OPRUGE

Osnove

Karakteristike, rad opruge, vibracije opruge.

Opruge slue npr. za pogon bubnjeva za namatanje, za vraanje ventilnih

opruga ili upravljakog poluja, priguenja udara, za ogranienje sile, za mjerenje

sile u vagama i sl. Po obliku razlikujemo lisnate opruge, zavojne, tanjuraste,

ravne torzione opruge itd., a prema deformaciji vlane, tlane, savojne i torzione

opruge

Slika 156. Karakteristike opruga

a) progresivna gumene opruge; b) ravna cilindrine zavojne opruge; c) degresivna

tanjuraste opruge

Svojstva opruga ocjenjujemo prema njihovoj karakteristici. Karakteristika

prikazuje ovisnost puta / o sili F opruge. Karakteristike prikazane na slici 156

su: progresivna (rastua zakrivljena), ravna i degresivna (opadajue zakrivljena).

Opruge koje rade bez trenja (izuzete su gumene opruge) imaju ravnu karakteristiku.

Sila potrebna za napinjanje (deformaciju) opruge za 1 mm ili okretni

moment za napinjanje (krunu deformaciju) za 1 rad oznauje se kao

specifina sila, krutost, specifini progib ili kod ravne karakteristike kao konstanta opruge:

specifina sila vlanih, tlanih i savojnih opruga c F/f (106)

specifina sila torzionih opruga c=T/a

c u N/mm, N/mm/rad specifina sila opruge,

F u N sila opruge, optereenje opruge,

/ u mm progib opruge uz silu F,

T u Nmm okretni moment,

a u rad kut uvijanja pod okretnim momentom T.

Opruge sa zakrivljenom karakteristikom imaju promjenljivu specifinu

silu.

Pri napinjanju opruge obavlja se radnja koju opruga prigodom otputanja

opet vraa, ne uzimajui pri tom u obzir gubitke zbog unutranjih ili vanjskih

otpora. Budui da je rad jednak produktu sile i puta, okomito rafirana

povrina na slici 156 oznauje nam rad opruge. Kod ravne karakteristike je:

Lisnate opruge kao savojne opruge

Zavojna fleksiona opruga kao opruga za okretanje

Ravna ipkasta (okrugla) kao torziona opruga

Tanjuraste opruge kao tlane opruge

Cilindrine tlane i vlane opruge

Gumene opruge

OSOVINE I VRATILA

Funkcija, oblikovanje

Osovine (sl. 178 a i b) nose na sebi mirujue ili rotirajue strojne dijelove

kao to su remenice, zupanici, rotori i sl. One mogu mirovati, tako da se

na njima smjeteni strojni dijelovi okreu, ili da rotiraju zajedno sa strojnim

dijelovima privrenim na njima. Osovine su optereene samo na savijanje i

ne prenose okretni moment!

Vratila (sl. 178c i d) na sebi nose strojne dijelove kao i osovine, ali se

ovi djelo vi stalno okreu te uvijek prenose okretni moment. Vratila su optereena

na savijanje i uvijanje.

Osovine i vratila s centrinim uzdunim provrtima nazivaju se uplje

osovine, odnosno uplja vratila (sl. 178 d).

Rukavcima nazivamo one dijelove osovina i vratila kojima se oslanjaju

na leaje. Kratke osovine nazivaju se svornjaci.

Za prijenos snage izmeu pokretnih pogonskih i radnih agregata upotrebljavaju

se i savitljiva vratila, DIN 44713, npr. za pogon brojila, mjerila brzine

vozila i brzine vrtnje, builica i drugih alata. Sastoje se od vieslojne iane

jezgre, koja se vodi u savitljivoj metalnoj cijevi.

Slika 178. Primjeri za osovine i vratila

a) nepokretna puna osovina; b) okretna puna osovina; c) puno vratilo; d) uplje vratilo