STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

ZAVOD ZA STROJARSKE KONSTRUKCIJE

NORMIZACIJA I TEHNIČKA REGULATIVA

- MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE ZA NORMIZACIJU-

Ime i prezime: Stjepan Nikolić

Matični broj: 12138290

Pregledao:

Slavonski Brod, lipanj 2015. godina

SADRŽAJ

1 UVOD......................................................................................................................................1

2 CILJEVI I ZNAČAJ NORMIZACIJE.....................................................................................2

3 RAZINE NORMIZACIJE.......................................................................................................3

4 ISO MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA ZA NORMIZACIJU.........................................7

5 HRVATSKI ZAVOD ZA NORME (HNZ)............................................................................9

6 ZAKLJUČAK........................................................................................................................10

7 LITERATURA......................................................................................................................11

1 UVOD

Norme su veoma važan dio našeg svakodnevnog života. Od buđenja, tijekom dana, na svakome koraku i u baš svakoj životnoj situaciji norme su, iako na prvi pogled nevidljive, bitan dio našega života. One pomažu da naš život bude sigurniji, jednostavniji, zdraviji, lakši ili jednostavno ugodniji.

Norme doprinose unapređenju sigurnosti, zdravlja, kvalitete okoliša i poboljšanju životnog standarda, također potiču očekivanja korisnika da će kupljeni proizvod biti siguran, pouzdan i prikladan za uporabu. Veliki dio tehnološkog napretka i mnoga znanstvena postignuća ugrađena su u rezultate normizacije. Svakodnevica je nezamisliva bez brojnih prozvoda i usluga koji su u određenim normama u svim područjima ljudskog života. 

Norma je hrvatski naziv za dokument koji se naziva:

standard (engleski)

norme (francuski)

Norm (njemački)

Norma je dokument donesen konsenzusom i odobren od priznatog tijela koji za opću i višekratnu uporabu daje pravila, upute ili značajke za djelatnosti ili njihove rezultate s ciljem postizanja najboljeg stupnja uređenosti u danome kontekstu.

norma štiti sigunost, zdravlje i opću dobrobit

uporaba norma je dragovoljna

najčešće se pod normom (u robnoj proizvodnji) podrazumijeva niz precizno i sažeto danih definicija, tehničkih specifikacija, kriterija, mjera, pravila i karakteristika koji opisuje materijale, proizvode, procese i sustave.

u današnjem društvu norma je pisani dokument koji ovisno o prihvaćanju, može imati nacionalni, regionalni ili međunarodni status.

Normizacija je hrvatski naziv za djelatnost koja se naziva:

standardization (engleski)

normalisation (francuski)

Normung (njemački)

Normizacija je djelatnost čiji je rezultat norma tj. djelatnost uspostavljanja odredbi za opću i opetovanu uporabu koje se odnose na postojeće ili moguće probleme radi postizanja najboljeg stupnja uređenosti.

Normizacija je podrška gospodarstvu i tehnička podrška suvremenomu zakonodavstvu, olakšava međunarodnu trgovinu i u službi je zaštite potrošača. 

1

2 CILJEVI I ZNAČAJ NORMIZACIJE

Normizacija sve više postaje svjetski proces. Gospodarske integracije raznih razina i zemljopisnih i političkih opsega te stvaranje globalnoga tržišta, novi način razmišljanja i djelovanja prema kojemu nacionalne normizacije u smislu neovisnog i autonomnog uređenja određenih područja na razini pojedinih država gube smisao i znatno potiču normizacije više razine – regionalne i posebno međunarodnu normizaciju. 

Glavni ciljevi normizacije su:

osiguranje prikladnosti nekog proizvoda, procesa ili usluge da u određenim uvjetima služi svojoj namjeni

ograničavanje raznolikosti izborom optimalnog broja tipova ili veličina

osiguravanje spojivosti raznih proizvoda

zaštita zdravlja, sigurnost, zaštita okoliša, zaštita potrošača

uklanjanje tehničkih zapreka u trgovini

promicanje kvalitete

poboljšanje proizvodne učinkovitosti

Značenje normizacije za gospodarstvo:

Daje najbolja tehnička i ekonomska rješenja za proizvode i postupke

Omogućuje uvođenje specijalizacije i kooperacije u proizvodnju

Određuje metode za ispitivanje kvalitete proizvoda

Omogućuje racionalizaciju u proizvodnji, i time ograničuje i ukida zastarjele i neupotrebljive tipove i dimenzije

Smanjuje asortiman proizvoda na optimalnu mjeru

Omogućuje smanjenje zaliha

Dopušta svrhovitu konstrukciju i olakšava projektiranje

Pospješuje automatizaciju proizvodnje

Rješava tehničko-ekonomske probleme

2

3 RAZINE NORMIZACIJE

Slika 1. Razine normizacije

Razine normizacije, prikazane na slici 1, su zemljopisni, politički ili ekonomski opseg normizacije. 

Međunarodna normizacija – sudjeluju odgovarajuća tijela svih država svijeta.

Međunarodna ili internacionalna normizacija:

propisuju 2 svjetske nadležne organizacije ISO i IEC i one vrijede za sve članice

ISO = International Standardization Organization, Međunarodna organizacija za normizaciju

IEC = International Electrotechnical Commission, Međunarodna komisija za elektrotehniku

svaka niža norma u hijerarhiji mora poštovati višu razinu, a izuzetci su dopušteni samo onda kada su kriteriji niže razine oštriji od kriterija normi koje se nalaze iznad njih

3

Regionalna normizacija pokriva pojedine regije tj. država koje su međusobno povezane u političkoj i gospodarskoj suradnji (Europa, Sjeverna Amerika, Australija, Afrika, Daleki Istok), generiraju se od regionalnih organizacija za norme i obavezne su za tu regiju.

U Europi postoji pet regionalnih organizacija nadležnih za norme i normizaciju:

1. CEN = Europski odbor za normizaciju

pokriva opća područja kao i ISO

sve zemlje EU i EFTA (Europskog slobodnog tržišta) su članice

Funkcija - usklađivanje nacionalnih normi članica zapadnih država članica EU i izdavanje Europske norme EN (Euronorm)

Vrijede za sva područja tehnike osim elektrotehnike

2. CENELEC = Europski komitet za elektrotehničku normizaciju, neposredno ispod IEC-a

3. ETSI = Europski komitet za normizaciju u

telekomunikacijama

4. ECISS = Europski odbor za norme koji propisuje norme za željezo i čelik (u suradnji s CEN-om)

5. AECMA = Europsko udruženje proizvođača opreme za zrakoplovstvo i svemirske programe (u suradnji s CEN-om)

4

Nacionalna normizacija odvija se u nacionalnim normirnim tijelima na razini jedne određene države, npr. DIN (Njemački institut za normizaciju), BSI (Britanski institut za normizaciju). U Republici Hrvatskoj proces normizacije odvija se u Hrvatskom zavodu za norme, hrvatskome nacionalnom normirnom tijelu. 

Osnivanjem i početkom rada Hrvatskog zavoda za norme u 2005. godini ispunjen je zahtjev Europske unije za odvajanjem regulatorne funkcije od djelatnosti normizacije, akreditacije i ocjene sukladnosti. To je bio preduvjet za usklađivanje s pravnom stečevinom u području slobode kretanja roba i za početak pregovora o punopravnome članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji u tome području. 

Hrvatski zavod za norme:

uspostavlja infrastrukturu tehničkih odbora u svim područjima u kojima je iskazana potreba za donošenjem hrvatskih norma

brine o poštivanju i primjeni pravila za normizaciju obavještava domaću i međunarodnu javnost o normizacijskim aktivnostima na

nacionalnoj razini

5

4 ISO MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA ZA NORMIZACIJU

Međunarodna krovna organizacija za normizaciju utemeljena je u veljači 1947. godine slijedom sastanka održanog u Londonu u listopadu 1946. godine na kojem su bili nazočni predstavnici 25 nacionalnih normirnih ustanova.

Cilj ove organizacije je promicanje razvoja normizacije i srodnih djelatnosti u svijetu kako bi se olakšala međunarodna razmjena dobara i usluga te razvila suradnja u intelektualnom, znanstvenom, tehnološkom i gospodarskom području. [2]

Svoje odluke ISO donosi glasovanjem ustanova članica,u skupštini ili dopisno. Odluke u obliku prihvaćenih međunarodnih normi preporuke su članicama; svaka članica je slobodna da ih se pridržava ili ne pridržava.

Iako se ISO definira kao nevladina organizacija, njezina sposobnost postavljanja norma koje često postanu zakoni čini ISO organizaciju moćnijom od većine nevladinih organizacija. U praksi, ISO se ponaša kao konzorcij usko povezan s vladama. ISO organizacija se sastoji od članova iz 162 zemlje svijeta (slika 2).

Slika 2. Zemlje članice ISO organizacije [1]

Članice ISO organizacije su nacionalne normirane ustanove koje su najistaknutije u normizaciji u svojim zemljama te koje su u ISO primljene prema njenom poslovniku. Nacionalne ustanove koje se bave normizacijom u zemljama u kojim ne postoje ustanove članice mogu se upisati u ISO ili kao dopisne članice ili kao članice pretplatnice bez prava glasa prema postupku koji određuje vijeće. Važno je još napomenuti da samo jedna ustanova iz svake zemlje može biti primljena u članstvo. [2]

Postoje tri kategorije članstva u ISO-u. Prva kategorija su nacionalna tijela koja su najvažnija za donošenje norma u svakoj zemlji članici. Oni su jedini članovi ISO-a koji imaju pravo

6

glasa. Zemlje koje nemaju nacionalna normizacijska tijela spadaju u kategoriju dopisnih članova. U ovoj kategoriji članovi se obavještavaju o radu ISO-a, ali nemaju pravo sudjelovanja u ISO-u. I na kraju postoje članovi pretplatnici za zemlje sa slabije razvijenim gospodarstvom. Ovi članovi plaćaju manje članarine, ali i dalje mogu pratiti razvoje novih normi.

Redovite članice ISO-a imaju sljedeće zadaće:1. Informiranje2. Prezentiranje3. Suradnja4. Ispunjavanje svih obveza i zadaća

ISO organizacija izdaje norme i ostale dokumente. ISO norme i neki dokumenti su zaštićeni, odnosno ISO raspolaže pravima tih dokumenata i većina dokumenata koje izdaje ISO se naplaćuju. ISO organizacija je najveći izdavač međunarodnih norma, izdali su oko 20.000 norma.

ISO organizacija ima tri razvojna odbora, to su CASCO, COPOLCO i DEVCO. CASCO je ISO odbor koji radi na izdavanju norma iz područja ocjenjivanja sukladnosti. COPOLCO je ISO odbor koji radi na zastupanju interesa potrošača. DEVCO je ISO odbor koji zastupa zemlje u razvoju.

Slika 3. Struktura ISO organizacije [1]

Norme se usvajuju na tehničkim odborima. Predstavnici svih zainteresiranih strana mogu sudjelovati u radu tehničkih odbora (slika 3). Svaka ISO norma koja se pojavi u prodaji napravljena je i usuglašena na tehničkom odboru koji je zadužen za donošenje takvih vrsta norma.

Karakteristike ISO norma:1. Zasnovane na demokratskom sustavu2. Dobrovoljne3. Tržišno orijentirane

7

4. Donose se konsenzusom5. Globalne su važnosti

8

5 HRVATSKI ZAVOD ZA NORME (HNZ)

Hrvatski zavod za norme je neovisna i neprofitna javna ustanova osnovana kao nacionalno normirno tijelo Republike Hrvatske radi ostvarivanja ciljeva normizacije:

povećanja razine sigurnosti proizvoda i procesa, čuvanja zdravlja i života ljudi te zaštite okoliša, promicanja kvalitete proizvoda, procesa i usluga, osiguranja svrsishodne uporabe rada, materijala i energije, poboljšanja proizvodne učinkovitosti, ograničenja raznolikosti, osiguranja spojivosti i zamjenjivosti te otklanjanja tehničkih zapreka u međunarodnoj trgovini.

Hrvatski zavod za norme je član:

Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO) Međunarodnog elektrotehničkog povjerenstva (IEC) Europskog odbora za normizaciju (CEN) Europskog odbora za elektrotehničku normizaciju (CENELEC) Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI) (status: NSO member)

Na slici 4 je prikazana unutrašnja organizacija HZN-a koja se sastoji od ustrojstvenih jedinica u kojima se obavlja djelatnost HZN-a to su ured ravnatelja, odjeli i odsjeci.

Slika 4. Unutrašnja organizacija HZN-a [3]

9

6 ZAKLJUČAK

Značaj međunarodnih organizacija za normizaciju je od velike važnosti iz razloga što je kvaliteta strateški cilj tih organizacija. One organizacije koje primjenjuju međunarodne norme u cilju ispunjavanja zahtjeva i zadovoljavanja sve većih težnji za poslovnom sigurnošću, spremnije su za djelovanje u slučaju krize. Rad međunarodnih organizacija na razvoju međunarodnih norma otvara tržišta, ali i pridonosi zaštiti okoliša, sigurnosti, zdravlju i pristupu informacijama i znanju. Međunarodne norme u sve većoj mjeri pomažu u uklanjanju prepreka između bogatih i siromašnih država. Normizacija pomaže u osiguravanju veće kvalitete po nižoj cijeni, tako što potiče konkurenciju među trgovcima. Potrošačima olakšava da pri kupnji odaberu opremu ili usluge na temelju obaviještenosti. Danas, uz shvaćanje da norme mogu nadaleko proširiti tržište za tehnološke inovacije, industrija ulaže milijarde dolara u normizaciju. Norme potiču zdravu trgovinu i pravične cijene. Globalne norme razvijene pomoću otvorenih procesa i konsenzusom svih zainteresiranih strana omogućavaju pristup globalnim tržištima. Internacionalizacijom norma smanjuju se ekološki i sigurnosni rizici, povećava kvaliteta i pouzdanost materijala, proizvoda, procesa i sustava, ujednačava se, pojednostavljuje i pojeftinjuje razvoj, proizvodnja, pružanje usluga i održavanje te povećava protok roba i liberalizacija tržišta. Temeljni smisao internacionalizacije norma u svjetskom, globalnom smislu svakako je izbjegavanje protekcionizma, zaštita država u razvoju, stvaranje jedinstvenog svjetskog tržišta, očuvanje ekološkog planetarnog sustava, širenje i prihvaćanje najnovijih globalnih tehničkih i tehnoloških znanja, izgradnja jedinstvenog svjetskog komunikacijskog sustava.

10

7 LITERATURA

[1]

http://www.iso.org/iso/home/about/about_governance.htm

[2]

http://www.hzn.hr/UserDocsImages/Publikacije/ISO_Statut.pdf

[3]

http://www.hzn.hr/default.aspx?id=27

11