.807 120,92


3861 Kapitalne pomoci »Cistoca« d.o.o. za komunalnu opremu 473.1363861 Kapitalne pomoci »Cistoca« d.o.o. za sanaciju 791.671

odlagalista412 Nematerijalna imovina 120.000 120.000 110.000 91,67

4126 Projekti za ceste i pratece objekte 110.000421 Gradevinski objekti 2.200.000 2.200.000 1.789.043 81,32

4214 Kolektor Belici - Rubesi s ograncima 1.789.043311 Place (Bruto) 124.400 124.400 138.994 111,73

3111 Place za redovan rad 138.994313 Doprinosi na place 19.100 19.100 21.127 110,61

3132 Doprinosi za obvezno zdravstveno obrazovanje 18.7643133 Doprinosi za obvezno osiguranje u slucaju nezaposlenosti 2.363321 Naknade troskova zaposlenima 6.500 6.500 6.726 103,48

3212 Naknade za prijevoz na posao i s posla 6.726322 Rashodi za materijal i energiju 40.000 40.000 29.243 73,11

3222 Ostali materijal i sirovine 12.2713223 Motorni benzin i dizel gorivo 16.972422 Postrojenja i oprema 20.000 20.000 4.750 23,75

4227 Oprema za ostale namjene 4.750

UKUPNO GLAVA 01 KOMUNALNA DJELATNOST 14.220.800 14.220.800 12.003.859 84,41

GLAVA 02 STAMBENA DJELATNOST

323 Rashodi za usluge 49.000 49.000 3.247 6,633237 Ostale intelektualne usluge za stanove 3.247382 Kapitalne donacije 24.000 24.000 18.000 75,00

3822 Kapitalne donacije grad. i kucan. za gradnju grad. objekata 18.0004511 Dodatna ulaganja na gradevinskim objektima - stanovi 0 0 0 0,00426 Nematerijalna proizvedena imovina 290.000 290.000 209.542 72,26

4264 Prostorno planska dokumentacija 209.542Grada Kastva

4264 Ostala nematerijalna proizvedena imovina - UPU - i i izmjene P.P. 0

UKUPNO GLAVA 02 - STAMBENA DJELATNOST 363.000 363.000 230.789 63,58

GLAVA 03 OSTALA DJELATNOST

322 Rashodi za materijal i energiju 125.000 125.000 116.201 92,963223 Elektricna energija - poslovni prostor 78.4783223 Loz ulje - poslovni prostor 37.723323 Rashodi za usluge 545.000 545.000 520.869 95,57

3232 Usluge tekuceg i invest. odrzavanja ostalih poslovnih prostora 420.5453232 Usluge tekuceg i invest. odrzavanja na poslovnim prostorima 24.679

(pricuva Tehgrad)3234 Opskrba vodom - poslovni prostor 7.7483234 Dimnjacarske usluge 03239 Usluge ciscenja - poslovni prostor 67.897451 Dodatna ulaganja na gradevinskim objektima 650.000 650.000 624.872 96,13

4511 Dodatna ulaganja na poslovnim prostorima (Salon cvijeca Kastav) 19.4624511 Dodatna ulaganja na zgradi hotela 539.910

refundacija sredstava4511 Dodatna ulaganja na gradevinskim objektima 65.500421 Gradevinski objekti 0 0 0 0,00

4212 Ostali poslovni gradevinski objekti 0

GLAVA 03 - OSTALA DJELATNOST 1.320.000 1.320.000 1.261.942 95,6323 Rashodi za usluge 160.000 160.000 160.000 100,00

3234 Pricuva 160.00

RAZDJEL 05 - KOMUNALNA, STAMBENA I OSTALA DJELATNOST 16.063.800 16.063.800 13.656.590 85,01

SVEUKUPNO RASHODI I IZDACI 38.760.855 38.760.855 35.386.297 91,29


11.Na temelju clanka 39. Zakona o proracunu (»Narodne

novine« broj 87/08) i clanka 33. Statuta Grada Kastva(»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj26/09), Gradsko vijece Grada Kastva na 45. sjednici odrza-noj 27. 3. 2013. godine donijelo je

I. IZMJENE I DOPUNE PRORACUNAGRADA KASTVA ZA 2013. I PROJEKCIJA

ZA 2014. - 2015. GODINU

Clanak 1.

Proracun Grada Kastva za 2013. i projekcije za razdoblje2014. i 2015. godinu se sastoji od:

A. RACUNA PRIHODA I RASHODA

Plan 2013. Novi plan 2013. 2014. 2015.

PRIHODI POSLOVANJA 30.151.000,00 30.496.125,00 31.015.400,00 31.659.000,00

PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 10.030.000,00 10.030.000,00 3.030.000,00 2.030.000,00

RASHODI POSLOVANJA 26.924.300,00 27.544.475,00 27.674.300,00 27.307.300,00

RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 9.390.000,00 10.139.500,00 3.487.000,00 3.420.000,00

RAZLIKA - VISAK/MANJAK 3.866.700,00 2.842.150,00 2.884.100,00 2.961.700,00

B. RASPOLOZIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA (VISAK PRIHODA)

RASPOLOZIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA -9.802.700,00 -8.778.150,00 -9.100,00 -76.700,00

C. RACUNA FINANCIRANJA

Plan 2013. Novi plan 2013. 2014. 2015.

PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUZIVANJA 8.856.000,00 8.856.000,00 25.000,00 15.000,00

IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATEZAJMOVA 2.920.000,00 2.920.000,00 2.900.000,00 2.900.000,00

NETO ZADUZIVANJE / FINANCIRANJE 5.936.000,00 5.936.000,00 -2.875.000,00 -2.885.000,00

VISAK/MANJAK + RASPOLOZIVA SREDSTVA IZ PRET-HODNIH GODINA+NETO ZADUZIVANJE/FINANCIRANJE 0,00 0,00 0,00 0,00

Clanak 2.

I. DIO PRORACUN ZA 2013. GODINU

BROJ PROMJENAKONTA VRSTA PRIHODA / RASHODA PLANIRANO IZNOS (%) NOVI IZNOS

A. RACUN PRIHODA I RASHODA6 Prihodi poslovanja 30.151.000,00 345.125,00 1,14 30.496.125,0061 Prihodi od poreza 20.898.000,00 0,00 0,00 20.898.000,00611 Porez i prirez na dohodak 18.687.000,00 0,00 0,00 18.687.000,00613 Porezi na imovinu 1.746.000,00 0,00 0,00 1.746.000,00614 Porezi na robu i usluge 465.000,00 0,00 0,00 465.000,00

63 Pomoci iz inozemstva (darovnice) i od subjekataunutar opceg proracuna 550.000,00 235.125,00 42,75 785.125,00

632 Pomoci od medunarodnih organizacija te institucija i tijela EU 0,00 0,00 0,00 0,00633 Pomoci iz proracuna 450.000,00 150.000,00 33,33 600.000,00634 Pomoci od ostalih subjekata unutar opceg proracuna 100.000,00 85.125,00 85,13 185.125,00

64 Prihodi od imovine 1.735.800,00 0,00 0,00 1.735.800,00641 Prihodi od financijske imovine 104.000,00 0,00 0,00 104.000,00642 Prihodi od nefinancijske imovine 1.622.000,00 0,00 0,00 1.622.000,00

Grad Kastav

G R A D O V I

Stranica 1570 — broj 13 Subota, 30. ozujka 2013.SLUZBENE NOVINE

Prilog broj 2: Proračun Grada Kastva za 2013. i projekcija za 2014.-2015. godinu

643 Prihodi od kamata na dane zajmove 9.800,00 0,00 0,00 9.800,00

65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbipo posebnim propisima i naknada 6.857.200,00 110.000,00 1,60 6.967.200,00

651 Upravne i administrativne pristojbe 442.400,00 100.000,00 22,60 542.400,00652 Prihodi po posebnim propisima 1.614.800,00 10.000,00 0,62 1.624.800,00653 Komunalni doprinosi i naknade 4.800.000,00 0,00 0,00 4.800.000,00

66 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruzenih usluga iprihodi od donacija 110.000,00 0,00 0,00 110.000,00

663 Donacije od pravnih i fizickih osoba izvan opce drzave 110.000,00 0,00 0,00 110.000,0068 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 0,00 0,00 0,00 0,00681 Kazne i upravne mjere 0,00 0,00 0,00 0,00

7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 10.030.000,00 0,00 0,00 10.030.000,0071 Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine 10.000.000,00 0,00 0,00 10.000.000,00711 Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih

bogatstava 10.000.000,00 0,00 0,00 10.000.000,00

72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00721 Prihodi od prodaje Gradevinskih objekata 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00

3 Rashodi poslovanja 26.924.300,00 620.175,00 2,30 27.544.475,0031 Rashodi za zaposlene 6.770.500,00 0,00 0,00 6.770.500,00311 Plade (Bruto) 5.624.000,00 0,00 0,00 5.624.000,00312 Ostali rashodi za zaposlene 283.300,00 0,00 0,00 283.300,00313 Doprinosi na place 863.200,00 0,00 0,00 863.200,00

32 Materijalni rashodi 8.548.800,00 276.790,00 3,24 8.825.590,00321 Naknade troskova zaposlenima 157.885,00 0,00 0,00 157.885,00322 Rashodi za materijal i energiju 1.494.900,00 10.000,00 0,67 1.504.900,00323 Rashodi za usluge 5.496.770,00 246.790,00 4,49 5.743.560,00324 Naknade troskova osobama izvan radnog odnosa 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 1.379.245,00 20.000,00 1,45 1.399.245,00

34 Financijski rashodi 1.358.000,00 150.000,00 11,05 1.508.000,00342 Kamate za primljene kredite i zajmove 1.170.000,00 0,00 0,00 1.170.000,00343 Ostali financijski rashodi 188.000,00 150.000,00 79,79 338.000,00

35 Subvencije 2.051.700,00 146.885,00 7,16 2.198.585,00351 Subvencije trgovackim drustvima u javnom sektoru 1.720.000,00 146.885,00 8,54 1.866.885,00

Subvencije trgovackim drustvima, poljoprivrednicima352 i obrtnicima izvan javnog sektora 331.700,00 0,00 0,00 331.700,00

36 Pomoci dane u inozemstvo i unutar opce drzave 678.800,00 12.500,00 1,84 691.300,00363 Pomoci unutar opceg proracuna 678.800,00 12.500,00 1,84 691.300,00

37 Naknade gradanima i kucanstvima na temelju osiguranjai druge naknade 3.382.000,00 0,00 0,00 3.382.000,00

371 Naknade gradanima i kucanstvima na temelju osiguranja 140.000,00 0,00 0,00 140.000,00372 Ostale naknade gradanima i kucanstvima iz proracuna 3.242.000,00 0,00 0,00 3.242.000,0038 Ostali rashodi 4.134.500,00 34.000,00 0,82 4.168.500,00381 Tekuce donacije 2.288.000,00 28.000,00 1,22 2.316.000,00382 Kapitalne donacije 294.000,00 6.000,00 2,04 300.000,00386 Kapitalne Pomoci 1.552.500,00 0,00 0,00 1.552.500,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 9.390.000,00 749.500,00 7,98 10.139.500,0041 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 1.705.000,00 -70.000,00 -4,11 1.635.000,00411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 1.000.000,00 0,00 0,00 1.000.000,00412 Nematerijalna imovina 705.000,00 -70.000,00 -9,93 635.000,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 7.410.000,00 351.500,00 4,74 7.761.500,00421 Gradevinski objekti 6.905.000,00 351.500,00 5,09 7.256.500,00422 Postrojenja i oprema 155.000,00 0,00 0,00 155.000,00423 Prijevozna sredstva 0,00 0,00 0,00 0,00424 Knjige, umjetnicka djela i ostalae izlozbene vrijednosti 45.000,00 0,00 0,00 45.000,00426 Nematerijalna proizvedena imovina 305.000,00 0,00 0,00 305.000,0045 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 275.000,00 468.000,00 170,18 743.000,00451 Dodatna ulaganja na Gradevinskim objektima 275.000,00 468.000,00 170,18 743.000,00

Subota, 30. ozujka 2013. Stranica 1571 — broj 13SLUZBENE NOVINE

B. RACUN ZADUZIVANJA/FINANCIRANJA8 Primici od financijske imovine i zaduzivanja 8.856.000,00 0,00 0,00 8.856.000,0081 Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova 36.000,00 0,00 0,00 36.000,00

Primici (povrati) glavnice zajmova danih neprofitnim812 organizacijama, gradanima i kucanstvima 36.000,00 0,00 0,00 36.000,00

Primici (povrati) glavnice zajmova danih trgovackim drustvima u814 javnom sektoru 0,00 0,00 0,00 0,00

Primici (povrati) glavnice zajmova danih trgovackim drustvima i816 obrtnicima izvan javnog sektora 0,00 0,00 0,00 0,0084 Primici od zaduzivanja 8.820.000,00 0,00 0,00 8.820.000,00

Primljeni krediti i zajmovi od kreditnih i ostalihfinancijskih institucija

844 izvan javnog sektora 8.820.000,00 0,00 0,00 8.820.000,005 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 2.920.000,00 0,00 0,00 2.920.000,0051 Izdaci za dane zajmove 0,00 0,00 0,00 0,00

Izdaci za dane zajmove neprofitnim organizacijama,gradanima i

512 kucanstvima 0,00 0,00 0,00 0,0054 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova 2.920.000,00 0,00 0,00 2.920.000,00

Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od kreditnih544 i ostalih financijskih institucija izvan 2.920.000,00 0,00 0,00 2.920.000,00

POSEBNI DIO

UKUPNO RASHODI / IZDACI 39.234.300,00 1.369.675,00 3,49 40.603.975,00RAZDJEL 001 PREDSTAVNI KA I IZVRSNA TIJELA GRADA 6.161.700,00 82.000,00 1,33 6.243.700,00GLAVA 01 GRADSKO VIJE E 1.635.700,00 60.000,00 3,67 1.695.700,00Glavni program A01 GLAVNI PROGRAM 1.595.000,00 60.000,00 3,76 1.655.000,00Program A01 1101 REDOVAN RAD PREDSTAVNI KOG TIJELA 1.537.000,00 60.000,00 3,90 1.597.000,00Aktivnost A01 1101 A110101 Predstavnicko tijelo 990.000,00 20.000,00 2,02 1.010.000,00Izvor OPCI PRIHODI I PRIMICI 990.000,00 20.000,00 2,02 1.010.000,003 Rashodi poslovanja 990.000,00 20.000,00 2,02 1.010.000,0032 Materijalni rashodi 990.000,00 20.000,00 2,02 1.010.000,00321 Naknade troskova zaposlenima 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00323 Rashodi za usluge 60.000,00 0,00 0,00 60.000,00329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 925.000,00 20.000,00 2,16 945.000,00Tekudi projekt A01 1101 T110102 Gradsko vijede mladih 31.000,00 0,00 0,00 31.000,00Izvor OPCI PRIHODI I PRIMICI 31.000,00 0,00 0,00 31.000,003 Rashodi poslovanja 31.000,00 0,00 0,00 31.000,0032 Materijalni rashodi 31.000,00 0,00 0,00 31.000,00321 Naknade troskova zaposlenima 2.000,00 0,00 0,00 2.000,00322 Rashodi za materijal i energiju 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00323 Rashodi za usluge 4.000,00 0,00 0,00 4.000,00329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00Tekuci projekt A01 1101 T110104 Proslave u Gradu Kastvu 29.000,00 0,00 0,00 29.000,00Izvor OPCI PRIHODI I PRIMICI 29.000,00 0,00 0,00 29.000,003 Rashodi poslovanja 29.000,00 0,00 0,00 29.000,0032 Materijalni rashodi 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00323 Rashodi za usluge 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 0,00 0,00 0,00 0,0038 Ostali rashodi 24.000,00 0,00 0,00 24.000,00381 Tekuce donacije 24.000,00 0,00 0,00 24.000,00Tekuci projekt A01 1101 T110105 Proslava Jelenina 17.000,00 0,00 0,00 17.000,00Izvor OPCI PRIHODI I PRIMICI 17.000,00 0,00 0,00 17.000,003 Rashodi poslovanja 17.000,00 0,00 0,00 17.000,0032 Materijalni rashodi 17.000,00 0,00 0,00 17.000,00323 Rashodi za usluge 9.000,00 0,00 0,00 9.000,00329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 8.000,00 0,00 0,00 8.000,00Tekuci projekt A01 1101 T110106 Proslava Bele Nedeje 470.000,00 40.000,00 8,51 510.000,00Izvor OPCI PRIHODI I PRIMICI 470.000,00 40.000,00 8,51 510.000,003 Rashodi poslovanja 470.000,00 40.000,00 8,51 510.000,0032 Materijalni rashodi 443.000,00 37.000,00 8,35 480.000,00323 Rashodi za usluge 308.000,00 37.000,00 12,01 345.000,00329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 135.000,00 0,00 0,00 135.000,00


Subota, 30. ozujka 2013. Stranica 1587 — broj 13SLUZBENE NOVINE


IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom PRORAČUNSKO

RAČUNOVODSTVO I PRORAČUN GRADA KASTVA izradila samostalno pod

voditeljstvom prof. dr. sc. Davora Vašičeka. U radu sam primijenila metodologiju

znanstvenoistraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada.

Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući

navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s fusnotama

s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica

Ivana Seretinek

Documents

PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO I PRORAČUN …oliver.efri.hr/zavrsni/133.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet ivana seretinek proraČunsko raČunovodstvo i proraČun grada