of 226/226
REPUBLIKA HRVATSKA GRAD KARLOVAC GRADSKO VIJEĆE GRADSKO VIJEĆE GRADA KARLOVCA PRIJEDLOG Z A P I S N I K s 6. sjednice Gradskog vijeća grada Karlovca održane dana 14. prosinca 2017. godine, s početkom u 09,00 sati u Velikoj vijećnici Gradskog vijeća grada Karlovca, Banjavčićeva 9. NAZOČNI VIJEĆNICI: Marijana Tomičić, Željko Štajcer, Danica Golubić, Josip Čavlović, Zoran Vučinić, Alen Čujko, Matija Furač, Boro Mrkalj, Marija Pavičić, Martina Kostolanji, Želimir Feitl, Renato Humić, Anita Bolarić, Sandra Leško, , Davor Petračić, Marija Bodrožić Zorić Tihomir Ivšić, Dubravko Golubić, Željka Verner, Dario Jankovi (pristupio na sjednicu vijeća u 11,00 sati), Dubravko Stavljenić i Dubravko Delić. ISPRIČALI IZOSTANAK: Ivan Vilibor Sinčić, Filip Jarnević i Marko Kraljević. OSTALI NAZOČNI: Damir Mandić, Andreja Navijalić, Ivan Mrzljak, Vlatko Kovačić, Lidija Malović, Vesna Ribar, Hermina Komanac, Snježana Turalija, Draženka Sila - Ljubenko, Pero Karmelić, Tatjana Gojak, Jasminka Maslek, Irena Grčić, Matija Perković, Nikola Rogoz, Jasmina Cvetković, Gordana Purgar, Srećko Šestan, Ivana Fočić, Jasmina Milovčić, Tomislav Polić, Marina Gojak, Bernarda Vuksan, Josipa Škrtić Pucarević, Ivica Horvat, Hrvojka Božić, Dario Smojver i Margarita Maruškić Kulaš. ZAPISNIČARKA: Višnjica Jurković Sjednicu otvara gospođa mr.sc. Marijana Tomičić, dipl.pol., predsjednica Gradskog vijeća grada Karlovca, pozdravlja sve nazočne u vijećnici, te konstatira da je u vijećnici nazočno 21. vijećnika od ukupno 25. što znači da se mogu donositi pravovaljane odluke i zaključci.

vijeće/8 sjednica... · Web viewGRADSKO VIJEĆE. GRADSKO VIJEĆE GRADA KARLOVCA PRIJEDLOG . Z A P I S N I K. s 6. sjednice Gradskog vijeća grada Karlovca održane dana 14. prosinca

  • View
    233

  • Download
    6

Embed Size (px)

Text of vijeće/8 sjednica... · Web viewGRADSKO VIJEĆE. GRADSKO VIJEĆE GRADA KARLOVCA PRIJEDLOG . Z A P...

REPUBLIKA HRVATSKA

KARLOVAKA UPANIJA

GRAD KARLOVAC

GRADSKO VIJEE

GRADSKO VIJEE GRADA KARLOVCA PRIJEDLOG

Z A P I S N I K

s 6. sjednice Gradskog vijea grada Karlovca odrane dana 14. prosinca 2017. godine, s poetkom u 09,00 sati u Velikoj vijenici Gradskog vijea grada Karlovca, Banjavieva 9.

NAZONI VIJENICI: Marijana Tomii, eljko tajcer, Danica Golubi, Josip avlovi, Zoran Vuini, Alen ujko, Matija Fura, Boro Mrkalj, Marija Pavii, Martina Kostolanji, elimir Feitl, Renato Humi, Anita Bolari, Sandra Leko, , Davor Petrai, Marija Bodroi Zori Tihomir Ivi, Dubravko Golubi, eljka Verner, Dario Jankovi (pristupio na sjednicu vijea u 11,00 sati), Dubravko Stavljeni i Dubravko Deli.

ISPRIALI IZOSTANAK: Ivan Vilibor Sini, Filip Jarnevi i Marko Kraljevi.

OSTALI NAZONI: Damir Mandi, Andreja Navijali, Ivan Mrzljak, Vlatko Kovai, Lidija Malovi, Vesna Ribar, Hermina Komanac, Snjeana Turalija, Draenka Sila - Ljubenko, Pero Karmeli, Tatjana Gojak, Jasminka Maslek, Irena Gri, Matija Perkovi, Nikola Rogoz, Jasmina Cvetkovi, Gordana Purgar, Sreko estan, Ivana Foi, Jasmina Milovi, Tomislav Poli, Marina Gojak, Bernarda Vuksan, Josipa krti Pucarevi, Ivica Horvat, Hrvojka Boi, Dario Smojver i Margarita Maruki Kula.

ZAPISNIARKA: Vinjica Jurkovi

Sjednicu otvara gospoa mr.sc. Marijana Tomii, dipl.pol., predsjednica Gradskog vijea grada Karlovca, pozdravlja sve nazone u vijenici, te konstatira da je u vijenici nazono 21. vijenika od ukupno 25. to znai da se mogu donositi pravovaljane odluke i zakljuci.

Za dananju sjednicu Gradskog vijea predsjednica gospoa Marijana Tomii predlae slijedei:

D N E V N I R E D

1. Usvajanje skraenog zapisnika sa 5. sjednice Gradskog vijea Grada Karlovca,

2. Proraun Grada Karlovca za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu,

3. Odluka o izvrenju Prorauna Grada Karlovca za 2018. godinu,

4. Odluka o izmjenama Odluke o lokalnim porezima Grada Karlovca,

5. Program gradnje objekata i ureaja komunalne i druge infrastrukture u 2018. godini,

6. Program zatite okolia u 2018. godini,

7. Program energetske uinkovitosti u 2018. godini,

8. Program ouvanja i obnove objekata i infrastrukture zatiene spomenike batine unutar kulturno-povijesne cjeline u 2018. godini,

9. Program prostornog ureenja u 2018. godini,

10. Program utroka sredstava umskog doprinosa u 2018. godini,

11. Program odravanja komunalne infrastrukture u 2018. godini,

12. Program odravanja objekata u vlasnitvu Grada Karlovca u 2018. godini,

13. Program razvoja i sigurnosti prometa Grada Karlovca u 2018. godini,

14. Program razvoja malog i srednjeg poduzetnitva na podruju Grada Karlovca u 2018.godini,

15. Program razvoja turizma na podruju Grada Karlovca za 2018. godinu,

16. Provedbeni program poticanja poljoprivrede i ruralnog razvoja na podruju Grada Karlovca za 2018. godinu,

17. Program javnih potreba u kulturi grada Karlovca za 2018. godinu,

18. Program javnih potreba u tehnikoj kulturi grada Karlovca za 2018. godinu,

19. Program javnih potreba u sportu grada Karlovca za 2018. godinu,

20. Program subvencija trokova stanovanja i drugih oblika socijalne pomoi za 2018. godinu,

21. Program javnih potreba osnovnih kola na podruju grada Karlovca iznad zakonskog standarda za 2018. godinu,

22. Program javnih potreba u predkolskom odgoju i obrazovanju za 2018. godinu,

23. Tree izmjene i dopune Plana nabave za 2017. godinu,

24. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnim djelatnostima na podruju grada Karlovca,

25. Odluka o odabiru ponude za odravanje imovine Grada Karlovca kao komunalne djelatnosti u dijelu koji se odnosi na odravanje komunalnih objekata,

26. Odluka o postupku nabave radova za izgradnju transportnih kolektora u naseljima Jamadol i Gornja vara.

27. Odluka o ukidanju svojstva javnog dobra u opoj uporabi na nekretnini k..br. 1237 k.o. Skakavac,

28. Odluka o sufinanciranju redovitog programa predkolskog odgoja na podruju grada Karlovca u djejim vrtiima kojima je osniva nije Grad Karlovac za 2018. godinu,

29. Odluka o kriterijima, mjerilima i nainu financiranja decentraliziranih funkcija u osnovnim kolama na podruju grada Karlovca za 2018. godinu,

30. Operativni plan investicijskih ulaganja u osnovne kole na podruju grada Karlovca za 2018. godinu,

31. Odluka o imenovanju lanova kulturnih vijea Grada Karlovca za razdoblje od 2017. 2021. godine,

32. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Djejeg vrtia etiri rijeke,

33. Odluka o osnivanju Savjeta mladih Grada Karlovca,

34. Odluka o objavi Javnog poziva za predlaganje kandidata za lanove i zamjenike lanova Savjeta mladih Grada Karlovca,

35. Odluka o usvajanju Analize sustava civilne zatite na podruju grada Karlovca za 2017. godinu,

36. Odluka o donoenju Plana razvoja sustava civilne zatite na podruju grada Karlovca za trogodinje razdoblje 2018. 2020. godine,

37. Odluka o raspodjeli financijskih sredstava za rad Vijea gradskih etvrti i mjesnih odbora u 2018. godini,

38. Odluka o nainu financiranja vijea nacionalnih manjina i predstavnika nacionalne manjine u Gradu Karlovcu u 2018. godini,

39. Odluka o rasporeivanju sredstava Prorauna Grada Karlovca namijenjenih financiranju politikih stranaka i nezavisnih vijenika Gradskog vijea grada Karlovca u 2018. godini,

40. Odluka o treoj izmjeni i dopuni Odluke o naknadama lanovima Upravnih vijea ustanova kojima je osniva Grad Karlovac.

Predsjednica Gradskog vijea stavlja na raspravu prijedlog dnevnog reda. Za raspravu po dnevnom redu javio se uvaeni vijenik gospodin Davor Petrai, izvolite.

Gospodi Davor Petrai, Evo za razliku moda ja bih htio pozdraviti sve prisutne i sluatelje radio Karlovca. Oekujete sigurno nekakva njorganja od mene, ali nisu samo, nisu samo njorganja ja bih htio ovog puta u stvari pohvalit neke poteze Gradske uprave, kao to je smanjenje za 2% znai prireza na dohodak, to e omoguiti poveanje plaa u nekom minimalnom iznosu, ali ipak je jedan znak volje, dobre volje da se ipak u ovom gradu ponu deavat neke, neke stvari na bolje. Htio bih pohvaliti jo jednu Odluku, a to je da gradu Karlovcu ipak pripadne sluba, Pauk sluba popularno zvana, kako bi mogao grad karlovac upravljati u cijelosti prometom grada Karlovca pored parkiranja. A ono s ime nisam zadovoljan, jel sam ja ipak taj koji treba se truditi da potie ovu upravu da radi bolje i vie je nedostatnost jo odluka koje bi uinili ovaj grad jo boljim. Pored onog naravno kienja koje je odlino napravljeno na ovome u centru grada. Ja bih htio upozoriti Gradsku upravu da ne vidim, ne vidim nikakve korake prema obrtnitvu, prema obrtnitvu koje je u nepovoljnijem poloaju od d.o.o. jel plaaju vee poreze, a porez na dohodak od obrta ipak u velikom dijelu pripada gradu Karlovcu u dijelu 60% dok porez na dobit koje je ekvivalent porezu na dohodak koji ostvaruju d.o.o. odlazi u gradski Proraun. Znai drugim rijeima od d.o.o. u tom dijelu poreza na dobit nemamo nita, a od poreza na dohodak kod obrtnika imamo 60% novaca. Ja predlaem da grad Karlovac razmotri, znai mjere i donese nekakve odluke to prije kako bi se obrtnicima dali bolji uvjeti poslovanja u gradu Karlovca. Kako bi se potenciralo otvaranje obrta, a ne samo zbog toga to, to trebamo taj njihov novac, odnosno 60% dobiti koji oni ostvare. Nego u ova vremena vrlo bitno da na tritu stvorimo uvijete da postoje radnici, da postoje ljudi koji znaju raditi konkretne poslove, a to je obrtnitvo.

Predsjednica Gradskog vijea: Gospodine Petraiu

Gospodin Davor Ptreai: Znai to je primjedba na dnevni red

Predsjednica Gradskog vijea: Gospodine Petraiu ja u Vas samo zamoliti postoje u dnevnom redu i Programi koji e se baviti tom temom, ja Vas molim da se tada javite za raspravu.

Gospodin Davor Ptreai: Gledajte ja sada prigovaram dnevnom redu zato jer na tom, postoje Programi sve ove toke su standardne toke ostale osim ovoga prireza.

Predsjednica Gradskog vijea: Ali molim Vas onda na toj toki se javite.

Gospodin Davor Ptreai: Govorim Vam samo da mi nemamo vremena ekati, bilo bi lijepo jednu po jednu toku donosit, ali na alost nemamo vremena jednu po jednu toku iz mjeseca u mjesec, nego bi to trebalo raditi sa vie ara i vie dinamike. Ljudi nam odlaze, ja znam jel radim na tom, ja sam svakodnevno

Predsjednica Gradskog vijea: Imamo raspravu o dnevnom redu, ja Vas molim da te prijedloge pismeno poaljete ili razgovarate sa proelnicom

Gospodin Davor Ptreai: Ja samo obrazlaem sada zato ja to traim.

Predsjednica Gradskog vijea: Ok, sve u redu, ali imat emo tu toku dnevnog reda, Program e biti, biti e te u vijenici pa emo o tome raspravljati, jel moe.

Gospodin Davor Ptreai: Gledajte ja jo uvijek kritiziram dnevni red,

Predsjednica Gradskog vijea: ja Vam kaem da postoji Program vezano na Vau temu

Gospodin Davor Ptreai: Imate program koji ne rjeava nita o tom dijelu.

Predsjednica Gradskog vijea:Ali e te se tada javiti za raspravu, hvala Vam lijepa.

Gospodin Davor Ptreai: Zato traim od grada Karlovca da krene u intenzivnije donoenje bitnih toaka dnevnog reda, a ne ovih standardnih, evo hvala.

Predsjednica Gradskog vijea: Hvala lijepa, da li se jo netko javlja za raspravu, gospodin gradonaelnik Damir Mandi, izvolite.

Gradonaelnik Damir Mandi: Mislim ispast e da je replika, odnosno odgovaranje Davoru, ali je bitno, mislim da je vano ovdje odgovorit iz jednostavnog razloga to ovo, to vijenik Petrai napominje kao problem nije u nadlenosti grada Karlovca. Porez na dohodak visinu stope ne odreuje grad Karlovac, ja znam to sam uo. Upravo zato programi o kojima je i predsjednica vijea govori, a koji su na dnevnom redu jesu prostor, odnosno ono to grad Karlovac moe, moe na to moe utjecat. Spomenuli ste prirez, da prirez je u stvari naa intervencija tamo gdje grad, odnosno gdje nai graani e imat najvie neke direktne koristi, netko vie netko manje. I zato kada govorimo o dnevnom redu dobro je i zbog svih nas u vijenici, ali iz zbog javnosti znat to je nadlenost grada Karlovca, a to nije. Pogotovo ako uzmemo u obzir da su doneseni novi Zakoni, odnosno novi Zakon o financiranju lokalne uprave i samouprave, pogotovo kada doemo u, a to emo imati vjerojatno na Gradskom vijeu na nekim sljedeim vijeima. Kada govorimo o indeksu razvijenosti ije je prijedlog isto tako vani, koji grad Karlovac stavlja stepenicu vie, to onda znai u nepovoljniji poloaj u odnosu na one jedinice lokalne uprave i samouprave. Pogotovo to se tie povlaenja sredstava i tako dalje i tako dalje, mislim da je jako vano da u svojim istupima baratamo konkretnim informacijama, jer onda dovodimo u zabludu, dovodimo u zabludu javnost, zahvaljujem.

Predsjednica Gradskog vijea: Repliku ima uvaeni vijenik Petrai.

Gospodin Davor Ptreai: Ne znam, gradonaelnik Mandi ne dolazi iz realnog sektora pa moda me dobro nije razumio, ja sam govorio da nam pripada gradu Karlovcu 60% poreza na dohodak koji obrtnici ostvare. A nisam rekao o korekciji stope poreza na dohodak to znam da nije u nadlenosti lokalne samouprave, ja samo govorim o poticanju da se otvaraju novi obrti iz dva razloga. Da nam doe vie prihoda jel nam porez na dohodak ostaje u Karlovcu, a porez na dobit od d.o.o. na ostaje, i fale nam radnici koji znaju neto raditi. Na tritu sutra neete imati vodoinstalatera koji e Vam popraviti vodovodne instalacije, niti elektriara, niti keramiara, niti nekog koji e Vam izgraditi kuu. Znai to su veliki problemi i to treba poticati, znai treba im dati neke stimulativne mjere od grada Karlovca, a ne mijenjati stopu koja nije u nadlenosti.

Predsjednica Gradskog vijea: Opet moram gospodinu vijeniku rei, ali i ostalim vijenicama i vijenicima. Znai imali ste materijal sedam dana i prije toga znali smo o emu e se danas razgovarati. Tu je i proelnica, postoji nain da moete predlagati mjere, dakle trebalo bi o tome i prije misliti i predlagati pismeno ili usmeno razgovorom kako god hoete, evo, gradonaelnik Damir Mandi.

Gradonaelnik Damir Mandi: Evo ja u samo kratko, ja u samo kratko opet kaem nije, nije iskljuiva replika, da tih 60% ne moemo mijenjati, mi smo 500 tisua kuna poveali, poveali smo poticaje u Odjelu za gospodarstvo i razvoj grada. I obrtnicima i poduzetnitvu, i turizmu, i poljoprivrednicima u odnosu na prologodinji proraun. Petsto tisua kuna smo poveali te poticaje, a odrekli smo se na razini godine dana tri miliona kuna smanjujui prirez. Evo to je ono to radi Gradska uprava i ja mislim da smo pokazali da u sri, u biti razumijemo ove probleme o kojima je vijenik Petrai pria i da traimo rjeenje za njih.

Predsjednica Gradskog vijea: Zahvaljujem, zakljuujem raspravu i dajem da se izjasnite tko je ZA ili PROTIV ovakvog dnevnog reda, dakle tko je ZA ovakav dnevni red, zahvaljujem, od nazonih 21 vijenika u vijenici, 21 vijenik je ZA, to znai da nitko nije PROTIV, ali ja u svejedno pitati da li je netko PROTIV, nije. Znai utvrujem da je dnevni red usvojen je sa 21 glasova ZA.

Predsjednica Gradskog vijea zahvaljuje i prije prelaska na rad po usvojenom dnevnom redu, a u skladu sa lankom 80. Poslovnika o radu Gradskog vijea grada Karlovca odran je aktualni sat. Posebno je predsjednica zamolila da prigodom pitanja precizno vijenici navedu kome pitanje upuuju te da se pridravaju vijenici odredbe da obrazloenje pitanja prijedloga traje najvie jednu minutu.

AKTUALNI SAT

BORO MRKALJ:

Hvala lijepa gospoo predsjednice vijea, pozdravljam gospodina gradonaelnika, njegove zamjenike, suradnice, posebno pozdravljam moje kolege vijenike, sve nazone predstavnike medija kao i sluatelje Hrvatskog radio Karlovca. Moje pitanje upuujem gospodinu Ivan Mrzljaku, zamjeniku gradonaelnika. Pitanje glasi: Graane zanima kada e krenuti druga faza ureenja platoa ili onog ulaza na ulazu u pothodnik u Nazorovoj ulici, i da li se planira ureenje platoa ispred Konzuma, biveg Konzuma. Znamo gdje se to nalazi jel tamo kralja Tomislava i Nazorove ulice, Hvala lijepa.

MARIJANA TOMII, predsjednica Gradskog vijea:

Zahvaljujem, kome ste uputili pitanje

BORO MRKALJ:

Gospodinu Mrzljaku

MARIJANA TOMII, predsjednica Gradskog vijea:

E hvala Vam najljepa, izvolite zamjenie gradonaelnika gospodina Mrzljak.

IVAN MRZLJAK, zamjenik gradonaelnika:

Potovana predsjednice Gradskog vijea, potovano predsjednitvo, dame i gospodo, potovani sluatelji Hrvatskog radio Karlovca, evo dozvolite da potovanom vijeniku odgovorim na njegovo pitanje. Dakle, to se tie ureenja pothodnika kao to smo svjedoci mi smo tamo interventno reagirali i uredili smo staze prema pothodniku. Za vee ureenje onog platoa ispod pothodnika se nismo odluili iz razloga to smo odrali nekoliko sastanaka sa vlasnicima zemljita popularnog dakle centra u Nazorovoj ulici, i oekujemo dakle, i njihovo je obeanje da e oni vrlo uskoro krenuti sa realizacijom tog svog projekta. to se tie samog pothodnika treba rei da e ova Gradska uprava slijediti dakle, aktivnosti koje su bile ve tamo poduzete na pothodniku. I mi emo dakle idue godine uloiti dakle, 900 tisua kuna s time da e zajedno sa Hrvtaskim cestama koje e uloiti puno vie novaca na rekonstrukciju ceste od pothodnika do Smiiklasove ulice. Dakle, ovaj na novac od 900 tisua kuna odnosit e se na hidro izolaciju pothodnika. to se tie onog prostora ispred biveg prostora Konzuma, mi emo kroz ovu zimu dakle do proljea izprojektirati taj prostor i na proljee emo ga adekvatno urediti, dakle i hortikulturno i graevinski. Evo toliko, hvala Vam.

MARIJANA TOMII, predsjednica Gradskog vijea:

Zahvaljujem, jel ste zadovoljni odgovorom, hvala Vam lijepa. Sljedei za pitanja se javio uvaeni vijenik gospodin Petrai, izvolite.

DAVOR PETRAI

Zato se deavaju ponavljanja od moje strane, zato to ne ona kritika koja doe od mene pokuava se ignorirati i misli se da e to vrijeme pojesti. Ali tome nije tako barem u mom sluaju, i zato bi ponovio pitanje, temeljem koje Odluke hotel Central ne plaa komunalnu naknadu, to je prvo pitanje gradonaelniku. Drugo zatita od poplava, itam u medijima neto Vi koordinirate i tako dalje. Zanima me dokle ste doli, i zato se rade nasipi nizvodno, prvo se rade nasipi nizvodno na lijevoj obali Kupe koji pogoravaju stanje obrane od poplave grada Karlovca, umjesto da se odmah ide na dovretak ve polu gotovog sustava obrane od poplava koji ini kanal Kupa Kupa. Znai na njemu trebate izgraditi neke objekte da bi taj, znai da bi ta obrana funkcionirala, i da onda ne bi bili potrebni ovi skupi nasipi nizvodno od Karlovca. I tree ja Vas molim da regulirate promet u Zvijezdi, i da se potrudite odabrat nain kako e te to uiniti, da li su to policajci leei, ili su to nekakve mjerenje brzine ili neznam neto. Ali postoje dijelovi ulaska u Zvijezdu gdje se esto vozi prebrzo, a u blizini su kole, Veleuilite, znai na ulasku u Veleuilite od strane Gaze, tamo se dosta esto vozi brzo i na ulasku u Zvijezdu sa strane kralja Tomislava, znai kod Sokolskog doma trebalo bi uiniti neto da se smanji ipak brzina prije ulaska u Zvijezdu. Ja ivi u gradu i svjedok sam estih takvih dogaanja, pa Vas molim da li ste razmiljali, znai da mi odgovorite da li ste razmiljali o rjeavanju tog bitnog problema, hvala.

MARIJANA TOMII, predsjednica Gradskog vijea:

Zahvaljujem gospodinu Petraiu, pitanja su upuena gradonaelniku, izvolite gospodin gradonaelnik Mandi.

DAMIR MANDI, gradonaelnik:

Vijenik Petrai ponavlja pitanje, ja u ponavljati odgovor to u. Znai vezano uz hotel Central i komunalnu naknadu temeljem sudske prakse Upravnih sudova, to je moj odgovor i mogu prihvatiti da niste s tim zadovoljni, ali eto tako kako je. Vezano za obranu od poplava mi smo na razini uprave ve dobrih tri, etiri mjeseca komunicirali i komuniciramo sve ono to radimo, odnosno ne samo Gradska uprava nego i Hrvatske vode upravo zato to ljudi koji jesu konstantno izloeni poplavi, odnosno moguoj poplavi njima je to u stvari svakodnevnica. Mi koji nismo mi to nekako gledamo od poplave do poplave, ljudi koji svako povienje vodostaja doivljavaju traumatino upravo zbog njih smo i nametnuli tu temu i to je bez neke velike, bez neke velike demagogije nama jedan od glavnih prioriteta. Ono to je ve poznato javnosti sustav obrane od poplava grada Karlovca je projekt Hrvatskih voda, grad Karlovac je u tom dijelu partner. Vi ste vidjeli da smo u zadnja tri mjeseca i odradili neke interventne mjere obrane od poplava na onim podrujima gdje smo pokuali sanirati, odnosno uiniti prohodnijim odreene prostore, ali to su stvarno interventne mjere. Postoje dva problema koja su sad trenutno aktualna i s kojima se mi ja mogu rei u upravi bavimo, ali Hrvatske vode. Prvo je imovinsko pravne, rjeavanje imovinsko pravnih odnosa, znai Vi znate da u cijelom sustavu postoji negdje oko 10.500 estica koje treba imovinskopravno rijeiti, i puno veih problem, a to je problem Studije zatite okolia. Biva Gradska uprava i mogu rei da sam u jednom dijelu i pratio taj njihov rad, oni su radili i istim tempom kao i mi i uvijek su dolazili do one jedne granice na koju nije bilo utjecaja, a to je Studija zatite okolia u sustavu obrane od poplava. to se tie imovinsko pravnih odnosa mi smo to ve najavljivali od poetka mandata i to samo do sada odradili, kao grad Karlovac smo se obvezali i zaposlili smo dva pravnika koja ve sad rade na rjeavanju imovinsko pravnih odnosa na pojedinim esticama. Jer su Hrvatske vode i grad Karlovac podijelili projekte koji e se s kojim bavit, i tu mislim da s nae strane ide dobro. to se tie Hrvatskih voda zadnje to se aktualiziralo, to da je nasip Logorite dobio lokacijsku dozvolu i Hrvatske vode najkasnije u veljai trebaju krenuti sa rjeavanjem estica. Ovo to vijenik Petrai direktno pita vezano za kanal Kupa Kupa, znai mjera broj jedan u cijeloj toj prii sustava obrane od poplava, to je vodna ustava ili stepenica Brodarci, tu postoji najvei broj estica koje e trebati rijeit. Mi smo svjesni i mi smo to je stav grada da je to u stvari najvaniji projekt od svih osam, i da rjeavajui njega mi u stvari rjeavamo najvei dio problema obrane od poplava. Hrvatske vode u tom dijelu su isto tako odradile neke aktivnosti, i onda su doli do Studije zatite okolia. Ja u to ovdje izrei zbog svih onih ljudi koje sam maloprije spomenuo, a to je koji svaki dan ive s poplavama. Doli smo u situaciju da moramo postavljati pitanja to nam je vanije, ljudi ili ja u sad rei okoli, a kada govorim o okoliu onda mislimo o zatiti pojedinih biljnih i ivotinjskih vrsta. I sustav obrane od poplave, poplava grada Karlovca je na razini Ministarstva, ja to svjedoim zaista prioritetan projekt, ali kad govorimo o ovom segmentu mislim da ni Ministarstvo tu ne zna to bi, i kako bi, i na koji nain. Ja ne elim kao gradonaelnik ulazit u sukob, ni sa jednom udrugom zatite prirode, i zaista kad to kaem iskreno razumijem njihova nastojanja, ali ne mogu prihvatiti, stvarno ne mogu prihvatiti da nam padaju lokacijske dozvole, da nam padaju dokumenti zato to pretpostavljamo da e odreena mjera ili odreeni radovi dovest, odnosno na neki nain nakodit nekoj biljnoj ili ivotinjskoj vrsti.

I ovo uope nije poziv na bilo kakvo sukobljavanje, dapae, ja zaista to smo rekli i u Ministarstvu to govorimo i javno, ajmo vidjet, ajmo sjest, to i kako, to inim, to nam je cilj. Ja sam i u Ministarstvu jasno rekao, znam da je to i bivi gradonaelnik Jeli napominjao i ekipa koja je i tada radila, mi neemo preuzeti na sebe odgovornost da ljudi plave zato to Studija zatita okolia se mora raditi godine, dvije, pet. Nama na terenu to nije prihvatljivo i mi to dileme nemamo, mi svojim tempom nastavljamo, mi sa onim svojim obvezama koje smo preuzeli mi emo ih raditi. Ja moram rei da Hrvatske vode jesu i ritmu, na razini mjesenoj se odravaju jedan sastanak u gradu, jedan u Ministarstvu vezano za svaki pojedini projekt, svaki projekt je na stolu ondje gdje grad treba odradit svoj dio, mi odraujemo, ali ovdje otvaram zaista taj problem s kojim emo se suoit. I zavrno na sastanku u kolovozu je reeno da bi Studija cjelokupna Studija za cijeli projekt bila negdje u veljai gotova. Zatita okolia je sad to produila na nekakav svibanj, to je toka po meni gdje e trebat svi zajedno sjesti i zaista hladne glave o svemu ovome promisliti. Ja opet ponavljam ja osobno ne mogu prihvatiti da bez jedne otvorene komunikacije ove ljude koji su izloeni poplavi stavimo na mislit i nemilost bilo kojoj udruzi zatite okolia. Pozivam na razgovor, pozivam na pa ako trebamo i sueljavanje, moemo se i sueljavat, ali mislim da je sad krajnje vrijeme da pone i o ovom problemu otvorenije razgovarat. to se tie prometa u Zvijezdi mi ovaj dio to Vi spominjete vezano za leee policajce, odnosno mjerae brzine stav je Gradske uprave kojeg smo mi mogu rei naslijedili, ali nama se ini da je dobar, da ipak te probleme rjeavamo mjeraima brzine. S obzirom da je procjena naih prometnih strunjaka iz odjela da leei policajci idu iskljuivo kod kola. Da su oni tamo stavljaju, a da na druga mjesta koja su potencijalno problematina idu mjerai brzina. To je po meni u ovom trenutku rjeenje, ono to se nama sad otvara u budue uvoenjem prometnog redarstva, mi preuzimamo brigu o prometu u mirovanju. Znai prometno redarstvo grada Karlovca, a promet u pokretu e onda i dalje nastaviti radit policija to mislim da e moi odraditi jer smo mi preuzeli ovaj dio parkiranja.

MARIJANA TOMII, predsjednica Gradskog vijea:

Zahvaljujem, pretpostavljam replika, gospodin uvaeni vijenik Petrai, a nita mi niste rekli.

DAVOR PETRAI:

Dobro ste pretpostavili, zar se to ne vidi, gledajte ja Vas molim da kao jedna ozbiljna uprava, koju smatram da jeste donese rjeenje temeljem kojeg se hotel Central oslobaa komunalne naknade. Znai Vi ne moete nekome rei gledajte nemoj ti plaat, znai Vi morate donijeti rjeenje nemoj plaat ili plaaj, znai Vi morate na neki nain to napraviti. Vi se ne moete pozivat na nekakve Ustavne ne znam presude u nekim konkretnim situacijama kada to ova situacija gradska nije, ni jedna situacija nije ista kao to je nekakva presuena. Znai taj dio jednostavno kao uprava morate potivati da za sve postoji rjeenja, postoji samo jedan objekt koji je osloboen u gradu Karlovcu, i to je razumljivo, i to je hotel Korana, odnosno onaj Srakovi, znai on ima rjeenje o znai oslobaanju tih stvari. Ja nemam nita protiv od oslobaanja takvih nameta za hotel Central, ali tek od onog asa kada on otvori taj objekt, kada zaposle ljude, ja sam sasvim imat ete sigurno suradnika, znai koji e glasati za to da on recimo ili bude djelomino ili potpuno osloboen tog davanja, ali kaem tek kada, kada aktivira taj objekt. U ovoj situaciji, u ovoj situaciji pojavljuje se pojava da masa ljudi koji imaju novac, koji imaju kapital namjerno kupuju objekte u Zvijezdi, jer znaju za nau nadam se politiku da e se jednog dana ta Zvijezda ipak urediti. I tada e cijene nekretnine porasti, a oni u ovom sluaju ako nemaju nikakvih trokova mjesenih na tu nekretninu naravno da ih ostavljaju bezbrino i ekajui bolja vremena da ih prodaju po vioj cijeni. Zato smatram da je upravo taj namet koji grad Karlovac ima pravo naplatiti za sve te objekte, jer se iz njega plaa ienje ulica i tako dalje. Znai mi to jednostavno moramo, morate donesti neku politiku kojom e te stimulirati da objekti ne ostanu prazni, nego da se ili aktiviraju ili prodaju dalje, od prodaje imate 4%. Grad Karlovac ima prihod 4% od svake prodaje, znai Vi morate intenzivirat prodaju ili stavljanje u funkciju tih objekata, a jedan od naina je znai politika prema, prema komunalnoj naknadi. Oko zatite, zatite od poplava, ako Vi izgradite nasip nizvodno od Karlovca, Vi ste automatski podigli vodostaj i ugroavate sve uzvodno. Znai to je ista jednostavna i matematika i logika, gledajui onaj idejno rjeenje ne znam to ideja Hrvatskih voda mi se ini konfuzno. Logika nalae da prvo rijeite glavni problem, a to je kanal Kupa Kupa, i da inzistirate od Hrvatskih voda da se on dovri, da drava uloi u taj objekt i da se Karlovac samo sa tim jednim rjeenjem osigura od poplave. I da ne morate raditi sve ove nasipe i da ne morate otkupljivati toliko zemlje koliko sada otkupljujete. Ja Gradsku upravu jedino mogu okrivljavati uvjetno reeno okrivljavati, odnosno traiti od nje da se angaira kod drave i da proglasi taj projekt stratekim projektom. Jel Vi niste jo uvijek, ne sluate me gradonaelnie, znai Vi jo uvijek niste taj objekat uspjeli ishodit njegov status da to bude strateki objekt. Dobro, Vi ete mene replicirat, a ja mislim da jo uvijek nije proglaen stratekim projektom. On ima omjer koristi 1:4 i to bi trebao biti prvi projekat u Republici Hrvatskoj koji bi se treba napraviti sredstvima drave, ne znam to se eka, Brodarci nema jedno rjeenje, ima vie rjeenja, ali se sve vrti oko kanala Kupa Kupa. Tree evo ja Vas molim da, da smanjite tu brzinu na nain koji ste, koji ste i rekli, hvala.

MARIJANA TOMII, predsjednica Gradskog vijea:

Zahvaljujem, gradonaelnik gospodin Damir Mandi, i molim da krenu imamo sa drugim vijenicima i pitanjima.

DAMIR MANDI, gradonaelnik:

to se tie komunalne naknade i hotela Central, evo meni je drago da gospodin Petrai razmilja o komunalnoj naknadi, kao o onom prihodu grada s kojim se grad ureuje, odnosno iz kojeg onda grad na neki nain moe ili s kojim grad moe utjecat na, na aktivnosti naih sugraana. Komunalna naknada to je jako vano se troi i smije se troiti iskljuivo u komunalne svrhe. I ja ve sad mogu najaviti tu temu, ona e doi na ovo vijee dapae na javnu raspravu, s obzirom da porez na nekretnine nije opcija. Idemo vidjet na sadanji sustav naplate komunalne naknade, idemo vidjet koji su to projekti koje moramo odraditi, na koji nain i kako sustav komunalne naknade usmjerit, pa evo ja u sada otvoriti i pitanje onog dijela sufinanciranja EU projekata. Znai naeg dijela gradskom u sufinanciranju nekih projekata komunalne infrastrukture, jeli komunalna naknada rjeenje za to. Jeli komunalna naknada tema o kojoj moemo razgovarati vezano uz ove probleme koje ste Vi naveli u Zvijezdi. Evo recimo ja mislim da je, ali tema za razgovor je, tema za razgovor definitivno je, i mislim da je to dugorono gledano, ak mislim da nije pitanje ni nekakve politike procjene. Premda je u svemu ovome to mi donosimo politika, ali pitanje jeli moemo i s tim alatom utjecat na neke razvojne momente, ja osobno smatram da, da, ali to e doi na raspravu i vrlo rado emo o tome razgovarati. Ovako to se tie obrane od poplava, ja opet ponavljam i to stvarno govorim ne da se dodvorim Hrvatskim vodama, nego stvarno tako je. Hrvatske vode jesu, ja govorim u zadnjih est mjeseci puno, puno, puno aktivnije ukljuene u ovaj na problem, odnosno sustav, odnosno u projekt obrane od poplava grada Karlovca. I sa svojim ljudskim resursima, i sa svojim financijama, poeli su odraivat neke stvari, neu rei da je to zato to smo mi dosadni i naporni, ali moda je i zato, ok, poklopile su se neke okolnosti. E sad, ja u opet repetirat se na Studiju zatite okolia, tone ovisi ni o gradu Karlovcu, niti o Hrvatskim vodama, i ponavljam kanal Kupa Kupa, vor Brodarci, tu stoji ili pada. Ve je to problem od imovinsko pravnih odnosa, dosadanje iskustvo rjeavanja imovinsko pravnih odnosa vezano uz sustav obrane od poplava grada Karlovca govorim o iskustvu ovog dijela koji grad radi uope nije toliko sporan. Ljudi su spremni razgovarati i ljudi su spremni prodavati svoje estice i to ide, postoje neki problemi, ali su rjeivi. Studija zatite okolia je tema koja e nam svima doi kad tad na stol, jel o njoj emo se morat javno, jasno izjasniti,a pitanje je jednostavno. to je vanije, dvjesto kua koje plivaju, u kojima ive ljudi, ili neka zatiena vrsta biljna i ivotinjska.

MARIJANA TOMII, predsjednica Gradskog vijea:

Zahvaljujem, pozivam uvaenu vijenicu gospou Sandru Leko da postavi svoje pitanje, hvala lijepa.

SANDRA LEKO:

Pozdravljam sve nazone, i moje pitanje ide direktorici Toplane i drugi dio gospodinu gradonaelniku. Znai direktorici Toplane ide pitanje vezano sudske sporove koji se vode, koliko se vodi, koliko je izgubljeno i koliko je dobiveno sudskih sporova, koja svrha, zato se nejde na nagodbu. Gospodinu Mandiu ide pitanje vezano za 2014. godinu ako sam dobro upoznata kada je Gimnazija odvojila se za vrijeme Vaeg mandata iz Toplane, za koliko ste smanjili trokove grijanja. Svi znamo da su rauni u Karlovcu jako veliki za grijanje, da se ljudi smrzavaju, da grad puno ulae u Toplanu novaca, znai gradskih novaca. Gradskih novaca to se tie kroz raune graana, grijanje je jako loe, mrea je jako loa. Znai da bi se ti novci umjesto u sudske sporove mogli bolje uloiti u odravanju infrastrukture, to bi bilo za sada to, hvala.

MARIJANA TOMII, predsjednica Gradskog vijea:

Zahvaljujem uvaenoj vijenici gospoi Leko, molim direktoricu Toplane da doe odgovoriti na pitanje, gospoa Foi.

IVANA FOI:

Dobar dan, evo kao prvo sve Vas lijepo pozdravljam, to se tie sudski sporova u Gradskoj toplani, ono to moramo znati da postoje razliite vrste. Vi vjerojatno mislite na dugotrajne sudske sporove koji se odnose na nezakonite izdvajanja iz sustava grijanja. Znai ono to moramo znati da postoji zakonska regulativa koja jasno propisuje naine kako se korisnici izdvajaju, i u tom kontekstu mi moramo voditi rauna o dugim suvlasnicima koji se griju, odnosno korisnicima sustava. Ono to je bitno za napomenuti donoenjem subjektivnih i nekakvih odluka koje nisu u skladu sa Zakonom definitivno idu na tetu 99% korisnika grijanja na nain da njihovi suvlasnici ne trae od njih suglasnost za izdvajanje kako je propisao Zakon, i tu stvarne ne komuniciraju s njima. Ono to Gradska toplana radi je definitivno injenica da svi oni koji su se izdvojili u postupcima, a ima ih 28, znai u samom fazi razvoja znai odlaska jedne toplane u steaj i osnivanja nove. Ukoliko imaju pravomonu presudu u svoju korist Gradska toplana nejde u reviziju postupka upravo zato to nema na to pravo, jer su to sporovi male vrijednosti i rjeava to s njima na najbolji mogui nain. Na nain da potpiu jednu izjavu, to je naa sugestija, naravno nije neto to oni moraju, ali isto da se osiguraju drugi suvlasnici, jel oni nee u buduem razdoblju koristiti neovlatenu toplinsku energiju. Ono to je na nama definitivno ne posluju nain sudska praksa, i evo mogu rei da upravo danas idem na grupaciju toplinara gdje e se upravo raspravljati o tim sporovima, i jedan zajedniki dokument e se na razini Republike Hrvatske uputiti Ministarstvu. S obzirom da trokovi za te sporove nisu puni, ono to je bitno je toplinske energije koju smo mi realno mogli raspodijeliti na neke druge. Ako e te ui u procese i postupanje Gradske toplane vidjet e te da zaista radimo na tome, da tamo gdje god je mogue ustupamo na nain da donosimo odluke koje nejdu na tetu korisnika. Jel svi moramo znati da sobno ja, a niti nitko iznad mene niti ispod mene ne moe samoinicijativno donosit odluke, nego mora potivati pozitivne propise Republike Hrvatske, i razmiljat na najbolji mogui nain u tim okvirima kako dobro upravljati drutvom na korist graana i korisnika toplinske energije. Evo to je moj odgovor, a sve konkretne informacije o pojedinim sluajevima uvijek moete dobiti, evo hvala puno.

MARIJANA TOMII, predsjednica Gradskog vijea:

Pozivam gospodina Mandia da odgovori na drugo pitanje.

DAMIR MANDI, gradonaelnik:

Ima ona jedna pjesma mislim da je od Crvene jabuke stiu me sjeanja, sad kada ste postavili pitanje za 2014. i grijanje u Gimnaziji. Da, tada u to vrijeme samo mala digresija, ja sam bio u stvari u sukobu interesa, jer sam bio ravnatelj Gimnazije kojoj je osniva karlovaka upanija, a sjedio sam u ovim klupama gdje Vi danas sjedite, tako da sam pratio procese s obadvije strane. Gimnazija je tada prela na plin i to je bila strateka odluka tadanjeg vodstva karlovake upanije. Osim nas prije mislim da je Tehnika kola to isto napravila, i injenica je da su utede bile velike. Znai na razini, naime ovako isto da imate moda jasniju sliku, dok je bila ona stara Toplana mjeseno su rauni bili 70 tisua kuna, kada je dola ova nova toplana govorim o ovoj sezoni grijanja ba 12., 1. i 2., kada je dola nova toplana onda su nam oni dopustili da ugradimo kalorimetar, pa je onda bilo negdje oko 45 tisua i na razini plina, znai kada smo uveli zajedno mala kola i velika zgrada 28 tisua mislim da je tako bilo, znai pala je cijena. Ono to je tu vano znati u meuvremenu je nama sustav grijanja, znai mogunost reguliranja kad se grije, kad se pali, kad se gasi, kada se on sam znai tehnoloka rjeenja su u stvari omoguila da grijanje se smanji kada poslije podne smo u jednoj smjeni nema kole i tako dalje. Znai sve je to utjecalo na cijenu, ali injenica da je cijena, cijena pala. Ono to je vezano za i ovo Vae prvo pitanje, a vezano je uz grijanje graana grada Karlovca koji su ja u rei ovisni, odnosno nemaju drugog izbora osim toplane, valja imati na umu da je i to je bilo o ponavljano. Znai obveza Gradske uprave je da ljudi imaju kvalitetno grijanje, i da samim tim to su ja u rei osueni na Gradsku toplanu, na razini cijene da ne smiju biti ugroeniji od ostalih naih sugraana. Naime, to se nama dogaa, nama se dogaa da recimo ja sam imao upit od naih sugraana s Drenika, Dubovca, Borlina koji nisu u sustavu toplane zato njima ne sufinanciramo kupnju drva. Ali ajmo se sad vratit na problem, i mislim da smo ga svi svjesni, najvei problem toplane, odnosno grijanja u gradu Karlovcu u ovom trenutku su vrelovodi. I sve ovo ostalo je rjeivo, ovo to sada radi ekipa u Toplani stvarno je, ja u rei, neu rei sizifof posao, ali nastoje odrati i sauvati sustav grijanja. Ovo ljeto je Toplana odradila jednu izmjenu vrelovoda koja je malo pomogla, ali je rjeenje u izmjeni svih vrelovoda. Mi smo na tom tragu krenuli i u taj dio, ako stavimo sustav obrane od poplava i vrlovode vjerujte to Vam je na istoj razini, na isto razini problem. Mi smo sa Energetskim institutom Hrovoje Poar dogovorili izradu Studije isplativosti, odnosno uinkovitost zamjene vrelovoda sa izradom Projektnog zadatka za vrelovod, jel to e biti gotovo 15. sijenja tako je ugovoreno. Ve sad u razgovorima s njima, oni su doli do jednog zakljuka da sama projektna dokumentacija bi dola negdje oko 2 milijuna 300 tisua kuna. Ono to smo ve sad na razini Gradske uprave prelomili mi za to moramo nai novce, to prije. Dugorono rjeavanje problema nakon vrelovoda je ja duboko vjerujem, ja vjerujem u taj projekt onog trenutka kad vidim da je moja vjera ishlapjela, ja u javno rei, to je pria za geotermalni potencijalima. Ali to je dugorona pria, ja sam ve rekao da je to projekt od dva mandata, moda i tri, ali im to treba ii, za sad nam ostaje Grad kao vlasnik mora rijeiti problem vrelovoda u gradu Karlovcu. Bile su neke procjene da kilometar,a ima ih ini mi se est, ini mi se da je takva cifra je oko milijun eura mislim tako neto. Vidjet emo, ali ne bjeim od problema, ne elim uope stvarat nikakve reakcije ni defetizam, problem je rjeiv, grijanja e biti, ali dugorono ne smijemo vie to okretat glavu od toga, i na to se trebamo usredotoiti. to se tie ovih sudskih sporova ja samo mogu rei da ekipa u Toplani i strune slube sa svoje strane, ja sam uvijek govorio dajte vidite s ljudima moete li se dogovorit. Meni je ao ako u nekim tubama postoji i nekakvog kaprica, a ne samo nekakve realne ja u rei nekakvog realnog ne razumijevanja, ali otom potom. Ako se ljudi ne mogu drukije dogovorit onda je tu sud premda, ja bi uvijek inzistirao na tome da se pokuaju dogovoriti prije, prije suda, zahvaljujem.

MARIJANA TOMII, predsjednica Gradskog vijea:

Evo gospoa uvaena vijenica Leko ima repliku, izvolite.

SANDRA LEKO:

Samo u zahvaliti na odgovorima i rei u na primjer znai 70 kvadrata stan pred tri, etiri godine ja sam plaali 1.800,00 kuna grijanje, nisam se grijala, sada godinje troim 5.000,00 kuna, grije se 24 sata na dan, doslovce 24 jer se meni pe ne gasi zbog bebe. Znai ljudima se treba dopustiti da imaju mogunost na bilo koji nain, to treba strunjacima dozvolit da oni nau nain kako zatvorit grijanje u stanu. Da imaju mogunost grijanja bilo plin, bilo struja ili neki svoj drva ili neto, hvala lijepa.

MARIJANA TOMII, predsjednica Gradskog vijea:

Zahvaljujem, gospodin gradonaelnik Mandi.

DAMIR MANDI, gradonaelnik:

Nisam htio duit odgovor, ali evo samo iskoristit u ovu prigodu, naime sustav grijanja kad govorimo o Toplani nije vezan samo uz to to e Toplana isporuit, to e doi do krajnjeg korisnika i da to naplatimo. To je onaj osnovni sustav, ali sustav treba nadograivati, ja mislim do sad ne mogu rei da nije se pokuavalo i pokuava se, ali i ovaj Program koji e doi pred Vas neznam koja je toka dnevnog reda vezano za energetsku uinkovitost. Ja govorim o vie stambenim zgradama, govorim vie stambene zgrade vezane su na Toplanu, to je sigurno jedan od momenata koji moe smanjit cijenu grijanja. I to je opet smo mi kao grad, ja na neki nain mislim da je to i naa obveza idemo tih milijun kuna koji je predvieno za energetsku uinkovitost kada gledate nije velik novac, ali kad ga udruite sa nekim drugim novcem je velik novac, on moe smanjit cijenu grijanja. Pria oko kalorimetara sufinanciranje od strane grada je, opet jedan korak da se smanji cijena grijanja, znai ja bi volio kad govorimo o grijanju u gradu Karlovcu vie stambenih zgrada, da onda pokuamo imati cijelu sliku. Moramo razvijat tu svijest, znai ja sam govorio iz pozicije grada, osnovni problem su vrelovodi, ali nisu samo vrelovodi, znai cijeli taj sustav s nae strane, ali i sa strane graana treba nadograivati. Hvala.

MARIJANA TOMII, predsjednica Gradskog vijea:

Zahvaljujem gospodinu gradonaelniku, imamo jo pitanja pa molim ovaj da odgovori budu brzi, koncizni, hvala lijepa. Pozivam uvaenu vijenicu gospou Mariju Pavii da postavi svoje pitanje.

MARIJA PAVII:

Evo lijepo pozdravljam sve nazone ovdje u naoj vijenici, sluatelje radio Karlovca i sluatelje radio Mrenice koja je moja lokacija pripadam njoj. Ovako ja bi se osvrnula pozitivno na intenzitet dovretka muzeja Domovinskog rata na Turnju, odnosno spomen sobe koja nas jako puno zanima. Za neke ljude moda to ne znai mnogo, ali za nas ljude koji smo kako bi rekla direktni stradalnici bili u tome ratu, pa sami uesnici, branitelji jako puno i uope nemoete dvojit koliko to puno znai. Pa bi ja zamolila pa gospoa Hrvojka bi to moda, moe i gospoa Andreja Navijali kao dogradonaelnica, ali Hrvojka. U kojoj je fazi to, jel to je sada mislim ve ide prema svome kraju, i drugo pitanje bi gospodinu Mrzljaku postavila za nau ulicu Masarikovu, kada e ti radovi doi kraju, jer mi nemoemo ui ni izai. Neki put uemo na jedan kraj vie na taj kraj nemoemo izai ili ui ili obratno, tako da je jako puno, i da li se radi projekt za Varzovu ulicu to jako me puno isto ljudi pitaju, jer mi smo sada trenutno u velikom blatu i u velikoj vodi tamo izlazi na ulicu van. A tree nije pitanje nego je komentar koji sam najljepi jutros ula, da e KAPAR pripasti gradu, to bi bilo ak moja, moja elja ve godinama i da u uope postaviti to pitanje kako jedan ovjek voditelj toga pauka jel moe biti iznad policije. Recimo gospodin dotini jel zna se koji je neu ga imenovati, ali se zna moe biti iznad policije, znai policija moe oprostiti onih 200,00 kuna neznam kazne za krivo parkiranje ili neto, a on nemoe ovaj. Znai on je bio iznad, i auta su se dizala zbilja svagdje gdje nisu uvijek smetala, a zna se i to gdje se auto treba podignuti, gdje zapravo smeta invalidima, ili na zelenoj povrini i tako. Evo znai to su gospoa Hrvojka, pa gospodin Mrzljak, hvala.

MARIJANA TOMII, predsjednica Gradskog vijea:

Zahvaljujem uvaenoj vijenici gospoi Pavii, pozivam ravnateljicu gospou Hrvojku Boi da odgovori na prvo pitanje.

HRVOJKA BOI:

Dobar dan, potovani gradonaelnie sa zamjenicima, potovana predsjednice Gradskog vijea, potovani gradski vijenici zahvaljujem se na pitanju. Dakle, muzej Domovinskog rata na Turnju to se tie same zgrade u ovoj godini je u zavrnoj fazi. Zgradu emo zavriti, ono to predstoji nam u narednoj godini jeste ureenje pristupne ceste, parkiralita i postavljanje izlobe. Izloba koja se nalazi na prvom katu, Karlovac 1991. 1995. godina biti e suvremena muzejska multimedijska izloba koja e govoriti o Karlovcu u vrijeme Domovinskog rata, i to ne samo o dogaajima na Karlovakoj bojinici, ve i svemu onom to se u Karlovcu dogaalo kako je to autorica koncepcije naa kustosima Ruica Stjepanovi rekla Karlovac se branio ivei . Nama su kole i vrtii veim dijelom Domovinskog rata radili, bilo je i kulturnih dogaanja usprkos kulturocidu i urbicidu koji je u gradu se dogodio. Osim toga poseban dio muzeja Domovinskog rata to je na inicijativu udruga braniteljskih projektirano, to je spomen soba poginulim braniteljima. Moram rei da je uz veliku koordinaciju sa svim udrugama proisteklim iz Domovinskog rata u gradu Karlovcu, posljednje vrijeme i posebnim aktivnostima i koordinacijama na razini grada koje vodi gospodin gradonaelnik definirali smo sobu branitelja. Napravili najprije idejno, idejni zadatak, a sada juer je i prezentiran konani oblik i likovno rjeenje te sobe. U sobi e biti predstavljeni poginuli branitelji grada Karlovca, a multimedijski i poginuli branitelji itave Karlovake upanije. Bit e predstavljeni posebnim zidom u obliku cigla sa fotografijama i godinom roenja i godinom pogibije. Bit e mjesto u kojem e biti i posebno istaknuta dravna obiljeja, dakle himna i zastava sloena onako kako su obitelji ju na samoj sahrani poginulih branitelja dobili. Juer na koordinaciji udruge, odnosno predstavnici udruga su se vie nego pozitivno izjasnili o toj, o tom likovnom rjeenju dakle, ono to predstoji, predstoji raspisivanje javne nabave za samu izlobu i za sobu branitelja. Evo to je ukratko to, ako je potrebno na nekoj sjednici moemo i vizualno to prezentirati, hvala.

MARIJANA TOMII, predsjednica Gradskog vijea:

Zahvaljujem ravnateljici na odgovoru, pozivam zamjenika gradonaelnika gospodina Mrzljaka da odgovori na pitanje vezano uz Maserikovu ulicu.

IVAN MRZLJAK, zamjenik gradonaelnika:

Hvala lijepa, to se tie dakle radova u Maserikovoj dakle, oni su u dinamikom Planu dakle, u okviru dinamikog plana dakle nositelj tih radova je Vodovod i kanalizacija, mi smo jedni od sufinancjera uz Hrvatske vode. Evo jednostavno dva imbenika su utjecala na ovu situaciju kakva je sad u Maserikovoj, jedan je albe na odabir izvoaa, i kada se to rijeilo mi smo dakle kasnije krenuli sa realizacijom tog projekta i uli smo dakle u ovo vrijeme u kakvo smo uli dakle u jesen, kiu i tako dalje. Tako da e se radovi protegnuti dakle, i u iduu godinu, ono to mogu rei, a to je i dogovor dakle sa gradskom etvrti Banija da emo mi u iduoj godini projektirati Vrazovu ulicu. I kada se zavri dakle Maserikova da bi mogli dakle iskordinirati kanalizaciju u Maserikovoj i Vrazovoj dakle, idue godine emo isprojektirati Vrazovu ulicu i onda slijedi dakle ureenje i Vrazove ulice. Tako da e ja vjerujem u naem mandatu biti rekonstruirana i Vrazova i Maserikova ulica. Hvala lijepo.

MARIJANA TOMII, predsjednica Gradskog vijea:

Zadovoljni ste s odgovorima, zahvaljujem zamjeniku gospodinu Mrzljaku, pozivam uvaenu vijenicu gospou Mariju Bodroi Zori da postavi svoja pitanja, izvolite.

MARIJA BODROI ZORI:

Hvala lijepa, dobar Vam dan svima, srdaan pozdrav kao i onim koji nas sluaju putem Hrvatskog radio Karlovca. Imam dva pitanja, prvo pitanje za gradonaelnika gospodina Mandia, naime zanima me u kojoj fazi je realizacija Ugovora sa Montcogimom kao koncesionarom za postavljanje plinskih instalacija. Tim Ugovorom koncesionar je preuzeo i neke obveze, pa me zanima kako se te obveze realiziraju, ini mi se da je preko 400 kilometara plinske mree koncesionar trebao postaviti, mislim da ove godine jer je aneksom neto produljeno. Tu bi isto uvelike pomoglo graanima da se opredijele za alternativne naine grijanja najvjerojatnije, a ilo bi u prilog i razvoju sustava ekologije u Karlovcu. Isto tako Montcogim se obvezao i osnovati Trgovako drutvo u Karlovcu, a koliko je meni poznato moda grijeim da imaju samo poslovnu jedinicu u Karlovcu, a ne Trgovako drutvo. Naime, taj koncesionar, distributer plina on je prijavio dinamiki Plan izgradnje plinofikacijske mree i HERI to je utjecalo i na cijene koje su oni dobili za distribuciju plina, a pokazao se ve u nekim gradovima kao dosta nevjerodostojan koncesionar i distributer. Pa tako sam ula da je grad Sisak tuio Montcogim i da je ini mi se prvostupanjsku presudu ve i dobio, da nadoknade tetu i proizale neke benefite i dobrobiti za grad. Eto ukratko mene zanima u kojoj je fazi je realizacija tog Ugovora i kako stojimo s tom realizacijom. Drugo pitanje bi postavila gospodinu Horvatu direktoru ViK-a, jel tu gospodin Horvat, je, dolje glavu nisam vidjela. Prema direktivama Europske unije i preuzetim naim obvezama bili smo duni do konca ove godine, odnosno od poetka 2018. prei na plaanje vode prema zahvatu, a ne prema isporuenoj koliini vode. to je problem gotovo za cijelu Hrvatsku, ali mene sada zanima Karlovac. Dakle,koliki gubici su pitke vode i na koji nain e Karlovac amortizirati i odgovoriti na tu obvezu. Ne znam da li je na nivou drave dogovorena nekakvo produljenje tog roka, ali to moe biti i godina dana, nije to tako puno. Dakle, pitanje je da li e to znait poskupljenje vode, da li imamo stvarno prevelike gubitke, evo to je moje pitanje, hvala.

MARIJANA TOMII, predsjednica Gradskog vijea:

Zahvaljujem uvaenoj vijenici gospoi Bodroi Zori, prvi e, na prvo pitanje odgovoriti gradonaelnik gospodin Mandi, izvolite.

DAMIR MANDI, gradonaelnik:

Pa evo, znai vezano za koncesijski ugovor nositelj je Karlovaka upanija, evo mene su moji obavijestili da je Karlovaka upanija. I to se tie izvrenja, odnosno njihovog daljnjeg rada oni rade prema interesu graana. Ono to je tu sada spornu pitanje je koliko tih graana treba biti da bi oni odreagirali, ali ovu su ove prve informacije, ja bih onda ipak ostavio odgovor, dobit ete ga u pismenom obliku, interesirat emo se, tako da ovoga Vlatko molim te pokuajte to to prije. Neka vijenica dobije pisani odgovor sa svim pojanjenjima, i moe se proslijediti svim ostalim vijenicima tako da ne bude ovoga nekih posebnih nejasnoa, evo hvala.

MARIJANA TOMII, predsjednica Gradskog vijea:

Zahvaljujem, prihvaamo ovakav prijedlog, moe u redu jedna replika, izvolite, evo jedna reenica.

MARIJA BODROI ZORI:

Evo reenica samo glasi jer nas i sluaju javnost, interes graana se uzima u obzir samo u dijelovima grada gdje je rijetka naseljenost, a svi gue naseljeni oni ne podlijeu tom, toj presunkcija.

MARIJANA TOMII, predsjednica Gradskog vijea:

Hvala Vam najljepa, zahvaljujem gospodinu gradonaelniku, pozivam uvaenog direktora gospodina Ivicu Horvata da odgovori na drugo pitanje.

IVICA HORVAT:

Potovana predsjednice, gradonaelnie sa suradnicima, uvaeni gradski vijenici, evo sve Vas pozdravljam, ovaj kao i kolege direktore i ravnatelje ustanova, jel je bio prigovor da se ne pozdravljaju direktori i ravnatelji ustanova, evo pa ja u kolege pozdraviti, ispriavam se. to se tie pitanja vijenice mogu odgovorit i nekoliko reenica sam izgovorio na zadnjoj pres konferenciji koju smo imali prije dva dana. Dakle, vezano za zahvat, odnosno potivanje tih direktiva koja Zakona koji e biti, koji je trebao biti do kraja ove godine ipak nee biti odgoen je. A do tada emo mi uraditi najvie to je mogue u smislu smanjenja gubitaka. Gubici jesu znaajni, Vi znate da je prosjek u Republici Hrvatskoj negdje oko 50%, mi smo trenutno malo iznad, govorim o nekih 55%, nije dobro, ali u svrhu toga smo ovaj i naruili izradu koncepcijskog rjeenja vodoopskrbe grada Karlovca. I kroz tu koncepciju emo poduzeti niz postupaka da doe do tog smanjenja, ja vjerujem da e stvarno za godinu dana bit znaajni rezultati. Hvala.

MARIJANA TOMII, predsjednica Gradskog vijea:

Zahvaljujem gospodinu direktoru, jeste zadovoljni sa odgovorom, hvala Vam lijepa. Evo pozivam uvaenog vijenika gospodina Dubravka Golubia da doe i postavi svoja pitanja, izvolite.

DUBRAVKO GOLUBI:

Dobar dan, pozdrav svima prisutnima i svima koji nas sluaju preko radio Karlovca, ja bih se danas osvrnuo samo na odgovor na vijeniko pitanje sa prole sjednice koji sam danas dobio jedno 10 minuta prije poetka ove sjednice. Evo ja u Vam ga sad ovako pokazat, oni koji ste ovdje vidjet e te tu, imam nekakvih stotinjak stranica ovaj teksta koje ja naravno neu si dozvoliti da nekakav zakljuak na temelju deset minutnog itanja sto stranica teksta da izvlaim. Pa na glavna pitanja koja sam ja proli put postavio, zapravo nisam dobio odgovor, pa evo ja molim onoga koji je pripremao taj odgovor da ga jo jedanput proita i da mi odgovori na pitanje. Zapravo, da li postoji ikakav ili nekakav ugovor sa gospoom Jarnjevi, da li je ona novce vratila, molio sam imena ljudi koji su u 2015., 2016. godini koristili, odnosno kojima je plaeno nekakvo dokolovavanje ili struno usavravanje sa iznosima. Nita od tih odgovora ja nisam dobio, nego sam dobio stotinjak stranica Pravilnika koje u do idue sjednice Gradskog vijea proitati i prouit, a ja bi molio ako je mogue da mi se u meuvremenu odgovori na sva ova pitanja koja sam Vam postavio, evo hvala lijepo.

MARIJANA TOMII, predsjednica Gradskog vijea:

Da li moete rei tko Vam je odgovorio, koji Odjel na ova pitanja, proelnik Kovai jel se slaete da Vam on sada odgovori

DUBRAVKO GOLUBI: (iz klupe)

MARIJANA TOMII, predsjednica Gradskog vijea:

A moe i pismeno, hoete pismeno tako da dobijete prije, u redu, evo ga gospodin proelnik Kovai si je zapisao, i molim Vas da se potuju rokovi da se dobije prije svaki vijenik. I za pitanje se jo javila uvaena vijenica gospoa Anita Bolari, izvolite.

ANITA BOLARI:

Evo lijep pozdrav svima, prvo pitanje ide gospoi proelnici Ribar, obeala mi je pismeno izvjee, ali ga nisam dobila vezano za odrone. Upozoravala sama na odron u upanievoj, sada se desio jo jedan vei odron i sad su dvije kue tamo ugroene. Ona drva samo to ne opadnu na cestu, mene je iskreno strah djecu onuda putat u kolu. Nadam se da neemo ekat ponovno dvije godine da se makne to sa ceste. to se tie drugog pitanja to je ve gospodin Petrai vezano za obranu od poplava, tako da to neu ponavljati. I jo jedno pitanje to bi ili gospodinu Mrzljaku vezano za ulicu Marka Munjaka, i za vodovodne cijevi, unazad dvije godine svakih jednom mjesec, dva cijevi tamo pucaju. Ulica je dugaka svega 200 metara, i meni nije jasno zato se te cijevi ne obnove totalno. Napravljen je asfalt, da bi se to sad ponovno prekapalo i radile sad cijela mrea vodovodnih cijevi, da li je to isplativo ili se moglo odmah napraviti cijela ta mrea. Kaem ulica je dugaka svega 200 metara, hvala.

MARIJANA TOMII, predsjednica Gradskog vijea:

Zahvaljujem, odgovor vezano uz odrone kue, odgovor e dati proelnica gospoa Ribar, molim Vas.

VESNA RIBAR:

Lijepi pozdrav svima, meni samo nije jasno da li je gospoa Bolari cijenjena vijenica dobila u pisanom obliku odgovor. Pa mi smo ispred Odjela poslali, da li je to proslijeeno, evo ja se ispriavam u ime, moemo evo iskopirat u, trait u od svojih da, ali inae mi smo poslali odgovor odmah, moda nakon dva dana. Inae mogu samo rei da situacija u Munjakovoj, odnosno klizite nije u zemljite u vlasnitvu grada Karlovca. Naime, vlasnitvo je dravne Republike Hrvatske, ako mogu samo ovaj dovriti, sastanak je bio sa Hrvatskim cestama i Hrvatske ceste dobili odobrenje sredstava za sanaciju istog klizita. Onaj dio to je vezano za odravanje ceste u nadlenosti je Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, i kolegica koja vodi taj odjel gospoa Hermina Komanac u okvirima odravanja na drvenoj bazi saniraju odreenu povrinu. Ali evo oni e i ovaj tren obaviti oevid i sigurnost pjeaka i prometa nam je na prvom mjestu, a ono to planiraju Hrvatske ceste moemo Vam i u pisanom obliku odgovoriti, evo hvala lijepa.

MARIJANA TOMII, predsjednica Gradskog vijea:

Zahvaljujem, evo pa ja apeliram da moda ipak taj odgovor dobije jo u toku sjednice, neznam moda je neto sa potom bilo, poplave rekli ste da je odgovoreno i ovo je sad isto odgovoreno ili e te Vi jo gospodine zamjenie, evo uvaeni gospodin Mrzljak zamjenik gradonaelnika e jo malo pojasniti.

IVAN MRZLJAK, zamjenik gradonaelnika:

tovana vijenice ovaj, evo ja u odgovoriti uvodno jer dakle stjecajem okolnosti bio sam direktor Vodovoda i kanalizacije pred est mjeseci, pa ovaj poznam tu situaciju, tako da u ja uvodno evo moe direktor jo dodati. Dakle, to se tie Munjakove ulice za tu ulicu je tijekom prole godine isprojektirana i kanalizacija i vodovodna mrea. Dakle, i to se tie toga dakle sad treba zatvoriti financijsku konstrukciju i to realizirati. Slaem se s Vama da nije u tome dakle, da nije ekonomski isplativo da se stalno svakih deset metara ovaj popravlja vodovodna mrea, i zbog toga se prilo projektiranju dakle vodovodne i vodovodnih instalacija tamo u ulici Munjakovoj. A isto tako mogu rei da je znai uz srednjoronom planu odnosno stratekom planu Vodovoda i kanalizacije predvieno da se dakle, zamjeni ta komunalna infrastruktura u Munjakovoj ulici.

MARIJANA TOMII, predsjednica Gradskog vijea:

Da li ste zadovoljni, evo odgovor e biti jo i u tijeku sjednice, evo ja utvrujem da smo uspjeli u sat vremena odgovoriti na sva vijenika pitanja za danas. Isto tako ja jo jednom apeliram da za odreene prijedloge i upite koje imate kao vijenici, uistinu moete cijelo vrijeme 24 sata kontaktirati proelnike i dunosnike, pa koristite i taj nain da na neki nain sudjelujete u kreiranju politika. Prelazimo na rad po utvrenom dnevnom redu.

TOKA 1.

USVAJANJE SKRAENOG ZAPISNIKA SA 5. SJEDNICE GRADSKOG VIJEA GRADA KARLOVCA

Uvodno obrazloenje dala je gospoa mr.sc. Marijana Tomii, dipl.pol., predsjednica Gradskog vijea grada Karlovca.

Bez rasprave, od nazonih 20 vijenika u vijenici, vijee je sa 20 glasova ZA donijelo je sljedei:

Z A K L J U A K

I.

Usvaja se skraeni zapisnik s 5. sjednice Gradskog vijea Grada Karlovca odrane dana 24. studenoga 2017. godine, u tekstu kako je dostavljen vijenicima sa pozivom za 6. sjednicu Gradskog vijea Grada Karlovca.

II.

Zapisnik se nalazi u prilogu ovog Zakljuka i ini njegov sastavni dio.

TOKA 2.

PRORAUN GRADA KARLOVCA ZA 2018. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2019. I 2020. GODINU

Uvodno obrazloenje dala je gospoa Lidija Malovi, dipl.oec., proelnica Upravnog odjela za proraun i financije, te je predloila amandmane predlagatelja koji postaju sastavni dio Prorauna kako slijedi:

A M A N D M A N

na prijedlog toke 2. dnevnog reda

I

Predlagatelj amandmana predlae da se u Proraunu Grada Karlovca za 2018.godinu, II Posebni dio, Rashodi,

Razdjel 004 Upravni odjel za prostorno ureenje, gradnju i zatitu okolia Glava 01 UO za prostorno ureenje, gradnju i zatitu okolia izvri izmjena proraunskih rashoda na slijedei nain:

Program 5000 Razvoj malog i srednjeg poduzetnitva Kapitalni projekt K500005 Poduzetnika zona Mekuje predlae se umanjenje rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine pozicija R0158 421 Graevinski objekti za iznos od 650.000 kuna i novi iznos je 688.437,00 kuna

Program 5000 Razvoj malog i srednjeg poduzetnitva Kapitalni projekt K500005 Poduzetnika zona Mekuje predlae se otvaranje nove stavke rashoda za usluge pozicija R0158-1 323 Rashodi za usluge u iznosu od 650.000,00 kuna.

A M A N D M A N

na prijedlog toke 2. dnevnog reda

I

Predlagatelj amandmana predlae da se u Proraunu Grada Karlovca za 2018.godinu, II Posebni dio, Rashodi,

Razdjel 006 Upravni odjel za imovinsko pravne poslove i upravljanje imovinom Glava 01 UO za imovinsko pravne poslove i upravljanje imovinom izvri izmjena proraunskih rashoda na slijedei nain:

Program 7000 Upravljanje imovinom, Kapitalni projekt K700002 Kupnja nekretnina predlae se umanjenje rashoda za kupnju zemljita pozicija R1023 411 Kupnja zemljita za iznos od 100.000,00 kuna i novi plan iznosi 3.300.000,00 kuna.

Program 7000 Upravljanje imovinom, Kapitalni projekt K70002 Kupnja nekretnina predlae se otvaranje nove stavke rashoda za kapitalne pomoi hrvatskim cestama za otkup zemljita pozicija R1023-1 386 Kapitalne pomoi Hrvatskim cestama za otkup zemljita u iznosu od 100.000,00 kuna.

A M A N D M A N

na prijedlog toke 2. dnevnog reda

I

Predlagatelj amandmana predlae da se u Proraunu Grada Karlovca za 2018.godinu, II Posebni dio, Rashodi,

Razdjel 008 Upravni odjel za drutvene djelatnosti

Glava 01 UO za drutvene djelatnosti Program 6019 Kapitalna ulaganja u objekte kulture, Kapitalni projekt K600001 Muzej domovinskog rata Turanja, dodati poziciju rashoda R00352-1 451 Dodatna ulaganja na graevinskim objektim iu iznosu od 520.000,00 kuna

Glava 00803 Ustanove kulture, Korisnik 02 Gradski muzej, Program 6019 K600001 Muzej domovinskog rata Turanj smanjiti poziciu rashoda R0910 451 Dodatna ulaganja na graevinskim objektima u iznosu od 520.000,00 i novi plan e iznositi 1.480.000,00 kuna.

A M A N D M A N

na prijedlog toke 2. dnevnog reda

I

Predlagatelj amandmana predlae da se u Proraunu Grada Karlovca za 2018.godinu, II Posebni dio, Rashodi,

Razdjel 001 Upravni odjel za proraun i financijei

Glava 01 UO za proraun i financije, Program 1001 Upravljanje javnim financijama, Aktivnost A100001 Rashodi za zaposlene u Gradskoj upravi 311 Rashodi za bruto plae smanjuju se za 200.000 kn i novi plan iznosi 15.000.000 kuna.

Razdjel 008 UO za drutvene djelatnosti

Glava 00801 UO za drutvene djelatnosti, Program 3002 Kapitalni projekt K300031 Rekonstrukcija djejeg vrtia Dubovac, otvara se nova pozicija rashoda 451 Dodatna ulaganja na graevinskim objektima u iznosu od 200.000,00 kuna

Predsjednica Gradskog vijea izvijestila je vijenike da je Odbor za financije, gradski proraun i gradsku imovinu na svojoj sjednici razmatrao navedenu toku te predlae da se usvoji Proraun Grada Karlovca za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu.

U raspravi sudjelovali su: Dubravko Golubi ispred kluba vijenika SDP-a, Anita Bolari, Boro Mrkalj, Marija Bodroi Zori, Dubravko Deli, Lidija Malovi, Damir Mandi i Dario Jankovi.

Nakon provedene rasprave, od nazonih 21 vijenika u vijenici vijee je sa 15 glasova ZA, 2 glasa PROTIV i 4 glasa SUZDRANA donijelo je

PRORAUN GRADA KARLOVCA ZA 2018.

I PROJEKCIJE ZA 2019. I 2020. GODINU

I. OPI DIO

lanak 1.

Proraun Grada Karlovca za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu obuhvaaju:

lanak 2.

Prihodi i rashodi te primici i izdaci po ekonomskoj klasifikaciji utvruju se u Raunu prihoda i rashoda i Raunu financiranja za razdoblje 2018. do 2020. godine u Opem dijelu Prorauna.

lanak 3.

Pregled Prorauna po programima, aktivnostima, projektima i izvorima financiranja po ekonomskoj klasifikaciji, programima i izvorima financiranja od 2018. do 2020 .godine dat je u Posebnom dijelu prorauna i objavit e se u Glasniku Grada Karlovca.

lanak 4.

Proraun Grada Karlovca za 2018. godinu s pripadajuim projekcijama stupa na snagu osam dana od objave u Slubenom glasilu Grada Karlovca, a primjenjuje se od 01.sijenja 2018. godine.

TOKA 3.

ODLUKA O IZVRENJU PRORAUNA GRADA KARLOVCA ZA 2018. GODINU

Uvodno obrazloenje dala je gospoa Lidija Malovi, dipl.oec., proelnica Upravnog odjela za proraun i financije.

Predsjednica Gradskog vijea izvijestila je vijenike da je Odbor za financije, gradski proraun i gradsku imovinu na svojoj sjednici razmatrao navedenu toku te predlae da se usvoji Odluka o izvrenju Prorauna Grada Karlovca za 2018. Godinu.

Budui da nije bilo rasprave, od nazonih 16 vijenika u vijenici, vijee je sa 14 glasova ZA i 2 glasa PROTIV donijelo sljedeu

O D L U K U

O IZVRAVANJU PRORAUNA GRADA KARLOVCA

ZA 2018. GODINU

OPE ODREDBE

lanak 1.

Ovom se Odlukom ureuje struktura prihoda, primitaka, rashoda i izdataka Prorauna Grada Karlovca za 2018. godinu (u daljnjem tekstu: Proraun), njegovo izvravanje, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, opseg zaduivanja i davanje jamstava, koritenje namjenskih prihoda, prava i obveze korisnika proraunskih sredstava, ovlasti Gradonaelnika u izvravanju Prorauna, te druga pitanja u svezi s izvravanjem prorauna.

lanak 2.

Sredstva za rashode i izdatke osiguravaju se tijelima gradske uprave i proraunskim korisnicima i to: ustanovama kojima je Grad osniva, osnovnim kolama i javnoj vatrogasnoj postrojbi koje se financiraju kao decentralizirane funkcije, vijeima nacionalnih manjina, mjesnim odborima i gradskim etvrtima, te ostalim korisnicima koji su u njegovu Posebnom dijelu odreeni za nositelje sredstava.

U okviru razdjela i glava osigurana su sredstva za rashode tijela Gradske uprave, proraunske i druge krajnje korisnike, po pojedinim programima, projektima i aktivnostima.

STRUKTURA PRORAUNA

lanak 3.

Proraun se sastoji od Opeg i Posebnog dijela te Plana razvojnih programa.

Opi dio Prorauna sadri Raun prihoda i rashoda, te Raun financiranja.

U Raunu prihoda i rashoda iskazani su svi prihodi i rashodi, koji su iskazani u Proraunu Grada Karlovca za 2018. godinu. Prihodi Prorauna iskazani su po izvorima iz kojih potjeu (porezni prihodi, pomoi, prihodi od imovine, prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima, prihodi od prodaje nefinancijske imovine i ostali prihodi), a ubiru se i uplauju sukladno zakonima i drugim propisima. Iz navedenih prihoda financiraju se programi javnih potreba utvrenih na nivou Grada za 2018. godinu.

U raunu financiranja iskazani su primici od financijske imovine i zaduivanja, te izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova.

Proraun Grada Karlovca je konsolidirani proraun i sadri sve prihode, primitke i rashode i izdatke Grada Karlovca i proraunskih korisnika Grada Karlovca.

Posebni dio sadri raspored rashoda i izdataka proraunskih korisnika prema organizacijskoj, programskoj, ekonomskoj, lokacijskoj i funkcijskoj klasifikaciji te prema izvorima financiranja.

Plan razvojnih programa je dokument jedinice lokalne samouprave sastavljen za trogodinje razdoblje koji sadri ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne samouprave povezane s programskom i organizacijskom klasifikacijom prorauna.

Plan razvojnih programa za razdoblje 2018.-2020.godine po godinama iskazuje se kao pregled kapitalnih ulaganja Grada.

IZVRAVANJE PRORAUNA

lanak 4.

Proraun Grada Karlovca planira se i izvrava kroz sustav lokalne riznice putem jedinstvenog novanog rauna preko kojega se obavljaju sve financijske transakcije Prorauna pri emu proraunski korisnici nemaju svoje novane raune.

Proraunski korisnici Grada Karlovca ukljueni u sustav lokalne riznice su:

1. Javna vatrogasna postrojba Grada Karlovca,

2. Gradsko kazalite Zorin dom,

3. Gradsko muzej,

4. Gradska knjinica Ivan Goran Kovai,

5. Osnovna kola Banija,

6. Osnovna kola Reica,

7. Osnovna kola Skakavac,

8. Osnovna kola vara

9. Osnovna kola Grabrik,

10.Osnovna kola Dubovac,

11.Osnovna kola Turanj,

12.Osnovna kola Mahino,

13.Osnovna kola Dragojle Jarnevi,

14.Osnovna kola Brae Seljan,

15.Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladei,

16.Djeji vrti Karlovac,

17.Djeji vrti etiri rijeke.

18.Aquatika slatkovodni akvarij i muzej rijeka

lanak 5.

Proraun se izvrava od 01.sijenja do 31.prosinca 2018. godine.

Samo naplaeni prihodi u kalendarskoj godini priznaju se kao prihodi Prorauna za 2018.godinu.

Rashodi prorauna su svi rashodi za koje je nastala obveza u 2018. godini, neovisno o njihovom plaanju.

lanak 6.

Organizacijskom klasifikacijom posebnog dijela Prorauna formirano je sedam razdjela u sklopu kojih su planirane glave, unutar kojih se nalaze proraunski korisnici i ostali korisnici proraunskih sredstava.

Upravni odjel za proraun i financije obvezan je u roku osam dana od stupanja na snagu prorauna, izvijestiti sva tijela gradske uprave o odobrenim sredstvima u Proraunu za 2018. godinu.

Upravni odjeli Gradske uprave duni su u roku daljnjih osam dana izvijestiti svoje krajnje proraunske i ostale korisnike o odobrenim sredstvima u Posebnom dijelu prorauna.

lanak 7.

Odlukom ili drugim aktom ne mogu se stvarati obveze na teret prorauna, ako za iste nisu osigurana sredstva.

Proraunskim korisnicima sredstva se doznauju putem lokalne riznice prorauna iskljuivo na osnovu pismenog dokumenta (isprave) iz koje je vidljivo:

da je namjena odobrena u proraunu

da je iznos stvorene obveze u visini odobrenog iznosa,

da je obveza likvidirana od nadlene osobe.

lanak 8.

Nalogodavac i odgovorna osoba za izvravanje Prorauna u cjelini je Gradonaelnik.

Upravni odjeli i proraunski korisnici mogu preuzeti obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaanje u slijedeim godinama samo uz pisanu suglasnost Gradonaelnika uz prethodno pisano miljenje Upravnog odjela za proraun i financije.

Upravni odjel za proraun i financije izvrava Proraun i o tome izvjetava Gradonaelnika.

Proelnici tijela gradske uprave te elnici pravnih osoba koje su korisnici Prorauna, odgovorni su za planiranje i izvravanje svoga dijela Prorauna.

Odgovornost za izvravanje Prorauna u smislu odredbe stavka 4. ovoga lanka podrazumijeva odgovornost za preuzimanje i verifikaciju obveza, izdavanje naloga za plaanje na teret proraunskih sredstava te za utvrivanje prava naplate i izdavanje naloga za naplatu u korist proraunskih sredstava.

Proelnici tijela gradske uprave i elnici proraunskih korisnika koji su korisnici Prorauna odgovorni su za zakonito, svrhovito, uinkovito i ekonomino raspolaganje proraunskim sredstvima.

lanak 9.

Korisnici moraju sredstva osigurana u Proraunu koristiti za utvrene namjene tedljivo i racionalno.

Proraunska sredstva mogu se koristiti samo za namjene i do visine koje su odreene u posebnom dijelu Prorauna.

Prijedlozi odluka i drugih akata koje donosi gradonaelnik odnosno koje gradonaelnik predlae na donoenje Gradskom vijeu, a imaju fiskalni uinak, donose se odnosno utvruju uz prethodno pribavljeno miljenje Upravnog odjela za proraun i financije.

lanak 10.

Rashodi i izdaci Prorauna koji se financiraju iz namjenskih prihoda i primitaka te iz prihoda od pomoi izvravat e se do iznosa naplaenih prihoda i primitaka za te namjene.

Uplaene, a neplanirane pomoi, donacije i prihodi za posebne namjene mogu se koristiti prema naknadno utvrenim aktivnostima i/ili projektima u proraunu uz prethodnu suglasnost Gradonaelnika za otvaranje novog izvora / aktivnosti / stavke u proraunu.

Uplaene, a manje planirane pomoi i donacije, mogu se izvravati do visine naplaenih sredstava.

lanak 11.

Prednost u podmirivanju rashoda/izdataka imaju rashodi/izdaci za otplatu duga i pokrie danih jamstava, zatim financiranje rada tijela Gradske uprave i proraunskih korisnika, rashodi za provoenje socijalnog programa, financiranje kapitalnih izdataka i ostalih rashoda utvrenih zakonom, ovisno o mogunostima prorauna.

Otplata glavnica i kamata, te jamstava mogu se izvravati iznad planiranih iznosa.

lanak 12.

Tijela gradske uprave odgovorna su za prikupljanje proraunskih prihoda, za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda, u skladu sa zakonima i propisima donesenim na temelju zakona, a s druge strane za izvravanje svih rashoda sukladno planiranim iznosima i namjenama.

Pravne osobe proraunski korisnici odgovorni su za naplatu prihoda i primitaka u okviru svoje nadlenosti i za njihovu uplatu u proraun Grada Karlovca te za izvravanje svih rashoda u skladu s odobrenim namjenama.

lanak 13.

Proraunskim korisnicima Grada Karlovca ukljuenim u sustav riznice utvruje se blagajniki maksimum u iznosu od 10.000,00 kuna. Blagajniki maksimum u upravnim tijelima Grada Karlovca iznosi 20.000,00 kuna.

lanak 14.

Pogreno ili vie uplaeni prihodi u Proraun, vraaju se uplatiteljima na teret tih prihoda, a temeljem zahtjeva uplatitelja i dokaza o pogreno ili vie uplaenom prihodu.

Naredbu za povrat pogreno ili vie uplaenih prihoda donosi Upravni odjel za proraun i financije na temelju dokumentiranog zahtjeva kojeg potpisuje proelnik Upravnog odjela u ijoj nadlenosti je naplata tih prihoda, odnosno osoba koju on ovlasti.

lanak 15.

Prihodi koje ostvare vijea nacionalnih manjina obavljanjem vlastite djelatnosti, iz donacija, po posebnim propisima ili iz drugih izvora, namjenski su prihodi nacionalnih manjina te se uplauju i izvravaju preko njihovog rauna sukladno usvojenom Financijskom planu.

lanak 16.

Prihodi to ih ostvare mjesni odbori i gradske etvrti obavljanjem djelatnosti, iz donacija i drugih izvora, prihodi su Prorauna i uplauju se na raun Prorauna, a izvravaju preko njihovog rauna sukladno usvojenom Financijskom planu.

Mjesni odbori i gradske etvrti mogu preuzimati obveze i plaati ih po stavkama rashoda za ije su financiranje planirani prihodi iz stavka 1. ovoga lanka, iskljuivo do iznosa naplaenih prihoda.

ISPLATE SREDSTAVA IZ PRORAUNA

lanak 17.

Svaka isplata iz Prorauna mora se temeljiti na vjerodostojnoj knjigovodstvenoj ispravi, kojom se dokazuje obveza plaanja.

Proelnik Upravnog odjela i elnik pravne osobe proraunskog korisnika, odnosno osoba na koju je pravo preneseno, mora prije isplate provjeriti i potvrditi potpisom pravni temelj i visinu isplate koja proizlazi iz knjigovodstvene isprave.

Nalog za isplatu iz Prorauna s oznakom pozicije Prorauna izdaje proelnik nadlenog Upravnog odijela, a supotpisuju Gradonaelnik ili zamjenici Gradonaelnika, prema nadlenosti.

Gradonaelnik moe samostalno raspolagati proraunskim sredstvima ija pojedinana vrijednost ne prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se donosi odluka, a najvie do 950.000,00 kuna.

Gradonaelnik moe na prijedlog proelnika Upravnog odjela za Proraun i financije, odobriti odgodu plaanja duga ili odobriti obronu otplatu duga po zahtjevu dunika, uz primjereno osiguranje i kamate.

Plaanje duga moe se odgoditi za jedan mjesec, a plaanje u jednakim mjesenim obrocima moe se odobriti do 12 mjeseci.

Odgoda plaanja, obrona otplata duga ili otpis potraivanja s osnove tzv. nejavnih davanja provode se sukladno Uredbi Vlade RH o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaanja, obronu otplatu dug ate prodaju, otpis ili djelomian otpis duga. O odgodi plaanja, obronoj otplati duga ili otpisu potraivanja donosi se rjeenje gradonaelnika u skladu s odredbama Zakona o opem upravnom postupku.

Odgoda plaanja, obrona otplata duga ili otpis potraivanja s osnove javnih davanja provode se sukladno odredbama Opeg poreznog zakona uz uvijet da dunik sklopi s Gradom upravni ugovor i dostavi odgovarajue instrumente osiguranja plaanja.

Gradonaelnik moe otpisati ili djelomino otpisati potraivanja, ako bi trokovi naplate potraivanja bili u nerazmjeru s visinom potraivanja ili se ustanovi apsolutna nemogunost naplate zbog okonanog steajatrgovakog drutva ili brisanja iz sudskog registra.

lanak 18.

Upravni odjeli Grada mogu sklapati ugovore o nabavi roba, obavljanju usluga i ustupanju radova sukladno zakonskim propisima koji ureuju ovo podruje i godinjem planu nabave.

Gradonaelnik donosi Odluku o poetku postupka javne nabave.

lanak 19.

Ustanove i trgovaka drutva kojima je Grad osniva provode postupak nabave sukladno zakonskim propisima i svom godinjem planu nabave.

lanak 20.

Obraun i isplatu plaa korisnici mogu vriti na temelju osnovice utvrene kolektivnim ugovorom ili pravilnikom.

Osnovicu i koeficijente za obraun plae, gradonaelnika i njegovih zamjenika odreuje odlukom Gradsko vijee na prijedlog gradonaelnika.

Radi pravodobnog obraunavanja i doznaivanja proraunskih sredstava u 2017. godini za plae i druge rashode, korisnici koji se financiraju iz Prorauna obvezni su nadlenom Upravnom odjelu dostaviti rjeenje o zasnivanju i o prestanku radnog odnosa zaposlenika.

Rjeenje iz stavka 3. ovoga lanka korisnici su obvezni dostaviti u roku od osam dana od dana zasnivanja ili prestanka radnog odnosa.

Sredstva za ostala materijalna prava isplaivati e se korisnicima prema kolektivnim ugovorima i sporazumima ili pravilnicima u visini i opsegu utvrenima istima.

lanak 21.

Instrumente osiguranja plaanja, kojima se stvaraju obveze na teret Prorauna priprema Upravni odjel za proraun i financije, a potpisuje Gradonaelnik.

Instrumenti osiguranja plaanja primljeni od pravnih osoba kao sredstvo osiguranja naplate potraivanja ili izvoenja radova i usluga, dostavljaju se Upravnom odjelu za proraun i financije.

Evidenciju izdanih i primljenih instrumenata osiguranja plaanja vodi Upravni odjel za proraun i financije.

PLAANJE PREDUJMA

lanak 22.

Plaanje predujma mogue je samo iznimno i to na temelju prethodne suglasnosti Gradonaelnika

Bez suglasnosti Gradonaelnika iz stavka 1. ovog lanka mogu se plaati objave u slubenom glasilu Republike Hrvatske, godinje pretplate na strunu literaturu i ostale isplate do maksimalnog pojedinanog iznosa od 10.000,00 kuna.

URAVNOTEENJE PRORAUNA I PRERASPODJELA SREDSTAVA

lanak 23.

Ako tijekom godine doe do poveanja rashoda/izdataka ili smanjenja prihoda/primitaka Gradonaelnik moe poduzeti mjere za uravnoteenje prorauna propisano Zakonom.

Ukoliko se primjenom privremenih mjera Proraun ne uravnotei, izvrit e se Izmjene i dopune Prorauna, koje e donijeti Gradsko vijee.

Sukladno izmjenama i dopunama Prorauna, proraunski i krajnji korisnici obvezni su izmijeniti i dopuniti svoje financijske planove i planove nabave u roku od 15 dana od stupanja na snagu izmjena i dopuna Prorauna i o tome izvijestiti nadleni Upravni odjel.

lanak 24.

Gradonaelnik moe odobriti preraspodjelu sredstava unutar pojedinog razdjela i izmeu pojedinih razdjela na prijedlog proelnika Upravnog odjela gradske uprave, uz prethodno pribavljeno miljenje Upravnog odjela za proraun i financije. Preraspodjela sredstava moe se izvriti najvie do 5% rashoda i izdataka na proraunskoj stavci donesenoj od strane Gradskog vijea koja se umanjuje.

O izvrenim preraspodjelama Gradonaelnik je duan polugodinje izvijestiti Gradsko vijee.

KORITENJE NAMJENSKIH I VLASTITIH PRIHODA

lanak 25.

Sredstva ostvarena od spomenike rente uplaena u Proraun koriste se za programe i aktivnosti za zatitu i ouvanje kulturnih dobarai Grada. Potrebno je sainiti program utroka sredstava od spomenike rente.

Nadleni Upravni odjel nadzire ostvarenje i troenje prihoda iz stavka 1. ovog lanka, o emu e izvijestiti Gradonaelnika i Gradsko vijee.

Namjenski prihodi i primici koji ne budu iskoriteni u ovoj proraunskoj godini, prenose se u proraun za narednu proraunsku godinu.

lanak 26.

Vlastiti prihodi koje proraunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tritu i u trinim uvjetima slue za pokrie rashoda proraunskih korisnika.

Prihodi iz stavka 1. ovoga lanka uplauju se na jedinstveni raun lokalne riznice tj. na iro raun Grada za redovno poslovanje.

Vlastiti prihodi koji ne budu iskoriteni u ovoj proraunskoj godini, prenose se u proraun za narednu proraunsku godinu temeljem Odluke Gradskog vijea.

Namjenski prihodi i primici proraunskih korisnika koji ne budu iskoriteni u ovoj proraunskoj godini, prenose se u proraun za narednu proraunsku godinu temeljem Odluke Gradskog vijea.

IZVJETAVANJE

lanak 27.

Upravni odjel za proraun i financije podnosi Gradonaelniku polugodinji i godinji izvjetaj o ostvarenju prorauna, koji dostavljaju Gradskom vijeu u rokovima propisanim Zakonom o proraunu.

Trgovaka drutva, ustanove u vlasnitvu Grada, mjesni odbori i gradske etvrti duni su dostaviti godinji izvjetaj o poslovanju (ostvarenje financijskog plana i izvjetaj o radu) nadlenom Upravnom odjelu najkasnije do 30.svibnja tekue godine za prethodnu godinu.

Izvjetaj o poslovanju mora sadravati i prijedlog koritenja neutroenih sredstava (proraunskih i vlastitih), odnosno prijedlog pokria gubitka poslovanja.

Nadleni upravni odjel duan je dostaviti izvjetaje o poslovanju ustanova, trgovakih drutava i ostalih korisnika Gradonaelniku najkasnije do 30.rujna tekue godine za prethodnu godinu.

TEKUA ZALIHA PRORAUNA

lanak 28.

U Proraunu Grada planirana su sredstva Tekue zalihe u iznosu od 250.000,00 kuna.

Sredstva Tekue zalihe koriste se u skladu sa lankom 56. Zakona o proraunu (N.N. 87/08; 136/12; 15/15.)

O koritenju sredstava Tekue zalihe Prorauna odluku donosi Gradonaelnik.

Gradonaelnik je obvezan mjeseno izvijestiti Gradsko vijee o koritenju sredstava Tekue zalihe.

Sredstva Tekue zalihe Prorauna ne mogu se koristiti za pozajmljivanje.

UPRAVLJANJE FINANCIJSKOM IMOVINOM

lanak 29.

Raspoloivim novanim sredstvima na raunu Prorauna upravlja Gradonaelnik.

Raspoloiva novana sredstva mogu se oroavati kod poslovne banke potujui naela sigurnosti i likvidnosti.

Odluku o oroavanju donosi Gradonaelnik.

Prihodi od upravljanja raspoloivim novanim sredstvima prihodi su Prorauna.

Novana sredstva iz stavka 1. ovoga lanka mogu se ulagati samo s rokom povrata do 31. prosinca 2018. godine.

lanak 30.

Odluku o kupnji dionica ili udjela trgovakog drutva, ako su za te namjene osigurana sredstva u Proraunu i ako se time titi javni interes, odnosno interes Grada, donosi Gradsko vijee.

Odluku o stjecanju udjela ili poveanju temeljnog kapitala trgovakog drutva u vlasnitvu Grada Karlovca, ako su za te namjene osigurana sredstva u Proraunu Grada Karlovca, donosi Gradonaelnik, ukoliko njihova pojedinana vrijednost ne prelazi 0,5% izvornih prihoda prorauna.

Odluku o prodaji dionica ili udjela u kapitalu pravnih osoba, odluku o tome donosi Gradsko vijee, ukoliko to nije u suprotnosti s posebnim zakonima.

Ostvarena sredstva od prodaje i zamjene nefinancijske imovine mogu se koristiti samo za kapitalne rashode, za ulaganje u dionice i udjele trgovakih drutava, te za otplate glavnice na temelju dugoronog zaduivanja Grada.

Ostvarena sredstva od prodaje dionica i udjela u kapitalu, mogu se koristiti samo za otplatu glavnice duga ili za nabavu imovine Grada.

lanak 31.

Grad Karlovac moe dati pozajmicu pravnoj osobi u vlasnitvu Grada i ustanovi iji je osniva Grad do visine i pod uvjetima koje svojom odlukom utvrdi Gradonaelnik. Tako odobrena pozajmica mora biti vraena u Proraun Grada Karlovca najkasnije do 31. prosinca 2017. godine.

UPRAVLJANJE NEFINANCIJSKOM DUGOTRAJNOM IMOVINOM GRADA

lanak 32.

Upravljanje nefinancijskom imovinom Grada podrazumijeva njezino koritenje, odravanje i davanje u zakup ili najam.

Tijela gradske uprave upravljaju nefinancijskom dugotrajnom imovinom Grada koju posjeduju za obavljanje poslova iz svog djelokruga rada sukladno opim aktima grada, brigom dobrog gospodara i vode popis o toj imovini u skladu sa zakonom.

Sredstva za odravanje i osiguranje dugotrajne nefinancijske imovine osiguravaju se u rashodima poslovanja. Poslove sklapanja ugovora s osiguravateljima i naplatu teta obavlja Upravni odjel za ope poslove.

lanak 33.

Knjigovodstvena evidencija nefinancijske dugotrajne imovine Grada vodi se u Upravnom odjelu za proraun i financije.

Proelnici upravnih odjela gradske uprave duni su dostaviti podatke o svakoj poslovnoj promjeni na imovini kojom upravljaju Upravnom odjelu za proraun i financije.

lanak 34.

Kada se sredstva Prorauna koriste za ulaganja u nefinancijsku imovinu trgovakog drutva u veinskom vlasnitvu Grada, tada se pitanja vlasnitva nefinancijske imovine regulira ugovorom.

ZADUIVANJE I GRADSKA JAMSTVA

lanak 35.

Grad Karlovac moe se dugorono zaduiti samo za investiciju koja se financira iz Prorauna, a koju potvrdi Gradsko vijee.

Odluku o zaduivanju donosi Gradsko vijee uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske, a ukupno zaduivanje Grada moe iznositi najvie do 20% ostvarenih izvornih proraunskih prihoda u prethodnoj godini.

U iznos ukupne obveze Grada po zaduivanju ukljuen je iznos godinjeg anuiteta po kreditima, kao i obveze danih jamstava iz prethodnih godina.

Ogranienje zaduenosti Grada Karlovca ne odnosi se na projekte koji se sufinanciraju iz fondova EU, projekte energetske uinkovitosti u kojima sudjeluje Grad Karlovac.

Grad Karlovac e se u 2018.godini zaduiti u iznosu od 10.000.000,00 kuna za izgradnju mosta Hrneti Velika Jelsa, te u iznosu od 15.000.000,00 kuna za realizaciju projekta Karlovac II koji e se ralizirati tijekomnaredne tri fiskalne godine.

Grad Karlovac se moe kratkorono zaduiti najdue do 12 mjeseci za premoivanje nastale nelikvidnosti radi razliite dinamike naplate prihoda i dospijea obaveza prema dobavljaima i korisnicima.

Grad Karlovac, te tvrtke i ustanove kojima je Grad osniva, mogu sklopiti ugovor o javno privatnom partnerstvu na temelju provedenog natjeaja uz uvjet da godinji iznos svih naknada na temelju javno privatnog partnerstva ne prelazi 25% izvornih prihoda prorauna Grada Karlovca iz prethodne proraunske godine.

lanak 36.

Tekue otplate glavnice gradskog duga, iskazane u Raunu financiranja prorauna za 2017. godinu u svoti od 6.100.000,00 kuna, te pripadajue kamate, imaju prednost u izvravanju Prorauna pred svim ostalim izdacima.

lanak 37.

Pravna osoba u veinskom ili neizravnom vlasnitvu Grada i javna ustanova iji je osniva Grad, moe se dugorono zaduiti samo za investicijske projekte uz prethodnu pisanu suglasnost Gradonaelnika.

Zahtjev se podnosi u pismenom obliku i mora sadravati: namjenu kredita, naziv kreditora i uvjete kreditiranja s planom otplate.

U opseg mogueg zaduivanja Grada ukljuuju se izdane suglasnosti iz lanka 90. stavka 2. Zakona o proraunu.

Grad Karlovac o izdanim suglasnostima obvezan je izvijestiti Ministarstvo financija sukladno lanku 90. stavcima 4. i 5. Zakona o proraunu.

Grad Karlovac moe dati jamstvo za dugorono zaduenje trgovakom drutvu ili ustanovi u vlasnitvu Grada, ali je obvezan prije davanja jamstva ishoditi suglasnost ministra financija.

Grad Karlovac obvezan je o danim jamstvima izvjetavati Ministarstvo financija sukladno lanku 91. stavcima 6. i 7. Zakona o proraunu.

Pravne osobe koje su dobile suglasnost ili jamstvo od Grada Karlovca u smislu ovog lanka, dune su svaki mjesec do 5. u mjesecu za protekli mjesec u Upravni odjel za proraun i financije dostaviti informacije o stanju zaduenosti, a ugovor o zaduivanju u roku od pet dana od dana potpisivanja.

PRORAUNSKI NADZOR I UNUTARNJA KONTROLA

lanak 38.

Grad Karlovac ima pravo i obavezu kontrole financijskog, materijalnog i raunovodstvenog poslovanja svojih proraunskih korisnika.

Proraunski nadzor i unutarnja revizija obavljaju kontrolu i nadzor koritenja proraunskih sredstava, upozoravaju na nepravilnosti i neusklaenost sa zakonskim i drugim propisima.

Ovlatena osoba za proraunski nadzor provodi postupak proraunskog nadzora proraunskih korisnika i krajnjih korisnika te namjenskog troenja proraunskih sredstava svih pravnih i fizikih osoba koja dobivaju sredstva iz Prorauna, kao i namjenskog koritenja kreditnih sredstava za koje je Grad dao jamstvo.

Odgovorna osoba za nadzor mora izvijestiti Gradonaelnika o svim nepravilnostima u zapisniku o obavljenom nadzoru.

Korisnici su obvezni dati sve potrebne podatke, isprave i izvjea koja se od njih zatrae.

Ako se prilikom vrenja proraunskog nadzora utvrdi da su sredstva bila koritena protivno Zakonu ili Proraunu, izvijestit e se Gradonaelnik Grada i poduzeti mjere da se nadoknade tako utroena sredstva ili e se privremeno obustaviti isplata sredstava s pozicija s kojih su sredstva bila nenamjenski utroena.

lanak 39.

Unutarnji revizor duan je izraditi strateki plan unutarnje revizije za trogodinje razdoblje, te obaviti predviene unutarnje revizije poslovnih procesa u 2018. godini, kao i poslove po nalogu Gradonaelnika.

Nakon svake obavljene revizije izradit e izvjee u kojem se daje struno miljenje o uspostavljenim unutarnjim kontrolama u revidiranim poslovnim procesima.

ZAVRNE ODREDBE

lanak 40.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Glasniku Grada Karlovca, a primjenjuje se od 1. sijenja 2018. godine.

TOKA 4.

ODLUKA O IZMJENAMA ODLUKE O LOKALNIM POREZIMA GRADA KARLOVCA

Uvodno obrazloenje dala je gospoa Lidija Malovi, dipl.oec., proelnica Upravnog odjela za proraun i financije.

Predsjednica Gradskog vijea izvijestila je vijenike da je Odbor za financije, gradski proraun i gradsku imovinu razmatrali navedenu toku te predlau da se usvoji Odluka o izmjenama Odluke o lokalnim porezima Grada Karlovca.

Budui nije bilo rasprave, od nazonih 15 vijenika u vijenici vijee je sa 13 glasova ZA i 2 glasa PROTIV donijelo

O D L U K U O IZMJENAMA ODLUKE

O LOKALNIM POREZIMA GRADA KARLOVCA

lanak 1.

l.7.st.1. Odluke o lokalnim porezima KLASA:021-05/17-01/03, URBROJ:2133/01-01/01-17-6 mijenja se i glasi:

Prirez porezu na dohodak plaa se po stopi od 12% od utvrene osnovice, a uplauje se na poseban raun.

lanak 2.

U ostalom dijelu odluka o lokalnim porezima Grada Karlovca se ne mijenja.

lanak 3.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u Narodnim novinama, te e se objaviti u Glasniku grada Karlovca a primjenjuje se od 01.01.2018.godine.

TOKA 5.

PROGRAM GRADNJE OBJEKATA I UREAJA KOMUNALNE I DRUGE INFRASTRUKTURE U 2018. GODINI

Uvodno obrazloenje dala je gospoa Vesna Ribar, dipl.ing. gra. proelnica Upravnog odjela za prostorno ureenje, gradnju i zatitu okolia.

Predsjednica Gradskog vijea izvijestila je vijenike da je Odbor za financije, gradski proraun i gradsku imovinu i Odbor za komunalni sustav i razvoj na svojim sjednicama razmatrali navedenu toku te predlau da se usvoji Program gradnje objekata i ureaja komunalne i druge infrastrukture u 2018. godini.

Budui nije bilo rasprave, od nazonih 15 vijenika u vijenici vijee je sa 13 glasova ZA i 2 glasa SUZDRANA donijelo

PROGRAM GRADNJE OBJEKATA I UREAJA KOMUNALNE

I DRUGE INFRASTRUKTURE U 2018. GODINI

lanak 1.

Programom gradnje objekata i ureaja komunalne i druge infrastrukture u 2018. godini (dalje u tekstu: Program) odreuju se aktivnosti i projekti vezane uz gradnju objekata javne i drutvene namjene, izradu projektne dokumentacije, izgradnju komunalne infrastrukture te za dodatna ulaganja na objektima u vlasnitvu grada Karlovca u 2018. godini.

lanak 2.

Ukupni rashodi prikazani u ovom Programu iznose 39.611.500 ,00 kuna. Program sadri opis poslova s procjenom trokova, kao i iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje Programa s naznakom izvora financiranja kako slijedi:

1. Kapitalni projekt A03 3002 K300011 Ureenje i izgradnja prometnica

Sredstva osigurana na ovoj poziciji utroit e se na rekonstrukciju prometnica podgraa (Ulica P. R. Vitezovia, Ulica Obala V. Maurania, Ulica J. ipua, Ulica N. ebet