Javne - Šimović 2. Kolokvij

7/25/2019 Javne - imovi 2. Kolokvij

1/38

101. (92.) to su porezi i navedite njihova osnovna obiljeja?+o Najizdaniji i najvanijiprihodi drave

o prisilna davanja porezi se nameu, oni nisu dobrovoljni, za razliku od trinih prihoda

drave koji se temelje na ugovorima, dravnih kredita i prihoda od poduzetnike djelatnosti,o transeri u nov!u, a ne u naravi usluge uinjene za dravu kao posljedica vojne obveze s

pravnog se stajalita ne smatraju porezima,o porezi nisu spe!ijalna vrsta protuuslu"e za posebnu uslugu drave, a ne postoji niti

meuovisnost iznosa plaenog poreza i koristi od javnih dobara i usluga koje prua drava,o pravoprikupljanja poreza imaju samo administrativne jedinice javnog prava,

o prikupljaju se na osnovi za#ona porez treba platiti tek kada postoji injenica za koju zakon

vezuje obvezu plaanja poreza

102. to su to ostali dravni prihodi i navedi njihova obiljeja.+!ravni prihodi poredani prema opadaju$e% stupnju dravne prisile i politikog utjecaja i rastuemstupnju utjecaja trita"

1. &orezi ' prisilna davanja koja razrezuje dravna uprava,a da graani zauzvrat ne mogu traitiekonomsku protuuslugu2. oprinosi ' doprinosi za socijalno osiguranje slini su porezima jer je za pojedince naruen odnosizmeu davanja i primljenih koristi, osobito ako se primjenjuje koncept meugeneracijske solidarnosti,kada se daju dravne potpore doprinosima za osiguranje ili kada drava za pojedine osobe preuzimaplaanje osiguranja premda oni nikad nisu uplaivali doprinose za to osiguranje. Na#nade ' drava ih moe naplaivati kod javnih dobara i usluga kod kojih je iskljuenje izpotronje u velikoj mjeri mogue i poeljno #luke, knjinice,$*. &rihodi od poduzetni#e djelatnost ' !rava ih stjee kada na tritu ponudi dobra i usluge kojeproizvodi ulaganjem svoje poduzetnike imovine, i prodaje ih u zamjenu za posebnu naknadu,. ravni zaj%ovi (javno zaduivanje) ' %maju karakter trinog odnosa, ako se dravi krediti daju na

dobrovoljnoj osnovi, budui da u tom sluaju drava na tritu konkurira privatnim zajmotraiteljima

10. (9*.) -oje su poeljne #ara#teristi#e porezno" sustava?+&konomisti, sociolozi i pravnici razvili su tijekom vremena stajalite o tome koje bi zahtjeve trebaozadovoljiti dobar porezni sustav 'eu tim zahtjevima istiu se"( izdanostprihod poreznog sustava mora biti adekvatan da zadovolji potrebu javnih rashoda drutva( pravednostraspodjela poreznog tereta mora biti pravedno rasporeena izmeu lanova zajednice( uvaavanje proble%aporezne in!iden!ije nije znaajna samo toka u kojoj se uvodi porez, nego imjesto konanog smirivanja poreza( neutralnost poreze treba birati tako da se minimizira njihove uplitanje u ekonomsko odluivanje)akvo uplitanje uzrokuje nastanak vika poreznog optereenja koji bi trebao biti to manji

( stabiliza!ijs#o i razvojno djelovanje porezni sustav mora dopustiti koritenje *iskalne politike zapostizanje stabilizacijskih i razvojnih ciljeva(jednostavnost porezni sustav mora dopustiti da se pravedno i nearbitrarno primjenjuje, te da buderazumljiv poreznom obvezniku( nis#i tro#ovi trokovi primjene i urednog izvrenja poreznih obveza moraju biti to nii, uzimajui uobzir i ostvarenje ostalih ciljeva()i ciljevi nisu nuno u s#ladujedni s drugima10., (i%ovi$ /a"nerova naela oporezivanja) (bitna razli#a od 10*.)+++

40


2/38

1. inan!ijs#o politi#a naela

%zdanost mora zadovoljavati rashode drutva

&lastinost prilagodljiv onim poreznim osnovicama kojima e izvui najvie novca

2. #ono%s#o'politi#a naela

%zbor poreznog izvora

+oenje rauna o uincima pojedinih poreza. o!ijalno'politi#a naela

penitost poreza svi moraju plaati porez

-avnomjernost poreza ravnomjerno svojoj ekonomskoj snazi

*. &orezno'tehni#a naela

dreenost poreza tko plaa porez

.godnost plaanja / lakoa plaanja #npr 0!+ plaamo vrlo jednostavno$

1e*tinoa ubiranja poreza nema smisla uvoditi porez ije ubiranje je preskupo

10*. (9,.) Navedi i objasni "lavna naela raspodjele poreza? +0ostoje dva osnovna naela raspodjele poreza"0rema naelu e#vivalen!ije, odnosno naelu koristi +ie bi se trebao oporezivati onaj koji ima veukorist od javnih dobara i usluga 2jetimo se 3indahlovih cijena 0roblem je u vercanju i postizanjujednoglasnosti pa ga je u praksi nekad teko primijeniti 0rimjerice odvoz smea je rijeen prema naeluekvivalencije u nekim zemljamaNaelo "ospodars#e sna"e svatko u prikupljanju poreznih prihoda trebao sudjelovati u skladu sasvojom gospodarskom snagom 4ospodarska snaga se u pravilu tumai kao pojam vezan uz osobe 5aoindikatori gospodarske snage koriste se prije svega dohodak, imovina i potronja

10,. (93.) 4bjasnite razli#u iz%e5u za#ons#e i e#ono%s#e in!iden!ije poreza.+

6a#ons#a in!iden!ijaupuuje na onoga tko prema zakonu treba snositi porez budui da se cijenemijenjaju ovisno o porezu zakonska incidencija ne kae nita bitno o tome tko stvarno plaa porez#ono%s#a in!iden!ijaporeza pokazuje stvarno snosi teret / ekonomska promjena u raspodjeliprivatnog realnog dohotka zbog uvoenja poreza

103. (97.) Navedite o e%u sve ovisi in!iden!ija.+o 6ain na koji su utvrene cijene

o -aspolaganju poreznim prihodima

o &lastinost ponude i potranje / u trinim modelima i monopolu djelomine ravnotee #7a

oligopol ne postoji prihvaeni okvir za analizu incidencije poreza$

108. (99.) 4bjasnite #a#o se %oe %jeriti pro"resivnost poreza. (%ar"inalno)8ko prosjena porezna stopa raste s dohotkom, sustav je progresivan0ostoje razliite mjere progresivnosti, kao npr

o razlika izmeu granine i prosjene stope

o stopa promjene prosjene porezne stope kod promjene porezne osnovice

o elastinost poreznog iznosa s obzirom na promjenu porezne osnovice

41


3/38

o rezidualna elastinost #omjer relativne stope promjene porezne osnovice nakon odbitka poreznog

iznosa i relativne stope promjene porezne osnovice$o promjena granine porezne stope kod promjene porezne osnovice #ova mjera ne moe objasniti

indirektnu progresiju$

107. to je porezni #lin? (nije spo%enuo)

%ncidencija poreza ne ovisi o tome nrazrezuje li se porez potroaima ili proizvoaima no to je bitnoje veliina razlike izmeu cijene koju plaaju potroai i cijene koju ostvare proizvoai, nastaleuvoenjem poreza )a porezom nastala razlika izmeu cijene koju plaaju potroai i cijene koju dobivajuproizvoai naziva se porezni klin

109. (110.) 4bjasnite izravne i neizravne poreze. +

'zravni (dire#tni) porez / porez koji konano snosi poduzee ili pojedinac te se ne moe prevaliti nadrugoga #npr porez na dohodak i porez na dobit$ izravni porez onaj tko placa porez ga i snosi9 ide nana dohodak ili imovinu'Neizravni (indire#tni) porez / porez koji ne snosi onaj tko ga uplauje u dravni proraun, ve senajee prevaljuje na druge 0orezni obveznici kroz cijenu svojih dobara i usluga prevaljuju teret tihporeza na krajnjeg potroaa, tj na graane #npr 0!+$

110. (113.) 4bjasnite razli#e poreza i doprinosa.+

!oprinosi su kao i porezi javna davanja dravi 6o, razlika je u tome to za poreze nema unaprijedodreene namjene njihova troenja, a za doprinose ona postoji !oprinos je vrsta javnih prihoda kod kojihje pruena usluga razmjerna plaenom doprinosu !oprinosi se u :- ubiru iz plaa i na plae te se

skupljaju u izvanproraunskim *ondovima putem kojih se *inancira socijalno osiguranje graana0roireno"0rimjerice, kada platimo porez na dohodak, onda ne znamo hoe li se od tog novca *inancirati izgradnjaceste, obrana zemlje ili plae carinika 7a doprinose je, naprotiv, unaprijed utvrena namjena njihovatroenja !akle, onaj tko plaa doprinos za zdravstveno osiguranje zna da je namjena tih sredstavapruanje zdravstvenih usluga ;tovie, za doprinose bi trebao postojati i odreeni odnos izmeu visineuplaenog iznosa i protuusluge koja se za uzvrat dobije )ako bi na primjer vii iznos doprinosa plaenogza mirovinsko osiguranje u pravilu treba znaiti i viu kasniju mirovinu 7a poreze takva veza ne postojijer teoretski svi dobivaju jednaku kvalitetu javne usluge #javne sigurnosti, dravnih kola, i sl$ bezobzira na visinu plaenog poreza

111. (111.) 4bjasnite re"resivno i pro"resivno oporezivanje. +

/0rogresivni porez/ porez kojemu prosjena porezna stopa raste s porastom dohotka pojedinca/-egresivni porez/ porez kojemu prosjena porezna stopa pada s porastom dohotka pojedinca

42


4/38

112. (112.) 4bjasnite to su porezni rashodi. +/ gubitak prihoda prouzroen iskljuenjem neke stavke iz porezne osnovice #lista stavaka izuzetih odoporezivanja$/ zbrojni iznos koji je ukljuen pri odreivanju neke dobiti ili gubitka razdoblja koja se odnosi na tekuerazdoblje i odgoeni porez

/ ukljuuje tekui porezni rashod i odgoeni rashod

11. (100.) :rai#i pri#aite (?) i objasnite povezanost in!iden!ije i ulo"u elastinosti potranje iponude; te raspodjelu porezno" tereta. (ovo je vazno) na$i "ra+++++

%ncidencija jedininog poreza ovisi o elastinosti ponude i potranje 5ada je potranja manje elastina uodnosu na ponudu vei porezni teret snosi kupac, vrijedi i obrnuto &lastinost pokazuje priblinu mjerusposobnosti ekonomskog subjekta da izbjegne porez ;to je potranja elastinija, to se potroaima lakepri porastu cijene okrenuti drugim proizvodima, pa stoga vei dio poreza moraju snositi proizvoai6aprotiv, ako potroai kupuju istu koliinu proizvoda, bez obzira na cijenu, cijeli teret moe biti prenesenna njih 2lina razmatranja vrijede i na strani ponude

11*. 4bjasnite oporezivanje a#tora proizvodnje sa stajalita op$e ravnotee.

8naliza incidencije poreza u opoj se ravnotei esto ostvaruje primjenom dvosektorskog modela s dva*aktora #3 i 5$-azliito e oporezivanje rada i kapitala uz klauzulu ceteris paribus, odrediti odnos inputa,a time i tehnologiju kojom e se gospodarska aktivnost provoditi . ovisnosti o stupnju poreznediskriminacije rada ili kapitala diskriminirat e se radno intenzivne ili kapitalno intenzivne tehnologije

o !oprinos iz plae %ncidencija poreza odreena je samo poreznim klinom koji nastaje izmeu

onoga to prime zaposlenici i to plati poslodavaco porezivanje kapitala +lasnici kapitala snose odreeni dio poreznog tereta iji toan iznos o

elastinostima ponude i potranje

11,. 4bjasnite


5/38

0orezi nameu troak poreznom obvezniku i stvaraju proraunsko ogranienje na nain da ako se poveaporez na odreeni proizvod, osoba e smanjiti potranju za njim i troit e novac na druge stvari #dakleporez mogu uzrokovati smanjenje javnog prihoda$ 0orezi tako iskrivljuju ekonomske odluke te stvarajuviak tereta # troak blagostanja>mrtvi teret$, tj gubitak blagostanja iznad i unato ubranim porezima6a gra*u je prikazana ovjekova potranja jema #? os$ i potranja za kukuruzom #os @$

:@ (utje!aj na prorauns#o o"ranienje)A8!/ linija proraunskog ogranienja&A/ toka maksimalizacije koristi na krivulji indi*erencije i # u kojoj se troi BA *unti jema i CA *untikukuruza $

8


6/38

0aualni porez je onaj koji treba platiti neovisno o ponaanju poreznog obveznika0orez na jeam nije paualni porez# jer ovise o potronji jema$Crta se isti gra* kao i u prethodnom pitanju # %%$/ uz dva uvijeta A proraunsko ogranienje mora bitiparalelno sa 8! D proraunsko ogranienje mora biti tangenta# na gra*u :%$ na krivulji indi*erencije ii '&E/ prihod od paualnog poreza # a ujedno je i ekvivalentna promjena pomaka krivulje indi*erencije ina ii / 0%)861& 0-%1&$Budui da je prihod od paualnog poreza jednak ekvivalentnoj promjeni , 6 6& 2)+8-8 +%;85)&-&)8# ne mijenja se potranja oporezivog dobra$, za razliku od poreza na jeam

119. :rai#i pri#aite i objasnite via# tereta pri potpori (subven!iji) za stanovanje.+

0retpostavimo da je cijena stana *iksna pa jeponuda kao takva savreno elastina

0otpora je kao negativan porez povezana sa vikom tereta 0otpora za stambene objekte se istvarujeodobravanjem olakica pri izraunu poreza na dohodak

o !h/ potranja za stanovimao 2h/ ponuda stanova

45


7/38

o 0h / cijena stanova #njome se mjeri granini drutveni troak pruanja stambenih usluga$o hA/ prvobitna koliinska ravnoteao mno/ potroaki viak nakon potpore"o #A/s$H0h/ cijena stanova nakon davanja potporeo 2Ih/ nova krivulja ponudeo hD/ nova uveana koliina koritenih stanova #potpora ju poveava$o mJu/ potroaki viak nakon potporeo noJu/ korist potpore za stanare, poveanje njihovog vikao nvuJ/ troak potpore

)rokovi potpore su vei od koristi jer postoji viak tereta koji je jednak razlici izmeu podruja nvuJ inoJu GG0otpora potie ljude da koriste stambene usluge koje su manje od nastalih trokova, to je neuinkovito GG

120. :rai#i pri#aite i objasnite via# tereta poreza na rad. (nije spo%injao)

o 2l / kompenzirana krivulja ponude #pokuzuje najmanju nadnicu to bi je radnik traio za svakidodatni sat rada$

o K/ poetna nadnicao 3A/ poetni sati radao ad* radnikov viak #podruje izmeu krivulje ponude i trine stope nadnice$o t/ stopa nametnutog poreza na dohodako #A/t$HK/ nadnica nakon oporezivanjao 3D/ nova koliina sati radao agh/ radnikov viak nakon oporezivanjao *ihg/ prikupljeni prihodi od porezao *dgh/ radnikov gubitak blagostanja

-ezultat je slian onome dobivenom u razmatranju programa potpora +iak tereta nastao zbog poreza jezapravo iznos koji predstavlja radnikov gubitak blagostanja koji je vei od prikupljenih poreza

46


8/38

121. :rai#i pri#aite i objasnite uina# dieren!irano" oporezivanja a#tora proizvodnje ' rada.

(nije spo%injao)

-azliito oporezivanje *aktora proizvodnje stvara viak poreznog tereta tj kad god je *aktor proizvodnje uukupnoj ponudi *iksan, a razliito se oporezuje pri razl upotrebama, nastaje pogrena alokacija *aktoraizmeu sektora, to uvjetuje gubitak uinkovitosti )akvi se *aktori Lpremalo koriste u oporezivimdjelatnostima, a Lprevie u neoporezivim6pr razlike izmeu rada u kuanstvu i rada na tritu

0rije nego to se na dohodak od rada nametne porez, pretpostavimo da pojedinci alociraju svoje vrijemena rad u kuanstvu i rad na tritu tako da maksimiziraju ukupne dohotke 0osljedica toga je jednakavrijednost graninog proizvoda rada u oba sektora# +'0$, koja iznosi KA dolara 0orez t je nametnut nadohodak ostvaren radom na tritu,dok je prinos od rada u kui ostao neoporezovan 3judi poinju vieradtiti u kuanstvu nego na tritu jer je granproizvod sata rada u kuanstvu vei od odgovarajue stopepovrata od rada na tritu 0orez stvara takvo stanje u kojemu je Lprevierada ostvarenog u kuanstvu,

Lnedovoljno rada na tritu Budui da dolazi do smanjenja dohotka/ ono predstavlja +%;850-&764 )&-&)8# abmn$122. 4bjasnite a%seBevo pravilo oporezivanja (osen 0) (ne%a na #olo#viju i%a na ispitu)+

0ravilo prema kojemu se, da bi se minimalizirao ukupan viak tereta, porezne stope trebaju odrediti takoda porezom prouzroeno postotno smanjenje koliine svakog dobra koje se potrauje bude jednako0ravilo kae" kada dobra nisu povezana u potronji, relativne porezne stope moraju biti obrnutoproporcionalne elastinostima kompenzirane potranje.inkovito oporezivanje mora poticati jednake

47


9/38

proporcionalne promjene koliina koje se potrauju zato to je viak tereta posljedica iskrivljenostikoliina 'inimiziranje ukupnog vika tereta zahtijeva da sve te promjene budu jednakihproporcija-amse?evo pravilo vrijedi za M i N nepovezana dobra ali i povezana dobra/ bilo supstituti ilikomplementi

12. Corlett


10/38

12,. 4bjasnite vodoravnu i o#o%itu pravednost poreza (*.; **. osen) (nije spo%enuo)

vodoravna naelo prema kojem se s pojedincima u jednakom poloaju treba postupiti na jednak nain7a mjerenje jednakosti trebala bi se koristiti stopa nadnice pojedinca, a ne dohodak 6a stopu moguutjecati ulaganje u ljudski kapital #obrazovanje, dokvali*ikacija, zdravstvena njega$

8lternativa mjerenju jednakosti poloaja je vodoravna pravednost de*inirana pomou korisnosti" a$ akodva pojedinca imaju istu korisnost kada nema poreza, jednako dobro bi imtrebalo biti i uz oporezivanjeb$ porezi ne bi smjeli izmijeniti poredak korisnosti #8ko je M/u bilo bolje od N/a prijeoporezivanja, tako treba ostati i nakon oporezivanja$

okomita pravilna raspodjela poreznog tereta izmeu pojedinaca razliitih mogunosti plaanja

123. :rai#i pri#aite i objasnite neza#onito izbje"avanje poreza. (*9',, osen)+

6ezakonito izbjegavanje poreza je neplaanje legalno dospjelih obveza

/ vjerojatnost

t granina stopa poreza na dohodak- iznos neprijavljen poreznim vlastima4ranina kazna/ kazana za neplaanje poreza #ako se otkrije$9 poveava se rastuom stopom poevi od -'B granina korist varanja'C granini troak = t #t je jednak iznosu uteenog poreza$-H / optimalni iznos varanja #maksimizira dohodak$

$

Z na godinu

MRZ D

Z

ACZMC

Z

337. Rosengraf 15.3 docra!e "#aernai%noodre&i%an!eci!ena u'rirodno((ono'ou

)rirodni (ono'o

4*


11/38

'odel pretpostavlja rast varanja kada granine porezne stope rastu 7ato to se veom vrijednosti tpoveava granina korisnost varanja, podiui krivulju graninih korisnosti tako da se sjecite s krivuljomgraninog troka nalazi u vioj vrijednosti -

128. (101.) -oje sve vrste tro#ova izaziva ubiranje poreza? (osen *7.)+

)rokovi rukovoenja poreznim sustavom ad%inistrativni tro#ovi#trokovi porezne uprave$

=ro#ovi ispunjavanja porezne obveze#trokovi poreznih obveznika$ obuhvaaju izdatke za

raunovoe i porezne savjetnike, vrijednost vremena koje obveznici utroe na ispunjavanje poreznihprijava i voenje arhive operativni troa##engl operating cost$ #za neku vrstu poreza ili za cijeli porezni sustav$ se moe

upotrijebiti da bi se oznaio zbir upravnih trokova i trokova poreznog obveznika !akle ovaj pojamoznaava ukupan troak ubiranja poreza koji nastaje kod poreznog obveznika i kod porezne uprave

127. to je to neslubeno "ospodarstvo? (nije spo%enuo)

6eslubeno gospodarstvo = obuhvaa ekonomske aktivnosti koje su zakonite, no koje se lako mogusakriti od poreznih vlasti #npr popravci u kui$, kao i aktivnosti koje su same po sebi kriminalne #nprprostitucija, prodaja drogeR$ 6eslubenom gospodarstvu #tj zaposlenju koje osigurava velikemogunosti nezakonitog izbjegavanja poreza$ vode visoke granine porezne stope +rlo ga je tekoizmjeriti 6eslubeno gospodarstvo sinonim je za sivo gospodarstvo sim naziva sivo gospodarstvo

MC + , grani-na a/naMC + , grani-na a/na

M + M +

R,

$ $

ua!eni doari R R, ua!eni doari R

e/aonioi/!ega%an!e'ore/a !e 'o/ii%no

e/aonioi/!ega%an!e'ore/a !e negai%no

50


12/38

koriste se i nazivi ne*ormalno gospodarstvo, paralelno gospodarstvo, rad na crno i slino 0od timpojmovima obino se u najirem smislu misli na one aktivnosti koje se iz razliitih razloga odvijaju izvanokvira slubenog gospodarstva 6o jednako tako kako je broj naziva koji oznaavaju *enomen skrivenegospodarske aktivnosti velik, tako je velik i broj njezinih de*inicija

129. to je porezna a%nestija? (nije spo%enuo)

0orezno pomilovanje koje su proglasile mnoge drave, u potrazi za drutveno prihvatljivim postupcimaprema onima koji izbjegavaju porez )ijekom poreznog pomilovanja ljudi mogu plaati neplaene porezea da ne budu kanjeno gonjeni za prijanje ne plaanje poreza 0roblem kod porezne amnestije je u tometo je esto porezna amnestija rezultirala najavom drave da ima namjeru pojaati nametanje poreznihzakona 2am program amnestije moe donijeti poveanje nezakonitog izbjegavanja poreza #jer se oekujepomilovanje u budunosti$

10. (102.) 4bjasnite #a#o se izraunava porezna obveza poreza na dohoda# u


13/38


14/38

18. (109.) =rebaju li se #apitalni dobi!i u


15/38

1*0. (11,.) -o%e u


16/38

1*2. :rai#i pri#aite i objasnite #a#o propor!ionalni porez na dohoda# pove$ava ponudu satirada. + ( po"ledati u #njizi)

znake i uvod u ovaj odgovor isti kao i kod prethodnog5ada drugi pojedinac postane porezni obveznik, on poveava svoje sate rada sa


17/38

0retpostavimo da je pojedinac suoen s rastuim poreznim stopama" tA na prvih TVVVF zarade, tD nadrugih TVVVF i tE na cjelokupni dohodak vei od AV VVVF 0onovno je proraunski pravac prijeoporezivanja )! 6akon poreza, proraunsko ogranienje je zakrivljena linija )3'6 !o TVVVF dohotkanakon poreza oportunitetni troak jednog sata dokolice je #A/tA$K, to je nagib segmenta )3 . toki 3dohodak pojedinca je #A/tA$[TVVV 6a segmentu '3 apsolutna vrijednost nagiba je #A/tD$K '3 jepoloitiji od )3 zato to je tD vee od tA . toki ', dohodak nakon uvoenja poreza je #A/tA$[TVVV \ #A/tD$[TVVV9 to je dohodak nakon oporezivanja u toki 3 plus prirast dohotka nakon dobivanja dodatnihTVVVF koji se oporezuju stopom tD 5onano, na segmentu '6 nagib je #A/tE$K i jo je poloitiji visnoo svojim pre*erencijama, pojedinac moe zavriti bilo gdje na )3'6 6a slici on maksimizira korisnost u

toki &S, u kojoj radi 0) sati

1**. (118.) 4bjasnite poja% Gaerove #rivulje.+ (H=N4)

3a**erova krivulja pokazuje odnos porezna stopa/porezniprihodi 0ri vrlo niskoj stopi poreza, ubrani su porezi niski5ako porezne stope rastu, rastu i porezni prihodi, te doseumaksimum pri stopi t8 7a stope koje prelaze t8 prihodipoinju padati, te se konano smanje na nulu #jer kako seporezna stopa pribliava AVV posto, ljudi prestaju raditi i

porezni prihodi padnu na nulu$ Bilo bi besmisleno dadrava odabere poreznu stopu koja prelazi t8 jer se poreznestope mogu sniziti, a da drava ne trpi gubitak prihoda

56


18/38

1*,. :rai#i pri#aite i objasnite #a#o oporezivanje dohot#a od #a%ata utjee na s%anjenjetednje u sluaju #ad se #a%ate %o"u odbiti od porezne osnovi!e. +

0rvo to treba uoiti na slici jest da proraunsko ogranienje nakon uvoenja poreza prolazi kroz tokuopskrbljenosti 8 #u toj toki pojedinac niti tedi niti posuuje$ 7atim, porez sniava kamatnu stopu kojudobivaju tedie sa r na #A/t$r !akle, oportunitetni troak potronje jednog dolara u sadanjosti iznosisamo #A\#A/t$r$ dolara u budunosti %stodobno, za svaki dolar kamata koji pojedinac plati moe odbitijedan dolar od oporezivog dohotka )o mu znai jedan dolar manje poreza !akle, e*ektivna stopa kojumora platiti pri zaduivanju iznosi #A/t$r )ako troak poveanje sadanje potronje za jedan dolar u izrazubudue potronje iznosi samo #A\#A/t$r$ dolara 0roraunski pravac koji prolazi kroz 8 i ima nagib #A\#A/t$r$ oznaen s 0] 2ve dok je porezna stopa pozitivna, on je nuno poloeniji od proraunskog pravcaprije oporezivanje '86 6ovi optimum je u &Z, gdje je sadanja potronje cZV, a budua potronja cZA;tednja je razlika izmeu sadanje potronje i sadanjeg dohotka, tj udaljenost cZV%V i ona je manja odiznosa koji se tedio prije poreza tj c^V%V dakle, porez na dohodak sniava tednju za c^V cZV

57


19/38

1*3. :rai#i pri#aite i objasnite #a#o oporezivanje dohot#a od #a%ata utjee na s%anjenjetednje u sluaju #ad se #a%ate ne %o"u odbiti od porezne osnovi!e. (nije spo%enuo)

0roraunsko ogranienje 6', ukljuuje toku opskrbljenosti 8 0oevi od te toke, pretpostavimo dapojedinac tedi jedan dolar, tj da se pomakne za jedan dolar ulijevo od toke 8 Budui da se kamateoporezuju, to mu omoguuje da u sljedeem razdoblju povea svoju potronju za #A\#A/t$r$ dolara 3ijevood toke 8 oportunitetni troak poveanje sadanje potronje za jedan dolar iznosi #A\#A/t$r$ dolarabudue potronje )ako apsolutna vrijednost nagiba proraunskog ogranienja lijevo od toke 8 iznosi#A\#A/t$r$ tj 08 8ko se pojedinac odlui zaduiti za jedan dolar, pomaknut e se na desno od toke 85ako se kamate ne mogu odbiti, porezni sustav ne utjee na troak zaduenja )ako je troak zaduenja zajedan dolar u sadanjosti #A\r$ dolara budue potronje, isto koliko je bilo prije oporezivanja kamata!akle, desno od toke 8 oportunitetni troak poveanja sadanje potronje za jedan dolar iznosi #A\r$dolara )o se podudara sa segmentom 8' proraunskog ogranienja prije uvoenja poreza 6'+idimo da meuvremensko proraunsko ogranienje kada su kamate oporezive ali se ne mogu odbijatiima prijelom u toki opskrbljenosti

1*8. (117.) 4bjasnite zato se provodi inte"ra!ija poreza na dohoda# i poreza na dobit. +

0rovodi se kako bi se rijeio problem koji nastaje stoga to se dohodak koji potjee iz korporacijskogsektora, bilo da je rije o zadranoj ili raspodijeljenoj dobiti, ne oporezuje u skladu s graninim stopamaporeza na dohodak !ohodak iz korporacijskog sektora dodatno je oporezovan porezom na dohodakkorporacija sobito kod raspodijeljene dobiti javlja se problem dvostrukog oporezivanja dohotka

jedanput na razini poduzea, porezom na dobit, a drugi put na razini pojedinca porezom na dohodak .veini zemalja taj se problem nastoji rijeiti, uglavnom tako da se raspodijeljena dobit integrira sasustavom oporezivanja dohotka kako bi se u potpunosti ili djelomino izbjeglo dvostruko oporezivanje togdijela dohotka

58


20/38

1*8., i%ovi$ =#o je obvezni# poreza na dohoda#+0rije svega *izika osoba koja ostvaruje dohodak u -: )o moe biti rezident i nerezident #stranac kojiradi u hrvatskoj$ -ezidenti moraju platiti dohodak koji su ostvarili i u hrvatskoj i u inozemstvu #osim akopostoji ugovor o dvostrukom oporezivanju gdje obino plaaju samo razliku$

1*7. (119.) =#o pre%a hrvats#o% 6a#onu o porezu na dobit; obvezni# poreza na dobit?+

0orezni obveznik moe biti pravna osoba" trgovako drutvo i druga pravna osoba koja samostalno i trajnoobavlja djelatnost radi stjecana dobit dohotka ili prihoda ili poslovna jedinica inozemnog poduzetnika0orezni obveznik moe biti i *izika osoba u dva sluaja #dobrovoljno ili po sili zakona ako je uprethodnom poreznom razdoblju ostvarila primitak preko D milijuna kuna, dohodak vei od SVVVVV kuna,ima dugotrajnu imovinu preko Dm kn ili ako u prethodnom poreznom razdoblju zapoljava vie od ATradnika$

1*9. (120.) to je porezna osnovi!a poreza na dobit u


21/38

obavlja se na temelju porezne prijave koju obveznici dostavljaju 0oreznoj upravi do EV travnja tekuegodine .z poreznu prijevu podnosi se bilanca i raun dobiti i gubitka

!a bi obraunali porez na dobit,

prvo se treba utvrditi dobit, kojapredstavlja razliku izmeu prihodai rashoda, nakon ega se ta dobituveava za stavke uveanja dobiti,odnosno umanjuje za stavkeumanjenja dobiti, nakon togadobijemo dobit nakon uveanja iumanjenja d te dobitiumanjujemo preneseni gubitak tedobivamo poreznu osnovicu 6aporeznu osnovicu primjenjujemo

poreznu stopu od DVW i dobijemoporeznu obvezu, umanjimo je zaolakice, osloboenja te poticaje idobijemo konanu poreznu

obvezu

1,2. (12.) to je to zatitna #a%ata?

0osebnost hrvatskog sustava oporezivanja dobiti koja je ukinuta DVVA godine !o tada je postojalamogunost odbijanja zatitne kamate #koja se izraunavala po stopi od TW na uloeni kapital$ od osnovice

poreza na dobit # cilj tadanjeg zakona bio je oporezivati samo ono to se troi a izuzeti sve to se tedi iliinvestira$ )ako je zatitna kamata bila svojevrsna porezna olakica za poduzetnike #jer je omoguavalaodbijanje zatitne kamate od porezne osnovice$

1,. (12*.) Navedite ola#i!e u oporezivanju dobiti #oij%a se %o"u #oristiti ne#e #atero"rijeporeznih obvezni#a? (za 6 bitno je znati #oji postoje; ne zna% vrijedi li jo jer su poda!i iz stares#ripte)

a$ 4ospodarske djelatnosti koje se obavljaju na podrujima posebne dravne skrbi, pod uvjetom daporezni obveznik zapoljava vie od pet zaposlenika, pri emu vie od polovice njih ima prebivalite iboravite na tom podruju najmanje devet mjeseci i to ako se radi o"

( podruju % skupine tada je porezni obveznik potpuno osloboen plaanja poreza,( podruju %% skupine tada porezni obveznik plaa samo DTW propisane stope,( podruju %%% skupine tada porezni obveznik plaa XTW propisane porezne stope

b$ 0orezni obveznici na podruju grada Vukovara koji zapoljavaju vie od pet zaposlenika, a vie odpolovice njih ima prebivalite i boravite na podruju grada +ukovara,brdsko/planinskom podruju ili

60


22/38

podruju posebne dravne skrbi ni su osloboeni plaanja poreza na dobit tijekom deset godina odpoetka primjene 7akona, tj od A sijenja DVVT godine

c$ 0orezni obveznici koji obavljaju djelatnost na brdskoplaninskom podruju i na neodreeno vrijemezapoljavaju vie od pet zaposlenika, pod uvjetom da vie od polovice njihovih zaposlenika ima

prebivalite i boravite na brdskoplaninskom podruju ili podruju posebne dravne skrbi ni plaajuporez na dobit samo u visini XTW propisane porezne stope

d$ 5orisnicislobodne zoneplaaju porez na dobit u visini TVW propisane stope 5orisnik koji uloi vieod milijun kuna u slobodnu zonu sljedeih pet godina ne plaa porez na dobit

e$ 0osebnim propisom predvieni su iposebni desetogodinji poticaji za ulaganja 0ovlatene stopeporeza na dobit ovise o visini ulaganja i broju novozaposlenih osoba'ogonosti koritenja povlatene stope dane su u slj tablici"

%znos ulaganja#u mil &ura$

.manjenje stopeporeza na dobit #u W$

bveza otvaranja novihradnih mjesta

do A,T TV najmanje AVod A,T do S UT najmanje EVod S do Y YT najmanje TVpreko Y AVV najmanje XT

z dru"e sr#ipte ' !o srpnja DVAV postoje porezne olakice za tri skupine podruja od posebne dravneskrbi, koje su osloboene od plaanja u iznosu od DTW,TVW i AVVW od propisane stope poreza na dobit,ali to se u tom trenutku ukida kao mporezna olakica i nije nam jo poznato kako se to bude reguliralo

1,*. (12,.) -a#o se #retala stopa poreza na dobit od 199*. "odine do danas? 6ato je dolo dopro%jene stope? (nije spo%enuo)

d A__S godine poduzetnika dobit tuzemnih i inozemnih poreznih obveznika oporezuje se pojedinstvenoj stopi od DTW

6o izmjenama donesenim krajem A__U godine stopa je poveana na ETW kako bi bila usklaena s

gornjom stopom poreza na dohodak i time sprijeio prelazak obveznika iz poreza na dohodak u porezna dobit

-adi poticanja ulaganja i zapoljavanja DVVA godine stopa poreza na dobit smanjena je na 20%, to

:rvatsku svrstava u red zemalja s relativno niskom stopom oporezivanja dobiti

1,,. (123.) to je dvostru#o oporezivanje i #a#o drave nastoje izbje$i dvostru#o oporezivanje? +!vostruko oporezivanje pojavljuje se u meunarodnoj razmjeni dobara i usluga 5ada *izika ili pravna

osoba stjee dohodak u dravi u kojoj nije rezident, taj je dohodak oporeziv i u dravi u kojoj je ostvaren iu dravi iji je rezident primatelj dohotka 5ako bi se izbjeglo neopravdano oporezivanje istog dohotka iliimovine i u dravi u kojoj nastaje i u onoj gdje je primatelj rezident, primjenjuju se ugovori o izbjegavanjudvostrukog oporezivanja koje potpisuju dvije ili vie zemalja :rvatska je s ET zemalja sklopila #diopreuzela od bive drave$ ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.jedno je dvostruko oporezivanje i oporezivanje dohotka poduzea najprije na razini poduzea, a kasnije inakon to je raspodijeljen dioniarima

61


23/38

1,3. (128.) -ada je uveden &E u porezni sustav epubi#e


24/38

1,7. (129.) Navedite %etode obrauna &E'a te%eljeno" na potronji. ( #reditna %etodaJ treba znatda postoje jo dvije al ne treba ih znat objasnjavat jer se ne #oriste)+

0otroni oblik 0!+/a je onaj kod kojeg porezni obveznik prilikom prodaje moe odbiti iznos utroen zanabavu kapitalnih dobara #bruto investicije$

vaj oblik 0!+/a je neutralan jer odluka o nabavi dugotrajne imovine ne utjee na visinu porezne obveze'etode obrauna 0!+/a temeljenog na potronji"A Kreditna metoda vrijednost 0!+ plaenog na inpute se oduzima od 0!+/a koje se treba platiti

na vrijednost prodaje 0oduzetnik u cijenu robe koje prodaje zaruunava 0!+ 6o cijena inputakoje je kupio dobavlja mu je ve uraunao 0!+ #kreditna metoda se primjenjuje u :rvatskojzove se jos indirektna metoda, metoda rauna$

%a%o jo dvije #oje se ne #rositeAD Metoda oduzimanja od vrijednosti prodaje oduzima se vrijednost kupovina te primjenjuje 0!+

#jos se zove direktna metoda$E Metoda zbrajanja dodana vrijednost jednaka zbroju nadnica, renti, kamata i neto pro*ita

1,9. (10.) 4bjasnite i navedite "lavna naela &E'a. +

A Naelo porijekla/ roba se oporezuje u zemlji u kojoj je proizvedena #bez obzira je li se troe li se iliizvoze$ !akle, domai proizvodi koji su namijenjeni izvozu optereeni su 0!+/om, dok su ona dobrakoja se uvoze u zemlju osloboena plaanja 0!+/a #.voz je osloboen poreza$ +einom se primjenjujeza uslugeD Naelo odredita / porezivanje prema mjestu potronje, bez obzira na mjesto proizvodnje #neovisnojesu li uvezena ili proizvedena u zemlji$ %zvoz je izuzet od plaanja 0!+/a #potroni oblik$ 0osljedica razliiti proizvodi koji se izvoze>uvoze optereeni razliitim stopama 0!+/a

130. (11.) -oje su osobine hrvats#o" &E'a? +

!o poetka A__Y godine potronja u :rvatskoj oporezivala se porezom na promet proizvoda i usluga2tope su bile proporcionalne i primjenjivale su se na prodajnu cijenu 0orez na promet proizvoda i uslugaobraunavao se u svim *azama proizvodnje pa se kumulirao u konanoj maloprodajnoj cijeni proizvoda iusluga+elik broj poreznih stopa te brojna osloboenja stvarali su tekoe u provedbi propisa i kontrolinaplate poreza, to je stvaralo povoljne preduvjete za poreznu evaziju6edostaci oporezivanja porezom na promet proizvoda i usluga oitovali su se u njegovu kumulativnomuinku, to znai da je porezno optereenje bilo vee to se proizvodni proces odvijao u vie *aza-azlika izmeu 0!+/a i poreza na promet jest u tome to se porez na promet ubire postupno u svakoj *aziproizvodnje, dok se 0!+ ubire jednokratno, tj samo u *azi krajnje potronje 7ato 0!+ pripada grupi

vie*aznih poreza, dok porez na promet pripada grupi jedno*aznih poreza0orez na dodanu vrijednost #0!+$ primjenjuje se u :rvatskoj od poetka A__Y godine. suglasju je sa ;estom smjernicom &./a0!+( je potronog tipa,(provodi se prema naelu odreditaisporuke #a ne prema naelu porijekla$,( pri obraunavanju porezne obveze primjenjuje se kreditna metodakoja omoguuje odbitak pretporeza

63


25/38

131. (12.) =#o su obvezni!i &E'a u


26/38

13,. (13.) 4bjasnite razlo"e za uvo5enje troarina i navedite osnovne vrste troarina u


27/38

zajednici, inae bi se preselio -avnotea je stoga 0areto uinkovita te nije potrebno djelovanje drave dabi se postigla uinkovitost)%&B.)+8 )&78 je da kvazi trini proces moe rijeiti problem javnih dobara&retpostav#e( !rava svojim djelovanjem ne proizvodi eksternalije

( 0ostoji puna pokretljivost pojedinaca( 2tanovnici su savreno in*ormirani o javnim uslugama i porezima koji postoje u svakoj zajednici( 0ostoji dovoljan broj razliitih jedinica tako da svaki pojedinac moe pronai zajednicu koja zadovoljavanjegove potrebe za javnim uslugama( )rokovi po jedinici javnih usluga su stalni tako da se pri udvostruenju koliine javnih uslugaudvostruuju i ukupni trokovi( 1avne usluge se *inanciraju proporcionalnim porezom na imovinu/ porezne stope se mogu razlikovati upojedinim zajednicama# [ 7ajednice mogu usvojiti zakone o iskljuujuim zonama zakonske odredbe kojima se zabranjujuodreeni naini koritenja zemljita 0reciznije, odredbama se moe propisati minimalna veliina svihkua zajednice se razlikuju po dohotku$

139. (1*1.) Navedite nedostat#e is#alne de!entraliza!ije.

.z *iskalnu decentralizaciju veu se pitanja uinkovitosti i jednakosti0itanja uinkovitosti 6ekoliko je razloga zato decentralizirani sustav moe voditi neuinkovitoj alokacijiresursa

1. +anjski uinci #eksternalije$ 1avno dobro ije koristi pritjeu samo lanovima odreene zajednicenazivamo lokalnim javnim dobrom #npr javna knjiniva u 2plitu ima mali utjecaj na blagostanjestanovnika u 7agrebu$ 'eutim, djelatnosti poduzete u jednoj zajednici mogu utjecati na dobrobitstanovnika druge zajednice #npr jedan grad osigurava kvalitetno obrazovanje za djecu 8ko se ta djeca

kasnije odsele, druge zajednice bi mogle imati koristi od bolje obrazovane radne snage$ 7ajednicetakoer mogu i negativno djelovati jedne na druge #npr grad +ictoria isputa otpadne vode u ocean, adio oneienja dopre do 2eattlea$ .kratko, zajednice nameu jedna drugoj #pozitivne i negativne$vanjske uinke #eksternalije$ 8ko se svaka zajednica brine samo o svojim alnovima, eksternalije sezanemaruju, dakle izvori su neuinkovito alocirani

2. &konomije razmjera u pribavljanju javnih dobara 7a odreene javne usluge trokovi postanovniku se mogu smanjiti s poveanjem broja korisnika 6pr to vie ljudi koristi knjinicu, to sutrokovi po korisniku nii 8ko svaka zajednica osniva vlastitu knjinicu, trokovi po korisniku suvei nego to je potrebno 2 druge strane, sredinja vlast moe sagraditi jednu knjinicu omoguivistanovnicima da se koriste ekonomijama razmjera

3. 6euinkoviti porezni sustavi openito, uinkovito oporezivanje podrazumijeva neelastinu potranjuili ponudu dobara koja e biti oporeziva relativno visokim stopama i obratno 7ajednice biraju porezena osnovi mogunosti prijenosa njihova plaanja na nekoga drugoga izvan zajednice 5rajnjaposljedica prevaljivanja poreza je da zajednice mogu kupovati previe lokalnih javnih dobara.inkovitost zahtijeva da se lokalna javna dobra kupuju do toke u kojoj su granine koristi jednakegraninim drutvenim trokovima 8ko zajednice mogu dio tereta prenjeti na ostale upravne zajednice,granini troak zajednice postaje manji od graninog troka drutva 0ostignu li zajednice da granina

66


28/38

drutvena korist bude jednaka oekivanom graninom troku, rezultat je neuinkovito velika koliinalokalnih javnih dobara

4. &konomije razmjera u prikupljanju poreza 0ojedine se zajednice moda ne mogu koristitiprednostima ekonomije razmjera u prikupljanju poreza 2vaka zajednica mora troiti odreenasredstva na poreznu administraciju, a mogua je uteda ako postoji zajednika porezna vlast #sve

porezne prijave se obrauju na jednom raunalu umijesto da svaka zajednica ima svoje$ 6eke od tihuteda mogle bi se jednostavno ostvariti suradnjom meu zajednicama, bez stvarnog udruivanja#npr poreze koje su propisali gradovi prikupljaju upanije$

0itanje jednakosti . sklopu *ilozo*ije utilitarizma maksimiziranje drutvenog blagostanja moezahtijevati trans*ere dohotka siromanima 0retpostavimo da je neka zajednica glede poreza i rashodasklona lanovima s niskim dohotkom 8ko ne postoje ogranienja u kretanju izmeu zajednica, postojimogunost useljavanja siromanih, to poveava trokove redistribucijeske *iskalne politike %stodobno sebogati lanovi zajednice mogu odluiti za iseljavanje #jer ne ele plaati visoke poreze$ 6a taj nain sezahtjevi koji se nameu poreznoj osnovici poveavaju, dok se njezina veliina smanjuje 6a kraju se moranapustiti program preraspodjele dohotka )aj stav se ponajprije temelji na miljenju da na odluke ljudi onaseljavanju u odreenu zajednicu utjee odnos poreza i drutvenog blagostanja u toj zajednici

180. (1*2.) Navedite prednosti is#alne de!entraliza!ije.

1. 0rilagoavanje lokalnim pre*erencijama centralizirana vlast nastoji osigurati jednaku razinu javnihusluga u cijeloj zemlji, usprkos razliitim ukusima ljudi ito je neuinkovito opskrbljivati pojedinces vie ili manje javnih dobara nego to ih oni ele, ako se koliina koju primaju moe prilagoditinjihovim sklonostima . decentraliziranom sustavu se pojedinci sa slinim ukusima glede javnihdobara udruuju, tako da zajednice svojim stanovnicima osiguravaju eljenu koliinu i vrstu javnihdobara ;to su lokalne vlasti blie stanovnicima, bolje mogu odgovoriti njihovim eljama, i bolje negosredinja vlast #npr neki propisi doneseni na razini sredinje drave moda nee imati smisla u svim

zajednicama . 28!/u je iskoritavanje djece kao radne snage zabranjeno zakonom, ali kod 8mia*ormalno obrazovanje zavrava u AS godini, i tada poinje dodatno obrazovanje koje moe obuhvatitii rad na *armama ili u tvornicama$

2. 0oticanje konkurenicje izmeu vlasti mnoge teorije ponaanja vlasti naglaavaju injenicu danjihovi predstavnici nemaju poticaja za ostvarivanje minimuma mogueg utroka 'eutim, akograani mogu birati zajednice, tada ih ozbiljne greke u upravljanju mogu potaknuti da jednostavnoizaberu gdje e ivjeti )a injenica moe potaknuti predstavnike vlasti da postanu uinkovitiji iodgovorniji prema svojim graanima

3. 0okusi i inovacije u lokalno pribavljenim dobrima i uslugama sustav razliitih vlasti poveavamogunosti da se pronae novi nain rjeavanja problema 5ao to je jednom izjavio sudac +rhovnogsuda 3ouis Brandeis Ljedna od dobrih strana saveznog sustava jest da jedna odvana drava, akonjezini stanovnici tako odlue, moe posluiti kao laboratorij i provesti moralni, drutveni iekonomski pokus bez rizika za ostali dio zemlje . prolosti su neki programi koji su poeli kaopokusi na razini drave na kraju postali savezni programi

S 0ropisi na razini drave nee imati smisla u svakoj dravi

67


29/38

181. (1*.) to je is#alno izravnanje i navedite vrste is#alno" izravnanja


30/38

18*. (1*3.) to je podjela poreza (zajedni#i porezi) iz%e5u razina vlasti i #oji se porezi dijeleiz%e5u drave i lo#alnih jedini!a i zato?

2ustav *inanciranja lokalnih jedinica uvelike se oslanja na dijeljenje poreznih prihoda izmeu sredinjedrave i lokalnih jedinica d A__S do DVVA 2redinja je drava upanijama, opinama i gradovima

preputala udio u poreznim prihodima prikupljenim na njihovim podrujima 7ahvaljujui takvojraspodjeli, porez na dohodak, na dobit te na promet nekretnina postali su najuzdaniji prihod lokalnihjedinica d DVVA godine, lokalnim jedinicama koje preuzimaju *inanciranje decentraliziranih *unkcija,sredinja je drava osigurala i vei udio u porezu na dohodak

d DVVX drava je ponovo promjenila raspodjelu postotnog udjela lokalnih jedinica u zajednikimporezima !rava je u cijelosti prepustila lokalnim jedinicama porez na dohodak te zadrala jednaku diobuporeza na promet nekretninama 'eutim drava je poveala stupanj centralizacije ukidanjem udjelalokalnih jedinica u porezu na dobit te je od DVVX u cijelosti preuzela prihod od poreza na dobit koji seuplauje u dravni proraun

18,. (1*8.) :rai#i pri#aite i objasnite uvjetovane dota!ije s vlastiti% udjelo%.

7a svaki dolar to ga davatelj daje zapotporu neke djelatnosti, odreeni iznosmora dati i primatelj dotacije 0rimjerice,dotacija moe biti oblikovana tako da euz dolar to ga zajednica troi naobrazovanje, savezna vlast takoerdoznaiti dolar . razumijevanju uinka

ove vrste namjenskih dotacija moe nampomoi standardna teorija racionalnogizbora

#2lika" da se pojednostavni, pretpostavlja se da jedinice 4 i c imaju cijenu AF 0retpostavljajui da nematednje, c je jednak dohotku nakon oporezivanja 2toga je proraunsko ogranienje izmeu c i 4 ravnalinija s nagibom jednakim A 7nai da, za svaki dolar koji mjesto utroi, moe dobiti jednu jedinicu javnogdobra 8ko se pretpostavi da je uvedena dotacija s vlastitim udjelom i odnosom A"A, kada mjesto troi AF

dohotka, moe dobiti DF9 vlastiti i dolar savezne vlasti 2toga nagib proraunskog ogranienja postaje . biti, dotacija s vlastitim udjelom prepolovljuje cijenu 4 6ova linija proraunskog ogranienja je 8-2ada mjesto troi 4D i ima cD raspoloivo za privatnu potronju 4DO4A i cDOcA9 mjesto daje dio dotacijeza kupovinu vie javnih dobara, a dio za smanjenje svog poreznog tereta$

6*


31/38

183. (1*7.) :rai#i pri#aite i objasnite uvjetovane dota!ije s vlastiti% udjelo% uz o"ranienja.

)rokovi davatelja dotacije s vlastitimudjelom ovise o ponaanju primatelja

dotacije 8ko program izriito potiepotronju javnih dobara 4 mjesta,doznake sredinje vlasti bit eprilino velike i obratno !a biograniio trokove, davatelj moeodrediti maksimalni iznos koji edoznaiti

2lika" za ovu vrstu dotacije

proraunsko ogranienje je izlomljena crta 8!


32/38

7ajednice se esto koriste dijelom novca od dotacija bez vlastitog udjela za smanjenje vlastitih poreza#mjesto se pridrava ugovora da troi cjelokupni iznos dotacije na 4, ali istodobno smanjuje vlastiterashode za javna dobra )o je vidljivo na slici9 iako se poveava potronja javnih dobara od 4A do 4S,razlika izmeu dvije toke je manja nego iznos dotacije 8:$

187. (1,0.) Navedite osnovne izvore inan!iranja lo#alnih jedini!a u


33/38

171. (1,.) to je upravljanje javni% du"o% i #oji su nje"ovi "lavni !iljevi?

5oritenje javnog duga olakava potronju i uklanja javne izdatke od nadzora poreznih obveznika4lavni cilj" / *inanciranje proraunskog de*icita ili kapitalnih projekata, minimiziranje trokovazaduivanja te osiguranje redovite otplate duga tijekom srednjoronog ili dugoronog razdoblja, u skladu s

razboritim stupnjem rizika #%'


34/38

jedinica, poticanje nove proizvodnje, zapoljavanje i tehnologiju, pripremu turistike sezone, programe upoljoprivredi i brodogradnji i sl

inidbena jamstva+lada i '< izdaju na temelju zaloga pokretnina koje mogu biti lako unovene#zrakoplovi, brodovi, vozila$ .z ta jamstva malo kad dolazi do prijevremene naplate cijelog zajma ili

jamstva jer se jami za radnju #izvrenje ugovora o isporuci>povratu robe ili usluga$ bino se daju natemelju primljenih predujmova u novcu ili imovini za gradnju brodova do njihove isporuke, nabavuzrakoplova na temelju dugoronih ugovora o zakupu te za in*rastrukturne projekte #promet i veze,energetika, zatita okolia$, koji se izvode na osnovi koncesija ili zajednikih ulaganja inidbena jamstvavode se izvanbilanno te ne teretekreditno/ jamstveni potencijal izdavatelja

173. (1,7.) 4bjasnite razli#u iz%e5u dravno" du"a; javno" du"a i javno" zaj%a.

ravni du" ' je dug konsolidiranog prorauna ope drave, bez dravnih ja%stava, a obuhvaa dug

dravnog prorauna, izvanproraunskih *ondova i jedinica lokalne i regionalnesamouprave bez jamstvaLavni du" ' je dug konsolidiranog prorauna ope drave, sa dravni% ja%stvi%a, a obuhvaa dugdravnog prorauna, izvanproraunskih *ondova i jedinica lokalne i regionalnesamouprave te jamstvaLavni zaja% ' je jedan od naina *inanciranja drave / kad *izike ili pravne osobe u zemlji iliinozemstvu dravi ustupe pravo raspolaganja nad odreenom koliinom novanih sredstava na odreenovrijeme, uz odreene uvjete i uz obvezu vraanja 0ritom se drava javlja u ulozi dunika 6ovanasredstva koja je drava pribavila na osnovi javnog zajma za nju predstavljaju obvezu na vraanjepozajmljenog iznosa 7ajam znai da je za dravu kreiran dug koji on kao dunik mora ispuniti premavjerovnikuzme!u javnog zajma i dravnog duga ne mora nuno postojati znak jednakosti !ravni dug treba

smatrati pojmom irim od dravnog zajma

178. (1,9.) =reba li u razdoblji%a pove$anih dravnih potreba dodatna sredstva osi"uratioporezivanje% ili zaduivanje%? 4brazloite svoje stajalite. (nije spo%enuo)

vu odluku moemo promatrati sa tri stajalita""# Naelo ostvareni$ koristi korisnici odreenog programa dravne potronje trebaju za njega i platiti8ko program stvara koristi buduim generacijama #npr nekakvi kapitalni projekti ili slino$, buduegeneracije trebaju snositi njegov teret treba ga *inancirati zaduivanjem 8ko program stvara koristisadanjim generacijama #npr nekakva tekua potronja$ tada njegov teret trebaju sadanje generacijesnositi treba ga *inancirati porezima

D 8ko oekujemo da e budue generacije biti bogatije, teret duga moe se preraspodijeliti buduojgeneraciji radi me!ugeneracijske preraspodjele do$otka#E 2astajalita uinkovitosti/ *inanciranje dugom povoljnije je od *inanciranja porezima *inanciranjadugom iziskuje malo poveanje poreza u dugom vremenskom razdoblju, dok *inanciranje porezimazahtjeva vee poreze u kraem razdoblju +iak poreznog optereenja, koji raste s kvadratom poreznestope, manji je kod *inanciranja dugom

73


35/38

177. (130.) Navedite is#alne #riterije ulas#a drava u urops#u %onetarnu unijuJ+

)o podrazumijeva odrivost javnih *inancija"a$roraunski de&icit op'e drave ne smije biti ve'i od 3%()*ana kraju prethodne godine .koliko tonije sluaj, de*icit moraznaajno i kontinuirano opadati prema re*erentnoj vrijednosti ili biti blizu

utvrene vrijednosti s tim da su odstupanja prema izvornoj vrijednostiprivremenab$+avni dug ne smije prelaziti 60% ()*ana kraju prethodne godine .koliko to nije sluaj, dug moraznaajno opadati i pribliavati se utvrenoj vrijednosti

179. (71.) to je dravni &roraun?

!ravni proraun je proraun na razini drave )o je program +lade izraen u brojkama . njemu je danplan prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka drave za jednu *iskalnu godinu snovna mu je uloga*inanciranje najvanijih javnih izdataka kao to su ope javne slube, obrana, obrazovanje, poljoprivreda,socijalno osiguranje itd %z njega je najuoljivija alokacijska *unkcija drave, jer prua uvid u raspodjeluoskudnih gospodarskih resursa na javna dobra 7naajke prorauna su jednogodinjost, uravnoteenost i

planski znaaj 0roraunom se oituje zadaa +lade da" prikupi dostatna sredstva iz gospodarstva naprikladan nain, te da

odgovorno i uinkovito raspodijeli i iskoristi prikupljena sredstva


36/38

192. (7*.) to je proraun op$e drave i od e"a se sastoji?

0roraun ope drave sastoji se od tri razine" #A$ !ravni proraun #ministarstva, dr agencije$9 #D$0roraun izvanproraunskih *ondova i agencija #:77, :7'$9 #E$ 0roraun jedinica lokalne iregionalne samouprave #upanije, opine, gradovi, grad 7agreb$

0roraun ope drave je zbroj sve tri vrste prorauna, a cilj mu je prikazati ukupnu javnu potronju

19. (7,.) Navedite "lavna obiljeja i vrste izvanprorauns#ih ondova.

%zvanproraunski korisnici na razini drave i lokalnih jedinica su institucije koje ispunjavaju tri kriterija"A drava i>ili lokalna jedinica ima odluuju'i utjecaj na upravljanje, D izvor *inanciranja je namjenskipri$od, D evidentirane su u registru korisnika prorauna%zvanproraunski korisnici na razini drave su izvanproraunski &ondovi #:rvatski zavod za mirovinskoosiguranje, :rvatski zavod za zdravstveno osiguranje, :rvatski zavod za zapoljavanje, :rvatski *ond zaprivatizaciju, :rvatske ceste i drugi$, a kod lokalnih jedinica to su komunalna poduze'a iji su osnivai iveinski vlasnici lokalne jedinice i *inanciraju se iz komunalne naknade #namjenskog prihoda$

19*. (73.) to je proraun po stav#a%a (line ite%s) i navedi nje"ove "lavne prednosti i nedostat#e?

0roraun se planira po pojedinim stavkama #vrstama$ rashoda proraunskih korisnika( 6aglasak je na planiranju tekuih i kapitalnih rashoda po institucijama te usporedbi planiranih iostvarenih iznosa na kraju godine

&rednostiA0roraun po stavkama jednostavan je i jasan prikaz koritenja proraunskih sredstava tijekomgodine n prua pregled stavki rashoda proraunskih korisnika na temelju kojih predstavniko tijelolokalne jedinice upravlja, nadzire i kontrolira provedbu prorauna 4snovnijenedostata#prorauna po

stavkama to se ne bavi kljunim ciljevima politike lokalne jedinice, njihovom povezanou sproraunom, te traganjem za najuinkovitijom kombinacijom inputa kako bi lokalna jedinica pruilakvalitetne usluge 5ao primjer dobre prakse predlae se izrada prorauna po programima ili po uinku,kojim se moe procijeniti uinkovitost lokalnih jedinica u pruanju javnih dobara i usluga

#H 0rihodi po stavkama" %zvori *inanciranja"/opi prihodi i primici ine prihodi od poreza, prihodi od imovine, prihodi od administrativnih #upravnih$pristojbi, prihodi po posebnim propisima #dio prihoda kojima nije utvrena posebna namjena$, prihodi odkazna, primici od *inancijske imovine i zaduivanja #nenamjenski$/vlastiti prihodi ine prihodi ostvareni obavljanjem poslova na tritu/prihodi za posebne namjene ine prihodi ije su koritenje i namjena utvreni posebnim propisima

/donacije ine prihodi ostvareni od *izikih osoba, nepro*itnih organizacija, trgovakih drutava i ostalihsubjekata izvan ope drave/pomoi ine prihodi ostvareni od inozemnih vlada i prihodi od meunarodnih organizacija #pomoi iz&uropske unije$, drugih prorauna, te ostalih subjekata unutar ope drave #ostale pomoi$H -ashodi po stavkama"


37/38

19,. (78.) to je proraun po pro"ra%i%a i navedi nje"ove "lavne prednosti?

0rogramska klasi*ikacija prikaz je programa i njihovih sastavnih dijelova 0lan razvojnih programa

planiranje je rashoda za investicije i kapitalne pomoi i donacije. programima se iskazuju planirani prihodi i primici te rashodi i izdaci koji su razraeni"

po vrstama prihoda i primitaka,

po pojedinim programima proraunski$ korisnika,

po godinama u kojima e teretiti proraun

0rogrami proraunskih korisnika sadre"

a$ naziv programa,

b$ opis programa #opih i posebnih ciljeva$,

c$ zakonsku osnovu za uvoenje programa,

d$ potrebna sredstva za provoenje programa,e$ potreban broj djelatnika za provoenje programa,

*$ procjenu rezultata,

g$ procjenu nepredvienih rashoda i rizika

0lan programa mijenja se i usklauje svake godine5ao primjer dobre prakse predlae se izrada prorauna po programima ili po uinku, kojim se moeprocijeniti uinkovitost lokalnih jedinica u pruanju javnih dobara i usluga193. (77.) to je dravno raunovodstvo i #oja su "lavna inan!ijs#a izvje$a drave?

!ravno raunovodstvo razvija raunovodstvene standarde za javni sektor, obavlja poslove to se odnosena razvoj i operativu sustava dravnog raunovodstva, kao to su sastavljanje raunskog plana, voenje4lavne knjige !ravne riznice, razvija i oblikuje sustav *inancijskog izvjeivanja, oblikuje i razvijasustav za upravljanje *inancijskim in*ormacijama, razvija domau i meunarodnu strunu suradnju, dajepodrku raunovodstvenim slubama korisnika !ravne riznice te obavlja i druge poslove iz djelokruga!ravne riznice4lavna *inancijska izvjea drave su izvjea"

o 5onsolidirane sredinje drave

o !ravnog prorauna

o %zvanproraunskih *ondova i agencija

o 1edinica lokalne i podrune samouprave

o pe drave

76


38/38

198. (79.) to su prorauns#e #lasii#a!ije; navedi "lavne vrste i njihova "lavna obiljeja?

0rihodi, primici, rashodi i izdaci prorauna i *inancijskog plana iskazuju se prema proraunskimklasi*ikacijama0roraunske klasi*ikacije jesu"

oorganizacijska klasi*ikacija/ prikaz je prihoda i primitaka te rashoda i izdataka prema strukturi ustrojadrave i jedinica lokalne i podrune #regionalne$ samouprave, razraena na razdjele i glave,o ekonomska klasi*ikacija / sadri prihode i primitke te rashode i izdatke po prirodnim vrstama te prema

ekonomskoj namjeni za koju slueo *unkcijska klasi*ikacija/ skup je poslova, *unkcija i programa drave i jedinica lokalne i podrune

#regionalne$ samouprave organiziranih i razvrstanih prema namjeni za koju slueo lokacijska klasi*ikacija / prikaz je prihoda i primitaka te rashoda i izdataka prema teritorijalnom

ustroju -epublike :rvatskeo programska klasi*ikacija/ prikaz je programa i njihovih sastavnih dijelova

197.to su inan!ijs#a izvje$a prorauns#ih #orisni#a?

)o su izvjea koja se donose na godinjoj i polugodinjoj razini, kvaliteta tih izvjetaja je vana akoutjee na donoenje poslovnih odluka #orisni#apomaui im da procijene prole, sadanje ili buduedogaaje, te potvrde ili korigiraju ranije procjene 'oraju vjerodostojno prikazati transakcije i drugedogaaje za koje ukazuje da ih predoavaju i za koje je razlono oekivati da ih predoavaju

199. (90.) to je dravna rizni!a?

!ravna riznica je upravna organizacija u sastavu 'inistarstva u kojoj se obavljaju poslovi to se odnosena pripremu i konsolidaciju prorauna, izvravanje dravnog prorauna, dravno raunovodstvo te

upravljanje gotovinom i javnim dugom!ravna riznica predstavlja odjel ministarstva *inancija #a u nekim zemljama i samostalno tijelo u okvirudrave$ koja prikuplja sredstva dravnog prorauna i vri plaanja za dravu

200. (91.) Oe%u slui jedinstveni raun rizni!e?

2vi *inancijski poslovi sredinje drave obavljaju se preko jedinstvenog rauna !ravne riznice, koji je udepozitu sredinje banke #:6B$'odel upravljanja javnim izdacima temelji se na principu postojanja jednog jedinstvenog novanograuna preko kojeg se obavljaju sve *inancijske transakcije dravnog prorauna, pri emu pojediniproraunski korisnici nemaju svoj individualni novani raun, nego su njihovi rauni podrauni#sastavnice$ jedinstvenog novanog rauna / !ravne riznice8ko su sredstva na raunu nedostatna za pokrie eka, dravna riznica mora novac posuditi vakavpostupak posuivanja novca od strane dravne riznice naziva se izdavanjem duga #eng debt issuing$!ravna riznica moe novac posuditi od graana ili od sredinje banke

Documents

Javne - Šimović 2. Kolokvij