Click here to load reader

KAKO PRONAĆI IZLAZ

  • View
    221

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of KAKO PRONAĆI IZLAZ

  • 1Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    SINIA BRLAS

    KAKO

    PRO

    NA

    I I

    ZLA

    ZZA

    VOD

    ZA

    JAV

    NO

    ZD

    RAV

    STVO

    "SV

    ETI R

    OK"

    VIR

    OV

    ITI

    KO-P

    OD

    RAV

    SKE

    UPA

    NIJ

    ESI

    NI

    A B

    RLA

    S

    ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO "SVETI ROK" VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

    KAKO PRONAI IZLAZVODI ZA POMO U SUZBIJANJU OVISNOSTI MEU DJECOM I MLADIMA

    ISBN 978-953-55137-0-4

  • Sinia Brlas Kako pronai izlaz

    Vodi za pomo u suzbijanju ovisnosti meu djecom i mladima

  • Autor

    Sinia Brlas, prof.

    Nakladnik

    Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok

    Virovitiko-podravske upanije

    Struni recenzenti

    doc. dr. sc. Josip Burui

    mr. sc. Miroslav dr. Venus

    Autorica predgovora

    Vesna erepac, dipl. ped.

    Lektorica i korektorica

    Marija Karcsonyi, prof.

    Dizajn naslovne stranice

    Vanda imek, Definicija

    Naklada

    200 primjeraka

    Tisak

    Grafiti Becker, Virovitica

    Virovitica 2008.

    CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 667531.

    ISBN 978-953-55137-0-4

    Sinia Brlas Kako pronai izlaz

    Vodi za pomo u suzbijanju ovisnosti meu djecom i mladima

  • Sinia Brlas

    Kako pronai izlaz

    Vodi za pomo u suzbijanju ovisnosti meu djecom i mladima

  • 5Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Osnovno o javnozdravstvenim problemima meu djecom i mladima 11

    Zlouporaba sredstava ovisnosti kao javnozdravstveni problem meu djecom i mladima 15

    SadrajPredgovor 7

    Kako pronai izlaz 9

    1.

    2.

    3.

    4.

    Prevencija zlouporabe sredstava ovisnosti u Republici Hrvatskoj 17

    5. Mogui pristupi rjeavanju problema 47

    5.1. Altruizam i empatija - najvaniji alati 47

    5.2. Savjetodavni rad 48

    5.3. Metode i tehnike savjetodavnog rada 49

    5.4. Model programa savjetodavnog rada u okviru provedbe kolskog preventivnog programa 52

    5.5. Program, metode i tehnike savjetodavnog rada u Centru za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti 54

    6. Vrjednovanje i samovrjednovanje rada 59

    7. Zakljuno 61

    Literatura 638.

    Prilozi 65

    Prilog 1. Anketa o agresivnom ponaanju 67

    Prilog 2. Anketa o puenju, pijenju alkoholnih pia i sredstvima ovisnosti 71

    Prilog 3. Instrument samovrjednovanja (samoprocjene) rada 75

    Prilog 4. Instrument vrjednovanja rada (za korisnike) 81

    Preventivni programi u kolama 21

    4.1. Intenzivniji i osmiljeniji rad s uenicima u razrednim odjelima (razrednitvo) 23

    4.2. Rad s uiteljima i nastavnicima 34

    4.3. Rad s roditeljima 37

    4.4. Rad strunih suradnika 41

    4.5. Suradnja s institucijama i nadlenim tijelima u okruenju 43

    O autoru 83

    Iz strunih recenzija 87

  • 7Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Neizmjerno sam sretna i poaena to sam dobila priliku napisati

    nekoliko rijei o ovom vodiu za koji je ideja sazrijevala i reenice nastajale

    tijekom vremena u kojemu je njegov autor prolazio kroz etape rada u

    prevenciji suzbijanja ovisnosti.

    Ispred nas je knjiga koja je nastajala tijekom dueg razdoblja, u

    kojemu sam imala dovoljno vremena upoznavati njezina autora. Ovaj vodi

    na jednostavan i pregledan nain nudi niz savjeta i koraka u rjeavanju

    odreenih problemskih situacija, a kako je autor dugi niz godina bio dijelom

    odgojno-obrazovnog sustava, elio je svoje iskustvo zabiljeiti pisanom

    rijeju. Vodi je praktian ne samo zbog primjenjivosti u razrednom odjelu,

    ve i u mikrokozmosu i makrokozmosu rada s djecom i mladima. On je

    dobrodoao onima koji se ve stanovito vrijeme bave ovom problematikom,

    no jednako tako i svima koji su na poetku borbe s tim problemima.

    S pomou ove knjige svi koji rade u odgojno-obrazovnom sustavu mogu

    pretvoriti kolu u mjesto gdje se ine prvi koraci u pouavanju, ali ona slui

    i da sve koji itaju ovu knjigu podsjeti na ve poznate i doivljene izazove

    i da ukae i na one jo nepoznate. Kada uzmemo knjigu u ruke, ini nam se

    da mnogo toga ve znamo, ali to je zbog rada na prevenciji koja se provodi

    na naim prostorima. Osim upoznavanja s problemima knjiga nudi i rjeenja

    kako da prihvatimo sluajeve u kojima nismo bili uspjeni.

    Nakon dugogodinjeg rada sa Siniom usuujem se rei da on pripada

    onoj skupini psihologa koji znanost primjenjuju u svakodnevnom ivotu.

    Sadraj ovog vodia ini njegovo osobno iskustvo u radu na prevenciji

    ovisnosti unutar kolskog sustava, ali i u neposrednom radu s ovisnicima.

    Knjiga Kako pronai izlaz svakome od nas moe dati odgovore na neka od

    postavljenih pitanja. Knjiga moe posluiti kao okvir u kojem je ostavljeno

    dovoljno prostora za razliite pristupe i integraciju u dijelovima koji su svima

    zajedniki.

    Ciljevi su snovi s rokovima.

    Seneka

    Predgovor

  • 8 Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Nadam se da e ova knjiga pronai svoje mjesto u svijetu roditelja,

    uitelja i nastavnika, pedagoga, psihologa, defektologa, socijalnih radnika

    te da e svima posluiti za daljnju nadgradnju uz primjenu sustavne teorije.

    Hvala na ukazanom povjerenju i elji da sve zaokrui u cjelinu.

    Vesna erepac, dipl. pedagoginja

    koordinatorica kolskog preventivnog programa

    u Virovitiko-podravskoj upaniji

  • 9Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Javnozdravstveni problemi u naoj dravi takve su naravi da zahtijevaju

    brzu i uinkovitu (re)akciju u smjeru njihova reduciranja i suzbijanja. Sve

    znaajniji problem jest i sve izraenija zlouporaba sredstava ovisnosti, a

    svakako je problemu ovisnosti posebno izloena populacija djece i mladih pa

    su mjere i postupci koji se prema njima i s njima provode posebno delikatni

    i s potencijalno mnogostrukim posrednim i neposrednim posljedicama.

    Ono najgore u svemu je injenica da se granica dobi osoba koje se susreu

    s drogom stalno sputa i sada je ve dola na razinu mlae tinejderske

    dobi. (Radovi, 2004., str. 5), a ve se djeca ije su majke ovisne o drogi

    mogu roditi takoer ovisna o drogi i vjerojatno e imati brojne razvojne

    probleme. (Vasta, 2005., str. 151). Stoga svi koji rade s djecom i mladima

    trebaju biti kompetentni; struno, socijalno i emocionalno. Pojedini autori

    vrlo su kritini kada piu o problemu ovisnosti meu djecom i mladima, a

    pogotovo o mjerama i aktivnostima poduzetim u smjeru njegova suzbijanja.

    U udbenicima osnovnih i srednjih kola zanemarivo je malo tekstova o

    drogama. (Radovi, 2005., str. 15).

    Mnogo je tehnika i postupaka koji se mogu koristiti u radu s ciljem

    reduciranja ili potpunog uklanjanja problema, ali je svima zajedniko da se

    odnose na intervenciju unutar doivljavanja i ponaanja mladoga ovjeka, a to

    je podruje kojim se bavi jedino psihologija. Kako se o mladima skrbe i osobe

    koje nisu psiholozi, namjera je ovoga teksta iskustvo i spoznaje iz neposrednog

    rada podijeliti sa svima koji na bilo koji nain pomau mladima. Moje iskustvo

    odnosi se na viegodinji rad u odgojno-obrazovnom sustavu gdje sam kao

    struni suradnik-mentor i voditelj kolskog preventivnog programa sudjelovao

    u neposrednim preventivnim aktivnostima u primarnoj i ranoj sekundarnoj

    prevenciji. Na temelju toga iskustva nastao je Program savjetodavnog rada u

    okviru kolskog preventivnog programa (Brlas, 2005., str. 131).

    Kako pronai izlaz

  • 10 Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Iskustvo neposrednog rada i s ostalim osobama koje su u doticaju sa

    sredstvima ovisnosti i koji su klijenti u Centru za sprjeavanje i suzbijanje

    ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitiko-podravske

    upanije iji sam voditelj, pokazuju da je ovaj model savjetodavnog rada

    primjenjiv i na populaciju iru od kolske. Napominjem kako sam navedena

    neposredna iskustva stjecao istodobno radom u odgojno-obrazovnom

    sustavu i u Centru za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti, to je vrlo znaajno

    i specifino iskustvo.

    Tekst koji slijedi namijenjen je strunim osobama koje se na razliite

    naine susreu s djecom i mladima koji su u doticaju sa sredstvima ovisnosti ili

    koji manifestiraju rizine oblike potencijalno ovisnikog ponaanja. Smatram

    kako ovaj iskustveni model mogu podjednako uspjeno primjenjivati uitelji,

    nastavnici, psiholozi, pedagozi, defektolozi, socijalni radnici i zdravstveni

    djelatnici. Upravo je primjenjivost i prilagodljivost predloenih mjera i

    postupaka karika koja nedostaje u mrei suradnje osoba i nadlenih tijela

    koji skrbe o osobama koje su u kontaktu sa sredstvima ovisnosti ili su u

    rizinoj skupini da to postanu.

    Autor

  • 11Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Djeca i mladi posebno su osjetljiv dio populacije, a od svih

    javnozdravstvenih problema tri su za njih posebno pogubna: alkoholizam,

    puenje duhanskih proizvoda i zlouporaba sredstava ovisnosti.

    Javnozdravstveni problemi i njihove posljedice saniraju se na razliite naine,

    ali je najbolje rjeenje prevenirati njihov nastanak. Preventivne aktivnosti

    osnova su dakle cjelokupnog djelovanja na suzbijanju problema.

    Formiranje identiteta, odvajanje od primarne obitelji, jaanje utjecaja

    vrnjakih skupina i ostali poznati i priznati initelji zasigurno ne pridonose

    jednostavnoj kontroli odrastanja mladih ljudi. Koliko je sloena eksterna

    kontrola ponaanja (i doivljavanja) mladog ovjeka, jednako je sloena i

    esto izvan kontrole samokontrola pojedinaca, pogotovo u situacijama koje

    nude puno toga za malo uloenog truda. A u ovu se definiciju hedonistikog

    odnosa prema svijetu naalost savreno uklapaju sredstva ovisnosti koja

    kao dio ukupnosti negativnih utjecaja kojima su mladi izloeni pridonose

    njihovu ionako sloenom i burnom, negativizmom proetom odrastanju u

    (napokon) odrasle osobe.

    Alkoholizam je vjerojatno najvei javnozdravstveni problem u naoj

    zemlji. Ono to je u razvijenom svijetu neadekvatno i problematino

    ponaanje, u naoj kulturi naalost esto koketira s obiajima i kao takvo

    je manje socijalno neprihvatljivo. S puenjem je vrlo slino; institucije su

    dune provoditi zakone, ali su oskudni mehanizmi kontrole propisanih oblika

    ponaanja. Dok se tome jo pribroji i ak otvoreno roditeljsko odobravanje

    (a pogotovo nepoduzimanje mjera sprjeavanja), kole sa svojim

    preventivnim aktivnostima ostaju usamljene u borbi protiv ovoga zla. A kako

    jedno zlo nikada ne dolazi samo, i opet na alost, pokazuju jasni obrasci prema

    kojima puenje duhana mladim ljudima predstavlja uvod u konzumiranje

    sredstava ovisnosti koja se uzimaju na isti nain, dakle puenjem. U prvom

    1. Osnovno o javnozdravstvenim problemima meu djecom i mladima

  • 12 Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    se to redu odnosi na sveprisutnu i mladima lako dostupnu marihuanu iji

    psihoaktivni sastojak THC (tetrahidrokanabinol) djeluje negativno na

    doivljavanje i ponaanje pojedinca. Vrlo se brzo mladi ljudi, znatieljni i

    istraivalake naravi, te povodljivi i spremni platiti visoku cijenu ulaznice

    u drutvo vrnjaka, odlue i za ostala sredstva ovisnosti koja onda vie ne

    mogu (esto i ne ele) voljno kontrolirati.

    Osim navedenim javnozdravstvenim problemima, mladi su izloeni

    i agresiji. Agresiji, nasilju i zlostavljanju, koji se uvjetno ovdje koriste kao

    sinonimi, u odreenoj su mjeri uenici izloeni u koli i djeca unutar obitelji

    u svoje slobodno vrijeme. Ta je agresivnost od strane uitelja i nastavnika

    ili ostalih uenika uglavnom verbalna, a rjee manifestna kao fiziki napad,

    tjelesno kanjavanje ili seksualno iskoritavanje. Slino je i unutar obitelji

    gdje su najee svae i galame, a manje su zastupljena dramatina

    tjelesna i seksualna zlostavljanja. Unutar postojeih programa mjera za

    poveanje sigurnosti u kolama potrebno je naglasiti rad s roditeljima u

    smislu pomoi kole na razvijanju kvalitetnih stilova roditeljstva i afirmaciji

    karijere uspjenog roditeljstva, svi nastavnici moraju prilagoditi metode i

    nastavna umijea tako da se konfliktne situacije s uenicima niti ne razviju,

    a i uenicima je potrebna pomo u usvajanju pozitivnih ivotnih stilova i

    stavova. Kako su agresija i zlouporaba sredstava ovisnosti aberantna i

    delikventna ponaanja, zasigurno postoji odnos meu njima. Zbog toga je u

    prilogu predloen anketni upitnik koji moe posluiti u identificiranju nasilja

    prema djeci i mladima i meu njima.

    U kolama (i ostalim odgojno-obrazovnim ustanovama) uglavnom su

    nositelji preventivnih aktivnosti struni suradnici (psiholozi, pedagozi...), i to

    u okviru provedbe propisanih preventivnih programa usmjerenih suzbijanju

    sredstava ovisnosti u irem smislu. Odnedavno su (i) struni suradnici i lanovi

    kolskih povjerenstava za borbu protiv puenja kojima je jedna od osnovnih

    i prvih zadaa pratiti pojavnost puenja u kolama. Dakle, strune osobe u

    ustanovama koje skrbe o djeci i mladima koordiniraju preventivne aktivnosti.

    Za sada su preventivni i zatitni programi samostalne programirane cjeline,

    iako ima naznaka, a dobro bi bilo da tako i bude, kako e se objediniti sve

    preventivne aktivnosti u jedinstveni program preventivnog djelovanja u

    ustanovama. Dobro je to rjeenje stoga to je velika korelacija sadraja

  • 13Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    (za sada) izmeu ovih posebnih programa, a to svakako ne tedi vrijeme za

    djelovanje i iscrpljuje resurse u organizacijskim pitanjima.

    Iako su aktivnosti usmjerene borbi s problemima kvalitativno vrlo

    raznolike, nema sustavnog pristupa, a pogotovo nedostaju konkretne i

    s iskustvom povezane smjernice o tome kako postupati. Ovaj je vodi

    namijenjen svima koji poduzimaju mjere i postupke usmjerene suzbijanju

    ovisnosti meu djecom i mladima, a temelji se na neposrednom iskustvu,

    te moe biti pomo u kreiranju ciljeva, aktivnosti usmjerenih ciljevima i

    vrjednovanja provedenih postupaka u suzbijanju ovisnosti.

  • 15Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Iako postoje i ostali javnozdravstveni problemi meu djecom i mladima,

    ovaj je vodi usmjeren problemu zlouporabe sredstava ovisnosti. S obzirom na

    uzimanje sredstava ovisnosti mogu se razluiti tri skupine mladih.

    Prva skupina: Rizina djeca i mladi

    U ovoj su skupini oni koji uope nisu u dodiru sa sredstvima ovisnosti, ali se

    za njih s obzirom na njihovo psihosocijalno i psihofiziko funkcioniranje moe

    pretpostaviti da e u trenutku kada dou u doticaj sa sredstvima ovisnosti

    podlei negativnim utjecajima i uzeti ta sredstva. Za ovu je skupinu djece i

    mladih, prema mojemu iskustvu, najbolja prognoza u provedbi preventivnih

    aktivnosti.

    Preventivne i ine aktivnosti opisane su Nacionalnom strategijom suzbijanja

    zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj, a operativno upanijskim i kolskim

    preventivnim programima (programima odgojno-obrazovnih ustanova).

    Druga skupina: Eksperimentatori (povremeni ili vikend-konzumenti)

    U drugoj su skupini oni koji sredstva ovisnosti uzimaju tek povremeno

    (najee vikendom). Stoga se i nazivaju povremenim ili vikend-konzumentima

    i njih je vie u cjelokupnoj populaciji. Provedba preventivnih aktivnosti kod njih

    moe rezultirati prestankom uzimanja ili barem smanjivanjem estine uzimanja

    (najee se to ogleda produljivanjem razdoblja neuzimanja).

    Trea skupina: Ovisnici

    Ovisnici su u najmanje brojnoj skupini. Njih je, na sreu, najmanje u

    populaciji djece i mladih i njima je uglavnom potrebno ozbiljno ambulantno

    ili ak bolniko lijeenje. To su bolesne osobe jer ne mogu rijeiti problem bez

    strune medicinske pomoi.

    2. Zlouporaba sredstava ovisnosti kao javnozdravstveni problem meu djecom i mladima

  • 16 Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Naravno da uzimanje sredstava ovisnosti zapoinje prvim uzimanjem

    pa je u smislu primarne i rane sekundarne prevencije koju provode odgojno-

    -obrazovne ustanove i centri za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti lepezom

    programiranih i ciljanih aktivnosti, a u svrhu ciljanog planiranja mjera i

    postupaka, nuno znati koji je najei povod eksperimentiranju odnosno

    poetku uzimanja sredstava ovisnosti. U etiolokom smislu kljune su nam

    izjave ispitanika do kojih dolazimo nakon njihova introspektivnog uvida.

    Dva se pitanja i problema posebno istiu:

    1. initelji koji su bili povodom poetka eksperimentiranja ili uzimanja

    sredstava ovisnosti po redoslijedu vanosti za ispitanika.

    2. Utjecaj socijalnog pritiska, problematinih situacija i nedostatka

    samokontrole na poetak uzimanja sredstava ovisnosti.

    Kvalitativnom i kvantitativnom analizom povoda uzimanju sredstava

    ovisnosti, i to meu osobama koje su u doticaju sa sredstvima ovisnosti, moe

    se zakljuiti kako mladi najvie zapoinju s eksperimentiranjem iz znatielje i

    iz potrebe za zabavom, te znaajno i zbog dosade, a sve su to manifestacije

    koje sugeriraju probleme sa samokontrolom ponaanja. Aberantna i asocijalna

    ponaanja svakako se mogu uiti, ali i oteenja nervnog sustava uvjetuju

    nedostatak samodiscipline (Radovi, 2004., str. 31). Utjecaj vrnjaka je

    takoer znaajan povod za poetak eksperimentiranja sa sredstvima ovisnosti,

    kao i elja za samopotvrivanjem, a to je razumljivo s obzirom na injenicu

    da je veina ispitanika iz srednjokolske populacije, dakle adolescenti su

    to kod kojih je izraen socijalni utjecaj i socijalni pritisak skupine. Dosta

    visok rang zauzimaju psiholoki razlozi koji su povodom uzimanja sredstava

    ovisnosti, ali se oni gotovo iskljuivo odnose na populaciju ovisnika kojima

    su vjerojatno neurotska stanja, depresija i nesigurnost u osnovi njihove

    adiktivnosti. Pomalo zauuje da gotovo nitko nije naveo neznanje o tetnim

    posljedicama kao jedan od najvanijih povoda eksperimentiranju, to je dobro

    jer neznanje i needuciranost svakako znae izloenost najveem riziku

    (Radovi, 2004., str. 5).

    Ve se na temelju navedenih saznanja moe dakle uvidjeti kako

    znaajan prostor u podruju suzbijanja ovisnosti treba usmjeriti preventivnim

    aktivnostima, posebno u primarnoj i ranoj sekundarnoj prevenciji. Daljnje

    smjernice odnose se upravo na preventivne razine.

  • 17Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Preventivne su aktivnosti kljuni element u suzbijanju ovisnosti i one

    su jasno definirane i istaknute formalnim dokumentima koji strukturiraju i

    kreiraju pristupe rjeavanju problema.

    Prevencija je skup mjera i postupaka usmjerenih ranom otkrivanju

    znakova koji upuuju na elemente, u ovom sluaju ovisnikog ponaanja,

    i osmiljavanje osnaivanja kapaciteta pojedinaca, njihovih obitelji, te

    strunih osoba i nadlenih tijela (uglavnom kola) u donoenju pozitivnih

    odluka i smanjivanju tete zbog donesenih negativnih odluka. U tome smislu

    prevencija zlouporabe sredstava ovisnosti moe biti primarna (ukljuuje

    informativni, edukativni i savjetodavni rad o moguim tetnim posljedicama

    ovisnikog ponaanja, te osnaivanje i pomo u razvijanju pozitivnih ivotnih

    stilova), sekundarna (ve ukljuuje neposredni rad s osobama koje se rizino

    ponaaju i/ili ve eksperimentiraju sa sredstvima ovisnosti) i tercijarna

    (ukljuuje kompleksne psihosocijalne i medicinske tretmane osoba koje su

    u doticaju sa sredstvima ovisnosti, u smjeru sprjeavanja daljnjeg ovisnikog

    ponaanja ili smanjivanja tete od takvoga ponaanja).

    Mladi ljudi velikom su veinom ukljueni u odgojno-obrazovni sustav

    i upravo ondje preventivne aktivnosti trebaju biti najvie zastupljene i

    najobuhvatnije.

    3. Prevencija zlouporabe sredstava ovisnosti u Republici Hrvatskoj

  • 18 Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    kolski preventivni program(i)

    Sada je situacija takva da struktura prevencije u odgojno-obrazovnom

    sustavu u naoj dravi slijedi princip:

    Nacionalna strategija

    Akcijski plan(ovi) i upanijski preventivni program(i)

    1.

    2.

    3.

    4.

    5.

    6.

    Nositelji:

    razredni odjeli (uenici)

    razrednici i nastavnici

    roditelji

    struni suradnici

    ira drutvena zajednica

    (policijske uprave, centri za socijalnu skrb,

    zavodi za javno zdravstvo, domovi zdravlja,

    bolnice, zavodi za zapoljavanje, centri za

    sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti, upanijska

    povjerenstva za suzbijanje ovisnosti ...)

  • 19Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Nacionalna strategija kljuni je dravni dokument koji usmjerava mjere

    i postupke institucija, nadlenih tijela i osoba prema zadanim ciljevima.

    Dakle, na taj su nain definirane aktivnosti uglavnom i svih koji su duni

    skrbiti o suzbijanju ovisnosti meu djecom i mladima, a posebno unutar

    odgojno-obrazovnog sustava.

    Na temelju Nacionalne strategije upanije u Republici Hrvatskoj

    (posredstvom upanijskih povjerenstava za suzbijanje ovisnosti) izrauju

    akcijske planove dijelom kojih su i upanijski preventivni programi.

    Na koncu, svaka odgojno-obrazovna ustanova u svakoj pojedinoj

    upaniji izrauje svoj kolski preventivni program te imenuje osobu

    (najee je to struni suradnik) koja koordinira njegovu provedbu na razini

    ustanove.

    Unutar provedbe preventivnih aktivnosti najistaknutiji je problem,

    naravno ne i jedini, mjerenje rezultata provedenih aktivnosti. Preventivne

    su aktivnosti slijed takvih mjera i postupaka koje nije mogue lako metrijski

    obraivati i interpretirati, a posebno ne u prirodnim uvjetima (u stvarnoj

    kolskoj situaciji) u kojima se aktivnosti iskljuivo provode. Ako nemamo

    kontrolnu skupinu ispitanika, a uglavnom nemamo, tada je mjera vrednovanja

    zapravo samo procjena korisnosti, i to prema tri kriterija:

    1. s obzirom na ostvarenost zadanih ciljeva

    2. s obzirom na odsutnost i/ili smanjenje frekvencije tetnih oblika

    ponaanja pojedinaca ili skupina. U ovom je sluaju korisno,

    gotovo nuno, koristiti dijagnostiki instrumentarij: ankete,

    upitnike, analize sluaja... (prijedlog pojedinih instrumenata nalazi

    se u prilogu) i

    3. s obzirom na zadovoljstvo dionika u procesu provedenim

    aktivnostima (prijedlog pojedinih instrumenata nalazi se u prilogu).

  • 21Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Navedene se mjere ostvaruju:

    osposobljavanjem nastavnika1. da unaprjeivanjem nastavnog

    procesa postanu kreatori kvalitetne kole, kole prilagoene

    uenicima i njihovim potrebama u procesu psihofizikog i

    psihosocijalnog rasta i razvoja, kole koja razumije to je zaista

    vano u ivotu (mladog) ovjeka, kole koja je uenicima

    ugodan milje, bez pritisaka, optereenja, ponienja, nepravde

    i frustracija;

    afirmacijom karijere2. uspjenog roditeljstva putem pomoi

    roditeljima u unaprjeenju kvalitete institucije braka i

    obitelji, te pomoi roditeljima kako bi oni unaprijedili znanje

    o metodama odgoja djece i razvili motivaciju za rad s djecom

    te bili elementarno obueni za rane intervencije u kriznim

    situacijama;

    Cilj i krajnji rezultat provedbe kolskog preventivnog programa

    trebao bi biti smanjenje interesa mladih za eksperimentiranjem i

    uzimanjem sredstava ovisnosti, a da bi se taj cilj dosegnuo, provodi se niz

    mjera koje su grupirane kao:

    1. Nespecifini oblici rada i preventivne mjere

    2. Specifine preventivne mjere.

    Preventivne aktivnosti usmjerene suzbijanju ovisnosti kreirane

    su kolskim preventivnim programom u odgojno-obrazovnoj ustanovi.

    Program je samostalna cjelina, ali je dijelom godinjeg plana i programa

    rada ustanove. kolskim preventivnim programom propisani su ciljevi,

    mjere, nositelji aktivnosti, oblici rada i mehanizmi vrjednovanja postupaka

    koji se provode u smjeru suzbijanja ovisnosti openito i ovisnikog

    ponaanja na pojedinanoj i osobnoj razini.

    4. Preventivni programi u kolama

  • 22 Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    putem pomoi u organizaciji slobodnog vremena uenika3.

    ukljuivanjem u izvannastavne i izvankolske sportske i druge

    aktivnosti, a u suradnji s drugim institucijama lokalne zajednice

    i uz struan nadzor;

    specifinim obrazovanjem uenika4. o pitanjima vezanim uz

    uzimanje sredstava ovisnosti i razvoja ovisnosti, njihov tetni

    utjecaj i mogue posljedice.

    Oblici rada ukljuuju niz postupaka i aktivnosti nositelja u provedbi

    programiranih aktivnosti, a uglavnom se mogu grupirati kao:

    1. intenzivniji i osmiljeniji rad s uenicima u razrednim odjelima

    (razrednitvo)

    2. rad s uiteljima i nastavnicima

    3. rad s roditeljima

    4. rad strunih suradnika

    5. suradnja s mjerodavnim institucijama i nadlenim tijelima u

    okruenju.

    Nositelji su preventivnih mjera u kolama svi dionici odgojno-

    -obrazovnog procesa (svi subjekti), a to su:

    1. razredni odjeli (uenici)

    2. razrednici i nastavnici (uitelji)

    3. roditelji uenika

    4. struni suradnici (pedagozi, psiholozi, knjiniari...)

    5. ira drutvena zajednica i mjerodavne institucije i nadlena

    tijela (policijske uprave, centri za socijalnu skrb, zavodi za javno

    zdravstvo i njima pripadajui centri za sprjeavanje i suzbijanje

    ovisnosti, domovi zdravlja, bolnice, zavodi za zapoljavanje i

    druge institucije i nadlena tijela).

  • 23Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    4.1. Intenzivniji i osmiljeniji rad s uenicima u

    razrednim odjelima (razrednitvo)

    Unutar odgojno-obrazovnog procesa odgojna je funkcija (uz obrazovnu)

    posebno vana; ona je temeljni imbenik kolskog preventivnog programa

    iji je vodei princip poticati zdrave stilove ivljenja. Kompleksna je uloga

    razrednitva u tome nezamjenjiva.

    Razrednitvo je skup poslova i radnih zadataka koji obuhvaaju

    koordinaciju aktivnosti vezanih uz razredni odjel, uenike unutar razrednog

    odjela i roditelje tih uenika, ali i uz uitelje i nastavnike koji odravaju

    nastavu u razrednom odjelu, te ukljuuje i specifino educiranje o ivotnim

    vjetinama, odgoj (i obrazovanje o odgoju) i administrativne poslove.

    Kako bi se razrednicima pomoglo u smislu prevencije i suzbijanje

    ovisnosti, treba im pomoi uklopiti sadraje vezane uz kolski preventivni

    program u plan i program rada razrednika i razrednog odjela. Sadraji se

    moraju nadovezivati jedni na druge tako da ine cjelovit pristup preveniranju

    pojave psihoaktivne ovisnosti djece i mladih. Zbog toga je sadraje potrebno

    realizirati permanentno u svim razredima tijekom obrazovanja, a iskustva

    ukazuju kako je s tim na odgovarajui nain potrebno zapoeti ve u niim

    razredima osnovne kole.

    Treba voditi rauna da svaka aktivnost bude usmjerena ciljevima.

    Ciljevi su ona krajnja situacija ili oblik ponaanja kojima teimo i jedino

    prema ciljevima moemo valjano usmjeriti aktivnosti koje poduzimamo.

    Krajnji je cilj u provedbi preventivnih aktivnosti kola uspjeha i uspjehom

    ispunjen ivot pojedinca, a za one manje optimistine i opreznije cilj se

    moe definirati i kao kola bez neuspjeha i ivot bez neuspjeha.

    Tijekom rada s uenicima potrebno je reducirati koritenje termina

    vezanih uz ovisnosti, osim u edukativnom i informativnom dijelu o tetnim

    utjecajima pojedinih sredstava ovisnosti, ali je potrebno poticati usvajanje

    pozitivnih i ispravnih stavova u ivotu i razvijanje zdravih stilova ivljenja.

    U ovom je dijelu svakako preporuljivo da se razrednici za pomo obrate

    strunim osobama koje se profesionalno bave suzbijanjem ovisnosti.

  • 24 Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Oblici rada razrednika s uenicima i roditeljima trebaju slijediti

    poznate metodike i didaktike principe u odgojno-obrazovnom procesu,

    a najei oblici rada su:

    Oblik rada Nain ostvarivanja

    Individualni

    Diskretni personalni zatitni program usmjeren

    ka pojedincu koji ima problem, ali na nain da se

    izbjegne isticanje i etiketiranje pojedinca.

    GrupniKreativne socijalizacijske skupine na nain da se

    prui pomo u razvijanju socijalnih vjetina.

    ZajednikiPredavanja i diskusije na satovima razrednog odjela i

    roditeljskim sastancima.

    ObiteljskiUkljuivanje u rad lanova obitelji uenika koji je u

    pojedinom obliku ciljanog tretmana.

    Suradnja s

    institucijama i

    nadlenim tijelima

    Suradnja s institucijama i nadlenim tijelima

    (centri za suzbijanje ovisnosti, centri za socijalnu

    skrb, policijske uprave, obiteljski lijenici, zavodi

    za zapoljavanje) putem razmjene iskustava i

    informacija, te susreta, predavanja, radionica...

    Razrednik koordinator

    Razrednik je jedan od nositelja kolskog preventivnog programa. U tom

    su mu smislu osnovne zadae:

    suradnjasvoditeljemkolskogpreventivnogprograma

    dodatnasuradnjasroditeljimauenikakojiimajuproblem

    uspostavljanjeprotokainformacijasinstitucijamainadlenim

    tijelima koje mogu suradniki pomoi u radu

    poticanjeuenikekreativnosti(stvaranjeosjeajazadovoljstva

    uenika kolom i samima sobom; razvijanje osjeaja

    kompetentnosti)

  • 25Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Razrednik profesionalni odgojitelj

    Razrednici bi neprekidno trebali imati na umu da su odgojna i obrazovna

    funkcija unutar odgojno-obrazovnog procesa dvije cjeline unutar nedjeljivog

    kurikuluma. Dolazi ponekad i do propusta u radu s razrednim odjelom, a

    najei je kada razrednici sat razrednog odjela koriste samo za rjeavanje

    pedagoke dokumentacije (opravdavanje izostanaka i sl.), pri emu se

    komunikacija s uenicima obino svodi na jednog (ili najvie nekoliko)

    uenika, a ostali uenici su preputeni sami sebi. Na taj se nain tijekom sata

    razrednog odjela panja moe posvetiti samo nekolicini uenika (najee

    najproblematinijih), dok su ostali zakinuti za kontakt s razrednikom. I onda

    se razrednicima moe dogoditi da ne poznaju podjednako sve uenike

    vlastitog razrednog odjela te se nerijetko iznenade kada dobri uenici ponu

    pokazivati znakove odstupanja od slike kakvu su razrednici o njima stvorili.

    Rad s uenicima unutar sata razrednog odjela potrebno je organizirati

    racionalno; sat razrednog odjela koji je (uglavnom) uvrten u raspored

    nastavnih sati potrebno je organizirati ukljuivanjem svih (ili barem veine)

    uenika u razvijanje homogenosti socijalnih kontakata unutar grupe

    (razredni odjel je grupa) i poduavati ih komunikaciji i ostalim socijalnim

    vjetinama. Radi toga je potrebno isplanirati rad razrednog odjela tijekom

    godine. Od uenika koji imaju odreene tekoe u uenju ili ponaanju

    potrebno je formirati homogene skupine, te s njima raditi izvan redovite

    satnice odreene rasporedom. I jedan i drugi oblik rada moe ukljuiti

    strunu i kolegijalnu pomo strunog suradnika u koli ili pak nekog drugog

    strunjaka izvan kole (naravno, u dogovoru sa struno-razvojnom slubom

    kole). Nije poeljno uenike koji imaju odreene probleme (u uenju,

    ponaanju ili obitelji) prozivati pred razrednim odjelom jer to moe imati

    suprotne uinke od eljenih; moe kod uenika izazvati povlaenje u sebe

    ili otpor (ak i agresiju), ili na primjer pigmalion efekt (uenik e se poeti

    ponaati u skladu s naim miljenjem o njemu, iako moda zaista i nije

    takav). Razrednici trebaju zraiti toplinom i pokazivati interes za svaku (pa

    i najbanalniju) inicijativu uenika. Kako bi stvorio cjelovitu sliku o uvjetima

    u kojima uenik ivi, razrednik, u dogovoru s roditeljima uenika, moe

    posjetiti i obiteljski dom uenika. Ne treba zaboraviti da se autoritet u poslu

    uitelja i nastavnika (i razrednika) ne stjee na osnovi profesorskog zvanja,

  • 26 Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    ve na temelju strunosti i neposredne korisnosti koju uenici imaju od

    uitelja i nastavnika odnosno razrednika.

    Razrednik administrator

    Razrednik je voditelj razrednog odjela i razrednog vijea te se

    podrazumijeva da je odgovoran za uredno voenje razredne dokumentacije,

    a to se u praksi uglavnom svodi na voenje razredne knjige i upisivanje

    podataka u matinu knjigu. Ponekad razrednicima nije dovoljno jasno

    da su odgovorni, osim za elemente koje sami unose u razrednu knjigu,

    i za pravodobno i tono upisane podatke koje upisuju predmetni uitelji i

    nastavnici (ocjene, biljeke o uenikovom napredovanju, podatke o zadaama

    i programima i sl.). Razrednik moe (i mora), u sluaju da su pojedini podaci

    isputeni ili su pogreno napisani, upozoriti i/ili zamoliti kolege uitelje i

    nastavnike da podatke iz svojega predmeta auriraju ili isprave, te prema

    potrebi moe sazvati i razredno vijee. Razredno vijee u pravilu saziva

    razrednik koji je i voditelj razrednog vijea; razredno vijee vijea o

    strunoj i nastavnoj problematici vezanoj za odreeni razredni odjel. No,

    esto se razredno vijeanje svodi na izricanje pedagokih mjera i, eventualno,

    elaboriranje pojedinih uenika koji imaju probleme na nastavi (u uenju i/ili

    vladanju). Razredna vijea premalo panje obraaju identifikaciji darovitih

    uenika i planiranju njihova dopunskog obrazovanja te traenju uzroka

    (i moguih rjeenja) problema, posebno onih kojih su uzroci unutar obitelji

    uenika. Sve to kod lanova razrednih vijea stvara dojam o pretjeranom

    administriranju i o malo rada s uenicima, a ne shvaaju da su ponekad i

    sami podjednako odgovorni i zasluni za takvu situaciju zahvaljujui vlastitoj

    pasivnosti kao lana razrednog vijea. Dakle, razredna bi vijea svakako

    trebala ukljuivati i razmatranje pitanja vezanih uz aberantno ponaanje

    pojedinih uenika i pomoi razredniku u kreiranju mjera i postupaka za rad s

    njima. Zbog toga je neobino vano da uitelji i nastavnici vode evidenciju o

    neposrednom radu s uenicima tijekom predmetne nastave, to e pomoi

    razredniku u kreiranju programskih aktivnosti za rad s uenicima (a ne samo,

    kako je naglaeno, izricati odgovarajue pedagoke mjere).

  • 27Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Razrednik specifini edukator i pomaga u osmiljavanju

    slobodnog vremena

    Posebno je bitan kreativni i grupni rad unutar sata razrednog odjela.

    Pri tome je prilikom obrade vanih tema koje su u funkciji educiranja,

    informiranja i motiviranja za usvajanjem pozitivnih stavova, vjetina i navika

    potrebno slijediti princip: uvod razrednika - razrada teme od strane uenika

    (dvoje ili troje) - grupna diskusija ili rad u grupama. Razrednici trebaju

    to veim brojem tema obuhvatiti pitanja vezana za pomo u organizaciji

    slobodnog vremena uenika koje je, kako istraivanja pokazuju, znaajan i

    rizian imbenik za razvoj ovisnikog ponaanja.

    Edukacija u koli treba obuhvatiti vana podruja psihofizikog i

    psihosocijalnog rasta i razvoja mladog ovjeka, a meu najvanijim (ali ne i

    jedina) podrujima su:

    1. uloga pojedinca u drutvu

    Set tema iz ovoga podruja moe pomoi mladima u njihovu

    psihosocijalnom odrastanju kako bi postali dobro socijalizirane

    i socijalno kompetentne osobe. Naglasak je potrebno usmjeriti

    razvijanju pozitivnih komunikacijskih vjetina i samokontroli

    ponaanja pojedinca u grupi.

    2. uloga uenika u razrednom odjelu

    Razredni je odjel grupa. Vano je to iskustvo za mladoga ovjeka

    jer se cjelokupni socijalni ivot odvija u raznim grupama ljudi te se

    iskustva, a posebno znanja koja o ivotu i radu u grupi mladi steknu

    u ovoj razvojnoj fazi presudno odraavaju na njihov ivot.

    3. organizacija slobodnog vremena

    Slobodno je vrijeme, kojega u funkciji odrastanja mladi imaju sve vie,

    rizian imbenik za pojavu razliitih aberantnih oblika ponaanja.

    Istraivanja pokazuju kako mladi slobodno vrijeme ne koriste uvijek

    na adekvatan nain te im je potrebna pomo u organizaciji njegove

    provedbe. Korisno je upoznati ih s mogunostima koje imaju u

    mjestu u kojemu ive ili u kojemu se koluju.

  • 28 Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    4. nenasilno rjeavanje problema

    Naglaeno je kako su nasilje i agresija tekoe u ponaanju i takva je

    ponaanja kod pojedinca potrebno prepoznati, osvijestiti i korigirati.

    Pojedinac mora poznavati granice vlastitoga ponaanja i granice svojih

    prava. Mlade je potrebno upoznati s oblicima nasilja, pokazateljima

    koje mogu prepoznati te im pomoi da razviju strategije samozatite

    i izbjegavanja konfliktnih situacija.

    5. zdravi stilovi ivota

    Zdravlje prema definiciji nije samo odsutnost bolesti; ono ukljuuje

    tjelesno i psihiko blagostanje. Zdravlje treba postati za svakoga

    stil ivota koji se usvaja i ui i koje ukljuuje skrb o sebi i o svijetu

    u kojemu ivimo. Samo dobra informiranost i educiranost mogu

    pridonijeti oputenom i bez stresa proetom ivotu.

    6. razlika izmeu slobode i anarhije

    Demokratsko drutvo prepuno je novih mogunosti. Iako svi imaju

    jednaka prava, njih je mogue ostvariti samo unutar normi i granica,

    vodei rauna o zabludama i krivim oblicima sloboda. Mladi su ljudi

    povodljivi i uglavnom su spremni platiti i vrlo visoku cijenu ulaska u

    drutvo vrnjaka koje im nudi malo toga za uloeno.

    7. moral i moralnost

    U drutvu i u vremenu u kojemu je prevladavajua iluzija da se sve

    moe kupiti novcem pa se smisao ivota svede na utrku za zaradom,

    mladi su posebno povodljivi i skloni hedonistikom nainu ivota i

    gube iz vida (ili ih nisu niti svjesni) prave vrijednosti. Ove vrijednosti

    nedvosmisleno treba naglasiti mladima i pomoi im da ih osvijeste

    kod sebe, ali i kod drugih. Potrebno ih je nauiti kako je to put u

    ostvarivanju zadovoljstva i sree u ivotu.

    8. sustav vrijednosti

    Nadovezujui se na prethodno, propusti u osvjeivanju osobnih i

    opih vrijednosti mogu dovesti do formiranja sustava vrijednosti

    koji e iskljuivati prave i osobne potrebe, a ukljuivat e vrijednosti

    nametnute pod socijalnim pritiskom, koje u konanici nee zadovoljiti

    pojedinca na osobnoj razini. Vrlo je vano razlikovati osobne od

  • 29Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    opih drutvenih vrijednosti, koje ne moraju nipoto jedne druge

    iskljuivati.

    9. osobni ivotni stil

    Svatko od nas neponovljiva je i jedinstvena jedinka. To je naa

    posebnost i osobnost, i upravo ta razliitost meu nama predstavlja

    bogatstvo. Biti razliit, u pozitivnom smislu, znai biti kreativan; na

    osobnoj razini i u odnosima prema drugima oko nas. Mladi trebaju

    osvijestiti kako prepoznavati i poticati razliitosti, a nikako ih

    sputavati.

    10. spolnost i odnosi meu spolovima

    Spolno tipiziranje i s njim povezano spolno ponaanje sastavnim

    je dijelom razvojnih promjena kod pojedinca. Na socijalni ivot

    takav je da su spolne uloge uglavnom definirane, pa je posljedica

    toga slabije poznavanje spolnosti suprotnoga spola. Mlade je

    potrebno nauiti razlikama i slinostima (posebice slinostima)

    meu spolovima te ih nauiti kako poznavanje suprotnoga spola

    pozitivno utjee na odnose meu ljudima. Poseban je naglasak

    potrebno staviti na odgovorno spolno ponaanja s obzirom na

    to da je razdoblje puberteta i adolescencije obiljeeno upravo

    intenziviranjem spolne aktivnosti.

    11. ljudsko dostojanstvo i ljudska prava

    Prava koja imamo sada vie nego to su to imali nai preci mogue

    je ostvariti samo ako potujemo tua prava. Posebno se to odnosi

    na pravo svakoga na ivot. Prava se ostvaruju poznavanjem

    zakonskih odredbi te je mlade nuno upoznati s osnovnim pravima

    i dunostima i uputiti ih kako mogu ostvariti svoja prava ili pomoi

    drugima da ostvare prava.

    12. obitelj

    Obitelj je i nadalje, unato krizi kroz koju ta institucija prolazi,

    dominantna socijalna kategorija i primarna zajednica u kojoj

    zapoinje rast i razvoj pojedinca. Zato je obitelj, pogotovo cjelovita

    obitelj, presudno vana kao pretpostavka normalnog rasta i

    razvoja. S obzirom na razliite negativne utjecaje koji mogu nastati

  • 30 Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    u obitelji, mlade je potrebno educirati kako takve utjecaje mogu

    prepoznati i kome se mogu s povjerenjem obratiti za pomo.

    13. osobni doprinos zajednici

    Zajednica je grupa ljudi s kojima ivimo. To je naa obitelj, kolsko

    i radno okruenje, prijatelji s kojima se druimo, grad i drava u

    kojima ivimo. Budui da je zajednica skup pojedinaca, prosperitet

    i napredak zajednice mogu je samo uz osobni doprinos pojedinca.

    Mlade je potrebno nauiti da je osobni probitak mogu samo uz

    osobni doprinos javnom interesu.

    Paljivim odabirom tema i njihovom osmiljenom i zanimljivom

    prezentacijom moe se pomoi u razrjeavanju odreenih dvojbi mladih

    i usmjeravanje njihova doivljavanja i ponaanja u pozitivnom smjeru. U

    sluaju (ranog) otkrivanja uenika koji eksperimentiraju sa sredstvima

    ovisnosti, razredni odjel moe preuzeti ulogu terapijske zajednice (pri

    emu se od uenika koji ima problem trai da sam predloi nain njegova

    rjeavanja u suradnji s razrednim odjelom, a to mora rezultirati ugovorom

    razrednog odjela i takvih uenika o protokolu rjeavanja problema).

  • 31Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Sadraji Ciljevi i zadae

    Uloga pojedinca u

    drutvu

    Uloga uenika u

    razrednom odjelu

    Uiti za odgovorno ponaanje.

    Uputiti uenike kako komunicirati na ispravan nain.

    Kako organizirati

    slobodno vrijeme

    Utvrditi strukturu slobodnog vremena uenika

    (anketom).

    Pomoi u organizaciji slobodnog vremena uenika.

    Nenasilno rjeavanje

    problema

    Uiti o toleranciji, kooperativnosti, odricanju u korist

    drugih (altruizam) i suivotu.

    Isticati razliitosti kao prednosti, a ne nedostatka.

    Zdravi stilovi ivota

    Upoznati krajolik (blie i dalje okruenje kole i grada).

    Obiljeiti Svjetski dana zatite ovjekove okoline.

    Istaknuti ulogu tjelesne aktivnosti u svakodnevnom

    ivotu.

    Nauiti kako se redovito, umjereno i pravilno hraniti.

    Spoznati kako odlazak (dolazak) u kolu ne mora biti

    stresan.

    Pojasniti zato je dobro biti obrazovan i informiran.

    Razlika izmeu

    slobode i anarhije

    Uputiti uenike kako biti slobodan unutar normi i

    granica.

    Ukazati na zablude i krive oblike slobode.

    Obiljeiti Meunarodni dan mira.

    Moral i moralnost Pojasniti to je to moral i to znai biti moralan.

    Sustav vrijednosti

    Nauiti to su vrijednosti.

    Nauiti razlikovati materijalne od duhovnih, te

    pojedinane od opeljudskih vrijednosti.

    Osobni ivotni stil

    Potaknuti uenike na izgradnju osobnosti (uz vodstvo

    razrednika). Nastojati da uenici shvate kako biti

    razliit predstavlja prednost.

    Teme koje razrednici mogu prilagoditi za rad razrednih odjela

  • 32 Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Spolnost

    Odnosi meu

    spolovima

    Nauiti razlike i slinosti (s naglaskom na slinosti)

    izmeu spolova.

    Nauiti kako poznavanje suprotnog spola pozitivno

    utjee na uspostavljanje veza meu ljudima.

    Pojasniti zato stupamo u spolne odnose.

    Objasniti sredstva i metode zatite od zaea i spolnih

    bolesti.

    Pripremiti obiljeavanje Dana borbe protiv AIDS-a.

    Ljudsko

    dostojanstvo i

    ljudska prava

    Istaknuti pravo svakoga na ivot.

    Upoznati mlade s Opom deklaracijom o ljudskim

    pravima.

    Uputiti uenike kako putem zakona mogu ostvariti

    svoja prava (pojasniti pravnu proceduru).

    Obiljeiti Dan ovjekovih prava.

    ObiteljOpisati nastanak i smisao obitelji.

    Pripremiti obiljeavanje Meunarodnog dana obitelji.

    Kako pridonijeti

    zajednici u kojoj

    ivim

    Pomoi u odluci: zaposliti se (i kako) ili studirati.

    Razviti spremnost mladih na volontiranje.

    Razrednik bi pojedine teme trebao uklopiti u plan i program rada

    razrednog odjela. Svaku temu razrednik e razraditi (uvod, osnovne

    naznake...) te e nakon toga uenike poticati na samostalnu pripremu

    pojedine teme (najmanje dva uenika za svaku temu). Nakon samostalnog

    rada uenika obavezno slijedi diskusija. Za diskusiju se preporuuje

    cirkularni raspored dionika (svi sjede u krugu) radi ravnomjerne interakcije

    svih dionika.

    Slobodno vrijeme mladih posebno je rizina kategorija za poetak

    eksperimentiranja sa sredstvima ovisnosti. Analizom fenomena slobodnog

    vremena (Brlas i Majurec, 2001., str. 61) mogu se uoiti pojedini vani vidovi

    u nainu provoenja slobodnog vremena djece i mladih. Tako se moe uoiti

    da se tek treina srednjokolaca u vrijeme kada nisu u koli drui sa svojim

  • 33Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    vrnjacima, iako socijalni kontakti s vrnjacima predstavljaju bitan element

    u usvajanju pogleda na svijet u svim njegovim aspektima. Ako se uzme u

    obzir da polovina ispitanih uenika izlazi u grad samo vikendom, gdje

    zadovoljavaju svoju potrebu za drutvenim ivotom, moe se zakljuiti da

    vei dio slobodnog vremena tijekom tjedna uenici provode u aktivnostima

    koje si sami odrede ili su im esto nametnute, i to u drutvu osoba koje

    im prema starosnoj i vrijednosnoj strukturi vjerojatno ne odgovaraju, a

    to uglavnom nije poticajno za njihov psihosocijalni rast i razvoj. Nadalje,

    iako uenici deklariraju zadovoljstvo nainom na koji provode svoje

    slobodno vrijeme, njihovi odgovori sugeriraju da slobodno vrijeme provode

    u aktivnostima koje si sami odrede. Odgovor o zadovoljstvu nainom

    provoenja slobodnog vremena vjerojatno je vie rezultat mogunosti

    slobodnog izbora, a manje se odnosi na kvalitetu tog izbora, jer je alternative

    vrlo malo to pokazuje odgovor na pitanja u kojima polovina ispitanika

    ipak zakljuuje da nije zadovoljna mogunostima i kvalitetom provoenja

    slobodnog vremena, bez obzira na to kako su se o zadovoljstvu izjasnili na

    poetku ankete, ili slobodnog vremena gotovo i nemaju. Analiza preostalih

    odgovora pokazuje da iako uenici imaju vrlo heterogene interese i potrebe,

    a zabavu i druenje uglavnom nalaze u diskoklubovima i ugostiteljskim

    objektima. Dio nezadovoljstva koje pokazuju proizlazi iz nepostojanja

    alternative ovim ogranienim prostorima i iz uvjeta kojima su izloeni na tim

    mjestima. Slijedom toga mogu se izdvojiti rezultati prema kojima su uenici

    najvie zainteresirani za postojanje klupskog prostora u okrilju kole, kao

    i mjesta na kojima bi se mladi okupljali u gradu, izvan kolskog prostora.

    Gotovo polovini uenika roditelji ne ograniavaju vremenski izlaske u grad,

    to znai da je velik broj djece slobodno izloen utjecajima koji im se u gradu

    mogu ponuditi. Hoe li djeca kvalitetno provesti vrijeme kada nisu sa svojim

    roditeljima, ostaje uglavnom na organizaciji lokalne uprave i samouprave i

    specifinoj edukaciji koju sustavno mogu dobiti jedino u koli.

    Beskrajna lakoa ivljenja, ali samo na filmu, u kafiima, u

    diskoklubovima, ili samo u opijenim stanjima zbunjuju i zavaravaju nau

    djecu, stvarajui mirisave slike ivota odraslih, te zahvaljujui medijima

    svih vrsta, mladi upadaju naglavake u primamljivi vrtlog slatkih iskuenja i

    gube kompas vrijednosti imitirajui sve to im se ponudi (Smokvina-Korbar

    1997., str. 83).

  • 34 Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    4.2. Rad s uiteljima i nastavnicima

    Uitelji i nastavnici vani su nositelji kolskog preventivnog programa;

    oni su u stalnom i neposrednom kontaktu s uenicima i njihov utjecaj na

    vane vidove rasta i razvoja djeteta je znaajan. Sustavna edukacija kroz

    struna tijela kole upuuje uitelje i nastavnike na individualizaciju u

    pristupu planiranju, organizaciji i provedbi odgojno-obrazovnog rada,

    a s ciljem prevencije, prepoznavanja i tretmana uenika koji su u doticaju

    sa sredstvima ovisnosti. Uitelj i nastavnik trebao bi koritenjem feed-back

    mehanizama preispitivati kvalitetu vlastita rada i time stjecati uvid u to kako

    njega, prvenstveno kao ovjeka djeca doivljavaju i kako doivljavaju njegov

    posao edukatora i odgajatelja.

    Dobar pedagog (to bi ujedno trebao biti svaki predava) zna da je

    mnogostruko bolje poticati djecu na pozitivna ponaanja nego usporavati

    njihov psihosocijalni rast i razvoj strahom od posljedica; nekritino i

    olako napisana jedinica kao mono oruje kanjavanja u rukama uitelja

    i nastavnika dokaz je i neuspjeha uitelja i nastavnika i ona je generator

    neuspjeha djeteta u ivotu, dok je doivljavanje uspjeha, a time i pohvale,

    osnova za njegovanje samopotovanja i unutranje ravnotee kod mladog

    ovjeka.

    Suprotno uvrijeenom miljenju (naalost velikog broja uitelja i

    nastavnika) kako uglavnom o uenicima samima ovisi njihov uspjeh u koli,

    za uspjeh u koli bitni su i ostali razredni procesi, kao i okruenje:

    1. kola i okruenje - veliina kole, odnos uenika i nastavnika,

    lokacija kole, odnos uitelja i nastavnika i administracije, plaa

    nastavnika, sastav uenika

    2. uvjeti u koli - administrativna organizacija, organizacija

    poduavanja, odnosi meu uenicima, veliina i sastav razrednih

    odjela...

    3. osobine uitelja i nastavnika - iskustvo, sposobnost, struna

    sprema, poznavanje gradiva, vjetina poduavanja, oekivanja i

    stavovi

    4. osobine uenika - socijalno podrijetlo, sposobnost, predznanje,

    vrijednosti, stavovi, oekivanje, kognitivni stil i stil uenja

  • 35Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Uitelj i nastavnik u svome radu moe djelovati na pojedine dijelove svih

    navedenih procesa. To ovisi o njegovoj strunoj i osobnoj kompetentnosti

    i angairanosti. Djelovanje nastavnika na vlastite osobine pretpostavlja

    kognitivnu spremnost nastavnika da ukljuuje vie mentalne procese i da

    na to potie i uenike, ali ukljuuje i analizu i tijek nastavnog procesa. No, i

    intervencijama unutar razrednog odjela tijekom samog nastavnog procesa

    moe se pridonijeti kvalitetnijoj interakciji svih dionika procesa.

    Evo to je potrebno znati i primjera kojim putem krenuti:

    Raspored uenika u uionici potrebno je prilagoditi

    tipu predavanja (izlaganja)

    a) klasini raspored uenika pogodan je za klasino predavanje

    b) polukruni raspored pogoduje grupnoj diskusiji

    V V VNN

    NS

    SS

    N NN

    SS

    S

    S V V V S

    S S V S S

    N S V S N

    N N V N N

    N N S N N

    uitelj/nastavnik

    uitelj/nastavnik

  • 36 Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Veliina i gustoa razrednog odjela djeluje na postignue

    Ona djeluje negativno na postignue u zadacima s velikim

    mentalnim optereenjem; to je vie uenika u uionici,

    koncentracija je uenika sniena, pasivniji su u radu, agresivniji su

    i nezadovoljni. Tome se moe doskoiti tako da se razredni odjel

    rasloji na manje skupine s razliitim zadacima.

    c) modularni raspored pogoduje za kooperativni rad

    V

    S

    S

    S

    S

    V

    S

    S

    S

    S

    N

    N

    N

    N

    N

    N

    N

    N

    V V

    S

    V

    Legenda

    S

    V

    N

    poloaj (mjesto) srednje interakcije (sudjelovanje u radu)

    poloaj (mjesto) niske interakcije

    poloaj (mjesto) visoke interakcije

    uitelj/nastavnik

  • 37Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    4.3. Rad s roditeljima

    Veina uenika ivi u cjelovitim obiteljima i roditelji su dijelom

    odrastanja i razvoja mladih pa su tako dijelom i problema s kojima se mladi

    suoavaju. Cjeloviti pristup rjeavanju problema mogu osigurati samo

    primjereni oblici rada s roditeljima, a to su:

    Prilikom formiranja grupa uenika potrebno je voditi rauna o

    tome da one budu homogene s obzirom na sposobnosti uenika

    (kako uenici slabijih sposobnosti u grupi sposobnih uenika ne bi

    bili frustrirani moguim neuspjehom). Potrebno je brino motriti

    interakciju lanova grupa i diskretno evidentirati uenike koji su

    povueni i nezainteresirani; oni vjerojatno imaju dublje razloge

    za takvo ponaanje. Identifikacija tih uenika podloga je za daljnji

    rad s njima uz pomo struno-razvojne slube kole i uenikovih

    roditelja. Pri tome odlaske razrednika u obiteljske domove

    uenika ne treba izbjegavati (ako to moe pridonijeti rjeavanju

    odreenog problema i boljem upoznavanju obiteljske situacije).

    1. informativni

    2. edukativni

    3. individualni savjetodavni rad s roditeljima i

    4. obrada relevantnih tema na roditeljskim sastancima.

    Cilj aktivnosti usmjerenih prema roditeljima jest afirmacija karijere

    uspjenog roditeljstva. kola je mjesto koje mora uiti roditelje kojim

    pristupom odgajati djecu kako bi svojoj djeci bili pozitivan model za

    identifikaciju. Odgoj je voenje, usmjeravanje, pomaganje i pomo

    u razvoju. (Rosi, 2005., str. 31). Roditeljima treba pomoi kako bi sa

    svojom djecom prevladali pubertet i kasnije adolescentsku krizu. Djecu

    treba svakodnevno pohvaljivati i za najmanji uspjeh, a kritiki i objektivno

    analizirati neuspjehe, uz izbjegavanje kanjavanja.

    Roditeljstvo nije poziv niti zanimanje koje se stjee formalnom

    naobrazbom, iako postoje ozbiljni pokuaji organiziranja kole za roditelje,

    ali jest splet mjera, postupaka i aktivnosti koje trae od roditelja i formalna

    znanja o psihofizikom i psihosocijalnom rastu i razvoju djeteta, kao i

  • 38 Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    neformalna znanja do kojih roditelji dolaze iskustvenim putem. Dakle,

    roditeljstvo se moe i uiti. Uenje roditeljstvu, kao to je to sluaj s uenjem

    uope, ovisi i o kognitivnoj i o emocionalnoj spremnosti roditelja da usvajaju

    nova znanja i razvijaju vjetine u radu s djecom (psihomotorne, socijalne,

    komunikacijske i emocionalne vjetine). Sve to roditelji znaju, kao i ono to

    jo ne znaju ali ele znati, sve to oni ele i to mogu, pretoeno je u njihov

    odgovarajui roditeljski odnosno odgojni stil.

    Autorica Diana Baumrind koja se bavi prouavanjem odgojnih stilova

    roditelja razlikuje tri osnovna odgojna stila (Vizler, 2004., str. 4 prema

    Baumrind, 1970.):

    1. AUTORITATIVAN

    2. AUTORITARAN

    3. POPUSTLJIV

    U stvarnom ivotu nema potpuno eksplicitnog odgojnog stila, nego

    je odgojni stil uglavnom prevladavajui jedan od navedenih, a ovisi o

    kompleksnim ivotnim i obiteljskim situacijama. Dakle, odgojni stil kreiraju

    roditelji svojim odnosom prema djetetu. Roditelje je potrebno pouiti

    ovim stilovima kako bi se mogli prepoznati u pojedinom od njih, osvijestili

    vlastite nedostatke i propuste i u potpunosti iskoristili preostali prostor za

    napredovanjem.

    Obiljeja odgojnih stilova

    1. AUTORITATIVNI RODITELJI postavljaju jasna pravila ponaanja djeteta, ali

    uz objanjenje primjene odgovarajueg postupka prema djetetu i uzimajui

    u obzir razvojnu dob djeteta. Kontrola, iako postoji, primjenjuje se u toploj

    emocionalnoj atmosferi u kojoj se potuju potrebe i prava djeteta. Na

    taj nain dijete razvija vlastitu autonomiju i slobodno izraavanje svojih

    ideja. Djeca ovakvih roditelja nezavisna su, samopouzdana i s boljim

    akademskim uspjehom, znatieljna su i s pozitivnom slikom o sebi i drugima.

    2. AUTORITARNI RODITELJI uspostavljaju sa svojom djecom odnos

    podreenih i nadreenih, ponaanje se djeteta maksimalno kontrolira i

    roditelj od djeteta oekuje neupitnu poslunost, a pri tome se koriste stroge

  • 39Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    tehnike discipliniranja koje ukljuuju i fiziko kanjavanje bez uzimanja

    u obzir prava djeteta. Djeca ovakvih roditelja teko se prilagoavaju,

    nepovjerljiva su, agresivna i udljiva, uplaena, nesretna i povuena.

    3. POPUSTLJIVI RODITELJI kontrolu nad djetetom svode na minimalnu

    moguu, a dijete se potie da samo donosi odluke i da razvija nezavisnost

    bez ikakva roditeljskog voenja ili kontrole. Pred dijete se ne postavljaju

    veliki zahtjevi, a niti su oekivanja velika te se odobravaju svi njegovi

    postupci. Djeca ovakvih roditelja agresivna su i nezrela te se slabije snalaze

    u situacijama kada se susreu s autoritetima. Ovaj se roditeljski stil smatra

    najnepoeljnijim jer ne potie zdrav socijalni razvoj djeteta.

    Razrednici provode znaajno vrijeme s uenicima i na taj nain dijelom

    su njihova razvoja, iako ne u mjeri u kojoj su to njihovi roditelji, te imaju

    posredno znaajnu ulogu i u ivotu roditelja, odnosno cijele obitelji.

    Kako razrednici mogu pomoi roditeljima; koji su oblici rada (razrednika)

    s roditeljima? Dva su osnovna oblika rada razrednika s roditeljima:

    Roditeljski sastanci, koji ukljuuju:

    1. predavanja razrednika za roditelje o stilovima roditeljstva

    2. predavanja razrednika za roditelje o problemima koje najvie

    pokazuju njihova djeca (uenici odreenog razrednog odjela)

    3. ukljuivanje roditelja u provedbu kolskog preventivnog programa

    (roditelji su jedan od nositelja programa)

    4. dogovaranje i dodatnih (tematskih) roditeljskih sastanaka

    5. upozoravanje na vanost zajednike suradnje kola-nastavnik-

    uenik-roditelj

    6. izrada zajednikog plana djelovanja (kao dijela programa) i

    7. informiranje roditelja gdje i od koga mogu potraiti potrebnu

    pomo u vezi s djetetom (razrednik, psiholog, ravnatelj, centar

    za socijalnu skrb, centar za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti,

    obiteljski centar).

  • 40 Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Individualni razgovori koji se provode posebno onda kada se problem

    uoi (uestalo izostajanje, neuspjeh u svladavanju gradiva i slino) te

    je tada:

    1. poeljno odmah kontaktirati roditelje uenika, a najbri je nain

    telefonom

    2. potrebno poslati i pismeni poziv roditeljima, a ako se ne odazovu,

    moe se uiniti sljedee:

    - nazvati telefonom

    - osobno obii roditeljski dom

    - obavijestiti centar za socijalnu skrb (posebno ako se moe

    pretpostaviti da roditelji ne skrbe o djetetu, zaputaju odgojne

    obveze, zlostavljaju dijete tjelesno i/ili psihiki i slino)

    - dobro je da se obavijesti roditeljima ne upuuju posredstvom

    uenika, brae i sestara i drugih osoba

    - u posebno vanim situacijama dobro je koristiti poiljku s

    povratnicom kako bi se sprijeilo moebitno manipuliranje od

    strane uenika i roditelja i

    - preporuljivo je povremeno provjeravanje valjanosti lijenikih

    isprinica neposrednim kontaktom s roditeljima i s lijenikom

    (radi uoenih uenikih zlouporaba i krivotvorenja).

  • 41Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    4.4. Rad strunih suradnika

    Zakon o osnovnom kolstvu i Zakon o srednjem kolstvu (NN, 69/2003)

    definiraju mjesto i ulogu strunih suradnika u odgojno-obrazovnim

    ustanovama.

    Tko su (uglavnom) struni suradnici i koja im je zadaa u odgojno-

    -obrazovnom procesu?

    1. Psiholog - analizira zbilju unutar ustanove te individualno i grupno

    radi s uenicima, roditeljima i uiteljima odnosno nastavnicima,

    sudjeluje u profesionalnom informiranju i usmjeravanju djece, a

    suradnja s ostalim dionicima odgojno-obrazovnog procesa odnosi

    se na njihovo osposobljavanje za bolje razumijevanje potreba djece

    i njihova ponaanja;

    2. Pedagog - sudjeluje u svim fazama odgojno-obrazovnog procesa,

    te surauje sa svim dionicima u procesu; prati, analizira i istrauje

    odgojno-obrazovni rad te predlae mjere za njegovo unapreenje,

    s teitem na pedagoko-didaktikom podruju rada;

    3. Defektolog - radi na otkrivanju, dijagnosticiranju i terapiji uenika

    s tekoama u razvoju, brine o strunom osposobljavanju uitelja

    i nastavnika u podruju integracije djece s tekoama u razvoju te

    utvruje didaktiko-metodike uvjete rada, a surauje i s roditeljima

    na usklaivanju nastojanja ustanove i roditeljskog doma;

    4. Socijalni djelatnik - utvruje socijalni sastav i status uenika te

    utvruje utjecaje socijalnih imbenika na napredovanje uenika,

    upoznaje neposredne socijalne uvjete rasta i razvoja uenika

    i njihovih obitelji, te prua pomo uiteljima i nastavnicima u

    razumijevanju i otklanjanju problema socijalne naravi;

    5. Knjiniar - potie razvoj italake kulture i upuuje na koritenje

    razliitih izvora znanja, radi na formiranju multimedijalnog sredita

    ustanove te razvrstava i pohranjuje dokumentaciju ustanove.

  • 42 Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Slijedom specijaliziranih aktivnosti strunih suradnika koje se kvalitativno

    i kvantitativno razlikuju, potpuno je jasno kako jedino njihov timski pristup

    rjeavanju problema moe dovesti do ostvarivanja proklamiranih ciljeva koji

    su (trebali bi biti) definirani razvojnim planom odgojno-obrazovne ustanove.

    Struni suradnici u koli (kao i svi uitelji i nastavnici) moraju putem

    razredne psihosocijalne dijagnostike stjecati uvid u kvalitetu i funkcionalnost

    uenikove obitelji jer je najvei broj problema generiran upravo u obitelji.

    Nastale probleme kola ne smije skrivati, ve ih treba otkrivati i rjeavati ime

    se zadobiva povjerenje djece koja postaju suradnici u rjeavanju problema. Cilj

    je izgradnja samopotovanja mladih, te uenje mladih socijalnim vjetinama

    i ivotnim ulogama. Ovaj se dio provodi individualnim pristupom i radom

    u grupama kako bi se djecu potaklo na razmiljanje, zauzimanje pozitivnog

    stava i donoenje adekvatnih odluka, te vjebanje samokontrole, ustrajnosti

    i komunikacije.

    Od strunih se suradnika oekuje da e biti osposobljeni unaprjeivati

    specifinu edukaciju uenika te ostvarivati neposrednu suradnju sa svim

    mjerodavnim imbenicima unutar kole i izvan nje. Struni e suradnici

    provoditi ankete i akcijska istraivanja meu uenicima kako bi se neprekidno

    pratila epidemioloka situacija, a to je osnova za otkrivanje visokorizine

    populacije i za evaluaciju programa. Struni su suradnici homogenizirajui

    initelj; strunjaci koji na osnovi heteroanamnestikih podataka o uenicima,

    njihovima roditeljima, kolskom i razrednom okruenju koordiniraju mjere i

    postupke, svatko u svojoj strunoj nadlenosti, u dva smjera:

    a) dijagnosticiranju problema i uvjeta koji su nastanak istoga omoguili i

    b) kreiranju strategija u rjeavanju problema.

    Vano je napomenuti kako struni suradnici ne rjeavaju probleme; oni

    kreiraju uvjete koji e omoguiti rjeavanje problema i sudjeluju u njegovu

    rjeavanju. esta je pogreka oekivati od strunog suradnika da rijei

    problem. Dva su glavna razloga zbog kojih to nije mogue oekivati:

    1. struni suradnici gotovo nikada ne sudjeluju u nastanku problema i

    2. struni suradnici ne mogu rijeiti problem u nastanku kojega nisu

    sudjelovali (problem je mogue rijeiti samo ondje gdje je nastao, a

    moe ga rijeiti, uz pomo, samo onaj tko problem ima).

  • 43Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    4.5. Suradnja s institucijama i nadlenim tijelima u okruenju

    Pojedina struna osoba, institucija ili nadleno tijelo sudjeluju u

    rjeavanju problema koje imaju osobe koje su u doticaju sa sredstvima

    ovisnosti iskljuivo unutar mree suradnje. Djelatnost socijalne zatite

    trebala bi imati vanu ulogu u brizi za visokorizinu populaciju, a djeca i mladi

    svakako spadaju u ovu kategoriju. Zdravstvene ustanove trebaju pronai

    prihvatljiv nain afirmacije prednosti dobrog zdravlja i etiki vrijednog naina

    ponaanja. Ako suradnja kole s ovim institucijama i nadlenim tijelima na

    prevenciji ne daje rezultate, a postoji osnovana sumnja da uenik doista ima

    doticaj sa sredstvima ovisnosti, dolazi u obzir i intervencija socijalne slube

    i slube za maloljetniku delikvenciju pri policijskoj upravi. Pri tome treba

    paziti da nakon otkrivanja takvih uenika ne doe do pretjerane reakcije koja

    bi mogla nepovoljno djelovati na ostale uenike. Osnova za postupanje u

    ovakvim uvjetima jest diskretni personalni (osobni) zatitni program koji e

    svesti na najmanju moguu mjeru mogue negativne posljedice, etiketiranje

    i diskreditiranje uenika i njegovih kapaciteta za borbu s problemom. Cilj je

    tih postupaka proiriti prevenciju i izvan kolskog okruja na iru drutvenu

    zajednicu u kojoj uenik ivi.

    Koje su to institucije i nadlena tijela koja mogu imati saznanja o osobama

    koje su u doticaju sa sredstvima ovisnosti, te koja je njihova uloga u transferu

    informacija o osobama ali i osoba koje su u doticaju sa sredstvima ovisnosti?

    Odgojno-obrazovna ustanova provodi mjere primarne prevencije

    unutar kolskog preventivnog programa, omoguava provedbu mjera

    primarne prevencije koje provode ostala tijela svojim radom u odgojno-

    -obrazovnoj ustanovi, izvjetava centar za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti

    o pojavi problema sa sredstvima ovisnosti kod uenika, upuuje u centar za

    sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti uenike za koje se ustanovi da su u doticaju

    sa sredstvima ovisnosti pisanom uputnicom razrednika ili dopisom ravnatelja

    ili predsjednika kolskog odbora, iskljuivo u dogovoru s roditeljima ili

    starateljima uenika.

  • 44 Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Ured dravne uprave i upanijski koordinatori kolskog preventivnog

    programa provodi mjere primarne prevencije unutar kolskog preventivnog

    programa u suradnji s centrom za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti.

    Centar za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti pri upanijskim zavodima

    za javno zdravstvo ima koordinativnu ulogu u smislu aktivnosti na suzbijanju

    ovisnosti na podruju upanije, provodi mjere i postupke preveniranja ovisnosti

    i suzbijanja ovisnikog ponaanja, surauje sa svim nadlenim tijelima koja u

    svojemu radu dolaze do saznanja o osobama koje su u doticaju sa sredstvima

    ovisnosti, zaprima informacije i osobe upuene od svih ostalih nadlenih tijela

    te provodi programirane aktivnosti u smislu prevencije i suzbijanja ovisnikog

    ponaanja na osnovi programa s kojima su prethodno upoznata nadlena

    tijela koja upuuju osobe u ovaj centar ili na drugi nain surauju s centrom

    i izvjetava nadlena tijela o provedenim mjerama i postupcima iskljuivo na

    njihov pisani zahtjev.

    Obiteljski centar upuuje u centar za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti

    osobe za koje je tijekom provedbe strunih postupaka utvreno da su

    u doticaju sa sredstvima ovisnosti i u suradnji s centrom za sprjeavanje i

    suzbijanje ovisnosti osmiljava i provodi preventivne mjere u smjeru suzbijanja

    ovisnosti.

    Sud donosi rjeenja prema maloljetnicima i mlaim punoljetnicima u

    kaznenim postupcima zbog zloporabe opojnih droga primjenjujui sankcije

    sukladno Zakonu o sudovima za mlade, a provoenje tih sankcija je u

    nadlenosti centra za socijalnu skrb, te upuuje osobe na provedbu mjera

    posredovanjem centra za socijalnu skrb, primjenjuje prema poiniteljima u

    okviru svoje nadlenosti odgovarajue zatitne mjere, upuuje na izvrenje

    zatitne mjere osobe kojima su takve mjere izreene i dostavlja pravomona

    rjeenja o primijenjenim zatitnim mjerama i izvjetava o njima.

    Opinsko dravno odvjetnitvo (odjel za mlade) primjenom naela

    svrhovitosti sukladno Zakonu o sudovima za mlade odreuje uvjetovanu

    posebnu obvezu, u kaznenom postupku prema maloljetnim i mlaim

    punoljetnim osobama predlae sucu za mlade primjenu odgojne mjere iz

    Zakona o sudovima za mlade i u provedbi ovih mjera surauje s centrom za

    socijalnu skrb.

  • 45Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Policijska uprava provodi postupke u skladu sa zakonima, sudjeluje u

    mjerama primarne prevencije koje osmiljavaju i provode ostala nadlena

    tijela i izvjetava o osobama koje su u doticaju sa sredstvima ovisnosti centar

    za socijalnu skrb, opinsko dravno odvjetnitvo i prekrajni sud.

    Centar za socijalnu skrb posreduje prilikom izvrenja odgojne mjere

    iz Zakona o sudovima za mlade tako da se uz suglasnost maloljetnikova

    zakonskog zastupnika podvrgne postupku odvikavanja od droge ili drugih

    ovisnosti na nain da odreenu osobu uputi u centar za sprjeavanje

    i suzbijanje ovisnosti radi izvrenja odgojne mjere, posreduje prilikom

    izvrenja uvjetovane posebne obveze podvrgavanja postupku odvikavanja

    od droge ili drugih ovisnosti temeljem naela svrhovitosti u smislu odredbi

    Zakona o sudovima za mlade, na nain da odreenu osobu uputi u centar

    za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti radi izvrenja uvjetovane posebne

    obveze, upuuje na individualni tretman maloljetne osobe koje su doivjele

    trovanje alkoholom u centar za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti.

    Rasprava svih mjerodavnih imbenika u prevenciji nenametljivo

    treba usmjeravati na analizu motiva i situacija u kojima se dogaa

    eksperimentiranje sa sredstvima ovisnosti i moguih posljedica koje iz

    toga proizlaze. upanijskim i dravnim tijelima preostaje protokolirati

    suradnju ovih nadlenih tijela na svim razinama, moda kako je to uinjeno

    u Virovitiko-podravskoj upaniji.

  • 47Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Zlouporaba sredstava ovisnosti iznimno je slojevit problem na iji

    nastanak djeluju razliiti nepovoljni imbenici koji se mogu nalaziti unutar

    pojedinca ili u njegovoj okolini. Stoga su i pristupi rjeavanju problema

    kompleksni i zahtijevaju prikupljanje heteroanamnestikih podataka

    o podrijetlu i uzrocima problema. To je vano zbog toga to o dobroj

    dijagnostici uvelike ovisi i primjena odgovarajuih terapijskih postupaka koji

    mogu biti usmjereni ili na promjenu neadekvatnog doivljavanja i ponaanja

    pojedinca (psihoterapijski ili srodni pristupi) ili na promjenu neadekvatnih

    utjecaja koji iz okoline djeluju na pojedinca (okolinski terapijski pristupi).

    Meutim, vrlo je vano rei da pomo u rjeavanju problema nije uvjetovana

    toliko poznavanjem pojedinih terapijskih pristupa ili tehnika, koliko je vana

    pretpostavka svjesno nastojanje da se u dobroj namjeri pomogne, koristei

    osobne suportivne mogunosti i sposobnosti. Potreba za pomaganjem

    drugima uglavnom je intrinzino uvjetovana i pretpostavlja postojanje

    altruizma i empatije kod pojedinaca koji se uputaju u pomagake

    aktivnosti.

    5.1. Altruizam i empatija - najvaniji alati

    Premda je struna kompetentnost nuan preduvjet djelovanja u ovako

    kompleksnim i raznolikim aktivnostima na suzbijanju ovisnosti, i to kroz vrlo

    heterogene oblike rada, ipak je u osnovi pomagakih aktivnosti, a ova je

    aktivnost svakako takva, osnovni alat svjesno i s namjerom za pruanjem

    pomoi motivirano ponaanje (altruizam) koje ukljuuje uivljavanje u

    emocionalna stanja drugih osoba (empatiju).

    Corsini (1995., str. 11 prema Nelson-Jones, 2007., str. 6) tvrdi da je u

    pomaganju vano tko, kako i kome neto radi..., odnosno istie kako je

    5. Mogui pristupi rjeavanju problema

  • 48 Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    vana osobnost savjetovatelja i njegova usklaenost s klijentom. Naravno

    da su savjetovateljeve intervencije odraz njegovih teorijskih usmjerenja,

    ali najvaniji je alat zasigurno njegova osobna usmjerenost na klijenta i

    njegov problem, dakako, s ciljem klijentova usmjeravanja prema rjeenju

    problema. Najvanije vjetine, smatra Nelson-Jones, ovdje su aktivno

    sluanje i potkrepljujue sluanje. Posve je nedjelotvorno u radu s klijentima

    primjenjivati tehnike bez uzimanja u obzir varijabli koje se tiu odnosa

    (Corey, 2004., str. 5).

    5.2. Savjetodavni rad

    U strukturalnom i formalnom smislu osnovni oblik rada s djecom

    i mladima jest savjetodavni rad. Cilj psihologijskog i svakog drugog

    savjetovanja nije lijeenje, ve osposobljavanje pojedinca da se samostalno

    suoava sa ivotnim problemima i iskoristi sve svoje potencijale na nain da

    ublai vlastite slabosti i razvije svoje snage te u potpunost iskoristi preostali

    prostor za napredovanjem. Dakle, glavni je cilj nauiti pojedinca vjetinama

    samopomoi.

    Ovaj oblik rada zapoinje savjetodavnim intervjuom, a to je razgovor

    izmeu osobe koja prua savjetodavnu pomo i osobe koja tu pomo trai,

    i tijekom tog se intervjua pronalaze (ali ponekad i ne pronalaze) naini

    rjeavanja problema. Vrlo je vano istaknuti kako savjetodavni rad nikako ne

    ukljuuje davanje savjeta, ve je to problemom pojedinca uvjetovan izbor

    metoda i tehnika kojima nastojimo pomoi pojedincu da doe do cilja, a to

    je rjeenje problema. Posao terapeuta nije mijenjanje klijenta, brzo davanje

    savjeta ili rjeavanje tekoa umjesto njega (Corey, 2004., str. 5). Pojedini

    autori (Nelson-Jones, 2007., str. 4) savjetovateljima smatraju strune osobe

    koje savjetovanje koriste u svom svakodnevnom pomagakom poslu, dok

    ostale profile osoba smatraju pomagaima u rjeavanju problema. Ova razlika

    i nije tako vana ako se osobe koje su u situaciji pruati pomo drugima

    kako bi ovi rijeili svoj problem slue primjerenim repertoarom intervencija.

    Stoga u poglavlju koje slijedi pokuavam sugerirati metode i tehnike koje

    unutar programiranih aktivnosti mogu dovesti do eljenih ciljeva, odnosno

    pomoi mladima koji imaju konkretne ivotne probleme.

  • 49Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    5.3. Metode i tehnike savjetodavnog rada

    Savjetodavni rad je vjetina, i kao svaka druga vjetina razvija

    se i utvruje vjebanjem. Meutim, pretpostavka za vjebanje jest

    kapacitiranost pojedinca sposobnostima (to su altruizam i empatija) i

    znanjima o savjetodavnom radu. Zbog toga u dijelu koji slijedi sugeriram

    osnovna saznanja o koracima (fazama) kroz koji prolazi rad s osobama koje

    imaju problem, kako bi taj rad bio strukturiran i usmjeren ciljevima. Pruanje

    profesionalne savjetodavne pomoi ili samo razgovor s pojedincem koji ima

    problem stoga treba slijediti odreene faze.

    1. Utvrivanje problema i potrebe za pomoi

    Cilj je ove faze navesti osobu da shvati svoj problem. Pri tome je

    vano (aktivno) sluati, voditi rauna o verbalnoj, paraverbalnoj

    i neverbalnoj komunikaciji te analizirati oekivanja i percepciju

    savjetovanja.

    2. Uspostavljanje odnosa

    Ponaanje savjetovatelja treba biti u funkciji pozitivne komunikacije.

    Ovdje je posebno vana empatija.

    3. Odreivanje ciljeva, strukture i tijeka savjetovanja

    Diskusija treba biti konkretna i u vezi sa sasvim odreenim

    problemima i oekivanjima. Potrebno je utvrditi koje su

    mogunosti mladog ovjeka i jesu li one u skladu s njegovim

    oekivanjima. U doivljavanju i ponaanju potrebno je mijenjati

    samo ono to osobi smeta. Ovdje se moe pojaviti problem

    da pojedinac ne eli ita mijenjati u svojemu doivljavanju i

    ponaanju, i to zbog toga to mu to u tome trenutku iz bilo

    kojega razloga odgovara. To je problem koji je potrebno rijeiti

    na nain da osoba osvijesti sve injenice koje ne eli priznati.

    U ovoj je fazi potrebno dogovoriti tehniku daljnjega rada; estinu

    susreta, trajanje svakog pojedinog susreta (ne dulje od jednog sata)

    i nain komunikacije (ovdje je posebno vano da kontaktiranje

    vezano uz problem nije izvan termina i strukture savjetovanja).

  • 50 Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    4. Rad na postizanju ciljeva

    Ciljevi ovise o stilovima rada, a savjetovatelj treba odrediti osnovnu

    strategiju; hoe li se koncentrirati na kognitivne ili emocionalne

    vidove problema. Na kognitivnom planu osnovno je pomoi osobi

    pronai putove rjeavanja problema, ne nuditi gotova rjeenja, ve

    osobu pouiti donoenju samostalnih odluka. U emocionalnom

    smislu potrebno je raditi na smanjenju intenziteta emocija (jer

    emocionalno preplavljivanje moe negativno djelovati na

    kognitivne sposobnosti).

    5. Poveanje svjesnosti

    Uvijek je korisno da osoba osvijesti vlastite emocije

    (uvstva) i vlastite mehanizme kojima se moe suprotstaviti

    problemu. U istraivanje emocija ne treba ii ako netko

    prua otpor tomu. Korisno je i da savjetovatelj diskretno

    provjeri povijest stanja osobe s kojom je u odnosu.

    Koliinu raspoloivog vremena treba uskladiti sa strukturom

    termina savjetovanja.

    6. Procjena uinaka savjetovanja

    Na kraju je dobro proraditi tijek savjetovanja, po mogunosti

    evaluirati postignute ciljeve i oprezno zakljuiti savjetovanje.

    Posebno treba paziti da osoba ne postane ovisna o savjetovanju i

    ne preuzme savjetovanje kao vlastiti ivotni stil. Tekoa u svemu

    je to se uinci savjetovanja ne mogu sa sigurnou povezati

    s pojedinim postupcima, a velika opasnost lei i u tome da bilo

    savjetovatelj bilo primatelj pomoi subjektivno procijene efekte

    savjetovanja.

  • 51Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Onima koji odlue sustavno provoditi savjetodavni rad programiran

    na ovaj nain, moda e biti korisni savjeti kojima se mogu izbjei tekoe

    u odnosu onoga koji prima i onoga koji prua profesionalnu savjetodavnu

    pomo.

    Pogreke (neiskusnog) savjetovatelja

    1. voenje osobe na nain da je se upuuje u njezine postupke

    2. prosuivanje i procjenjivanje izjava

    3. nametanje vlastitih vrijednosti (moraliziranje) umjesto

    prihvaanja stvarnog stanja

    4. intelektualiziranje

    5. blokiranje doivljaja

    6. imenovanje i etiketiranje

    7. nespretna upotreba pitanja koja dovode do zastoja u

    izraavanju

    8. odvraanje panje i pretjerano ablonsko umirivanje

    9. nemogunost prihvaanja cijelog raspona pozitivnih i

    negativnih emocija

    10. interpretacija od strane savjetovatelja (osobu treba navesti da

    sama verbalizira i interpretira situaciju i svoje emocije)

    11. neprikladno otkrivanje vlastitih problema (osim kada su oni u

    funkciji savjetovanja)

    12. svaljivanje krivnje na osobu koja prima savjetodavnu pomo

    (umjesto zajednike podjele krivnje).

  • 52 Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Potrebno je usmjeriti pozornost na tekoe tijekom savjetovanja:

    empatijajeestomanjakadajeposrijediosobasuprotnog

    spola, kao i kod savjetovatelja koji u proteklom iskustvu nisu

    imali izraene probleme

    savjetovateljikojisuimaliizraziteproblemesklonisu

    promatrati tui problem kroz osobni

    estojeprisutnopodcjenjivanjeslabijeobrazovanih(atosu

    upravo djeca i mladi)

    savjetovateljiobinooekujudaeosobakojatrebapomo

    prihvatiti savjetovanje, a to esto nije tako (prua otpor zbog

    straha od promjena, nametnutog postupka i slino)

    pomanjkanjetransferaikontratransfera(emocionalnog

    odnosa) barijera je u uspostavljanju odnosa tijekom

    savjetovanja.

    5.4. Model programa savjetodavnog rada u okviru provedbe kolskog preventivnog programa

    Formalna struktura savjetodavnog rada namee potrebu i programiranja

    pristupa u rjeavanju problema zlouporabe sredstava ovisnosti. Ovdje se

    daje jedan model savjetodavnog rada koji se moe primjenjivati u odgojno-

    -obrazovnom sustavu unutar kolskog preventivnog programa, a sadrajno

    ukljuuje etiri modula ili koraka (evidentiranje, aktiviranje, odvikavanje i

    vrednovanje) unutar kojih su definirani ciljevi svake faze savjetodavnog rada

    te aktivnosti na postizanju ovih ciljeva. Osim toga, predvieni su i modeli

    evaluacije u provedbi programiranih aktivnosti.

    Ovaj program savjetodavnog rada s uenicima, koji proizlazi

    iz neposrednog iskustva u odgojno-obrazovnom radu s navedenim

    kategorijama mladih ljudi koji su u pogibelji od sredstava ovisnosti, pokuaj

    je priloga osmiljavanju sustava provedbe i praenja i vrjednovanja provedbe

    preventivnih aktivnosti, i to na sve tri preventivne razine: primarnoj,

    sekundarnoj, pa ak i tercijarnoj.

  • 53Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    koraci/susreti aktivnosti ciljevi

    EVIDENTIRANJE

    prvi susret

    Upoznavanje s nainom savjetodavnog rada, razgovor o problemu i o razlozima koji su do problema doveli.

    Aktualiziranje problema.Uspostavljanje odnosa savjetovatelj-uenik.

    drugi susretDogovoriti zajednike daljnje aktivnosti i upoznati uenika s ovim programom.

    Odreivanje strukture i cilja savjetovanja.Planiranje tijeka akcije.Evidentiranje uenika.

    AKTIVIRANJE

    trei susretZajedniko pronalaenje naina rjeavanja problema.

    Aktiviranje uenika.Poveanje svjesnosti uenika.

    etvrti susret

    Mogunost organiziranja prvog testiranja (test trake i sl.), ali samo uz pristanak roditelja i samog uenika (u centru za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti).

    Utvrivanje konzumira li uenik sredstva ovisnosti.

    peti susret

    Komentiranje rezultata testiranja i dogovaranje o ukljuivanju lanova obitelji u rad (uenik sam odabire lana obitelji ili prijatelja koji e mu biti podrka) neovisno o testiranju.

    Produbljivanje povjerenja i podrke.

    ODVIKAVANJE

    esti susret Obiteljski savjetodavni rad. Ustroj sustava obiteljske podrke.

    sedmi susretInformiranje uenika o vrstama sredstava ovisnosti i tetnosti njihova utjecaja.

    Educiranje.

    osmi susretPoticanje uenika da pronae alternativne (zdrave) naine ivljenja.

    Motiviranje.

    VRJEDNOVANJE

    deveti susretDrugo testiranje (test trake i sl.) - samo uz pristanak i dogovor kao i prije.

    Retestiranje.

    deseti susretProcjenjivanje efikasnosti savjetodavnog rada.

    Valorizacija rada i procjenjivanje uinaka savjetovanja.

    PROGRAM SAVJETODAVNOG RADA S UENICIMA

  • 54 Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Program dakle predstavlja operacionalizaciju (primjenu) opih metoda

    i tehnika savjetodavnog rada na sasvim konkretnu populaciju u stvarnim

    problemskim situacijama i kao takav slijedi osnovne zanatske principe

    savjetodavnog rada.

    Iako je u provedbi programa naglasak usmjeren prema ueniku, sasvim

    je jasno da na mjestu uenika mogu biti i njegovi roditelji, prijatelji, pa ak

    i uitelji i nastavnici. Provedba programa uostalom eksplicitno i predvia

    njihovo sudjelovanje u rjeavanju pojedinih (aspekata) problema.

    Ovaj program oivotvoren je u neposrednoj praksi. Rezultat je

    neposrednog rada na provedbi preventivnih aktivnosti u suzbijanju ovisnosti

    kod mladih. Jo je preostalo razviti i standardizirati vrjednovanje u njegovoj

    provedbi u kolama. U Centru za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti Zavoda

    za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitiko-podravske upanije tome smo se

    neto vie pribliili jer postoji mogunost testiranja klijenata na sredstva

    ovisnosti test trakicama putem mokrae. Testiranje se provodi na poetku

    aktiviranja, a retestiranje tijekom vrjednovanja. Rezultati retestiranja

    ukazuju na korisnost mjera i postupaka odvikavanja (rjeavanja problema)

    interpoliranih izmeu prvog i drugog testiranja i moda su jedina objektivna

    mjera kojom se vrjednuje provedba ovoga programa. No, jasno je da ovakvo

    testiranje za sada nije mogue (a moda niti opravdano) provoditi u kolama,

    ali uvijek ostaje mogunost subjektivne procjene efekata savjetovanja od

    strane onoga koji prima i onoga koji prua profesionalnu savjetodavnu

    (dakle strunu) pomo koritenjem nekog od modela vrjednovanja.

    5.5. Program, metode i tehnike savjetodavnog rada u Centru za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti

    Kao to je u tekstu sugerirano, u Centru za sprjeavanje i suzbijanje

    ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitiko-podravske

    upanije razvijen je sustav savjetovanja, podrke i testiranja koji u trajanju

    izmeu tri i est mjeseci ima cilj mijenjati kognitivnu i emocionalnu

    orijentaciju pojedinca afirmirajui pozitivne ivotne stavove i socijalne

    vjetine.

  • 55Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    Najvaniji su ciljevi:

    1. aktualiziranje problema zbog kojega je pojedinac doao u Centar

    2. aktiviranje pojedinca da radi na sebi

    3. poveanje svjesnosti o tetnosti pojedinih oblika doivljavanja i

    ponaanja

    4. produbljivanje povjerenja pojedinca u sebe i u osobe oko njega

    (osobito bliske) i razvijanje podrke (osobito obiteljske)

    5. educiranje pojedinca o tetnosti sredstava ovisnosti

    6. motiviranje da ustraje u pozitivnim aktivnostima.

    Sve su aktivnosti usmjerene uglavnom desenzibilizaciji pojedinca u za

    njega kriznim situacijama. Ostvarivanje programa zapoinje meusobnim

    upoznavanjem svih dionika u provedbi programa i informiranje klijenta

    o ovom obliku rada. To ukljuuje i aktualiziranje problema zbog kojega

    je pojedinac doao u Centar. Nakon definiranja uloga tijekom provedbe

    programa prvi je susret zavren. Drugi je susret kljuan. Ako je pojedinac

    elementarno motiviran za program, doi e ponovno. To je drugi susret.

    Tada se i dogovaraju daljnje aktivnosti i putem Pompidou upitnika evidentira

    se klijent koji je imao bilo kakav kontakt sa sredstvima ovisnosti. Tijekom

    treeg susreta posebna se pozornost pojedincima usmjerava na mogunost

    i izvjesnost testiranja tijekom realizacije programa, a prvo je testiranje

    (od ukupno najmanje dva) tijekom etvrtog susreta. Petim dolaskom

    komentiraju se rezultati testiranja, a o rezultatima testiranja i ponaanju

    klijenta u tom smislu ovisi i ukljuivanje pojedinih lanova obitelji klijenta

    u daljnji rad, jer je sustav obiteljske podrke esto od presudne vanosti u

    razrjeavanju unutarnjih i vanjskih konflikata pojedinca (esti susret). Tek

    je tada (od sedmog susreta) pojedinac zapravo receptivan za relevantne

    podatke o tetnosti djelovanja sredstava ovisnosti, pa se aktivnost usmjerava

    u poduavanje i informiranje klijenta. I tek kada smo sigurni da klijent eli i

    moe prebroditi krizne trenutke, jasno ga i nedvosmisleno potiemo u tome

    (osmi dolazak). Jesmo li uspjeli ili ne, djelomino moemo zakljuiti i test-

    -retest metodom (deveti susret); rezultat testa moe biti mjera uspjenosti

    programa. Na koncu, desetim dolaskom zajedniki se procjenjuje efikasnost

    dolaenja u Centar i korisnost svih poduzetih aktivnosti. Osim zajednike

  • 56 Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

    subjektivne procjene moe se koristiti i anonimni instrument vrjednovanja

    (primjer je u prilogu).

    Napominje se da ovaj pristup ukljuuje elementarni savjetodavni rad te

    se od njega mogu oekivati rezultati u skladu s time.

    Prilikom kreiranja ovoga modela rada s o