Samozapošljavanje kao izlaz iz socijalne isključenosti

  • View
    263

  • Download
    15

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Give Women a Chance! EU funded project IPA IV Women in the Labour Market magistarski rad Ekonomski fakultet u Osijek Poslijediplomski studij poduzetništvo

Text of Samozapošljavanje kao izlaz iz socijalne isključenosti

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ PODUZETNITVO

Dijana Ferkovi

SAMOZAPOLJAVANJE KAO IZLAZ IZ SOCIJALNE ISKLJUENOSTI

Magistarski rad

Mentor: prof. dr. sc. Slavica Singer

Osijek, 2012.

Like slavery and apartheid, poverty is not natural. It is man-made and it can be overcome and eradicated by the actions of human beings Nelson Mandela

2

SADRAJ 1. SAETAK ...............................................................................................6 2. UVOD......................................................................................................7 3. CILJEVI I METODOLOGIJA ISTRAIVANJA......................................113.1. CILJ ISTRAIVANJA.............................................................................11 3.2. HIPOTEZE ISTRAIVANJA....................................................................12 3.3. IZVORI PODATAKA...............................................................................13 3.4. RAZGRANIENJA I POTEKOE U ISTRAIVANJU..........................14 3.5. METODE ISTRAIVANJA .....................................................................14

4. SAMOZAPOLJAVANJE U FUNKCIJI SMANJENJA SOCIJALNE ISKLJUENOSTI UGROENIH SKUPINA.............................................184.1. SOCIJALNA ISKLJUENOST................................................................184.1.1. Pojam socijalne iskljuenosti.....................................................................18 4.1.2. Socio-demografska obiljeja socijalno iskljuenih.....................................21 4.1.3. Uzroci i posljedice stanja socijalne iskljuenosti........................................24 4.1.4. Elementi Programa borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti Republike Hrvatske..............................................................................................27 4.1.5. Tretman socijalne iskljuenosti u Europskoj uniji i budunost hrvatskih socijalno iskljuenih skupina nakon pristupanja Hrvatske EU.............................31

4.2. SAMOZAPOLJAVANJE KAO GENERATOR RAZVOJA PODUZETNITVA I SREDSTVO GOSPODARSKOG RAZVITKA ...............364.2.1. Pojam i oblici samozapoljavanja..............................................................36

Cremers, J: Self-employment and the free provision of services (PowerPoint presentation), CLR, u sklopu seminara: Self-employment and bogus self-employment in the construction industry, Vilnius, June 2007..........................................................................................................374.2.2. Motivi i osnovni preduvjeti za samozapoljavanje ....................................38 4.2.3. Prednosti i opasnosti samozapoljavanja u smislu poduzetnikog rizika. 41 4.2.4. Stupanj samozaposlenosti u svijetu i Hrvatskoj ........................................44 4.2.5. Mjere EU za poticanje samozapoljavanja zbog potrebe jaanja poduzetnike aktivnosti........................................................................................46 4.2.6. Postojei sustavi poticaja za samozapoljavanje u Republici Hrvatskoj...48

5. SLUAJ: OD RTVE DO PODUZETNIKA I NATRAG........................515.1. UVOD.....................................................................................................51 5.2. FAZA IDENTIFIKACIJE AKTIVNIH MJERA ZAPOLJAVANJA ZA SKUPINE UGROENE SOCIJALNOM ISKLJUENOU...........................533

5.2.1. Znaajke pleternikog podruja i socijalna slika........................................53 5.2.2. Razlozi pokretanja inicijative za izradu projekta Dajmo enama priliku!.56 5.2.3. Analiza problema, ciljeva i dionika projekta...............................................59 5.2.4. Prijavitelji projekta i projektni partneri........................................................61

5.3. PROJEKT "DAJMO ENAMA PRILIKU!" PROVEDBA.......................645.3.1. Informiranje i modeli privlaenja pozornosti socijalno iskljuenih ena u Pleternici .............................................................................................................64 5.3.2. Kriteriji odabira sudionica i poetni otpor ukljuivanju u projekt ...............66 5.3.3. Faza istraivanja konteksta projekta postojee stanje ena starijih od 40 godina u Pleternici................................................................................................68 5.3.4. Faza osnaivanja i edukacije ciljane skupine............................................72 5.3.5. Faza samozapoljavanja socijalno poduzetnitvo kroz udrugu Dajmo enama priliku!....................................................................................................75Tapaciranje namjetaja.................................................................................................77 Peenje kolaa..............................................................................................................78 ienje i odravanje....................................................................................................79 Organizacija vjenanja..................................................................................................80

5.4. REAKCIJE OKRUENJA U PROVEDBENOJ FAZI PROJEKTA DAJMO ENAMA PRILIKU! .....................................................................................815.4.1. Nerazumijevanje lokalne vlasti i sudbina Revolving fonda........................81 5.4.2. Reakcije institucija, lokalne sredine i trita..............................................84

5.5. UNUTARNJI PROBLEMI ORGANIZACIJE ............................................875.5.1. Hijerarhija udruge, organizacijska struktura i timski rad ...........................87 5.5.2. Motivacija, poduzetniki duh, otvorenost ka novim idejama......................90 5.5.3. Nauene lekcije ugroena samoodrivost projekta................................93

5.5. ZAKLJUAK SLUAJA .........................................................................94

6. ANALIZA SLUAJA..............................................................................956.1. UVOD ....................................................................................................95 6.2. IDENTIFIKACIJA PROBLEMA ..............................................................97 6.3. ANALIZA SOCIJALNO ISKLJUENIH SKUPINA ZA SAMOZAPOLJAVANJE .............................................................................996.3.1. Analiza sluaja modelom ispitivanja razvojnog potencijala rasta tvrtke prema Gibbu........................................................................................................99Baza ideja......................................................................................................................99 Baza resursa ..............................................................................................................100 Baza iskustva..............................................................................................................101 Baza liderstva..............................................................................................................102

4

Baza kontrole resursa ................................................................................................103

6.3.2. SWOT analiza socijalno iskljuenih osoba na primjeru ena starijih od 40 godina iz ruralnih podruja.................................................................................104 6.3.3. PEST analiza poslovanja udruge "Dajmo enama priliku!" u kontekstu okruenja u Hrvatskoj za samozapoljavanje socijalno iskljuenih i sustava poticanja i potpore njihovog ukljuivanja...........................................................108Politiko-pravno okruenje..........................................................................................108 Ekonomsko okruenje.................................................................................................109 Socio-kulturno okruenje.............................................................................................110 Tehnoloko okruenje.................................................................................................111

6.4. ANALIZA POTENCIJALA SOCIJALNO ISKLJUENIH OSOBA U SMISLU RAZVOJA PODUZETNITVA ......................................................113 6.5. ANALIZA KAPACITETA SAMOZAPOLJAVANJA U RJEAVANJU PITANJA SOCIJALNE ISKLJUENOSTI ...................................................117 6.6. MOGUE STRATEGIJE ZA PRISTUP UKLJUIVANJA U CILJU PODUZETNIKOG I GOSPODARSKOG RAZVOJA .................................121 6.8. ZAKLJUAK ANALIZE SLUAJA.......................................................130

7. ZAKLJUAK .....................................................................................132 8. LITERATURA .....................................................................................136POPIS SLIKA I TABLICA.............................................................................142 PRILOZI......................................................................................................143

5

1. SAETAK

U sreditu interesa ovog magistarskog rada su socijalno iskljuene skupine drutva, konkretno ene starije ivotne dobi iz ruralnih podruja Hrvatske, te istraivanje njihove spremnosti i realnih mogunosti za ukljuivanje kroz samozapoljavanje, odnosno poduzetnitvo. Rad nastoji sugerirati mogue modele (samo)zapoljavanja te poticanja poduzetnikog mentaliteta socijalno iskljuenih skupina. Magistarski rad je proizaao iz konkretnog projekta Dajmo enama priliku! financiranog od strane Europske unije, i provedenog tijekom 2008. i 2009. godine na podruju grada Pleternice. Osnovni ciljevi ovog magistarskog rada bili su: analizirati samozapoljavanje kao nositelja gospodarskog razvoja odrediti ulogu ljudskih resursa regije u smislu njihovog razvojnog potencijala (posebno kroz grupaciju socijalno iskljuenih osobe) istraiti trite rada, procijeniti prikrivenu zaposlenost te istraiti u kojoj mjeri postojea prava socijalno iskljuenih utjeu na njihovo samozapoljavanje, te dati smjernice za ubrzano samozapoljavanje osoba ugroenih socijalnom iskljuenou, u cilju prekidanja zaaranog kruga iskljuenosti. U pisanju rada primijenjena je metoda sluaja kojom se opisuje poloaj socijalno iskljuenih osoba na podruju grada Pleternice. Analizom sluaja vrednovali su se mogui modusi ukljuivanja socijalno iskljuenih osoba te su definirani kljuni dionici kao nositelji aktivnosti usmjerenih smanjenju nezaposlenosti te grupe ljudi. Na kraju rada sugerira se mogue rjeenje s posebnim naglaskom na samozapoljavanje osoba, odnosno njihovo poduzetniko djelovanje.

6

2. UVOD

Suvremenici smo burnih vremena u kojima svjedoimo restrukturiranju nacionalne ekonomije, koja prolazi kroz trnoviti put tranzicije i reformi. Promjene se dogaaju na vie razina i podruja, te dotiu sva ekonomska, socijalna, demokratizacijska, okolina, razvojna i svaka druga pitanja. Istovremeno sa razvojem drutva, ili zbog njega, dogaa se i strana tehnoloka revolucija koja relativizira sve do sada poznato i utemeljeno. Svijet se danas dogaa virtualno. Procesi se korjenito mijenjaju. Sustavi vrijednosti nestaju i ponovno se raaju. U globalnom selu, ini se, pravila igre jo nisu jasno postavljena. Usprkos tome, moderna drutva, pa tako i Hrvatsko, vjeno tee svom razvoju i evoluciji, kroz koje e se uspostaviti pravinije, humanije i gospodarski snano drutvo. U tom procesu, svatko nastoji to kvalitetnije identificirati razvojna ogranienja i probleme, kreirati viziju svog razvoja, i na to uinkovitiji nain pristupiti ostvarenju te vizije, kroz rjeavanje prepoznatih problema. Metode i razvojni modeli nikad nisu isti u dvije razliite drutvene zajednice i upravo je u tome ar razvojnih procesa. Ono to jednako je to to svi nastoje staviti u pogon sve svoje raspoloive resurse i aktivirati svoje razvojne potencijale. U ukupnoj populaciji, suoenoj sa navedenim razvojnim izazovima, uoavaju se posebne skupine ljudi koje su na marginama drutvenog ivota, iji se poloaj moe opisati kao socijalna iskljuenost, ili koje su ugroene mogunou da postanu socijalno iskljuene. Definirane su nezaposlenou, siromatvom i socijalnim neangamanom, a u okvirima stratekog promatranja njihovog stanja mogue ih je uvrstiti u "slabosti", ali i "prilike" odreenog drutva1. Rezultati istraivanja2 su pokazali da u Hrvatskoj ima 9,7% socijalno iskljuenih osoba, odnosno onih kod kojih je primjetna meupovezanost tri vrste prikraenosti: ekonomske, radne i sociokulturne. Ovaj rad se bavi promatranjem tih skupina ljudi, u smislu identifikacije njihovog potencijala kao razvojnog faktora cijele zajednice. Socijalno iskljuene1

Socijalno iskljueni predstavljaju element i slabosti i prilika (weaknesses, opportunities) u okvirima SWOT analize odreenog drutva. 2 Matkovi, T. i tulhofer, A.: Istraivanje socijalne iskljuenosti empirijska analiza socijalne iskljuenosti, u sklopu Siromatvo, nezaposlenost i socijalna iskljuenost, UNDP, Zagreb, 2006. 7

osobe svakom drutvu, pa i hrvatskom, mogu predstavljati veliki razvojni potencijal, ukoliko se uspije prodrijeti u razloge njihove stagnacije i pasivnosti. Pokretanje promjena u njihovom nainu razmiljanja donijelo bi uinke spill-overa prvenstveno u okvirima njihove ue zajednice (obitelji, lokalne sredine), a posredno i na gospodarsko-socijalni razvoj openito. Polazite nam je u tezi da je samozapoljavanje aktivnost koja znaajno doprinosi razvoju cijelog drutva, te da je to pokreta koji kroz razvoj poduzetnitva i poduzetnike kulture multiplikativno utjee na efikasnije trite, ali i snano utjee na izgradnju samopouzdanih i hrabrih pojedinaca kakve svako drutvo treba i eli. Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj ima izmeu 13-14% samozaposlenih osoba u nefinancijskom sektoru3. To iznosi neto vie od 125.000 osoba koje vlastitim angamanom skrbe o sebi i svojim obiteljima. Stavljajui u ovakav kontekst socijalno iskljuene pojedince, kroz ovaj rad se nastoje dati odgovori na pitanja poput: Da li su socijalno iskljuene osobe kroz mogunost svog samozapoljavanja razvojni potencijal drutva?, te Da li u njima lei kapacitet za promjene samih sebe, a time i cjelokupne zajednice? Masovno zapoljavanje slabo obrazovane radne snage u uvjetima visokosofisticirane tehnologije u procesima proizvodnje vie ne moe biti rjeenje problema. Negativna populacijska kretanja (posebice u ruralnim podrujima, gdje uz depopulaciju dolazi i do iseljavanja mladih obitelji i pojedinaca, osobito visokoobrazovanih osoba i mladih djevojaka), visoka nezaposlenost radno sposobnog stanovnitva, niske stope zaposlenosti i participacije radne snage, kao i sve prisutna siva ekonomija, samo su neka obiljeja hrvatskog trita rada4. Kako se u svemu tome mogu snai osobe pogoene socijalnom iskljuenou? Pretpostavka je da je prekidanje zaaranog kruga nezaposlenosti siromatva neaktivnosti iskljuenosti, mogue prekinuti samo kroz aktivni angaman aktera lokalnog razvoja. Lokalne incijative, koje primjenjuju pristup bottom-up5, i pristupaju rjeavanju specifinih problema nekog podruja, moda mogu biti jedno od rjeenja za pomo iskljuenim skupinama.3

4

5

Prema podacima Eurostata za drugi kvartal 2005. godine bilo je tono 13,7% samozaposlenih (127.000 osoba) u nefinancijskom sektoru, to iskljuuje poljoprivrednike, javnu upravu i zaposlene u financijama i ostalim netrinim uslugama. U EU 27 je bilo 15,5 % samozaposlenih. Toli, S.: Samozapoljavanje u funkciji regionalnog razvoja, doktorska disertacija, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006. Bottom-up pristup pristup od dolje prema gore pristup koji u prvi plan stavlja stvarne potrebe graana (dolje), koje su onda upuene u obliku projekata ili stratekih dokumenata osobama na vlasti ili centralnoj dravi (gore).

8

Jedna takva inicijativa je oblikovana u projekt naziva "Dajmo enama priliku!" koji se provodio 2008. god. na podruju Grada Pleternice (Poeko-slavonska upanija). Projektom se nastojalo nizom aktivnih mjera potaknuti ostvarivanje jednakih mogunosti i utjecati na stvaranje pozitivnog ozraja i preduvjeta za izlazak iz opasnog stanja iskljuenosti. Ciljana skupina projekta su ene starije od 40 godina, stanovnice ruralnog podruja i najveim dijelom dugotrajno nezaposlene, koje su imale priliku pokrenuti svoje vlastite poduzetnike pothvate. Ovaj konkretan primjer je iskoriten kao poslovni sluaj koji se obrauje u poglavlju 5., te detaljno analizira u poglavlju 6. Odabrana skupina predstavlja samo jednu od tipino socijalno iskljuenih skupina u drutvu. Meutim, na primjeru ove skupine bit e mogue izvui zakljuke primjenljive i na ostalim ranjivim skupinama (nacionalne manjine, prognanici, rtve nasilja, ovisnici, dugotrajno nezaposleni mladi, osobe sa invaliditetom, itd.). Spremnost za aktivno ukljuivanje na tritu rada kroz projekte samozapoljavanja je openito izrazito niska. U ruralnim podrujima je taj problem jo izraeniji zbog neravnopravnog poloaja poduzetnika u pogledu infrastrukturne opremljenosti ruralnih naselja. Stoga veliki broj visokoobrazovanih osoba naputa ruralna podruja koristei bolje mogunosti za razvijanje samostalnog posla ili zapoljavanje u gradovima. Manje obrazovani kadar, kakav su u najveem broju sluajeva i socijalno iskljuene osobe, u uvjetima niske ponude radnih mjesta na tritu rada, ostaje na selu bez dovoljno znanja i resursa za pokretanje bilo kakvog posla. Takva dugotrajna stanja izlau gospodarstvo daljnjem erodiranju proizvodnih resursa u pogledu materijalnog i intelektualnog kapitala i predstavljaju gubitak potencijalnog gospodarskog resursa za cijelu naciju ili regiju. Upravo zato prioritet vlasti mora biti promijeniti takvo stanje u gospodarski i socijalno odrivo. Ostaje pitanje: Kako pokrenuti gospodarski razvoj? Bit e potrebno probuditi svijest svakog pojedinca kako bi inovativni potencijal sadran u ljudskom kapitalu i kapitaliziran u materijalnim bogatstvima dobio nesmetan prostor za aktivnu i uspjenu realizaciju. Ova misija je u sluajevima socijalno iskljuenih jo zahtjevnija i bolnija. Preplitanje psiho-socijalnih problema sa realno tekim stanjem (gospodarske krize i recesije) multiplicira negativne uinke i zahtijeva jo veu inovativnost u rjeavanju ovih problema.

9

U konanici, potrebno je vidjeti ne samo postoji li razvojni kapacitet u socijalno iskljuenim osobama, ve i da li je on dovoljno velik da bi bio od interesa nacionalnim politikama. Istovremeno, vano je znati i koliki su trokovi zanemarivanja socijalne iskljuenosti kao fenomena za drutvo u cjelini. Uoavanje ovih odgovora je od iznimne vanosti za smjerove u kojima se suvremena Hrvatska eli razvijati.

10

3. CILJEVI I METODOLOGIJA ISTRAIVANJA

3.1. CILJ ISTRAIVANJA Istraivanje mogunosti samozapoljavanja socijalno iskljuenih osoba potaknuto je problemom nejasnih razvojnih smjerova Poeko-slavonske upanije. U kaosu stratekih dokumenata i nejasnih razvojnih planova, naziru se problematina podruja i ugroene skupine ljudi, iji su potencijali do sada bili u potpunosti zanemareni. Radi se o ljudima prikraenim za zaposlenje, bez dovoljnih financijskih sredstava za prosjenu egzistenciju te bez socijalno-kulturnog ophoenja uobiajenog veini u modernim drutvima. Zadaci istraivanja bili su sljedei: analizirati mjesto i ulogu samozapoljavanja kao oblika razvoja poduzetnitva, i potencijalnog nositelja gospodarskog razvoja podruja odrediti mjesto i ulogu postojeih ljudskih resursa Poeko-slavonske upanije u smislu njihovog razvojnog potencijala ili ograniavajuih obiljeja (posebno kroz grupaciju socijalno iskljuenih osobe) istraiti trite rada, detaljnije analizirati kolika je usklaenost ponude radne snage i potranje u brojanom i kvalifikacijskom smislu, procijeniti prikrivenu zaposlenost te istraiti u kojoj mjeri materijalna i druga prava socijalno iskljuenih utjeu na njihovo aktivno sudjelovanje u procesu samozapoljavanja na temelju sintetikog prikaza dobivenih rezultata, dati smjernice za ubrzano zapoljavanje ili samozapoljavanje osoba ugroenih socijalnom iskljuenou, u cilju prekidanja zaaranog kruga iskljuenosti.

11

3.2. HIPOTEZE ISTRAIVANJA Postavljeni zadaci kreirani su u smislu propitivanja sljedeih hipoteza: Neusklaenost ponude i potranje na tritu rada, te nedovoljna gospodarska aktivnost u Poeko-slavonskoj upaniji usporavaju gospodarski razvoj. Samozapoljavanje kao oblik poduzetnikog pothvata predstavlja nain za snaniji gospodarski i drutveni razvojni zamah. Ljudski kapital i poduzetniki duh temelj su za pokretanje pozitivnih promjena na razini pojedinca, a posredno i cijele zajednice. Poeko-slavonska upanija posjeduje ouvan ruralni i subruralni prostor za razvoj ruralnog gospodarstva, koji uz potencijale nosi i brojno socijalno iskljueno stanovnitvo. Socijalna iskljuenost je promjenljivo stanje kojeg je mogue aktivnim mjerama na lokalnoj razini preokrenuti u razvojni potencijal podruja. Motivacijska logika socijalno iskljuenih osoba funkcionira na drugaijoj razini od uobiajene, i u tome lee sutinski problemi njihove neaktivnosti. Socijalno iskljuene osobe su po svojoj definiciji osobe ve zapale u apatinost, te same ne ele promjene koje bi im drutvo rado nametnulo. Iz tog proizlazi teina zadatka njihovog mijenjanja. Napori u rjeavanju problema socijalne iskljuenosti (kroz samozapoljavanje iskljuenih) moraju biti puno vei, dugotrajniji, imati bottom-up pristup, te biti multisektorski, kako bi rezultati na duge staze bili opipljivi. Rjeenja moraju biti inovativnija od dosadanjih, kako bi se prodrijelo u uzroke stanja iskljuenosti. Budunost mora donijeti vee promjene u percepciji socijalno ukljuenih, te otvoriti raspravu o mogunostima promijenjenog doivljaja problema, prihvaanja socijalno iskljuenih osoba u drutvo kao takve, te potpuno drugaijim pristupima socijalno iskljuenima kao razvojnom resursu.

12

3.3. IZVORI PODATAKA Poslovni sluaj Od rtve do poduzetnika napisan je na temelju osobnih iskustava protagonistice koja je ujedno i autorica ovog magistarskog rada, te na temelju intervjua sa ostalim sudionicima sluaja (projekta). U okvirima ovog projekta, provedeno je opseno terensko istraivanje stanja ciljane skupine (socijalno iskljuenih ena starijih od 40 godina na podruju Grada Pleternice), kojeg je provela tvrtka Hendal d.o.o. u suradnji sa predstavnicama ciljane skupine, koje su bile ukljuene u provedbu u ulozi anketarki. Rezultati ovog istraivanja su iscrpno koriteni tijekom pisanja rada. Najee koriteni izvori brojnih statistikih podataka dobiveni su iz razliitih Operativnih programa za provedbu fondova EU, te koritenjem dostupnih stratekih dokumenata Republike Hrvatske ili Poeko-slavonske upanije6. Podaci i materijali za izradu rada takoer ukljuuju: zapise na temelju intervjua fizikih i pravnih osoba fotodokumentacija prikupljena na terenu pripremljeni materijali od strane pojedinih fizikih i pravnih osoba slubene internet stranice dravnih tijela, gradova, razvojnih agencija i slino. Osim navedenih izvora u radu se koriste periodini i godinji izvjetaji HZZ-a o kretanju nezaposlenosti, izvjetaji FINA-e o rezultatima poduzetnikih aktivnosti, rezultati Popisa poljoprivrede i Popisa stanovnitva, rezultati istraivanja GEM 2002. i GEM 2006. za Hrvatsku, odgovarajua literatura relevantna za predmet istraivanja, rezultati podatci. istraivanja, znanstveni i struni radovi drugih autora, poslovna dokumentacija banaka i ministarstava, te domai i inozemni slubeni statistiki

6

Regionalni operativni program Poeko-slavonske upanije, Strateki okvir za razvoj 2006-2013, Operativni program za regionalnu konkurentnost, Operativni program za razvoj ljudskih resursa, itd. 13

3.4. RAZGRANIENJA I POTEKOE U ISTRAIVANJU Konkretno, magistarski rad se bavi analizom potencijala socijalno iskljuenih osoba kroz mogunosti njihovog samozapoljavanja, na primjeru nerazvijenog slavonskog grada Pleternice, u Poeko-slavonskoj upaniji, u vremenu 2007. i 2008. godine. Objektivne nedostupnim Nepostojanje potekoe pri istraivanju prouzroene statistikih su nedovoljnim u i efektivnim pokazateljima poslovanja gospodarstva upaniji. oteava

sofisticiranih

gospodarskih

pokazatelja

usporeivanje gospodarskih uinaka. Dobivanje podataka od strane Dravnog zavoda za statistiku oteano je zbog sporosti u rjeavanju pojedinanih upita i visoke cijene za takve usluge. Takoer, pravo na dostupnost informacija u Hrvatskoj je tek u povojima.

3.5. METODE ISTRAIVANJA Kao opi metodoloki obrazac koriten je deduktivni pristup analiziranju drutvenih i gospodarskih procesa koji podrazumijeva kreiranje zakljuaka od najireg analitikog okvira prema pojedinanim sluajevima. Metodoloki koncept sastoji se iz etiri stupnjevane analitike razine. Prva razina ukljuuje teorijski pristup u razmatranju globalnog drutvenogospodarskog okruenja, a potom se analiza nastavlja (druga razina) na razini pojedinanih drava (Hrvatske ili drugih drava, za usporedbu) s naglaskom na oblikovanje poopenih zakljuaka. Analiza se odnosi na propitivanje uloge drave u razvojnim procesima sa svrhom definiranja jasnih i odrivih ciljeva gospodarskog i drutvenog razvoja. Na treoj razini dedukcije, istraivanja i rezultati sputaju se na niu razinu prema prostornom analitikom obuhvatu, ali i sa stajalita iznesenih zakljuaka koji se s razine poopavanja sve uestalije sputaju na razinu operativnosti i konkretne primjene. Prostorna analiza tree razine dedukcije odnosi se na podruje jedne upanije, u ovom sluaju Poeko-slavonske, te u okviru nje na prostor jo manje analitike jedinice, u ovom sluaju Grada Pleternice. Posljednja, etvrta razina odnosi se na pojedinani sluaj i praktinu primjenu. Obraen je poslovni sluaj koji

14

se odvija unutar odnosa jedne lokalne zajednice, a zatim je prikazan model proaktivne politike samozapoljavanje socijalno iskljuenih osoba (ena starijih od 40 godina). Ovaj model predstavlja jedno od operativnih rjeenja kojim se moe utjecati na poveanje samozapoljavanja u ruralnim i manje urbanim podrujima Hrvatske. Visok stupanj primjenjivosti ovog modela osiguran je apliciranjem znanja i iskustva kroz navedeni deduktivni analitiki okvir. Za pisanje poslovnog sluaja koritene su preporuke i iskustva Harvardske poslovne kole7, koja je prva u svijetu zapoela s korienjem metode poslovnih sluajeva u poduavanju studenata koji se obrazuju za budue menadere. Metoda sluaja je empirijsko ispitivanje koje istrauje suvremene fenomene unutar svojeg stvarnog konteksta; kada granice izmeu fenomena i konteksta nisu jasne; te u kojima su koriteni mnogobrojni izvori dokaza8. Osnovni izvori dokaza metode sluaja predstavljaju intervjui zbog injenice da su ljudi osnovni protagonisti. Uz pomo intervjua moe se predoiti miljenje sudionika ili protagonista sluaja i tako izbjei subjektivnost autora. Prema tome, moe se naglasiti i da je metoda intervjua koritena kao najei oblik prikupljanja informacija. Obje koritene metoda doprinose realistinosti, kreativnosti, analitinosti i dinaminosti magistarskog rada. Analiza poslovnog sluaja uinjena je primjenom modela ispitivanja razvojnog potencijala rasta tvrtke prema A. Gibbu9. U kontekstu analize poslovnog sluaja posebno je uinjen osvrt na Global Entrepreneurship Monitor (GEM) istraivanja za Hrvatsku, kojima se vrednuje poduzetnika aktivnost i poduzetniki potencijal, kao i na pokazatelje poduzetnike aktivnosti malih gospodarskih subjekata (samozaposlenih u start-up-u), prikazan u poslovnom sluaju. Analiza sluaja je zapoela SWOT10 analizom koja daje najbolji osvrt na mogunost strategijskog planiranja. Svrha koritenja SWOT analize je osiguravanje visokog stupnja usklaenosti interne i eksterne okoline poduzea u definiranju strategije poduzea. Da bi poslovni ciljevi poduzea bili realno ostvarivi, moraju

7

8

9

10

Roberts, M.J.: Developing a Teaching Case. 9-900-001 Rev. June 28, 2001. Harvard Business School Yin, R.K.: The case Study as a Research Method, Uses anad Users of Information- LIS 391D1 Spring 1997. Allan Gibb je profesor emeritus na University of Durham Business School, Associate university of Durham u Velikoj Britaniji i na poslijediplomskom studiju Poduzetnitvo na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, Republika Hrvatska. engl. skraenica od Strenghts (snage), Weaknesses (slabosti), Opportunities (prilike), Treats (prijetnje)

15

poivati na realnoj ocjeni mogunosti njihove provedbe. Stoga je potrebno ocijeniti uvjete provedbe strategije putem SWOT analize11. Analiza se temelji na procjeni snaga, slabosti, prilika i prijetnji. Njihovom meusobnom kombinacijom generira se matrica s etiri poslovne strategije: maximaxi, maxi-mini, mini-maxi i mini-mini, kako je to prikazano na slici 1.Slika 1: Strategijske implikacije SWOT analize, Unutarnje snage (S) Snage u menadmentu, operacijama, financijama, marketingu, istraivanju, razvoju idr. Vanjske prilike (O) Sadanji i budui ekonomski uvjeti, politike i drutvene promjene, novi proizvodi, usluge i tehnologija Vanjske prijetnje (T) Nedostatak energije, konkurencija i podruja slina u polju prilika Maxi-maxi strategija: Potencijalno najuspjenija strategija uporaba snaga da bi se iskoristile prilike Unutarnje slabosti (W) Slabosti u podrujima snaga

Mini-maxi strategija: Razvojna strategija prevladavanja slabosti u cilju iskoritavanja prilika

Maxi-mini strategija: Uporaba snaga da bi se nosilo s prijetnjama ili ih se izbjeglo

Mini-mini strategija: Smanjivanje opsega poslovanja, likvidacija ili zajedniki pothvat

izvor: Weihrich, H.: Koontz, H.: Menedment, X izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 1993., str. 175.

Takoer je pri analizi sluaja koritena i PEST analiza, kako za analizu okruenja Udruge "Dajmo enama priliku!", tako i za openitu analizu okruenja u Hrvatskoj, u kontekstu samozapoljavanja. PEST analiza predstavlja detaljniji prikaz drugog dijela SWOT analize, posveen mogunostima i vanjskim opasnostima koje prijete organizaciji. Njenim koritenjem se mogu stvoriti strategije koje e se temeljiti na objektivnoj procjeni okruenja u kojem organizacija/poduzee djeluje. Da ne bi izostavili niti jedno vano pitanje, analiza se obavlja po skupinama.

11

Pfeifer, S.: nastavni materijali iz kolegija Poduzetniki management, Poslijediplomski studij Poduzetnitvo, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2004.g.

16

Naziv PEST je izveden iz poetnih slova glavnih skupina: PESTPOLITIKA EKONOMSKA SOCIJALNA TEHNOLOKA

Pri PEST analizi uzimaju se u obzir sljedei imbenici: a) Politiki - Tko je na vlasti i kakva je politika vezana za podruje djelatnosti organizacije? Koji zakonski propisi pospjeuju ili spreavaju uinkovito djelovanje? Jesu li vlasti otvorene za dijalog? b) Ekonomski - Postoje li lokalni potencijali za razvoj? Kakvo je stanje gospodarstva, je li stabilno? Koje su najjae gospodarske grane? Obogauje li se drutvo? c) Socijalni - Kako drutvo doivljava pitanje s kojm se organizacija bavi? Je li to to radite u skladu sa zahtjevima za socijalnom jednakosti? Postoji li socijalni otpor prema vaoj organizaciji? Je li zajednica otvorena prema novim idejama? d) Tehnoloki - Na koji nain zemljopisni uvjeti, mediji, stopa tehnolokog razvoja, inovacije i drugo utjeu na uinkovitost organizacije?12 Teorijski sudovi o stanju u gospodarstvu i kretanju nezaposlenosti uinjeni su pomou pokazatelja opeprihvaenih u domaoj i stranoj literaturi. To su npr. stope nezaposlenosti, stope zaposlenosti, stope participacije radne snage i odnos broja nezaposlenih u broju zaposlenih, broj samozaposlenih i dr.

12

NVO prirunik kuharica za udruge, Odraz odrivi razvoj zajednice, Zagreb, 2002.

17

4. SAMOZAPOLJAVANJE U FUNKCIJI SMANJENJA SOCIJALNE ISKLJUENOSTI UGROENIH SKUPINA

4.1. SOCIJALNA ISKLJUENOST

4.1.1. Pojam socijalne iskljuenostiKrajem 80-tih godina 20-tog stoljea pojam siromatva, u veini razvijenih zemalja Europske unije, poglavito Velike Britanije i Njemake, postaje nepoeljan. Pod njihovim utjecajem, siromatvo zamjenjuje pojam socijalne iskljuenosti13, koji se prvi put spominje u dokumentu iz 1988. godine, pod nazivom Drugi program za borbu protiv siromatva. Ve sljedee godine, 1989. socijalna iskljuenost postaje dijelom Europske socijalne povelje, da bi 7 godina kasnije dovela do definiranja do tada potpuno nepoznatog prava, prava na zatitu od socijalne iskljuenosti. Definiranje socijalne iskljuenosti jo uvijek nije doseglo zadovoljavajuu razinu, pa je pojam jo uvijek prilino maglovit i vieznaan. Neki autori se slau da pojam samo pokriva ve postojee termine poput siromatva, marginalizacije, diskriminacije i potklase14, dok drugi15 inzistiraju na tom da je socijalna iskljuenost puno kompleksniji pojam. Uestalo koritenje ovog pojma nije znatno doprinijelo raiavanju ovih nedoumica. Prema definiciji britanske vlade, socijalna iskljuenost je "izraz za ono to se moe dogoditi kada ljudi, ili itava podruja pate od kombinacije povezanih problema kao to su nezaposlenost, neprikladne kvalifikacije, mali prihodi, loe stanovanje, visoko kriminalna okolina, loe zdravlje i raspad obitelji"16. Jasno se moe primjetiti da je socijalna iskljuenost pojava koja moe nastati kombinacijom navedenih elemenata. Meutim, patiti od navedenih problema, ne mora nuno znaiti da e osoba biti i socijalno iskljuena. Prema definiciji EU, koja je pojam i lansirala, socijalna iskljuenost je "dinamiki proces, najbolje opisan kao kretanje prema niim13

uur, Z.: Socijalna iskljuenost: pojam, pristupi i operacionalizacija, Izvorni znanstveni lanak, Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada, Sveuilite u Zagrebu, 2004. Ovdje je izvrsno obraena terminoloka odrednica socijalne iskljuenosti kao fenomena. 14 Ibidem 15 Ibidem 16 Sukladno meuresorskom odjelu za socijalnu iskljuenost Social Exclusion Unit 18

razinama: odreene nepovoljne okolnosti vode prema iskljuenosti, koja zatim stvara jo vei broj nepovoljnih okolnosti i sve veu iskljuenost, zavravajui s perzistentnim, viestruko deprivirajuim okolnostima. Pojedinci, kuanstva i geografska podruja mogu biti iskljueni iz pristupa vrijednim resursima kao to su zaposlenje, zdravlje, obrazovanje, socijalni i politiki ivot" 17. Sukladno ovom poimanju, socijalna iskljuenost nuno znai gomilanje loih ivotnih okolnosti. Suvremenije odreenje socijalne iskljuenosti ide u smjeru same rijei iskljuivanje, pa nalae da se radi o neuspjehu u jednom od 4 sustava: a) civilnom ili graanskom koji oznaava stupanj jednakosti ili ravnopravnosti drugima u demokratskom sustavu; b) ekonomskom implicirajui pristup zaposlenju i ekonomskim dobrima; c) socijalnom oznaavajui mogunost pristupa socijalnim uslugama koje prua drava, te d) interpersonalnom koji ukljuuje mogunost uspostave obiteljskih, prijateljskih, susjedskih i slinih odnosa. Ovi sustavi se nadopunjuju i ovise jedan o drugom. Nedovoljan osjeaj pripadnosti jednom od ovih sustava potrebno je kompenzirati vrlo dobrim odnosima u drugim sustavima. Ukoliko to nije mogue, te doe do loih odnosa u vie spomenutih sustava, mogue je govoriti o socijalnoj iskljuenosti osobe ili skupine osoba. Takoer, situacija postaje ozbiljnija kad je socijalna iskljuenost relativno trajnijeg karaktera. Jo jedan od naina za iznalaenje definicije socijalne iskljuenosti moe poi i od izraza njegovog antonima. Naime, "socijalna ukljuenost je proces kojim se nastoji osigurati da svatko, neovisno o svom iskustvu i okolnostima, moe ostvariti puni potencijal u ivotu. Ukljuujue drutvo karakterizira napor za smanjenom nejednakou te ravnotea izmeu individualnih prava i dunosti poveane socijalne kohezije"18. Vrlo esto citirana definicija socijalne iskljuenosti19 pojanjava da su socijalno iskljuene one osobe koje ne mogu participirati u normalnim graanskim aktivnostima drutva (premda bi to eljeli), ali im to onemoguuju imbenici izvan njihovog utjecaja. Dobrovoljno iskljueni se ne bi ubrajali u ovu skupinu, te je to i najvea kritika ove definicije. Vrlo esto nije potpuno jasno kada je osoba dobrovoljno postala iskljuena, a kada je to prouzroeno vanjskim faktorima nad kojima osoba17

Eurostat: Recommendations on Social Exclusion and Poverty statistics, Domain: Income and Living Conditions, Statistics Programming Committee recommendations on social exclusion and poverty statistics, Luxembourg, 1998. 18 Centre for Economic and Social Inclusion, 2002. na web siteu www.cesi.org.uk 19 Burchardt, T., Le Grand, J. and Piachaut, D.: Social Exclusion in Britain 1991-1995, Social Policy and Administration, volume 33 issue 3: str. 227-244., 1999. 19

nema kontrolu. Mogue je postaviti pitanje: Da li je samoiskljuenje koje je posljedica diskriminacije dobrovoljno ili ne? Odnos socijalne iskljuenosti i siromatva je vrlo bitan element u fazi definiranja prvog pojma. Sociolozi se spore oko njihove povezanosti. Neki autori tvrde kako je socijalna iskljuenost samo preimenovano siromatvo, izmiljeno kako bi vlade razvijenih zemalja uklonile pokazatelje koji bi mogli ukazati na vlastite neuspjehe20. Prema tome, pojam socijalne iskljuenosti je manje optuujui i predstavlja svojevrsni eufemizam za siromatvo. Postoje definiranja koja podreuju socijalnu iskljuenost siromatvu, ali i obrnuta situacija nije rijetka. Ipak, veina sociologa e siromatvo poistovjetiti sa nedostatkom materijalnih sredstava (resursa, novca), dok socijalna iskljuenost podrazumijeva puno vie elemenata i dimenzija, posebice nedostatak participacije i kumulativnost nepovoljnih okolnosti. Osnovna razlika izmeu siromatva i socijalne iskljuenosti lei u injenici da se socijalna iskljuenost mora promatrati na relativan nain. Nema socijalne iskljuenosti ukoliko se ne ukljui i element drutva i drutvenog konteksta. Prednosti koritenja pojma socijalne iskljuenosti lee u tome to se rasprava o ivotnom standardu pomjerila od puke deskripcije posljedica prema procesima koji uzrokuju promjene u ivotnom standardu. Dodan je dinamiki element. Takoer, otvoren je prostor za rasprave o problemima socijalnih zajednica i podruja, nasuprot raspravama o problemima i stanjima pojedinca. "Prava" socijalna iskljuenost je kombinacija objektivnih i subjektivnih faktora, pri emu objektivna iskljuenost mora sadravati barem dvije ili vie distribucijskih dimenzija i barem jednu relacijsku dimenziju. Subjektivna se iskljuenost odnosi na subjektivnu ocjenu mogunosti participacije u drutvenom ivotu. "Stvarno" iskljueni materijalno su deprivirani, imaju ograniene anse za socijalnom participacijom te oni sami smatraju da nisu potpuno socijalno integrirani21. Dakle, "socijalna iskljuenost viedimenzionalni je proces koji slabi povezanost pojedinca i zajednice. Te veze mogu biti ekonomske, politike, sociokulturne te prostorne. to je vie obiljeja po kojima je osoba iskljuena, to ona postaje ranjivija. Obiljeja iskljuenosti vezana su uz pristup tritu rada, najosnovnijim uslugama i socijalnoj mrei. Ovisno o cjelokupnom ekonomskom

20

Abrahamson P.: Social Exclusion in Europe: Old Wine in New Bottles, Druboslovne rasprave, Vol XI, No 19-20, 119-136, 1995. 21 uur, Z. (2004) 20

razvoju, osobe mogu biti iskljuene iz dobara i usluga, iz trita rada i iz ljudskih prava"22.

4.1.2. Socio-demografska obiljeja socijalno iskljuenihZbog sloenosti i nejasnoe pojma socijalne iskljuenosti nije jednostavno nedvosmisleno opisati obiljeja koja nose socijalno iskljuene osobe. Empirijska istraivanja koja su se bavila socijalnom iskljuenosti23 mjerila su ovaj fenomen kroz stanje zaposlenosti, to ni u kojem sluaju ne odgovara u potpunosti definiciji socijalne iskljuenosti. Ukljuenost u trite rada ne mora nuno znaiti da je osoba i socijalno ukljuena, to vrijedi i za obratnu situaciju. Npr. nezaposleni mladi nisu nuno socijalno iskljueni. Istraivanja koja su se oslanjala ponajvie na materijalnu dimenziju ne zadovoljavaju potrebe koje pojam nalae. Nuno je ukljuiti osim ovih distribucijskih dimenzija i relacijske dimenzije. Jedno je s drugim i povezano, pa e pojedinci sa slabijim distribucijskim obiljejima (manja primanja, loiji stambeni uvjeti) vrlo esto imati i relacijske elemente loije (pokidane socijalne veze, slabija politika participacija itd.). Suvremenija istraivanja uvode i dodatne elemente. Prepoznato je da u nekim kulturama, poput junoeuropskih kultura, siromatvo ne mora znaiti i iskljuenost iz drutvenih skupina. Takoer, obitelj s jedne strane moe i tititi i ograniavati socijalnu iskljuenost, pa e ene ponekad biti iskljuene s trita rada upravo iz razloga presnane obiteljske povezanosti i ukljuenosti. U isto vrijeme, takav odnos ne vrijedi za mukarca. On se smatra iskljuenim samo u odnosima zaposlenja i drutvenih veza. Sociolozi spore oko toga treba li socijalnu iskljuenost mjeriti kroz pojedine indikatore, ili ih je nuno kombinirati i prouavati kroz neki oblik kumulativnih indeksa. Treba poi od tog da je bit socijalne iskljuenosti u slabljenju ili kidanju socijalnih veza i s druge strane u multidimenzionalnoj depriviranosti, od kojih barem jedna mora biti relacijska.

22

Bejakovi, P.: Siromatvo, nejednakost i socijalna iskljuenost u Europskoj uniji i Hrvatskoj, Institut za javne financije, Zagreb, 4. poglavlje u knjizi grupe autora: Pridruivanje Hrvatske Europskoj uniji: Izazovi institucionalnih prilagodbi, Institut za javne financije, Zagreb i Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb, 2003. 23 uur, Z. (2004) 21

Socio-demografska

obiljeja

socijalno

iskljuenih

korespondiraju

sa

obiljejima siromanih. Siromane osobe veinom ive u prenaseljenim i slabo odravanim stambenim prostorima, prehrana im je, posebice u gradovima, ograniena i nekvalitetna i najee su vrlo niskog ili nikakvog obrazovanja. Drutvena mrea im je vrlo suena (ovo je faktor koji povezuje pojmove siromatva i socijalne iskljuenosti), a esto su i fiziki slabije pokretni (u smislu tjelesnih ogranienja, ali i prepreka u smislu prijevoza i putovanja).

Tablica 1. Dimenzije i indikatori socijalne iskljuenostiDIMENZIJE Trite rada ivotne potreptine Dohodak Obrazovanje Stambeni uvjeti Rezidencijalno podruje Zdravlje Socijalne veze Politika participacija Anomija (odsutnost normi) Obiteljske mree Razvoj ivotnih uvjeta Subjektivna percepcija INDIKATORI Dugotrajna nezaposlenost Neadekvatan ivotni standard Ispod linije siromatva Bez ikakvih kvalifikacija Manje od sobe po osobi / bez kupatila Loi ivotni uvjeti u kvartu, nesigurnost Loe zdravstveno stanje Bez bliskih prijatelja i anse za kontakt Pesimizam glede politikog utjecaja Prekompliciran ivot, osjeaj usamljenosti Samaki ivot, raspad obitelji Stalno loi uvjeti zadnjih nekoliko godina Osjeaj iskljuenosti iz drutva

Distribucijske / materijalne

Relacijske / participativne Dugorona perspektiva Subjektivna perspektiva

Izvor: uur, Z. (2004)

Mogue je generalizirati da su meu socijalno iskljuenim osobama natprosjeno zastupljene ene i osobe koje ive u seoskim sredinama. Takoer, prosjena starost iskljuene osobe je oko 5 godina vea od ukljuene osobe.

22

Tablica 2. Sociodemografska obiljeja ukljuenih, siromanih i socijalno iskljuenih Prosjena dob SPOL ene Mukarci TIP KUANSTVA Samci Vielana kuanstva VELIINA NASELJA Do 2000 stanovnika Vie od 2000 stanovnikaIzvor: Matkovi, T. i tulhofer, A. (2006)

Ukljueni 39,6 38,0 62,0 11,4 88,6 39,4 60,6

Siromani 43,2 % 57,4 42,7 7,4 92,6 62,0 38,0

Iskljueni 44,1 68,1 31,9 6,4 93,6 70,2 29,8

Istraivanje Matkovia i tulhofera (2006) je dokazalo da je obrazovanje od kljune vanosti za ukljuivanje odreene osobe. Gotovo 80% iskljuenih ima samo osnovnu kolu (ili nezavrenu osnovnu kolu). Zanimljivo je primjetiti da meu socijalno iskljuenim osobama nema gotovo niti jedne osobe sa zavrenom viom ili visokom kolom. Ukoliko bi se radio fotorobot tipine socijalno iskljuene osobe, to bi bila enska osoba koja stanuje u manjoj seoskoj zajednici. Roena je prije 1970. godine i ima zavrenu osnovnu kolu, pa je jasno da za njom ne postoji potranja na tritu rada i svedena je na ranjivu ulogu kuanice. Takoer, istraivanje je dokazalo da je regionalna zastupljenost socijalno iskljuenih osoba najizraenija upravo u Slavoniji. Slavonija se pokazala kao jedina regija u kojoj boravak doprinosi riziku siromatva. Razlozi lee u specifinim uvjetima ivota u gospodarski jo uvijek marginalno ukljuenim dijelovima zemlje24.

24

Matkovic, T. i tulhofer, A. (2006)

23

4.1.3. Uzroci i posljedice stanja socijalne iskljuenostiUzroci socijalne iskljuenosti se prema teoretiarima mogu svrstati u tri paradigmatske skupine: solidarnost, specijalizacija i monopol25. Prema paradigmi solidarnosti, iskljuenost se javlja onda kad dolazi do raspadanja socijalnih veza i nestajanja solidarnosti izmeu pojedinaca i drutva. Solidarnost ovdje podrazumijeva iste drutvene odnose, a manje politike ili ekonomske. Ovaj, preteito francuski diskurs, u prvi plan istie socijalne i kolektivne veze. Primjer su starije neenje koji su esto zbog osobnih i socijalnih hendikepa iskljueni iz drutva. Prema ovom konceptu, dunost je drutva aktivno traiti ovakve pojedince i pruiti im mogunost (re)integracije, uz naglaen element recipronosti, odnosno odgovornosti drutva ali i socijalno iskljuene osobe. Klasian asimetrini model pruanja socijalne pomoi u kojoj samo jedna strana aktivno djeluje na socijalni problem, dok druga pasivno "prima", ovdje je zamijenjen pokuajima stvaranja aktivnog i pregovaraki jakog korisnika pomoi. Paradigma specijalizacije poiva u angloamerikom liberalizmu, gdje se drutvo definira kroz individualizam i osobne interese i motive koji pokreu sve ostalo. Prema ovoj teoriji, iskljuenost je individualna po svojoj prirodi, a javlja se onda kada postoje neodgovarajua pravila u odreenoj sferi specijalizacije ili kad postoje barijere u meusobnom kretanju meu sferama. Iskljuenost je oblik diskriminacije kada je pojedincu onemogueno slobodno sudjelovati u socijalnim razmjenama. Drutvo, prema ovim principima mora ukloniti barijere, a pojedinac mora sam odluiti napraviti izbor prema boljem ivotu. Paradigma monopola potjee u europskoj ljeviarskoj teoriji, koja drutvo promatra kao niz hijerarhijski posloenih skupina. Uzroci socijalne iskljuenosti lee u veim pravima i privilegijama koje imaju vie hijerarhijske skupine (insideri). Pristup vrijednim resursima (zaposlenju, obrazovanju i slino) omoguuje odravanje nametnutnih drutvenih nejednakosti. Glavni problem upravo ine izdana i prezatiena prava insidera, kojima skupine outsidera obino nemaju nikakav pristup. Ve ranije je reeno da se socijalna iskljuenost moe shvatiti kao viedimenzionalna prikraenost pojedinca. Ova prikraenost se odnosi na cijeli niz25

www.chronicpoverty.org/toolbox/Socialexclusion.php, svibanj 2009

24

resursa, i njihovu kombinaciju. Uglavnom se radi o socioekonomskim (zapoljavanje, dohodak), institucionalnim (kolovanje, zdravstvene i socijalne usluge), kulturnim (kulturni identitet, kulturni sadraji), i interpersonalnim resursima (vezani uz emotivni segment osobnosti). Bitno je naglasiti da je socijalna iskljuenost prisutna tek ukoliko je dugoronija, odnosno ako pojedincu nije jednostavno izai iz takvog poloaja. Takoer, socijalno iskljuene osobe nisu one osobe koje su deprivirane zbog svoje volje, odnosno socijalna iskljuenost postoji tek ukoliko je nunost (a ne na primjer posljedica lijenosti pojedinca ili nekih drugih osobnih obiljeja). Kljuno obiljeje ovog stanja je viedimenzionalnost, i to je upravo distinkcija od jednostavnijih pojava poput siromatva ili nejednakosti. tulhofer (i Matkovi) je u svom istraivanju mjerio socijalnu iskljuenost na temelju tri prostora uskraenosti: radnog (zaposlenje), ekonomskog (siromatvo) i sociokulturnog (izoliranost)26. Razlog za upravo ova tri prostora se jednostavno razumiju. Upravo to su pitanja od najvee vanosti za svakog pojedinca, i problemi u tim poljima ivota se dramatino proivljavaju. Prema ovim autorima, osoba je socijalno iskljuena tek ako je uskraena u sva tri ova prostora istodobno. Radni, ekonomski i sociokulturni prostor meusobno generiraju i reproduciraju jedan drugi, odnosno deprivacijom u jednom od njih stvara se deprivacija i u druga dva, to onda predstavlja socijalnu iskljuenost. Istraivanje je provedeno u prosincu 2003. godine na uzorku od 2500 stanovnika starijih od 20 godina i prilino dobro je istrailo stanje stanovnitva po pitanju socijalne iskljuenosti. Nedostaci istraivanja su neobuhvaanje mladih na kolovanju, starijih od 65 godina, te to istraivanje nije prikazalo regionalnu rasprostranjenost socijalne iskljuenosti. Takoer, nije se uspjela pratiti dinamika socijalne iskljuenosti, odnosno njeno trajanje, ve je istraivanje bilo fokusirano na stanje socijalne iskljuenosti u odreenom trenutku. Ekonomska prikraenost je definirana linijom siromatva koja se izraunava na temelju zdruenih prihoda svih lanova kuanstva (npr. obitelj sa dvoje roditelja i dvoje malodobne djece mlae od 14 godina za dosei liniju siromatva treba 35.300 kuna godinje). Radna prikraenost je definirana nezaposlenou, no iz te skupine su iskljueni neaktivni (domaice i nezaposleni koji su odustali od traenja posla). Sociokulturna prikraenost je odreena kao izostanak drutvene participacije, odnosno izoliranost od drutvenih skupina, klubova, udruga, politikih organizacija,26

Matkovi, T. i tulhofer, A. (2006)

25

religijskih skupina i slino. Zbog nepreciznosti i teine u odreivanju ovakve definicije, sociokulturna prikraenost je mjerena samo kao popratni element prethodna dva (siromatva i nezaposlenosti), a ne kao rizini faktor sam po sebi. Rezultati ovog istraivanja pokazala su meupovezanost ove tri vrste prikraenosti, a konkretan dobiveni rezultat je da u Hrvatskoj ima 9,7% socijalno iskljuenih, kao kombinacija sva tri ova elementa. Detalji se mogu vidjeti na slici 2.Slika 2. Rairenost ekonomske i radne prikraenosti, ranjivosti i socijalne iskljuenosti (SI)

Izvor: Matkovi, T. i tulhofer A. (2006)

U sklopu istog istraivanja, ispitanicima su postavljena pitanja o njihovom zadovoljstvu vlastitim ivotom. Dokazano je da socijalno iskljuene obiljeava najmanja kvaliteta ivljenja, odnosno imaju najnepovoljniji drutveni poloaj.

26

4.1.4. Elementi Programa borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti Republike HrvatskeU skladu sa ciljevima istraivanja, prihvaena je teza kako je socijalna iskljuenost neto loe, odnosno njeno prevladavanje neto dobro. Socijalna iskljuenost stoji nasuprot pozitivnim obiljejima uloga i znaajki "ukljuenog" pojedinca, koji zarauje za ivot svoje obitelji, plaa dravi poreze, te je produktivan i odgovoran graanin. Svakako da ovaj pristup zanemaruje kompleksne identitete pojedinaca koji ele ostati (polu)iskljueni zbog samo sebi poznatih razloga, te je to potrebno potivati. Takoer, mogue je primjetiti da se drutvo treba razvijati u smjeru promjene svoje ope matrice, pa prema tome budunost nosi i promjene u kojima se nee nuno teiti ukljuivanju marginalnih skupina u mainstream drutva, ve e se marginalne skupine prihvatiti kao takve u core drutva kao cjeline. Koncept socijalne iskljuenosti kojim se bavi ovo istraivanje obuhvaa ipak ue shvaenu socijalnu iskljuenost. To su skupine koje su nenamjerno iskljueni te osjeaju svoje stanje kao nepovoljno. Ovako opisana socijalna iskljuenost zahtijeva "sveukupnu mobilizaciju napora i kombinaciju ekonomskih i socijalnih mjera"27. U isto vrijeme, interdisciplinarna priroda iskljuenosti omoguuje da se razliiti socijalno-politiki problemi poveu suvremenim konceptom rjeenja koji se oslanja na popularne pojmove poput "partnerstva", "zajednikih rjeenja" i slino. Idealno za politike elite kojima maglovitost pojma daje alibi i prostor za pravdanje strategijskim konceptom, bez potrebe da se precizno navodi bit samog termina. Zadatak je socijalne politike i socijalnog rada, u prvom redu, sprijeiti dugotrajnu i kumulativnu deprivaciju, koja skoro bez iznimke dovodi do teih sluajeva socijalne iskljuenosti. U Hrvatskoj, kao i veini tranzicijskih drava tijekom prvih desetak godina svoje tranzicije, evidentno je poraslo siromatvo. Poveanje nezaposlenosti se dogaalo u uvjetima velikih gospodarskih, socijalnih i politikih promjena. Nezaposleni, slabije obrazovani i ruralno stanovnitvo su najranjivije skupine za ove posljedice. Egzistencijalni problemi esto dovode do poveane stope nasilnikog

27

Spicker, P.: Exclusion, u Journal of Common Market Studies, volume 35 issue 1, str. 133-143., March 1997. 27

kriminala, a u pravilu dolazi i do naruavanja socijalnog kapitala i nieg sudjelovanja graana u politikom ivotu i drutvu openito. Stanje siromatva u Hrvatskoj je mjereno u nekoliko navrata i pokazalo je da je stanje znatno povoljnije nego u drugim tranzicijskim zemljama (izuzev Slovenije). Svjetska banka, u suradnji sa Vladom RH, te koristei analizu ankete o potronji kuanstava koju je proveo Dravni zavod za statistiku, pokazuje da samo 4% stanovnitva ivi sa 4,30 USD dnevno, to je meunarodno usporedivi standard u tranzicijskim zemljama28. Problem sa siromatvom u Hrvatskoj ne lei toliko u broju siromanih nego u obiljejima tog siromatva. Ono je u Hrvatskoj trajne prirode. Dominantne i osjetljive skupine su nezaposleni, neaktivni i slabije obrazovani. Gotovo tri etvrtine siromanih ive u obiteljima u kojima glava obitelji ima samo osnovno obrazovanje ili ak ni to. Sociolog uur je 2001. godine proveo istraivanje meu 500 primatelja socijalne pomoi (pomoi za uzdravanje) o njihovim demografskim i ekonomskim obiljejima. uur razlikuje primatelje pomoi (traitelje) i korisnike (ukljuujui traitelja i sve lanove njegove obitelji). Prema radnoj sposobnosti, korisnici socijalne skrbi se mogu podijeliti na nezaposlene i radno nesposobne. Hrvatska meu tranzicijskim zemljama ima najvei udio nezaposlenih meu ovom populacijom. to je jo znaajnije, vie od polovica ovih nezaposlenih primatelja, bilo je bez posla dulje od 5 godina. 2002. godine Vlada RH usvaja Program borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti. U izradi Programa sudjelovali su strunjaci razliitih institucija, kao to su: Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta, Hrvatski zavod za zapoljavanje, Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei, Ministarstvo rada i socijalne skrbi i druga ministarstva Vlade29. Ovo je po prvi puta da jedan slubeni dokument naglaava pitanja socijalne iskljuenosti i navodi konkretne uloge i zadatke pojedinih dravnih tijela u smanjivanju stope siromatva. Mjere su ukljuivale: a) programe zapoljavanja izrada nacionalnog programa zapoljavanja, decentralizacija u kreiranju politika zapoljavanja, fleksibilnost na tritu rada, usmjerenost na socijalnu pomo zamijeniti radnim pristupom (javni radovi), zapoljavanje osoba s invaliditetom; b) zdravstvo reforma sustava, reforma dopunskog osiguranja i participacija, vea pokrivenost zdravstvenih usluga osnovnim28 29

Bejakovi, P. (2003) Program borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti u Hrvatskoj, Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Zagreb, 2001, online izvor: www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/217/221, svibanj 2009. 28

paketom, naglasak na prevenciji i osnovnoj zdravstvenoj skrbi; c) obrazovanje smanjiti stopu naputanja kolovanja, vie stipendija i kolarina, cjeloivotno uenje, obrazovanje odraslih; d) socijalno stanovanje pilot projekti socijalnog stanovanja, lokalni angaman na problemima stanova, kontrola nad cijenama najma stanova, uinkovitije stambene subvencije; e) obiteljska politika Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei, obiteljski centri za neformalne programe rada sa obiteljima sa djecom, prilagodba politika porodnog dopusta, djeji doplatci; f) podruja od posebnog interesa, prognanici nastavak skrbi o pogoenim podrujima, izjednaavanje prognanike naknade sa socijalnom pomoi, pomo povratnicima u uspostavi poljoprivredne djelatnosti; g) socijalna pomo i skrb imovinski cenzus, minimalni dohodak, suradnja s nevladinim i humanitarnim organizacijama, slubama za zapoljavanje, privatizacija nekih djelatnosti socijalne skrbi, decentralizacija financiranja. Slabost ovog dokumenta lei u injenici da su dokument u cijelosti napisali predstavnici istih tih dravnih tijela, uz pomo strunjaka iz podruja socijalnog prava. Predstavnici civilnog drutva i ostali socijalni partneri nisu bili ukljueni, niti je zbog tog dokumenta pokrenut iri konzultativni proces. Dokaz da je Program samo deklarativan je to to Tijelo za praenje njegove provedbe nikad nije podnijelo nikakvo izvjee Vladi, premda je to prema samom Programu bilo obvezno jednom godinje uiniti30. Uspjena politika ukljuivanja bi trebala imati dva uporita: oslabljivanje mogunosti prikraivanja i smanjivanje rizika da djeca socijalno iskljuenih i sama postanu socijalno iskljuena. U prvom sluaju, radilo bi se o mjerama kojima se stvaraju radna mjesta, potie zapoljavanje i poveava ivotni standard. Takoer, u ovo uvrtavamo i mjere za drutveno umreavanje i suradnju. U drugom sluaju, nune su aktivnosti koje se usmjeravaju na socijalno iskljuene obitelji, to je posebice u Hrvatskoj zanemareno, to je vidljivo i iz toga to ovakve mjere jo nisu postale niti predmetom predizbornih politikih obeanja, a kamoli da je neto raeno na njihovom provoenju. Za uspjean izlazak iz tranzicijskih problema nuno je nekoliko elemenata: poetno stanje (geostrateki poloaj drave, prethodno ekonomsko i gospodarsko30

Stubbs, P. i Zrinak, S.: Proirena socijalna Europa? Socijalna politika, socijalna ukljuenost i socijalni dijalog u Hrvatskoj i Europskoj uniji, Institut za javne financije, Zagreb, 7. poglavlje u knjizi grupe autora: Pridruivanje Hrvatske Europskoj uniji: Ususret izazovima pregovora, Institut za javne financije, Zagreb i Zaklada Friedrich Ebert, 2005. 29

stanje, prirodna bogatstva); institucionalno stanje na poetku tranzicije; politiki sustav, te opseg i kakvoa ekonomskih reformi koje su drave provele. Meutim, dravna vlast nigdje, pa ni u Hrvatskoj, nije u mogunosti ni stanju samostalno rijeiti sve probleme koje tranzicija, ali i openito globalizacija, nose sa sobom. Od drave se oekuje da prui stabilan zakonodavni okvir, socijalnu infrastrukturu, te u suradnji s graanima ustanovi vladavinu prava. Jasno je da socijalno iskljueni najvie trpe od nepostojanja jasnih zakona i nevoljkosti drutva da ih potuje. Za postizanje ovoga, potrebna je politika volja i odlunost vodstva, no podjednako je bitno osnaivati graane i ravnopravno ih ukljuivati u politiki proces. Usprkos visokom udjelu transfera u BDP-u (25%) u Hrvatskoj se ostvaruje slaba preraspodjela iz razloga to je veina programa vrlo loe usmjerena. Oni dobro usmjereni socijalni programi ine tek manji dio socijalnih rashoda. Dojam je da sustav socijalne skrbi samo pojaava svojom neuinkovitou razinu nejednakosti31. Kao zakljuak, zanimljivo je naglasiti da je siromatvo u Hrvatskoj ne samo razmjerno malo, nego i plitko (jaz siromatva32 je 1998. godine iznosio 1,8% BDP-a, dok je u prosjeku potronja siromanih bila samo 20% ispod granice siromatva). Stoga se moe konstatirati da bi se uz optimalno usmjeravanje pomoi (i ciljano dodjeljivanje socijalne pomoi potrebitima) siromatvo u Hrvatskoj moglo u potpunosti iskorijeniti uz izdvajanje 1% BDP-a.

31 32

World Bank 2001 Jaz siromatva pokazuje koliko bi dohotka trebalo transferirati siromanom stanovnitvu da se dohodak kuanstva podigne do granice siromatva. (Bejakovi, P., 2003) 30

4.1.5. Tretman socijalne iskljuenosti u Europskoj uniji i budunost hrvatskih socijalno iskljuenih skupina nakon pristupanja Hrvatske EUDo poetka 21. stoljea Europska unija je postigla mnogo po pitanju koordinacije ekonomskih politika (zajedniko trite, ekonomska i monetarna unija, uvoenje eura). Isto se ne bi moglo tvrditi u sluaju koordinacije socijalnih politika, iako je jasno da se kroz gospodarski razvoj utjee posredno i na socijalni status graana EU. Razlozi za ovo mogu leati u nejednakim gospodarskim stupnjevima razvoja, pa bi harmonizacija sustava socijalne skrbi zasigurno bila kamen spoticanja u ve ionako osjetljivoj Europskoj uniji. Veem osvjeivanju o socijalnih problemima unutar Europe, posebno su doprinijela tri faktora: pridruivanje triju relativno siromanih drava (Grke 1981., panjolske i Portugala 1986.), vei utjecaj politike ljevice te aktivni mandat Jacquesa Delorsa kao predsjednika Europske komisije od 1985. godine33. Jedinstveni europski ugovor iz 1987. (The Single European Act) po prvi put spominje tenju za socijalnom ukljuenou, nakon ega se isto spominje i u Ugovoru iz Maastrichta, u okviru Protokola o socijalnoj politici. Amsterdamski ugovor, u kojem je naglaena potreba kontinuirane izgradnje socijalne Europe, ide i korak dalje te definira neposredne mjere u ostvarivanju ovih nastojanja. Ovo su bili preduvjeti da Europska unija znaajnije pone djelovanje na podruju socijalne politike. Prvi konkretni potezi su se ticali praenja stanja u zapoljavanju i definiranjem mjera kojima bi se utjecalo na efikasnost i brzine strukturnih reformi trita rada. Sve su ovo bili samo uvodni koraci koji su otvorili vrata promjenama koje donosi Lisabonska strategija iz 2000. godine, prema kojoj socijalna politika postaje ravnopravna ekonomskoj, monetarnoj i financijskoj. Prema ovoj strategiji, EU je u prvom desetljeu 21. stoljea trebala postati "najkonkurentnije dinamino drutvo u svijetu utemeljeno na znanju, sposobno za ostvarivanje odrivog gospodarskog rasta s veim mogunostima zapoljavanja i veom socijalnom kohezijom". Za ostvarenje ovih ciljeva, nuno je uskladiti ekonomska i ekoloka pitanja sa socijalnim. Premda obiljeena znaajnim razlikama u pojedinim dravama lanicama u pogledu provedbe socijalne politike, socijalne skrbi i uloge drave u toj provedbi,33

Ibidem

31

europsko zakonodavstvo je u proteklom desetljeu nastojalo unositi brojne zajednike elemente vrlo vane pri jedinstvenom provoenju zajednikog koncepta politike socijalne skrbi, a u sklopu tzv. Europskog socijalnog modela. Ipak, u diskursu koji se dotie socijalne iskljuenosti pretjerano se istie problematika (ne)zaposlenosti i stanja na tritu rada, premda koncept socijalne iskljuenosti u sebi nosi puno vie od toga. Ve u Nici, u prosincu 2000. godine, prihvaena je nova socijalna politika (Social Policy Agenda)34 koja utvruje ove prioritetne ciljeve: (1) vee i bolje mogunosti zapoljavanja, (2) predvianje i ostvarivanje promjena u svijetu rada stvaranjem nove ravnotee fleksibilnosti i sigurnosti, (3) borba protiv siromatva, iskljuenosti i diskriminacije s ciljem poboljavanja socijalne ukljuenosti. Odmah su prihvaeni i prijedlozi za izradu Nacionalnog programa borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti (National Action Plan against Poverty and Social Exlusion NAPincl), koji navodi etiri najvanija cilja: (1) olakavanje zapoljavanja i pristupa svim izvorima, pravima, dobrima i uslugama; (2) sprjeavanje rizika iskljuenosti; (3) pomo najugroenijima; (4) mobiliziranje svih nadlenih tijela. Detaljni prikaz ovih ciljeva je prikazan u prilogu 9. Odlukom Komisije, u svibnju 2003. godine, najavljena je dalekosena reforma, kojoj je cilj jaanje socijalne dimenzije lisabonskog procesa, pri emu e se zajedniki obuhvatiti pitanja socijalne ukljuenosti, mirovina i zdravstvene zatite. Kljuna je koordinacija meu zemljama lanicama, sudjelovanje nevladinog sektora, socijalnim partnera i lokalnih i regionalnih vlasti. Integracija planova Zajednice vezanih za borbu protiv siromatva i socijalne iskljuenosti u nacionalne politike, poveala je politiku svijest o tim problemima, to je ohrabrilo zemlje lanice da kritiki promotre svoje postojee socijalne politike. Stvorena je mogunost usporedbe meu zemljama po pitanju uinkovitosti rjeavanja socijalnih pitanja. Takoer, stvorena je bolja osnova za stvaranje politika kroz ukljuivanje irokog spektra sudionika i aktera. Po pitanju socijalne iskljuenosti, EU je konano dosegla jasan konsenzus oko sljedeih kljunih izazova: 34

iskorjenjivanje djejeg siromatva prekidanjem opakog zaaranog kruga meugeneracijskog naslijea uiniti trite rada doista ukljuujuim

Official Journal of the European Communities, 2001.

32

-

osiguravanje pristojnog smjetaja za sve prevladavanje diskriminacije i poveanje integracije ljudi s potekoama, etnikih manjina i imigranata dotaknuti se pitanja financijske iskljuenosti i prezaduivanja. Aktivnosti u polju socijalne iskljuenosti podupiru se kroz program Progress

(2007-2013). Progress predstavlja objedinjeni instrument pomoi kojeg se osigurava zadravanje Socijalne politike EU na pravcu na kojem se kljuni izazovi najuinkovitije rjeavaju uz koncentraciju na zajedniki europski utjecaj. Progress ima ukupni proraun od 743 milijuna eura za sedam godina. EU koristi ovaj proraun kao katalizator promjena i modernizacije u podrujima: zapoljavanja, socijalne ukljuenosti i zatite, radnih uvjeta, nediskriminacije i jednakosti spolova. Otvoren je za svih 27 lanica, zemlje kandidatkinje i EFTA/EEA zemlje. Za 80% sufinanciranja, mogu se prijaviti brojne neprofitne organizacije. Kako je ve ranije reeno, socijalna iskljuenost se vrlo teko mjeri, te se za ovu svrhu esto koriste mjerenja dugotrajne nezaposlenosti i razine dohotka (tj. siromatva). Implicitno, ipak je mogue ustvrditi da bi stanje po pitanju siromatva, nejednakosti i socijalne iskljuenosti u Europi bilo kudikamo loije da nema korektivnih utjecaja preraspodjele i socijalne politike na djelu. Europa se bori sa problemom starenja stanovnitva i sve veih stopa nezaposlenosti, to namee znatne rashode za socijalnu politiku. Premda rashodi relativno rastu, u isto vrijeme su vidljive i razlike po pitanju uinkovitosti socijalnih transfera u pojedinim dravama lanicama. Dok je utjecaj socijalnih transfera u skandinavskim zemljama prilino velik, isto se ne bi moglo rei i za junoeuropske drave35. Stanje Europskog socijalnog modela je iz svih ovih razloga prilino nesigurno, za razliku od jedinstvenog gospodarskog trita. Razliiti povijesni faktori i interesi naruavaju jedinstveni model kakav bi Europska unija trebala kreirati. Bive komunistike zemlje preferiraju neoliberalni pristup rjeavanju problema, kao to to preferira i predsjednik Europske komisije Barrosso. Vidljivo je to iz izbacivanja socijalne politike iz Lisabonske agende 2005, gdje je uinjen korak unazad prema veoj moi gospodarskih mjera, koje bi svojom provedbom trebale stvoriti socijalnu koheziju. Prethodna retorika je ila u smjeru stvaranja jedinstvene gospodarskosocijalne politike, koja kombinira gospodarski rast sa istovremenom socijalnom

35

Bejakovi, P. (2003)

33

kohezijom. Europskom socijalnom modelu zasigurno ne doprinosi i iskorak udesno u politikom smislu, u okviru izbora za Europski Parlament 2009. Teko je procjenjivati trendove koje e donositi budunost po pitanju novih lanica, pa tako i Hrvatske, no mogue je povui neke paralele iz prolih iskustava EU integracija. Detaljno istraivanje koje je proveo Jimeno (i suradnici) 2000. godine36 bavi se iskustvima Portugala i panjolske, po pitanju nejednakosti prihoda (kuanstava) i plaa zaposlenika. Najvaniji zakljuci koji su dobiveni su sljedei: dolo je do promjene u strukturi zaposlenosti u smjeru velikog poveanja stupnja obrazovanosti radne snage; u drugoj polovici 80-tih znatna direktna strana ulaganja, uglavnom u razvijenija podruja, dovode do poveanja vanjskotrgovinskih odnosa (vie uvoza i izvoza); neravnomjeran razvoj regija se kompenzira EU transferima kroz strukturne fondove Zajednice. Nejednakost u prihodima kuanstava je smanjena u obje zemlje tijekom 80-tih, meutim u Portugalu je ova nejednakost u prvoj polovici 90-tih ponovno rasla. Uzroci lee u neuinkovitoj redistributivnoj socijalnoj politici. Nejednakost plaa je poveana ulaskom u EU u obje zemlje. Povean je gap meu plaama ena i mukaraca, a plae u nekim radnointenzivnim sektorima su znaajno pale (tekstil). Objanjenje ovih pojava lei u smanjenom interesu za nedovoljno kvalificiranu radnu snagu i veliku potranju za strunom i kvalificiranom radnom snagom. U panjolskoj je ovo vrijedilo skoro za sve sektore podjednako, dok je Portugal doivio veliki porast potranje za strunjacima u podruju energije, transporta i upravljanja vodama. Oba gospodarska sustava su se mjenjala ubrzanim tempom, suoavajui se sa brzom modernizacijom i tehnolokim unapreenjem. U Portugalu, vea potranja za strunjacima nije bila popraena ravnomjernom ponudom takvih kadrova, pa stoga dolazi do veih nejednakosti u razinama plaa. U panjolskoj je ovaj problem bio manje izraen. Manja potreba za niskokvalificiranom radnom snagom u panjolskoj dovela je do njihove vee nezaposlenosti. S druge strane, kolektivni ugovori i sindikalni

36

Jimeno, F.J. et al.: Integration and Inequality: Lessons from the Accessions of Portugal and Spain to the EU; online izvor: www.fedea.es/pub/Papers/ 2000/dt2000-10.pdf; u Background Papers for Making Transition Work for Everyone: Poverty and Inequality in Europe and Central Asia, Washington, The World Bank, 2000. 34

zahtjevi nameu nerealno visoke zahtjeve za ovakve radnike, to posljedino dovodi do jo veeg otputanja radnika. Za oekivati je da e se sline posljedice osjetiti i u Hrvatskoj nakon njenog pristupanja Uniji. Samo pristupanje Europskoj uniji se pretpostavlja kao korisna stvar koja e doprinijeti opem gospodarskom i socijalnom razvoju drutva. Nuno je pri tome ostati realnih oekivanja. Najvee prednosti pristupanja EU bit e u daljnjem jaanju demokratskih institucija te otvaranje Hrvatske u jaoj integraciji s Europom i globalnim gospodarstvom, a ovo bi trebao biti i iskljuenosti i smanjivanje siromatva. Hrvatska je na svom putu prema EU, ve u poetnim fazama pristala na odreene pomake u socijalnoj problematici. Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SSP), kojeg je Hrvatska potpisala sa EU 2001. godine, primarno se fokusirao na politike i ekonomske oblike promjena. Ovo je oekivano, s obzirom da SSP u principu ne pokriva pitanja socijalne politike. No, neovisno o njegovoj neodreenosti i openitosti, ovaj Sporazum je ipak otvorio prostor brojnim javnim temama, poput rodne jednakosti, obiteljskog nasilja i djejih prava. Mogue je u buduim razdobljima oekivati snaniji potisak EU za rjeavanjem desetljeima nagomilanih socijalnih problema u Hrvatskoj. Europa se u svom stratekom dokumentu Europe 2020 37 snano vraa tematici socijalne ukljuenosti, te jasno navodi kao jedan od svojih 5 prioriteta: broj socijalno iskljuenih i ugroenih rizikom siromatva u Europi, do godine 2020., smanjen za 20 milijuna. Kako je ovaj dokument doneen bitno prije velike financijske i gospodarske krize 2009-2012, nije izvjesno u kojem e smjeru ii ostvarenje tih ciljeva u Europi. nain za smanjivanje socijalne

37

http://ec.europa.eu/europe2020/europe-2020-in-a-nutshell/targets/index_en.htm, lipanj 2012.

35

4.2. SAMOZAPOLJAVANJE KAO GENERATOR RAZVOJA PODUZETNITVA I SREDSTVO GOSPODARSKOG RAZVITKA

4.2.1. Pojam i oblici samozapoljavanjaZnanstveni interes za samozapoljavanje (kao i za mala i srednja poduzea openito) snano je porastao poevi od 80-tih godina 20-tog stoljea. Pojavio se kao oporba prethodnoj praksi u kojoj su se kao objekt znanstvenog istraivanja preferirale velike multinacionalne kompanije, prvenstveno iz razloga jednostavnijeg prikupljanja podataka o njihovom poslovanju. Istina je da se i danas jo uvijek neki istraivai radije bave prouavanjem velikih poduzetnikih i industrijskih sustava. Novi znanstveni fokus, usmjeren ka malom i srednjem poduzetnitvu, rezultirao je cijelim nizom istraivakih studija koje se bave tematikom samozapoljavanja38. Potreba za ovim pristupom opravdana je injenicom da su npr. u EU15 ak polovica gospodarskih subjekata tvrtke sa samo jednim zaposlenikom, odnosno radi se o tipinom obliku samozapoljavanja. Povijesno promatrano, stopa samozapoljavanja prije industrijske revolucije je bilo iznimno visoka. Industrijska revolucija namee potrebu uske specijalizacije radne snage, koja na taj nain mora postii veu radnu efikasnost i produktivnost, a to posljedino dovodi do opadanja stope samozaposlenih u svjetskom gospodarstvu. Tijekom gotovo cijelog 20-tog stoljea, u razvijenim gospodarstvima se kroz stvaranje kompleksnijih drutvenih kretanja i birokratizaciju brojnih javnih usluga, pojavljuju brojna radna mjesta u javnim slubama. U isto vrijeme, svi postojeih ekonomski i drutveni sustavi forsiraju stvaranje snanih i velikih proizvodnih (pa i uslunih) sustava i kompanija. Sve ovo doprinosi trendu opadanja broja samozaposlenih pojedinaca. Ipak, ova injenica se dramatino mijenja u posljednjih 25 godina 20-tog stoljea, kada uzrokovano mnogim ekonomskih i socijalnim krizama, ponovno jaa malo i srednje poduzetnitvo, kao i svi oblici samozapoljavanja. Samozapoljavanje je pojam koji se odnosi na pojedinca koji radi za sebe, umjesto za drugog poslodavca ili tvrtku koju ne posjeduje. Pri tom on ostvaruje prihode kroz obavljanje odreene proizvodnje ili pruanje usluge samostalno, odnosno putem vlastitog rada, premda je mogue i dio specijaliziranih aktivnosti38

Goey, F.: Economic structure and self-employment during the twentieth century, Paper 8th EBHA Conference, Barcelona, September 2004. 36

prepustiti

svojim

zaposlenicima

ili

vanjskim

suradnicima

(outsourcing).

Samozapoljavanje ne mora biti nuno poistovjeeno sa vlasnitvom tvrtke. Vlasnik tvrtke nije uvijek i osoba koja operativno obavlja djelatnost poduzea. Takoer, mogue je rei da biti samozaposlen znai "poslovati za svoj raun", bilo kao slobodni vanjski suradnik ili u okviru vlastitog poduzea, a ne biti zaposlenik koji radi po osnovi Ugovora o zapoljavanju. Standardna (International definicija39, prihvaena of Status na in meunarodnim Employment konferencijama ISCE-1993), statistiara rada i integrirana u Meunarodnu klasifikaciju statusa u zaposlenosti Classification samozaposlenost odreuje ovako: "Samozaposlenost su oni poslovi gdje su primanja izravno povezana s profitima (ili mogunou profita), koji proizlaze iz proizvedenih roba ili usluga (pri emu se vlastita potronja smatra dijelom profita). Nositelji takvih poslova sami donose operativne odluke koje utjeu na ovaj pothvat ili delegiraju takve odluke, zadravajui pritom odgovornost za uspjeh poslovnog pothvata (u ovom kontekstu pothvat ukljuuje i rad samo jedne osobe)" (ILO 1993). ILO (Internation Labour Organisation) prepoznaje nekoliko statusa samozaposlenih: samozaposleni za svoj raun (bez drugih zaposlenika), poslodavci (koji zapoljavaju i druge djelatnike), doprinosei lanovi obitelji i lanovi proizvodnih zadruga. Povijesno gledano, pak, mogue je definirati 3 razliite skupine samozaposlenih: male tvrtke, poljoprivredni proizvoai i slobodne profesije (free lancere, poput privatnih lijenika, revizora, poreznih savjetnika, odvjetnika, trgovakih putnika i zastupnika i slino). Samozaposlenost poljoprivrednih proizvoaa u svim ruralnim podrujima je prilino velika, premda se zapoljavanje kroz rad na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima rijetko percipira kao takvo. Tendencija je da se samozapoljavanje i poduzetnike aktivnosti tretiraju kao odvojeni koncepti. Meutim, ini se da je logino, s obzirom na slinu situaciju po pitanju ekonomske i pravne ovisnosti, poistovjetiti mikro poduzea (gdje subjekt, fizika osoba, provodi vrlo male gospodarske aktivnosti kroz pravni okvir poduzetnitva) i istinsko (ne prividno) samozapoljavanje. Samozapoljavanje se posljednjih godina razvija u dva smjera40:39

Matkovi, T.: Razmjeri, oblici i kvaliteta samozaposlenosti u Hrvatskoj, u Zbornik radova Rad u Hrvatskoj i pred izazovima budunosti, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo iz Zagreba i Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2009. 40 Cremers, J: Self-employment and the free provision of services (PowerPoint presentation), CLR, u sklopu seminara: Self-employment and bogus self-employment in the construction industry, Vilnius, June 2007. 37

a) Koristi

ga

prilagodljiva

skupina

kvalificiranih

strunjaka

sa

visokim

profesionalnim standardima, najee aktivnim u sektorima koji zahtijevaju visoki nivo ekspertize i umjenosti. Ova vrsta samozaposlenih osoba djeluje kao poduzetnik pojedinac i dobro je plaena. U financijskom i ekonomskom smislu, ovi samozaposleni ovise o svojim kupcima i klijentima, ali ipak rade koristei se vlastitom autonomijom pri organizaciji posla i potivanju ugovornih obveza vezanih za izvrenje usluga. Rade za vlastiti raun. b) Samozapoljavanje kao oblik izbjegavanja zakonskih obveza iz radnog prava, te prava radnika iz kolektivnih ugovora. To je nain kako smanjiti trokove u tradicionalno radno intenzivnoj industriji (kao to je to sluaj i sa podugovaranjem i outsourcingom). Dotini radnici ostaju ekonomski ovisni i njihov rad je esto nestruan, repetitivan i jednostavan. Ovaj prividni oblik samozapoljavanja vodi ka izbjegavanju socijalne zatite i iskljuenosti iz osnovnih radnikih prava, koje uobiajeno jami radno zakonodavstvo. Razlika izmeu samozaposlene osobe i zaposlenika nije uvijek u potpunosti jasna u pravnom smislu, ali ima vrlo vaan utjecaj na pitanja poput poreznog tretmana plae ili primjenljivosti zatite rada41. Upravo se samozapoljavanje ponajvie spominje u okviru rasprava oko oporezivanja ovakvog naina rada, s obzirom da se u pojedinim pravnim sustavima aktivnost samozapoljavanja razliito tretira. Uzroci lee u veim mogunostima porezne utaje i kreativnijim nainima izbjegavanja porezne obveze koja je mogua kod samozaposlenih osoba, izmeu ostalog i zbog nedovoljno usustavljenog naina financijskog praenja i izvjetavanja. Prividno samozapoljavanje, koje se sve vie javlja kao nain za izbjegavanje zakonskih obveza prema radniku, je u osnovi identino kao i obini radni odnos, pa nije predmetom analize ovog rada. U takvom samozapoljavanju, ne radi se o dobrovoljno samozaposlenim osobama, ve im je takav radni odnos nametnut od strane poslodavca. U okviru ovog magistarskog rada, pojam samozapoljavanja e se odnositi iskljuivo na "pravo" samozapoljavanje, odnosno posao kojeg pojedinci pokreu kako bi radili za sebe i svoj raun, bez obzira na njihove motive.

4.2.2. Motivi i osnovni preduvjeti za samozapoljavanje

41

http://dictionary.bnet.com/definition/self-employment.html, June 2009.

38

Premda je poznato da tek rastua poduzea predstavljaju elitistiku gospodarsku manjinu koja stvara veinu radnih mjesta i najvei dio nove vrijednosti, ipak je samozapoljavanje ono to kreira prvi impuls u stvaranju poduzetnikog kapaciteta zemlje. Polazei od ove teze, jasno je zato je vladama i donositeljima odluka vano utjecati na poveanje stope samozaposlenosti. Pitanje je, meutim, koliko je razliitim mjerama dravne politike mogue utjecati na promjenu motivacije ljudi, jer poduzetniki potencijal lei iskljuivo na individualnoj motivaciji.Tablica 3. Razlozi koji se navode za ulazak u samozapoljavanje u Velikoj Britaniji (%) Razlog biti neovisan/neovisna eljeti imati vie novca bolji uvjeti rada posveenost obitelji raspoloivi kapital, oprema i prostor prepoznata prilika pridruivanje obiteljskom poslu vrsta zanimanja nedostatak radnih mjesta lokalno proglaen/a tehnolokim vikom drugi razlozi niti jedan razlog Broj odgovora (u tisuama)svi mukarci ene 31 33 35 13 15 7 5 6 3 7 2 21 12 12 11 8 9 8 6 6 7 22 21 23 3 3 2 9 11 3 15 14 18 3 4 3 2960 2156 804 Napomena: stupci ne daju zbroj 100 iz razloga to su ispitanici imali pravo dati do 4 odgovora istovremeno. Izvor: LFS 2000.

Brojni primjeri iz ivota ukazuju da diskriminacija i grubo iskljuivanje moe u pojedincima probuditi inat, koji rezultira u snanom nagonu za pokretanjem vlastitog posla i dokazivanja prema sebi, okolini i drutvu openito. Na primjer, injenica da su mnoge ene bile iskljuene iz najboljih poslova, i/ili da nisu uope mogle nai posao, katkad bi naveli ene na osnivanje vlastitih ekonomskih organizacija. Posljednjih desetljea sve je brojnija znanstvena i struna (ali i populistika) literatura koja se bavi enskim poduzetnitvom, gdje se odraava upravo ova pojava. Preduvjeti za ulazak u samozapoljavanje su i objektivne prirode, te ukljuuju psiho-fiziku sposobnost za rad (zdravlje i radna sposobnost), dovoljno slobodnog vremena koje nije ogranieno razliitim razlozima (skrb o djeci, starijim lanovima obitelji, nunost obavljanja kuanskih poslova, kolovanje), itd. U tablici br. 4. prikazan je odnos vremena koje radnici u Sjedinjenim dravama, koji imaju

39

zaposlenje u punom radnom vremenu, utroe na kuanske poslove, gdje je vidljivo koliko je vremena na raspolaganju mukarcima, a koliko enama. Ve iz tog je oita objektivna sprijeenost ena za aktivniji angaman u poduzetnitvu.Tablica 4. Vrijeme koje radnici u Sjedinjenim dravama s punim radnim vremenom utroe na kuanske zadatke, mjereno u satima na tjedan, 1987.

Kuanski zadaci Priprema jela ienje posua ienje kue Vanjski zadaci Kupovanje Pranje rublja, glaanje Plaanje rauna Odravanje automobila Vonja UKUPNO

MUKARCI 3,0 2,3 2,1 4,9 1,7 1,0 1,6 2,0 1,2 19,8

ENE 8,0 5,2 6,6 2,1 2,9 3,8 2,0 0,4 1,7 32,7

Izvor: Shelton, A.B.: Women, Men and Time: Differences in Paid Work, Housework and Leisure, Greenwood Press, New York, 1992.

Ipak, mogue je primjetiti da prisilno poduzetnitvo, u koje se ulazi iz inata ili nude, vrlo esto dovodi do vrlo niskih prihoda, pa i propadanja. Vea samozaposlenost se moe takoer povezati i sa poveanim samopouzdanjem i veom dobrobiti za pojedinca. Meutim, vrlo je malo izravnih dokaza da je tome tako. Neki ekonomisti (Birch 1979.), s jedne strane, tvrde kako je samozapoljavanje veliki disproporcionalni kreator radnih mjesta, dok drugi osporavaju tu tezu (Davis, Haltiwanger, Schuh 1996.) i tvrde da su ova uvjerenja ustvari samo mitovi i zablude suvremene ekonomske teorije. Ipak, obje strane se nedvojbeno mogu sloiti u tome da je poduzetnitvo kljuni faktor razvoja kapitalistikog gospodarstva42. Mogue je postaviti i pitanje da li je stopa samozaposlenosti funkcija odreene gospodarske strukture drutva. Glavna prepreka za samozapoljavanje je nedostatak kapitala (sredstava). Evans i Leighton (1989) i Evans i Jovanovic (1989) su istraivanjem dokazali da je, ukoliko su svi ostali uvjeti isti, vea vjerojatnost da e se osobe koje imaju obiteljsku imovinu veu, upustiti u samozapoljavanje. Postoje i kritiari ove teorije, koji tvrde da je poveznica prisutna iz razloga to su lanovi bogatijih obitelji vjerojatniji nasljednici obiteljskih tvrtki, ali i da je mogue da42

Blanchflower, D.: Self-employment in OECD Countries, Dartmouth College and National Bureau of Economic Research, Burlington, September 1998. 40

poduzetne osobe imaju sklonost ka zgrtanju bogatstva. Prema tome, moda nije jasno to slijedi to, odnosno to je uzrok, a to posljedica ovakve situacije. Blanchflower i Oswald (1998a) su utvrdili da je vea vjerojatnost da e osoba biti samozaposlena ukoliko je dobila nasljedstvo ili dar. Takoer, potencijalni poduzetnici su izjavili da je njihov najvei problem prikupljanje potrebnog kapitala. Postoji povezanost izmeu uloge obitelji i spremnosti na samozapoljavanje. Meugeneracijski transferi bogatstva, obiteljski prijenos ljudskog kapitala i struktura obitelji su odluujui elementi pri odluivanju o samozapoljavanju. Utvreni su sljedei zakljuci43: 1. Opi trend u samozapoljavanju, na razini gospodarstva u proteklim godinama, poevi od 1966, bio je padajui u veini zemalja. Primjer iznimki su Portugal, Novi Zeland i Velika Britanija gdje je trend rastui. 2. U svim dravama je udio poljoprivrednog zapoljavanja u ukupnom samozapoljavanju pao poevi od 1970. 3. U veini drava je utvrena negativna korelacija izmeu stope samozapoljavanja i stope nezaposlenosti. Dokazane su samo pozitivni uinci kod Italije i Islanda. Efekti su znatno negativniji u poljoprivrednom sektoru. 4. Vjerojatnost samozapoljavanja je vea meu mukarcima nego meu enama i raste s godinama. Najveu vjerojatnost da e se upustiti u samozapoljavanje imaju i najmanje obrazovani kao i najvie obrazovani. 5. Samozaposleni imaju veu razinu zadovoljstva svojim radnim mjestom nego to je to sluaj kod zaposlenika. 6. Nema dokaza da je vea stopa samozaposlenosti realno dovela do poveane realne stope rasta gospodarstva, dapae mogue je ustvrditi suprotno. 7. Samozaposleni su manje skloni seliti se iz susjedstva, grada ili regije nego to je to sluaj sa zaposlenima, pretpostavlja se zbog zahtijeva svojih klijenata. Znanstvenici su posebice zainteresirani za samozapoljavanje kao oblik sigurnosnog ventila kroz koji nezaposleni i rtve diskriminacije mogu pronai posao i preokrenuti svoje ivote u pozitivnom smjeru.

4.2.3. Prednosti i opasnosti samozapoljavanja u smislu poduzetnikog rizika

43

Blanchflower, D. (1998.)

41

Mogue je promatrati fenomen samozapoljavanja i kroz mala i srednja poduzea, jer se u veini takvih tvrtki upravo radi o samozaposlenim osobama. Malo i srednje poduzetnitvo nosi u sebi i prijetnju i veliku prednost, a doivljaj jednog ili drugog ovisi skoro iskljuivo o pojedincu koji ga poima. Kao to polupraznu au netko doivljava polupunom, tako e i u ovom sluaju, prednost u oima jedne osobe biti protumaena kao opasnost u oima druge. Uvrijeeno je miljenje, ak i kod nekih uvaenih ekonomista, da male tvrtke i samozaposleni, poput vlasnika manjih trgovina i slino, nemaju anse na tritu u konkurenciji sa velikim, vertikalno integriranim i visoko efikasnim tvrtkama. Velikim tvrtkama na raspolaganju stoji ekonomija obujma za masovnu proizvodnju potrone robe po niskim cijenama. Tome u prilog ide injenica da velika poduzea doista stvaraju veliki broj radnih mjesta, pa ih vlade veine drava doivljavaju poput dravnih partnera, i spremno subvencioniraju njihovu proizvodnju, to opet dodatno ugroava vjerojatnosti opstanka malih. Tijekom 70-tih godina 20-tog stoljea, gospodarska kriza je ukazala na nedostatke ovakvog pristupa, kada su deseci tisua zaposlenih u velikim tvrtkama bili otputeni, broj nezaposlenih se dramatino poveao, a izdaci za socijalna davanja viestruko poveani. Vlade razvijenih zemalja zapoinju tada sa postupkom preispitivanja svoje uloge u poticanju velikih sustava, koji su se pokazali kao izuzetno rizine skupine. Biti samozaposlen znai raditi prema vlastitom rasporedu, u vrijeme kad elimo i koliko elimo, ne odgovarati nikome i u konanici moda se i obogatiti. Prema vrlo utjecajnom istraivanju Davida Bircha (1979. Cambridge, The Job Generation Process), mala i srednja poduzea su (disproporcionalno) odgovorna za stvaranje novih radnih mjesta, ali i prema dodatnom istraivanju, nivo inovacija kod malih i srednjih poduzea je znatno vii. Ocjenjujui da je profit temeljni cilj i stimulans poduzetniku, Schumpeter44 polazi od teze da je poduzetnik, kako bi doao do profita, nuno upuen na uvoenje novih kombinacija faktora proizvodnje. Upravo je to osnovna funkcija poduzetnika, koji nemaju zadatak da sami dolaze do novih tehnologija ili nove organizacije, ve da kre (svladavaju) otpor koji se pojavljuje protiv uvoenja pronalazaka i, uope, inovacija, ime poduzetnitvo postaje "stvaralako unitenje" (creative destruction)44

Schumpeter, J.A.: The Theory of Economic Development - An Inquiry into Profits, Capital, Credit, Interest and the Business Cycles, Harvard University Press, Cambridge, 1934, str. 70-74. 42

osoba koje percipiraju i realiziraju povoljne poslovne prilike za realizaciju profita. Poduzetnik je inovator - osoba koja u poslovni svijet uvodi nove proizvodne kombinacije temeljene na novoj tehnologiji i novoj organizaciji - on je osoba motivirana eljom i htijenjem za osnivanjem svoga privatnog kraljevstva, s razvijenim osjeajem za borbu i oduevljenjem koje proizlazi iz kreacije novoga. Bit poduzetnitva sadrana je u kreaciji nove organizacije sposobne za profitno poslovanje i s mogunosti samoodranja. Poduzetnitvo predmnijeva "raditi neto na drugaiji nain, a ne raditi neto bolje od onoga to ve postoji" 45, ime se ono odvaja od rutine upravljanja zadacima alociranja resursa u poduzeima. Druga strana medalje je to, ukoliko posao propadne, samozaposlena osoba se izlae riziku da izgubi svoje radno mjesto, uteevinu, dom (ukoliko je posluio kao kolateral za dobivanje kredita), pa moda i obitelj i brak zbog stresa kojem je cijela obitelj bila izloena. Biti poduzetnik (samozaposlen) izjednaava se sa pojmom rizika. Naposljetku, rije poduzetnitvo (entrepreneurship) izvedena je iz francuske rijei entreprendre, kojom se definirala osoba koja preuzima rizik novoga46. Richard Cantillon (1697.-1734.), u svojoj Opoj raspravi o prirodi trgovine uvodi u ekonomsku teoriju pojam poduzetnika (entrepreneur) kao osobe koja kupuje po poznatim cijenama, a prodaje po nepoznatim cijenama dakle onima to e se tek formirati. Takvim pristupom poduzetnik se oslikava kao specijalist - osoba koja nosi rizik poslovnog pothvata i neizvjesnost u pogledu buduih poslovnih prilika. Prema tome, koliko neki pojedinac "voli" rizinost i neizvjesnot u svom ivotu, toliko e pozitivno i doivjeti pojam poduzetnitva i samozapoljavanja.

45

Drucker, P.F.: Innovation and Entrepreneurship, Harper Business, 1986. Hrvatsko izdanje: Inovacije i poduzetnitvo, Globus, Zagreb, 1992, str. 33. 46 Znaenje rijei entreprendre, po Alvin Chanu, u poetku njenog koritenja, predstavljalo je poduzimanje (akcije) bez usmjerenja prema ekonomskim profitima - potpuno suprotno onom to poduzetnitvo danas predstavlja. Prema: A. Chan, Entrepreneurship: What does it really mean?, Entrepreneur News, i Entry Inc. Publications, Lexington, 2005., str. 1-2. 43

4.2.4. Stupanj samozaposlenosti u svijetu i HrvatskojKako samozaposlene osobe u odnosu na zaposlene osobe redovito iskazuju vee zadovoljstvom svojim poslom i ivotima openito, cilj svakog odgovornog drutva bi trebao biti poveanje udjela samozaposlenih osoba u drutvu. Vanost samozapoljavanja u svijetu vidljiva je kroz sljedee injenice47.: 1. "Oko 10 posto radne snage u veini OECD ekonomija je samozaposleno. Ova brojka se penje na oko 20% kad se tome pribroje osobe koje rade za samozaposlene (Haber, Lamas i Lichtenstein, 1987). Dvije treine radne snage u Sjedinje