Predavanja iz Socijalne medicine

5/19/2018 Predavanja iz Socijalne medicine

1/55

28.1.2014

UVOD U SOCIJALNU MEDICINU

PODRUJE ISTRAIVANJA I CILJ SOCIJALNEMEDICINE

Socijalna medicina predstavlja praktinu i teorijsku specijalnostmedicine.

Socijalna medicina istrauje mnogostruko uzajamno djelovanje izmeu zdravlja, bolesti i

drutvenog okruenja meuzavisnost rizinih i zatitnih faktora i sistema organizacije sa

etiolokog, preventivnog, rehabilitacionog, drutvenog i ekonomskogaspekta

Cilj socijalne medicineefikasno i efektivno izbjegavanje ili savladavanje zdravstvenihproblema kod pojedinaca, grupa ili stanovnitva u cjelini koji mogunastati zbog socijalnih pitanja

ORIJENTACIJA SOCIJALNE MEDICINE

Savremena socijalna medicina ima uporita u prirodnim i drutvenimnaukama

Socijalna medicina je usmjerena na pojedinca, grupu ili zajednicu ucjelini

Usmjerenost socijalne medicine na pojedinca ili grupu moe seposmatrati kao:

medicinska

drutvena vremenska organizaciona

MEDICINSKA USMJERENOST SOCIJALNE MEDICINE

Medicinska usmjerenost socijalnemedicine ogleda se u ocijenipreduslova i posljedica klinikihodluka.

Socijalna medicina moe daistakne veze i ponudi rjeenja zadrutvene probleme kao uzrokenastanka bolesti.Primjerza siromatvo je dokazano da imautjecaj na razvoj i pojavu bolesti iprilaz pacijenta zdravstvenomosiguranju. Sprijeavanjesiromatva nije zadatak medicineve primarno socijalne politikezemlje.

DRUTVENA USMJERENOST SOCIJALNE MEDICINE

Drutvena usmjerenost socijalne medicine povezana je sa razvojemdrutva i drutvenih sistema.

Drutveno okruenje moe primarno pomoi u rjeavanju problemaPrimjer- postojanje zdravstvenog osiguranja za lijeenje teih bolestiomoguit e produenje ivota pacijentu ako ne i izljeenje.

Ponekad je medicinska ocjena pod uticajem opredjeljenja drutvada kolektivna korist moe sadravati individualnu tetu i obrnutoPrimjer- ograniavanje lijekova na jeftinije, a manje djelotvorne

Socijalna medicina | III godina | Predavanja

1/55


2/55

28.1.2014

VREMENSKA USMJERENOST SOCIJALNE MEDICINE

Socijalna medicina posmatra i ocjenjuje zdravstvene pojave u

vremenu. Hronina oboljenja zbog velike vanosti zahtijevaju da svaki ljekarmora odratiti panju na duinu trajanja bolesti.Primjer

- medicinski zahtjev osobe za rehabilitacijom, npr. reumatska bolest socijalnomedicinska ocjena kod ovog bolesnika treba da odgovori

na pitanje da li e osoba nakon rehabilitacije moi uestvovati udrutvenom ivotu (samostan ivot, zaraivanje, obavljanje ranijegposla i sl.).

ocjena bi trebala da ukljui i duinuvremenskog perioda u kome bi se trebalaprovesti rehabilitacija

ORGANIZACIONA USMJERENOST SOCIJALNEMEDICINE

Organizacijska i institucionalnausmjerenost sadri:

prijedloge najpovoljnijihorganizacionih sistemaunapreenja i odravanja zdravlja

prevenciju i lijeenje bolesti. ocjenu prednosti i rizika novih

dijagnostikih i terapijskihprocedura kao to su: genetsketehnologije, kompjuteriziraneoperacione tehnike, ultrazvunadijagnostika,

razvijanje menadmenta kvaliteta isocijalno medicinske kontrolekvaliteta

PREGLED HISTORIJSKOG RAZVOJA SOCIJALNEMEDICINE U SVIJETU

Terminoloki se Socijalanamedicina po prvi put pominjesredinoim XIX stoljea.

Ve u doba prvobitnih zajednicaljudi su nastojali da unaprijede isauvaju vlastito zdravlje i zdravljegrupe.

Jasniji zahtjevi za socijalizacijommedicinske prakse javljaju se u

antiko doba. Isticani su u ciljuouvanja radne snage i odbranezemlje.

Bri razvoj socijalne medicine jeuslovljen razvojem industrijskihdrutava u Evropi i zaotravanjemdrutvenih odnosa.


Formulacija pojma socijalna medicina Johan Peter Frank je 1786. godine, po prvi put dao formulaciju

pojma socijalne medicine.U svom djelu Medicinische Policey on istie da se oboljenja mogusprijeiti energinim mjerama drave.

Termin socijalna medicina J. Guerin je 1848 godine u Parizu uveo termin socijalna medicina.

Pod njim je podrazumjevao disciplinu koja se angauje u

problemima medicine i drutvene zajednice.

Uoavanje veze izmeu socijalnog stanja i nastanka bolesti Njemaki patolog Rudolf Ludwig Karl Virshow (1821-1902) uoava

vezu izmeu socijalne bijede i pojave masovnih bolesti. Prema Virshow-u zdravlje se moe unaprijediti samo poboljanjem

ekonomskog stanja, dobijanjem sloboda i prosvjeivanjem naroda.


Prvi profesor socijalne medicine Njemaki higijeniar Alphred Grotjahn, prvi profesor socijalne

medicine u Berlinu, 1911-1912 godine.U djelu Socijalna patologija je dao detaljan sadraj socijalnemedicine.Grotjan nastanak tuberkuloze, alkoholizma, smrtnost male djece idojenadi povezuje sa loim ekonomskim i socijalnim prilikama.

Novi oblici organizacije zdravstva Nakon Oktobarske revolucije i promjene drutvenih odnosa u Rusiji,

razvijaju se novi oblici organizacije zdravstva i zdravstvenogosiguranja,

Tvorac novog modela zdravstvenog sistema i njegovog finansiranjabio je A. N. Semako. On je dao dravi velike ovlasti u organizaciji ifinansiranju zdravstvene zatite.


Nakon drugog svjetskog rata socijalna medicina se snano afirmie formira se vei broj instituta i katedri socijalne medicine

Razvija se novi koncept u primjeni teorije zdravlja i novi pristupmedicini uope.

Daje se proritet unapreenju zdravlja i prevenciji bolesti.

Usvojeni su strategija i ciljevi evropske politike "Zdravlje za sve". Socijalna medicina dobila potvrdu svojih ciljeva i sadraja rada u

definisanju zdravstvene politike i strategije razvoja zdravstva usvakoj zemlji.


2/55


3/55

28.1.2014

PREGLED HISTORIJSKOG RAZVOJA SOCIJALNEMEDICINE NA NAIM PROSTORIMA

Na prostoru Balkana socijalnomedicinska misao i praksa imajudugu tradiciju.

Poeci razvoja socijalne medicine datiraju prije 1923. godine kada jeotvorena prva bakterioloka stanica u Sarajevu, kao prviorganizirani oblik javno-zdravstvenog djelovanja.

Za vrijeme turske vladavine u BiH, reforme sultana Selima IIIpredstavljaju prve mjere kojima drava brine o zdravlja stanovnitva.Izgraen je prvi vodovod u Sarajevu 1461. godine, a pratila ga jeizgradnja esmi i javnih kupatila.

U Austrougarskom periodu, 1909 godine BiH dobija prvi Zakon osocijalnom osiguranju (radnika i dravnih slubenika u sluajubolesti).


Period nakon prvog svjetskog rata obiljeen je radom ljekara Andrijetampara i Milana Jovanovia - Batuta za ija se imena vezuje

razvoj moderne socijalne medicine na naim prostorima.

Oni su prvi inicirali formiranje preventivnih zdravstvenih ustanova.Formira se mrea higijenskih zavoda, zdravstvenih stanica i domovazdravlja na cijelom prostoru nekadanje Jugoslavije.

U Sarajevu je formirana Stalna bakterioloka stanica (1923. g.) iCentralni higijenski zavod (1925.g.).


Profesor doktor Andrija tampar (1888-1958)

Prof. dr. Andrija tampar je svoje ideje o modernoj socijalnojmedicini ugradio u Ustav SZO

Bio je prvi predsjednik Skuptine SZO (1948. godine).

Postulati Andrije tampara i danas predstavljau temeljne principe nakojima se zasniva uloga drave u zatiti zdravlja graana.


Postulati doktora Andrije tampara

1. Vanije je obavjetenje naroda od zakona.2. Najvanije je spremiti u jednoj sredini teren i pravilno shvaanje o

zdravstvenim pitanjima.3. Pitanje narodnog zdravlja i rad na njegovom unapreenju nije

monopol lijenika, nego se s njim treba da bave svi bez razlike.Samo ovom zajednikom saradnjom moe se unaprijediti narodno

zdravlje.4. Lijenik treba da je uglavnom socijalni radnik: sa individualnomterapijom ne moe mnogo da postigne, socijalna terapija jesredstvo koje ga moe dovesti do pravog uspjeha.

5. Lijenik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku, jer gaekonomska ovisnost sprijeava u njegovim glavnim zadacima.


Postulati doktora Andrije tampara

6. U pitanju narodnog zdravlja ne smije se initi razlika meuekonomski jakim i slabim.

7. Potrebno je stvoriti zdravstvenu organizaciju u kojoj e lijenik traitibolesnika, a ne bolesnik lijenika.

8. Lijenik treba da je narodni uitelj.

9. Pitanje narodnog zdravlja od veeg je ekonomskog negohumanitarnog znaaja.

10.Glavno mjesto lijenikog djelovanja su ljudska naselja i obitelji,mjesta gdje ljudi ive, a ne laboratorij i ordinacije.


Neposredno nakon drugog svjetskog rata na naim prostorima jesocijalna medicina bila pod uticajem sovjetske medicine.

Danas je prihvaen je moderni koncept socijalne medicine -koncept sveobuhvatne i integrirane zdravstvene zatite u komecentralno mjesto zauzima primarna zdravstvena zatita.

Razvoju socijalne medicine znaajan doprinos su dali:dr Emil Praek, prof.dr Pavle Kaunic, dr Gavro Vujii, dr Moni Levi,dr Milo Aranicki, dr Luka imovi, dr Ante Jamnicki, dr SvetislavTeofanovi, prof. dr Ernest Grin, dr Evgenije erstnev, prof dr MioRadovanovi, dr Sergej Jankijevi, dr Dervi Ramadanovi,akademik Jakob Gaon, akademik Grujica arkovi.


3/55


4/55

28.1.2014

DEFINICIJE SOCIJALNE MEDICINE

Definicija javnog zdravstva po Winslow-u iz 1923 g. "Javno zdravstvo je nauka i umijee spreavanja bolesti, produenja

ivota i unapreenja fizikog zdravlja putem organiziranih naporazajednice u sanitaciji okoline, suzbijanju zaraza, odgoju pojedinacau naelima line higijene, organizaciji medicinske i sestrinske slubeza ranu dijagnozu i preventivno lijeenje bolesti, te razvojdrutvenog mehanizma koji e osigurati ranu dijagnozu ipreventivno lijeenje bolesti, te razvoj drutvenog mehanizma kojie osigurati svakom pojedincu, zajednici ivotni standard dostatanza odravanje zdravlja."


Prva precizna definicija socijalne medicine - Grothajn Socijalna medicina je sinteza medicine i sociologije.

Definicija socijalne medicine -Andrija tampar "Socijalna medicina je nauka koja se bavi ispitivanjem utjecaja

socijalnih odnosa i patolokih pojava u narodu i pronalaenjemmjera socijalnog karaktera ka unapreenju narodnog zdravlja "

Geri Radomir kae: Socijalna medicina znai organizovanu brigu zajednice, drave,

drutva kao cjeline za zdravlje i dobrobit itavog naroda.Prema Semaku, socijalna medicina je nauka koja se bavi specijalnom

patologijom i organizacijom zdravstvene zatite osjetljivih grupa icjeloga drutva.

Kesi Branko kae: " Socijalnom medicinom nazivamo interakcijudrutvenih promjena i zdravlja naroda. "


Definicija socijalne medicine Svanstrom Lejf Socijalna medicina je koenzistencija razliitih drutvenih i

profesionalnih grupa u eliminaciji faktora bolesti i nejednakosti.

Definicija socijalne medicine - Smajki Arif Socijalna medicina je nauka o organiziranoj primjeni medicinskih

znanja u praksi zdravstvene zatite stanovnitva.


Jaki elimir Socijalna medicina ostaje u nas matinom disciplinom koja se

razvija kao stalni integrativni faktor, naglaavajui zdravstvenepotrebe, zatitu i ulogu ovjeka kao drutvenog bia. Ona seteorijski i praktino bavi utjecajem socijalnih faktora na pojavuzdravlja i bolesti i na organiziranje zdravstvene zatite. Njena jefunkcija vana zbog toga to treba povezati rezultate pojedinih novihdisciplina, naglasiti njihovo zajednitvo, osobito zbog toga to sepojedine nove struke udaljavaju ne samo metodoloki nego i utemeljnim shvaanjima.

Cuci Viktorija Socijalna medicina je nauka u neprestanom razvoju iji su pravci bili

i ostali razliiti u razliitim sociokulturnim sredinama. Zbog toga je usadanjem trenutku nepotrebno insistirati na jednoj opteprihvaenoj definiciji ve svaku od datih shvatiti kao prilog boljemrazumjevanju nauke.

PROIRIVANJE PODRUJA INTERESOVANJASOCIJALNE MEDICINE

Predmet prouavanja i interesi socijalne medicine se stalno proirujuuslijed brojnih razloga:

Rastui interes drutva za sve aspekte zdravlja i zdravstvenezatite;

Porast zahtjeva za zdravstvenom zatitom; Primjena novih tehnologija i ocjena njihove efikasnosti i sigurnosti; Koncept integrirane medicine i medicine bazirane na dokazima

zahtjevaju daljnu teoretsku i praktinu razradu zdravlja i bolesti; Korisnici zdravstvene zatite postaju subjekt u procesu odluivanja i

svoga lijeenja; Preorjentacija koncepcije odgovornosti za zdravlje ka dravi i njenoj

definisanoj politici u zdravstvu.

SOCIJALNA MEDICINA - OPI SADRAJ

Opi sadraj socijalne medicine:

Istraivanja o stanju zdravlja pojedinca, grupe i stanovnitva ucjelini,njegovoj opoj i specifinoj patologiji i povezanosti sa drutvenimokruenjem;

Drutveno ekonomski sistem irih i uih ljudskih zajednica kojidirektno ili indirektno korespondira sa zdravljem;

Evaluacija primjena odgovarajue tehnologije u neposrednomprovoenju zdravstvene zatite;

Adekvatno upravljanje i organizacija makro i djelova mikro sistemazdravstva u zavisnosti od ekonomske moi zemlje.


4/55


5/55

28.1.2014

POTREBE, ZAHTJEVI I KORITENJEZDRAVSTVENE ZATITE

Potrebe pojedinca

Osnovne ljudske potrebe su: fizioloke potrebe(hrana, e,seks,odmor), potrebe za fizikomsigurnosti (djete-majka), cijenjenosti, ljubavi ipotovanjem (presti,panja -Maslov)

Potreba za zdravljem ima posebnu vrijednost.Zdravlje nam omoguava da postignemo onoemu teimo i da razvijemo najbolju ravnoteurazliitih sposobnosti.

Potrebe za zdravstvenom zatitom

Potrebe za zdravstvenomzatitom predstavljajuonu koliinu zdravstvenihusluga koje treba uodgovarajuem vremenupruiti da bi se zatitilo i

unaprijedilo zdravstvenostanje u mjeri kojuomoguava postojeemedicinsko znanje itehnologija.

Zdravstvene potrebe pojedinca, porodice,grupe i zajednice.

Zdravstvene potrebe pojedinca se javljaju pri pojavisimptoma bolesti ili kada pojedinac postane svjestandisharmonije u funkcionisanju vlastitog organizma.

Zdravstvene potrebe porodice su zajednike za svenjene lanove, s obzirom na zajednike ope usloveivota i genetsku predispoziciju.

Zdravstvene potrebe zajednice se ogledaju u donoenjumjera zatite zdravlja od hroninih, dugotrajnih bolestikoje dovode do prerane invalidnosti i rane smrti (malignebolesti, bolesti KVO i dr.) ili sprijeavanju zaraznihbolesti(program vakcinacije)

Vrste zdravstvenih potreba

Shvaene (percipirane) potrebe mogu biti zadovoljene inezadovoljene. Postojanje zdravstvenih resursa (kadar, oprema,zdravstvene ustanove i finansijka sredstva), pozitivni stavovi i dobrainformiranost su bitni preduslovi za zadovoljenje zdravstvenihpotreba.

Neshvaene potrebe mogu biti simptomatske (izraeni simptomibolesti), asimptomatske (bez prisustva subjektivnih i objektivnihsimptoma bolesti) i vulnerabilne (osjetljive populacione grupe, kojezahtjevaju permanentni zdravstveni nadzor, npr. djeca, mladi, enefertilne dobi, starije osobe).

Profesionalno definisane potrebe od strane zdravstvenih radnika(TBC,hepatitis b,c,oralno zdravlje)

Nauno dokazane ( puenje i rak plua, ishrana i karijes, fizikaneaktivnost i gojaznost)

Zahtjevi za zdravstvenom zatitom

Zahtjevi za zdravstvenomzatitom predstavljajuonu koliinu i vrstuzdravstvenih usluga kojepotrauje (zahtjeva)pojedinac, porodica,grupa stanovnitva ilicijela populacija.


5/55


6/55

28.1.2014

Brojani odnos zahtjeva i potreba

Fenomen sante leda - manji diosante leda, njen vrh, je iznadpovrine vode i on predstavljazahtjeve; vei dio sante leda jeispod povrine vode i onpredstavlja zdravstvene potrebe.

Pacijent sa povienim krvnimpritisakom - percipirani zahtjevOva osoba ima vjerovatno jonekoliko neshvaenih potreba -poviene masnoe u krvi,gojaznost, fiziki neaktivnan i sl.Odnos zahtjeva premapotrebama je 1:3 kod ovogpacijenta

Faktori od uticaja na kvantum zahtjeva demografske karakteristike stanovnitva npr. vea je uestalost

zdravstvenih zahtjeva lica tree ivotne dobi (zbog prisustva

hroninih nezaraznih bolesti), ena fertilne dobi (zbog trudnoe iporoaja). stepen obrazovanja evidentan je povean broj zahtjeva za

zdravstvenom zatitom visoko obrazovanih osoba u odnosu naosobe sa niim stepenom obrazovanja.

navike i stavovi stanovnitva prema vlastitom zdravlju veibroj zahtjeva dolazi od strane gradskog, a manji broj od straneruralnog stanovnitva.

uvjeti ivota i rada loi higijenski uslovi stanovanja, izloenosttetnim noksama na radnom mjestu dovode do poveanja brojazdravstvenih zahtjeva.

dostupnost i pristupanost zdravstvene slube - Zdravstvenoneosigurane osobe koje su uz to bez ekonomske moi da platezdravstvenu uslugu imaju manje zahtjeva za zdravstvenomzatitom. Nepostojanje potrebne dijagnostike i strunog,specijaliziranog kadra dovodi do smanjenja kvantuma zdravstvenihzahtjeva.

Vrste zahtjeva

Potencijalni zdravstveni zahtjevi - to su oni zahtjevi kojiostaju nerealizovani. Uzrok njihovog nerealizovanjamoe biti pacijentov strah od: suoavanja sa istinom opostojanju bolesti, tretmana i ishoda bolesti;nepovjerenje u zdravstveni sistem ili preferiranjealternativnih metoda lijeenja.

Izraeni zdravstveni zahtjevi mogu biti zadovoljeni inezadovoljeni. Zadovoljenje zdravstvenih zahtjeva zavisio sistemu zdravstvene zatite i zdravstvenog osiguranja.

Koritenje zdravstvene zatite

Koritenje zdravstvenezatite predstavaljastvarnu potronjuzdravstvenih usluga,odnosno realizacijuzahtjeva zazdravstvenom zatitom.

Koritenje zdravstvenezatite zavisi od korisnikai njegovih osobina istepena razvijenostizdravstvene slube.

Realizacija zahtjeva- koritenje zdravstvene zatite

Do realizacije zdravstvenih zahtjeva dolazi: kada je bolest dovoljno ozbiljna da prisiljava

ovjeka na neku akciju, tj da zatrai medicinskupomo;

kada u ovjekovoj percepciji postoje pristupani iprihvatljivi uslovi za zadovoljavanje potreba pocjeni koju je on voljan i ekonomski sposoban zaplati

Odnos potreba, zahtjeva i koritenja uzdravstvenom sistemu

Nemapotrebe

Neshvaenapotreba

Potencijalnizahtjev

Nezadovoljenzahtjev

PojedinacPoremeaj zdravlja

shvaenapotreba

zahtjev koritenje

Koristi:zdrav ili

poboljanozdravstveno

stanje

Zdravstvenasluba

Kadar,objekti,oprema,sredstva

Neshvaena potreba:asimptomatska

simptomatskavulnerabilna

zdrav


6/55


7/55

28.1.2014

Koritenje primarne zdravstvene zatite u FBIH

Usluge 2001 2002 2004

Broj prvih posjeta ljekaru u ambulanti 2740181 2554643 2629698

Broj ponovnih posjeta ljekaru u ambulanti 4189592 4122155 5135097

Odnos prvih prema ponovnim posje tama 1:0,65 1:0,6 1:0,95

Broj svih usluga u PZZ 7585075 6731068 8568492

% preventivnih usluga 7,2 7,7 8,4

% kurativnih usluga 92,4 91,1 90,6

% kunih posjeta 1,4 1,2 1,0

Ukupan broj usluga PZZ po stanovinku 3,3 2,9 3,7

Ukupan broj preventivnih pregleda po

stanovniku

0,24 0,24 0,31

Ukupan broj posjeta u stomatologi ji 928431 893425 986634

Ukupan broj usluga u stomatologiji po

stanovniku

0,38 0,29 0,42

Odnos p lombir anih i izvaenih zuba 1 :1,5 1:1 ,2 1 :1 ,0

KORITENJE BOLNIKE ZDRAVSTVENEZATITE U FBIH

Elementi 2001 2002 2004

Broj postelja 8317 8075 8182

Broj dana lijeenja 2267095 2 082626 2097489

Broj ispisanih bolesnika 200198 206880 215544

Prosjena duina lij eenja u danima 11,3 10,1 9,7

Zauzetost postelja u % 74,7 68,8 70,2

Broj lijeenja u bolnici po stanovniku 86 / 1000 87/1000 89/1000

Studija zahtjeva i koritenja prema oekivanomobimu i vrsti zahtjeva za zdravstvenom zatitom

73-80% stanovnitva je relativno zdravo 20-27% ispoljava zahtjev za zdravstvenom zatitom:

najei korisnici djeca 0-5 godina i stariji od 65 godina 96% ostvaruje kontakt u zdravstvenoj ustanovi , a4% van

zdravstvene ustanove Akutne bolesti prema hroninim na 100 pacijenata: 72:28 Prema fazi bolesti na 100 pacijenata: 57 je bilo bolesno, 29 u fazi

oporavka, 9 se osjea dobro i 5 pacijenata trai usluge druge prirode Broj zahtjeva po stanovniku kree se od 2.6-12 godinje Broj hitnih sluajeva na 100 pacijenata: od 0,05 do 1,9 Specijalistike usluge treba oko 20-30 na 100 pacijenata, od ega

31% internistikih, 20% hirurkih, 19% oftalmolokih.


7/55


8/55

28.1.2014

DRUTVENE ZAJEDNICE I ZDRAVLJE PODJELA DRUTVENIH ZAJEDNICA

Primarne

porodica/obitelj

kola

radni kolektiv

Granine

lokalna zajednica - mjesna zajednica i opina

Sekundarne

nevladine, humanitarne, stranke, partije, vjerske

PORODICA - OBITELJ

Porodica je osnovna demografska, socijalna i bioloka zajednicakoja se susree u svim drutvima, od samih poetaka ljudskehistorije.

Porodica, obitelj, zasniva se najee na krvnom srodstvu njenihlanova tj. vezi izmeu osoba suprotnog spola, koja ukljuuje

roditelje i djecu.

Domainstvo predstavlja skup osoba koje ive zajedno u istoj kui ilistanu i obuhvata osim roditelja i djece i druge roake u bliskomkrvnom srodstvu (npr. brau).

RAZLIKOVANJE PORODICA

Autoritet i vlasnitvo

patrijarhat i matrijarhat

Oblik braka

monogamija, poligamijapoliandrija

lanstvo

ua i ira porodica

Linija porijekla patrilinearno i matrilinearno

Mjesto ivljenja

selo ili grad i patrilokalnezajednice

FUNKCIJE PORODICE

Osnovne funkcije porodice su: reproduktivna-bioloka, ekonomska, zatitna i odgojna.Reproduktivna-bioloka raanje djece, produenje vrste, seksualni odnosi.Ekonomska obezbjeenje materijalnih dobara za izdravanje lanova porodice;

primarnu ulogu ima otac, a u novije vrijeme majka ili starija djeca.Zatitna podrka i pomo lanovima porodice, posebno izdravanim

lanovima: djeci, starijim, bolesnim i lanovima sa posebnimpotrebama.

Odgojna odgoj djece - porodica slui kao posrednik izmeu sredine i djeteta,

prenosu osnova kulture i utie na razvoj prvih navika i nainaponaanja vanih za zdrav budui ivot.

PROMJENE U PORODICIPORODICA BUDUNOSTI

Porodica je manja to je uzrokovano padom fertiliteta i broja djece. Tradicionalne uloge i vrijednosti pretrpjele su ogromne promjene. Starenje porodice zahtIjeva i vei angaman porodice u socijalnoj i

medicinskoj zatiti njenih starih lanova. Formalna stabilnost braka opada i poveava se broj razvedenih

brakova. U porastu je broj djece roene izvan braka.Prosjean broj lanova porodice u BiH 1948 - 5.1 lanova 1953 - 5 1961 - 4.6 1971 - 4.1 1981- 4 1991- 3.6 2001 - ?


8/55


9/55

28.1.2014

ZDRAVLJE PORODICE

Porodica u kojoj ovjek ivi ima utjecaj na njegovo zdravstvenostanje, osjeanje zadovoljstva i zdravlja, kvalitetu ivota i koritenje

zdravstvenom zatitom.

U pojedinim porodicama postoji aglomeracija pojedinih bolesti izdravstvenih rizika, kao i razliito zdravstveno ponaanje - nekebolesti se ee pojavljuju u pojedinim porodicama (nasljee, navikeu nainu ivota i ishrane, te zajedniki opi uvjeti ivota, stanovanje,ivotni standard itd.)

Mogu se prepoznati porodice kod kojih je povean ukupni rizik nazdravlje. To su npr. nepotpune porodice, porodice optereeneekonomskim i drugim poblemima.

ZDRAVLJE PORODICE

Socijalni i psiholoki odnosi unutar porodice su jedan od vanihfaktora u nastanku poremeaja zdravlja njenih lanova.

Porodica moe postati izvor zdravstvenog rizika za svoje lanoveako su unutranji odnosi u njoj loi.

esto se sline bolesti javljaju u jednoj porodici, kao to serazliite bolesti pojavljuju istovremeno (koincidiraju) u vie lanovaporodice.

Bolesti imaju esto slian tok meu lanovima porodice.

Porodina klima i iskustvo koje se stekne od najranijeg djetinjstvaimaju presudni utjecaj na socijalno sazrijevanje i budue ponaanjeu vezi sa zdravljem.

DETERMINANTE ZDRAVLJA PORODICE

Egzogene determinante: loi socijalni i ekonomski uslovi ivota: siromatvo, nezposlenost,

nizak obrazovni status, loi uslovi stanovanja loe higijenske navike pojedinca, porodice i uslovi stana nezdravi stil ivota: puenje, loi interpersonalni odnosi,

neadekvatna ishrana, konzumiranje alkohola

Endogene determinante:

nasljedni (genetski) materijal lanova porodice

Multifaktorijalne determinante: kombinacije endogenih i egzogenih determinanti

PROCJENA ZDRAVLJA PORODICE

Demografske karakteristike porodice prosjean broj lanova porodice, prosjena starost porodice, broj

djece, broj roenih, broj umrlih, broj izdravanih lanova porodice,broj starih lanova, obrazovna struktura, i sl.

Indikatori planiranja porodice broj trudnoa, broj pobaaja prema vrsti, koritenje kontracepcije.

Indikatori socijalnog i ekonomskog statusa

broj zdravstveno osiguranih lanova, prosjena mjesena primanjaporodice, struktura zaposlenih, stanovanje (m2 po lanu,vodosnabdijevanje, kanalazacija, buka, svijetlost, v lanost i sl.),posjedovanje telefona, automobila

PROCJENA ZDRAVLJA PORODICE

Indikatori zdravstvenih rizika prisustvo osnovnih riziko faktora (puenje, alkohol, ishrana itd.) i

drugih faktora vezanih za uslove stanovanja i specifinostiokruenja.

Indikatori zdravljaPozitivni indeksi zdravlja: antropometrijski (tjelesna teina, tjelesna visina, indeks tjelesne

mase ITM), psihometrijski (indeks inteligencije) sociometrijski indeksi (indeksi adaptacije, komunikacije), bioloki standardi (glikemija, broj eritrocita, broj leukocita itd.)Indikatori bolesti prisustvo bolesti, vodee bolesti (hronine), najei uzroci smrti

KOLSKE USTANOVE I ZDRAVLJE

Oblik ivota za oko 25% stanovnika djeca i mladi

kolske institucije - vrti, osnovne i srednje kole, univerzitet, kolskii studentski domovi, domovi za djecu sa posebnim potrebama,ustanove za cjelodnevni boravak djece i sl.

Duina boravka je i do 12 sati dnevno

Utjecaj na zdravlje uenika kolski ambijent, nastavni plan iprogram i nastavno i nenastavno osoblje


9/55


10/55

28.1.2014

KOLE KAO MJESTO ZDRAVSTVENE EDUKACIJE

Povezanost izmeu ranoguenja i budueg zdravstvenog

statusa

Zdravstvena edukacija kao dioopeg obrazovanja u kolama

kole su vane za provoenjei obezbjeenje zatite pravadjece i mladih

RAD I RADNA SREDINA

Rad rad stvara osjeaj zadovoljstva

(dobro mentalno zdravlje) rad u tetnim uvjetima (predug,preteak, nemotivirajui)dovodi najee do oteenjafizikog i mentalnog zdravlja

Radna sredina Faktori u radnoj sredini -

djelovanje loe organizacijerada i tetnih noksi (azbest,mikroorganizmi, zraenje,dugo radno vrijeme saprekidima)

TEHNOLOGIJA I ZDRAVLJE

Pozitivni efekat

elektrina energija, telefon, automobil, savremena dijagnostika

smanjenje infektivnih bolesti, blagovremena zdravstvena usluga,bolja dijagnostika, smanjenja smrtnosti

Negativni efekat

automobil, brza prevozna sredstva, hemijska sredstva, Rtg

dijagnostika povrede u saobraaju, maligna oboljenja, KVO, astma, poveanje

oboljevanja i smrtnosti

LOKALNA ZAJEDNICA

Lokalna zajednica susjedstvo,

mjesna zajednica, opina

uzajamnost,

povezanost

rjeavanje osnovnih zdravstvenihproblema pojedinca (problem

zdravstvene njege, edukacije,zdravstvenog ponaanje, zdravstveniambijent, stambeni ambijent,zaposlenost, komunalni problemi)

SEKUNDARNE ZAJEDNICE

Crveni kri,

udruenja oboljelih od odreenih bolesti

grupe za zatitu ivotne okoline

Aktivnosti:

promocija zdravih stilova ivota

rjeavanje problema bolesti ovisnosti

rekreacija

njega

ishrana

briga o starima


10/55


11/55

28.1.2014

ZDRAVSTVENO-SOCIJALNE POSLJEDICE

RATA U BOSNI I

HERCEGOVINI

POSLJEDICE RATA NA ZDRAVSTVENOSTANJE STANOVNITVA

DEMOGRAFSKI GUBICI

1991 g. BiH je imala 4 395 643 stanovnika

2001 g. BiH je imala 3 800 000 stanovnika (procijena)

5.8% stanovnitva je poginulo

26.3% stanovnitva je raseljeno

28.2% stanovnitva je izbjeglo

DEMOGRAFSKI GUBICI

Bosansko-hercegovaka populacija iz 1991. godine pripadala jestacionarnom tipu stanovnitva.

2004. bosansko-hercegovaka populacija pripada stacionarno-regresivnomtipu

Stacionarno-regresivni tip ima relativno suenu bazu demografske piramide,povienu stopu mortaliteta i nisku stopu nataliteta i nizak prirodni prirataj.

Reprodukcija stanovnitva je u toku rata duboko poremeena i danas je

sasvim neizvjesno da li e se ikada normalizirati.

Najnii broj poroda tokom posljednjih 40 godina rada na Ginekolokoakuerskoj klinici zabiljeen je u februaru 1993. god. U tom mjesecu

poroeno je svega 77 trudnica.

NEGATIVNI TREND BIOLOKEREPRODUKCIJE

1991 g. 2004 g.

Natalitet - pad 14.9 9.5

Opi i specifini mortalitet - porast 6.7 7.8

Prirodni prirataj - pad 8.2 1.9

Rezultati studije u koju su ukljuene sve trudnice koje su seporodile na Ginekoloko akuerskoj klinici u razdoblju od

1. maja 1993. do 10. decembra 1994

Vremenskiperiod

Morbiditet Perinatalnimortalitet

Malformacije Teina

2500g

Prije rata(1991.)

3.4% 15.8% 0.37% 5.3%

Pilotskastudija

(1993.)

6.1% 26.9% 0.7% 12.9%

Glavnastudija

(1994.)

5.9% 39.6% 2.1% 12.8%


11/55


12/55

28.1.2014

INDIKATORI ZDRAVSTVENOG STANJA MAJKEI DJETETA

1. Rat je signifikantnosmanjio natalitet;2. Broj dozvoljenih

prekida trudnoe je bioneprihvatljivo visok;

3. Prirodni priratajstanovnitva bio jekatastrofalan;

Rat je signifikantnopoveao perinatalnimortalitet;

Raan je 2 puta veiprocenat novoroenadisa smanjenom tjelesnomteinom;

Fiziki i psihiki razvojdjece je bio znatnootean.

PORAST TRAUMATIZMA I INVALIDITETA

4.5 ranjenih : 1 poginuli rat u BiH 1 ranjeni : 1.2 poginula drugi ratovi

300 000 stanovnika sa povredama i invaliditetom

meu povrijeenim 50% je bilo sa hendikepom tj. nisumogli samostalno obavljati svakodnevne aktivnosti nitisami ivjeti

POVRIJEENI U SARAJEVU

Ukupan broj povrijedjenih u opkoljenom Sarajevu od6.aprila 1992 do 1.jula 1994 je bio 56.720 to na etirigradske optine koje su prema popisu iz 1991g imale361.179 stanovnika ini 15.7%.

Svaki esti stanovnik Sarajeva je bio povrijedjen;

Od tog broja povreda 34.741 nisu bile hospitalizirane,nego su obraene u jednoj od tri bolnice, a pacjenti su

bili upuivani na kuno lijeenje.

NOVI PRISTUP PRUANJAZDRAVSTVENIH USLUGA

Sva hirurka dostignua nasluena ili ostvarena u toku

ratnih sukoba, inaugurisala su:

nove tehnike,

lijekove,

ponaanje u uslovima masovnih i pojedinanih

ranjavanja, organizacione eme i pripreme medicinske slube u

kadrovskom, organizacionom i sistemu snabdijevanja zabrzo funkcionisanje.

PORAST MORBIDITETA MASOVNIHHRONINIH BOLESTI

maligne bolesti 300/100 000 stanovnika

kardiovaskularne bolesti 8 500/100 000 stanovnika

posttraumatski sindrom 525/100 000 stanovnika(14.4%)

rat u BiH je uzrokovao brojne psihike i socijalneporemeaje to se odrazilo na duevne poremeajeljudi,kao i na psihiko funkcionisanje pojedinaca.

oko 100 000 stanovnika u BiH je bilo zahvaeno jednimod poremeaja duevnog zdravlja

PORAST RIZIKO FAKTORA

49% mukaraca pui

30% ena pui

29% stanovnika konzumira alkohol

12% stanovnika sa poveanom tjelesnom teinom


12/55


13/55

28.1.2014

POSLJEDICE RATA NAZDRAVSTVENI SISTEM

NEJEDNAKOST U KORITENJUZDRAVSTVENE ZATITE

Prema istraivanju Vijea ministara iz 2000 godine u BiH:

kolaps sistema zdravstvenog osiguranja i zdravstvenezatite

42% stanovnitva nije imalo pravo na zdravstvenu zatitu 21% djece nije kontinuirano vakcinisano 50%trudnica nije bilo na kontrolnim pregledima 36% stanovnitva nije imalo sredstva za participaciju

zdravstvene usluge

ODLIV ZDRAVSTVENOG KADRA

za 38.7% smanjen broj doktora specijalista, doktorastomatologije, magistara farmacije i viih medicinskihtehniara

za 49.1% smanjen broj nastavnog kadra

ubijenih, zarobljenih ili nestalih preko 300 ljekara imedicinskog osoblja

POGINULI ZDRAVSTVENI RADNICI -PRVERTVE RATA

Meu zdravstvenim radnicima je prva rtva rata bilaapsolvent medicine Dubrovanka SUADADILBEROVI (24.maj1968.-5.april 1992.) pogoenasnajperskim hicem u Sarajevu 5. aprila 1992. godine.

Anto Kozina medicinski tehniar (2.avgust 1938. 24.april 1992.) Radnik Zavoda za hitnu medicinsku

pomo.Poginuo u sanitetskim kolima u pratnji pacijentau Dobrinji.

Prim. dr Silva Rizvanbegovi - spec. urgentne medicine(25. oktobar 1948.- 17.maj 1992.) Poginula na putu kasvojim pacijentima

DEVASTACIJA ZDRAVSTVENIH USTANOVA

U cjelini gledano zbog potpunog ili djeliminogoteenja na zdravstvenim objektima van funkcije senalazilo oko 31,2% prostora.

Najvee tete su na zdravstvenim objektima napodruju regiona Bihaa, a zatim slijede Sarajevo iZenica.

Na lokalitetu Klinikog centra u Sarajevu, ija jepovrina 146.781 m uniteno je i nalaziilo se vanfunkcije 43.650 m ili oko 29,7%.

Struktura unitenih i oteenih objekata se vidi iz sljedeih pregleda:

U strukturi unitenih graevinskih objekata u zdravstvu na bolnike kapacitete seodnosi oko 53%, a na vanbolnike oko 47%. Osim toga, dati pregled veomailustrativno pokazuje koliki je stepen devastacije bolnikih objekata na podrujuzdravstvenog regiona Sarajevo (77-3%) od ukupno unienih bolnikih kapaciteta.

REGIONBO LN I KA DJ EL AT NO ST VAN BO LN I KA DJ EL AT NO ST U KUP NO

POVRINAU M

%STRUKTURA

POVRINA UM

%STRUKTURA

(1+3)

M

BIHAMOSTARSARAJEVOTUZLAZENICA-TRAVNIK

5.2001.05086.9757.36011.948

4,20,977,36,5011,1

530070041.03027.04716.884

5.80.845.129.718.6

0.3001.750128.00534.40728.832

UKUPNO 112.333 100 90.961 100,00 203.294

STRUKTURA U%

53.4 - 46,6 - 100,0


13/55


14/55

28.1.2014

TEHNOLOKO ZAOSTAJANJE U SVIMOBLASTIMA ZDRAVSTVA

Potpuno je prekinut transfer savremenih znanja i nauno-medicinske tehnologije u trajanju od 5 godina.

Kritini vremenski prag za ocjenu zaostajanja tehnologije

uzeta je 1990. sa 1995.- om godinom u odnosu na prosjeni

stepen razvijenosti medicinske tehnologije srednje

evropskih zemalja.

Uprkos naglaenoj ekonomskoj krizi medicinskatehnologija u 1990. godini u BiH bila vrlo blizusrednjeevropskig nivoa, zaostajui svega 18% ili1,5 2 godine.U istom periodu lini standard zdravstvenih radnika u

poreenju sa zaposlenim u zdravstvu zemalja srednjeEvrope zaostao je 15-20 puta.etvorogodinji rat i petogodinja blokada su izazvali pravukatastrofu pri emu medicinska tehnologija zaostaje 68% ili

preraunato u vremenskoj distanci preko 25-30 godina.

TEHNOLOKO ZAOSTAJANJEU SVIM OBLASTIMA ZDRAVSTVA

SOCIJALNE POSLJEDICE RATA

MIGRACIJE

Dok su u miru migracije izazvane razliitim ekonomsko

politikim problemima, u ratu one su rezultat prisile.

Od poetka rata do kraja 1992. godine broj izbjeglica

iznosio je oko (1 200 000) ili 41% ukupnog stanovnitva.

U 2005 g. broj izbjeglica je iznosio 500 000, boravini

status u drugoj zemlji je dobilo 400 000 ljudi, dok 100 000

ljudi je trailo status.

Najvei broj izbjeglica je primila Kanada 18 000.

STANOVANJE

Devastacijom stambenog fonda u BiH,te prisilnimmigracijama, aktualizirao se problem neadekvatnogstanovanja to je imalo utjecaja na zdravlje ljudi.

U BiH je u 1991.god. postojalo 1.325.756 stambenihjedinica.Srednja veliina stana po domainstvu je bila60,45m,odnosno 16,68m po osobi.

Procijenjeno je da je u ratu uniteno 60,9% stambenogfonda u drutvenom vlasnitvu i 63,5% u privatnomvlasnitvu u BiH

VODOSNADBIJEVANJE U BiH

BiH je u predratnom periodu imala velike prirodne izvorezdrave pitke vode.

Preko 90% stanovnitva u urbanim i vie od 40% ururalnim sredinama je koristilo vodu za pie iz vodovoda.

U Sarajevu je predratna potronja vode iznosila 200 l poosobi dnevno.

Za vrijeme rata je unitavana infrastruktura vodoopskrbnihobjekata to je dovelo do koritenja alternativnih izvoravode (rijeke,bunari,pumpe) u procentu od 20,6%,a to seodrazilo na pogoranje higijenskih prilika u zemlji,te vei

broj hidrinih enterokolitisa i virusnog hepatitisa A


14/55


15/55

28.1.2014

GORIVO/ENERGIJA

Uslijed rata prekinuto je snadbijevanje energentima.Takonpr.Sarajevo je prije rata troilo 105.000m gasa,a pritisak

je odravan na 6-8 bara.Ulijed ratnih dejstava,Sarajevo jedobivalo oko 20.000 m gasa pritiska 1 bar.

Najvei nedostatak goriva i energije je registrovan uzimskom periodu,kako zbog hroninog nedostatka gorivatako i zbog transportnih potekoa.

ISHRANA I STANJE UHRANJENOSTISTANOVNISTVA BiH

Nutriciona istraivanja prije rata su pokazala da su osnovniproblemi stanja uhranjenosti stanovnitva bili vezani zanarastajuu gojaznost, dok deficijencije ni makro nimikronutrijenata nije bilo.

Prosjena mjesena primanja bila su dovoljna da obezbjede dobrusnadbjevenost domainstava hranom, odnosno raznoliku ikvalitetnu ishranu.

U toku rata stanovnitvo je postalo u potpunosti ovisno ohumanitarnoj pomoi.

ISHRANA I STANJE UHRANJENOSTISTANOVNISTVA BiH

Stanje uhranjenosti odraslih je i pored prosjenog gubitka na

teini od 10-15 kg, ostalo zadovoljavajue.

Iako se podhranjenost generalno izbjegla, kvalitet ishrane je bio

nezadovoljavajui.Stanovnitvo je imalo jednolinu ishranu.

Poto se prijeratni problem hroninih nezaraznih bolesti zadrao,

a gojaznost kao jedan od glavnih riziko faktora ponovo pojavila,

mnoge javno zdravstvene aktivnosti nae zemlje su trenutno

usmjerene na razvoj politike ishrane i zdravlja.

KONTAMINIRANJE IVOTNE SREDINE I POTENCIJALNAOPASNOST DALJNJEG POGORSANJA

Prije rata veliki broj agresivnih ekolokih rizika bio je izvanorganizovane kontrole i monitoringa. Rauna se da se u tom

periodu 1991. godine, kontrolisalo oko 50% svih znaajnihriziko faktora u ovjekovoj okolini.

etvorogodinji rat je zaustavilo proces ravoja, kontrole i

ouvanja zdravstvene ivotne sredine, te ratnim dejstvima,stvoreno je jo bezbroj novih rizika koji direktno ili indirektnougroavaju zdravlje stanovnitva (radioaktivni otpad, mine,lijekovi, toksikoloki otpad iz hemijsksih postrojenja

KONTAMINIRANJE IVOTNE SREDINE I POTENCIJALNAOPASNOST DALJNJEG POGORANJA

U toku ratnih dejstava stanovnitvo BiH bilo je izloeno dejstvubojnih otrova kao i dejstvu otrovnih gasova koji se stvarajuprilikom eksplozija granata i drugih projektila.U velikim koncentracijama bojni otrovi i gasovi ostavljali su

posljedice na zdravlje stanovnitva.Posljedice su dugorone i tekse oekuju.Problem predstavljaju havarisani objekti, sa instaliranim

jonizacionim detektorima i gromobrani sa ugraenimradioaktivnim izotopima.Oni su potencijalna opasnost za kontaminaciju i ozraavanje licakoja ulaze u takve prostore.Upotreba municije sa osiromaenim uranijumom su opasnost za

ljude , ivotinje i okolinu

KONTAMINIRANJE IVOTNE SREDINE I POTENCIJALNAOPASNOST DALJNJEG POGORSANJA

Neeksplodirana ubojita sredstva

3-6 miliona mina i drugih sredstava

Do 2002 godine je zabiljeeno:

369 poginulih

729 tee povrijeenih

279 lake povrijeenih


15/55


16/55

28.1.2014

PRAVCI U PREVAZILAENJU POSLJEDICA RATASOCIJALNA ISKLJUIVOST

Odnosi se na: nezaposlene, povratnike, stare ljude,mlade, Rome, osobe sa posebnim potrebama

Siromatvo

stanovnici ruralnih podruja, Romi, raseljene osobe,osobe nieg obrazovnog nivoa, ene

Nezaposlenost

nezaposleni uope, ratni veterani, osobe sa invaliditetom,

penzioneri, zdravstveni i obrazovni radnici

PRAVCI U PREVAZILAENJU POSLJEDICA RATAOBRAZOVANJE

vie od 20% nepismenog stanovnitva

vei broj ena, u odnosu na mukarce, na biroimaza zapoljavanje

neprilagodljivost obrazovanog kadra tritu rada

PRAVCI U PREVAZILAENJU POSLJEDICA RATAZDRAVLJE

Posebni zdravstveni problemi

hepatitis C

maligna oboljenja

narkomanija

ostale hronine bolesti

PRAVCI U PREVAZILAENJU POSLJEDICA RATAMLADI

neadekvatno obrazovanje

nemogunost putovanja zbog siromatva i viznog raima

izolacija sa drugim vrnjacima

predrasude i stereotipovi u BiH

nemogunost zapoljavanja

elja za naputanjem zemlje

PRAVCI U PREVAZILAENJU POSLJEDICA RATAEKOLOGIJA I ODRIVI RAZVOJ

Okolini program Ujedinjenih Nacija (1987.)

Razvoj koji udovoljava potrebe sadanjih generacijabez naruavanja mogunosti buduih generacija daudovolje vlastite potrebe

PRAVCI U PREVAZILAENJU POSLJEDICA RATAMEDIJI

Potreba promocije opih drutvenih vrijednosti

Cjelovito izvjetavanje, u pozitivnom i negativnomkontekstu

Osiguravanje neovisnog djelovanja medija


16/55


17/55

28.1.2014

OBRAZOVANJE ZDRAVSTVENIHKADROVA

OBRAZOVANJE ZDRAVSTVENIHKADROVA

LJUDSKI RESURSI UZDRAVSTVU

HISTORIJSKI PREGLEDPeriod austrougarske vladavine 1878.-1914.

U 1879. g. u BiH je radilo 7 ljekara u dravnoj slubi. 1893. g. u BiH su djelovala 64 ljekara (41 u dravnoj slubi, 19 u

opinskoj slubi, 1 kod zemaljskih eljeznica i 3 privatna ljekara).

Broj stanovnika na jednog zdravstvenog radnika u BiH 1914 godine jeiznosio. 1 ljekar 12.912 stanovnika 1 babica 16.222 stanovnika 1 apoteka 40.384 stanovnikaU 1879. g. u BiH je radilo 7

ljekara u dravnoj slubi.

BiH u periodu 1914.-1944g.

U BiH 1939. godine je radilo: 383 ljekara (bez vojnih ljekara), 71 farmaceut,

110 babica i 47 srednje medicinska radnika.

BiH u periodu 1945-1991 g. 1945 g: 105 ljekara, nekoliko desetina medicinskih sestara i bolniara (26

srezova u Republici nije uope imalo ljekara) 1945 g. broj stanovnika na jednog ljekara iznosio je 23.000, (1950. g. 6.986;

1969. g. 1.788.)

Broj stomatologa je od 1950. do 1969. g. porastao za oko 8 puta Za period od 1950. do 1969. g. broj farmaceuta je porastao za oko 2 i po

puta. U 1950. g.na 9.541 stanovnika u prosjeku je dolazio jedan srednji medicinski

radnik, a 1969. g. 840 stanovnika na jednog srednjeg medicinskog radnika. U BiH je bilo zaposleno 1991. g.3.995 ljekara ope prakse, 3.975

specijalista i ljekara na specijalizaciji, 1.346 stomatologa, 811 farmaceuta i20.472 zdravstvena tehniara.

Broj lijenika je bio skoro identian sa zemljama zapadne Evrope (2.01lijenik /1000 stanovnika u BiH; 2.45 lijenika/1000 stanovnika u zapadnojEvropi).

BiH u periodu poslije 1992 g.profil zdravstvenog kadra broj struktura % broj stanovnika na 1

zdravstvenog radnika

dr medicine opa praksa 983 6.6 1.630

dr medicine specijalista 1.299 8.6 1.233

dr medicine ukupno 2.282 15.2 702

dr stomatologije 304 2.0 5.270

dipl. farmaceuti 190 1.3 8.433

vii zdravstveni tehniari 706 4.7 2.269

zdravstveni tehniari 6.130 40.9 261

STEPENI MEDICINSKOGOBRAZOVANJA U BIH

Srednje medicinske kole sa razliitim profilimazdravstvenih tehniara;

Via medicinska kola - trogodinje za razliiteprofile zdravstvenih tehniara (Mostar, Biha,Prijedor );

Visoka zdravstvena kola Fakultet zdravstvenihstudija- etvorogodinja ( Sarajevo, Zenica,Tuzla );

Medicinski fakultet - Sarajevo,Tuzla, Mostar,Banja Luka, Foa;

Stomatoloki fakultet - Sarajevo, Banja Luka-odsjek med. fak.;

Farmaceutski fakultet Sarajevo, Tuzla, B.Luka


17/55


18/55

28.1.2014

EDUKACIJA NAKONDIPLOMIRANJA

Pripravniki sta - za zdravstvene radnike sa

visokom spremom traje godinu dana, sa viom 9mjeseci i sa srednjom spremom 6 mjeseci uodgovarajuim zdravstvenim ustanovama;

Dravni ispit pred komisijom koju odreujeMinistarstvo zdravstva - nakon obavljenogpripravnikog staa;

Specijalizacija uslov: 1 godina rada u struci;osnovne i usmjerene u trajanju 3, 4, 5 godina -nakon specijalistikog staa polae sespecijalistiki ispit;

OBLICI DODATNE EDUKACIJE Postdiplomski studij - na svim biomedicinskim

fakultetima za sticanje stepena magistra nauka idoktora nauka; Kontinuirana edukacija - putem Zdravstvenih

komora ljekara, stomatologa i faramaceuta iUdruenja medicinskih sestara -tehniara;

Licenca za rad - daju Komore ljekara,farmaceuta i stomatologa za period od 5 godina;

CILJ 18 ZDAVLJE ZA 21STOLJEE - SZO

Do 2010. godine sve zemlje laniceSZO trebaju obezbjediti daprofesionalci u zdravstvu i u drugim

sektorima posjeduju odgovarajueznanje, stavove i sposobnosti za radna zatiti i promociji zdravlja

STRATEGIJE ZA OSTVARENJECILJA18

Reorganizacija programa dodiplomske,postdiplomske i kontinuirane edukacije ljekara,medicinskih sestra-tehniara, menadera i ostalogosoblja u zdravstvu;

Bliska saradanja meu zdravstvenim radnicima iostalim profesionalcima u timskom radu, posebnou PZZ;

Ljekari i medicinske sestre trebaju preuzetiodgovornost za uticaj koje njihov vlastiti nainivota moe imati na zravlje pacijenta;

Razvijati kod zdravstvenih radnika sposobnosti zapoveanje kvaliteta zatite;

Planiranje broja i profila zdravstvenih radnika isaradnika prema potrebama zdravstvene slube istanovnitva

DEKLARACIJE O EDUKACIJI

ZDRAVSTVENIH RADNIKA EDINBURKA DEKLARACIJA - 1988 - edukacija zdravstvenih

radnika prema potrebama stanovnita, orjentirana na PZZ iporodinog ljekara;

LISABONSKA INICIJATIVA - 1988 - Edukacija zdravstvenihranika tereba biti da se ostvare CILJEVI ZDRAVLJA ZA SVE ;

BEKA DEKLARACIJA - 1988 - Obezbjediti i sprovesti edukacijumedicinskih sestra za rad u PZZ , kao porodine medicinske sestre

BOLONJSKA DEKLARACIJA -mobilnost studenata, mobilnostnastavnika, regionalna povezanost, usaglaavanje programa nastavei uee u strukturnim projektima EZ i zemalja centralne i istoneEvrope (BIH potpisala 2003)

Lisabonska konvencija- priznavanje kvalifikacija i profila (BIHpotpisala 2003)

NOVI PRAVCI U OBRAZOVANJUZDRAVSTVENOG KADRA

Dodiplomsko obrazovanje bez specijalistikog sadraja prednost dati: timskom radu,

vjetini komuniciranja, javnom zdravstvu, upravljanjuinformacionom tehnologijom,naunim metodama i bioetici

smanjenje uloge bolnica (zbog smanjenja brojahospitaliziranih pacijenata) prednost dati: promocijizdravlja,preventivnoj medicini

obrazovanje u zajednici (veliki broj pacijenata) - uenjeope medicine locirano na mjesto ivota pacijenta i njegoveporodice, praenje toka bolesti i njen uticaj na ivotoboljelog kao i lanove njegove porodice


18/55


19/55

28.1.2014

Ljudski resursi njihovo obrazovanje je pod nadlenou

ministarstava obrazovanja zapoljavanje je pod nadlenou ministarstavazdravstva

ljudski resursi se konceptualno mogu tretiratikao fiziki kapital,

za razliku od materijalnog kapitala, znanje nijepodlono propadanju dok se koristi,

kao to i oprema stari, vjetine postajuzastarjele sa dolaskom novih tehnologija, te sei ljudski kapital mora odravati

Ljudski materijalniresursi

Za razliku od materijalnih, ljudski resursi ne

mogu biti odbaeni kada njihove sposobnostivie nisu potrebne ili su zastarjele; ak iotputanje osoblja u javnom zdravstvenomsektoru je esto prilino teko

Problem je to se veliki dio budeta troi naplate zdravstvenih radnika, a ne na fizike iljudske resurse, ili druge stvari (lijekovi)

Broj uposlenih zdravstvenih radnika mora biti uskladu sa zahtjevima i potrebama

Problemi u vezi sazdravstvenim kadrom

Ako imamo previe ljekara, medicinskih tehniara,dolazak jo jednog ljekara, medicinskog tehniara eimati pozitivan efekat na zdravstvenu njegu, ali e tajdodatni kadar vjerovatno vie poveati trokove nego toe poboljati njegu

Starost kadra i obrazovanje mladog kadra Motivacija zdravstvenih radnika Prevelika koncentracija privatnika koji rade u srednje

razvijenim zemljama (Tajland), je uglavnom povezana saestom upotrebom skupe opreme i laboratorijskihtestiranja, kao i sa drugim uslugama sumnjivog kvaliteta

DEBALANS (neravnotea)ZDRAVSTVENOG OSOBLJA

Kvantitativni prevelik ili nedovoljan broj zdravstvenogosoblja

Kvalifikacioni nesklad izmeu obrazovanja i zadataka kojetreba da obavi u svakodnevnoj praksi

Distributivni-geografski: razlike selo grad-institucionalni: razlike bolnika i vanbolnika zdravstvenazatita

-specijalistiki: razlike opa praksa i specijalistikadjelatnost

DRUTVENI DEBALANS(neravnotea)

Drutveni debalans podrazumjeva: Poveanu potranju za zdravstvenim

uslugama Povean broj zdravstvenih radnika Tehnoloki napredak Jaanje autoriteta zdravstvene profesije Dotok novca u zdravstveni sistem

DEBALANS ZDRAVSTVENOGSISTEMA

Medicinska dominacija vjera umedicinsku tehnologiju, autoritetspecijalistikog znanja

Medikalizacija proirenje medicinekroz razliite oblike lijeenja


19/55


20/55

28.1.2014

Bogate zemlje-raspodjelaresursa

Siromane zemlje-raspodjela resursa


20/55


21/55

28.1.2014

MEUNARODNI SISTEMIZATITE ZDRAVLJA

Razlozi organiziranja meunarodne saradnje:1. Akumulacija znanja u oblasti medicinskih nauka

zahtjevala je kontakte i naune sastanke, koji surezultirali sporazumima i konvencijama

2 Razvoj meunarodne trgovine i kretanje ljudi su uslovilipojavu epidemija i potrebu poduzimanja organizovanihmjera zatite

HISTORIJSKI PREGLED

Karanten

- prvi oblik zajednike meunarodne akcije- protivepidemijska mjera izolacije ljudi i predmeta za

koje se sumnja da su zaraeni kuga, kolera

1377 g. Dubrovnik prvi lazareti (pandemija kuge)- Marsej, Venecija, Piza, enova

1796-1853 g. - epidemija kolere- karanten neefikasan- informisanost - neohodna

HISTORIJSKI PREGLED

1851 g. Pariz Meunarodna sanitarnakonferencija (do 1941 g. odrano 13konferencija)

1859 g. Henry Dunan bitka kod Solferina(prvi oblik organizovanja sanitetske slube uratu)

1863 g. enevska konvencija o ranjenicima(poetak organizacije Crvenog krsta

/kria/crvenog polumjeseca)

HISTORIJSKI PREGLED

1902 g. Vaington Panameriki sanitarni biro 1907 g. Pariz, Meunarodni ured za javnu higijenu

(informacije i bilten o irenju zaraznih bolesti i javno-zdravstvenoj slubi)

1921 g. Pariz - Zdravstvena organizacija Lige naroda(dala znaaj socijalnoj i preventivnoj medicini)

1943 g. Vaington - Agencija saveznika za pomo

civilnom stanovnitvu (UNRRA humanitarna pomo,suzbijanje epidemija) 1945 g. San Francisko - Konferencija Ujedinjenih Nacija

24. oktobra 1945 g. - Dan Ujedinjenih Nacija

UJEDINJENE NACIJE (UN)

Ciljevi

Ouvanje meunarodnog mira i bezbjednosti Razvijanje prijateljstva meu narodima Meunarodna saradnja u rjeavanju

ekonomskih, socijalnih, humanitarnih pitanja iunapreenje ljudskih prava

Harmonizacija meunarodnih aktivnosti upostizanju zajednikih ciljeva

PROGRAMI UN OD ZNAAJA ZAZDRAVLJE NARODA

Deklaracija o socijalnom progresu i razvoju(1969 g. poveanje ivotnog standarda,pravo na rad, eliminacija nezaposlenosti i sl.)

Meunarodna razvojna strategija (drugadekada 1971-1980 g. ekonomski i socijalniodnosi na principima jednakosti)

Meunarodna razvojna strategija (trea dekada1980-1990 g. puna pismenost na nivouosnovnog obrazovanja, oekivana duina ivotapreko 60 g, stopa smrtnosti dojenadi ispod 50promila)


21/55


22/55

28.1.2014

PROGRAMI UN OD ZNAAJA ZAZDRAVLJE NARODA

Tehnika saradnja za razvoj (UNDP-i Komitet za

nauku i tehnologiju i razvoj u zemljama urazvoju i sl.)

Novi svjetski poredak (principi jednakosti,meuzavisnosti i suveriniteta)

Program saradnje (stanovanje, zatitaosjetljivih grupa, zatita ivotne sredine,kontrola opojnih sredstava, prevencija isuzbijanje kriminala i sl.)

MEUNARODNE ORGANIZACIJE UN ODZNAAJA ZA ZDRAVLJE NARODA

SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA W.H.O.-

eneva MEUNARODNI FOND ZA HITNU POMO DJECI

U.N.I.C.E.F. Njujork MEUNARODNA ORGANIZACIJA RADA I.L.O eneva ORGANIZACIJA UN ZA HRANU I POLJOPRIVREDU F.A.O.

Rim ORGANIZACIJA UN ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I

KULTURU U.N.E.S.C.O. Pariz MEUNARODNA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ

E.C.OS.O.C. - Njujork

SVJETSKA ZDRAVSTVENAORGANIZACIJA - SZO

7. aprila 1948 g.- eneva/Svjetski dan zdravlja Panameriki sanitarni biro, Pariki ured za javnu higijenu

Zdravstvena organizacija Lige naroda (UNRRA) suujedinjeni u SZO

1946 g. - Pripremni komitet prvi predsjednik Prof.dr. Andrija tampar 1948 g. - 26 zemalja, danas oko 200

Regionalni uredi: evropski (Kopenhagen), ameriki(Vaington), afriki (Brazzaville), za jugoistonu Aziju(New Delhi),za Istoni Mediteran (Alexandria) i pacifiki(Manila)

slubeni jezici: engleski, francuski, ruski, kineski ipanski

CILJ SZO

DOSTIZANJENAJVIEGMOGUEG NIVOAZDRAVLJA ZASVE LJUDE

SVIJETA

FUNKCIJE I ZADACI SZO

Upravljanje i koordinacija meunarodnihaktivnosti

Pruanje strune pomoi Snabdjevanje zdravstvenim resursima Formiranje strunih slubi Stimulacija pomoi pri eradikaciji bolesti Unapreenje prevencije povreda Unapreenje ishrane, stanovanja i radnih

uslova

FUNKCIJE I ZADACI SZO

Unapreenje zdravlja majke i djeteta Unapreenje mentalnog zdravlja Razvoj istraivakog rada u oblasti zdravstva Pomo u informisanju javnosti o pitanju

zdravlja Medicinska nomenklatura i standardi Obrazovanje i obuka za zdravstvo - stipendije


22/55


23/55

28.1.2014

ORGANIZACIONA STRUKTURA SZO

Svjetska zdravstvena skuptina Izvrni odbor Sekreterijat Pomona tijela

- radne grupe- studijsko naune grupe- konsultativne grupe- kolaborativni centri- konsultanti

DOKUMENTI SZO

Generalni program rada 5 godina

Srednjoroni program rada 2 godine (oblast rada,ciljevi, oblici rada, aktivnosti i sredstva) Program saradnje sa zemljama

Sporazumi, konvencije, rezolucije- reguliu krupna pitanja za zdravlje -

Deklaracije Deklaracija o PZZ Preporuke za suzbijanje aktualnih problema HIV Upustva edukacija iz PZZ, organizacija HMP, Izvjetaji - Redukcija rizika, promocija zdravog ivota Informativni materijali razmjena informacija meu

zemljama

POLITIKA STRATEGIJA I PROGRAMI SZO

1977 g.- Rezolucija 30.43 formulacijastrategije Zdravlje za sve do 2000

1982 g. - Ciljevi i Strategija Zdravlja za svedo 2000

1998 g. Ciljevi zdravlja za 21 stoljee

Nacionalne strategijemonitoring praenja progresa u zdravlju,tehnika pomo,koordinacija

Djelatnost ureda SZO uSarajevu

Tri faze u djelovanju su:Prva faza period 1992.-1995. Pomo zdravstvenom sistemu BiH kako bi

se sprijeio njegov kolaps. Raen je monitoring: zdravstvenog stanja

stanovnitva, kretanja pojedinih oboljenja(posebno prevencija nastanka infektivnihbolesti.

Obezbjeenje humanitarne pomoizdravstvu BiH u ratnimokolnostima.Obezbjeeni su setovi kompleti lijekova za odreenu bolest.


Druga faza period 1995.-2000.

Pravljenje poslijeratne politike u zdravstvu Definira se plan za rekonstrukciju i obnovu zdravstvenog sistema

posratna zdravstvena politika. Izrada strategije plana za reformu zdravstva. Izvreno je kompletno snimanje i procjena stanja javnog zdravstva

u BiH. Posebne aktivnosti su provedene u pogledu: imunizacije pomoi ljudima sa psihikim poremeajima (poslijeratni sindrom).

osnivanje centri za mentalno zdravlje u zajednici pomoi ljudima sa invaliditetom obezbjediti im mogunost

fizikalne rehabilitacije Fizika obnova Obnova infrastrukture podizanje novih i rekonstrukcija postojeih

objekata za zdravstvenu zatitu.


Trea faza nakon 2000 godine Razvoj novih zdravstvenih politika baziranih na

unaprjeenju pomoi i lijeenja ljudi oboljelih odkardiovaskularnih i malignih bolesti po zapadno-evropskimstandardima (koritenje klinikih vodilja)

Promocija javnog zdravstva Primjena novih programa vakcinacije Implementacija DOTS svjetski preporuene strategije

kontrole tuberkuloze Razvijanje koncepta porodine medicine (opremanje

ambulanti porodine medicine i edukacija potrebnog kadra) Promocija zdravlja educiranje porodinih ljekara za uee

u programima promocije zdravih stilova ivota u ciljusmanjenja broja oboljelih od hroninih masovnih bolesti


23/55


24/55

28.1.2014

MEUNARODNI FOND ZA HITNUPOMO DJECI - UNICEF 1946 g. sjedite Njujork Program dugorone pomoi djeci

u zemljama u razvojuHumanitarni i razvojni ciljevi:

- pomae u planiranju i razvoju- iri jeftinu slubu zatite majkei djeteta- pravilnu ishranu, istu vodu,- odgovorno roditeljstvo,formalno i neformalnokolovanje

finansira se dobrovoljnimprihodima

1965 g. dobitnik Nobelovenagrade za mir

UNICEF- rad u BIH

Izrada i implementacija programa

zdravstvene zatite djece: za bolesti respiratornog trakta, dijareje, anemija, joddeficitarne bolesti i druge, marginaliziranih grupa-Romi, raseljeni,

povratnici imunizacija Gawi program-uvoenje novih

vakcina hepatitis B u vezi rasta i razvoja

ORGANIZACIJA UN ZA OBRAZOVANJE,NAUKU I KULTURU UNESCO

1946 g. sjedite Pariz Organizacija UN za obrazovanje,

nauku i kulturu Cilj:

- doprinosi miru i bezbjednostiunapreujui:

Obrazovanje eliminacija nepismenih

Nauku izuavanje biosfere,Kulturu zatita svjetskog nasljea,ouvanje kulturnog identiteta, jezika

Meunarodna agencija za atomskuenergiju I.A.E.A.

1956 g. sjedite u Beu

Ciljevi: da se povea i ubrza doprinos atomske energije miru, zdravlju i

prosperitetu da se obezbjedi da ista ne bude i skoritena protiv ovjeanstva

i u vojne svrhe

Djelatnost

utvruje standarde nuklearne sigurnosti utvruje standarde zatite zdravlja i okoline od nuklearne

energije transfer znanja i tehnologija u vezi koritenja nuklearne

energije

MEUNARODNA ORGANIZACIJARADA I.L.O

1919 g. - osnovana Versajskim ugovorom 1946 g, - udruuje se u UN; sjedite eneva

Cilj unapreenje socijalne pravde, radne i ivotne sredine na radu

Djelatnost utvruje standarde zatite na radu industrijska higijena utvrivanje tetnih agenasa program tehnike saradnje koluje kadrove na:

- Meunarodnom institutu za istraivanje rada eneva- Meunarodnom centru za visoku obuku - Torino

ORGANIZACIJA UN ZA HRANU IPOLJOPRIVREDU F.A.O.

1945 g. sjedite Rim Meunarodna agencija za hranu i poljoprivredu

Cilj podizanje nivoa ishrane i ivotnog standarda unapreenje proizvodnje, prerade, marketinga i distribucije

prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda unapreenje ruralnog razvoja, suzbijanje zoonoza eliminacija gladi

Djelatnost Investira u poljoprivredu titi prirodne izvore biljnog genetskog materijala Unapreuje proizvodnju itarica Racionalno koritenje pesticida Racionalno koritenje umskog bogastva


24/55


25/55

28.1.2014

MEUNARODNA BANKA ZA OBNOVU IRAZVOJ E.C.O.S.O.C.

1945 g. Meunarodna banka za obnovu i razvoj

1960 g. Meunarodna asocijacija za razvoj Meunarodna banka za obnovu i razvoj

Cilj poveanje ivotnog standarda zemalja u razvoju

kanalisanjem finansijskih sredstava iz razvijenih zemalja unapreenje zdravstvene zatite stanovnitva kao

integralnog djela drutveno ekonomskog razvoja

MEUNARODNA SARADNJA BiH UOBLASTI ZDRAVSTVA

Bilateralna saradnja

Multilateralna saradnja Balkan, Evropa, Mediteran Globalna saradnja u okviru SZO SZO BiH postoji zvanina saradnjaOd 1992.-2000. godine i dalje: UNICEF UNHCR Ljekari bez granica Farmaceuti bez granica Crveni kri/polumjesec Profesionalne organizacije


25/55


26/55

28.1.2014

ZDRAVLJE, DETERMINANTE ZDRAVLJA IFAKTORI OD UTJECAJA NA ZDRAVLJE

ZDRAVLJE - TEMA ZA RAZMILJANJE

Zdravlje i bolest su centralne teme razmiljanja.

Postavlja se pitanje: Kada je jedna osoba potpuno zdrava? Kakav je odnos zdravlja i bolesti?Odgovori na ova pitanja vrlo esto su okvirni odnosno paualni.

U osnovi nije mogue dati precizne definicije zdravlja i bolesti. Postoje samo razliiti pogledi s aspekta razliitih disiplina npr.

medicine, psihologije, sociologije, prava, ekonomije i sl. ili pakprofesija, npr ljekara, pravnika, ekonomista, psihologa, sociologa isl.

DEFINICIJA ZDRAVLJA PO SZO (1948)

Definici ja SZO iz 1948 godine kae:" Zdravlje nije samo odsustvo bolesti i nesposobnosti, nego stanjepotpunog fizikog, psihikog i socijalnog blagostanja.

Kritiari ove definicije zdravlja istiu da : se pojam zdravlja previe idealizira, zdravlje se esto posmatra u dijelovima, definicija je samo eljeni cilj i ideal, a ne praktina doktrina, definicija daje kvalitativni opis zdravlja i previe je uopena, definicija je ograniena u kvantitativninom mjerenju, prenos odgovornosti na veliki broj subjekata, gubi se osnovna odgovornost

zdravstvene slube za zdravlje naroda

DEFINICIJA ZDRAVLJA PO SZO (1998.)

Najnovija definicija zdravlja data je 1998. godine. Tada je ukljuen jojedan aspekt zdravlja a to je emocionalno zdravlje:

"Zdravlje je dinamiko stanje potpunog fizikog, psihikog,emocionalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti inesposobnosti."

STANJE ZDRAVLJA STANJE DINAMIKE RAVNOTEE

Dinamiku ravnoteu individua doivljava kao: odsustvo simptoma bolesti ili nesposobnosti osjeaj dobrog fizikog ili psihikog zdravlja

Zdravstveni potencijal je sposobnost interakcije izmeu pojedinca iokoline u smislu odravanja ravnotee.

za pojedinca to je uravnoteena tjelesna teina, dobra fizikakondicija, sposobnost prevazilaenja stresnih situacija i sl.

za grupu stanovnika u zajednici to je dobra zdravstvena politika,zatita okoline, prevencija faktora rizika u cilju unapreenja zdravlja

ZDRAVLJE U MEDICINI

Medicina ne posjeduje pozitivnudefiniciju zdravlja odnosno modelzdravlja.

Zdravlje u medicini je nepostojanjeili nedostatak bolesti.

Sociolog Luhman je rekao : damedicinski sistem djeluje kadaneko oboli. Stoga on zakljuuje daima puno bolesti a samo jednozdravlje

Dananja medicina se koncentrieprimarno na pitanja uzroka ilijeenja bolesti i stavlja razvoj-patogenezu bolesti u centar svogamiljenja i djelovanja.


26/55


27/55

28.1.2014

MEDICINSKI I PSIHOLOKIASPEKTI ZDRAVLJA I BOLESTI

Medicinski aspekti zdravlja i bolesti

biomedicinski model

model rizinih faktora

Psiholoki aspekti zdravlja i bolesti

psihodinamski model

kognitivno-bihevioralni model

model stresa

salutogenetski model

BIOMEDICINSKI MODEL

U sreditu ovog modela su patogeni procesi u ljudskom organizmu.

Djelovanje ovih procesa zasniva se na predpostavkama: da svaka bolest ima specifini uzrok, svaka bolest je odreeno primarno oteenje koje se lokalizira u

eliji, tkivu ili predstavlja pogreno usmjeravanje biohemijskih imehanikih procesa,

bolest ima tipine vanjske znakove i tako se prepoznaje od stranezdravstvenih profesionalaca,

bolest ima prepoznatljive tokove koji se bez medicinske intervencijemogu pogorati.

Ovaj model daje prednost izolovanoj medicinskoj intervencijipotrebnoj za ozdravljenje.

MODEL RIZINIH FAKTORA

Ovaj model se naslanja na biomedicinski model. Nastao je 1978 godine, kada je uveden pojam riziko faktora.

Rizini faktori mogu biti proizvod socijalnog okruenja (nezaposlenost), poremeenih funkcija organizma (esencijalna hipertenzija), ponaanja osobe (puenje, konzumiranje alkohola i sl).

Da bi se otkrila vjerovatnoa djelovanja faktora na pojavu bolestimoraju se koristiti mjerni instrumenti (indikatori ) kojima se ocjenjujerizik svakog pojedinanog faktora ili vie njih.

Ovaj model ukazuje na zajedniko djelovanje izmeu socijalnihfaktora i faktora bolesti te se moe razumjeti i kao socijalnomedicinski model.

PSIHODINAMSKI MODELKOGNITIVNO-BIHEVIORALNI MODEL

Psihodinamski model Simptomi bolesti i psihiki poremeaji se posmatraju kao odraz podsvjesnih

intrapsihikih konflikata, koji su posljedica trauma u ivotu, posebno udjetinjstvu.

Ovaj model razvija razliite forme psihoanalitike terapije, kojom izvjesnikonflikti isplivavaju na povrinu kako bi se adekvatno lijeili (Frojd, tvoracpsihoanalize).

Kongnitivno- bihevioralni model Ovaj model polazi od toga da psihiki poremeaji i fiziki simptomi zavise

od steenog, nauenog ponaanja. U sreditu modela stoje mogunosti za promjenu ponaanja, putemedukacije (odvikavanje od puenja, psihoterapija alkoholiara i sl.)

MODEL STRESA

Stres se moe razumjeti kao pokuajorganizma da se prilagodi psihikim, fizikimi socijalnim optereenjima.

Reakcija organizma na stres ide u tri stadijuma: alarmni odbrambena reakcija stadij iscrpljenosti (Selye 1953)

Stresne reakcije, dugotrajna optereenja iiscrpljenost mogu dovesti do funkcionalnih iorganskih oboljenja.

SALUTOGENETSKI MODEL

Model je od interesa za unapreenje zdravlja i javno zdravlje.

Ovaj model zagovara pitanje zato ljudi i pored izloenosti velikombroju riziko faktora i uzronika bolesti ostaju zdravi ili zdravstveneprobleme prevazilaze.

Model Antonovskog 1997.g kae: ne postoji granina linija izmeu zdravlja i bolesti ve jedan

kontinuum sa dvije krajnje take: zdravlje i bolest. gdje e jedna osoba biti u tom kontinuumu zavisi od interakcije

zatitnih faktora (otpornost) i faktora stresa u kontekstu njihovihivotnih iskustava i situacija


27/55


28/55

28.1.2014

SOCIOLOKI ASPEKTI ZDRAVLJA I BOLESTI

Zdravlje se posmatra kao rezultat optimalnog korisnog djelovanja ukojem osoba ispunjava sve zadatke i uloge za koje je socijalizirana.

Bolest se smatra nemogunou izvravanja zadataka i uloga iposmatra se kao nain ponaanja koji odstupa od normalnog.

Drutvena uloga medicine i obaveze koje proizilaze kod lijeenjabolesnika ogledaju se u tome da ljekar koji bolesniku dajeopravdanje za izostanak sa posla ujedno ga oslobaa njegovihdrutvenih uloga i radnih zadataka.

Ljekar utie na ponaanje pacijenta i trai od njega da promjenisvoju drutvenu ulogu: da ozdravi, da eli da ozdravi i da t raistrunu pomo.

Manjak socioloke podrke moe dovesti do razvoja bolesti ikomplikacija.

.

PRAVNI ASPEKTI ZDRAVLJA I BOLESTI

Od velikog je znaaja u pogledu socijalnih i zdravstvenih pravapacijenta.

Primjeri: Ukoliko je pacijent zdrvstveno osiguran on moe ostvariti

nadoknadu za sluaj bolesti (bolovanje). Ukoliko pacijent nijeosiguran pravo na nadoknadu nema.

Pri ocijeni radne sposobnosti za sluajeve fizike ili psihikeonesposobljenosti, ljekari se vie orjentiu na klinike parametrebolesti i svako odstupanje posmatraju kao bolest.

Pacijenti se esto osjeaju bolesnim, ali njihovi kliniki nalazi sutrenutno normalni i to se ne posmatra kao bolest.Primjer: gojazna osoba zahtijeva liposukciju koje treba da platizdravstveno osiguranje, to zdravstveno osiguranje odbija i smatraestetskim problemom a ne medicinski neophodnim.

SUBJEKTIVNE TEORIJE ZDRAVLJA I BOLESTI

Pojedinac zdravlje shvata najee kao odsustvo zdravstvenihtegoba ili kao osjeaj nita me ne boli.

Aspekt bolesti pojedinac posmatra kroz propisivanje lijekova,uestalost konsultacija sa ljekarom ili odlaskom u bolnicu.

Bolesni ljudi su u potrazi za pomoi i kod rjeavanja zdravstvenogproblema trae znanje i vjetine zdravstvenih profesionalaca.

Poznato je da: sve bolesne osobe ne uzimaju propisane lijekove

da se ne dre uputa ljekara (pue, konzumiraju alkohol, radenaporan posao i sl.) jedan dio bolesnih osoba ne trai usluge ljekara ve usluge

alternativne medicine.To su nesuglasice koje postoje izmeu naunog pogleda na bolest ipogleda oboljelog to oteava i smanjuje uspjenost lijeenja.

FAKTORI OD UTJECAJA NA ZDRAVLJE

FAKTORI POSLJEDICE

NASLJEDNI GENETSKI USLOVLJENE BOLESTI

VANJSKI- voda, vodosnabdijevanje,okoli i sl.STANOVANJE -USLOVNOST,GRAEVINSKI MATERIJAL I SL.ZRAK -AEROZAGAENJEHRANA - SASTAV, PESTICIDI,MIKROBIOLOKA ISPRAVNOST,PRIPREMAOTPAD OPASAN PO ZDRAVLJE JONIZIRAJUI,HEMIJSKI,LIJEKOVI

POVEANJE OBOLJEVANJA ODCRIJEVNIH I DR. ZARAZNIH BOLESTIRESPIRATORNE, PARAZITARNE,MALIGNE , DUEVNE BOL.,POVREDEHRONINE RESPIRATORNE IKARDIOVASKULARNE BOLESTICRIJEVNE ZARAZNE, HRONINEDIGESTIVNE, TROVANJA, MALIGNEBOLESTITROVANJA, MALIGNE BOLESTI

SOCIJALNI I EKONOMSKI -OBRAZOVANJE,NAVIKE,OBIAJI

NACIONALNI DOHODAK, SISTEMZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

POVEANA STOPA SMRTNOSTINIVO PRAVA NA ZDRAVSTVENUZATITU, TEHNOLOKA I KADROVSKAZAOSTALOST

UTJECAJ STILA IVOTA NA ZDRAVLJE

STIL IVOTA

PUENJE

ALKOHOL

DROGASTRES

NEADEKVATNA ISHRANA IFIZIKA NEAKTIVNOST

MALIGNE,HRONINE PLUNE,KARDIOVASKULARNE BOLESTI I SL

ALKOHOLIZAM, DIGESTIVNE I MENTALNEBOLESTIMENTALNO I PSIHIKO PROPADANJELINOSTI I RANA SMRTSRANI I MODANI UDAR, NEUROZEGOJAZNOST, DIJABETES,KARDIOVASKULARNE BOLESTI I SL.

ZDRAVSTVENA ZATITA -

PRISTUPANOST, KVALITET,EKONOMINOST

POVEANJE SMRTNOSTI I OBOLJEVANJA

DETERMINANTE ZDRAVLJA

bioloke determinate zdravlja

fizike determinante zdravlja

socijalnei ekonomske determinante zdravlja

zdravstvenoponaanje i stil ivota


28/55


29/55

28.1.2014

BIOLOKE DETERMINANTE ZDRAVLJA

Bioloku bazu zdravlja ini ljudski genom. U interakciji sa faktorimaokoline on odreuje najvei broj osobina ovjeka i pojavu bolesti.

Generacijsko pojavljivanje bolesti unutar pokoljenja potpomognutoje ostalim faktorima, meu kojima su od bitnog uticaja ivotni stil,sistem zdravstvene zatite i ekonomski faktori.

Genetski uslovljene bolesti javljaju se u najranijim i srednjim fazamaivota.

Postoje bolesti kod kojih je faktor naslijea manje jasan, ali postojimogunost da vie gena uz faktore sredine doprinese njihovoj pojavi(dijabetes, maligne bolesti, izofrenija, kardiovaskularne bolesti)

Ispoljavaju se u kasnim fazama ivota.

FIZIKE DETERMINANTE ZDRAVLJA

Fizike determinante zdravlja su one koje djeluju u okolini u kojoj seiva bia razvijaju.

Dokazane determinante fizike sredine koje mogu djelovatinegativno na zdravlje su: voda, vodosnabdijevanje, dispozicijaotpadnih voda, zrak, radijacija, vrsti otpad, stanovanje. Kada uodreenim uslovima djelovanje tetnog inioca pree graniceosobnih mogunosti prilagoavanaja, dolazi do poremeaja zdravlja

Zatita f izike sredine predstavlja organizovane napore zajedniceza unapreenje uslova ivljenja.

U tom cilju potrebno je ouvanje onih kvaliteta sredine koji pozitivnodjeluju na opi i radni potencijal, omoguavaju normalne bioloke idrutvene funkcije u zajednici, te zabrana i neutralisanje procesa iizvora koji dovode do zagaivanja.

VODA,VAZDUH

Voda za pie, vodosnabdijevanje i otpadne vode Voda za pie je faktor zdravstvenog stanja pojedinca. Higijenski

ispravna voda doprinosi zatiti i ouvanju zdravlja, dok neispravnavoda dovodi do rizika za pojavu irenja mnogih bolesti, pojedinano,u porodici ili kao epidemija u zajednici.

Vazduh-zrak Kvalitet vazduha, pojava oteenja funkcije plua, pojave bolesti i

smrti od respiratornih bolesti su usko povezani. Danas postoji veliki broj zagaivaa vazduha, od kojih su posebnobitni sumpor dioksid, azotni oksidi, vrste estice i isparljivesupstance. Uzroci postojanja velikih koliina ovih zagaivaapovezuju se sa nainom sagorijevanja goriva, izduvnim gasovima izautomobila, koritenjem drugih energenata i globalnom promjenomklime.

VRSTI OTPAD, STANOVANJE

vrsti otpad Najopasniji otpad po ljudsko zdravlje je otpad iz fabrika,

labaratorija, bolnica, nuklearnih postrojenja i domainstava. Ovaj otpad zagauje zemljite otrovnim hemikalijama to ima

direktne tetne posljedice po zdravlje ljudi, sigurnost hrane i kvalitetpodzemnih voda.

Stanovanje Stan je elemenat fizike i socijalne sigurnosti, jedan je od

preduslova stabilnosti pojedinca i porodice. ovjek pola svogivotnog vijeka provede u stanu. Nepovoljni stambeni uslovipoveavaju uestalost oboljevanja od respitatornih, zaraznih,alergijskih bolesti, povreivanja.

Stanovanje kao faktor zdravlja vezan je za grupe koje vie vremenaprovode u stanu. To su mala djeca, ene, strarije osobe i bolesnici.

SOCIJALNE DETERMINANTE ZDRAVLJA

Socijalna baza zdravlja definie se kao institucionalna, partnerska inormirana kvalitativna i kvantitativna interakcija izmeu sv ih subjekata udrutvu.

Kljuna mjerila socijalne baze zdravlje su: stepen povjerenja meulanovima zajednice, graansko uee u radu zajednice i postojanjesocijalnih slubi.

Studije pokazuju da je redukcija morbiditeta tea meu stanovnitvomkoje je socijalno ugroeno.

Kvalitet socijalnih relacija u kui (roditelj-dijete i ostali lanovi), na radnommjestu (zaposlen-nezaposlen, privremeno zaposlen) i u zajednici sukljuevi za unapreenje fizikog i mentalnog zdravlja.

Pozitivno zdravstveno ponaanje odraz je i uticaja psihosocijalnih faktora.

EKONOMSKE DETERMINANTE ZDRAVLJA

Glavne ekonomske determinante su prihodi, zaposlenost iobrazovanje

Prihodi Apsolutni prihod u domainstvu ili pojedinca povezan je sa

zdravastvenim stanjem. Studije su pokazale da kako se prihodipoveavaju tako se smanjuje rizik oboljevanja i smrtnosti.

Zaposlenost Zaposlenost ima snaan uticaj na zdravstveno stanje osobe. Nesigurnost vezana za posao, kvalitet i kvantitet posla su udrueni

sa slabijim zdravljem. Zdravstvene posljedice nezaposlenosti mogu se pojaviti ubrzo

nakon gubitka posla. One pogoravaju postojee zdravstvenostanje..

Stres zbog gubitka posla je odgovorni faktor za pojavu bolesti uobliku promjena ponaanja.


29/55


30/55

28.1.2014

KULTURA I OBRAZOVANJE

Predstave o zdravlju i odnos prema njemu nisu elementi nezavisniod kulture.

Kultura je kompleksna cjelina koja ukljuuje znanje, vjerovanje,umjetnost, moral, obiaje i navike koje pojedinac stie kao lanzajednice.

Promjene u kulturi mjenjaju i odnos prema zdravlju.

Za rad na unapreenju zdravlja bitno je poznavanje kulture razliitihgrupa. To ima uticaja na koritene metode lijeenja i uspjenostmjera zdravstvene zatite.

Postoji duboka razlika izmeu naunog gledanja na pitanja zdravlja ibolesti od predstave koju o tome imaju pacijenti.

Glavni mehanizam unapreenja zdravlja je znanje i dovoljnainformisanost. U razvijenim zemljama ono se smatra najvanijimresursom drutvenog i ekonomskog razvoja.

ZDRAV STIL IVOTA

ivotni stil je ustaljeni oblik ponaanja nastao i odabran izmeuraspoloivih mogunosti baziran na drutveno ekonomskim

uslovima i lakoi izbora jedne od alternativa.

SZO definie ivotni stil kao opi nain ivota baziran na interakcijiizmeu uslova ivota u irem smislu i individualnih obrazacaponaanja determinisanih sociokulturnim faktorima i linimkarakteristikama (Deklaracija iz Alma Ate).

Individualni stil ivljenja ine osobine linosti, izbor standardnihreakcija i oblika ponaanja u socijalnim uslovima ivota.

Stil drutva i ponaanja prenosi se putem razliitih socijalnih grupa,kao to su porodica, kola, interesne grupe i dr.

ISHRANA

ivotni stil ima veliki uticaj na ishranu, fiziku aktivnost, puenje, upotrebualkohola i droga, spolno ponaanje.

Ishrana Povezanost ishrane i zdravlja poznata je jo iz davnih vremena.

Poetkom XX stoljea zapoeta su istraivanja o posljedicama nedovoljnogunosa hrane, kvalitetu hrane, dejstvu ishrane na zdravlje i pojavu bolesti.

Zarazne, parazitarne, digestivne, kardiovaskularne, maligne bolesti ibolesti metabolizma su usko povezane sa problemima hrane i ishrane.

FIZIKA AKTIVNOSTDUHAN

Fizika aktivnost Poetkom 50 - tih godina prolog stoljea prve epidemioloke

studije su ukazale da se fizika neaktivnost, kao i ivot bez fizikograda i sa sjedenjem odraava na zdravlje i predstavlja rizikoboljevanja i umiranja od veine hroninih bolesti.

Duhan Duhan predstavlja pojedinani i kumulativni faktor rizika za zdravlje. Puenje je odgovorno za 50% preventabilnih smrti.

Dim od duhana poveava rizik nastanka razliitih vrsta raka,hroninih oboljenja srca, niske poroajne teine novoroenadi itd. U FBiH oko 49,2% mukaraca i 29,7% ena pui, a 64% je

svakodnevno izloeno duhanskom dimu u prostoriji u kojoj boravi.

ALKOHOLDROGE I PSIHOTROPNE SUPSTANCE

Alkohol Konzumiranje alkohola u svijetu povezano je sa druenjem,

potronjom hrane,oslobaanjem od stresa. Postoji tendencijapoveanja potronje alkohola, posebno u Evropi i Americi.

U FBiH je 2002 godine proizvodeno 27,7 litara alkohola postanovniku. Oko 54,1% mukaraca i 12,5% ena u FBiH je izjaviloda konzumira alkohol.

Droge i psihotropne supsatance Predpostavlja se da oko milion ljudi u Evropi ovisi o ilegalnim

dogama. Ekonomske i socijalne promjene koje su zahvatile centralnii istoni dio Evrope, stvorile su preduslove za ilegalnu trgovinudrogom. U FBiH je registrovano u 2005. godini. 1305 mentalnihporemeaja uzrokovanih upotrebom psihotropnih supstanci na10.000 stanovnika


30/55


31/55

28.1.2014

SOCIJALNO MEDICINSKADIJAGNOSTIKA ZAJEDNICE

DEFINICIJA SOCIJALNO MEDICINSKE DIJAGNOSTIKE

Socijalno medicinska dijagnostika jeproces prikupljanja, mjerenja i

analiziranja objektivnih pokazatelja -indikatora o zdravlju i zdravstvenomstanju stanovnitva ili grupa uzajednici, kao i funkcionisanjuzdravstvene slube na tom podruju.

Ona ne predstavlja prosti zbir ocjena ianaliza zdravstvenog stanja svakogpojedinog lana zajednice, ve se uanalizi kompariraju utjecaji velikogbroja faktora na zdravlje stanovnitvazajednice.

DVA PRISTUPA U MJERENJUZDRAVSTVENOG STANJA

Individualni pristup se najee koristi u klinikoj medicini,gdje je jedinica posmatranja pojedinac sa svim svojimkarakteristikama.

U javno zdravstvenoj djelatnosti koristi se masovni pristup,gdje je jedinica posmatranja stanovnitvo teritorija i li odreenagrupa.

U pojedinanoj analizi najee posmatramo bolest ili

simptome bolesti, kada malo moemo uticati na redukcijuosnovnih zdravstvenih problema.

U socijalnomedicinskom pristupu utvrujemo zdravstveneprobleme zajednice, uzroke nastanka, mehanizme irenja,faktore utjecaja, naine prevencije i rjeavanja zdravstvenogproblema.

Individualni i javnozdravstveni pristup

Elementi ocjene Individualni pristup Javnozdravstveni

pristup

Cilj ocjene Lijeenje i poboljanje

zdrav. stanja pojedinca

Unaprijeenje zdravlja

populacije

Predmet ocjene pojedinac Populacija, grupa

Mehanizmi ocjene Anamneza,fizikalni pregled Socijalnomedicinska dg

Instrumenti Dijagnostika Indikatori

Procjena teinestanja - dijagnoza Diferencijalna i definitivnaDg Vodee bolesti i uzrocismrti.........

Plan djelovanja Terapijski plan Programi zatite

zdravlja

Evaluacija Zdrav, poboljano stanje,

rehabilitacija

Evaluacija uspjenosti

mjera zatite

PROCJENA ZDRAVSTVENOG STANJA STANOVNITVA

Zdravstveno stanje je opti termin za stanje zdravlja pojedinca,grupe ili populacije, koje se mjeri pomou prihvaenih standarda uzpomo zdavstvenih indikatora.

U upotrebi je i termin zdravstvena situacija, koji ima ire znaenje.On podrazumijeva mjere za poboljanje zdravlja, sredstva koja seodvajaju za zdravlje, utvrivanje zdravstvenih problema kojizahtjevaju panju, stepen znanja populacije o sopstvenom zdravlju iputeve za njegovo poboljanje.

Da bi se utvrdio nivo zdravlja potrebno je izvriti ispitivanje iprocjenu zdravstvenog stanja, odnosno situacije.

CILJEVI PROCJENE ZDRAVSTVENOGSTANJA STANOVNITVA

Cijevi procjene zdravstvenog stanja stanovnitva su: opi uvid u globalno stanje zdravlja stanovnitva zajednice, unapreenje zdravstvenog stanja stanovnitva, identifikovanje prioritetnih zdravstvenih problema, praenje promjena i kompariranje zdravstvenog stanja tokom

vremana, uoavanje i analiza razlika izmeu razliitih teritorija ili populacionih

grupa, preispitivanje zdravstvene politike, strategija u zdravstvenoj zatiti i

tehnologiji, unaprijeenje menadmenta u zdravstvu, realniju procjenu i evaluaciju za potrebe buduih aktivnosti obezbeenje relevantne baze podataka za intervencije u cilju

poboljanja zdravstvenog stanja i potreba naunoistraivakog rada.


31/55


32/55

28.1.2014

ZNAAJ PROCJENE ZDRAVSTVENOGSTANJA STANOVNITVA

Procjena zdravstvenog stanja stanovnitvatreba da:

informie stanovnistvo, unaprijedi planiranje i programiranje

zdravstvene zatite, unaprijedi rad zdravstvene slube, uini adekvatnijim i brim rjeavanje

prioritetnih problema, izvri relokaciju raspoloivih resursa

prema prioritetima i potrebama, dalje razvija sistem zdravstvene zatite

PROCES POSTAVLJANJA SOCIJALNO MEDICINSKEDIJAGNOSTIKE

5. prioritetniciljevi i izbor

strategija

4. analizapodataka

3. izborindikatora Iinformacija

2.ciljevianalize

1. analizazdravstvenih

potreba

Ocjenazdravstvenog

stanja


32/55


33/55

28.1.2014

ZDRAVSTVENI INDIKATORI

Karakteristike indikatora

Izvori indikatora

Podjela indikatora

DEFINICIJA

Zdravstveni indikatori su mjerni isntrumenti koji mjere promjeneu stanovnitvu u odreenom vremenskom periodu.

Prema SZO indikatori su definisani kao varijable koje pomau u mjerenju promjena.

KARAKTERISTIKE INDIKATORA

validnost - mjeri stvarno ono to se njima eli mjeriti, tj. njegov serezultat moe potvrditi nekim drugim dijagnostikim postupkom

objektivnost - mjerenjem dobijeni rezultat mora biti jednak kod svihonih koji mjerenje provode pod istim uslovima

senzitivnost - mjerenjem dobijena promjena mora strogo pratiti

promjene situacije, tj. odraava stvarno pozitivan test na brojoboljelih osoba

KARAKTERISTIKE INDIKATORA

specifinost - treba da odraava promjene samo u uslovima ukojima se mjeri, tj . odraava stvarno zdrave osobe na ukupnostanovnitvo bez bolesti

jednostavno izraunavanje

ne podlijeu promjenama u vremenu i prostoru

lako i bez posebnih procedura dolazi do njih

proces njihovog dobijanja ne kota mnogo

UPOTREBA INDIKATORA

Indikatori se koriste za: analizu sadanjeg stanja populacije, oni su markeri

dostignutog progresa u ostvarenju ciljeva koji su pojedinezemlje sebi zadale

komparaciju zdravstvenog stanja sa drugim podrujima ilidrugim zemljama

mjerenje promjena u populaciji za odreeni vremenski period

praenje opteg socijalnog i ekonomskog razvoja zemlje

praenje ostvarenja zdravstvenih programa na razliitim nivoima

IZVORI INDIKATORA

registri vitalnih dogaanjabroj roenih, broj umrlih, broj sklopljenih brakova,broj fetalnesmrtnosti- natalitet, mortalitet, prirodni prirataj,nupcijalitet,divorcijalitet, mortinatalitet

popis stanovnitvabroj stanovnika, spol, starost, geografska distribucija, strunasprema, pismenost - vitalni indeks, % starijih od 65 godina, %nepismenih starijih od 10 godina

rutinska zdravstvena statistikabroj ljekara, med. sestara, mrea lokaliteta zdravstvenih ustanova,broj postelja, broj oboljelih i vrste oboljenja po 10. MKB s topaljekara na 100 000 st, stopa med.sestara na 100000 st., stopapostelja na 1000 st, specifini mortalitet i morbiditet


33/55


34/55

28.1.2014

IZVORI INDIKATORA

uzorak stanovnitvabroj puaa, broj gojaznih, % puaa ukupno, ili po starosnimgrupama, % sa ITM veim od 29

registri bolesti (maligne, dijabetes)broj oboljelih i umrlih od malignih bolesti i njihove karakteristike- stopa incidence, prevalence, duina preivljavanja, vrijemepojave bolesti i sl, % komplikacija

Vrste indikatora za mjerenje zdravstvenogstanja

Kvalitativni indikatori ( samoprocjena) atributivna obiljeja:nominalna skala - DA NEordinalna skala gradacija loe, dobro, odlino

Kvantitativni indikatori kvantitativna obiljejaapsolutni broj broj oboljelih od AIDSrelativni odnos (stope, indeksi , sl. )

Indexi zdravlja agregatne mjere koje sumiraju podatkedvaju ili vie komponenata zdravlja, kako bi se stvoriojedan obino numeriki indikator zdravlja

Indikatori SZO - HFA 21

1. Demografskii socio-economskiindikatori

2. Zdravstveno stanje: Indikatori mortaliteta Indikatori morbiditeta Indikatori onesposobljenosti Hospitalizacija bolniki morbiditet

3. Determinante zdravlja Stil ivota Zdravstveno ponaanje ivotna i radna okolina

4. Indikatori zdravstvenog sis

Documents

Predavanja iz Socijalne medicine