Teorije organizacije

  • View
    404

  • Download
    4

Embed Size (px)

Text of Teorije organizacije

Teorije organizacije 1. Klasina teorija organizacijeKlasina teorija organizacije naziva se jo i teorijom znanstvenog upravljanja. Temelji klasinih teorija organizacije su podjela rada, hijerarhija, struktura i raspon kontrole. Tri najvanije, odnosno najutjecajnije, klasine teorije organizacije su: Teorija znanstvene organizacije rada. (F.W:Taylor) Taylor je otac znanstvene organizacije rada. On je promatrao kako njegovi ljudi rade, pratio njihovo ponaanje i analizirao ostvarene radne rezultate. Zakljuio je da ljudi ne rade dovoljno djelotvorno. Njegov osnovni pristup temeljio se na zahtjevu da se svaki posao, operacija ili proces moraju detaljno prostudirati, kako bi se odredio najbolji nain za njihovo izvravanje. To je zaetak studija rada i studija vremena: Svaki posao se mora podijeliti na niz manjih pojedinanih dijelova ili elemenata, te potom odrediti najkrae potrebno vrijeme za njihovo izvravanje. Prvi je izradio ideju zadatka: Rad na temelju zadatka predstavio je novi pristup u odnosu na rad po komadu ili na dnevni rad. Uz cilj, zadatak je jedno od osnovnih obiljeja svake organizacije. Treba se precizno odrediti to raditi, kako raditi i u kom vremenu treba izvriti postavljeni zadatak. Rezimirajui Taylorov doprinos razvoju organizacije teorije moe se ustvrditi da se Taylor, teei poveanju djelotvornosti neposrednog ljudskog rada u proizvodnji s dominantno runim radom, zalagao za: Optimalnu organizaciju procesa rada zasnovane na detaljnoj podjeli rada, pojednostavljenju i racionalizaciji svakog elementa rada i sredstva za rad, specifikacija zadataka i standardizaciji. Obuavanje radnika za obavljanje pojedinih zadataka na standardizirani, prostudirani i najbolji nain. Materijalno stimuliranje radnika za postizanje to veeg radnog uinka, a u skladu s ispunjenjem norme (pri emu je norma utvrena prema najboljem radniku). Funkcionalno upravljanje umjesto linijskog. Henry Ford primijenio je vei dio Taylorovih metoda. On je izgradio svoj vlastiti sustav organizacije rada, kojem su osnovne znaajke: primjena novih tehnikih rjeenja, detaljna podjela rada, pojednostavljenje rada te dobra priprema rada. Njegov najvei doprinos je uvoenje pokretne vrpce. Taylor je problem poveanja uinkovitosti proizvodnje priao s operativne razine (podjela rada). Fayol je problem poveanja uinkovitosti proizvodnje priao s najvie upravljake razine (funkcionalni pristup). Weber je izradio teoriju birokratske organizacije, za razliku od Taylora koji je promatrao proizvodnju s dominantnim runim radom.

1 / 20 dosta gresaka

Teorija administrativnog upravljanja. (H.Fayol) Fayol je promatrao industrijsko poduzee kao skup 6 klasa ili skupina poslova. Te skupine poslova su: - tehnika - komercijalna - financijska - administrativna - raunsko izvjetavanje - sigurnost imovine i osoba Fayol najvee znaenje pridaje administrativnoj skupini poslova, odnosno funkciji upravljanja, pa se stoga smatra utemeljiteljem administrativne doktrine. Definirao je 5 kljunih elemenata funkcije upravljanja: predvianje (planiranje), organiziranje, zapovijedanje (kadrovanje), koordiniranje (voenje) i kontroliranje (blisko dananjim temeljnim managerskim funkcijama) te 14 naela upravljanja. Definirao je optimalan raspon upravljanja: - 1:4 na viim razinama (1 upravitelj na 4 podreena) - 1:15 na niim razinama Fayol je problem poveanja uinkovitosti proizvodnje priao s najvie upravljake razine. Teorija birokratske organizacije. (Max Weber) Weber je razradio koncept birokratske organizacije. Osnovne postavke na kojima se temelji birokratska organizacija su: - hijerarhija - pravila i procedure - autoritet - strukture Autoritet nije vezan uz sposobnosti osobe, nego uz mjesto koje ona zauzima na hijerarhijskoj ljestvici, tj. formalni autoritet. Sve je podreeno strukturi jer je ona predstavlja bit birokratske organizacije. Njezini lanovi podvrgnuti su dunostima na bezlinoj osnovi, pri emu su im dunost i djelokrug aktivnosti precizno utvreni. Ponaanje ljudi i njihovih radnih aktivnosti su pod stalnim praenjem i kontrolom. Karijera postaje jedini cilj. Nedostaci klasinih teorija zapostavljanje ljudske komponente zanemarivanje psihosocijalnog aspekta svoenje ovjeka na dodatak stroju i sredstva za poveanje uinkovitosti tretiranje ovjeka kao iskljuivo ekonomska bia promatranje organizacije kao zatvorene organizacije svoenje organizacije na svojevrsni mehanizam, kojoj se djelovanje moe u potpunosti racionalno urediti i propisati uvjerenje da se pouzdana organizacija moe ostvariti hijerarhijskom dominacijom nad ljudima

2 / 20 dosta gresaka

2. Neoklasina teorija organizacijeNeoklasina teorija organizacije ili teorija meuljudskih odnosa sastoji od sljedea dva dijela: 1. Teorije o meuljudskim odnosima: Temelji se na rezultatima Hawthorne eksperimenata (Hawthorne studije) koji su proveli E.Mayo i F.Roethlisberger. Oni su prouavali uvjete radne sredine na zaposlene i uinkovitost njihova rada doli do brojnih zakljuaka o motivaciji, zadovoljstvu i radnom moralu zaposlenih, te odnosima unutar radne skupine. 2. Teorija o ponaanju u organizaciji, koju su obiljeili sljedei teoretiari: A.Maslow: Poznat po tome to je prikazao hijerarhiju temeljnih ljudskih potreba. Sve potrebe Maslow dijeli na: - fizioloke potrebe, ili potrebe ljudskog organizma - sigurnosne potrebe, ili potrebe zatite - potrebe ljubavi, ili socijalne potrebe - potrebe potovanja, ili psiholoko potrebe - potrebe samoostvarenja, ili potrebe samopotovanja Potrebe su meusobno u hijerarhijskom odnosu, pri emu potrebe nie kategorije imaju jau motivacijsku snagu. Maslowa teorija ima karakter ope teorije motivacije. F.Herzberg: Uveo je pojam radne motivacije u organizacijsku teoriju. Prema Herzbergu postoje dvije grupe imbenika: - higijenski imbenici - motivacijski imbenici Higijenski imbenici predstavljaju odgovarajue uvjete kao pretpostavke za neometan rad, ali oni ne motiviraju. Motivacijski imbenici su ne samo glavni motivatori nego i imbenici zadovoljstva. D.McGregor: Razvio je teoriju X i teoriju Y, kao dvije razliite filozofije upravljanja. Za svaku od njih on navodi pretpostavke po kojima se ljudi ponaaju. Prema postavkama teorije X ljudi imaju nesklonost radu i ele ga izbjei. Nasuprot tome, prema teoriji Y, ljudi shvaaju rad kao prirodnu stvar i ne ele ga izbjei. Dok X predstavlja klasini pristup problema motivacije, teorija Y se nudi kao poeljan pristup. Doprinosi neoklasine teorije; bitne razlike prema klasinoj teoriji poveala se saznanja u ljudskom ponaanju, pogotovo kada je rije o uvjetima rada i zadovoljstvu na radu otkrila se neformalna organizacija, temelj koje ine individualno i skupno ponaanje potvrdila da mehanistika struktura ne moe zadovoljiti funkcionalne potrebe organizacije otvorila je raspravu o pitanju centralizacije i decentralizacije potakla je formiranje bihevioristikog pristupa modificirala je i poboljala naela koja su inila temelj klasine teorije organizacije (podjela rada, hijerarhija, struktura i raspon kontrole)

3 / 20 dosta gresaka

3. Teorija X i YD.McGregor: Razvio je teoriju X i teoriju Y, kao dvije razliite filozofije upravljanja. Za svaku od njih on navodi pretpostavke po kojima se ljudi ponaaju. Prema postavkama teorije X ljudi imaju nesklonost radu i ele ga izbjei. Nasuprot tome, prema teoriji Y, ljudi shvaaju rad kao prirodnu stvar i ne ele ga izbjei. Dok X predstavlja klasini pristup problema motivacije, teorija Y se nudi kao poeljan pristup.

4. Moderne teorije organizacijeVaan je proces a ne funkcija. Moe se govoriti o 4 pristupa koja dominiraju modernom teorijom organizacija: klasini pristup bihevioristiki pristup o proizlazi iz neoklasinog pristupa. o organizacija kao sustav meuljudskih odnosa, timski rad, integracija pojedinca i organizacije. sustavni pristup o Proizlazi iz ope teorije sustava. Tretira organizaciju kao otvoren i dinamiki sustav istiui u prvi plan vanost meudjelovanja poduzea s njegovim ambijentom. Poduzee se promatra sveobuhvatno, kao cjelina razliitih podsustava: prirodnog, tehnikog, ekonomskog i kadrovskog. kontingencijski (situacijski) pristup o Polazi od sustavnog pristupa i temeljne postavke da se organizacijske varijable nalaze u sloenoj meuovisnosti jedna s drugima, kao i s uvjetima u ambijentu. Prema saznanjima situacijskog pristupa treba se napustiti modeliranje idealne organizacije i odrei se apstraktnih rjeenja koja bi odgovarala u svim uvjetima. Tu pripada i empirika kola (kola na temelju iskustva). Prvi put se koristi metoda casestudy, odnosno metoda prouavanja sluajeva.

5. Funkcionalna organizacijska strukturaKarakterizira je primjena metode funkcionalnog razvrstavanja poslova, te principa slinosti neposredne povezanosti poslova. U skladu s ovim poslovi se razvrstavaju po osnovnim funkcijama koji se, zatim dodjeljuju odgovarajuim organizacijskim jedinicama. Prednosti su visoki stupanj specijalizacije i pouzdanost strukture, a nedostaci su oteana koordinacija i sporo prilagoavanje promjenama ambijenta. Funkcionalna organizacijska struktura pogodna je za manja i srednja poduzea, kao i za poduzea koja proizvode jedan proizvod ili pruaju jednu vrst usluga 4 / 20 dosta gresaka

6. Predmetna organizacijska strukturaOblikuje se po predmetnom ili teritorijalnom principu, pri emu se svi poslovi koji se mogu vezati uz jedan proizvod ili uslugu, skupinu proizvoda ili podruje, razvrstavaju u odgovarajue organizacijske jedinice. Ova struktura ima sva svojstva decentraliziranih org. struktura. Obavljanje poslova koji se ne mogu na taj nain razvrstati organizira se po funkcionalnom principu. Odluka koji poslovi e se razvrstat po funkcionalnom, a koji po divizionalnom principu donosi se na temelju kriterija radionalnosti i djelotvornosti njihova obavljanja. Prednosti u odnosu na funkcionalnu org stru. oituju se prije svega u trinoj orijentiranosti poduzea, usmjerenosti poduzea na poslovne aktivnosti istraivanja i razvoja, kao i u stalnom prilagoavanju promjenama ambijenta Funkcionalna Predme

Search related