SKRIPTA Le Goff - Civilizacija Srednjovjekovnog Zapada - skripta

7/22/2019 SKRIPTA Le Goff - Civilizacija Srednjovjekovnog Zapada - skripta

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-le-goff-civilizacija-srednjovjekovnog-zapada-skripta 1/42

|

Jacques Le Goff Civilizacija srednjovjekovnog Zapada

Uvod

- u suglasnosti s Raymondom Blochom, Sylvain Contou i Jeanom Delumeauom usredotočio se na knjigu narazdolje od !"# do !$# st# %na sredi&nji dio srednjeg vijeka koji je u isti mah odlučni trenutak razvoja '(- )eriod )rihva*anja o)cije razvoja us)rkos skanjivanjima kr&*anskog svijeta u !$# st#- to je vrijeme svjedočilo nastanku grada i sela- )okretanje novčane )rivrede- tehnolo&ki izumi koji osiguravaju oradu zemlje- )redindustrijsko zanatstvo %tkalački stan, +eljezne alatke, mlinovi na vodu ###(- kormilo s krmenom statvom- kom)as- Crkva si )ridr+ava i nagla&ava svoj ideolo&ki i duhovni nadzor - o)ismenjivanje na)reduje- skolastika %oslanja se na sveučili&te ostaje kleričko, ali razvija kritički duh(- us)rkos kr&*anskom internacionalizmu ljudi se vi&e oku)ljaju oko laičkih voa u narode i dr+ave na osnovivladarskog ili kne+evskog orasca- indoeuro)ska $)artitivna shema oni koji se mole, oni koji rade i oni koji se ore- mentalitet se mijenja novi odnos s)ram novca, rada, oitelji- glad i dalje )rijeti- nasilje je )risutno- dru&tvene su ore +estoke i trajne- nije to toliko crno doa kad 'a)ad )ro+ivljava svoje djetinjstvo- us)rkos istinskoj okrutnosti srednjovjekovnog razdolja na mnogim )oljima svakodnevnog +ivota sve te+e )ristajemo na tvrdnju da je srednjovjekovno sinonim za nazadno i divlje- vi&e je lizak )rimitivnome %ali od nekud se mora )očeti(

- )ri nastojanju da se o)i&e i ojasni srednjovjekovnu civilizaciju ne trea zaoraviti . itne stvarnosti /!# se odnosi na samu )rirodu razdolja,Crkva je )ritom od temeljne va+nosti %kao )revladavaju*a ideologija i kao religija u u+em smislu riječi(.# stvarnost znanstvenog i intelektualnog reda

PRVI DID !"#I$%G &VIJ'#! D&R'D"JVJ'%V"G%R()!"&#V!

"as*anjivanje +ar+ara,od -. do /. s*olje0a1

%riza Ri2skog svije*a ,od 3. do 4. s*olje0a1- srednjovjekovni za)ad roen je na ru&evinama rimskog svijeta- )rostor o)asan zidinama- grad unutar tih zidina iskori&tava ne stvaraju*i nikakav se tehnički izum ne ilje+i od helenskog doa,gos)odarstvo se temelji na otimačini, )ojednički ratovi name*u ro)sku radnu snagu- remek-djelo trajnosti Rima na)ada u .# stolje*u erozija razornih snaga i onove- velika kriza u 5. s*olje0u Rim i 0taliju su nes)osoni, )rovincije )ostaju neovisne a zatim za)osjednute- 1)anjolci, 2ali, 0stočnjaci zauzimaju Senat, carevi 3rajan i 4adrijan su &)anjolskog )orijekla, carevi sua5ričkog, 6arakala ediktom iz .!.# daje rimsko )ravo graanstva svim stanovnicima Carstva- 6onstantinovo %$.7#-$$"#( utemeljenje Carigrada, 8ovog Rima, materijalizira klizanje rimskog svijeta )rema0stoku

- taj raskol oilje+ava svijet srednjovjekovlja kao i oru za kr&*anstvo ili nacije te+nja za sjedinjenjem 'a)adai 0stoka

!





|

- javljaju se %lodvig i #eodorik , 6lodvig je voa Salijskih @ranaka koji su se tijekom 9# stolje*a )reacili uBelgiju i )otom na S 2alije, Estrogoti su se )ro&irili Carstvom )od vodstvom 3eodorika %Carigrad 7>:#, 0talija7F$#(, on je onovitelj )aG romane u 0taliji- po@. 7. s*. )odjela ' čini se osiguranom izmeu =nglosaksonaca u elikoj Britaniji odsječenoj i ez ikakves)one s kontinentom, 6ranaka koji dr+e 2aliju, 9urgunda koji su se )ovukli u Savoju, Vizigo*a gos)odara1)anjolske, Vandala smje&tenih u =5rici te s*rogo*a koji vladaju 0talijom- izantska )olitika mijenja se dolaskom Jus*inijana -3/#, godinu dana nakon smrti 3eodorika u Ravenni

- Justinijan +eli osvojiti ako ne cijeli za)adni dio Rimskog Carstva %arem mediteranski dio(- izantski za)ovjednici ru&e andalsko Carstvo u =5rici %9$$#- 9$7#(, gotsku vlast u 0taliji i u 1)anjolskoj- veliki dogaaj /. s*olje0a ila je )ojava islama i ara)sko osvajanje- naj)rije je za)adnom kr&*anstvu oduzelo <agre, )a se )ro&irilo na 1)anjolsku- ;. s*olje0e je stolje*e 6ranaka- us)on @ranaka na ' us)rkos nekolikim )orazima neometan je od 6lodviga naovamo- 6lodvig se )reoratio s arijanizma na katolicizam- od H# st# @ranci su osvojili kraljevstvo Burgunda, a )otom Irovenceu- @ranci vi&e nisu jedini ili )ravovjernici ' kr&*anstva, izigoti i Aomardijci na)ustili su arijanizam )re&av&i nakatoličanstvo, Ia)a 2rgur eliki %9H"#-H"7#( se latio ora*anja =nglosaksonaca- sin 6arla <artela Pipin Aali učinio je )rvi korak zauzimaju*i se iz )etnih +ila za katolički leadershi) @ranaka s )a)om je zaključio savez )ovoljan za oje strane, rimskom je )rvosve*eniku )riznao )rivremenu vlast nad

dijelom 0talije i u okolici Rima- zahvaljuju*i krivotvorini )a)inskih ureda izmeu /-7. i /7>. raa se tzv# 6onstantinova Donacija, Ia)inskadr+ava ili Domovina Svetog Ietra i na taj način us)ostavlja )rivremenu vlast )a)e- zauzvrat )a)a )riznaje Ii)inu naslov kralja /-=# god# i dolazi ga )osvetiti /-4#, iste godine u kojoj seus)ostavlja Ia)inska Dr+ava

Zapad ranoga srednjeg vijeka B nove s*ruk*ure- srednjovjekovni svijet )osljedica je susreta i )ovezivanja dvaju svjetova koji su se razvijali jedan )remadrugome, )re)litanja rimskih i ararskih ustroja u )rocesu )reoraze- sve vi&e se )odvajaju strane na rimskom ' / trgovina je slaila, oradive )ovr&ine ile su na)u&tene, )oljana)u&tena- urano )ro)adanje urzano je razaranjima tijekom ararskih )rovala- gradovi su ili mamac svojim nagomilanim i izazovnim ogatstvom- graani su )risiljeni na )ovlačenje )rema mjestima )roizvodnje- )oreme*enost razmjene )ove*ava glad, a glad tjera mase na selo i )risiljava ih na slu+enje osiguravateljimakruha, velikim )osjednicima- sku)ine arara koje su se naselile nisu ila dru&tva jednakosti- nastaju razredi, klase- )ostoje mo*ni i slai, ogati i siroma&ni koji se lako )reora*aju u velike i male )osjednike ili zauzimateljeosvojene zemlje- dru&tvena je stvarnost sna+nija te urzo dijeli )ri)adnike oiju sku)ina na )otentiores, mo*ne, ararskog ilirimskog )orijekla i na humiliores, one skromne- iako su ararima ili )otreni nova kodi5ikacija i ustanovljavanje zakona, nekim se ararskim kraljevima

činilo nu+nim donijeti novu legislativu za Rimljane- )ravne razlike nisu ile tako velike- utjecaj Crkve )ridonio je slaljenju i nestajanju osonosti zakona u ime njihove teritorijalnosti

Zaklju@ak B od an*ike do srednjeg vijeka nas*avak ili rascjep- arari su )reuzeli sve &to su mogli najoljega od onoga, &to im je Rimsko Carstvo ostavilo u a&tinu, nadasvena )olju kulture- oni su o)adanje )rometnuli u nazadovanje, s)ojili su trostruko ararstvo svoje vlastito, ono oslaljenarimskog svijeta te ono starih )rimitivnih snaga- kvantitativno nazadovanje arari su razorili ljudske +ivote, s)omenike, gos)odarski ustroj, uslijedio jedemogra5ski )ad, guitak riznice umjetnosti, uni&tenje cesta, radionica, s)remnica, - u tom osiroma&enom, )othranjenom, oslaljenom svijetu ! *e )rirodna ne)ogoda dovr&iti ono &to su arari

za)očeli )očev&i od -45# Crna kuga do&la s 0, hara 0talijom, 1)anjolskom, 2alijom vi&e od )ola stolje*a- za njom ostaje )onor, tragika :# st# %dark ages(- tehnolo&ko nazadovanje ostavit *e srednjovjekovni ' dugo li&enim svega

$



|

- )ovratak drvetu- nazaduje i ukus i oičaji, kaznene mjere su )aklene- s)olno )retjerivanje, silovitost, udarci, ranjavanja, )ohle)a, )ijanstvo- jedino su zatvor ili uojstvo mogli zakočiti )retjerivanja tih 5ranačkih )rinčeva i )rinceza- )ro5injenost mučenja dugo *e nadahnjivati srednjovjekovnu ikonogra5iju ono &to rimski )ogani nisu činilikr&*anskim martirima, katolički su @ranci činili svojima- crkva zastu)a vlastite interese ne rinu*i se vi&e o doru ararske dr+ave

- )riku)lja ogatstvo otimaju*i donacije kraljevima i uglednicima, ali i sirotinji zemlju, )rihod, isku)ljenja- njezini isku)i, gotovo svi )ri)adnici aristokracije vele)osjednika, svemo*ni su u svojim gradovima, te i im ikraljevi mogli zavidjeti na njihovim isku)skim ovlastima- kraljevi i isku)i meusono su se neutralizirali i )aralizirali Crkva )oku&ava u)ravljati dr+avom, a kraljeviCrkvom

Ger2anski pokuEaj organizacije,od ;. do =>. s*olje0a1

%arolinEki Zapad- onova ' jedinstva &to je )rovode 6arolinzi razvijala se u $ smjera /na J0 u 0taliju,

na J' )rema 1)anjolskoj,na 0 u 2ermaniju- Pipin Aali, )a)in saveznik, )rovodi karolin&ku )olitiku u 0taliji- %arlo Veliki zauzima 1)anjolsku, &iri se )rema 0 %gdje mije&a )okolje i ora*enja(, sreuje Saksone du+Sjevernog mora %svaki njihov )rekr&aj i uvreda kr&*anske vjere se ka+njavala smr*u(- germansko ozorje, nadasve saksonsko, )rivlačili su 6arla elikog na 0- uvijek na )utu radije je na)adao kraljevske gradove %=iG-la-Cha)elle, 0ngelheim, ###(- osvajanje Bavarske značilo je zauzimanje jedne ve* kr&*anske zemlje- nova avarska )rovincija ila je i dalje izlo+ena u)adima =vara, tursko-tatarskog )orijekla- utemeljili su carstvo na srednjem Dunavu- u racijama su gomilali )lijen u svom glavnom stanu koji je zadr+ao okrugli olik mongolskih &atora / Ring- /87# 6arlo eliki je zauzeo Ring- 5ranački kralj je )ri)ojio ' dio =varskog Carstva, izmeu Dunava i Drave- )ojeda nad =varima označila je ulazak Slovenaca i 4rvata u 5ranački svijet- 6arlo eliki je na)osljetku na)ao 2rke- ;>># je 5ranačkog kralja okrunio rimski )a)a- )onovna us)ostava carstva na ' ila je čini se )a)inskom, ne karolin&kom zami&lju- 6arlo eliki se naročito rinuo da odr+i )odjelu izmeu starog Rimskog Carstva i 'a)ada kojemu *e on iti načelu, te 0stoka %za koji mu nije ilo ni na kraj )ameti ratovati s izantskim azilejem(- )a)a Leon III. idio je /88# trostruku )rednost u tome da 6arlu elikom dodijeli carsku krunu!# zatvaran i )roganjan od svojih rimskih ne)rijatelja +elio je )onovnu )otvrdu svog ugleda na djelu i zakonu odstrane nekog čiji *e se ugled es)rizivno nametnuti svima / cara,.# voa jedne )rivremene dr+ave, Domovine Svetog Ietra, +elio je da )riznanje te )rivremene suverenosti )otvrdi

vladar koji *e iti iznad svih drugih, )o naslovu i činjenično,$# na)osljetku +elio je učini 6arla elikog carem cijelog kr&*anskog svijeta, uključuju*i i Bizant, kako i se orio )rotiv krivovjerja ikonoklasta i us)ostavio )a)insku rimsku nadmo* nad cijelom Crkvom- 6arlo eliki se dao uvjeriti i io je okrunjen 3-. =3. ;>>. - ali je na)ao Bizant samo da i utvrdio svoj naslov i jednakost- s)orazum je sklo)ljen ;=4#, nekoliko mjeseci )rije smrti 6arla elikog @ranci su vratili eneciju, zadr+alizemlje na S Jadranskog mora, a azilej je )riznao 6arlu elikome njegov carski naslov- 6arlo eliki je ima te&ko*a s u)ravljanjem tako velikim )rostranstvom- stao je )oticati kori&tenje )isanih dokumenata- )isano orue su ili capi*ulaires ili zornici zakona %ka)itulara de villis o u)ravljanju kraljevskim )osjedima,ka)itualar de litteris colendis o re5ormi orazovanja, ### (- ljudsko su )ak orue ili 2iss do2inici, ugledne laičke i crkvene ličnosti koje se slalo u godi&nje )oslanje

nadzora nad vladarevim )redstavnicima- organizirala i se i o)*a sku)&tina

7



|

%riza od 8. do =>. s*olje0a B novi osvaja@i

- osvajači )risti+u sa svih strana- najo)asniji sti+u s mora, sa S i J- sa S sti+u &kandinavci koji se jednostavno nazivaju ljudima sa S ili "or2ani2a %ili )ak ikinzima(- Skandinavci se &ire na 0, kao i na '- (ve:ani ili Varjazi koloniziraju Rusiju, arem u gos)odarskom i )olitičkom smislu, utemeljuju*i )rve olike

dr+ave- na ' "orveFani na)adaju 0rsku- Danci )okrajine koje o)lakuje S more i Aa <anche

- ;/;# skla)anjem mira u Kedmoru, =l5red eliki )otvruje im %8ormanima( vlasni&tvo nad dijelom ?ngleske teoni od 8;># )ostaju njegovim gos)odarem )od &vendo2 i njegovim sinom %nu*o2 Veliki2 %!"!F# !"$9#(- ali tek *e se 8ormani - koji su se nastanili na S 2alije, u )okrajini kojoj *e nadjenuti svoje ime, nakon &to ju je6arlo 000# 2lu)i ugovorom u Saint-Clairu-sur-?)teu F!!# )re)ustio njihovu )oglavaru Rolonu ra&iriti ' i tamoostaviti trajna oilje+ja- =>77# osvajaju cijeli ?nglesku- od =>83# se nastanjuju u J 0taliji i Siciliji- u vrijeme kri+arskih ratova ili su i u Bizantskom Carstvu i u Svetoj zemlji

%riza karolinEkog svije*a B unu*arnji vidovi

-@ranci nisu razvili smisao za dr+avu- meusono su je dijelili- ;45# dolazi do )odjele u erdunu

a( najstariji Lo*ar doiva dugački morski )rolaz od S mora do <editerana s =iG-la-Cha)elleom, simolom@ranačkog Carstva i 0talijom

( Ludvig je doio teritorije na 0 i )ostao Audvig 8jemački c( %arlo zvan )elavi i Ludvig "je2a@ki )odijelili su Aotaringiju- zacrtavaju se orisi udu*ih nacija ' @ranačka koja *e )ostati @rancuskom %različita i individualistička(, 0@ranačka )ostat *e 2ermanijom

*onska o+nova- kralja 2ermanije Etona 0# Ekrunio je za cara )a)a 0van L00# .# veljače 873# u crkvi sv# Ietra u Rimu- Eton 0# do+ivljava svoje carstvo isključivo kao carstvo @ranaka- vojne &to ih )oduzima )rotiv Bizantinaca te+e jedino stjecanju )riznanja svojeg naslova- 8/3# mirovni ugovor za)eča*en je vjenčanjem njegova starijeg sina s izantskom )rincezom 3eo5anom- Eton 00# %8/5. 8;5#( nadomje&ta naslov 0m)eratora =ugustusa onim cara Rimljana- rimski narod ustaje )rotiv Etona 000# koji umire =>>3#

Renesansa =>. s*olje0a- dolaskom tisu*ite godine na )omolu je ila onova cjeloku)nog '- njegov nagli )rocvat čini ==. s*olje0e stolje*em istinskog razvoja ' kr&*anstva- takav se zalet mogao ostvariti jedino na gos)odarskim osnovama- lak&e je uočiti neke znakove onove trgovine u ># i F# stolje*u vrhunac 5rizijske trgovine, monetarna re5orma6arla elikog, izvoz )latna, ###- una)reenje )oljo)rivredne )roizvodnje dijeljenje mansa, )ojava novog načina u)rezanja, )romjena kalendara%kojim se mjeseci imenuju nazivima &to ukazuju na na)redovanje tehnike oraivanja zemlje(- razvija se skandinavska trgovina

Zaklju@ak B srednjovjekovni *ake off izvanjski izazov ili unu*arnji pole*

- čemu )ri)isati to uenje srednjovjekovnog 'M- )rotuudarac us)ostavljanju muslimanskog svijetaM- ili novim tehnolo&kim na)recima kao )lug na kotačima i s odgrnjačem, tro)oljnog sustava, vojno na)redovanje

9



|

- us)on velika&a zemljo)osjednika i vitezova zajedno stvorio je klasu kadru iskoristiti gos)odarske )rigodekoje su joj se )ru+ile eks)loatacija zemlji&ta i jo& ograničenih tr+i&ta

Uspos*avljanje krE0ans*va,od ==. do =5. s*olje0a1

Pole* krE0ans*vaB razvoj gradnjeH poljoprivredni i de2ografski napredak - svaka kr&*anska zajednica je htjela imati veličanstveniju crkvu od one svojih susjeda- taj je veliki graditeljski )rocvat zacijelo odigrao ključnu ulogu na srednjovjekovnom ' izmeu =>. i =4.s*olje0a )onaj)rije u smisli gos)odarskog )oticaja %)roizvodnja kamena, drva, +eljeza, izrada alatki, )rijevoz,dizanje kru)ne graevine, oku)ljanje radne snage, ### ( ; sredi&te )rve i gotovo jedine srednjovjekovne industrije- demogra5ski rast io je tek )rva i najs)ektakularnija )osljedica tog na)retka- jednako je s relativno mirnim )rilikama u !"# stolje*u kraj )rovala, na)redak ustanova NmiraO koje )ravnoureuju ratove ograničavaju*i razdolja vojnog djelovanja, stavljaju*i vojno nedjelatno stanovni&tvo )od za&titu jamstva na koja se zaklinju ratnici- "or2ani su se tijekom )rvog stolje*a nastanjivanja u 8ormandiji )reorazili u )oljo)rivrednike )od vodstvomsvojih vojvoda- )ostu)no &irenje tro)oljnog sustava %jedna tre*ina se odmara(, raznolikost )osijanih kultura, asimetrični )lug,

sve če&*a )rimjena +eljeza )ri izradi )oljo)rivrednih alatki- stanovni&tvo se u razdolju od !"# do !7# st# )odvostručilo,oko H""# !7# :# milijunaF9"# ..# H milijuna!$""# :$ milijuna- demogra5ski rast je )ak io odlučan za &irenje kr&*anstva- )ove*ani urod i )rehramena snaga ljetine ili su i dalje nedovoljni- 5eudalna orada zemlje isključivala je uistinu intenzivnu oradu- )reostalo je )ove*ati )rostor oradivih )ovr&ina- )rvo oilje+je &irenja kr&*anskog svijeta u razdolju izmeu !"# i !7# st# io je sna+an )okret krčenja

(irenje krE0ans*vaB kris*ijanizacija & i IH (panjolska Rekonkvis*aH kriFarski ra*ovi- kr&*anstvo je do+ivjelo i izvanjsko &irenje- tako se rodio dvostruki )okret osvajanja čiji je rezultat io )omicanje granica kr&*anstva u ?P i daleka )utovanja u muslimanske zemlje kriFarski ra*ovi- &irenje kr&*anstva u ?P %>#, F# i !"# st#( )ostalo je gotovo u cijelosti udjelom "ije2aca koji su za)osjeli granicekr&*anstva na S i 0- u F# st# moravski knez Ratislav )oziva Qirila i <etoda u svoju dr+avu ne i li osigurao )rotute+u utjecajunjemačkih misionara- sv# =dalaert, )ra&ki nadisku) )otkraj !"# st# dr+i da su esi iznova )ostali neznao&cima- oko godine !"""# novi niz kr&*anskih dr+ava )ro&iruje kr&*anstvo )rema S i 0 /Ioljska za <je&ka F>9#,

Pgarska za aika koji )ostaje sv# Stje)an,Danska za 4# Ilavozuog, 8orve&ka za Ela5a 3ryggvesona1vedska- Irusi *e se )reoratiti tek u !$# st#- njemačko &irenje )rema 0- skandinavsko &irenje )rema 0slandu, 2renlandu i mo+da =merici,normanske kne+evine niču i u J 0taliji 6am)anija, stječu )riznanje )a)e 8ikole 00#, oduzimaju Sicilijumuslimanima %!!# st#(, )rotjeruju Biznatince iz 0talije- tako je utemeljeno normansko %raljevs*vo Dviju &icilija %rame uz rame 8ormani, Sicilijanci, Bizantinci imuslimani latinski, grčki, ara)ski(- )ol# uzor kr&*anskog svijeta

- @rancuzi kre*u u osvajanje 6raljevstva Dviju Sicilija, otimaju ga od nasljednika @ridrika 00#,ali Sicilija izmiče iz ruku 6arla =n+uvinskog nakon Sicilijanske večernjice !.>.# %)okolj @rancuza na Siciliji koji je )očeo u Ialermu )rije večernje mise(, )relazi u 1)anjolsku

H



|

- 5rancuska je emigracija u 1)anjolsku ila naročito sna+na- ! od velikih us)jeha kr&*anskog &irenja izmeu !"# i !7# stolje*a je )onovno oduzimanje gotovo cijele1)anjolske muslimanima &to su ga ostvarili kr&*anski kraljevi uz )omo* )la*enika i vitezova mahom @rancuza- meu tim )omo*nicima Rekonkviste najva+niju je ulogu odigralo 5rancusko sve*enstvo iz Clunya- rekonkvista nije ila ne)rekinuti niz us)jeha, no odlučna su osvajanja ostvarena =>;-# kada =l5onso 0# 0z6astilje zauzima 3oledo, Santaremo, Sintru i Aisaon- značajan je datum =7. srpnja =3=3# kraljevi 6astilje, =ragonije i 8avarre odnose izvanrednu )ojedu nad

kali5om Cordoe u Aas 8avas de 3oulosi- )otkraj !$# st# muslimani su stjerani u 1)anjolskoj u malo 6raljevstvo 2ranade koja *e uostalom zalistati )osenim sjajem u !7# st# s dotjerivanjem =lhamre- &)anjolsku Rekonkvistu )rati nastojanje )onovnog na)učivanja i onove o)usto&ene zemlje- )olacion %naseljavanje( )rati svaku eta)u osvajanja- od )ol# !!# st# &)anjolska Rekonkvista )o)rimila je oilje+je vjerskog rata )ri)remaju*i vojnu i duhovnustvarnost kri+arskih ratova- kasnije se 5rancuska kolonizacija J @rancuske i 6raljevstva Dviju Sicilija, njemačka kolonizacija Iruskeslu+eno nazivaju kri+arskim ratovima- ali taj 5enomen &irenja i degeneracije kri+arskog rata koji omogu*uje da se u kontekst gloalnog &irenja ' odsredine !!# st# do kraja !$# uključe i )othvati naizgled izdvojeni i raznoliki, ne trea zasjeniti kri+arski rat voen uSvetoj 'emlji

- ez ozira &to je u konačnici )olučio osrednjim rezultatima, )o ' )rije &tetnim negoli korisnim, io je onvrhunac )okreta &irenja srednjovjekovnog kr&*anstva- treamo oratiti )osenu )ozornost na duhovni i osje*ajni kontekt kri+arskih ratova koji su savr&eno ra&članiliIaul =l)handery i =l)honse Du)ont- kri+arski ratovi su se nadali vitezovima i seljacima !!# st# )o)ut osloaanja nekog vi&ka za)adnja&tva +elja zaosvajanjem zemalja, ogatstva, )rekomorskih )osjeda- ali kri+arski ratovi nisu uta+ili +e 'a)adnjaka za zemljom, te im je valjalo rzo tra+iti u ?uro)i- kri+arski ratovi nisu donijeli kr&*anstvu ni trgovački )rocvat roen iz ranijih odnosa s muslimanskim zemljama,ni tehnologije i )roizvode, a ni duhovna orua &to su ih )odarila sredi&ta )revoenja i knji+nice 2rčke,1)anjolske- oni su do)rinijeli osiroma&enju ', )oseice vite&kog sloja, jer su sna+no utjecali na sna+enje raaju*ihnacionalnih su)rotnosti, na konačno )roduljenje konačnog jaza izmeu 'a)adnjaka i Bizantinaca, činili su )ogrome, )okolje i )ljačke- jedini )lod koji su kri+ari donijeli iz svojih )ohoda ila je marelica- )rvi )r# ?uro)ske kolonizacije )rivremeno nastanjivanje u Pales*ini- kada je Pran 00# =>8-# u Clermontu za)alio vatru kri+arskog rata, a kad ju je sv# Bernard )otaknuo ==47# uezelayu vjerovali su da *e se vječni rat na ' )rometnuti u )ravednu stvar, u oru )rotiv neznao+aca- taj je veliki naum )ro)ao- =. kriFarski ra* )ohod siroma&nih koji su krenuli )rvi i )oili mnoge idove na svom )utu, )ostu)no su seras)r&ili i )odlegli gladi, olestima i 3urcima- )oč# !$# st# kri+arski )ohod djece mladih seljaka- =>88# Jeruzalem je zauzet- u Svetoj zemlji se utemeljuje Aatinsko Carstvo, ali ono vrlo rzo iva ugro+eno

- Saladin )onovno zauzima Jeruzalem !!>:#- Rikard Aavljeg srca ni+e )odvige tijekom $# kri+arskog rata- 7# su kri+arski rat enecijanci skrenuli )rema Carigradu te ustanovili drugo )rivremeno Aatinsko Carstvo uCarigradu i u 2rčkoj %!."7# !.H!#(- do kraja !9# st# i nadalje često *e se govoriti o odlasku u kri+arski rat- vi&e se u njih ne*e kretati

Renesansa grada- srednjovjekovni gradovi su nastavili +ivot )rvoitnih gradova / slavenski grod, nordijski Tik gradovi su se u srednjem vijeku zili u jednom kutu svojih nekada&njih edema koji su im )ostali odve* &iroki i

sveli se na )ol# i u)ravne slu+e- no isku)ski gradovi su zadr+ali neku gos)odarsku va+nost )onaj)rije zahvaljuju*i hamarima isku)a ilisamostana %namirnice(

:



|

- veliki su srednjovjekovni gradovi o)*enito ili sljednikom malih gradova iz vremena antike ili ranog srednjegvijeka %enecija, @irenca, 2enova, Iariz, Aondon(- srednjovjekovni grad se raa i razvija na osnovi svoje gos)odarske uloge- nastaju u )lodnim nizinama- gradovi )otreuju seosko okru+enje- u okolici gradova )ro&iruju se krčevine- seoe iz sela u grad izmeu !"# i !7# st# jedan je od glavnih 5enomena kr&*anstva

+nova *rgovine- trgovinu na duge staze odr+avaju jedino luksuzni )roizvodi %tkanine, sač-)astel, začini( i oni )rijeko )otreni%sol(- +itarice i drvo tek )ostaju takvima- sajmovi u Cham)agnei u !.# i !$# st# glavna su stjeci&ta )rodaje- na S djeluje &irok trgovački savez koji urzo stječe i )ol# mo* te u)ravlja razmjenom na )ostranom )oljudjelovanja ?anza- trgovačke vode )ovezuju 2enovu i eneciju s Aondonom i Burgesom- enecijanci su utemeljili )ravo kolonijalno carstvo na oalama Jadranskog mora, na 6reti, na jonskim iegejskim otocima

- u !$# st# nastaje novac

In*elek*ualni i u2je*ni@ki uzle*- mistična duhovnost i romanička umjetnost razvit *e se u samostanima- Cluny i velika crkva o)ata 4uga %!!# st#( simoliziraju tu )remo* samostana- kulturalni translatio kojim je )revlast samostana )reuzeo grad doro se uočava u . olasti orazovanju iarhitekturi- tijekom !.# st# gradske &kole odlučno )otiskuju samostanske- skolastika je k*i grada vlada u novim ustanovama / sveučili&tima, duhovnim kor)oracijama- studiranje i nastava )ostaju zanimanjem- romanika )relazi u gotiku- ikonogra5ija katedrala izraz je gradske kulture

Crkva i vjera u uzle*u krE0ans*vana samoj razini ekonomije Crkva je ila veoma djelotvorna- u )očetnom stadiju ona ula+e sredstva koja jedina )osjeduje- u razdolju tezauracije ekonomije je )riku)ila vi&e nego itko- samostani su u !!# i !.# st# )ostajali nekom vrstom kreditne ustanove- )ravilo sv. !ugus*ina %!!#, !.# st#( zagovara nu+nost odlaska u )ustinju, )ronalaska u samo*i )ravihvrijednosti od kojih se ' svijet stalno udaljuje %tu se )otom oavlja manualni rad i uzgoj stoke(- )ustinjaci totalno kul, +ive )ovučeno, anarhisti vjerskog +ivota, +ive u siroma&tvu- Crkva iznjedruje nove redove - )rosjake

- 6ranjo !EiEki %činitelji )roči&*enja u iskvarenom svijetu( to Crkvu zarinjava- +ele da 5ranjevci )rijeu na njihovu stranu- do2inikanci vra*aju samostane iz )ustinje u mno&tvo- ciljano se ora*aju gradskoj sredini- sinodi ranog srednjeg vijeka davali su ton kr&*anskome dru&tvu- 7# lateranski saor %!.!9#( organizira nastavu i ustanovljuje oavezno uskrsno )riče&*e- sve &to nije mogla rije&iti Nmirnim )utemO Crkva je rje&avala silom, ratom- tako je odnijela )ojedu na )očetku !7# st# no na moralnom )olju je to io za nju guitak )red sudom )ovijesti

Zapadni feudaliza2- os)oravaju*i sam ustroj dru&tva hereze su se oru&avale i na ono &to je činilo njegovu osnovu - feudaliza2

- 5eudalizacija i gradski )okret . su vida istog razvoja koji u isti mah ustrojuje )rostor i dru&tvo- 3horner dru&tvo srednjovjekovnog ' seljačko je dru&tvo koje sadr+i stanoviti )ostotak %manjinski( gradova ikojime u )osenom slučaju ' kr&*anstva u)ravlja sustav koji se odreuje )ojmom 5eudaliteta

>



|

- feudaliza2 je )onaj)rije uku)nost osonih veza koje meusono )ovezuju u hijerarhiju članove vladaju*ihslojeva dru&tva- te se veze oslanjanju na stvarnu osnovu, ene5iciju &to je )lemi* dodjeljuje svome vazalu u zamjenu za stanoviti roj usluga i zakletvu vjernosti- 5eudalizam u strogom smislu vazalska je vjernost i leno- )lemi* i njegov vazal )ovezani su vazalskim ugovorom- vazal se zaklinje na vjernost svome gos)odaru

- najstariji tekstovi u kojima se taj )ojam s)ominje odnose se na gor5oviju Barcelone %!"."#(, gro5oviju Cerdagne%!"$9#(, =njou %!"$:#(- &iri se u @rancuskoj !!# st#- )rvi )ut se javlja u 8jemačkoj !"::#- nakon sklo)ljenog vazalskog ugovora vazal duguje svome gos)odaru savjet, koji se o)*enito sastoji u ovezisudjelovanja na sku)ovima &to ih u)riličuje )lemi*, a nadasve da dijeli )ravdu u njegovo ime i )omo*, uglavnomvojnu a )onekad i novčanu- vazal tako )ri)oma+e )lemi*ko u)ravi, sudstvu i vojsci- zauzvrat )lemi* svome vazalu jamči za&titu- )rotiv nevjerna vazala, 5elona, nevjernika mo+e odrediti kaznu, a glavna je kon5iskacija 5euda- sve se vrti oko lena- riječ se javlja na ' 8jemačke )očetkom !!# st#

- ne koristi se )osvuda u tom značenju- taj )ojam )rije rae )ravnici i moderni )ovjesničari nego &to i )ri)adao rječniku onog vremena- najva+nije je &to 5eud najče&*e odreuje zemlju- )lemi* dodjeljuje leno svom vazalu u sklo)u svečanosti, investiture, koja se sastojala od simoličnog čina, )redaje nekog )redmeta %zastave, +ezla(- sve ve*u )ovezanost vazala sa svojim lenom )otvruje nasljednost lena &to je itni čimenik 5eudalnog sustava- taj se )omak dogodio rano u @rancuskoj u !"#st# i na )očetku !!# st#

- udu*i da je gotovo svaki vazal io čovjek nekolicine )lemi*a, a dare+ljivijem gos)odaru i )odario )rvenstvenu vjernost- a da i se izjegao kaos, najmo*nija i vlastela natjerala vazala na zakletvu ligiusa %)rioritetna(- 5eudalizam se konkretno temelji na eks)loataciji zemlje )utem vladavine 5eudalne hijerarhije seniora i vazala nad seljacima te nadilazi okvir vazalskog ugovora ne i li svakom )lemi*u, kru)nom ili sitnom, osigurao nanjegovu )osjedu ili 5eudu uku)nost nadasve &irokih )rava- sredi&te 5eudalnog ustroja je dvorac- jedna od značajnih )ojava u )ovijesti ' od !"# do !$# stolje*a je utvren zamak čiji vojni izgled ne i treao )rikriti mnogo &ire njegovo značenje %vlastelini )reuzimaju gos)odarsku, sudsku, )ol# vlast(- iz svoga dvorca vlastelin gos)odari )odručjem nad kojim ona&a svoje anstvo- 8/=# se )ojavljuje naslov vi*eza- oko !":9# vite&tvo se )rometnulo u nasljednu klasu, istinsko )lemstvo- najvi&i su gos)odari zamkova, a najni+i oični vitezovi koji iza see imaju samo mali roj ljudi koji osonoovise o njima- <# Bloch razlikuje . razdolja 5eudalizma -

!# do )ol# !!# st# ouhva*a doa relativno stailne organizacije seoskoga )rostora u kojemu je razmjena slaa ineredovna, novac je rijedak a )la*enih slu+i gotovo i nema.# )osljedica velikih krčenja, onova trgovine, sve ve*a nadmo* trgovaca nad )roizvoačem

Poli*i@ki preokre*i B papins*vo i cars*vo- srednjovjekovna stvarnost ' je atomizacija dru&tva i njegove u)rave- na djelu je i vodoravna i okomita is)re)letenost vlasti- izmeu rojnih velika&a, Crkve i crkava, gradova, kraljeva i knezova ljudi srednjeg vijeka često ne znaju okome su )ol# ovisni- ne)osredno nakon !"""# godine mo+emo re*i da . osoe u)ravljaju kr&*anskim svijetom papa i car- tijekom cijelog tog razdolja njihov *e suko iti u sredi&tu zanimanja

- nakon smrti Silvestra 00# %!""$#( )a)instvo )ada )od ka)u velika&a Aacija, a nakon !"7H# )od njemačke careve- no, uskoro se osloaa %cijela Crkva vi&e ne ovisi o svjetovnim gos)odarima(

F



|

- na djelu je Gregorijanska refor2a, )rema )a)i 2rguru 00# %!":$# -!">9#( Crkva se +eli onoviti nas)ramklase ratnika- )a)a Pran 00# je )reko kri+arskog rata oku)ljao kr&*anstvo )od svoju vlast- u Kormsu !!..# dolazi do kom)romisa car )re)u&ta )a)i investituru isku)skom )alicom i )rstenom, oe*aje )o&tovati sloodu izora i )osve*enja, ali zadr+ava investituru +ezlom za svjetovni )osjed isku)a- suko izmeu )a)e 0vana LL00# i cara Audviga Bavarskog u !# )ol# !7# st# omogu*it *e zagovornicima Auja i<arsilija Iadovanskog u njegovom De5ensor Iacis %!$.7#( da odrede novo kr&*anstvo u kojemu *e svjetovna i

duhovna vlast iti jasno odijeljene

Poli*i@ki preokre*iB drFave- meu monarhijama i dr+avama nasljednicama )olitičke mo*i koje se grade izmeu !!# i !7# st# čak i onenajmo*nije nisu ni dinastijski osigurane niti )rostorno utvrene- ?ngleska nakon normanskog osvajanja nudi !# )r# centralizirane monarhije za vladavine ?enrika I. %!!!"#-!!$9#( i ?enrika II. - )očev&i od !">9# knjiga Domesday ook imenuje kraljevske )osjede i )rava )ru+aju*i dragocjenu osnovukraljevskoj vlasti- )ostoje i sna+ne novčarske ustanove- izija kriza u =5. s*# 0van ez 'emlje se mora )omiriti s <agna chartom,

ni+e )lemstvo se uni- ?dvard 0# i ?dvard 00# us)ostavljaju )arlamentarni nadzor )ri čemu u vladi sudjeluju )lemi*i, sve*enstvo igraani- na )očetku =4. s*. ?ngleska je najmodernija i najstailnija kr&*anska dr+ava- u @rancuskoj 6ilip Lijepi =5>5# ustrojava Iarlament %loza Ca)et, )rema 4ugou Ca)etu F>:#(- $# us)jeh centraliziraju*e monarhije ostvaruje )a)instvo- )a)instvo se u !.# i !$# st# )reora+ava u djelotvornu nacionalnu monarhiju- neus)jeh monarhijske centralizacije očevidan je u 0taliji i 8jemačkoj- u 0taliji zemaljska vlast )a)a u srednjem dijelu )oluotoka i carska vlast na S onemogu*uju )ovezivanje teritorija

Zaklju@ak B organizacija srednjovjekovnog pros*ora gradovi ili drFave- od !!:H# nadalje najna)redniji gradovi su oni S 0talije %kod Aegnana su nanijeli )oraz @ridriku Bararossi &to jeza)re)astilo 5eudalni svijet(- udu*nost je )ri)ala 2enovi, @irenci, <ilanu, eneciji, Barcelonu, U)resu, Bremenu- unatoč tome moderna ?uro)a ne*e nastajati oko gradova nego *e se osnivati na dr+avama- ekonomska osnova gradova nije ila dostatna ni za osnivanje )rvorazredne )ol# sile niti za utemeljenje sna+negos)odarske sile- )očinje se nametati novi olik )rostorne organizacije onaj teritorijalnih dr+ava

%riza krE0ans*va

,od =4. do =-. s*olje0a1%raj srednjovjekovne granice- ako ve*ina kr&*anskih dr+ava na )očetku !7# st# ima jo& nestailne granice, kr&*anstvo je u svojoj uku)nostius)ostavljeno- srednjovjekovna eks)anzija je zavr&ena- kad se )onovno )ojavi )otkraj !9# st# na djelu *e iti drugi 5enomen- nema vi&e krčenja- nema osvajanja tla- demogra5ska krivulja se )očinje s)u&tati %elika kuga(- rast cijena se zaustavlja i )okre*e de)resiju- vremenske ne)ogode uzrokuju slau ljetinu, )ovratak o)*e gladi %!7# st#(

%riza =4. s*olje0a- kr&*anstvo ulazi u krizu

!"



|

- )otkraj !$# st# izija niz &trajkova, gradskih nemira, )ouna %)oseno u @landriji(

Zna@enje krizeB op0a depresija ili uvje* napre*ka- kriza nije )rouzročila nazadovanje svekolikoga ' gos)odarstva- novi uzlet se zacrtava

DRUGI DICIVILIZ!CIJ! &R'D"J'G! VIJ'%!Geneza

Poganska kul*ura i krE0ansku du<

- izmeu 9# i !"# st# raaju se načini mi&ljenja i osje*anja- novina u srednjovjekovnoj kulturi ilo je us)ostavljanje odnosa izmeu )oganskog nasljedstva i kr&*anskogdo)rinosa uz )ret)ostavku da jedno i drugo čine )ovezanu cjelinu- suko izmeu )oganske kulture i kr&*anskog duha is)unio je staru kr&*ansku knji+evnost, )a i srednjovjekovnu

- sv# =ugustin je oznanio kako se kr&*ani treaju slu+iti antičkom kulturom jednako kao &to su se idovi slu+ili a&tinom ?gi)*ana

Znanje na kapaljku- redovnici ranog srednjovjekovlja ne )reuzimaju svoj znanstveni i odgojni )rogram od Cicerona ili 6vintilijananego od <arcijana 6a)ele koji )oč# 9# st# odreuje : sloodnih umjetnosti- zoologija se uči iz Ihysiologus, aleksandrijskog dijela iz .# st# )revedenog u 9# st# na latinski

"azadovanje i prilagod+a- sv# =ugustin olje da mu zamjere gramatičari nego da ga narod ne razumije

*oci civilizacijeB gradoviH dvoroviH sa2os*ani- Rim, <arseille, =rles, 8aronne i Erleans ostaju lukama 0stoka- ararski dvorovi )rivlače radionice luksuznih )redmeta/ gradnju u kamenu, izradu tkanine, zlatarstvo- u ukusu se nazaduje- zgrade se uglavnom grade od drveta- glavno sredi&te civilizacije ranog srednjeg vijeka je samostan- čuvatelj je zanatskih i umjetničkih vje&tina- ističe se Aerins, <onte Cassino- 0rska je )ostala otokom svetaca u H# i :# st# izvezla je !!9 svetaca u 8jemačku, 79 u @rancusku, 77 u ?nglesku

- naj)oznatiji od njih io je 6oluman koji osniva AuGeuil i Boio %utjecajni samostani(U*e2elji*elji srednjega vijeka- ljudi su svojim znanjem ili svjetionici u razdolju od 9# do ># st# %utemeljitelji srednjeg vijeka(- imali su s)asiti ono itno iz antičke kulture- Boetije %=ristotel, stara logika, načela )o kojima je kasnije utemeljena skolastika i de5inicija )rirode(, 6asiodor%latinski retori, )re)isivanje starih ruko)isa(, 0zidor Seviljski %najslavniji srenjvjekovni )edagog, rječnik znanosti(i Beda %najdovr&eniji izraz mnogoznačnosti smisla Svetog )isma, ustanovljivanje crkvenog kalendara(

%arolinEka renesansa- karolin&ka renesansa )redstavlja vrhunac niza malih renesansi koje su se nakon H>"# g# dogodile u Corieu, Sv#<artinu iz 3oursa, Rimu, Iaviji, ###

- riječ je o listavu i )ovr&inskom 5enomenu namijenjenu zadovoljavanju )otrea male aristokratske sku)inesukladno volji 6arla elikoga i njegovih nasljednika, kao i onoj crkvene hijerarhije )oolj&ati orazovanje

!!



|

- )renijela je ljudima srednjovjekovlja s)asonosne strasti sklonost ka vrsno*i, is)ravljanju tekstova,humanističkoj kulturi, va+nost orazovanja

- iznjedrila je remek-djela realistične minijature

J!CU'& L' G66CIVILIZ!CIJ! &R'D"JVJ'%V"G Z!P!D!#R')I DI%R()!"&% DRU(#V

?8= 0 D0J?3?- +ena je ila ni+e i*e u oitelji i nije u+ivala nikakve )očasti

- +ena je odgovorna za )rvi grijeh, a ujedno je i utjelovljenje zla u olicima avolskoga isku&enja- sveti Iavao smatra da je mu&karac glava oitelji- do )romaknu*a +ene dolazi u kultu Bogorodice, koji je na vrhuncu u !.# i !$#stolje*u

+eljelo se )re)oznati zaokret u kr&*anskoj tradiciji gdje <arija, kao nova ?va, isku)ljuje+enu gre&nicu , a to se )onavlja u kultu <agdalene

to je za)ravo kraj )oolj&anja +ena u dru&tvu- u heretičkim srednjovjekovnim )okretima, katarizmu ili )redheretičkim, kod egina, uloga +ene je znak

nezadovoljstva mjestom koje joj je )ridr+ano- +ena je na ekonomskom )olju

u seljačkoj klasi gotovo je jednaka mu&karcu n)r# mlati kono)lju, udara lan, ču)a re)u

- u vi&oj klasi +ene imaju )lemenitije zanimanje, ali je njihov rad u gos)odarskom smislu jednako značajan n)r# na čelu su +enskih odaja ili luksuznih zanatskih radionica one su tekstilne radnice neke )lemi*ke sku)ine

- . s)ola se označavaju kao V strana mačaW i Vstrana )resliceW- u knji+evnosti je )jesnički rod )osve*en +enama doio ime V)jesme )latnaW koje su se )jevale u

radionicama ili )redionicama- u vi&im slojevima dru&tva +ene su u+ivale odreeni ugled

)rvorazredne junakinje u knji+evnosti % Berta, Siila, Brunhilda( zemaljske dvojnice religioznih +enskih likova koji cvjetaju u romaničkoj i gotičkoj

umjetnosti / hijeratičke madone koje doivaju ljudski lik, )ostaju manirizirne, mudredjevice

u dvorskoj knji+evnosti junakinje u liku gos)e nadahniteljice ili )jesnikinje n)r# <arie Cham)agneska ili čak 0zolda koje utemeljuju ljuav u modernom smislu

- David 4erlihy tvrdi da se )olo+aj +ena )o)ravio u . navrata/ P vrijeme kri+arskih ratova P vrijeme Rekonkviste

- truadurska )oezija )romiče na)u&tenu +enu- )olo+aj +ena u !.# i !$#stolje*u se )ogor&ao- s djecom nije ilo tako, ali )rema umjetničkim djelima, oni u srednjem vijeku za)ravo i ne )ostoje

čak su i aneli odrasli- krajem srednjeg vijeka javlja se nova ikonogra5ska tema, Iokolj nevine dječice- u srednjem vijeku )ostoje samo mali odrasli, a često se gui i lik djeda

- čim na)usti majku djete se osuuje na na)or )oljo)rivrede ili vojnu ouku

!.



|

IA?<06= '=J?D80C=

- velika&ki )osjed na kojem +ivi )risvaja )ojedinca- i vazal )lemi* i seljak )ri)adaju vlastelinstvu, ali uz velike razlike

vazal )lemi* je V čovjek usta i rukuW, &to odra+ava )risutnost seljak je V čovjek nadohvatW, &to odra+ava ovisnost oni su gos)odarevi ljudi, jedan u )lemenitom, a drugi u )oni+avaju*em smislu, ali

oojica moraju uzvratiti gos)odaru nizom oaveza / )omo*i, slu+i, davanja, )odreeninjegovoj mo*i koja se najvi&e očituje u sudstvu

5eudalčeva uloga suca najte+e )ada onima koji o njemu ovise vazala se )oziva da zasjeda na doroj strani suda , kao sudac uz gos)odara ili čak

umjesto njega, ali i on )odlije+e njegovoj )resudi- na)redak kraljevskog )ravosua )omogao je emanci)aciji )ojedinca čija su )rava olja u kraljevstvu

nego u uskom vlastelinskom okru+enju- )ojedinac se mora snalaziti

naziv )ojedinac nosi aureolu sumnjiva lukavaca on je )lijen, sumnjiva osoa )omo*u svog lukavstva, us)io je uzmaknui zajednici

zajednica od članova tra+i )rivr+enost i dodjeljuje im oaveze koje su naknada za za&titu crkva uzima od +u)ljana desetinu da i namirila )otree siromaha

S?ES6= 0 2R=DS6= '=J?D80C=- seoske zajednice često )ru+aju us)je&niji ot)or velika&kim tra+enjima

osnovna je gos)odarska osnova dijele, u)ravljaju i rane svoje zemlji&te

- seljačka zajednica nije ravno)ravna neke glave oitelji %ogati( vladaju i vode )oslove zajednice sei u korist

- u engleskim selim !$# stolje*a ilo je imu*nijih seljaka koji su )osuivali novac u )ojedinačnim )osudama %lihvarenje(, a )onekada i za iznose koje je dugovala zajednica %kazne, tro&kovi###(

- sku)ina jamaca, Tarrantors, )ojavljuje se u seoskim is)ravama često ustanovljuju gildu ili seosko ratstvo

- seoska zajednica je dru&tvena 5ormacija novijeg datuma- seljaci olikuju kolektivne komune, savez sela i zaselaka- u 0taliji se seoska zajednica javlja us)oredno s gradskom

ključnu ulogu je odigrala ekonomska i moralna solidarnost koja se razvila kod gru)esusjeda % vicinae(

doro dolazi od susjeda, zlo od stranaca kada )ostaju ustrojene zajednice, vicinae se raslojavaju, a na čelo im dolazi sku)ina tzv#

Dorih ljudi iz čijih se redova iraju konzuli- u gradu, kor)oracije i ratije, koje osiguravaju ekonomsku i duhovnu za&titu svojih članova, nisu

ravno)ravne udruge- kor)orativni sustav je lieralan u &irem kontekstu, u koji se u)isuje grad )odr+ava dru&tvene razlike kor)oracije su hijerarhizirane ostavljaju )o strani dvije kategorije ljudi čije )ostojanje iz temelja remeti skladno

ekonomsko i dru&tveno )laniranje- na vrhu su ogati koji odra+avaju svoju ekonomsku vlast ona&anjem vlasti vije*nici, suci, konzuli(

)onekad se oku)ljaju u kor)oracije koje vladaju gos)odarskim +ivotom i utječu na )olitički +ivot

n)r# trgovci, mercatores ili )oslodavci- seljačke i gradske zajednice gu&ile su )ojedinca- osnivale su se na načelu kojeg se 5eudalni svijet stra&io- okomitoj 5eudalnoj hijerarhiji, su)rotstavilo se vodoravno ustrojeno dru&tvo

!$



|

vicinia, sku)ina susjeda koje je zli+ila )rostorna liskost, )reora+ava se u ratstvo,5raternitas

u 1)anjolskoj hermendades, a u 8jemačkoj schTurruderscha5t• oveza vjernost meu graanstvom

- ratstvo )relazi u zajednicu kojoj se )istu)a )olaganjem zakletve/ communio

2R=D 0 2R=DS6E DRP13E

- srednjovjekovni gradovi nisu ugrozili 5eudalizam, ali su oni de5initivno ili izvanredni 5enomen- grad je za ljude sa zemlje i &ume io u isti tren )redmet )rivlačnosti i odojnosti, isku&enje- na )očetku !7#stolje*a malo gradova ima vi&e od !"" """ stanovnika/ enecija, <ilano

Iariz, najve*i grad sjevernog kr&*anstva nije imao vi&e od ."" """ stanovnika Bruges, 3oulouse, Aondon, 4amurg iamli su izmeu ." """ i !"" """ stanovnika

- srednjovjekovni je grad )osve )ro+et selom % osim ovih velikih gradova( unutar gradskih zidina se gaje vinogradi i vrtovi, uzgaja se stoka, a graani +ive

)oluseljačkim +ivotom- ez ozira nato kontrast sela i grada io je u srednjem vijeku vrlo sna+an

zidovi grada )redstavvljaju sna+nu granicu zidovi, tornjevi i vrata grada odvajaju ta dva svijeta grad je simol izvanrednog

- izmeu !"# i !$# stolje*a lice gradova 'a)ada se mijenja- njihova )rimarna uloga )ostaje gos)odarska, trgovačka i zanatska- grad )ostaje ognji&te sramotne gos)odarske raote- raanje gradskog )atriotizma )otiče dalji razvoj uranog mentaliteta

gradovi su )ozornice +estoke ore klasa, a vladaju*i slojevi su )oticatelji- gradsko dru&tvo stvorilo je vrijednosti zajedničke svim stanovnicima / estetske, kulturalne, duhovne- najuraniziranije )okrajine su @landrija, 8jemačka, sjeverna i srednja 0talija- meutim grad zahvaljuje svoju djelatnost i mo* svom ruralnom okru+enju, svom selu

- odnosi izmeu gradova i sela su slo+eni iseljeni seljak u gradu nalazi sloodu grad u isti mah i eks)loatira selo, )onaj)rije u gos)odarskom smislu, te se )rema njemu

)ona&a kao velika&• ku)uju )roizvode )o niskoj cijeni, name*u svoje )roizvode• gradsku )oliciju čine seljaci na vojnoj ouci• gradske tekovine/ sveučili&tarci, )ravnici )otkraj srednjeg vijeka ustanovljuju

)ravne odrede koje uni&tavaju seljaka

BERB= 6A=S=/ 2R=DS6E 0 IA?<06E DRP13E

- kler, u svom mono)olu nad knji+evno&*u )rikriva +estinu ori u srednjem vijeku- crkveni )isci otkrivaju antagonizam koji se )onekada )retvara i u eks)loziju sile- naj)oznatija su)rotnost je )okretanje graansta )rotiv )lemstva

česti su slučajevi gradskih )ouna )rotiv isku)a, gos)odara grada )ritom se javljaju nove klase i novi sustav vrijednosti koji vi&e no )o&tuje sakralni značaj

)relata !!!!#g# u Aaonu )ouna graana zavr&ila je uojstvom isku)a 2audria i skrnavljanjem

njegova le&a, kojem je neki )ounjenik odrezao )rst kako i mu uzeo )rsten crkvu nisu čudili ti gradski )okreti, ali kada je do&lo do )oune )rotiv 5eudalnog )oretka,

koji je crkva odorila crkvena je historiogra5ija )riznala svoje nerazumijevanje

BERB= 6A=S= P S?ES6E< E6RP?8JP

!7



|

- selo je ilo glavno )o)ri&te dru&tvenih na)etosti- ora )lemi*a i seljaka je ne)rekidna- u gradovima od !!# !$# stolje*a )oune vode graani +ele*i si osigurati neku )olitičku mo*, na selu

seljaci ne te+e samo )oolj&anju )olo+aja, ve* su odraz ore za o)stanak ve*inu seljaka čini masa ljudi na ruu )othranjenosti, gladi, e)idemije glad daje silnu snagu očajanja seljačkoj uni

- us)rkos )oolj&anju +ivota u !!# i !.# stolje*u, mnogi )lemi*i jo& )otkraj !$# stolje*a ne )riznaju drugo

vlasni&tvo osim njihovog golog tijela- tekstovi stalno )onavljaju da je seljak divlja zvjer

5eudalno je doa iz riječi vilain % seljak, )rostak(, izvelo vilainie, &to znači moralnuru+no*u

- osnova seljačkog mentaliteta je dugo nestr)ljenje i trajno nezadovoljstvo osim &to nemaju gotovo nikakva )rava, umjetnost i knji+evnost konstantno ih ismijavaju ikonogra5ija često )redstavlja oru seljaka i )lemi*a, kao oru Davida i 2olijata

- uoičajni olik ore seljaka )rotiv gos)odara je )otmuo gerilski rat, kraa )o vlastelinskom zemlji&tu,lovokraa, )aljevina njegova )rinosa, a )onekada i ijeg

- ne)rijateljstvo seljaka )rema tehničkom na)retku jo& je nevjerojatnije srednjovjekovnu mehanizaciju )ratio je mono)ol stroja u korist vlastelina, zog kojega je

kori&tenje strojem ilo oavezno i )oguno mnogorojne su )oune seljaka )rotiv vlastelinskih mlinova, a neki su vlastelini čak dali

uni&titi ručne mlinove, kako i )risilili seljake da nose hlje u njihov mlin i )late )orez- )oseno mjesto zauzimaju s)orenja u vezi s te+inama i mjerama

odluka o ras)olaganju standardima kojima se utvruje količina rada i dad+ina itno jeorue ekonomskog gos)odarenja

Kitold 6ula je utro )ut dru&tvenoj )ovijesti te+ina i mjera Ptezi i mjere čuvaju se u dvorcu i ulog su ne)rekidne ore

- čitanje sudskih i *udorednih ras)rava ostavlja dojam da je srednji vijek io raj za varalice, veliko vrijeme )revare

BERB= 6A=S= P 2R=DS6E< E6RP?8JP

- sukoi izmeu klasa uglavnom su se zivali na selu, ali su se urzo )ojavili i u gradovima i to kao oramalih ljudi )rotiv ogatih graana

- od kraja !.# do !7# stolje*a u gradovi se javlja nova crta razdvajanja koja su)rotstavlja siroma&ne ogatima, slae mo*nima zajednicu graanstvu

- to je razdolje ustanovljavanja nove radske vladaju*e kategorije stanovni&tva, )atricijata čini je sku)ina oitelji koja gomila vlasni&tvo nad gosodarskim +ivotom i nadzor nad

)olitičkim +ivotom )utem namicanja o)*inskih slu+i, )rotiv kojih ustaje masanovo)otlačenih ljudi

- od kraja !.# stolje*a )ojavljuju se meliores urgenses i maiores o))idani čija se vlast urzo us)ostavlja

- u gradu se su)rotstavljaju oati i siroma&ni- od kraja !$# stolje*a sve je vi&e &trajkova i nemira )rotiv ogatih, a u !7# stolje*u do&lo je do silovitih )ouna gradskog stanovni&tva, zahvaljuju*i krizi

- unutar klasa ilo je )odjela meu ni+im gradskim slojevima razlikuju se )o)olo minuto, zanatlije i slu+nici

kor)oracije i masa )la*enih manuelnih radnika koji nisu imali nikakvu za&titu )otkraj !$# stolje*a manuelni radnici )ostaju donjim slojem laoratores

?8= P 6A=S8EJ BERB0

- eks)loatacija +enske radne snage imala je izuzetno mjesto u ugnjetavanju od strane )oslodavaca

- +ene su u sredi&tu )rividno manje dramatične )oune ulog su)arni&tva mu&karaca iz različitih dru&tvenih slojeva

!9



|

zaavne igre mu&karaca i +ena za)ravo su najgorči izraz ore klasa )rezir +ena s)ram mu&karaca odreenog dru&tvenog sloja kler im )ritom )ru+a )odr&ku

- lirsko )jesni&tvo često )jeva o ljuavi izmeu viteza i )astirice

SPI=R8013E P8P3=R 6A=S=

- ora izmeu klasa )odvostručuje se +estokim su)arni&tvom unutar klasa- sukoi meu 5eudalcima, nastavak rodovskih ori, )rivatni ratovi )roiza&li iz srednjovjekovnog olika

velika&ke osvete- graanske su oitelji u nemilosrdnim orama za vodstvo u )atricijatu ili za vlast u gradu- 0talija, koja se ranije uranizirala ila je )o)ri&te tih gradskih i ur+oaskih su)arni&tva- 8eki članovi vi&ih klasa su se, ilo iz interesa, ilo iz idealizma, osje*ali solidarnijima sa siroma&nima

nego sa klerom, )a su se orili na strani )ounjenih ni+ih slojeva 3o su najče&*e ili graani ili sve*enici

CR6= 0 6R=AJ?S3E P BERB0 6A=S=- crkva je )rema kr&*anskom idealu )ozvana da odr+ava ravnote+u izmeu ogatih i siroma&nih, seljaka i

velika&a djelovanje crkve u ori )rotiv gladi nije zanemarivo, a )onekada je vodila i )okrete za

mir u ime svih +rtava 5eudalnog nasilja anga+irana u svjetovnom +ivotu, ila je )rirodno sklona strani na kojoj se nalazila

- seljaci su ili nadasve ne)rijateljski ras)olo+eni )rema crkvenim velika&ima- )olo+aj i )ona&anje kraljevstva )rilično je slično )ona&anju crkve

kraljevstvo se maksimalno koristilo svim oru+jima kojima ga je o)skrio 5eudalni ustroj / )risiliti velika&e da se zakunu na neograničenu vazalsku vrijednost, oditi )olagatizakletvu za zemlju, doiti )riznanje )rava za&tite

kraljevstvo uvijek tra+i mogu*nost da izjegne nadzor velika&a učiniv&i krunu nasljednom, )ro&irili su kraljevsko )olje

- znakovito je da su se seljaci htjeli staviti )od kraljevsku za&titu- ni+i slojevi dru&tva često su )olagali nadu u kralja vjeruju*i da *e ih on izaviti 5eudalnog ugnjetavanja- kralj se )onekada nae i sam nas)ram dru&tvenih klasa- kraljevi su us)rkos svom ugledu uvijek ili malo strani u svijetu srednjovjekovlja

<?XPDRP13?8? '=J?D80C? / BR=30J? DEB8? 6A=S?- ratije su srednjovjekovne zajednice čiji su )očeci slao )oznati, a njihovi su odnosi s kor)oracijama

nejasni manje-vi&e su se is)re)litale s dru&tvenim klasama crkva ih je )odu)irala gledaju*i ih kao način da se razvodni i ula+i ora klasa ile su )ro5esionalne, a )rve su ile vjerske naravi

- takve su i kategorije djevica i udovica koje crkva )oseno &tuje djevice )okazuju sklonost zamjene s redovnicama, a udovice sa stadom siromaha iz onog

vremena kada je odsustvo mu&karca koji zarauje za +ivot acalo u ijedu ve*inu onihkoje se nisu mogle ili htjele )onovno udati

- klase uzrasta ile su mnogo +ivlje one koje su se uključivale u konkretnu tradiciju )oseno djelotvorna ila je klasa mladih, ona koja u )rimitivnim dru&tvima odgovara

mladima koji su )ro&li kroz cjeloviti )roces inicijacije klasa mladih razlikuje se kod ratnika i kod seljaka kod ratnika se oučavaju oru+ju, 5eudalnoj ori koja zavr&ava inicijacijom )rimanja u

vite&ki red kod seljaka je na djelu ktonski cikus, ciklus 5oklornih )roljetnih svečanostiu kojem

izmeu Jurjevdana i 0vandana seoski mladi*i oavljaju orede namijenjene osiguranjugos)odarskog na)retka zajednice

!H



|

- klasa staraca iz tradicionalnih dru&tava nije imala značajnu ulogu u kr&*anskom srednjovjekovlju- kr&*ansko srednjovjekovlje je dru&tvo ljudi koji umiru mladi, ratnika i seljaka koji vrijede samo dok su u

)unom na)on tjelesne snage

DRP13?8= SR?D013= CR6? '=<6E0 <A08E0 6R<?- crkva je sredi&te +ivota +u)e crkva je mjesto oku)ljanja odr+avaju se sku)ovi, zvona )ozivaju na oku)ljanje u slučaju o)asnosti vode se razgovori, igraju se igre, skla)aju trgovački )oslovi

- dru&tvo zamkova je dru&tvena *elija koju ustanovljuju velika&i u svojim dvorcima oni oku)ljaju mlade sinove vazala koji su tamo )oslani da slu+e gos)odaru, da oavljaju

vojnu ouku, da udu vlastelinske sluge, zaavljači- narodna sredina ima druga sjedi&ta oku)ljanja

na selu, mlin u koji seljak mora dovesti svoje +ito, mjesto je susretanja redovnici tamo odlaze sku)ljati milostinju

a i ludnice su se nastanjivale u okolici mlinova- u gradu, graani imaju svoje tr+nice, dvorane za sastanke- veliko dru&tveno sredi&te je krčma, u gradu i na selu

ako je u vlasni&tvu velika&a, )otiče se njeno )osje*ivanje, a ako nije, sve*enik je na)adakao sredi&te )oroka

ona je drugi okvir gradske solidarnosti % često je i )reno*i&te( ključno čvori&te mre+e odnosa u njoj se &ire novosti, legende i mitovi

4?R?'? 0 BERB= 6A=S=

- hereza je vrhunski olik revolucionarnog )okreta )rihva*ale su dru&tvene kategorije nezadovoljne svojom sudinom heretički )okreti su osuivali zemaljsko dru&tvo i crkvu , te su raali vrlo sna+nu

revolucionarnu klicu % katarizam, milenarizmi( hereze su oku)ile različite dru&tvene saveze unutar kojih su klasne razlike oslaile

djelotvornost )okreta hereze su ile najo&triji )okret ideolo&kog otuenja

0S6AJP?80/ 4?R?30C0, 2PB=C0, 0DE0, J?13=C0, SEDE<030, BE2=AJ0, S3R=8C0,EB?SIR=J?80

- hereze su ile o)asne za crkvu i 5eudalni )oredak, )a se heretike )roganjalo )ojavom inkvizicije hereza se odreuje kao zločin uvrede veličanstva, nasrtanje na javno

doro crkve- zajedno s hereticima, idovi i guavci su stavljeni na indeG, ograeni su i )roganjani- us)rkos tome, u srednjem vijeku umno+ili su se sumnjivi zanati- ararizacija je omogu*ila osloaanje atavističkih taua/

tau krvi % usmjeren )rotiv mesara, krvnika i liječnika( tau nečisto*e %)ogaa valjare, ojadisare, kuhare, )ralje( tau novca

- to kr&*anstvo koje je uključilo novo dru&tvo roeno od !!# do !.# stolje*a, nemilosrdnije je )rema onimakoji se ne +ele )odrediti us)ostavljenu redu i koje ono ne +eli )rihvatiti

- srednjovjekovno dru&tvo +eli da ti )ariji udu udaljeni zog toga &to su o)asni, ali da udu vidljivi, srazlogom &to si ono kuje čistu savjest, i jo& va+nije )reacuje na njih sva zla koja otklanja od see

- kr&*anski svijet )rotjeruje čak i es)osličare!:



|

- aca na cestu svijet ogalja, olesnika, neza)oslenih koji *e se )omije&ati s velikom hordom skitnica- sa idovima kr&*ani tijekom cijelog srednjeg vijeka vode dijalog koji )rekidaju )rogonima i )okoljima

+idov lihvar je nezamjenjiv )osuivač novca, kojeg se mrzi, ali se i ne mo+e ez njega +idovi i kr&*ani konstantno se svaaju oko Bilije !!7H#g#, s drugim kri+arskim ratom, )ojavljuje se )rva o)tu+a zog orednog uojstva,

uojstva kr&*anskog djeteta čija je krv ila )omije&ana s eskvasnim kruhom, )a je toujedno ila i )ro5anacija hostije

za vrijeme velike kuge +idove se o)tu+ivalo da su otrovali unar i uijalo ih se veliki razdvoj izdvajanja +idova io je gos)odarski razvoj

- srednji se vijek i s)ram luacima odnosio dvosmisleno jednom ih dr+i gotovo nadahnutima, a gos)odarev zaavljač, koji *e )ostati kraljevskom

ludom, )ostat *e mu i savjetnikom seoska luda je 5eti& zajednice razlikuju se razne vrste du&evno ooljelih / ijesni, 5renetici, melankolici, o)sjednuti

- mnogi o)sjednuti lako se )oistovje*uju s vje&tacima vje&taci su sve malorojniji nasljednici )oganskih vje&taca, seoskih gatara od !$# stolje*a dr+ava )očinje lov na vje&tice )a)e *e ih )rogoniti meu )rvima

- u razdolju od !!# do !.# stolje*a )jesnici o)ijevaju )ohvalu ljuavi )rema mladim dječacima, asamostanski tekstovi )ovremeno do)u&taju naslutiti kako mu&ko redovničko dru&tvo nije ilo ravnodu&nos)ram sokratovske ljuavi

- zacrtala se )ovijest srednjovjekovne sodomije- u !$# stolje*u, u sklo)u naslijea +idovskih taua, sodomija se )rokazuje kao naju+asniji od svih zločina,

te se )rogla&ava grijehom )rotiv )rirode- meutim u )raksi zarana homoseksualnosti nije ila tako stroga- sodomija je jedan od grijehova koji su se najvi&e zamjerili tem)larima- u to se vrijeme )očinje zatvarati guavce, )a se gua na 'a)adu od )očetka !7# stolje*a )rilično )ovukla- u razdolju od !H# do !:# stolje*a )rovodi se ored odvajanja guavaca

ored se sastoji u tome da isku) tijekom oredne slu+e simoličnom kretnjom odvoji

guavca od dru&tva i učini ga mrtvacem za svijet- guavce o)tere*uje značajni roj zarana, oni su dru&tveni janjci- isključeni su takoer i olesnici i nadasve ogalji, sakati- olest i sakatost dr+e se izvanjskim znakovima grijeha, a one koje )ogodi smatra se )rokletima od Boga- siroma&ni, olesni i skitnice u srednjem su vijeku gotovo sinonimi- crkva je odijala zareivati ogalje- iz srednjovjekovnog su dru&tva ili isključeni i stranci

kr&*ansko dru&tvo odija stranca kao donositelja ne)oznatog i nemira stranac je onaj koji nije vjernik, )odanik, mije se zakleo na odanost

- tako je srednjovjekovno graanstvo ula+avalo neke od svojih oljki/ gradovi i sela na ruu utvrenihzamkova )okazuju svoje mjesta i orua re)resije

vje&ala na glavnome drumu stu) srama na tr+nici

zatvor čije je )osjedovanje ilo znakom vrhunske sudske mo*i- ono &to se nije moglo )rivezati ili zatvoriti srednjovjekovno je dru&tvo acalo na ulicu

etvrto )oglavlje<?83=A03?3, ESJ?3AJ0ES3, IR0S3PI%ED !"# DE !$# St(

Esje*aj nesigurostiEsje*aj nesigurnosti )revladava osjetilno&*u ljudi srednjovjekovlja 0 on odreuje njihove temeljne )ostu)ke#Razlog nesigurnosti je &to udu*i +ivot nije nikome zajamčen 0 u )ot)unosti osiguran %niti doar +ivot, vladanje

ga ne garantira ljudi se oje )roklestva vraga kojih je )uno(Aijek, )rema Crkvi je osloniti se na solidarnost sku)ine#Esje*a se )otrea za kolektivnim ohrarenjem

!>



|

Iovezivanje na starinu/ autoriteti'a Srednji vijek % dalje S( karakteristično je )ovezivanje na starinu, na tradiciju, na )rethodnike#Eno &to )ro&lost ne osigurava nije sigurno3i )ovla&teni jamci nazivaju se =P3ER03?30<=rhunski autoritet je teologija %vrhunska znanost koja ouhva*a cjeloku)ni duhovni 0 intelektualni +ivot( anajvi&i autoritet je Sveto )ismo 0 crkveni oci

=utoriteti su često nejasni )a ih je )otreno tumačiti, ojasniti# Eni se rasvjetljavaju 2AES=<= 8aj)oznatije @AER0A?20J?% zirke tekstova koje govore o duhovnosti S( govore u)ravo o glosama 0S?83?8C0J=<= %kratki O)ametniY citati(P srednjem vijeku citirani su 0 neki )oganski 0 ara)ski autoriteti, to je ila 0 moda'og )rakse )ovezivanja na tradiciju S osuuje sve novo# 8ovina je grijeh 0 *udoree# 3o je slučaj stehnolo&kim 0 duhovnim na)retkom=utoriteti se osje*aju u svim )odručjima +ivota# Eni su oilje+je tradicionalnog seljačkog dru&tva gdje se svamudrost 0 istina &iri )o)ut tajne usmenim )utem od nara&taja do nara&tajaSrednjovjekovna se etika )renosi 0 uči )omo*u )oučnih )ričica-=8?2DE3= ili ?L?<IA= %)renosi se usmenogeneracijama )a se s vremenom 0 mijenja, iskrivljuje, zadr+ava se glavna )oruka ali kontekst se mijenja, )ostajeatem)oralna 0 as)acijalna(IESAE0C? imaju ključnu ulogu u S, )ogotovo u seljačkom tradicionalnom dru&tvu 0 kulturi

0stinska )odloga 5eudalnog dru&tva je EB0=J %)ro&lost o)ravdava sada&nje )ostu)ke, n)r#, ako je )rije nekivazal nametnuo neke )oreze na temelju toga mogu 0 sada&nji(

Iovezivanje na o+ansku intervenciju/ čuda 0 ordalije 8a dokaz autoritetima nadovezuje se dokaz čudimaSrednjovjekovni ljudi na veliko vjeruju u čuda, u nat)rirodno, izuzetno, čudesno u <0R=B0A0J?#0 sama znanost to uzima kao )redmet )roučavanja, to im je zanimljivije % kometi, sunčeve mijene##(S čudima su usko vezani 0 S?C0 od !. st# da i se )ostalo svecem- da i se izvr&ila kanonizacija, )otreno je da je %udu*i( svetac na)ravio neko čudoBog na čudesan način )oma+e svece, junake %roland, 6arlo eliki(ali 0 oične ljude- glasovito dijelo !$ st,#2autiera de Coincya- uda Bogorodice (govori o )rimjerima gdje Bogorodica )oma+e smrtnicima( 8ajolji dokaz istine i)ak )redstavlja Bo+ji sud-ERD=A0J? %da i se dokazalo da čovjek govori istinu )odvrglo i ga se nekom mučenju, ako )re+ivi to znači da mu je sam Bog )omogao jer je govorio istinu(# Iostojali su )la*enici koji i ili )odvrgnuti mučenju u ime nekog drugog# Erdalije su zaranjena na etvrtom lateranskomsaoru, !.!9 god#

Simolički mentalitet 0 osjetilnostS )un je simolizma, raznih simolaP S svaki se )redmet smatrao uoličenjem nečega vi&eg, &to mu je odgovaralo na razini tog vi&eg svijeta, 0 nataj način )redmet i )ostao njegovim simolomPvijek su se tra+ili ključevi za taj vi&i svijet gdje je izavljenje mogu*e %magija 0 s dr# strane religija(Srednjovjekovni simolizam )očivao je na razini riječi, 0menovati neku stvar značilo je ojasniti ju %n)r# u

medicini, dijagnozaimenovanje olesti je ve* izlječenje(

zato je osnova orazovanja ila gramatika %riječi suključ )rolema(P S vodile su se mnoge ras)rave o odnosu res 0 veraIriroda je )una simola ivotinje- %ve*ina simola je zlo( guja, zmija ; zlo, &kor)ion; la+ ; +idovi Biljke- jauka; zlo Drago kamenjeBiljke 0 drago kamenje do)unjuju svoje simoličko značenje sa svojim učincima %lagotvorno ili nelagotvornodjelovanje(Simoli su vrlo )risutni u kr&*anstvu %Bilija, oredi, arhitektura(P Sv )risutan je simolizam rojeva % )ovezano 0 s Bogom :dana stvara svijet r# !" savr&enstvo(Ajudi su u srednjem vijeku koristili )rirodne mjere, ruke-)edalj, lakat, korak

3aj dualizam-konkretno 0 a)straktno %n)r u)ravo kod rojeva-simolika ali 0 konkretno za mjere(karakteristika je ljudi S

!F



|

arhitekturaSklonost srednjovjekovlja s)ram +arkih oja# 0za toga je strah od no*i, traganje za svjetlo&*u koja je s)assigurnost# Aje)ota je svjetlost koja umiruje, ona je znak )lemenitostiAje)ota je 0 ogastvo# S)oj ogastva 0 lje&atvilosti su riznice za zlato#Ajudi se vi&e dive neoraenim sku)im, rijetkim materijalima nego umjetničkim djelimaAje)ota je doro# Sve crkveno je lije)o stoga 0 kao doroDana&nji monokrom 0 taman S )osljedica je zua vremena 0 anakronog ukusa na&ih suvremenika

Bjegovi 0 snoviP S razvijeno je vje&ta&tvo, vje&tice 0 čaronjaci uvijek s)remaju neke na)itke, začine za vizije, za zaorav, za ijeg, za )relazak u vi&i svijetCrkva zagovara dr# sredstva-molitva, oredi, asketske vje+eivot ljudi S )roganjaju S8E0# Ed !. st# govori se o njima, )otiču se, ras)ravlja o njima- &to su oni-vizije, )ro&li +ivotMMMSvi ljudi, dru&tveni stale+i sanjaju#

Razvoj )rema realizmu 0 racionalizmuIrva novina na tom )olju u !. st#, kao &to smo, vidjeli, ilo je olikovnnje novoga mentalnog orua, ato su

)roveli OnoviYljudi, učitelji graanskih &kola koji )ostaju ljudi sveuči&ta6njiga na sveuč, razlikuje se od one samostanske samostanska knjiga u svojoj duhovnoj 0 intelektualnoj ulozi )onaj)rije je riznicaPs)rkos na)orima tehnike knjiga ostaje sku)a sve do )ojave tiskare#6njiga koja se )olako sve vi&e &iri 0 sve vi&e o)lemeljuje 0 orazuje ljude doiva ulogu dokaza# Sada se u knjigu )očinju u)isivati oičaji, umno+avaju se )ovelje, traktati, zakoni dru&tvo se )olako )rilagoava na novosredstvo, ali 0 s )onekim )ote&ko*ama %javlja se ot)or ni+ih slojeva zog toga &to se vladaju*a klasa na taj načindoma+e novih sredstva koja mogu jo& vi&e )ove*ati velika&ku eks)loataciju#Desakralizaciju knjiga )rati OracionalizacijaY intelektualnih metoda 0 mentalnih mehanizamaSkolastička metoda ne dovodi vjeru oziljnije u )itanje# Ena )revodi +elju za za oljim osvjetljavanjem,zaokru+enjem, razumijevanjem vjere# jera u traganju za samim soom#

Duh skolastikeSkolastika je u )rvo vrijeme utvrivanje )rolematike# Iotom je ona Os)orenjeY, a )ritom se sve vi&e )oziva narazum# 8a)osljetku ras)rava zavr&ava zaključkom, conclusio, koji donosi učitelj %mo+e iti sujektivan jer se +elinametnuti kao novi autoritet(Psavr&avanje intelektualnog orua do kojega je do&lo zahvaljuju*i skolastici mo+e se svesti na tri )ojave/!# istančanije )ovezivanje na autoritete %ras)ravlja se, )rihva*aju se razlike iako je ideal 0 dalje jedinstvenost

mi&ljenja, sklad(.# sve manje straha$# nove metode %?6SI?R0<?83 0 oservacija eks)# Se vezuje uz ime Rogera Bacona(Skolastika je ustanovljena ne i li se us)ostavila veza izmeu sloodnih 0 mehaničkih umije*a, izmeu znanosti 0tehnika(

0nteririzacija 0 moralizam 8ova znanja dovode do novih )itanja#Duhovni se +ivot interiorizirao, novo se )ionirsko )itanje )ostavljalo u svijeti ljudi 0 )itanja skolastike )ostala su )itanja svijestiovjek tra+i izvan see mjeru 0 sankciju za svoje grijeheIreoraza je )risutna 0 kod svetaca- od njih se sve vi&e očekuje siroma&tvo 0 milosreIesimističko romantičarsko !.# St u+ivalo je u estijariju# !$#st gotike, koje )oku&ava ostvariti sre*u okre*e secvije*u 0 ljudima %vi&e alegorijski nego simolično(

6urtoazna ljuav, moderna ljuav

Javlja se moderna ljuav# %ne govori kakva i ona treala itiM(Irije je ljuav ila kurtoazna, 5eudalni odnos izmeu vazala 0 5eudalaca#Brak je io sveto )olje O)o&teenY takve kurtoazne ljuavi

."



|

Desakralizacija )rirode<o+da je najva+nija )romjena koju nam otkriva umjetnost S s novim sstilovima- realizmom 0 naturalizmom,

novi )ogled na svijet, novi sustav vrijednosti# P gotičkoj umjetvosti sve se )rikazuje onako kako je#Dolazi do o)adanja simolizma

Dolazi do deskralizacije, to mo+da donekle osiroma&uje ali 0 osloaa# Crkveni i )oslodavac dao temu slikaruali on i io sloodniji nego )rije# Pnutar okvira )ronalazili i sloodu

Ed vremena romanike umjetnicima je vi&e na srcu estetsko aljenje nogo ideolo&ki im)erativi#

Irijetvornost 0 la+nost 8esigurnost dolazi 0 od toga &to i*a 0 stvari nisu kakvima se ljudi nadaju %)riča o simolima( a srednji vijekmrzi la+Dru&tvo je sazdano od la+ljivaca %vazali su izdajice, trgovci lo)ovi, redovnici licemjerni(Da i čovijek nadmudrio stavarnost mora se slu+iti lukavstvom

Civilizacija vanj&tine/ hrana 0 rasko& u )rehrani, tijelo 0 gestaSrednjovjekovno dru&tvo sru&tvo je vanj&tineIrva izvanjskost je *ijeloRedovnici )oni+avaju tijelo, ne vodi se a& računa o higijeni# 'a neke redove 0 )ustinjake )rljav&tina je vrlina#

2olotinja je kao 0 rad kazna 0 grijeh#@ranjo =si&ki koji je često )rotiv struje svog vremena dr+i da je nagost vrlina, kao 0 siroma&tvo0)ak, ratnički ideal uzvisuje tijelo u istoj mjeri u kojoj ga kr&*anski unizuje# <ladi junaci su svijetle )iti, )lavekovrčave kose, atleti#Cijeli +ivot viteza vezan je uz zanos/ rat, turniri, lovnjegove su strasti#elika&i, sveci, junaci )ri )oko)u se nerijetko alzamiraju da i sačuvali tijeloSeksualni se +ivot S slao oslanjao na savjete crkve %velik r#izvanračne djece(2radovi su u !$ st na)redovali 0 ku)ali&tima koja su se gradila )očeli una)rijeivet higijenu )omalo# 6u)ali&takao dana&nji Kellnes centri, vi&e za ogatijeIočetkom !$ st na)isan je odič zdravlja

?rana4rana je ila o)sjednutost srenjovjekovnog dru&tva# Siroma&ne mase su se morale zadovoljiti malom količinom,najče&*e ka&om# 2lavni dodatak ilo je ono &to se us)jelo )riku)iti u )rirodi#P !. 0 !$, st CE<I=8=20P<-dodatak kruha jelu, us)io se )ro&iriti na sve slojeve dru&tva# Etud kruh naza)adu doiva gotovo mitska oilje+jaBogata&i su hranom, gozama, )okazivali svoje ogastvo# Rasko& u )rehrani %divljač, začini, vo*e( )rva jerasko&# Stol s hranom utvruje 0 etiku, +deranje, gula osoina je velika&a#0 crkvena vlastela sudjeluje u toj rasko&i#2astronomija *e se javiti s )ojavom gradske ur+oazije# Irvi kuharski )riručnici )ojavljuju se u Danskojsredinom !$# St# kasnije u 0taliji, @rancuskoj a )otom 0 u 8jem#3ijelo )odaruje Sdru&tvu osnovna izra+ajna sredsta# SCivilizacija je civilizacija )okreta# Iokret ne&to znači 0oavezuje % u ritualima, oredima, računanjima na )rste( )okret kri+a;molitva, )okret udaranja u

)rsa;)okajanje, acanje rukavice;izazov, vazal stavlja svoje ruke u ruke gos)odara;vjernost, lomislamku;raskid(a+nost )okreta %ruke( ključna je 0 za umjetnost %slike, ki)ovi(

E dje*a 0 rasko& u odijevanjuDru&tveno značenje odje*e je veliko, Svaki stale+ ima svoj ti) odje*e koj nosi 0 smije nositi0sto je s zanimanjima- sveučili&tarci nose &e&ire, medicinari +ute rukavice 0 ka)e, vitezovi )risvajaju mamuze 0grove-)ojavljuje se heraldika# Edje*a viteza ila je +eljezna is)letena ko&ulja, &ljem, &tit, mač

Iotkraj !$# St )ojavljuju se zakoni )rotiv rasko&i, )r u 0taliji 0 @rancuskoj# Eni su u vezi s gos)odarskom krizom 0dru&tvenim )romjenama# Edje*om su se +eljeli sačuvati stale+i, tj dru&tveni )oredak#

.!



|

Iojavljuju se -ga*ice koje )ostaju sve va+nije u !$ 0 !7 st s razvojem higijene 0 lana# 6o&ulja )ostaje o)*e )rihva*eni )redmet#enska odjea se )rodu+uje, skra*uje ovisno o trendu 0 gos)odarskim )rilikama#

6u*a 0 rasko& oravi&ta6u*a je )osljednje očitovanje dru&tvenog razlikovanjaSeljačka je nastama načinjena od *er)iča ili od drveta, a ako se koristi kamen, uglavnom ne )relazi temelje#

6u*a ima jednu )rostoriju 0 siroma&no je namje&tena# 8jezino siroma&tvo )ridonosi )okretljivostisrednjovjekovnog seljaka2radovi su nadalje sagradjeni od drveta, zog čega su česta meta )o+araBogata&i imaju utvrene zamke# 1to je ve*i, sigurniji ve*i je ugled vlasnikaRazvijaju nastame, )rostorije ali +ivot je centriran u velikoj dvorani# Stolovi su oično na raskla)anje 0 )omični,česte su kutije-&krinje za rou 0 )osue-znak ogastva# Pz )osue znak ogastva su 0 ta)eserije koje se vje&aju )ozidovima, slu+e kao )regrade# Iod je znao iti izgraen u mozaiku# 6reveti aldahini# Simol mo*i-ku*a ilidvorac se sravnjuje sa zemljom kad je njegov vlasnik )ora+en#

Civilizacija igreJedina duoka 0 nekoristoljuiva radost su ile igre 0 razne )roslave-goze, turniri, )redstave, +ongleri, )lesači,igrači s medvjedimaigre s kockama-kockar, &ah-odraz dru&tva%5igure(

Srednji vijek ne )oznaje kazali&te, im)rovizira )ozornice 0 )rikazuje )redstave#2laza, )jesma, )les odu&evljavaju sve dru&tvene slojeveZZZZZZ

<=3?R0J=A80 0E3 %!"#-!$#S3EAJ?Q=(-Srednjovjekovni za)ad je osrednje o)remljen svijet ali ne mo+emo re*i da je nerazvijen, jer iako su izantski,muslimanski i kineski svijet )rednjačili u novčanoj )rivredi, civilizaciji itd#, tehnolo&ka razina svima je ilaosrednja-o)*enito, u )ogledu tehnolo&kog razvoja srednji je vijek nazadovao za doom Rimskog Carstva-značajni tehnolo&ki na)redak javlja se od !!#stolje*a nadalje, no on je u )ogledu razvoja alatki ,strojeva i tehnikave* )oznatih i )reuzetih iz antičkog svijeta, ali ne i u )ogledu izumiteljstva-. najs)ektakularnija i najrevolucionarnija Nsrednjovjekovna izumaO %)od navodnicima, jer nisu otkriveni usrednjem vijeku nego su se tad )ro&irili(/ ED?80C= %)ostoji ve* u .#st# u 0liriji, )a se javlja u F#st# u )oli)tihu ogate o)atije Saint 2ermaine-des-Ires, )a se u !"#st# o)isuje kako je neki o)at gradio vodenicu u lizini Saint Emera(-hidraulični mlin )ojaviose izmeu !!#i !7#st, IAP2 %&iri se i )olako se usavr&ava u odnosu na onaj iz !#st( , javlja se mo+da čak i u svim slavenskimzemljama )rije )rovale =vara %9H>#g#( a sigurno je da ga ima u <oravskoj u !"#st#-doar dio Nsrednjovjekovnih izumaO, ako nisu grčko-rimsko nasljee )otječu s 0stoka %vjetrenjača )oznata u 6inii Ierziji jo& u :#st#(-dru&tveni ustroji i mentalitet u velikoj su mjeri odgovorni za siroma&tvo i tehničko nazadovanje-vladaju*a manjina laičkih i crkvenih velika&a jedina osje*a )otreu za uvozom inozemnih )roizvoda iz Bizanta

ili muslimanskog svijeta %n)r# sku)ocjene tkanine, začini(-masa vi&e ne )ru+a velika&ima tako je5tinu i )rikladnu radnu snagu kao roovi u antici, ali je jo& uvijek dovoljno )odreena da i vi&e klase mogle +ivjeti od njezina rada, )a i zog toga ne osje*aju veliku )otreu za novimtehnolo&kim izumima-no nisu klerička i laička aristokracija imale samo negativan utjecaj na razvoj, naime krajnje svedeni odnosi svanjskim svijetom koji su io nu+an da i se )osvetili )roučavanju o)usa Dei, te avljenje isključivo duhovnim )oslovima i )rihva*anje svojeg milosrdnog )oziva )risiljavalo ih je da zadovolje ekonomske )otree ne samosvoje rojne 5amiliae nego i )otree siromaha i )rosjaka sa strane kojima su dijelili namirnice# Sve to ohrarilo ih je da razviju stanovitu tehničku o)remu#-ilo da je riječ o )rvim mlinovima na vodu ili vjetar, o na)retku )oljodjelskih tehnika vjerski su redovi nerijetkoavangarda# %nije ni čudo da se izum vodenice )ri)isuje nekom svecu koji ga je uveo u taj kraj n)r# Erensu iz=ucha u 7#st# koji je dao sagraditi mlin na jezeru 0say(

-razvoj oru+ja i vojničkog umije*a koji su ključni za ratničku aristokraciju )ovlače za soom razvoj metalurgije i alistike-crkva una)reuje mjerenje vremena za )otree crkvenog kalendara

..



|

-takoer una)reuje gradnju crkava &to sna+no )otiče tehnički razvoj ne samo tehnike graenja nego i razvojaalatki, )rijevoza, sitne umjetnosti %n)r#vitraja ;vitra+a (-no unatoč svemu tome, mentalitet vladaju*ih klasa je )rotutehnički %tijekom najve*eg dijela srednjeg vijeka,alatke mo+emo vidjeti samo kao simole svetaca, a mlinovi su nam )oznati samo iz kristolo&kih alegorija mlina imistične )re&e %n)r# u 4ortus Deliciaruma u !.#st(-)otkraj srednjeg vijeka valjarski at % simol sv# Jakova <laeg s kojime j uvijek )rikazivan u ikonogra5iji!7#st#(inače orue mučenja, nadomje&ta zanatska alatka, trokutasto gudalo i neka vrsta če&lja za greenje

-zacijelo nema )olja koje je vi&e nazadovalo, odnosno stajalo, u srednjem vijeku, od tehničkog )olja# Pvoditine&to novo )redstavljalo je u jo& ve*oj mjeri nego ranije čudovi&nost, grijeh#-dugo vremena u srednjem vijeku nije na)isana nikakva ras)rava o tehnologiji-takvi sadr+aji smatrali su senevrijednima )isanja-)rva tehnolo&ka ras)rava )očetkom !.#st#- njemački redovnik 3eo5il na)isao De diversis atrius %manje gazanima )odučiti zanatlije i umjetnike a vi&e ga zanima dokazati da je tehnička umjetnost dar Bo+ji(-engleske ras)rave iz !$#st# o )oljodjelstvu %4ouseondrie, )riručnici od kojih je naj)oznatiji io onaj Kaltera4enleya( sadr+e tek )raktične savijete-tek )očetkom !7#st# Ruralium commodorum o)us, olonje+ana Iietra de[ Crescencia onavlja tradiciju rimskihagronoma-takozvana tehnolo&ka dijela su samo kom)likacije ez nekih velikih vrijednosti za )ovijest tehnologije##takva sudijela riječnik Jean 2arlandea, De nominius utensilium =leGandrea 8eckhama, De vegetalius =lerta

elikoga##i lah##

Slaost srednjevjekovne NmehanizacijeO/-slaost srednjevjekovne tehničke o)remljenosti očituje se u )revlasti alatki nad strojem, slaoj djelotvornostialatki, nedostatku )oljo)rivrednih strojeva, osrednjoj energetskoj o)remi, )rijevozu, 5inancijskom i trgovačkom )oslovanju#-sve na)rave koje se koriste u to doa )oznate su od ranije, a nije se ni&ta izumilo ni u sustavima transmisije itrans5ormacije )okreta# %9 kinetičkih karika/ vijak, kotač, )oluga, za)injača i kolotur )oznati jo& u antici(-no )osljednja u tom nizu-ortna ručica izgleda da je i)ak srednjevjekovni izum %)ojavila se u jednostavnimmehanizmima kao &to je )okretni +rvanj o)isan u Ptrechtskom )saltiru sredinom F#st#(-no njezina najus)je&nija inačica, sustav radilica-ortna ručica )ojavljuje se tek )otkraj !7#st#-mo+e li se to nazadovanje u tehnici trans5ormacije )okreta )ovezati sa stanovitim znanstvenim i teolo&kimshva*anjima, ako ve* nije mogu*e to ojasniti mentalitetomM %Ae 2o55 se )ita (-to se )ita i @rancois de la <arche koji se )rvo )ita Nima li u sakramentima neke nadnaravne vrline koja i im ila5ormalno inherentnaO a to ga )ak navodi da se )ita Nima li u nekom umjetnom oruu neke vrline inherentne tomoruuO-ljude srednjovjekovlja ne zanima ono &to se kre*e nego ono &to se mijenja# Eni te+e za mirom/ euies# Sve &to jenemir, traganje, njima se čini uzaludnim#-slaost srednjovjekovnog stroja )roizlazi iz o)*eg tehnolo&kog stanja )ovezanog s gos)odarskim i dru&tvenimustrojem#-)olet graditeljstva najvi&e crkava i dvoraca )otaknuo je kori&tenje na)rava za vuču##ali na)rave za )odizanjetereta ne razlikuju se od antičkih-artiljerija, )rije )ojave vatrenog oru+ja, nastavak je helenističke artiljerije koju su usavr&ili Rimljani

-riječ ma&ina )ojavljuje se na srednjovjekovnom za)adu samo za na)rave koje se koriste )ri o)sadi, li&ene ilokakve tehničke dosjetljivosti#-)reostaje jo& kori&tenje vodenice u zanatske ili čak industrijske svrhe i to )redstavlja zajedno sa sustavomu)rezanja veliki tehnički na)redak srednjeg vijeka#

Drvo i +eljezo/-srednji je vijek svijet drveta-u to doa to je io univerzalni materijal no i to drvo ilo je osrednje vrsno*e-iako je uskoro delo velike visine )ostalo rijetkost, drvo i dalje ostaje najče&*im )roizvodom srednjevjekovnogza)ada#-drvo je čak vrlo rano )ostalo jednim od )rvih izvoznih )roizvoda čovjeka za)adnog srednjovjekovlja, koje jetreao muslimanski svijet, gdje je kao &to znamo, drve*e ilo rijetko#

-drvo je ilo najve*i )utnik srednjevjekovnog za)ada, koriste*i se, koliko god se moglo vodenim )utem s)lavimai rodovljima#-drugi izvozni )roizvod )rema 0stoku ilo je jo& od karolin&kog doa +eljezo, ili točnije mačevi

.$



|

-za razliku od drveta, +eljezo ija&e rijetko na sjeveroza)adnom za)adu#-ni&ta olje ne dokazuje cijenu +eljeza u srednjemu vijeku od )ozornosti koju mu )ridaje sveti Benedikt, učiteljsrednjevjekovnog materijalnog i duhovnog +ivota# P svojoj Reguli on )osve*uje jedan cijeli odjeljak %.:#( rizi&to je redovnici moraju )osve*ivati 5erramenta-alatkama od +eljeza kojima ras)ola+e samostan# E)at ga smije )ovjeriti jedino redovnicima Nčiji mu +ivot i ruke ulijevaju )osvema&nje )ovjerenjeO# E&tetiti ili izguiti te alatke )redstavlja oziljan )roma&aj i zakon za to )redvia strogu kaznu#-veliki dio orua izraenog od +eljeza ili dijelom od +eljeza slu+io je za oradu drveta/ radva, sjekira, svrdlo i

kosir#-glavno orue ne samo stolara ili drvodjelca nego i srednjevjekovnog &umara vrlo je stara i skromna alatka- radva, alatka koja je slu+ila za velika srednjovjekovna krčenja koja su se )rije odnosila na krčenje &ikare i &iljanegoli velikih &uma u odnosu na koje je orue najče&*e ilo nemo*no#-%stoga ne čudi da je( +eljezo ilo )redmetom )ozornosti te se čak sravnjivalo s čudom#-kovač je u ranom srednjem vijeku io izuzetna osoa, liska vje&cu %io je kovač oru+ja, )roizvoač mačevatradicija ga je zajedno sa zlatarom do+ivljavala kao )osve*eno i*e koje je ararska i skandinavska tradicijaostavila u nasljee srednjovjekovnom za)adu(-trea li )otvrdu tog srednjovjekovnog smisla za materijal tra+iti u ličnosti sv# Josi)a kojega se u ranom srednjemvijeku )rogla&avalo 5aer 5errarius, kovačem, da i )otom )ostao utjelovljenjem ljudskog )olo+aja srednjegvijeka usredotočenog na drvo- drvodjelcem-mo+da je i ovdje samo riječ o mogu*em utjecaju mentaliteta )ovezanog s vjerskim simolizmom na razvoj

tehnika# u +idovskoj tradiciji drvo je doro, +eljezo je zlo, drvo je +ivotonosna riječ, +eljezo je o)tere*uju*etijelo#-materijal koji se u srednjem vijeku nadme*e s drvetom nije +eljezo nego 6=<?8-drvo i kamen temeljni su materijali srednjovjekovne tehnologije-kamen *e dugo ostati luksuz u odnosu na drvo#-od !!#st# veliki uzlet gradnje %koja je temeljna )ojava srednjovjekovnoga gos)odarskog razvoja( sastoji senerijetko u tome da se drvenu konstrukciju zamijeni kamenom %za crkve, mostove, ku*e(-kamen u odnosu na drvo je )lemeniti materijal-imati ku*u od kamena znači ogatstvo i mo*- Bog i Crkva-velika&i i svojim zamkovima imali su )rvi kamene graevine ali je uskoro )osjedovanje kamene ku*e )ostalo iznakom uzdizanja najogatijih graana %aha*enje (-srednji vijek za nas je veličanstvena zirka kamena/ katedrale i zamkovi

Ruralne tehnike/-najoziljniji vid osrednje tehničke o)remljenosti susre*e se na ruralnom )olju# 'emlja i agrarna ekonomija suustvari osnova i it materijalnog +ivota srednjovjekovlja i svega &to on uvjetuje/ ogatstva, dru&tvene i )olitičkemo*i- meutim srednjovjekovna je zemlja &krta zog toga &to ljudi nisu s)osoni iz nje mnogo izvu*i, )onaj)rijezog toga &to je orue rudimentarno-zemlja je lo&e oraena- oranje je )litko#-ta nesavr&enost orua mogla se u stanovitoj mjeri nadoknaditi kori&tenjem gnojiva, ali tu je slaostsrednjevjekovne )oljo)rivrede jo& očitija/ nema umjetnih gnojiva, ostaju ona )rirodna koja su )ak )osvenedovoljna-razlog tome mali stočni 5ond %zog raznih olesti##i drugih razlogaa meso je najče&*e osiguravaladivljač(-od +ivotinja najradije se uzgajaju one koje +ive u &umi i od &ume % svinje i koze čiji se gnoj uglavnom gui(, od

ostalih +ivotinja gnoj se ri+ljivo sku)ljao koliko je to do)u&talo lutanje stada koja uglavnom )asu vani a rijetkosu zatvorena u &talama#-izmet goluarnika dragocjena je graa %N*u) izmetaO te+i je namet koji )onekad zastu)nik mora )la*atigos)odaru(-iljno gnojivo značajna je )omo*/ ilovača se koristi u gnojenju zemlje, trula trava i li&*e, slama koju stoka nije )ojela nakon +etve#-)osljedica lo&ih alatki i nedovoljnog gnojenja )onaj)rije je činjenica da kultura nije intenzivna nego u velikojmjeri ekstenzivna#-čak i izvan razdolja od !!#-!$# st# kada je demogra5ski razvoj )otaknuo )ove*anje oradive )ovr&ine krčenjem,srednjevjekovna je )oljo)rivreda ila )rilično nomadske )rirode-)osljedica lo&e orade i slaog gnojenja jest rzo iscr)ljivanje zemlje )a zato zemlju trea često ostavljati da seodmori i onovi#

-drugi čimenici koji )ridonose slaoj )oljo)rivredi/ sklonost srednjovjekovnih )osjeda autarhičnosti koja je uisti mah )osljedica gos)odarske stvarnosti ali i oilje+je mentaliteta# Računati na )omo* izvana i ne )roizvoditisvoje nije samo slaost nego i sramota- u slučaju samostanskih )osjeda, izjegavanje svakog doticaja s

.7



|

izvanjskim svijetom ne)osredno )roizlazi iz duhovnog ideala samo*e, udu*i da je gos)odarska odvojenost uvjetduhovne čisto*e#-kad cisterciti grade mlinove, sveti Bernard )rijeti da *e narediti njihovo ru&enje jer su onimjesto us)ostavljanja odnosa, dodira, sastanka i &to je jo& gore razludnosti#-rezultat svega toga je sla )oljo)rivredni )rinos-značajni na)redak izmeu !!#i !7# st# ali )rinos je i dalje sla#

0zvori energije/

-iako se u olasti izvora energije uočava značajni na)redak s )ojavom mlina-naročito vodenica i različitih )rimjena hidraulične energije%mlin za valjanje, za kudelju(trea naglasiti kako trea iti o)rezan u kronologiji )ojava i &irenja ovih na)rava#-u !$#st# valjačnica u @rancuskoj nazaduje, u ?ngleskoj do+ivljava )rvi us)on tek )otkraj !$#st# u 0taliji se ne &iri )osvuda jednakom rzinom-@irenca !$# i !7# st#&alje svoje tkanine na valjanje u Irato, u 8jemačkoj se valjačnica )rvi )ut s)ominje i S)eieru !..$#godine i čini se da je tada ila izuzetak -mlinovi koji su najznačajniji za industrijski razvoj )ojavljuju se tek )otkraj razdolja koje oraujemo/samokrov%mlin za +eljezo( rijetkost )rije !$#st#-us)rkos na)retku hidraulične i eolske energije u !.#i !$# stolje*u, temeljni dio energije i dalje )otječe odčovjeka i od +ivotinje-i tu se javlja značajno na)redovanje- najs)ektakularnije i najogatije )o )osljedicama je svakako ono koje suAe5evre des 8oettes i <# 4audricourt nazvali Nmodernom za)regomO- riječ je o uku)nosti tehničkih

usavr&avanja koja su omogu*ila oko tisu*ite godine olje kori&tenje +ivotinjske vuče i )ove*anje )rinosa rada+ivotinja#-antička za)rega koja je stavljala ormu na vrat )ritiskala je grudi +ivotinje, ote+avala joj disanje i rzo je umarala#-moderno se u)rezanje u iti sastajalo u tome da se teret vuče )renese na )le*a i da se ham na )le*ima do)uni )otkivanjem- &to je olak&alo kretanje +ivotinje i ilo za&titom za noge i za)regom u nizu &to je omogučavalo vučute+ih tereta i ilo ključno za gradnju velikih vjerskih i gradskih graevina-jo& trea imati na umu da je veličina i snaga sredjevjekovnih teglečih +ivotinja ila daleko manja od onedana&njih-uz konja i vola ne trea zaoraviti da se srednjevjekovni za)ad čak i izvan sredozemnog )odručja značajnokoristi i magarcem u )oljo)rivrednim radovima-no ljudska snaga ostaje osnovnom na )olju, u zanatstvu, )a čak i u rodarstvu gdje su jedra tek slaa zamjenaradu vesla tj#čovjeka-rad ljudskih ruku ostaje glavnim izvorom energije-)roizvodnost tih ljudskih izvora energije koje je Carlo Ci)olla nazvao Niolo&kim konvertorimaO smanjena je jer je klasa )roizvoača, kao &to *emo vidjeti u )ravilu slao hranjena ili )othranjena dru&tvena kategorija#-ista se )re)reka javlja i na )olju )rijevoza,ni tu ne trea zanemariti va+nost ljudske snage-radovi no&enja koji su se iziskivali od različitih dru&tvenih klasa u ime )okajanja ili kao milosrdno djelo zagradnju katedrala, neamju samo svoju )siholo&ku i duhovnu )odlogu nego i svoje tehnolo&ko i gos)odarskoznačenje %!!79# u 8ormandiji dolazi do uzleta toga )osenog olika nao+nosti(-ostaje činjenica da je no&enje ilo glavnim )rometnim sredstvom, ceste su ile lo&e, roj kola i dvokolicaograničen, nedostajalo je )rimjerenih )rometala-tačke, koje su se )ojavile na gradili&tima najvjerojatnije u!$#stoljecu ile su u &irokoj )rimjeni tek )otkraj !7#st# i čini se tek u ograničenom roju-sku)o*a izrade kola, sveto uzrokuje činjenicu da ručno no&enje ostaje u )rvom )lanu#

-i rječnik metrologije ukazuje na va+nost no&enja/ tovar soli, )rimjerice osnovna je jedinica za sol

Brodovi/-)omorski )rijevoz ostaje nedostatnim us)rkos i na tom )olju značajnih tehničkih usavr&avanja, ilo da ta )oolj&anja nisu jo& u )unoj mjeri )rimijenjena )rije !9#stolje*a ili čak i kasnije, ili im je domet ostao ograničen#-tona+a 5lote kr&*anskog srednjovjekovlja )rilično je mala-slae je vrsno*e i gradnja rodova-uvoenje krmene statve, koja se razvija u !$# st# i olak&ava rukovanje rodom, vjerojatno i)ak nije ilo tolikoznačajno kao &to se vjerovalo-u)oraa kom)asa &iri se tek )oslije !.>"#-srednji vijek ne )oznaje kvadrant niti nautički astrola, instrumente renesanse

3ehnički na)redak/

.9



|

-nedostatno je i vaenje ruda/ slaa djelotvornost na)rava za ko)anje i dizanje kao i tehnička nes)osonost da seodstrani )odzemna voda, ograičavaju vaenje na )ovr&inska ili )litka le+i&ta/+eljezo,akar i olovo,drveniugljen,sol-rudnici zlata i srera uskoro se )okazuju nedostatnim da zadovolje )otra+nju ekonomije koja )ostaje sve vi&enovčarka i čiji nedostatak )rouzrokuje monetarnu glad )otkraj srednjeg vijeka koja *e se uta+iti tek )ojavomameričkih kovina u !H#st#-)e*i s mjehom )ojavile su se )otkraj !$#st#u 1tajerskoj

-visoke )e*i s kraja srednjeg vijeka nisu odmah una)rijedile metalurgijutrealo je čekati !:#stolje*e, a za njihovo&irenje i !>#st# da i do&lo do odlučnog razvoja-kori&tenje kamenog ugljena u oradi +eljeza i )are za cr)ljenjevode iz )odzemlja-najznačajniji tehnički na)redak na )olju industrije odnosi se u )ravilu na )osene sektore ili na one koji nisuosnovni-najznačajniji je zacjelo izum aruta i vatrenog oru+ja-staklo )oznato u antičko doa,iznova *e se )ojaviti u industriji tek u !$#st# nadasve u eneciji a )očet *e seindustrijski )roizvoditi tek u !7#st# u 0taliji, kao i )a)ir koji *e svoj )rocvat do+ivjeti tek izumom tiskare %jemrida je to tek 2utemerg##ali nisam sigurna,al ako vas )ita a kad je to kolegice)romrmljajte (-tehnika je )onaj)rije u slu+i Boga metode koje o)isuje 3eo5il koriste se u samostanskim zanatskimradionicama i nadasve su namijenjene gradnji i ukra&avanju crkava-tehničari i izumitelji srednjeg vijeka za)ravo su zanatlije, a )ritom nisu izuzeti ni oni za koje se vjeruje da

)redstavljaju intelektualnu elitu koja je ovladala instančanim tehnikama %talijanski i hanzeatski trgovci u vezi skojima se govorilo o Nintelektualnoj su)remacijiO (-trgovac nije drugo doli jedan od lutalica )o srednjovjekovnim cestama-čak i Crkva, koja )risiljava trgovca na slo+ene )ostu)ke i istančanost, osuuju*i sve kreditne o)eracije kao lihvu,ne us)ijeva odlučnije )otaknuti razvoj tehnike trgovanja-tek se jedan tehničar izdi+e do stanovitog stu)nja/arhitekt %istini za volju to nije slučaj u cijelom kr&*anskomsvijetu i tek je gotička umjetnost gradnje )ostala znano&*u(-taj graditelj koji se uostalom naziva NmagistromO i čak )oku&ava ste*i naslov Nmagister la)idumO %magstarkamena(, su)rotstavlja se graditelju-zanatliji koji )rimjenjuje u)utstva-zidaru-)roizvodi srednjeg vijeka u tehničkom smislu ili su lo&e kvalitete-ne)restance su se morale )o)ravljati,nadomje&tavti,onavljati graevine-crkvena zvona stalno je trealo )onovno ljevati-uru&avanje zgrada i crkava ilo je često-i)ak, srednji vijek koji je malo toga izumio, koji je čak i )rehramenu 5loru malo oogatio %ra+-glavna tekovinasrednjeg vijeka( io je razdolje osvajanja )rirode ljudskim tehnikama-ez sumnje i njegovo najve*e dostignu*e, mlin, ili točnije ras)rostiranje mlina &to je va+nije- ostaje vezan uzčudi )rirode/)restanak vjetra, isu&ivanje vode na jugu, zaleivanje na sjeveru

?konomija o)stanka/-cilje srednjevjekovne )rivrede je o)stanak čovjeka- dalje od toga ona ne ide, a kad se i čini da nadilazi tu strogu )otreu, to je zato &to je o)stanak i)ak dru&tveno-ekonomski )ojam a ne )uko materijalni-)ojam o)stanka mijenja se ovisno o dru&tvenom sloju

-hrana je na )rvome mjestu, a )otom odje*a i krov nad glavom srednjevjekovna )rivreda stoga je vrlo agrarna,osnivaju*i se na zemlji koja daje )otreno,-ta )otrea za o)stankom u tolikoj je mjeri osnova srednjevjekovne )rivrede te se u ranom srednjem vijekunastoji da se svaka seljačka oitelj-dru&tveno ekonomska jedinica- smjesti na ti)ičnoj čestici zemlje od koje trea+ivjeti )rosječna oitelj/ manus, terra unius 5amiliae, kao &to kazuje Beda-kod vi&ih slojeva o)stanak )ret)ostavlja zadovoljavanje ve*ih )otrea,ono mora omogu*iti zadr+avanjedru&tvenog )olo+aja kako ne i )ali ni+e na ljestvici-njihov o)stanak osigurava se uvoznim )roizvodima, dok ih ostalime o)skrljuje rad mase-)rivredni cilj srednjevjekovnog za)ada je zadovoljiti necessitas %)otrea(- svaka ekonomska računica koja i nadilazila o)skru nu+nim strogo se osuivala-kad je do&lo do gos)odarskog rasta %kao &to je io slučaj od !!#-!$# st#(- taj rast io je )osljedica demogra5skograsta-trealo se suočiti s ve*im rojem ljudi koje je trealo nahraniti, odjenuti, smjestiti u ku*e-krčenje i &irenje

oradive )ovr&ine ijahu glavni lijekovi za kojima se )osezalo s ozirom na taj vi&ak stanovni&tva-)ove*anje )rihoda ilo je tek na drugom mjestu

.H



|

-srednji vijek dugo je kao i antika )oznavao kao glavni ako ne i jedni olik )osude )otro&ni zajam, dok )roizvodni kredit nije ni )ostojao kamata koja se uzima na )otro&ni zajam ila je zaranjena meu kr&*anima i )redstavljala je )uko lihvarstvo koje je Crkva osuivala-ustvari sve srednjevjekovne dru&tvene kategorije ijahu )odlo+ne strogom gos)odarskom i )siholo&kom )ritiskučiji je rezultat ako ne i cilj io su)rotstaviti se svakoj akumulaciji koja i mogla )otaknuti gos)odarski rast-seljačke mase ijahu svedene na +ivotni minimum uslijed oduzimanja )roizvoda njihova rada od strane gos)odeu oliku 5eudalne rente i Crkve u oliku desetine i milodara

-dostojanstvo,čast gos)odara )otvrivali su se u tome da tro&i ez računanja/ )otro&nja i rasi)ni&tvo svojstveninerazvijenim dru&tvima a)sorirali su gotovo uku)nost njihovih )rimanja-kad i na)osljetku i do&lo do akumulacije,ila je to tezaurizacija, uslijed koje su sku)ocjeni )redmeti )ostajaline)lodni u ona je osim svoje )resti+ne uloge ila tek u nestvaralačkoj gos)odarskoj ulozi#

Irivredni mentalitet/-slaost )roizvodnih tehnika,)ove*ana mentalnim sklo)om,osuivala je srednjovjekovnu )rivredu nanazadovanje,na zadovoljavanje tek )otrea o)stanka i tro&kova )resti+a manjine#-)re)reke gos)odarskom rastu stvarao je sam 5eudalni )oredak koji je io odgovoran i za nisku tehnolo&ku razinurazvoj

-5eudalni sustav )očiva na činjenici da velika&ki sloj-i crkveni i laički- )risvaja svekoliki vi&ak )oljo)rivredne )roizvodnje seljačkih masa#-ta se eks)loatacija )rovodi u uvjetima koji seljacima oduzimaju mogu*nost da )ridonesu gos)odarskom rastu ani sami korisnici sustava nemaju ve*ih mogučnosti )roizvodnjih ulaganja,iako se )oredak vlastelinskoggos)odarstva od )očetka !!#st# manje o)ire razvoju nego je to io slučaj s ranijim krunskim sustavom-5eudalna renta %uku)nost )rihoda velika&ke klase &to ga stječe eks)loatacijom seljaka( nije uvijek istog sastava iiste vrijednosti# Evisno o razdolju mijenja se odnos izmeu dviju strana zemljo)osjedničkog vlastelinstva/domena ili rezerve koje ne)osredno eks)loatira gos)odar i čestice zemlje ustu)ljene seljacima uz )ru+anje uslugai )la*anje dad+ine zauzvrat-iako je ve*ina )lemi*a ila ogata ilo je i siroma&nih vitezova %Joinville daje )rimjer siroma&nog viteza koji nemo+e )rehraniti ni svoju oitelj(-te razlike u olicima velika&ke eks)loatacije nisu ile jednosmjerne usluge-tlaka-)ostu)no se smanjuju, )a čak igotovo nestaju )osvuda u !.#i !$#stolje*u, ali to nije o)*e )ravilo, )a je tako )oznato da se na istoku ?le, te uIruskoj, Ioljskoj i dalje u Rusiji,)otkraj srednjovjekovlja javlja tzv# Ndrugo kmetstvoO koje *e )otrajati dokraja!F#st#-u svim )odručjima i u svim razdoljima, arem do !7#st, velika&ki sloj tro&i sredstva koja mu namiruje selja&tvou ne)roizvodnim izdacima te je ono )ritom svedeno na zadovoljavanje samo )otrea o)stanka-veoma je te&ko ustanoviti )rosječni ud+et velika&a i seljaka- dokumenti su malorojni i nedostatni, dohodak )akgotovo isključivo čini 5eudalna renta tj# oduzimanje od rada i )roizvodne seljaka# 3ek )otkraj !$# i !7# stolje*akriza 5eudalne rente )rislila je 5eudalnu vlastelu koja je to mogla da traga za izvorima izvan vlastelinskeeks)loatacije u 5eudima )la*enim novcem ili u renti u vojničkim )rimanjima %otku)ninama( rjee u sna+nijojkomercijalizaciji )oljo)rivrednog vi&ka ili u ku)ovini rente-tra+enjem 5eudalne rente seljačkoj se masi oduzima stvoreni vi&ak a )onekad čak i dio sredstava nu+nih za

o)stanak kada seljak us)ije )ovečati svoju zemlju to ne znači da je ne)osredno us)io )ove*ati i svoj )rihod,nego )roizvesti dovoljno da se mo+e )rehraniti i )latiti 5eudalnu rentu-iako meu seljacima ima i imu*nijih dru&tvenih sku)ina ne trea vjerovati da se dio seljaka na taj način osloaa5eudalnog sustava- oni koji se naziva alodijcima, nasljednicima-)osjednicima sloodne zemlje, -ti su alodijci ilivlasnici malog komada zemlje,jer su alodiji uglavnom ili malih dimanzija,ili su rojniji nego &to se čestomislilo seljački je alodij ,izuzev u ?ngleskoj gdje su se 5reeholders malo razlikovali od alodijaca, djelom onoviona različite načine u !!#i !.# st# ugovorima Nzajedničkog saenjaO kojima se seljak udru+ivao s gos)odarom uuzgoju vinograda kojim on sloodno ras)ola+e-ako za @rancusku i ne vrijedi izreka Nnema zemlje ez velika&aO ona jo& manje vrijedi za olasti )o)ut 0talije ukojoj je )rema riječima 2ina Auzatta, kontinuitet gradova sačuvao u ne)osrednoj okolici gradova NoazeneovisnostiO jednako kao u 1)anjolskoj )osene okolnosti Rekonkviste omogu*ile su da dio )osjednika iznovaosvojenih zemalja )ostane neovisan o velika&ima

-ali neovisnost tih )osjednika%alodija( ne smije nas zavarati- gos)odarski oni su i dalje )od vla&*u gos)odara jerih )riti&*u nameti )reko sudskih taksi, )a ni )osjednici alodija ne us)ijevaju umaknuti ekonomskoj eks)loataciji

.:



|

velika&ke klase, oni se u gos)odarskom smislu nimalo ne razlikuju od seljačkih masa kojih je najve*i dio izlo+ensiroma&tvu, jedi )a i gladi zog )la*anja 5eudalne rente

Svijet na ruu-glad/-rezultat lo&e tehničke o)remljenosti )ovezane s dru&tvenim ustrojem koji koči gos)odarski rast jest činjenica da je srednjevj#za)ad svijet na samoj granici, ne)restance )od )rijetnjom neizvjestnosti o)stanka, svijet marginalne

ravnote+e- srednjevjekovni za)ad )onaj)rije je svijet gladi-u seljačkom 5olkloru mit o gozi )oseno je )rivlačan san o zemlji Deneliji,zemlji oilja-u !$#st# uvode se kulinarske teme i javlja se )jesnički rod e)a o gozi-to )roganjanje gladi )risutno je i kod ogatih, gdje rasko& u )rehrani,razmetanje hranom izra+avaju stajali&teklase, uostalom )ro)ovjednici se nisu )revarili kada su )ro+drljivost N+deranjeO gula, )roglasili grijehomsvojstvenim vlastelinskoj klasi-Roman o liscu u tom je smislu izuzetni dokument djelo nas u)oznaje s liscem njegovom oitelji, njegovimdrugovima, ne)restance kinjenim )raznim +elucem-)okretač gotovo svih grana ciklusa je sve)risutna svemo*na glad,)okretač lisčevih lukavstava-kraa&unke,haringa,jegulja,sira,lov na koko&i,jaja-kad se u toj )oemi,)arodiji lisac i njegovi drugovi )rometnu u arune,)rvom im je rigom u)riličiti gozu

-ve* u junačkoj )jesmi susre*emo divove s nevjerojatnim tekom liske seoskom 5olkloru-o)sjednutost hranom ne nalazimo samo u hagiogra5iji, nego i u legendarnim kraljevskim genealogijama-nekoliko srednjovjekovnih dinastija imalo je )retke kraljeve-seljake, o)skritelje hranom u čijem se liku ogledaantički mit o kraljevima i junacima hraniteljima,tri)tolemu i cincinatu- najstra&nije je u toj vladavini gladi je &to je ona u isti mah )roizvoljna i neminovna# Iroizvodna stoga &to je )ovezana s hirovima )rirode %lo& urod su&a ili )olava(-ciklus %)ojma mamne koji cklus al ae( zavr&ava ovako/ nevrijeme,nesta&ica,rast cijena,e)idemija ili )omor -glad je )ostojala i u antičkom i u rimskom svijetu ali su dr+avne vlasti i)ak nastojale )rovesti kakav takav sustavzaliha, od svega toga nishta se nije zadr+alo na srednjovjekovnom za)adu-nadalje tu su i &tete od &takora koje s)ominju kronike i legende ,anali iz Bazela !.:!#godine-ilje+i )usto&enje&takora-uoičajene +rtve gladi i e)idemija donji su slojevi dru&tva i siromasi-udu*i da njihov vi&ak )roizvoda odnose nameti vlastele oni ne mogu stvarati zalihe, li&eni novca %kad se )očelarazvijati novčana )rivreda( nisu mogli ku)iti hranu )o nedostu)nim cijenama-mjere koje su )roizvele vlasti )rotiv tvoraca zaliha i s)ekulanata rijetke su i nedjelotvorne-jednako kao &to se ro)stvo usredotočuje na klasu kmetova, glad se usredotočuje na sloj siromaha-ali ono &to je )okosilo sve klase ila je crna kuga zog čega su svi začueni jer su inače umirali samo siromasi

3jelesna slaost i e)idemije-nevolje su se oru&avale i na stoku, usto &to je ila +rtva lo&e )rehrane i ooljenja,ljudi su je klali jer su +eljeli zasee sačuvati hranu njima namjenjenu %zo( i jer su oni sami ili hrana-uostalom u to je vrijeme crkva odorila jedenje mesa i za vrijeme )osta -!.>H# isku) Iariza do)usti siromasima

da je du meso o velikom )ostu zog velike nesta&ice svega ostalog-svijet je to na ruu gladi,)othranjen i lo&e hranjen-odatle kao )ratnja gladi )ojava e)idemija- uslijed kori&tenjane jestive hrane, a nadasve najs)ektakularnija meu njima-olest ergotizma koju je )rouzročila ra+ena snijet%nametnik na ra+i i drugim +itaricama(-)ostoje o)isi gdje i tijela sagorjevala, udovi i )ocrnili i od)adali-zog ergotizma utemeljen je )osean red- )ustinjački )okret u !!#st# )roslavio je sv#=ntuna-lo&a ishrana, osrednjost medicine koja ne nalazi svoje mjesto izmeu narodnih ljekarija i naučavanja mudrija&auzrokuju strahotnu tjelesnu ijedu i smrtnost-)rosječno očekivani ljudski vijek je $" godina, nada u +ivot je slaa %velika smrtnost djece i )oačaji +ena(-5izička slaost u ranom srednjem vijeku susre*e se i u vi&ih slojeva kao )osljedica lo&ije ishrane, a djecasmrtnost nije &tedjela ni kraljevske oitelji,ali lo&e zdravlje i )rerana smrt ijahu i)ak sudinom siroma&nihslojeva

-najra&irenija i najuoitja srednjevjekovna endemska olest ila je tuerkuloza koja vjerojatno oja&njava )ojamnemo*i koja se često javlja u knji+evnim tekstovima-ko+ne su olesti na drugom mjestu %)onaj)rije kuga(

.>



|

-olesti uslijed ne)rimjerene )rehrane i uroeni nedostaci jednako su rojne-srednjevjekovni je za)ad )un slije)aca,ljudi )raznih očnih du)lji, sakatih, gravih,&e)avih,)araliziranih-+ivčane olesti druga su dojmljiva sku)ina ooljenja/ e)ile)sija %olest sv#0vana(-s ole&*u ergotizma kroči se dulje u svijet ludosti i rastrojenosti-na samom )očetku +ivota javljaju se rojne dječje olesti koje toliki sveti za&titnici )oku&avaju izlječiti, svijetdječje )atnje i nesre*e %zune olesti )oku&ava ula+iti sv#=ga)id, grčevi koje smiruje sv#6ornelije i sv#?gidije,rahitis koji otklanjaju sv#=lin(

-srednji vijek io je nevjerojatno )lodno )olje za sve vrste strahova i velika kolektivna )okajanja javna i tjelesna

0scr)ljenost i nesigurnost/-srednjevjekovni je 'a)ad ne)restance +ivio )od )rijetnjom granice- uska grla %ne)restano se )ojavljuju nekaograničenja( n)r# era ina u )odručju ormsa !.9F#-nedostatak )osuda, )a ačve ile sku)lje od vina-krčenje i )aljenje &uma iscr)ljivalo zemlju i uni&tavalo na )rvi )ogled neograničen izvor srednjeg vijeka- &uma-kriza koju se navodi )od nazivom kriza!7#st# navje&*uje se na)u&tanjem lo&e zemlje,graničnih )odručja nakojima je io na izdisaju val krčenja,zemlja se nije kadra onociti, slai )rinosi se s)u&taju is)od gos)odarskogminimuma )a ljudi na)u&taju zemlju-iscr)ljenost zemlje najva+nije je ograničenje za srednjevjekovnu ruralnu )rivredu-)osljednje ograničenje-iscr)ljenost ljudi,5ali ljudi##ali se u iti tra+i je5tinija radna snaga a ne da je u )itanju

istinski nedostatak radnika-zaustavljanje a )otom o)adanje roja stanovnika čini seljačku radnu snagu malorojnijom i sku)ljom,a nju jeve* )rorijedilo osloaanje kmetova-mnogi velika&i usmjeravaju svoje )osjede na stočarstvo jer iziskuje manje radne snage-velika kuga !$>7# čini katastro5alnim demogra5ski )ad i krizu radne snage koja se )ojavila nekoliko desetlje*a )rije kuge-materijalna nesigurnost oja&njava u velikom dijelu duhovnu nesigurnost u kojoj su +ivjeli ljudi srednjevjekovlja-nadasve je va+na sigurnost na onome svijetu gdje Raj na)okon oe*ava izaranima +ivot ez straha i smrti-strah od )akla )roduljuje zemaljsku nesigurnost,a čistili&te u !$#st# donosi dodatnu nadu u s)as

2os)odarski rast-srednjevekovna konjunktura-materijalni +ivot u srednjem vijeku do+ivio je značajni na)redak -)rili+no je mogu*e odrediti srednjevjekovnu gos)odarsku konjunkturu i utvrditi )ostojanje dugog razdoljaeks)anzije koje u nekoj mjeri znači )oolj&anje +ivotne doroiti-demogra5ski rast znači da se stanovni&tvo za)ada udvostručuje izmeu kraja !"#i sredine !7# st# a naročito jesna+an oko !.""#godine-jednak razvoj ilje+e i cijene i )orast )la*a-samo se jedan )okazatelj mo+e dijelom i gruo )ratiti %zog nedostatka ilje+enja( a to je )ove*anje )rinosa-nadnice ilje+e jednaki na)redak, ali )orast nadnica i)ak ostaje malen

8aturalna i novčana )rivreda/-Bruno 4ilderan )odijelio je gos)odarski razvoj dru&tva u tri 5aze/ naturalnu )rivredu, novčanu )rivredu i

kreditnu )rivredu-riječ je o tome da se )rocijeni uloga novca u ekonomiji- ako je ta uloga eznačajna,na dijelu je naturalna )rivreda u kojoj se )roizvodnja )otro&nja i razmijena ne koriste novcem,izuzev iznimno, na)rotiv ako je novac itan u odvijanju tog )rivrednog +ivota,riječ je o novčanoj )rivredi-naturalana )rivreda na sredjevjekovnom za)adu ila je )rivreda u kojoj se razmijena svodila na strogi minimum-ona je ila gotovo sinonim zatvorenoj )rivredi%gos)odar i seljak zadovoljavaju svoje )otree u okviru )osjeda(-ako se u tekstu dad+ine izra+avaju u novcu to ne znači da su se uistinu i davale u novcu,on je io samo oznaka imjera vrijednosti-novac nikada nije isčeznuo iz )raktičnog +ivota srednjevjekovnog za)ada##ne samo da su crkva i velika&iras)olagali stanovitom novčanom zalihom nego ni seljaci nisu mogli u cijelosti +ivjeti ez ku)ovine novcem##n)r#sol koju nisu )roizvodili i rijetko su je mogli )latiti tram)om-riznice,luksuzni )redmeti i zlatarski uradci svjedoče samo o slaosti i nevičnosti novčanom )rometu##

-)ostojanje nekovanog novca %krave,ale%ne one iz nosa nego od sijena (,sukna i )a)ar( neos)orni su )okazatelji arhaizma,izraz ekonomije koja te&ko )relazi s naturalne na novčanu

.F



|

-monetarna re5orma 6arla elikog koja je ustanovila monetarni sustav lire solida i denara za)ravo je značila )rilagodu nazadovanju novčane )rivrede %zlato se vi&e nije kovalo,lira i solid nisu ili stvarni novac negooračunski(-jedini novac koji se doista kovao io je sve do !$# st# srerni denar,mala jedinica, jedina )otrena i isključila je akreni novči* koji je io jo& manje vrijednosti-rijetkost novca u ranom srednjem vijeku )odaruje mu nagla&eni ugled-kovanje novca znak je mo*i-novac je )ostao simol )olitičke i dru&tvene mo*i )rije nego li gos)odarske

-vladari kuju zlatnike koji nemaju gos)odarsku vrijednost ali su očitovanja njihove mo*i-osuuje se i ur+oazija-gornji sloj novoga gradskog dru&tva %na)adaju ih )isci i umjetnici u slu+i tradicionalnihvladaju*ih slojeva n)r# na skul)turama u crkvama ili su )rikazivani kao lihvari koje te&ka kesa vuče u )akao##izlo+eni mr+nji vjernika(-s)oro smjenjivanje naturalne )rivrede novčanom dovoljno je na)redovalo )otkraj !$# st# da i odatle mogle )roiza*i oziljne ljudske )osljedice

2os)odarski rast-dru&tvene )osljedice/-us)rkos )retvaranju dijela naturalnih dad+ina u novac,relativna ne)rilagodljivost 5eudalne rente i manjaksredstava za dio )retvoren u novac, te uslijed njegovog rzog tro&enja, dio 5eudalne klase osiroma&uje u trenutkukada rast tro&kova )resti+a )ove*ava njezinu )otreu za novcem-dio seljaka se ogati a dio siroma&i

-demogra5ski us)on se ne iskazuje samo u )ro&irenju oradivih )ovr&ina i )ove*anju )rinosa on je )rouzročiokomadanje )osjeda a )osljedica je ila da su siroma&ni seljaci odlazili u najam slu+iti kod imu*nijeg seljaka-trgovci su se najvi&e okoristili razvojem monetarne )rivrede-razvoj gradova kojih su oni najče&*i korisnici )ovezan je s razvojem novčane )rivrede-us)on graanstva-)ojava je dru&tvene klase čija )rivredna mo* )očiva na novcu )rije nego na zemlji %dakleosnovno mjerilo vrijednosti ila je zemlja sve do )ojave graanstva a tada novac(-trgovci se malo mije&aju u )oljo)rivrednu )roizvodnju-na )očetku !7# st#trgovac je uvijek u iti io )roizvoač izuzetnih rijetkih,luksuznih,egzotičnih )roizvoda,a )ove*ana )otra+nja tih )roizvoda od strane vi&ih slojeva dru&tva )ove*ala je dodu&e roj trgovaca i njihovuva+nost-najitniji )roizvodi-sku)i )roizvodi/začini,sku)a sukna,svila-sama )riroda trgovačke zarade,)onekad goleme na tim luksuznim )roizvodima )okazuje da su se te transakcijeodvijale na ruu osnovnog )rivreivanja jednako je i s ustrojem trgovačkih udruga koje su izuzev oiteljskih ilidru&tava trajnije )rirode, ve*inom trgovci skla)ali u vezi s jednim )oslom, jednim )utovanjem, u trajanju od $,7,ili 9 godina-ti trgovci a jo& vi&e gradski )atriciji +ele se domo*i )osjeda koje *e njihove oitelji i uku*ane za&tititi odnesta&ice-gornje slojeve dru&tva sve vi&e čine rentijeri jer i velika&i )ostaju u sve večoj mjeri Nzemlji&ni rentijeriO-ostaje tako činjenica da nes)orni razvoj novčane )rivrede ima oziljnih dru&tvenih )osljedica )očinju remetiti )olo+aj klasa &irenjem salarijata %rada za )la*u( nadasve u gradu,ali sve vi&e i na selu-najče&*e oni )roduljuju jaz izmeu klasa ili izmeudru&tvenih kategorija unutar klasa-dru&tvena hijerarhija jo& vi&e odreena radom-razvoj seljačke elite %nazivaju ih orači( oni koji orauju zemlju vlastitim oruem za oradu zemlje i za)regom,

su)rotstavlja se masi koja sama svojim rukama zarauje za +ivot NmanuelcimaO-meu graanskim slojevima novom )odjelom se odvajaju/ mehaničari,zanatlije i radnici-intelektualci i sveučili&tarci koji su se u jednom trenu ili skloni stati rukom )od rukom s ostalim zanatlijama nagradskom gradili&tu urzo se )ridru+uju eliti čistih ruku

PR&#R"' I VR'A'"&%' &#RU%#UR',od =>. do =5. s*olje0a1

(u2e i kr@evine

- stvarnost srednjovjekovnog %kr&*anskog( za)ada/ velike &ume i ledine, krčevine negativ muslimanskog0stoka koji je svijet oaza u )ustinjama

na istoku drvo je civilizacija, na za)adu ararstvo na)redak na za)adu znači krčenje &uma, ora sa&ikarom, )ojeda nad +unjem- za)ad/ mozaik )osjeda, zamkova i grdova izraslih nasred neoraenih i )ustih )rostranstava

$"



|

- &uma )ostaje svijet zaklona )ustenjaka %zagovornici teorije fuga mundi(, zaljuljenika i hodo&asnika %)rimjer jega 3ristana i 0zolde u &umu(, vitezovi ju smatraju svijetom lova i )ustolovine- najva+nije značenje &uma je izvor pri<oda is)a&a stoke, hranjenje ostalih +ivina, drvo za oganj i gradnju%nedostatak kamena i +eljeza(, oje tkanina, hrastova kora, smola za aklje i vo&tanice te med %ne)oznavanje&e*era( najneugledniji i najuzvi&eniji hvataju se &umskog ogatstva/ vladari su vrhovni gos)odari &uma%oavezno se vr&ila )rocjena &uma )ri doti kraljice(- &uma je i svijet o)asnosti, &to zami&ljenih &to stvarnih )o)ut vukova, &umskih razojnika, viteza )ljačka&a %MZ( i

zato su neki gradovi imali )raksu svake suote osim )red Pskrs i Duhovo tjerati ljude %sve*enike, vitezove,seljake( da uijaju vukove i )ostavljaju zamke, a tko nije do&ao ka+njavao se- mit o vukovima jedan od najče&*ih vukovi se uvijek )reme*u u čudovi&ta i smatralo se veeelikim čudom )reora*ivanje vukova u )itome %čudo @ranje =si&koga(- )ojedine &ume imale su svoje legende/ =rdenska &uma ima čudovi&nog ve)ra, &uma Broceliande je dom<erlina i iviane, ####

&rednjovjekovna pokre*ljivos*B ces*e

- vlasni&tvo %materijalno ili )siholo&ko( ne)oznanica je/ svatko %seljak, )lemi*( ima )ravo na )rivremeni )osjedusufrukts svatko iznad see ima nekoga sa ve*im )ravima od njega i tko mu mo+e silom oduzeti zemljuzakon )riznaje vlastelinu legitimnu mogu*nost da oduzme kmetu ili vazalu njegovo ne)okretno doro u zamjenu

za drugi odgovaraju*i )osjed %neovisno o udaljenosti )osjeda(- seljaku gos)odar o)ozivo ustu)a komad )olja, on je uz zemlju vezan voljom velika&a +eli se rije&iti tevolje ijegom selja@ka e2igracija %)ojedinačna ili sku)na( značajna je )ojava demogra5ije i dru&tva- uz to &to nikoga ne zadr+ava materijalni interes, emgraciji )oma+e i kr&*ansi duh/ na izgnaničkoj zemlji čovjek je samo vječni hodočasnik NEstavite sve i slijedite meO!

- razdolje hodanja i jahanja )restaje !.7># kada )lemi* de Joinville kre*e u kri+arski rat natovaren )rtljagom )rija&nji )utnici imali su malo )rtljage jer su malo )osjedovali nestaje kri+arski duh i sklonost )utovanju- na )restanak lutanja i hodoča&*enja utječe i mi&ljenje iz !7#st# da su lutalice skitnice i )rokletnici normom )ostaju sjedioci- lutalice/ &ta) u oliku slova 3 %kasnije oru&e na koje se oslanjaju gravci, )rosjaci, olesnici(- tome )rethodi mi&ljenje 4onorija =ugustodunenskog iz !.# st# da je hodoča&*e jedino ono kojem je cilj i uzrokčin )okajanja,- hodoča&*e iz čina +elje )ostaje čin )okajanja hodoča&*a o)ra&taju sve velike grijehe hodoča&*e )ostaje kazna- lutalice )ostaju nesretnici, a turizam %gledanje lije)ih krajolika( se smatra ta&tinom

- )romet se odvijao uglavnom cestama, )je&ke ili na leima tele*eg laga- ceste ne slijede rimsku mre+u cesta/ krivudaju od sajmi&ta do velikih gradova, mjesta hodoča&*a, mostovaizjegavaju*i zamke )ljačka&a, o)asne &ume- za )rijelaz mostova, rijeka, )rijevoja moralo se )la*ati stra&no )uno )oreza i za rou i za )utnike- trgovci su dnevno )relazili od .9 do H" kilometara %)ut od @irence do 8a)olija trajao je !! dana(

- )ostoje dvije dimenzije unutar kojih su se ljudi razvijali/!# ograničeni ozor krčevine na kojoj su +ivjeli

.# daleke granice kr&*anskog svijeta- svatko je imao mogu*nost odla+enja od ku*e i )utovanja- jedini )ravi )ustolovi ili su oni koji su )re&li granice kr&*anstva, a to su ili misionari i trgovci koji su zalazilina sjever =5rike, 6rim i =ziju- morski )utevi ili su r+i, ali nesigurniji ne samo zog )irata ve* zog ne)oznavanja kom)asa i krmene statvedo !7#st# zog toga je rzina )utovanja u )ot)unosti ovisila o vjetrovima i strujama- najve*i kli&ej srednjovjekovlja je laa u oluji skoro svaki svetac u svojo iogra5iji ima ar jedno s)a&avanje roda u oluji smirivanjem oluje

&uma, cesta i more )ogaaju osjetljivost srednjovjekovnih ljudi vi&e simolikom nego stvarnim dimenzijama/&uma je tmina, more je svijet i njegova isku&enja, cesta je traganje i hodoča&*e

! Isus Krist

$!



|

Priroda i svije*

- ljudi dolaze u doticaj s tjelesnom stvarno&*u )osredovanjem mističnih i )seudoznanstvenih a)strakcija

suočavaju se sa 5izičkom stvarnosti )reko simolizma- )rirodu uglavnom )redstavljaju 7 elementa koji čine svijet i čovjeka čovjek je sačinjen od zemlje/ meso odvode, krv od zraka, dah od vatre- najnaučeniji i najneukiji svijet vide na jednak način- )rovedena kristijanizacija starih simola i )oganskih mitova samo )ersoni5icira snage )rirode- kozmogra5ija/ 7 rajske rijeke, 7 vjetra neizrojivih ru+a slika izmeu stvarnosti )rirode i ljudskeosje*ajnosti- geogra5sko ozorje ; duhovno ozorje %kr&*anstvo(- svi se sla+u da je zemlja okrugla, ne)okretna i u sredi&tu svemira- ras)ored stvari na 'emlji odreen je vjerovanjem da ju Jeruzalem )u)ak svijeta i da 0stok %koji se često )rikazuje u gornjem djelu, na mjestu sjevera( zavr&ava )laninom na kojoj se nalazi 'emaljski raj odakle teču 7rajske rijeke %3igrs, ?u5rat, Iison tj# 2anges i 2ion tj# 8il(

- činjenicu s rijekama oja&njavaju ovako/!# )oznati izvori 3igrisa i ?u5rata %dakle na =ra)skom )oluotoku( za)ravo nisu )rvoitni izvori jer se oni

nalaze na )adinama )lanine ?den i jednostavno )oniru u )ustinjski )ijesak i izlaze tamo zavaravaju*iljude da je to izvor

.# čudesni, ali stvarni izvor 8ila nalazi se iza vodo)ada koji s)riječavaju muslimane da do tamo )rodru- 0ndijski ocean je za)ravo zatvoren i on )redstavlja riznicu snova za siroma&nog kr&*anina svijet naseljenljudima i čudesnim +ivotinjama, ez taua, sloodan, sa s)olnom stra&*u i nadasve dragim kamenjem- Sveta 'emlja )odijeljena je )rema geogra5skom naslijeu iz antike na ?uro)u, =5riku i =ziju, a svaki kontinent )oistovje*uje se sa jednom vjerom

%rE0ans*vo i 9izan*B s<iz2a*ici

- stvarnost je kr&*anski svijet na temelju toga odreuje se ostali dio čovječanstva- od crkvenog raskola %!"97#( Bizantinci se nazivaju shizmaticima %do raskola dolazi zog )itanja filioque i &tocarigradski )atrijarh ne )riznaje mo* )a)e(- Bizantinci su takoer kr&*ani, ali od !.# st# ih se krivi za herezu, misli se da su kr&*ani samo )o imenu, a ne ivjeri te da zato &to nisu kr&*ani ni&ta ne znači uiti ih %to je niki isku) tvrdio i &irio )o 5rancuskoj i nagovaraoAuja 00# da zauzme Carigrad(- raskol izmeu 'a)ada i Carigrada očitava se i u tome da ni najučeniji 'a)adnjaci ne znaju grčki- nerazumijevanje je vremenom reraslo u mr+nu, a najče&*e se aziralo na ljuomori/ 2rci su izvje&tačeni,kukavički, la+ljivi i ogati razmi&ljanje siroma&nog ararskog ratnika o ogatom civiliziranom čovjeku- o)ravdanje za na)ad !."$# na Carigrad. isku)i su vojnicima %laicima( )rezentirali kao/

!# Carigrad se nekad )okoravao Rimu, a sada to vi&e ne čini

.# tada&nji car =leksije 000# je uzur)ator $# sve*enici us)ijevaju umiriti samo neke laike u gnijezdu hereze na)asti ih nije grijeh nego veliko djelo milosra

- unatoč svemu tome radilo se na ujedinjenju crkava, ali nije us)ijevalo % skoro je us)jelo !.:7# na Saoru uAyonu i @irenci !7$F#(- neus)jeh ujedinjenja )roizlazi iz temeljnog ne)rijateljstva izmeu Aatina i 2rka koje je uzrokovalo daneotesani, izvje&tačeno jednostavni arari ne )o&tuju civilizirane 2rke čak ni u )regovorima %n)r# kad car=leksije 0# )rima lotarin&ke kri+are oni su iznervirani za&to on sjedi a oni stoje i ! se sjeda na )rijestolje azileja(- o)reka izmeu )olitičkih tradicija/ za)adnjaci osuuju izantsku )olitiku koja je )ro+eta dr+avnim interesima inazivaju ju liemjernom jer za njih je vrlina )olitike vjernost %)rava vjera( 5eudalcu

. Carigrad su Zapadnjaci osvojili 13.04.1204.

$.



|

- i 2rci nemaju olj mi&ljenje o 'a)adnjacima, a najvi&e im zamjeraju gramzljivost %za)adnjaci su svi iliodu&evljeni ogatstvom Bizanta i nema kroničara Irvog kri+arskog rata$ koji se nije divio njegovim du*anima,relikvijama, uranizmom i milijunu stanovnika u Carigradu(- čak i za za)adnjake koji nisu vidjeli Bizant, on )redstavlja mit i veliko ogatstvo jer je sav uvoz dolazio iz njega ilo da ga je )roizvodio ili )re)rodavao- vrhunac latinske ljuomore na Bizant u)ravo je na)ad na njega )ri kojem je ilo stravičnih )okolja i )ljački

%rE0ans*vo i isla2B nevjernici

- <uhamed je izvor najve*eg u+asa srednjovjekovnog kr&*ana s)ominje se jedino u vezi s Xavolom- muslimani su )ogani i jedina )olitika kr&*anstva )rema njima je sveti rat- ora )rotiv nevjernika7 )ostaje konačnim ciljem vite&kog ideala- unatoč stalnom )ot)irivanju ne)rijateljstva sam muslimanima, nesmetano se odvija trgovinska razmjena u oasmjera- u )očetku je )a)instvo stavljalo emargo na )roizvde namjenjene muslimanima, ali su odustali jer se roa jednostavno krijumčarila- iz te trgovine najvi&e su izvukli 3alijani tj# <le*ani jer su oni !!F># rekli )a)i da oni +ive u laguni i nemaju )oljo)rivredna dora i da mogu +ivjet samo od trgovine )a im je )a)a %0nocent 000#( izdao dozvolu za trgovinu saaleksandrijskim sultanatom

- uz trgovinsku razmjenu )dvijala se i duhovna/ &irenje ara)ske znanosti odvijalo se nesmetano za svih kri+arskihratova

%rE0ans*vo i poganiB preo+ra0enje

- oni koji su oo+avali idole ili su mogu*i kr&*ani i )rema njima se vodila drugačija )olitika- ne)restano se )okr&tavala ?uro)a i so !$# st# je ilo us)ostavljeno za)adno od Rusije, Pkrajine i Balkana- 6arolinzi, točnije 6arlo eliki je za)očeo tradiciju ratniččkog i )risilnog )okr&tavanja %compelle intrare( )ogana, koje su nazivali ararima- ot)ori su +estoki i kr&*anstvo je uvijek )ro)adalo ako se ora*alo narodu ili )oku&alo djelovati na mase )a suokrenuli )loču i ora*ali se samo čelnicima vladaju*ih slojeva koji su tada )ristajali jer je to za njih )redstavljalo )romaknu*e %Bizantinci i muslimani su to vidjeli kao srozavanje na civilizaciju is)od njih( ali onda su )očelidrugačiji ot)ori dru&tveni ustanci )rotiv kr&*anskih čelnika- to kr&*anstvo )reora*eno odozgo i silom naziva se novo srednjovjekovno krE0ans*voK

%rE0ans*vo i 2ongolski 2i*

- jedan od najčudesnijih mitova- vjerovalo se da su se oni )otajice )reoratili na kr&*anstvo i čekali )rigodu da to oznane- sanja se o savezu izmeu kr&*ana i <ongola koji i zaglu&io islam ili ga )reoratio i onda i na cijeloj zemlji ila )rava vjera- taj mit je )očetkom !7#st# )okrenuo nekoliko eks)edicija, ali savez nije nikad ostvaren

*voreno ili za*voreno krE0ans*vo

- zatvoreni svijet koji silom )ri)aja nove članove i isključuje druge- rat kojeg inače kr&*ani smatraju zlom )ostaje du+nost kad je riječ o nekr&*anima- )riručnik )rosječnog kr&*anina !"#st# je ?lucidarium- )oganske zemlje ile su s)remnice roova za kr&*ansku trgovinu koju su oavljali kr&*ani ili idovi, ali samona kr&*anskom tlu- nekr&*anin nije čovjek samo kr&*anin mo+e imati )rava čovjeka meu kojima je i za&tita od ro)stva- unatoč takvoj zatvorenosti i vjerskom rasizmu, kr&*anski svijet io je otvoren za strane utjecaje na raznimN+ivotnimO )oljima/ tehničke novosti od =ra)a %vodenice i vjetrenjače(, gos)odarstvo %razvoj novčane )rivredena )oticaj izantskog zlata i muslimanskog denara(, umjetnost %ku)ole, lukovi( i znanost

$ Prvi Križarski rat bio je 10!.7 nevjernik " poganin koji je odbacio istinu tj. preobra#enje

$$



|

- za)adno srednjovjekovlje za)ravo je )oku)ilo sve od svijeta kojeg je )reziralo i osuivalo/ antike i svojihsuvremenika )ogana

naj svije*B 9og

- kr&*anstvo zatvoreno na zemlji otvaralo se &irom )rema neu- kozmogra5ija u)u*uje na )ut, cestu hodoča&*a koja vodi k ogu

- svijet je sustav koncentričnih s5era o)*enito razmi&ljanje, varira samo roj tih s5era % u ># st# ih je ilo :, u !.#$, )rema =ristotelu 99 i u !$#st# 9H(- rječnik omogu*uje kr&*anima da si oga )redoče konkretno, ne samo duhovno kako to nastoje teolozi- dvostruka riga/ čuvanje o+anske nematerijalnosti i vjerovanje u su)stancijalnu stvarnost oga- tem 3rojstva % filioque( ila je )rivlačna u učenim krugovima, ali jako slao )rihva*ena u )uku- oo+avanje Svetog Duha ilo je za učene/ sveučili&ta su na )očetku godine slu+ila misu sv# duhu, neki misticimisle da je sv# duh sredi&te duhovnog +ivota, ###- narodna nao+nost dvoumi se izmeu )osve monoteističkog shva*anja oga i zami&ljenog dualizma Eca i Sina- nije savladana +idovska zarana )rikaza oga antro)omor5no )rikazuje se )omo*u simola koji su u&li uikonogra5iju %)rikazuje se kao ruka na neu i s vremenom se ona )retvara u )okret lagoslivljanja ali uvijek joj je5unkcija )rijetnje čovjeku(- hirofanija %)ojavljivanje ruke( izrodila se u )ravedničku ruku srednjovjekovnih kraljeva

- )rvo se 6rist )rikazivao kao janje koje nosi kri+, ali to je )rikrivalo njegovu ljudskost i onda )a)a 4adrijanojavljuje da ge trea )očeti )rikazivati u ljudskom oliku- og je )ostao 5eudalnim gos)odarem %)rikazi oga na )rijestolju ovjenčanog mandorlom, )rikazi oga u tvravikoja liči onoj u =achenu(- s)is iz !!# st# sv# =nselma/ NCur Deus HomoO )rikazuje oga kao 5eudalnog gos)odara koji za)ovijeda trimavrstama vazala/ anelima, redovnicima, laicima i svi oni duguju ogu vazalsku slu+u og u svom )ostu)anju )rema )odanicima )riznanje svoje časti- kraljevska vladavina oga nadahnjuje )redromaničku i romaničku crkvu koja je zami&ljena kao kraljevska )alača/ olikuje ikonogra5iju oga u slavi s njegovim kraljevskim atriutima %)rijestolje, sunce, mjesec, vije*estaraca =)okali)se ili anela, kruna(- trijum5alno je i )rikazivanje 6rista )ojeda nad smr*u, kruna na glavi na ras)e*u, lik na kraljevskom novcu- vladarsko )oimanje oga ključno je za srednjovjekovno dru&tvo/ uz )omo* crkve zemaljski vladari nalaze )odr&ku u nadila+enju 5eudalnog shva*anja koje ih je nastojalo )aralizirati- uz oga monarha meu )ukom se javlja i og-čovjek koji nije mogao iti Etac i zato je to Sin- razvoj 6ristove ikonogra5ija/ janje, )astir, iscjelitelj, voa- dru&tvo je zaoravilo 6rista Iastira i sačuvalo sliku 6rista Iro)ovjednika- u ># i F# st# kult 6rista je u o)adanju i tada se razvija kult S)asenja koji oku)ira liturgiju i sakralnu arhitekturu, auz njega ve+e se liturgija =)okali)se- u !.# st# 6rist S)asitelj &iri ruke čovječanstvu i )ostaje vrata za Etkrovljenje i S)asenje- u !.# st# javlja se i omiljenost 6rista Djeteta, ali najvi&e on )ostaje 6rist Stradanja, Iasije za)očinje sve če&*e )rikazivanje Ras)e*a- kri+ od trijum5alnog znaka koji je io kri+arima )olako )ostaje simol skru&enosti i )atnje- u !$#st# javlja se kult orua stradanja )očinju se &tovati relikvije stradanja

naj svije*B avao

- Sotona se )otvruje u !!#st#, u ranom sr#vijeku nema neku izra+enu ulogu- vrag i og su )ar koji )revladava tada&njim +ivotom i njihova ora oja&njava sve dogaaje- velika hereza u sr#vijeku je maniheizam/ )ostoje dvojica ogova, jedan doar i drugi zao to je hereza jer uisti )lan stavlja i oga i sotonu- u narodu se maniheizam ustalio jer su ljudi shva*ali kako je na jednoj strani og, a na drugoj sotona %čistili&te se javlja krajem !.#st#( i za njih )ostoje ljudi koji su izarani i oni koji su )rokleti na Iosljednjem sudu %najoljiodraz toga su tim)ani katedrala koji su )rikazivali takve skul)ture( ono &to je doro je od oga, ono &to ne valja je djelo sotone- ikonogra5ija )rikazuje vraga najče&*e u antro)omor5nim olicima za narod on je stvaran i najve*i strah je

da *e se ukazati sotona- vrag se ukazuje na dva načina/!# kao zavodnik onima koje mo+e savladati samo lukavstvom

$7



|

.# kao )rogonitelj najstra&niji olik, ne voli )reru&avanja- najče&*i olik vraga je lije)a mlada +ena ili la+ni sv# Jakov- +enske +rtve sotoninih na)adaja )redmeti su s)olnih nastraja demona inkua %mu&ki demoni( i sukua %+enskihdemona(- najče&*i )rikaz srednjovjekovne umjetnosti je )osljednji trenutak zemaljskog +ivota, kada se du&a nalazi izmeusotone i sv# <ihovila koji se ore za du&u %namjerno je svetac nasu)rot vraga, jer je on ogov izaslanik i )ocrkvenoj doktrini og je iznad vraga jer je vrag )ali aneo(

- u)ravo taj motiv nadnaranih koji se ore za ljudsku du&u najolje )rikazuje )asivnost ljudskog o)stanka to jenajolniji )rikaz ljudske otuenosti- oična masa te&ko razlikuje dore od zlih i +rtva je )revara i )rivida dok vi&i sloj ima s)osonost razlikovanja, aneki i nat)rirodne darove %mi&ljenje da se ne mo+e činiti čuda ez )osjedovanja Sv# Duha oko kojeg surazmi&ljali i &tovali ga samo učeni(- )uk vjeruje da vrag, kao i og mo+e činiti čuda stvaranje crne i ijele magije %oični )uk ne razlikujenjihove učinke( koji stvara antitetičke )arove/ Salomun arojnak i Salomun <udrac, zli vje&tci i svetci- zli se često )reru&avaju u dore i narod ih te&ko ras)oznaje, ali mo+e ih )rotjerati odreenom molitvom i )okazivanjem kri+a- glavna zada*a svetaca je razlikovanje dorih od zlih i njihvo istrijeljenje/ egzorciza2

0zmeu zemlje i nea/ aneli

- izmeu nea i zemlje je stalni )romet/ demonima koji se okomljuju na ljude su)rotstavljaju se aneli koji ses)u&taju )o Jakovljevim ljestvama- svatko ima svog anela zemaljsko stanovni&tvo je trostruko jer se svakom čovjeku )ridru+uje aneo, ali idemoni koji vreaju- ljudi +ive )od ne)restanom dvostrukom &)ijuna+om nikad nisu sami- neesko dru&tvo anela slika je zemaljskog dru&tva %ali ljudi su tad voljeli mislit da je za)ravo dru&tvo na zemlji )reslika neeskog(- aneosku hijerarhiju us)ostavio je Iseudo Denis =ero)agit u ra)sravi NE neeskoj hijerarhijiO koja je )revedena na latinski u F#st#, ali najve*i utjecaj ima u !.# i !$# st# kad se name*e na sveučili&tima- neeski svijet nije jednako stvaran kao zemaljski to je isti svijet )ovezan u homogenu mje&avinu ljudi inat)rirodnih i*a

Vrije2eH vje@nos*H povijes*

- vrijeme )ri)ada samo ogu i ono je ne)rekidno i linearno- i)ak, NnazadniO mit o kolu sre*e %tko i gori sad je doli( ima velik utjecaj u duhovnom svijetu- )ovijest ima svoj )očetak i kraj %odacivanje grčkog kru+nog vienja )ovijesti(, a oni su ujedno i )ovijesni iteolo&ki %svaka kronika za)očinjem stvaranjem svijeta i iako zavr&ava tada&njom sada&jnosti, )odrazumijeva seda je njen kraj u Iosljednjem sudu(- svaka kronika je razgovor o svjetskoj )ovijesti i iako mnogi kroničari kritiziraju druge ako )i&u samo o )ovijestisvoje zemlje i naroda, sve su kronike graene na tom orascu %iako +ele )isati o dogaajima na sve 7 stranesvijeta, njihov horizont je onaj koji ih okru+uje i sve se svodi na vračanje njemu(

- redovnici srednjeg vijeka vide vrijeme kao )ovijest, a )ovijest ima samo jedno značenje- najče&*a )eriodizacija vremena je ona o )odjeli tjedna na dane )reuzeta od +idova %H dana( iz koje slijedi i )odjela )ovijesti zemlje na H doa %stvaranja =dama, 8oin zakon, =rahamov )oziv, ###( i trenutno doa %H#( jedoa oronulosti- svaku misao i osjetilnost sr# vijeka )ro+ima )esimizam %)jesme su +alo)ojke o sada&jnosti, znanost je uo)adanju, ###(- linearno vrijeme )resjeca se na dva djela točkom 0susova roenja takvu kronologiju us)ostavio je u H#st#Dionizije <ali i takva kronologija je kronologija S)asenja/ za one )rije 6rista nema nade da *e iti s)a&eni jer su )ogani, osim onih koji su čekali u =rahamovu krilu- i)ak, neki veliki su Ns)a&eniO vječne )atnje zog nekih svetih legendi %=leksandar eliki, 3rajan, ergilije(- ličnosti iz antike utonule su u damnatio memoriae srednovljekovlje vr&i )okolj idola, +eli i&ču)ati sav korovkoje je )ogana antika ostavila na )olju )ovijesti %ru&enje ki)ova, acanje knjiga(

- Bilija se tretira kao )ovijest- )ovijest se dijeli na sakralnu i )ro5anu

$9



|

- glavno oilje+je sakralne )ovijesti je jeka/ svaka e)izoda una)rijed zacrtava sei odgovaraju*u %stari zavjetnavje&ta novi, ###( )ostoji jedino ono &to )odsje*a na nekoga ili ne&to &to je ve* ilo- tema )ro5ane )ovijesti je trans5er mo*i %)rijenos mo*i je )rijenos znanja i kulture(/ u svako doa )ostoji jednosredi&te u skladu s kojim +ivi ostali svijet %slijed civilizacija i carstava( takvo vienje )ovijesti nagla&avva da sekr&*anska civilizacije izdi+e, izolira od svojih suvremenika %izant, islam, azija(- nositelj nacionalne strasti )ostaje )ojam translatio/ sredi&te gravitacije svijeta )remje&ta se s istoka na za)ad%mnogi isku)i )i&u teorije kako je og tako uredio kako i u)ozorio da je svijet do&ao svom kraju(

- )ojesničari )amte one dogaaje )reko kojih je njihova zemlja na)redovala u o)*em smjeru )ovijesti jer im tidogaaji omogu*uju li+e sudjelovanje u temeljnoj )ovijesti s)asa %n)r# 5ranc# )amte kr&tenje 6lodviga,vladavinu 6arla elikog, Irvi kri+arski rat(- iako takva )ovijest veliča tada&nji za)ad i kr&*anstvo, u narodu nema o)timizma, )esimizam je o)*e ozračje- dve sklonosti/

!# historicizam o)adanja koji vodi )esimizmu.# ezvremeni o)timizam kojeg zanima samo vječna istina

- 3oma =kvinski misli da nije va+no koji od ta dva )ogleda na )ovijest se koristi, va+an je samo dio istine kojisadr+e- )olako se uz te dve sklonosti javlja i vrednovanje sadanjosti i udu*nosti/ u !.# st# javljaju se )ojmovimodernus, moderni za ouhva*anje dogaaja u )oslijednjih !"" godina %)oimanje sada&njosti(

RavnoduEnos* iil pozornos* pre2a vre2enu

- ravnodu&anost )rema vremenu/ oskudnost navedenih datuma, neodreeni izrazi %u to vrijeme(, mije&anje )ro&losti, sada&njosti i udu*nosti %kolektivna odgovornost za )rvi grijeh(- misli se da je sve &to je temeljno za čovječanstvo %a to je sve iz Bilije( suvremeno %kri+ari ne ka+njavaju )otomke 6ristovih krvnika, ve* same te krvnike(- magijski mentalitet od )ro&losti čini sada&njost, )otka )ovijesti je vječnost- ali, iz )rakse utelovljivanja i liturgijskog )rikazivanja )ovijesti %)ostanak svijeta, 0susov +ivot( iziskuju ilje+enje datuma kronologija označivanja- sr#vijek nije ravnodu&an )rema vremenu nego su jednostavno datumom označavali neke njima itne stvari, kojese nama ne čine itnima, a za ostale stvari nisu osje*ali )otreu kazivanja točnog vremenskog okvira- nema jedinstvenog vremena kronologije- )ostoji )retjerivanje u izračunavanja dana )ostanka i jo& vi&e )osljednjeg suda- sve &to )ostoji u N)ovijesnim knjigamaO tretira se kao stvarna i datirana činjenica- ne )ostoje instrumenti za mejrenje vremena neovisni o )rirodi- godina )očinje u raznim zemljama na različite datume %ovisno o tome kako dotična vjerska )redaja označava&)četak s)asenja/ od roenja 6rista ili uskrsnu*a(- dan i )očinje u različito vrijeme, matines oko )ono*i od kojeg se roje/ laudes tri sata, prima &est sati,tercia devet sati, sixta )odne, nona !9 sati, vesperinae !> sati, completae horae .! sat

DruE*veno vrije2eB prirodno i ruralno vrije2e

- mjera vremena )ostaje ulogom u ori u nastojanju da se vlast oduzme iz ruku onih koji ju imaju/ sve*enstva i )lemstva- ruralno vrijeme/

→ vrijeme dugog trajanja→ kako ve*ina dru&tva +ivi od )oljo)rivrednog rada, to je )rvo kronolo&ko odre&ivanje→ )rirodno vrijeme/ velike )odjele su na dan, no* i godi&nje doa→ no* je ne)o+eljno vrijeme %duhovi, sotona, ###( i zločini )očinjeni no*u ka+njavaju se stro+e sa

strahotama no*i )ovezuje se i &uma→ lije)o je doro %sunce, dan(→ )ostoje dva godi&nja doa/ zima i ljeto→ tema mjeseci )onavlja se na mnogim graevinama/ tim)ani crkava, 5reske, ###→ godina je ciklus seljačkih radova, samo se u travnju, svinju uacuje vite&tvo/ 5eudalni lov u

travnju-svinju

$H



|

DruE*veno vrije2eB velikaEko vrije2e

- nasu)rot ruralnog )ostoji velika&ko %vojničko( tj# redovničko vrijeme- taj način )ovla&*uje onaj dio godine kad se od vazala iziskuje vojna oaveza i kada se vode itke doa godinekada se slavi Duhovo vitezi )okr&teni Sv# Duhom se oku)ljaju- ouha*a doa godine kada su davanja, )oiranje dad+ina u naturi ili novcu, ali datum tog dogaaja različit je

na svakom gos)odarstvu, ali je uvijek krajem ljeta %.F#"F# najče&*e(

DruE*veno vrije2eB vjersko i redovni@ko vrije2e

- godina je naj)rije liturgijska godina- iako )rvenstveno slijedu 6ristov +ivot, vremenom se nado)unjuje trenucima )reuzetim iz svetačkog ciklusa- datumi koji se veličaju s)adaju u najva+nije i to su mea&i gos)odarskog +ivota, uz datume davanja, a i neradnisu dani- )rvi na)reci u mjerenju vremena su oni sve*eničkog izračunavanja datuma crkvenih )raznika %)oseno Pskrsa(- jedine oznake dana su zvonjave za redovnike

- sva vremena %ruralno, vjersko, velika&ko( i)ak su najvi&e )rirodna/→ vojničko ovisi o ljeti/ ratne o)eracije za)očinju i zavr&avaju ljeti zog lake is)a&e konja→ ve*ina crkvenih )raznika nadovezala se na )oganske koji su označavali )ovezivanje s )rirodom %Bo+i* je

zauzeo mjesto )raznika Sunca(→ liturgijska godina usklaena je i s )oljo)rivrednim radovima/ ona ouhva*a razdolje od =dventa do

Duhova koje je ujedno i radolje odmora seljaka %ljeto i jesen imaju samo ! lagdan, Pza&a&*e <arije SviSveti )omaknuti su iz svinja u studeni jer tada ima hrane )uno u zalihama(

- ovisnost o )rirodnom vremenu )okazuje se i kod kroničara koji ilje+e samo ono &to nije u skladu s )rirodnim%)o)lave, su&e gladi(- )rirodno trajanja sr#vj# )oimanje vremena- )ro)isi kor)oracija za zanate odreuju razlike izmeu no*i i dana i godi&njih doa/ )la*e radnika ovisi o sezoni

- )otrea za točnijim mjerenjem vremena javlja se tijekom !7# st# sa razvojem mjenica i anki- u !$# st# trua stra+ara odreuje )očetak dana- tehnički na)redak omogu*uje i )ojavu satova krajem !$#st#, koji mjere vrijeme u .7 sata- vrijeme se laicizira, )ostaje svjetovno/ satovi na gradskim tornjevima nasu)rot crkvenoj zvonjavi- unatoč tome, )očetak dana varira od grada do grada i za)očinje izlaskom sunca

9ijeg iz svije*a

- najva+nije vrijeme sr# čovjeku je vrijeme izavljenja- ideal je io s)u&tanje nea na zemlju i )rvi korak )rema tome je ijeg iz svijeta % fuga mundi(- omiljeni su o)isi +ivota svetih očeva u )ustinji )ostoji )rezir )rema svijetu- jako su cijenjeni )ustinjaci koji njeguju )ojedinačnu samo*u ili samo*a u zajednici samostana

- )ustinjački redovi neko vrijeme su najcjenjeniji duhovni voe %oni nose ijele halje nasu)rot srnimredovničkim(- )ustinjaci se javljaju kao )rotute+a velikom us)jehu dru&tva u !!# i !.# st#- )ustinjaci su manje )odlo+ni )ro)isima %vjerskoj sljedi(, narod ih )uno lak&e zamjenjuje za vje&take ali i )rogla&ava za svece, a lako )ostaju i narodni voe- nastanjuju &ume, ali ih vremenom na)u&taju i oku)ljaju se u gradovima- osje+a se trajna )rivlačnost )rema samotnjacima, ikonogra5ija ih )rikazuje kao )ounjenike )rotiv razmetljivostisvijeta koji se civilizira- o ugledu )ustinjaka govori i to da je skoro svaka velikaka oitlje jednog člana olačila u redovničke halje/ u )jesni&tvu se s time raa velika tema )ovlačenja viteza u )ustinjaka- za one koji ne us)ijevaju )ostati osamljenici ili redovnici Crkva nudi način za ostvarenje s)asa/ milosre,vra*anje laga )ost mortem o)oruka )ostaje )utovnica za neesa

#isu0lje*ni sanB !n*ikris* i zla*no do+a

$:



|

- javlja se struja milenarizma, san o milleniumu razdolju od tisu*u godina us)ostavljanom na zemlji- lizak je a)okali)tičkoj tradiciji i tijesno vezan sa mitom o =ntikristu- a)okali)sa je o)timistična i )otvrda odlučne onove %na Sudnjem danu(- unatoč tim strujama koje )ro)ovjedaju Raj nakon Sudnjeg dana, )ozornost ljudi )rivlače strahote koje tome )rethode/ narodi *e se di*i jedni )rotiv drugih, e)idemije, glad, )otresi- sve te neda*e jako su liske narodu %ararska krvo)roli*a, kuga u H# st#(

- svijet straha- mit o =ntikristu/ )red kraj vremena jedna *e ličnost dirigirati katastro5ama i )oku&at *e )ovu*i čovječanstvo u vječno

)rokletstvo al injemu *e se su)rotstaviti jedna ličnost Car 6raja Svijeta koji *e ojediniti ljudski rod u svojuvlast i odvesti ga izavljejnu i onda *e ga savladati 6rist koji *e si*i na zemlju- lik =ntikrista ocrtao je u ># st# redovnik Ietar )reuzev&i ga iz grčke o)uskule- =ntikrist i njegov )rotivnik C6S koriste sva religijska i )olitička sredstva kako i zaveli )uk i redovnike- narod tako u različitim )olitičkim voama )re)oznaje s)asitelje svijeta- mit o Nus)avanom caruO/

oni s)avaju u nekoj s)ilji )reru&eni u )rosjake i čekaju trenutak kada *e se )rouditi i )ovestičovječanstvo sre*i %iako su ve* umrli(- srednjovjeovno vrijeme je ujedno vrijeme straha i nade

- crkva je osuena na )ro)ast zajedno s )ostoje*im svijetom i mora )re)ustiti mjesto crkvi svetaca koja *e uvestivladavinu jednakosti i čisto*e- <ilijaza2 kr&*anski olik antičog vjerovanja u )ovratak zlatnog doa- hilijazam je ono &to dru&tvu daje nadu )ro)ovjeda nastu)anje esklasnog dru&tva u kojem nema dr+ava,kraljeva ni gos)odara- ideal sr#vj# je s)u&tanje nea na zemlju, stvaranje neeskog Jeruzalema, ali to ni)o&to nije novi svijet to jeza)ravo )ovratak izvorima %)rvotni raj( njihova udu*nost nalazi se iza njih

6R1Q=8S6E DRP13E %od !"#do !$#stolje*a(

Dru&tvo tri reda/-oko tisu*ite godine za)adna knji+evnost )redstavlja kr&*ansko dru&tvo )rema novoj shemi koja je urzo )ostigla sna+an us)ijeh# 3o dru&tvo sačinjava Ntrostruku narodO/sve*enici,ratnici,seljaci-ta se shema )ojavila u veoma sloodnu )rijevodu Boetijeva dijela Ptjeha &to ga je )otkraj F#st# )reveo

engleski kralj =l5red eliki / kralj mora imati jeedmen,5rydmen,Teorcmen%ljude odmolitve,konjanike,radnike(-isku) =daleron iz Aaona daje razraeniju inačicu tog trostukog ustroja/dru&tvo vjernika )redstavlja tek jedno tijelo, ali dr+ava se sastoji od tri tijela# Jer drugi zakon,onaj ljudski razlikuje jo& dvije klase/)lemi*e ikmetove koji se za)ravo ne )odreuju istim )ro)isima-ilo i zanimljivo slijediti te teme, njezinih )reorazi, njezine veze s drugim motivima,)rimjerice sgenealogijom Bilije/tri 8oina sina ili germanskom mitologijom/tri Rigova sina-2eorges Dumezil oranio je tezu da je tri)artitno dru&tvo oilje+je indoeuro)skih dru&tava srednjovjekovniza)ad nadovezuje se na talijansku tradiciju )rimjerice/ Ju)iter, <ars, 6virin#vjerojatno )reko nekog keltskog )osrednika-izmeu >#i !!# st#aristokracija se sastojala od vojničke klase, a )ar eGcellence član te klase naziva se miles ilivitez i čini se da je to vrijedilo za cijeli kr&čanski svijet%)ronaen je nadgroni nat)is u katedrali u 2nieznu-

otkriven miles iz !!#st#(

$>



|

-u karolin&kom razdolju redovnici se )reora*aju u klerikalnu kastu,a razvoj liturgije i vjerske arhitektureizra+ava tu )reorazu/ zatvaraju se oltarski )rostori i klaustri namijenjeni ka)tolskom kleru, svečenik slavimisu leima okrenut vjernicima, vjernici ne izgovaraju zajedno sveto )ismo nego se tekst izgovara tiho-uvijeti +ivota seljaka sve se vi&e izjednačuju na najni+oj razini, onoj kmetova-izmeu 9# i !!#stolje*a najče&*e se susreču dvije slike dru&tva-)onekad je to mnogostruka shema,raznolika,koja naraja stanoviti roj dru&tvenih i )ro5esionalnih kategorijau kojima se mogu )re)oznati ostaci rimske )odjele na )ro5esionalne kategorije, )ravne klase ,dru&tvene

)olozaje ali če&*e se dru&tvo svodi na suočavanje dviju sku)ina klerici i laici s jedne strane, močni i slai iliveliki i mali ili )ak ogati i siroma&ni dok se samo laičko dru&tvo dijeli na dru&tvo sloodnih i nesloodnih s )ravnog stajali&ta-5unkcionalna trodjelnost koja se )ojavljuje oko tisu*ite godine izra+ava drukčiju ideologiju-ona odgovaravjerskoj,vojničkoj i gos)odarskoj slu+i,ona je oilje+je jednog stu)nja u razvoju dru&tva koje suznanstvenici )o)ut 2eorgesa Dumezila nazvali indoeuro)skim-kristijanizacija vite&kog ideala je )ojeda svečeničke mo*i nad ratničkom silom- Roland ima klasni moral onmisli na svoj rod,na svog kralja, na svoju domovinu-tre*a kategorija ratnika%laoratores( mogu se )oistovijetiti s uku)no&*u )roizvoača a )ostavlja se i )itanje )redstavljaju li svi seljaci ekonomsku 5unkciju-trodjelno dru&tvo u @rancuskoj u kasnom srednjem vijeku ce se )rometuti u tri stale+a/ sve*enstvo,)lemstvoi tre*i stale+

-tre*i stale+ se ne )okla)a sa svim ne)lemi*ima a čak ni ne )redstavlja svu ur+uaziju,a sastavljeno je odgornjeg sloja graanstva,odličnika-u dru&tvu koje nazivamo )rvim doom 5eudalizma )rili+no do sredine !.# st, masa manuelnih radnikana)rosto ne )ostoji

Ed trodjelnog dru&tva do stale+a svijeta/-oziljna je )romijena zamijeniti )ojam NordoO sa NconditioO %red sa )olo+ajem a kasnije sa stale+om(-znamo da je kritični trenutak u )ovijesti trodjelne sheme onaj kad se )ojavljuje nova klasa koja do tada nijeimala svoje mjesto u shemi-klasa koja remeti )oredak stvari jest klasa trgovaca koji su odredili )rijelaz iz zatvorene otvorenoj ekonomijii )redstavljaju močnu gos)odarsku klasu koja ne )ristaje )odrediti se crkvenoj i vojničkoj klasi-ključna je činjenica da se u drugoj )olovini !.# i tijekom !$# stolje*a trodjelna shema dru&tva iako je i daljenalazimo kao knji+evnu i ideolo&ku shemu ras)ada i ustu)a mjesto slo+enijoj, gi)kijoj shemi koja je )osljedica i odraz dru&tvenog )reokreta-nova shema je ona hijerarhiziranog dru&tva u kojoj se od glave silazi do re)a-desakralizaciju dru&tva )rati cije)anje,dezintegracija koja je u isti mah odraz razvoja dru&tvenih struktura irezultat vi&e ili manje svjesnog manevra klera koji vidjev&i da mu izmiče iz ruku dru&tvo redova nastojioslaiti novo dru&tvo, )odjeliv&i ga,atomiziraju*i i usmjeruju*i )rema smrti-ras)ad trodjelne sheme dru&tva )ovezan je s razvojem gradova od !!# do !$# stolje*a-crkva )riznaje )ostojanje stale+a nameču*i im kao razlikovnu odrednicu, s)eci5ične grijehe, grijehe klaseulijevaju*i im tako )ro5esionalni moral-u )očetku to novo dru&tvo je dru&tvo avla,odakle je uvelike u modi u kleričkoj knji+evnosti od !.#st#nadalje tema Xavoljih kčeri udanih za stale+e dru&tva

-cvijeta cijela jedna )ro)ovijedna knji+evnost koja )ro)ovjeda ad status, ora*aju*i se svakom stale+u-vrhunac tog )riznavanja stale+a jest uvoenje )okajanja i is)ovijesti-)riručnici is)ovjednika koji su u !$# st# odreivali grijehove i )itanja savijesti na kraju razvrstavaju grijehove )o dru&tvenim klasama %svakom stale+u njegovi )oroci,njegovi grijesi(-u svijetu dualističkih ori kakav je srednjevijekovni kr&čanski svijet, dru&tvo je )onaj)rije )ozornica oreizmeu jedinstva i raznolikosti kao u o)*enitom smislu ora izmeu dora i zla

Dvoglavo dru&tvo-)a)a i car/-kr&*anstvo je za)ravo dvoglavo-ima dvije glave-)a)u i cara-srednjovjekovna je )ovijest )rije sastavljena od njihovih neslaganja i njihovih ori nego od njihovihs)orazuma koji su mo+da jedino ostvarili i to )rivremeno oko !"""#godine %Eton $# i Silvestar .#(

-kad se ustanovilo da nije mogu*e nametnuti Rimsku )revlast )atrijarhu u Carigradu i istočnome kr&čanstvu&to je )otvreno raskolom !"97#godine, crkva za)ada vi&e ne*e s)oriti )a)ino vodstvo#

$F



|

-2rgur :# učinio je odlučni korak u tom smislu svojim dictatus Ia)ae iz !":9#godine u kojemu tvrdi meuostalim/Osamo se Rimski )a)a s )ravom naziva univerzalnim#tko nije uz Rimsku crkvu ne trea se smatratikatolikomO-hegemonija careva na čelu kr&*anskog svijeta )rije je teorijska nego stvarna, često se )rotiv cara ore u 8jemačkoj,os)oravaju ga u 0taliji-)a)a 0nnoccent $# )riznaje !.".#godine de 5acto da 5rancuski kraljevi nemaju nikog iznad see kad je riječ osvjetovnim stvarima

-carski naslov doiva ograničeni o)seg, zanimljivo je da se )ojavljuje u dvijema zemljama koje su izjegledominaciju 6arolin&kih careva/ na Britanskim otocima i na 0erijskom )oluotoku,a u oa slučaja )risutna je+elja za )remo*i u jedoj jedinstvenoj olasti/ anglosaksonskim kraljevima,ierijskim kr&*anskimkraljevinama-)ojam carstva makar i djelomičan uvijek je io )ovezan s onim o jedinstvu-u stvarnosti )ona&anje careva uvijek je ilo mnogo o)reznije-zadovoljavali su se )revla&*u u časti, moralnimautoritetom koji im je osiguravao neku vrstu nadzora nad ostalim kraljevstvima-dvoglavost srednjevjekovnog kr&*anstva u manjoj je mjeri ila ona )a)e i cara nego )a)e i kralja-ideja o carstvu zadr+ala je svoje zagovornike čak i nakon &to je izčeznula-u Bizantu je azileus us)io ste*i ugled vjerskog i u isti mah )olitičkog voe- taj se olik vladavine nazivaC?'=REI=I0'<E<-kraljevi i carevi dugo *e si tijekom srednjeg vijeka nastojati )ri)isati neki vjerski značaj, sakralni, ako ne i

svečeni*ki-)rva orua njihove )olitike u tom smislu su )omazanje i krunida, vjerski oredi koji kralja čine o+jim )omazanikom,-I#?# Schramm je rasvjetlio vjerske simole koji su )odarili )uno značenje carskom i kraljevskom znamenju,Carska kruna u oliku diademe, koja se sastoji od > zlatnih uglavljenih )ločica i luka koji olikuje ku)olu od> malih )olukru+nih )olja,)reuzima od roja > simol vječnog +ivota-)o)ut octogona, dvorske ka)ele u =achenu-caru se )redaje i sveto ko)lje ili ko)lje svetog <auricija koje se nosi is)red njega i za koje se vjeruje dasadr+i jedan čavao s 6ristova kri+a-)a)e su takoer )oku&ali )risvojiti Carski naslov,a taj se oičaj naročito razvio od )očetka ># stolje*a i odla+ne 6onstantinove darovnice%car u njoj oznanjuje da )a)i )re)u&ta Rim i da iz tog razloga odlazi uCarigrad#on ga ovla&*uje da nosi diademu i )a)inska znamenja a rimskome kleru senatorske ornate(-)a)a ne nosi tijaru za vrijeme oavljanja svojih svečeničkih du+nosti nego u oredima u kojima se )ojavljujekao vladar -od 2rgura :#njihovo ustoličenje u Aateranu %lateranska azilika( )rati odjevanje crvenog crkvenog ogrtača-ka)a ruea čije je )osjedovanje u slučaju sukoa dviju )a)a davalo )a)i legitimnost u odnosu na nekoganti)a)u ez ogrtača-od Prana drugog rimsko se svečenstvo naziva curiom%kurijom( &to u isti mah )odsječa na stari rimski senati na 5eudalni dvor, tako se )a)instvo, a to je ključni vid gregorijanske re5orme, osloodilo stanovite )odreenosti laičkom 5eudalnom sustavu i )otvrdilo čelnikom laičke i vjerske hijerarhije-u !$# st# ujala su Nzrcala vladaraO- miroar de )rincess kojima se sveti Auj trudi na duhovnom i čudorednom )olju iti uzornim kraljem-crkveni saor u Iarizu >.F#godine odreuje zada*e kralja slu+eči se riječima koje *e kasnije )rihvatiti i

razviti Erleanski isku) Jonas u svome dijelu de institutione regia koje *e ostati uzorom miroar de )rincess-kraljevska slu+a,ka+u isku)i )oseno se sastoji vladanjem i u)ravljanjem Bo+jim narodom u jednakosti i )ravednosti te u osiguravanju mira i sloge-kraljevska slu+a mora iti za&titnikom Crkava,sluga Bo+ijih,udovica,siročadi i svih ostalih siroma&nih iuogih-uojstvo isku)a 3homasa Becketa razljutilo je sve*enike na vojnički red-lo& kralj%onaj koji ne slu&a crkvu( )ostaje tiraninom-oduzima mu se njegovo dostojanstvo

Razijeno dru&tvo/ ailonska kula-raznolikost jezika )rije je činitelj razdvajanja nego )ovezivanja,ljudi srednjevjekovnog kr&*anstva ili sutoga svjesni

-klerici za to o)tu+uju majku svih )oroka-Bailon-srednji vijek uvijek vizualizira svoje misli )a je do&ao do toga da razovrsnost jezika simolizira Bailonskakula, )odr+avaju*i istočnjačku ikonogra5iju,koja je od nje na)ravila zastra&uju*u katastro5ičnu sliku

7"



|

-tjeskona slika Bailonske kule us)ravlja se i umna+a u za)adnoj imaginaciji od !"""#godine-najstariji )rikaz na za)adu nalazi se u ruko)isu anglosaksonskog )jesnika Caedmona s kraja !" i na )očetku!!# st#-klerici su )oku&ali odagnati tu srednjevjekovnu sjenu Bailona, orue kojim su se )ritom slu+ili io jelatinski-treao osigurati jedinstvo srednjevjekovne civilizacije a onda i euro)ske-ali latinski je io ez okusa i mirisa,io je )rije oru+je vladanja masom nego komuniciranja s njom-+iva stvarnost srednjevjekovnog 'a)ada )ostu)ni je us)ijeh narodskih jezika, umna+anja roja njihovih

tumača,)rijevoda , riječnika-)ovlačenje latinskog )red narodskim jezicima ne )rolazi ez )ojave jezičnih nacionalizama-nacija se unastajanju )otvruje oranom svog jezika-klerici su stvorili +anr koji je svakoj naciji )ri)isivao neku nacionalnu vrlinu i )orok -tako su se jezične sku)ine zdru+ivale s )orocima kao &to su se dru&tvene sku)ine vjenčavale s Xavoljimk*erima

Iojedinac i zajednica/-srednjevjekovno se )rav )rilično o)ire )riznavanju razijanja jedinstva-dugo je na dijelu ilo )ravilo jednoglasnosti-jedno načelo rimskog )rava )re&lo je u kanonsko )ravo i ono u)rava srednjevjekovnom )ravnom )raksom

Nono &to se odnosi na sve,moraju svi odoritiO-kod ljudi srednjevj#za)ada svaki )ojedinac )ri)ada nekolikim sku)inama i zajednicama, kao &to je slučaj usvakom dru&tvu-)ojedinac se u njima )rije ni&ti nego &to i se )otvrivao-ako je uznositost majka svih )oroka to je zato &to ona odreuje )retjerani individualizam-s)as se mo+e nači jedino )reko sku)ine,a samoljulje je grijeh i )ro)ast-srednjevj#)ojedinac ouhva*en je mre+om )oslu&nosti,)odreenosti, solidarnosti koje se naj)oslije is)re)li*ui )roturiječe si te *e mu omogučiti da se osloodi i )otvrdi )reko nu+nog izora-značajno je da srednjevj#)ojedinac dugo nije )ostojao u svojoj tjelesnoj )osenosti %ni u knji+evnosti ni uumjetnosti osoe nisu o)isane ili oslikane u svojim osoitostima(-svatko se svodi na jedan tjelesni ti) koji odgovara njegovu )olo+aju, njegovu dru&tvenu redu-srednjevj# čovijek nema nikakav smisao za sloodu, sukladan modernom )oimanju,slooda je za njega )ovlastica i riječ se rae rai u mno+ini-slooda je zajamčeni )olo+aj ona je )rema odreenju 2#3ellemacha N)ravedno mjesto )red ogom i )redljudimO, znači ona uklo)ljenost u dru&tvo-nema sloode ez zajednice-ona mo+e )reivati jedino u ovisnosti )ri čemu vi&i jamči ni+emu )o&tovanje njegovih )rava-sloodan čovjek je onaj koji ima mo*nog za&titnika

Eiteljska zajednica/-)ojedinac )onaj)rije )ri)ada oitelji-velikoj oitelji,)atrijaharhalnoj ili )lemenskoj-)od vodstvom glave oitelji,)ojedinac se gu&i, oitelj mu name*e )oslu&nost,odgovorost, zajedničkodjelovanje

-teret oiteljske sku)ine doro je )oznat na razini velika&ke klase gdje srodstvo vitezu name*e svojustvarsnost, svoje zada*e i svoj moral-srodstvo je krvno )ovezana zajednica,sastavljena od NrodineO, Ntjelesnih )rijateljaO tj# vjerojatno od roaka )ovezanih račnim vezama-rid )redstavlja jedan stu)anj organizacije ne)ovezane oiteljske sku)ine koju susre*emo u germanskimdru&tvima ranog srednjeg vijeka-članovi roda )ovezani su rodovskom solidarno&*u-ona se očituje na ojnom )olju i na )olju časti-izgleda da rod odgovara stu)nju agnatske oitelji, srodnik )o krvi s očeve strane, a cilj je očuvanjezajedničke a&tine-u oitelji,česte su )oune sinova zog nasljedstva,)a tu nastaju na)etosti meu rodom%krvnim srodstvom( a ivi&estruki rakovi te izvanračna djeca u sukou su s legitimnim )otomcima, stoga su i u e)skoj knji+evnosti

česte teme sna+nih dramskih radnji

7!



|

-u seljačkoj klasi )ostoji oitelj u smislu zajednice koja +ivi u jednoj ku*i i orauje istu zemlju, ta nam jeseoska oitelj koja čini temeljnu ekonomsku i dru&tvenu česticu slao )oznata jer je u ti&ini %o njoj se ne )riča,)re&utna zajednica(

Documents

SKRIPTA Le Goff - Civilizacija Srednjovjekovnog Zapada - skripta