Pomorski ratovi II

  • View
    59

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Pomorski ratovi II. Poglavlje 12. Početci engleske pomorske vlasti - PowerPoint PPT Presentation

Text of Pomorski ratovi II

  • Pomorski ratovi II

    Poglavlje 12

  • Poetci engleske pomorske vlasti

    U vrijeme dok se nizozemska pomorska trgovina razvija u svjetsku, dotle je u Engleskoj trgovina u rukama Hanze i Genove. U 13. stoljeu izvoz vune preuzeli su engleski trgovci (Company Merchant Adventurers) koji su u Kanalu i na Sjevernome moru uspostavljali trgovake veze i uvozili u Englesku potrebne sirovine.

    U meuvremenu se trgovci angairaju i u eksploataciji ribom bogatog Sjevernog mora, povezujui se postepeno i u trgovcima na Mediteranu. Njima je Henrik VII. Navigacijskim aktom iz 1485 nastojao osigurati vrste pozicije u pomorskoj trgovini. Drugi Tudor na engleskom prijestolju, Henrik VIII., organizira kraljevsku mornaricu, koja tada broji 53 broda i oivljuje brodogradnju.

  • Tek je kraljica Elizabeta (1558-1603) dala engleskoj politici izrazito maritimni smjer. Engleska uspostavlja i trgovake veze s Rusijom (Russia or Moscovy Company). Preko Rusije dolazi u drugoj polovici 16. stoljea u vezu s Perzijom odakle se dobiva sirova svila. Istodobno Hawkins organizira trgovanje crnim robljem iz Gvineje, zbog ega dolazi do sukoba s Portugalom i panjolskom, a Drake pljaka panjolske brodove gdje god ih susretne.

    Englesko-panjolski rat. Osnutak londonske burze ezdesetih godina 16. stoljea pokazuje namjeru Engleske da se emancipira od evropskog kontinenta. Osnivaju se brojne trgovake kompanije. Aktivnost tih kompanija koje su eksploatirale prekomorske kolonije i bavili se krijumarenjem, gusarstvom i trgovinom robljem, izazvale su sukob sa panjolskom.

  • Engleska je formalno ula u borbu protiv panjolske kao saveznik Nizozemske u borbi za samostalnost. Poraz panjolske Armade 1588 bio je najava propadanja panjolske prevlasti i poetak naglog uspona Engleske.

    Smatrajui da je najvei neprijatelj likvidiran na moru, kraljica Elizabeta osniva 1600 kompaniju Company of Merchants of London Trading into the East India, kojoj daje monopol u trgovini na golemom podruju istono od rta Dobre nade, na kojem je nekad dominirao Portugal.

    Jakov I, prvi vladar engleske dinastije Stuart, sklopio je 1604 mir sa panjolskom. Tim je mirom formalno priznat monopol panjolskog trgovanja u Karibima, ali se borba nastavlja u legaliziranoj aktivnosti gusara i krijumara.

  • Dok su panjolci u svojim kolonijama traili samo zlato i srebro, Englezi su shvatili da im plantae mogu donijeti daleko vie koristi. Za razliko od kolonizacije Antila koju je provelo nekoliko smionih pionira, kolonizaciju Sjeverne Amerike provodile su iskljuivo kompanije.

    Prva polovica 17. stoljea je razdoblje naglog uspona engleske mornarice. Uvode se novi tipovi brodova, meu njima i brze fregate.

  • Borba Engleske i Nizozemske za dominaciju u svjetskoj trgovini

    Ve u toku borbe za samostalnost Nizozemci su razvili naelo trgovake slobode i slobode mora (mare liberum). No oni su u stvari eljeli svrgnuti panjolce i prisvojiti more za sebe, a svojom su ekonomskom politikom nastojali istisnuti sve konkurente, u prvom redu Engleze. U situaciji u kojoj je 9/10 engleske vanjske trgovine bilo u rukama Nizozemaca, to im nije bio problem.

    Englezi su pojmu mare liberum suprostavili pojam mare clausum (zatvoreno more), trei dominaciju Engleske u morima koja je okruuju. Bilo im je jasno da se ta dominacija moe postii samo ratom.

  • 1651 Cromwell je Navigacijskim aktom postavio dva zahtjeva: pravo da Englezi pretrauju sve nizozemske brodove i pravo da svi strani brodovi prvi pozdravljaju engleske ratne brodove u vodama Four seas (Biskaj, Kanal, Irsko i Sjeverno more).

    Od 1652 do 1674 bila su tri englesko-nizozemska rata u kojima je pobjednik bila Engleska. Nizozemska se morala odrei New Yorka i dati Engleskoj velike trgovake ustupke u Istonoj Indiji.

    Nizozemskoj su trgovini, osim ratova s Engleskom i Francuskom, udarac zadali i veliki brodovi koji su sve vie ulazili u promet, a plitke nizozemske luke nisu mogle konkurirati irokim i dubokim engleskim i francuskim lukama.

  • Pomorski uspon Francuske

    Dolaskom na vlast Colberta 1661, Francuska doivljava jak trgovaki i kolonijalni razvoj. Francuski je izvoz do tog vremena bio u rukama nizozemskih trgovaca.

    Colbertove Ordonnance du commerce i Ordonnance de la marine donose odredbe kojima je cilj: osigurati francuskim brodovima posrednitvo u trgovanju, stimulirati ribarstvo i izgradnju trgovake i ratne mornarice. Osnivaju se i trgovake kompanije (Levantska, Istonoindijska, Zapadnoindijska...) koje su Francusku trebale osloboditi od stranog posrednitva u trgovanju s kolonijama i osigurati joj velike prihode od pomorske trgovine. Radi unitenja neprijateljske trgovine, organizira se i legalizira gusarenje.

  • U sferu imperijalistike politike Luja XIV. ulazila je Nizozemska; stei kontrolu nad njezinim lukama, razgranatim trgovakim vezama i jakom trgovakom mornaricom. Stoga je sukob s Engleskom bio neizbjean budui da je i ona imala svojih interesa u Nizozemskoj. Imperijalistika politika Luja XIV priskrbila je francuskoj za neprijatelja cijelu Evropu.

    Francusko-panjolski rat (1635-59). Jo u vrijeme panjolsko-nizozemskog rata, Francuska je najavila rat panjolskoj. Rat je zavrio Pirenejskim mirom koji je za panjolsku znaio teki poraz.

    Francusko-nizozemski rat (1674-78). Ovaj se rat nije vodio na Atlantiku, ve u Sredozemlju. Rat se nastavio u Zapadnoj Indiji.

  • Zavren sklapanjem sporazuma (Nijmegenu), koji je bio relativno povoljan za Nizozemsku, koja je ak sklopila trgovaki ugovor s Francuskom. No dok je Nizozemska ratovala s Francuskom, engleskim je trgovcima uspjelo prodrijeti u nizozemske interesne sfere. Ono to Englezima nije uspjelo u tri rata protiv Nizozemske, uspjelo im je u ovom ratu.

    Slabost Nizozemske pogodovala je razvoju krstarikog rata u kojemu su se istakli gusari iz Calaisa i Dunkerquea. Tim je krstarikim ratom nizozemska trgovina znatno paralizirana, a engleski su se konkurenti afirmirali na kontinentalnim i prekomorskim tritima.

  • Falaki rat (1688-97). Nizozemski namjesnik Vilim III Oranski iskrcao se 1688 u Englesku s malim flotnim odredom (Glorious Revolution) i prisilio engleskog kralja Jakova II na bijeg preko Kanala. Najvaniji politiki cilj Luja XIV bio je da se na englesko prijestolje vrati Francuzima naklonjeni Jakov II.

    Tako je zapoela izmeu Engleske i Francuske borba za prevlast na moru, koja e kroz dugo vremena dominirati evropskom povijeu. Falaki rat je prvo veliko iskuavanje snaga u okviru dugotrajnog ratovanja u kojemu je Francuska protiv sebe imala itavu kontinentalnu Europu i obje pomorske sile Englesku i Nizozemsku.

  • Zadatak nizozemsko-engleske flote je zatititi vlastitu trgovinu i pomoi panjolskoj u borbi protiv Francuske.

    U nekoliko pomorskih bitaka tog rata francuska je flota doivjela katastrofalan poraz, pa francuski kralj Luj XIV. ograniuje francusku aktivnost na moru uglavnom na gusarski rat.

    Taktiki je falaki rat znaio razdoblje slave francuske flote. Kada je Vilim III doao na prijestolje interesi engleske postali su mu vaniji od interesa Nizozemske, pa se pred pomorskom moi Engleske kojoj je on postavio temelje morala povui Francuska, ali i Nizozemska.

  • Dansko-vedski ratovi (1563-1679)

    Kalmarskim savezom skandinavskih drava 1397 postignuto je sjedinjenje Danske, vedske i Norveke. U vedskoj se danski vladari koji su bili na elu saveza nisu mogli odrati, a vedski kralj Gustav u 16. stoljeu ukinuo je savez.

    Danska od tada vodi ratove sa vedskom ne bi li taj savez ponovo uspostavila. U tim ratovima radi se ustvari o prevlasti na Baltikom moru, a vedska je kao pobjednik stekla preduvjete da postane prva pomorska sila na Baltiku.

  • Rusija

    Ruski car Petar Veliki je potkraj 17. stoljea uoio znaenje pomorske trgovine, te pokazuje zanimanje za Crno i Baltiko more. On alje mlade Ruse pod vodstvom Peratanina Marko Martinovi u Veneciju i Perast da se osposobe za pomorsku slubu.

    Prema ugovoru s Turskom, Rusi su mogli ploviti i prevoziti robu Crnim morem samo turskim brodovima. Zato je mnogo znaajniji prodor Rusije na Baltik. 1703 utemeljen je Sankt-Petersburg, koji postaje sreditem itave ruske pomorske trgovine. Time Rusija ulazi u evropsku pomorsku povijest.

    U zapadnoj se Evropi sprema poetak borbe za prevlast na moru izmeu Engleske i Francuske.

  • Rat za panjolsku batinu 1701-14

    Povod za rat bio je dioba panjolske batine nakon smrti Karla II, koji je prisilno potpisao oporuku da je njegov nasljednik Filip od Anjoua. On je zasjeo na panjolsko prijestolje kao Filip V. Stoga Austrija, Nizozemska i Engleska sklapaju savez protiv panjolske i Francuske.

    Jedan od znaajnijih dogaaja u ratu bilo je savezniko osvajanje Gibraltara. Od tada je Gibraltar u rukama Engleza. Rat je zavrio potpisivanjem mira, kojim Francuska pristaje razoriti svoja gusarska gnijezda i sklapa za sebe nepovoljan trgovaki ugovor sa Nizozemskom i Velikom Britanijom. panjolska je Britancima priznala iskljuivo pravo uvoza crnog roblja u Junu Ameriku. Tako je nakon potpisivanja ovog mira postojala samo jedna pomorska sila: Velika Britanija!

  • Nordijski rat 1700-21

    Oko 1700 nala se vedska, saveznica Engleske i Nizozemske, pred koalicijom Rusije, Danske, Poljske i Saske. Sve su te zemlje htjele dobiti u svoje ruke vedske posjede na Baltiku.

    Rat otvara Danska upadom u vedski teritorij. Nakon 20 godina ratovanja iscrpljena vedska, kojoj je Velika Britanija pruala samo simboliku pomo, potpisuje mir. Tim je mirom Rusija dobila prevlast na Baltiku. Nordijskim je ratom zavrila velika borba izmeu Velike Britanije i Francuske. Od tada glavnu rije u svjetskoj politici vode Velika Britanije i Rusija.

  • Rat etvorne lige protiv panjolske 1718-20

    Velika Britanija uznemirena ekonomskom i vojnom obnovom panjolske. S