31
FINANSIJSKA TRŽIŠTA FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZE I BERZE Fakultet za poslovne studije Fakultet za poslovne studije Vršac Vršac MEGATREND UNIVERZITET MEGATREND UNIVERZITET docent dr Ružica Cvetković docent dr Ružica Cvetković

Finansijska Trzista i Berze 1

  • Upload
    bokins

  • View
    3.083

  • Download
    6

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Finansijska Trzista i Berze 1

FINANSIJSKA FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZETRŽIŠTA I BERZE

Fakultet za poslovne studije Fakultet za poslovne studije VršacVršac

MEGATREND UNIVERZITETMEGATREND UNIVERZITETdocent dr Ružica Cvetkovićdocent dr Ružica Cvetković

Page 2: Finansijska Trzista i Berze 1

Finansijska tržišta i berzeFinansijska tržišta i berzeatraktivna i korisna naučna atraktivna i korisna naučna

disciplinadisciplina za mlade ljude interesantna i za mlade ljude interesantna i

uzbudljiva mogućnost zarade,uzbudljiva mogućnost zarade, usavršavanja, putovanja usavršavanja, putovanja

napredovanja, napredovanja, Posao brokera, analitičara, portfolio Posao brokera, analitičara, portfolio menadžera, investicionih savetnika, menadžera, investicionih savetnika, specijalista za pojedine HoV ili tržišta, specijalista za pojedine HoV ili tržišta, dilera, savetnika u finansijskim i dilera, savetnika u finansijskim i osiguravajućim kompanijama, bankama i osiguravajućim kompanijama, bankama i drugim finansijskim organizacijama, drugim finansijskim organizacijama, akcionarskim društvima...akcionarskim društvima...

Pruža mogućnost bavljenja investicionim Pruža mogućnost bavljenja investicionim poslovima na finansijskim tržištima poslovima na finansijskim tržištima

Page 3: Finansijska Trzista i Berze 1

Finansijski sistemFinansijski sistem• Deo privrednog sistema; Sastoji se iz elemenata Deo privrednog sistema; Sastoji se iz elemenata

koji omogućavaju nesmetan tok finansijskih koji omogućavaju nesmetan tok finansijskih sredstava u jednoj društveno ekonomskoj sredstava u jednoj društveno ekonomskoj zajednici; Sistem kanala kojima se vrši transfer zajednici; Sistem kanala kojima se vrši transfer finansijskih sredstava u privredi, između finansijskih sredstava u privredi, između stanovništva i privrednih subjekata, između stanovništva i privrednih subjekata, između štednih jedinica i investicionih jedinica (primer tri štednih jedinica i investicionih jedinica (primer tri faze)faze)

• Karakteristike finansijskih sistemaKarakteristike finansijskih sistema• DinamičnostDinamičnost• OtvorenostOtvorenost• Kompleksnost (podsistemi)Kompleksnost (podsistemi)• Vrste finansijskih sistema:Vrste finansijskih sistema:• Tržištno orjentisani (berze, HoV, SAD, GB)Tržištno orjentisani (berze, HoV, SAD, GB)• Bankarsko orijentisani (dominiraju banke, u Bankarsko orijentisani (dominiraju banke, u

Nemačkoj banke najveći akcionari, Srbija, Japan, Nemačkoj banke najveći akcionari, Srbija, Japan, Kina)Kina)

Page 4: Finansijska Trzista i Berze 1

ElementiElementi finansijskogfinansijskog sistemasistema•Finansijska tržištaFinansijska tržišta marketplacemarketplace mesto na kome se susreću mesto na kome se susreću ponuda i tražnja za finansijskim instrumentima i subjekti koji ponuda i tražnja za finansijskim instrumentima i subjekti koji trguju učesnici trguju učesnici

•Finansijski instrumentiFinansijski instrumenti sinonimsinonim finansijska aktivafinansijska aktiva ( (Finansijska aktiva – finansijska Finansijska aktiva – finansijska pasiva; Štedni subjekti investitori - investicioni subjekti)pasiva; Štedni subjekti investitori - investicioni subjekti)

•Finansijske institucijeFinansijske institucije• Finansijska štednjaFinansijska štednja• Tokovi transferisanja finansijske Tokovi transferisanja finansijske

štednještednje

Page 5: Finansijska Trzista i Berze 1

Za znatiželjne šira literatura i inernet Za znatiželjne šira literatura i inernet adreseadrese

Pored udžbenika M. Kulić “Finansijska tržišta” Pored udžbenika M. Kulić “Finansijska tržišta” (prilagođavan promenama zakona (prilagođavan promenama zakona iizd. 2007) možemo zd. 2007) možemo koristiti širu literaturukoristiti širu literaturu

Frederic Mishkin Monetarna ekonomija, bankarstvo i Frederic Mishkin Monetarna ekonomija, bankarstvo i finansijska tržišta 2006; Financial Markets and finansijska tržišta 2006; Financial Markets and Institutions, Institutions, Addison-Wesley 2001Addison-Wesley 2001

Mića Jovanović Biznis kao umetnost življenja, Dejan Erić Mića Jovanović Biznis kao umetnost življenja, Dejan Erić Finansijska tržišta i instrumenti; Branko Vasiljević Finansijska tržišta i instrumenti; Branko Vasiljević Osnovi finansijskog tržišta; ŽivkovićOsnovi finansijskog tržišta; Živković i i Šoškić Finansijska Šoškić Finansijska tržišta i institucije; Srđan Marinković Mikrostruktura tržišta i institucije; Srđan Marinković Mikrostruktura finansijskih tržištafinansijskih tržišta

www.nyse.comwww.nyse.com (NYSE New York Stock Exchange) (NYSE New York Stock Exchange) www.wsj.comwww.wsj.com (THE WALL STREET JOURNAL) (THE WALL STREET JOURNAL) www.londonstockexchange.comwww.londonstockexchange.com; ; liffe.com; ipe.uk.com; liffe.com; ipe.uk.com;

lme.co.uklme.co.uk www.nasdaq.comwww.nasdaq.com (National Association of Securities Dealers Autimated (National Association of Securities Dealers Autimated

Quotation SystemQuotation System & & American Stock Exchange www.amex.com)American Stock Exchange www.amex.com)

www.iosco.orgwww.iosco.org (International Organization of Securities (International Organization of Securities Commissions)Commissions)

www.belex.co.yuwww.belex.co.yu Beogradska berza Beogradska berza

Page 6: Finansijska Trzista i Berze 1

POJAM FINANSIJSKIH TRŽIŠTA– ekonomska definicija: FINANSIJSKO TRŽIŠTE je

ORGANIZOVANO MESTO NA KOME SE SUSREĆU PONUDA I TRAŽNJA za različitim oblicima FINANSIJSKIH INSTRUMENATA (Finansijske AKTIVE)2 momenta razmena f. i. ne mora uvek na f. t., mesto u fizičkom smislu

• ŠIRA DEFINICIJA Finansijsko tržište kao bilo koje mesto na kome se susreću ponuda i tražnja za finansijskim instrumentima, mesto gde se trguje (kupuje i prodaje) finansijskom aktivom (fin. instrumentima),

• UŽA DEF. Finans. tržište je tačno određeno vreme, mesto i prostor, gde se susreću ponuda i tražnja pod precizno definisanim pravilima i uslovima

• F.T. je tržište na kome se trguje f.i. izdatim u skladu sa zakonom na

način i pod uslovima utvrđenim zakonom i aktima Komisije za HoV...

Page 7: Finansijska Trzista i Berze 1

KARAKTERISTIKE KARAKTERISTIKE SAVREMENIH FSAVREMENIH FINANSIJSKIH INANSIJSKIH

TTRRŽŽIIŠŠTATA I – INTERNACIONALIZACIJA I GLOBALIZACIJAI – INTERNACIONALIZACIJA I GLOBALIZACIJA – –

svetsko-globalno finanisjsko tržištsvetsko-globalno finanisjsko tržištee; evrodolari; Velike ; evrodolari; Velike mogućnosti – za emitente i za investitoremogućnosti – za emitente i za investitore

II – POJAVA I RAZVOJ FINII – POJAVA I RAZVOJ FINANSIJSANSIJSKIH KIH INOVACIJAINOVACIJA : : 1) Novi proizvodi 2) Nove strategije1) Novi proizvodi 2) Nove strategije

III – DEREGULACIONI TOKOVIIII – DEREGULACIONI TOKOVI – promene – promene u u sferisferi regulativeregulative; Smanjenje uloge države, kontrola; Smanjenje uloge države, kontrola od strane od strane učesnika, ...učesnika, ...

IV – TEHNIČKO-TEHNOLOŠKA UNAPREDJENJAIV – TEHNIČKO-TEHNOLOŠKA UNAPREDJENJA ((on-lineon-line sistemi, sistemi, ECNECN - elektronske komunikacione mreže, - elektronske komunikacione mreže, internet...) internet...) omogućila su KONTINUELNOST – 7/24omogućila su KONTINUELNOST – 7/24

V – SEKJURITIZACIJAV – SEKJURITIZACIJA – proces kreiranja hartija od – proces kreiranja hartija od vrednosti; pretvaranje kredita (hipotekarni, potrošački..) u vrednosti; pretvaranje kredita (hipotekarni, potrošački..) u HoV; mobilisanje kreditnih potraživanja banke putem HoV i HoV; mobilisanje kreditnih potraživanja banke putem HoV i njihova prodaja na tržištu; rokovi dospeća; tržišnost njihova prodaja na tržištu; rokovi dospeća; tržišnost bankarskih kreditabankarskih kredita

Page 8: Finansijska Trzista i Berze 1

Učesnici na finansijskim Učesnici na finansijskim tržištimatržištima EMITENTI I INVESTITORI; EMITENTI I INVESTITORI;

ŠIRE I UŽE SHAVATANJE UČESNIKAŠIRE I UŽE SHAVATANJE UČESNIKA HEDŽERI I ŠPEKULANTIHEDŽERI I ŠPEKULANTI NEFINANSIJSKI I FINANSIJSKI UČESNICINEFINANSIJSKI I FINANSIJSKI UČESNICI FINANSIJSKI UČESNICI: 1. FINANSIJSKE INSTITUCIJEFINANSIJSKI UČESNICI: 1. FINANSIJSKE INSTITUCIJE- Centralna banka- Centralna banka- Depozitne finansijske institucije: banke, štedionice, - Depozitne finansijske institucije: banke, štedionice,

štedne i kreditne asocijacije, kreditne uniještedne i kreditne asocijacije, kreditne unije- Nedepozitne finansijske institucije: a) Ugovorne Nedepozitne finansijske institucije: a) Ugovorne

finansijske institucije (penzioni fondovi, osiguravajuća finansijske institucije (penzioni fondovi, osiguravajuća društva); društva);

- b) Institucije investicionog tipa (b) Institucije investicionog tipa (investicioni fondovi i investicioni fondovi i kompanijekompanije))

- Ostale finansijske institucije: fondovi, fondacije, - Ostale finansijske institucije: fondovi, fondacije, zadužbine, finansijske kompanije, brokersko dilerske zadužbine, finansijske kompanije, brokersko dilerske kuće, rejting agencije, venture capital firms (za kuće, rejting agencije, venture capital firms (za obezbeđenje inicijalnog kapitala)obezbeđenje inicijalnog kapitala)

2.2. POSREDNICIPOSREDNICI: brokeri, dileri, investicioni bankari: brokeri, dileri, investicioni bankari

Page 9: Finansijska Trzista i Berze 1

Značaj i uloga (funkcije) Značaj i uloga (funkcije) finansijskih tržištafinansijskih tržišta

Funkcija povezivanjaFunkcija povezivanja Smanjenje transakcionih troškovaSmanjenje transakcionih troškova Alokativna funkcijaAlokativna funkcija Funkcija efikasnostiFunkcija efikasnosti Mobilizaciona funkcijaMobilizaciona funkcija Razvojna funkcijaRazvojna funkcija Likvidnosna funkcijaLikvidnosna funkcija Funkcija određivanja (utvrđivanja) realne Funkcija određivanja (utvrđivanja) realne

cenecene Funkcija javnosti i podsticanja uključivanja Funkcija javnosti i podsticanja uključivanja

novih učesnikanovih učesnika Funkcija Funkcija ssmanjenja ili eliminisanja rizikamanjenja ili eliminisanja rizika Poboljšanje životnog standarda stanovništvaPoboljšanje životnog standarda stanovništva

Page 10: Finansijska Trzista i Berze 1

Novčani i finansijski Novčani i finansijski instrumentiinstrumenti 1. HARTIJE OD VREDNOSTI:1. HARTIJE OD VREDNOSTI:

1.1. OSNOVNE HoV1.1. OSNOVNE HoV instrumenti duga ili kreditni instrumenti: obveznice, instrumenti duga ili kreditni instrumenti: obveznice,

note, zapisi, certifikati, komercijalni papiri, bondovi, note, zapisi, certifikati, komercijalni papiri, bondovi, debenturedebenture

instrumenti akcijskog kapitala: obične i preferencijalne instrumenti akcijskog kapitala: obične i preferencijalne akcijeakcije

1.2. FINANSIJSKI DERIVATI ILI IZVEDENE HoV: 1.2. FINANSIJSKI DERIVATI ILI IZVEDENE HoV: opcije, fjučersiopcije, fjučersi

2. DEPOZITI2. DEPOZITI 3. POTRAŽIVANJA3. POTRAŽIVANJA 4. FINANSIJSKA PRAVA4. FINANSIJSKA PRAVA 5. ŽIRALNI NOVAC5. ŽIRALNI NOVAC 6. DEVIZE I DEVIZNI KURSEVI6. DEVIZE I DEVIZNI KURSEVI 7. ZLATO I PLEMENITI METALI 7. ZLATO I PLEMENITI METALI gold bonds, silver backed gold bonds, silver backed

bondsbonds

Page 11: Finansijska Trzista i Berze 1

Berze bourse, stock exchange Berze bourse, stock exchange stock marketstock market

Joint stock company, 1551 kompanija za trgovinu sa Joint stock company, 1551 kompanija za trgovinu sa dalekim prekomorskim zemljama dalekim prekomorskim zemljama SKabo,SKabo, trgovački sporazum sa trgovački sporazum sa rusijom Ivan Grozni rusijom Ivan Grozni

Trgovina akcijama po brokersko dilerskom sistemu 1571. Trgovina akcijama po brokersko dilerskom sistemu 1571. Royal Exchange of London f. i r.b, 1694 Bank of England Royal Exchange of London f. i r.b, 1694 Bank of England AD AD

South sea company 1711. 1720. Bubble Act zabrana South sea company 1711. 1720. Bubble Act zabrana izdavanja akcija izdavanja akcija jjoint stock kompanijama (na snazi do oint stock kompanijama (na snazi do 1825.)1825.)

LSE 1773 LSE 1773 Jonatankafe Jonatankafe 1803 uobličena pravila regulativa 1803 uobličena pravila regulativa kontrolakontrola

1986. Big Bang veliki prasak reforme stokbrokeri i 1986. Big Bang veliki prasak reforme stokbrokeri i stokdžoberistokdžoberi

moja reč je moja obavezamoja reč je moja obaveza NYSE 1792 Buttonwood agreement NYSE 1792 Buttonwood agreement do 1975 pravila, revolucionarne do 1975 pravila, revolucionarne

obveznice, akcije, 1917. principi evropskih berzi Amsterdam, Pariz, London, 1929. obveznice, akcije, 1917. principi evropskih berzi Amsterdam, Pariz, London, 1929. bid-ask nuđena i tražena cena, kotacioni raspon, kriza 1930 počela slomom na bid-ask nuđena i tražena cena, kotacioni raspon, kriza 1930 počela slomom na NYSE, Kejnsovo učenje o pucanju balona ili mehura NYSE, Kejnsovo učenje o pucanju balona ili mehura

Anvers u Francuskoj 1360Anvers u Francuskoj 1360

Page 12: Finansijska Trzista i Berze 1

Berze definicija Berze definicija karakteristike podelakarakteristike podela

EkonomskaEkonomska definicijadefinicija Berza je specifičan oblik Berza je specifičan oblik veoma organizovanog tržišta na kome se obavlja veoma organizovanog tržišta na kome se obavlja promet robe, novca, deviza i kapitala izraženih u HoV promet robe, novca, deviza i kapitala izraženih u HoV (finansijskim(finansijskim instrumentima)instrumentima)

Mesto na kome se okupljaju posebno ovlašćeni Mesto na kome se okupljaju posebno ovlašćeni učesnici koji povezuju kupce i prodavce finansijskih učesnici koji povezuju kupce i prodavce finansijskih instrumenatainstrumenata

Pojmovno zgrada, mesto ili vreme na kome se Pojmovno zgrada, mesto ili vreme na kome se održavaju berzanski sastanci skupovi trgovaca radi održavaju berzanski sastanci skupovi trgovaca radi zaključenja trgovačkih poslova; Francuski trgovački zaključenja trgovačkih poslova; Francuski trgovački zakon 1807zakon 1807

Istorijski berzanski sastanci ugovoreni, ovlašćeni trgovci Istorijski berzanski sastanci ugovoreni, ovlašćeni trgovci posrednici, pristup, rigorozna pravila, trgovina uzorcima i Hovposrednici, pristup, rigorozna pravila, trgovina uzorcima i Hov

Pravna definicija Pravna definicija organizacija, pravila i propisi, organizacija, pravila i propisi, imovina delatnost, prostor, pojačana državna imovina delatnost, prostor, pojačana državna kontrola, berzanski poslovi, berzanski pravni prometkontrola, berzanski poslovi, berzanski pravni promet

Page 13: Finansijska Trzista i Berze 1

Podela berziPodela berzi 1. Robne berze1. Robne berze 2. Finansijske berze2. Finansijske berze- Univerzalne finansijske berze- Univerzalne finansijske berze- Specijalizovane finanisjske berze: berze - Specijalizovane finanisjske berze: berze

efekata efekata (trguje se dugoročnim HoV(trguje se dugoročnim HoV), devizne ), devizne berze, berze zlata i plemenitih metalaberze, berze zlata i plemenitih metala

Ključna funkcija berze kontinuelno tržište HoV po cenama Ključna funkcija berze kontinuelno tržište HoV po cenama koje ne odstupaju bitno od onih po kojima su prethodno koje ne odstupaju bitno od onih po kojima su prethodno prodateprodate

Aukciono tržište usmena ili pismena aukcija Aukciono tržište usmena ili pismena aukcija (ko ponudi najvišu cenu)(ko ponudi najvišu cenu)

Kontinuirano tržište izvršavanje naloga Kontinuirano tržište izvršavanje naloga celog dana, cene se menjaju, nije potrebno celog dana, cene se menjaju, nije potrebno fizičko prisustvofizičko prisustvo

Page 14: Finansijska Trzista i Berze 1

Principi poslovanja na berziPrincipi poslovanja na berzi

1. Poverenje1. Poverenje princip institucionalizacije poverenja princip institucionalizacije poverenja

(ugradnja u autonomno pravo); berzansko (ugradnja u autonomno pravo); berzansko pravo, berzansko sudstvo - berzanska pravo, berzansko sudstvo - berzanska arbitražaarbitraža

2. Sigurnost2. Sigurnost princip institucionalizacije sigurnostiprincip institucionalizacije sigurnosti

1. Aktivnosti posrednika na osiguranju 1. Aktivnosti posrednika na osiguranju delatnosti i svođenju netržišnih rizika na delatnosti i svođenju netržišnih rizika na minimumminimum

2. Aktivnost države u kontroli berzanske 2. Aktivnost države u kontroli berzanske delatnostidelatnosti

Page 15: Finansijska Trzista i Berze 1

berzeberze Mesto trgovanjaMesto trgovanja Predmet trgovanjaPredmet trgovanja Način trgovanjaNačin trgovanja Anglosaksonski tip berzi (osnivaju se kao Anglosaksonski tip berzi (osnivaju se kao

AD, uloga države mala konzervativne u AD, uloga države mala konzervativne u pogledu članstva regulative poslovanja i pogledu članstva regulative poslovanja i upravljanja)upravljanja)

Kontinentalni francuski tip berzi Belgija, Kontinentalni francuski tip berzi Belgija, Italija osniva ih država posebnim Italija osniva ih država posebnim zakonomzakonom

Mešoviti tip Nemačka, Austrija, Mešoviti tip Nemačka, Austrija, ŠvajcarskaŠvajcarska

Page 16: Finansijska Trzista i Berze 1

SVRHA I CILJEVI ZAKONSKOG SVRHA I CILJEVI ZAKONSKOG REGULISANJA FINANSIJSKIH REGULISANJA FINANSIJSKIH

TRŽIŠTATRŽIŠTA F.T. – danas – veoma regulisana oblastF.T. – danas – veoma regulisana oblast Ranije – manja regulativa (pravila berze, Ranije – manja regulativa (pravila berze,

običaji, sudska praksa...)običaji, sudska praksa...) Klasično objašnjenje potrebe za Klasično objašnjenje potrebe za

regulativom – tržišni mehanizam nije regulativom – tržišni mehanizam nije savršen, tržište nije efikasno, savršen, tržište nije efikasno, malverzacije i finanasijske krizemalverzacije i finanasijske krize

Počeci regulisanja 30-ih godina XX veka Počeci regulisanja 30-ih godina XX veka u SADu SAD

Uzrok brojne manipulacije i gubitak Uzrok brojne manipulacije i gubitak poverenjapoverenja

Page 17: Finansijska Trzista i Berze 1

BERZE - REGULATIVA U BERZE - REGULATIVA U SRBIJISRBIJI

Prvi Zakon o berzama donet 1886. – Prvi Zakon o berzama donet 1886. – Beogradska berza osnovana 1894.; Snažan Beogradska berza osnovana 1894.; Snažan razvoj do 1941.razvoj do 1941.

1989. Zakon o tržištu novca i tržištu hartija od 1989. Zakon o tržištu novca i tržištu hartija od vrednosti vrednosti

1990. formirana Savezna komisija za hartije od 1990. formirana Savezna komisija za hartije od vrednosti (danas Komisija za hartije od vrednosti (danas Komisija za hartije od vrednosti Republike Srbije)vrednosti Republike Srbije)

Više izmena zakona – Zakon o berzama, berzanskom Više izmena zakona – Zakon o berzama, berzanskom poslovanju i berzanskim posrednicima (1994), Zakon o poslovanju i berzanskim posrednicima (1994), Zakon o tržištu hartija od vrednosti i drugih finansijskih tržištu hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata (2002.)instrumenata (2002.)

Zakon o tržištu hartija od vrednosti i drugih Zakon o tržištu hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata 2006.finansijskih instrumenata 2006.

U Srbiji danas postoji 1 finansijU Srbiji danas postoji 1 finansijsska berza: ka berza: Beogradska berza; regulatorna uloga Beogradska berza; regulatorna uloga Ministarstva finansija i NBSMinistarstva finansija i NBS

Page 18: Finansijska Trzista i Berze 1

Osnivanje i delatnost berzeOsnivanje i delatnost berze Osnivač odnosno akcionar berzeOsnivač odnosno akcionar berze može biti može biti

Republika, NBS, domaće ili strano fizičko ili pravno Republika, NBS, domaće ili strano fizičko ili pravno lice;lice; Kvalifikovano učešće – akcije s pravom glasa;Kvalifikovano učešće – akcije s pravom glasa; Novčani deo osnovnog Novčani deo osnovnog kapitala 1 mil.evra kapitala 1 mil.evra

Članovi berze:Članovi berze: ovlašćene banke i brokersko dilerska ovlašćene banke i brokersko dilerska društvadruštva

Delatnost berzeDelatnost berze- Organizavanje javne ponude HoV i povezivanje ponude i tražnje- Organizavanje javne ponude HoV i povezivanje ponude i tražnje- Objavljivanje informacija o ponudi tražnji tržišnoj ceni HoV i dr.- Objavljivanje informacija o ponudi tražnji tržišnoj ceni HoV i dr.- Utvrđivanje i objavljivanje kursnih lista HoV i - Utvrđivanje i objavljivanje kursnih lista HoV i - Drugi poslovi u skladu sa zakonom- Drugi poslovi u skladu sa zakonom Berza ne može trgovati hartijama (već samo Berza ne može trgovati hartijama (već samo

organizuje trgovinu hartijama od vrednosti), davati organizuje trgovinu hartijama od vrednosti), davati saveta u vezi kupovine i prodaje f. instrumenata, ni saveta u vezi kupovine i prodaje f. instrumenata, ni obavljati poslove brokersko-dilerskog društvaobavljati poslove brokersko-dilerskog društva

Informacioni sistem svi učesnici jednak pristup informacijama i svi ravnopravno i Informacioni sistem svi učesnici jednak pristup informacijama i svi ravnopravno i pod jednakim uslovima mogu davati naloge za kupovinu i prodajupod jednakim uslovima mogu davati naloge za kupovinu i prodaju

Page 19: Finansijska Trzista i Berze 1

Berzanski ciklusBerzanski ciklus

1. faza uspostavljanje odnosa između 1. faza uspostavljanje odnosa između investitora i berzanskog posrednika (van investitora i berzanskog posrednika (van berze); otvaranje računa HoV i računa NS berze); otvaranje računa HoV i računa NS investitora kod berzanskog posrednika; davanje investitora kod berzanskog posrednika; davanje naloga za kupovinu ili prodaju f. instrumenata; naloga za kupovinu ili prodaju f. instrumenata; Vrste nalogaVrste naloga

2. faza realizacija naloga, kupovina ili prodaja f. 2. faza realizacija naloga, kupovina ili prodaja f. instrumenata na berzi i utvrđivanje cena instrumenata na berzi i utvrđivanje cena (kursa)(kursa)

3. faza obračun, saldiranje i plaćanje izvršene 3. faza obračun, saldiranje i plaćanje izvršene kupovine ili prodaje i prenos HoV i NS na kupovine ili prodaje i prenos HoV i NS na račune kod berzanskih posrednika; klirinške račune kod berzanskih posrednika; klirinške (obračunske) i depo institucije(obračunske) i depo institucije

Page 20: Finansijska Trzista i Berze 1

berzeberzeOpšti akti berzeOpšti akti berze StatutStatut Pravila poslovanjaPravila poslovanja Pravilnik o tarifiPravilnik o tarifi Pravilnik o listingu i kotacijiPravilnik o listingu i kotaciji Drugi opšti aktiDrugi opšti akti

Kursna listaKursna lista je izveštaj berze koji sadrži je izveštaj berze koji sadrži podatke o HoV i drugim f. instrumentima podatke o HoV i drugim f. instrumentima kojima se trgovalo tog dana, količinama, kojima se trgovalo tog dana, količinama, cenama i promenama cenacenama i promenama cena

Kotacija Kotacija je formiranje cene po kojoj se je formiranje cene po kojoj se prodaju ili kupuju f. instrumenti na berzi prodaju ili kupuju f. instrumenti na berzi polazeći od naloga klijenata. To je proces polazeći od naloga klijenata. To je proces određivanja cena (kursa) HoV određivanja cena (kursa) HoV

Page 21: Finansijska Trzista i Berze 1

BerzeBerze Ovlašćena bankaOvlašćena banka je banka koja ima dozvolu je banka koja ima dozvolu

Komisije za HoV za obavljanje delatnosti brokersko-Komisije za HoV za obavljanje delatnosti brokersko-dilerskog društva u skladu s zakonom pod uslovom dilerskog društva u skladu s zakonom pod uslovom da ima za te poslove poseban organizacioni deo da ima za te poslove poseban organizacioni deo (kadrovske, tehničke i organizacione uslove) i vodi (kadrovske, tehničke i organizacione uslove) i vodi posebnu evidenciju o poslovanju tog posebnu evidenciju o poslovanju tog organizacionog dela u poslovnim knjigamaorganizacionog dela u poslovnim knjigama

Kastodi bankaKastodi banka je banka koja ima dozvolu je banka koja ima dozvolu Komisije da obavlja poslove vođenja računa hartija Komisije da obavlja poslove vođenja računa hartija od vrednosti za račun klijenata i postupanja po od vrednosti za račun klijenata i postupanja po nalogu klijenata. Otvara i vodi račune kod nalogu klijenata. Otvara i vodi račune kod Centralnog registra (čiji je član) i ima poseban Centralnog registra (čiji je član) i ima poseban organizacioni deo za te poslove. NB može obaljati organizacioni deo za te poslove. NB može obaljati poslove kastodi banke bez dozvole Komisije poslove kastodi banke bez dozvole Komisije

Page 22: Finansijska Trzista i Berze 1

Manipulacije na berziManipulacije na berzi ManipulacijaManipulacija – veština kontrole cena – veština kontrole cena

finansijskih instrumenata – ima za cilj da se finansijskih instrumenata – ima za cilj da se podstiče trgovanje po cenama koje su iznad podstiče trgovanje po cenama koje su iznad ili ispod onih koje bi se formirale kroz ili ispod onih koje bi se formirale kroz regulatorne odnose ponude i tražnje na regulatorne odnose ponude i tražnje na tržištutržištu (manipulacija nema uvek negativno (manipulacija nema uvek negativno dejstvo)dejstvo)

Vrste manipulacija na berzi:Vrste manipulacija na berzi: Fiktivna prodajaFiktivna prodaja Suprotni naloziSuprotni nalozi GlasineGlasine PuloviPulovi kornerkorner

Page 23: Finansijska Trzista i Berze 1

Berzanske operacijeBerzanske operacije

Formiranje i kretanje cena finansijskih Formiranje i kretanje cena finansijskih instrumenatainstrumenata

HedžingHedžing Špekulativne operacijeŠpekulativne operacije ArbitražaArbitraža Kupovina finansijskih instrumenata na Kupovina finansijskih instrumenata na

kreditkredit Prodaja finansijskih instrumenata na Prodaja finansijskih instrumenata na

kreditkredit

Page 24: Finansijska Trzista i Berze 1

brokeri i dileribrokeri i dileri Učesnici na finansijskom tržištu; Učesnici na finansijskom tržištu; Finansijski Finansijski

učesniciučesnici Posrednici na finansijskom tržištuPosrednici na finansijskom tržištu BrokeriBrokeri

prema zakonu Srbije rade u tuđe ime i za tuđ računprema zakonu Srbije rade u tuđe ime i za tuđ račun

nisu vlasnici finansijskih instrumenatanisu vlasnici finansijskih instrumenata

ostvaruju prihode od provizijeostvaruju prihode od provizije DileriDileri

kupuju i prodaju finansijske instrumente u svoje kupuju i prodaju finansijske instrumente u svoje ime i za svoj računime i za svoj račun

ostvaruju zaradu iz razlike u ceniostvaruju zaradu iz razlike u ceni

vlasnici finansijskih instrumenatavlasnici finansijskih instrumenata

Page 25: Finansijska Trzista i Berze 1

brokeri i dileribrokeri i dileri Brokersko dilerska društvaBrokersko dilerska društva Ne postoji stroga podela na brokerske i dilerske Ne postoji stroga podela na brokerske i dilerske

posloveposlove Brokeri mogu raditi i za svoj Brokeri mogu raditi i za svoj rračun – komisioni ačun – komisioni

brokeri; brokeri na parketu, trgovci na parketubrokeri; brokeri na parketu, trgovci na parketu Market mejker je diler koji radi za drugog on Market mejker je diler koji radi za drugog on

objavljuje kupovnu i prodajnu cenuobjavljuje kupovnu i prodajnu cenu Broketi i dileri sa punim usligama ili izvršavaju Broketi i dileri sa punim usligama ili izvršavaju

samo naloge (niža provizija); Specijalisti broketi; samo naloge (niža provizija); Specijalisti broketi; oddlot dilerioddlot dileri

Posreduju u kupovini i prodaji F. I. Posreduju u kupovini i prodaji F. I. Usluge čuvanja HoV, Usluge čuvanja HoV, Usluge kratkoročnog ktrdizitanja i Usluge kratkoročnog ktrdizitanja i Savetodavne konsultantske uslugeSavetodavne konsultantske usluge

Page 26: Finansijska Trzista i Berze 1

Berzanski pojmoviBerzanski pojmovi PortfolioPortfolio skup set kombinacija različitih oblika skup set kombinacija različitih oblika

aktiveaktive lot:lot: standardni round i nestandardni odd lot standardni round i nestandardni odd lot Zlatna berzanska pravila Kupi jeftino prodaj skupo Zlatna berzanska pravila Kupi jeftino prodaj skupo

Kupuj akcije koje imaju vrednost u dobiti i vrednost u Kupuj akcije koje imaju vrednost u dobiti i vrednost u isplaćenoj dividendi. Ako cene akcija rastu a dobit i dividenda isplaćenoj dividendi. Ako cene akcija rastu a dobit i dividenda opadaju odmah prodaj; opadaju odmah prodaj; Dow-Jones indeks Dow-Jones indeks

Parket Parket floor ekskluzivnost pristupa ovlašćenim floor ekskluzivnost pristupa ovlašćenim posrednicima Krugovi ring ili rupe pit posrednicima Krugovi ring ili rupe pit zainteresovani zainteresovani trgovci grupisani po vrsti robetrgovci grupisani po vrsti robe

EPS neto dobit po akcijiEPS neto dobit po akciji P/E racio proporcija tekuće trž. cene i dobiti po akciji P/E racio proporcija tekuće trž. cene i dobiti po akciji Div godišnja dividenda u $; Brokerska provizijaDiv godišnja dividenda u $; Brokerska provizija T. K. Tržišna kapitalizacija marcet capitalization je T. K. Tržišna kapitalizacija marcet capitalization je

trž.vr. kompanije = tek.trž.cena * ukup.količ trž.vr. kompanije = tek.trž.cena * ukup.količ emitovanih HoVemitovanih HoV

Page 27: Finansijska Trzista i Berze 1

Depozitne finansijske Depozitne finansijske institucijeinstitucije

Moguća pitanja na kolokvijumu ili Moguća pitanja na kolokvijumu ili ispituispitu

1. Nabrojte depozitne finansijske institucije?1. Nabrojte depozitne finansijske institucije? 2. Šta su depozitne finansijske institucije?2. Šta su depozitne finansijske institucije? 3. Zašto centralne monetarne vlasti strože 3. Zašto centralne monetarne vlasti strože

kontrolišu depozitne finansijske institucije kontrolišu depozitne finansijske institucije od nedepozitnih?od nedepozitnih?

4. Šta su investicione banke?4. Šta su investicione banke? 5. Šta su komercijalne banke?5. Šta su komercijalne banke? 6. Nabrojte poslove koje banke obavljaju na 6. Nabrojte poslove koje banke obavljaju na

finansijskom tržištu?finansijskom tržištu?

Page 28: Finansijska Trzista i Berze 1

Depozitne finansijske Depozitne finansijske institucije (DFI)institucije (DFI)

1. Depozitne f. i. (DFI) su: Banke, štedne i kreditne 1. Depozitne f. i. (DFI) su: Banke, štedne i kreditne asocijacije (zadruge ili udruženja), štedionice, kreditne asocijacije (zadruge ili udruženja), štedionice, kreditne unijeunije

2. DFI: učesnici na finansijskim tržištima koji do sredstava 2. DFI: učesnici na finansijskim tržištima koji do sredstava dolaze prikupljanjem depozita od privrede, stanovništva, dolaze prikupljanjem depozita od privrede, stanovništva, javnog sektora, iz inostranstva. Depoziti su izvori javnog sektora, iz inostranstva. Depoziti su izvori sredstava (pasiva), na bazi kojih imaju obaveze prema sredstava (pasiva), na bazi kojih imaju obaveze prema deponentima. Odobreni krediti ili ulaganja u finansijske deponentima. Odobreni krediti ili ulaganja u finansijske instrumente (HoV) su aktiva. Zarada na razlici u ceni instrumente (HoV) su aktiva. Zarada na razlici u ceni (kamati) po kojoj sredstva prikupljaju i plasiraju(kamati) po kojoj sredstva prikupljaju i plasiraju

- Osnovni izvor depoziti; Deponenti imaju bezuslovno - Osnovni izvor depoziti; Deponenti imaju bezuslovno diskreciono pravo da sredstva mogu povući kad požele to diskreciono pravo da sredstva mogu povući kad požele to povlači drugačiju vrstu rizika za depozitne organizacijepovlači drugačiju vrstu rizika za depozitne organizacije

3. Stroža kontrola DFI zbog: a) Depoziti su novac klijenata 3. Stroža kontrola DFI zbog: a) Depoziti su novac klijenata (deponenata). Zbog neuspešnog poslovanja, gubitaka i (deponenata). Zbog neuspešnog poslovanja, gubitaka i propadanja depozitnih organizacija deponenti mogu propadanja depozitnih organizacija deponenti mogu izgubiti teško zaradjenu imovinu; b) Pasiva depozitnih izgubiti teško zaradjenu imovinu; b) Pasiva depozitnih institucija predstavlja ponudu novca i kredita u zemlji institucija predstavlja ponudu novca i kredita u zemlji

Page 29: Finansijska Trzista i Berze 1

Depozitne finansijske Depozitne finansijske institucijeinstitucije

4. Investiciona banka - Banke koje obavljaju poslove sa 4. Investiciona banka - Banke koje obavljaju poslove sa hartijama od vrednosti (finansijskim instrumentima); hartijama od vrednosti (finansijskim instrumentima); investiranje na fin. tržištu; investiranje na fin. tržištu;

5. Komercijalna banka - Banke koje obavljaju klasične poslove 5. Komercijalna banka - Banke koje obavljaju klasične poslove kreditiranja privrede i stanovništva, poslove platnog prometa kreditiranja privrede i stanovništva, poslove platnog prometa i druge poslove i usluge klasičnog bankarstva i druge poslove i usluge klasičnog bankarstva

4.5. “banca” latinski klupa ili sto za razmenu novca; bankarska 4.5. “banca” latinski klupa ili sto za razmenu novca; bankarska struktura (broj i veličina banaka; faktori promena bankarske struktura (broj i veličina banaka; faktori promena bankarske strukture su: ekonomija obima, inovacije, regulativa)strukture su: ekonomija obima, inovacije, regulativa)

5. Klasično shvatanje: banka kao finanisjska institucija koja do 5. Klasično shvatanje: banka kao finanisjska institucija koja do sredstava dolazi prikupljanjem depozita kako bi kasnije sredstava dolazi prikupljanjem depozita kako bi kasnije odobravala kredite. Kamata na odobrene kredite veća od odobravala kredite. Kamata na odobrene kredite veća od kamate koju banka plaća na depozite (pravilo 3-6-3); Rizici kamate koju banka plaća na depozite (pravilo 3-6-3); Rizici banke – rezerve likvidnosti banke – rezerve likvidnosti

4.5. Funkcije banke: depozitna (funkcija štednje), kreditna, 4.5. Funkcije banke: depozitna (funkcija štednje), kreditna, funkcija plaćanja, upravljanje gotovinom, funkcija osiguranja, funkcija plaćanja, upravljanje gotovinom, funkcija osiguranja, funkcija poverenika, investiciono planiranje, investiciono funkcija poverenika, investiciono planiranje, investiciono bankarstvo, brokerska funkcija; savremena tendencija bankarstvo, brokerska funkcija; savremena tendencija Univerzalne bankeUniverzalne banke

Page 30: Finansijska Trzista i Berze 1

Depozitne finansijske institucijeDepozitne finansijske institucijeaktivnosti banaka na finansijskim tržištimaaktivnosti banaka na finansijskim tržištima

1. aktivnosti na prikupljanju sredstava: depoziti, kreditni 1. aktivnosti na prikupljanju sredstava: depoziti, kreditni (od drugih finansijskih institucija i CB) i sopstveni (od drugih finansijskih institucija i CB) i sopstveni (akumulirani dobitak i akcijski kapital) izvori (akumulirani dobitak i akcijski kapital) izvori

2. aktivnosti na plasiranju sredstava: krediti finansijskim 2. aktivnosti na plasiranju sredstava: krediti finansijskim institucijama, krediti za nekretnine, za poljoprivredu, institucijama, krediti za nekretnine, za poljoprivredu, komercijalni i industrijski krediti, lizing, raznokomercijalni i industrijski krediti, lizing, razno

3. aktivnosti iz oblasti investicionog bankarstva gde 3. aktivnosti iz oblasti investicionog bankarstva gde banka obavlja usluge za svoje klijente koji su banka obavlja usluge za svoje klijente koji su involvirani na poslove na finansijskim tržištima involvirani na poslove na finansijskim tržištima učestvovanje u emisiji i servisiranju emisije HoV; učestvovanje u emisiji i servisiranju emisije HoV; trgovanje za sopstveni račun i za račun klijenata trgovanje za sopstveni račun i za račun klijenata instrumentima tržišta novca devizama fjučersima i instrumentima tržišta novca devizama fjučersima i opcijama hartijama od vrednosti deviznim i kamatnim opcijama hartijama od vrednosti deviznim i kamatnim instrumentima; savetodavne funkcije u vezi sa emisijom instrumentima; savetodavne funkcije u vezi sa emisijom HoV i kreiranje adekvatne strukture kapitala; brokerski HoV i kreiranje adekvatne strukture kapitala; brokerski poslovi s novcemposlovi s novcem

Page 31: Finansijska Trzista i Berze 1

Banka kao depozitna finansijska Banka kao depozitna finansijska institucijainstitucija

Kad banka može sticati sopstvene akcije? s. 98Kad banka može sticati sopstvene akcije? s. 98 Pokazatelj adekvatnosti kapitala: Pokazatelj adekvatnosti kapitala: odnos kapitala i odnos kapitala i

rizične aktive bankerizične aktive banke (pozicije bilansne aktive i vanb stavki (pozicije bilansne aktive i vanb stavki pomnožene ponderima kreditnog i tržišnih rizika)pomnožene ponderima kreditnog i tržišnih rizika)

Koje poslove može obavljati banka u skladu sa Koje poslove može obavljati banka u skladu sa zakonomzakonom? s.93? s.93

Upravljanje rizicima bankeUpravljanje rizicima banke, procedure za , procedure za identifikovanje, merenje i procenu rizika identifikovanje, merenje i procenu rizika

1. 1. Rizik likvidnostiRizik likvidnosti2. Kreditni rizik2. Kreditni rizik mogućnost negativnih efekata na mogućnost negativnih efekata na

finansijski rezultat i kapital banke usled neizvršavanja finansijski rezultat i kapital banke usled neizvršavanja obaveza dužnika prema banciobaveza dužnika prema banci

3. 3. Kamatni rizikKamatni rizik 4. 4. Devizni rizikDevizni rizik 5. 5. Operativni rizikOperativni rizik