Click here to load reader

Pomorski ratovi I

  • View
    63

  • Download
    8

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Pomorski ratovi I. Poglavlje 9. Uzroci pomorskih ratova. Intenzitet plovidbe morem utječe na ekonomsko blagostanje država. Svijest o tome poticala je države, narode i tvrtke na pokušaje monopolizacije pomorske trgovine, osporavajući drugima pravo na slobodno trgovanje. - PowerPoint PPT Presentation

Text of Pomorski ratovi I

  • Pomorski ratovi I

    Poglavlje 9

  • Uzroci pomorskih ratova

    Intenzitet plovidbe morem utjee na ekonomsko blagostanje drava. Svijest o tome poticala je drave, narode i tvrtke na pokuaje monopolizacije pomorske trgovine, osporavajui drugima pravo na slobodno trgovanje.

    Nametnutim ugovorima osiguravali su za sebe osobite povlastice u trgovanju i nastojali unititi pomorsku trgovinu svojih konkurenata.

    Tako se iz ekonomskih sukoba razvijala borba za prevlast na moru. Europski ratovi od 16. stoljea u kojima je do rjeenja dolazilo na kopnu relativno su nevani u usporedbi s pomorskim ratovima.

  • Hajredin Barbarossa, gusar iz prve polovice 16. stoljea, koji je jedno vrijeme bio admiral i zapovjednik itave turske vojske kazao je Sulejmanu II: Tko vlada morem, uskoro e zavladati kopnom..

    Walter Raleigh, utemeljitelj prve engleske kolonije u Sjevernoj Americi, je tu misao formulirao ovako: Tko vlada morem vlada trgovinom; tko vlada svjetskom trgovinom vlada svjetskim bogatstvima, a prema tome i svijetom..

  • Pomorski ratovi epohe brodova na veslaBliski Istok do 1. tisuljea nove ere

    Najstarije civilizacije nastale su uz rijeke Nil, Eufrat, Tigris, Ganges i Yangtze, ali do prvih intenzivnijih doticaja meu naroda, do vrih trgovakih veza i do prvih veih sukoba dolo je na Mediteranu.

    Do 13. stoljea p.n.e. ne spominju se u izvorima nikakvi pomorski sukobi ni na Mediteranu, ni drugdje - sukobi se rjeavaju na kopnu.

    1210 p.n.e. Hetiti su porazili Cipriote blizu Cipra - prva poznata pomorska bitka.

  • KretaU 3 tisuljeu p.n.e. dolazi uspona Krete - prva velika pomorska sila koja se proirila po itavom Mediteranu bez borbe, dok je nisu unitila indo-evropska plemena koja su sa sjevera prodrla na grko kopno i dalje sve do Egipta.

    EgipatEgipatska pobjeda nad indo-evropskim plemenima sa sjevera kod Peluzija 1190 p.n.e. ujedno je i prva velika pomorska bitka koja se spominje u povijesti. Egipatski brodovi nakrcani pjeacima ekali su ispred delte Nila, a Ramzes III ekao je s vojskom na kopnu one koji su se uspjeli probiti u rukave delte.

  • FenikijaU vrijeme kad se lomila pomorska mo Krete, javlja se na Mediteranu nova pomorska sila - Feniani. Samo dva fenika grada Tir (potkraj 2. tisuljea p.n.e) i Sidon (poetkom 1. tisuljea p.n.e) drala su u svojim rukama itavu mediteransku trgovinu. Feniani su se sluili iskustvima egipatskih brodograditelja i kretskih pomoraca. Ekspanzija Feniana trajala je nesmetano stoljeima, bez veih sukoba, sve do 725 p.n.e. kada Asirci prisilivi neke fenike gradove da im vojno pomognu opsadu Tira. Opsada je trajala 5 godina, ali bez uspjeha jer su Tirani imali otvorene pomorske putove za opskrbu (s dvadesetak brodova).

    Tek poetkom 7. stoljea p.n.e. Asirci su iskoristili sukobe izmeu fenikih gradova. Fenika flota ostaje sve do pomorskog uspona Atene gospodar Sredozemlja, ali u slubi Asirije.

  • KartagaIstodobno s padom Tira poinje jaati pomorska sila tirske kolonije Kartage na sjevernoj obali Afrike, osnovane oko 814 godine p.n.e. Jaanje pomorske moi Grka od 7. stoljea p.n.e. i propast fenike samostalnosti postepeno kidaju veze Kartage i Tira.

    Obogativi se trgovinom polovicom 7. stoljea p.n.e. Kartaga organizira veliku flotu koja joj je omoguila da preuzme protektorat nad brojnim fenikim kolonijama. Kartaani oko 600 godine p.n.e. stvaraju savez s Etruanima protiv zajednikog neprijatelja Grka. Porazom Kartaana i Etruana uspostavljena je ravnotea sila na Mediteranu.

    U to vrijeme poinje na istonom Mediteranu sukob izmeu Grka i Perzijskog Carstva.

  • Grka

    Od sredine 8. stoljea p.n.e. grka plemena koloniziraju Mediteran. Kolonizacija prestaje u vrijeme stvaranja Perzijskog Carstava i uspona Kartage.

    Perziji je Grka bila opasan konkurent u trgovini i prepreka irenju na zapad. Za Darija Perzija je uvrstila svoje pozicije u Egiptu i Crnom moru. elei dominaciju u Egejskom moru Darije mobilizira cijelu feniku i egipatsku flotu i poinje dugogodinji rat Grka i Perzijanaca za pomorsku prevlast.

    Atenski dravnik Temistoklo shvaa vanost prevlasti na moru, pa Atenjani utvruju svoju luku, grade brodogradilita i izgrauju jaku flotu trijera. Mornarica je organizirana tako da drava daje i oprema brodove kojima upravljaju bogati graani.

  • Nizom pobjeda Atenjani uvruju svoju dominaciju na Egejskom moru. Najpoznatija pomorska bitka iz tog razdoblja je bitka kod Salamine 480 p.n.e. kada su Atenjani s 371brodova porazili perzijsku flotu pod zapovjednitvom Kserksa s preko 1200 brodova.

    Izmeu grkih gradova dolazi do osnivanja antikog saveza. Atena mirom stjee dominaciju nad Egejskim morem, ali i sklapa mir sa Spartom. No politki dualizam Atene i Sparte ponovo prerasta u rat Peloponeski rat (431 404 p.n.e.), koji zavrava okupacijom i kapitulacijom Atene. Jedini stvarni pobjednik u ovom ratu je Perzija koja je ponovo stekla vlast nad Malom Azijom.

  • Rim

    Rimska se flota javlja prvi put oko 280 godine p.n.e., a sastojala se od nekoliko ratnih brodova. Rim je relativno kasno postao pomorska sila i to tek kada je shvatio da Kartagu i Sirakuzu treba pobijediti na moru radi prevlast na Mediteranu.

    U punskim ratovima (tri rata od 264 do 146 godine p.n.e.) Rim je pobijedio Kartagu i nakon 7. stoljea trgovake premoi Kartage na zapadnom Mediteranu, njenu batinu su preuzeli Rimljani.

    Poslije rata sa Sirijom Rimljani stjeu prevlast i na istonom Mediteranu, a Sredozemlje se od tada naziva Mare Romanum.

  • Za vrijeme cara Augusta rimska je flota dovoljno jaka da nadzire cijeli Mediteran, no kasnije unutranje borbe za vlast, loa organizacija i pobune stanovnitava dovode Rimski Imperij u krizu. Posljedica takvog stanja je razvoj gusarstva u velikim razmjerima. Meu prvim se spominje rat s ilirskim gusarima na istonoj obali Jadrana. U Maloj Aziji razvila se gusarska drava (u Korakeziju), koja je imala brodogradilita, jaku flotu i vojsku, pa ak i sklapala ugovore s pojedinim dravama.

  • BizantGodine 395 za vrijeme cara Teodozija I. Rimsko Carstvo je podijeljeno na istono i zapadno. U to doba ratna flota praktiki ne postoji. Pomorske veze na Mediteranu prekidaju na istoku Goti, a na zapadu Vandali. Vandali osnivaju svoj pomorski imperij koji obuhvaa u sjevernu Afriku, Siciliju, Sardiniju, Korziku i Baleare, odakle odlaze u pljakake pohode. 455 pljakaju i sam Rim.

  • Dok se u zapadnoj Evropi rui Rimski imperij i raaju nove drave, u nekadanjoj grkoj koloniji Bizantiju (Konstantinopolis) poelo formirati sredite Istonog Rimskog Carstva - drave koja je 1000 godina bitno utjecala na razvoj evropske povijesti. Bizant je stoljeima bio tit Evrope protiv arapskih i turskih upada.

    Meutim 1025, nakon smrti cara Vasilija II., poinje propast Bizanta, to je dovelo 1204 do kriarskog osvajanja Carigrada, te do pada Carstva pod Tursku vlast u 15. stoljeu.

  • Normani

    Na Sredozemlju se u 11. stoljeu organizirala jaka Normanska drava na Siciliji, Kalabriji i Apuliji. Oko 1075 dolaze Normani prvi put u dodir s hrvatskom dravom. Knez Amiko zarobio je hrvatskog kralja, a normanska flota opsjela Rab i opustoila dalmatinsku obalu. Kroz kratko vrijeme dolaze pod njihovu vlast gradovi: Biograd, Nin, Trogir, Split i Zadar. Mletaka flota uskoro istjeruje Normane iz tih gradova.

    Od 1081 do 1085, brodovi Dubrovnika i hrvatske drave ratuju zajedno s Normanima protiv bizantsko-mletake flote.

  • Ekspanzija Arapa

    Otprilike u prvoj polovici 6. stoljea prvi put se u Bizantu javlja nova opasnost Arapi. Indijski je ocean postao arapsko more. Arapi su praktiki eliminirali svu pomorsku evropsku trgovinu. Jedini je konkurent bio Bizant, koji je preko Crnog mora dobivao proizvode Istoka. Stoga je sukob izmeu Bizanta i Arapa bio neizbjean. Arapi su u vie navrata opsjedali Carigrad, no nisu ga uspjeli zauzeti. Arapi su opsjedali i Dubrovnik (866), te pljakali dalmatinske gradove i obalu (827).

    Tek kad je Bizant osvojio Kretu (10. stoljee), a Normani Siciliju (11. stoljee), dominacija Arapa na Mediteranu pomalo prestaje, iako su arapski gusari i stoljeima nakon toga nanosili gubitke sredozemnoj trgovini.

  • Kriarski ratovi (od 1096 do 1487)

    Napetost izmeu kranskog i islamskog svijeta, dovela je do kriarskih ratova. Konaan neuspjeh kranske vojske je poetak raspada kranskog jedinstva - Universitas Christiana.

    Kraj kriarskih ratova je poetak formiranja nacionalnih drava. Talijanski gradovi prvenstveno Pisa, Genova i Venecija, postali su glavni posrednici u trgovini izmeu Istoka i Zapada.

  • Hanza (Lubeck, Wisby, Riga,...)

    U 14. stoljeu Hanza je na vrhuncu moi. Gospodare Baltikim i Sjevernim morem.Diplomacijom i silom Hanza je na prijestolja skandinavskih zemalja dovodila svoje poslunike. Na raspolaganju su joj bile norveke ume i vedski rudnici, a sleeve su izvozili po itavoj Evropi.

    Potkraj 15. stoljea opada maritimna mo Hanze, zbog nizozemskih i ruskih trgovaca, koji su imali potporu svojih drava. Kada je izbaena iz baltike trgovine, i odsjeena od trgovine s Rusijom, pokuava svoju pomorsku aktivnost prebaciti na Atlantik. No 1589 Drake je zaplijenio 60 hanzeatskih brodova, a poslije dvadesetak godina Engleska ukida povlastice Hanze.

  • Turci na Mediteranu

    Poto su kriari i Mleani u toku kriarskih ratova raskomadali Bizantsko carstvo, ono se nije vie nikad oporavilo. Od 1517 u turskim je rukama cijela Mala Azija i itav istoni dio Balkanskog poluotoka sa Carigradom, te Mezopotamija, Sirija i Egipat. 1529 Turci prvi put opsjedaju Be. Pri osvajanju Carigrada znatnu ulogu imala je i turska flota. Ona je jedan od rijetkih primjera u povijesti da se ratna flota stvorila bez razvijene trgovake mornarice. Vanu ulogu u njenom stvaranju imale su berberske dravice u Sjevernoj Africi, koje su u 16. stoljeu razvil

Search related