PROGRAM ZAŠTITE OKOLIŠA GRADA KARLOVCA 2011-2014 ... · Programi zaštite okoliša donose se za područja županija, grada Zagreba i velikih gradova u skladu s područnim / regionalnim,

10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV usluge zaštite okoliša

d.o.o.

član HEP grupe

Zagreb, svibnja 2011.

PROGRAM ZAŠTITE OKOLIŠA

GRADA KARLOVCA

2011-2014.

PRIJEDLOG NACRTA

Naručitelj: Grad Karlovac

Narudžba: 09/2010 (APO dok. br. 11-10-1215/11)

Radni nalog: RN 003/10-11

Br. dokumenta: 25-10-1927/11

Projekt izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša (član HEP grupe), Savska 41/IV, Zagreb

Vrsta dokumentacije: Program

Naziv projekta: Nacrt Programa zaštite okoliša grada Karlovca

Voditelj projekta: Andrea Rapić, dipl. ing. biologije _______________________

Suradnici: Staša Zovko Ćeramilac, prof. (APO d.o.o.)

Marija Pličik, dipl. ing. (Grad Karlovac)

Andrea Vrbanek, dipl. ing. (Grad Karlovac)

Martina Furdek - Hajdin, dipl. ing. (Grad Karlovac)

Pregledao: dr. sc. Vladimir Lokner, dipl. ing. _______________________

Odobrio: mr. sc. Damir Subašić, direktor _______________________

Kontrolirani primjerak 1 2 3 4 5 Rev. 2

Zagreb, svibanj 2011.

Program zaštite okoliša grada Karlovca, APO dok. br. 25-10-1927/11, rev. 2. str. 2/136

Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša (član HEP grupe) Naručitelj: Grad Karlovac

RN: 003/10-11



RN: 003/10-11

Sadržaj

A UVOD ...................................................................................................................................13 1 Pravna osnova .................................................................................................................13

1.1 Usvajanje i provedba Programa zaštite okoliša ...............................................................14 1.2 Usklañenost s drugim dokumentima ..............................................................................14

2 Pojmovi i skraćenice korištene u Programu ........................................................................18 B OSNOVNI PODACI O GRADU KARLOVCU.................................................................................21 C SUDIONICI ZAŠTITE OKOLIŠA ...............................................................................................25

1 Razina države i županije ...................................................................................................25 1.1 Država.........................................................................................................................25 1.2 Karlovačka županija......................................................................................................27

2 Grad Karlovac ..................................................................................................................28 2.1 Ustanove i poduzeća.....................................................................................................29 2.2 Udruge, javnost i pojedinci............................................................................................29

3 Ciljevi i mjere ...................................................................................................................30 D ZAŠTITA OKOLIŠA OPĆENITO ................................................................................................32

1 Zakonski okvir ..................................................................................................................32 2 Praćenje stanja okoliša u Gradu Karlovcu...........................................................................33 3 Uložena sredstva u zaštitu okoliša .....................................................................................33 4 Ciljevi i mjere ...................................................................................................................34

E SEKTORSKI PRITISCI NA OKOLIŠ NA PODRUČJU GRADA.........................................................37 1 Prostor i stanovništvo .......................................................................................................37

1.1 Zakonski okvir ..............................................................................................................37 1.2 Stanje na području .......................................................................................................38

2 Energetika .......................................................................................................................41 2.1 Zakonski okvir ..............................................................................................................41 2.2 Stanje na području .......................................................................................................42

3 Industrija i eksploatacija mineralnih sirovina ......................................................................44 3.1 Zakonski okvir ..............................................................................................................44 3.2 Stanje na području .......................................................................................................46

4 Poljoprivreda i šumarstvo..................................................................................................49 4.1 Zakonski okvir ..............................................................................................................49 4.2 Stanje poljoprivrede .....................................................................................................50 4.3 Stanje šumarstva .........................................................................................................52

5 Promet ............................................................................................................................53 5.1 Zakonski okvir ..............................................................................................................53 5.2 Stanje u području.........................................................................................................54

6 Turizam ...........................................................................................................................57 7 Ciljevi i mjere ...................................................................................................................58

F ZAŠTITA PO SASTAVNICAMA OKOLIŠA U GRADU KARLOVCU...................................................62 1 Zrak ................................................................................................................................62

1.1 Zakonski okvir ..............................................................................................................62 1.2 Stanje na području Grada Karlovca................................................................................64 1.3 Ciljevi i mjere ...............................................................................................................69

2 Vode................................................................................................................................72 2.1 Zakonski okvir ..............................................................................................................72 2.2 Stanje na području Grada Karlovca................................................................................73 2.3 Ciljevi i mjere ...............................................................................................................81

3 Tlo ..................................................................................................................................84 3.1 Zakonski okvir ..............................................................................................................84 3.2 Stanje na području .......................................................................................................85 3.3 Ciljevi i mjere ...............................................................................................................86

4 Otpad ..............................................................................................................................88 4.1 Zakonski okvir ..............................................................................................................88 4.2 Stanje na području .......................................................................................................89



RN: 003/10-11

4.3 Ciljevi i mjere ...............................................................................................................96 5 Buka..............................................................................................................................103

5.1 Zakonski okvir ............................................................................................................103 5.2 Stanje na području .....................................................................................................104 5.3 Ciljevi i mjere .............................................................................................................105

6 Biološka raznolikost i očuvanje krajobraza........................................................................108 6.1 Zakonski okvir ............................................................................................................108 6.2 Stanje na području .....................................................................................................109 6.3 Ciljevi i mjere .............................................................................................................121

G UPRAVLJANJE RIZICIMA I NESREĆAMA.................................................................................123 1 Zakonski okvir ................................................................................................................123 2 Stanje na području .........................................................................................................125 3 Ciljevi i mjere .................................................................................................................126

H INSTRUMENTI ZA PROVEDBU PROGRAMA ZAŠTITE OKOLIŠA ................................................128 1 Monitoring i informacijski sustav......................................................................................128

1.1 Zakonski okvir ............................................................................................................128 1.2 Stanje na području .....................................................................................................130

2 Meñunarodni projekti i projekti EU...................................................................................130 I SAŽETAK MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA......................................................................................131

1 Prioritetne mjere zaštite okoliša.......................................................................................131 J LITERATURA .......................................................................................................................133 K PRILOZI ..............................................................................................................................135

1 PRILOG 1 Pregledna karta izgrañenog sustava vodoopskrbe Grada Karlovca ......................135 2 PRILOG 2 Pregledna karta izgrañenog sustava odvodnje grada Karlovca............................135

Popis slika i tablica u Programu Slika 1 Područje Grada Karlovca u Karlovačkoj županiji i naselja na području Grada Karlovca ............................21 Slika 2 Dio područja Grada Karlovca (naselje Karlovac sa širim predgrañem) ...................................................22 Slika 3 Gustoća naseljenosti u naseljima Grada Karlovca (2001. godine) .........................................................40 Slika 4. Prostorni prikaz prometne infrastrukture i planova.............................................................................55 Slika 5 Vodna područja i podslivovi, te područja sektora i malih slivova u Hrvatskoj ........................................73 Slika 6 Izvadak iz Minske situacije Republike Hrvatske – područje Grada Karlovca............................................86 Slika 7. Udio pojedinih kategorija otpada prikupljenih od Čistoće d.o.o. Karlovac u 2009. godini ........................90 Slika 8. Pokrovnost zemljišta na području Grada Karlovca ............................................................................ 111 Slika 9. Karta staništa na području Grada Karlovca...................................................................................... 112 Slika 10. Izvadak iz Karte ekološke mreže RH - šire područje grada Karlovca ................................................. 115 Slika 11. AZO Baza podataka o postojećim postajama za motrenje zraka, voda i tla u RH ............................... 129 Tablica 1. Mjesečne i godišnje temperature i količine padalina u Karlovcu .......................................................24 Tablica 2. Utrošena sredstva na projekte i aktivnosti zaštite okoliša u gradu Karlovcu.......................................33 Tablica 3. Prostorni pokazatelji za namjenu površina Grada Karlovca ..............................................................38 Tablica 4. Popis planiranih poduzetničkih zona na području Grada Karlovca.....................................................47 Tablica 5. Popis postojećih i planiranih eksploatacijskih polja na području Grada Karlovca ................................48 Tablica 6. Podaci o imisijskim postajama Mjerne mreže grada Karlovca...........................................................65 Tablica 7. Rezultati praćenja dima i sumpornog dioksida na mjernim postajama za 2009. godinu ......................66 Tablica 8. Rezultati praćenja UTT te Pb i Cd u UTT na mjernim postajama za 2009. godinu ..............................66 Tablica 9. Podaci o emisijama u zrak iz stacionarnih izvora, kotlova u Karlovcu (2008. godina)..........................67 Tablica 10. Ukupno prijavljene količine hlapivih organskih spojeva iz postrojenja u Karlovcu .............................68 Tablica 11. Kapaciteti izvorišta vodoopskrbnog sustava na području grada Karlovca.........................................75 Tablica 12. Osnovni pokazatelji zdravstvene ispravnosti vode za piće na vodocrpilištima (2009. god).................76 Tablica 13. Osnovni pokazatelji zdravstvene ispravnosti vode na vodospremama (2009. god) ...........................76 Tablica 14. Osnovni pokazatelji zdravstvene ispravnosti vode za piće na izljevnim mjestima kod potrošača u Gradu Karlovcu u 2009. godini ..............................................................................................................................77 Tablica 15. Popis lokacija zelenih otoka u Gradu Karlovcu ..............................................................................91 Tablica 16. Popis tvrtki na području Grada Karlovca koje su izradile planove gospodarenja otpadom .................92 Tablica 17. Sastav odlagališnog plina na saniranom dijelu odlagališta Ilovac (2010. godina)..............................94 Tablica 18. Važna područja za divlje svojte i stanišne tipove i meñunarodno važno područje za ptice ............. 113 Tablica 19. Prijedlozi za zaštićena područja prirode na području Grada Karlovca ............................................ 117 Tablica 20. Popis prioritetnih mjera zaštite okoliša Grada Karlovca................................................................ 131



RN: 003/10-11

PODACI O OVLAŠTENIKU

Tvrtka APO d.o.o. Usluge zaštite okoliša (član HEP grupe) je ovlaštena za poslove zaštite okoliša

sukladno Uredbi o uvjetima za izdavanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša (NN

7/97), a ishoñenje ovlaštenja sukladno novom propisu je u tijeku.

U nastavku su izvadak iz sudskog registra APO i rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog

ureñenja i graditeljstva kojim se produljuje suglasnost APO za obavljanje stručnih poslova zaštite

okoliša.



RN: 003/10-11



RN: 003/10-11



RN: 003/10-11



RN: 003/10-11



RN: 003/10-11



RN: 003/10-11



RN: 003/10-11



RN: 003/10-11

A UVOD

1 Pravna osnova

Temeljni dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša u Hrvatskoj su: strategija održivog razvitka, plan

zaštite okoliša, program zaštite okoliša i izvješće o stanju okoliša. Zakonom o zaštiti okoliša (NN

110/07) propisano je da se strategija održivog razvoja i plan zaštite okoliša donose na razini Države.

Strategija održivog razvitka RH usvojena je 2009. godine (NN 30/09). U njoj su postavljeni osnovni

ciljevi i mjere održivog razvitka gospodarstva, održivoga socijalnog razvitka te zaštite okoliša i

identificirani ključni izazovi u njihovu ostvarivanju. Temeljem Strategije, donosi se osmogodišnji Plan

zaštite okoliša RH, koji odreñuje prioritetne ciljeve zaštite okoliša u Državi. Provedba ostvarenja

postavljenih temeljnih ciljeva i mjera prati se i analizira tijekom četverogodišnjih razdoblja i objavljuje

u obliku Izvješća o stanju okoliša. Novi Plan zaštite okoliša RH tek u izradi te je do njegovog usvajanja

na snazi Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02), izrañen temeljem prijašnjih propisa.

Pod dokumentima održivog razvitka i zaštite okoliša u širem smislu podrazumijevaju se i strategije,

planovi, programi i izvješća koji se donose ili su doneseni prema posebnim propisima u pojedinim

sektorima za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja. Ostale strategije donesene prema Zakonu o

zaštiti okoliša i posebnim propisima za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja, na odgovarajući

način, sastavni su dio Strategije održivog razvoja RH.

Programi zaštite okoliša donose se za područja županija, grada Zagreba i velikih gradova u skladu s

područnim / regionalnim, odnosno lokalnim posebnostima i obilježjima. Donose u roku od šest mjeseci

od usvajanja Plana zaštite okoliša. Programi zaštite okoliša sadrže:

• uvjete i mjere zaštite okoliša, s naglaskom na prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnicama

okoliša i pojedinim prostornim cjelinama područja za koji se Program donosi,

• subjekte koji su dužni provoditi mjere utvrñene Programom i ovlaštenja u svezi s provedbom

utvrñenih mjera zaštite okoliša,

• praćenje stanja okoliša i ocjenu potrebe uspostave mreže za dodatno praćenje stanja okoliša u

području za koji se Program donosi,

• način provedbe interventnih mjera u izvanrednim slučajevima onečišćivanja okoliša u području

za koji se Program donosi,

• rokove za poduzimanje pojedinih utvrñenih mjera te

• izvore financiranja za provedbu utvrñenih mjera i procjenu potrebnih sredstava.

Za potrebe praćenja ostvarivanja ciljeva iz Programa zaštite okoliša i drugih programskih dokumenata

te cjelovitog uvida u stanje okoliša na području županija i velikih gradova izrañuju se Izvješća o stanju

okoliša.



RN: 003/10-11

1.1 Usvajanje i provedba Programa zaštite okoliša

Program zaštite okoliša grada Karlovca (dalje Program) izrañuje se sukladno članku 46. Zakona

o zaštiti okoliša. Program se izrañuje prvi puta te osim elemenata propisanih u Zakonu, sadrži i kratku

analizu stanja okoliša, izrañenu temeljem dostupnih podataka i informacija. Stanje okoliša opisano je

po sastavnicama okoliša i prostornim cjelinama, odnosno sektorskim pritiscima na okoliš.

Program zaštite okoliša grada Karlovca donosi Gradsko vijeće grada Karlovca za četverogodišnje

razdoblje, uz prethodnu suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva.

Program se objavljuje u službenom "Glasniku grada Karlovca". Mora biti usklañen s važećim Planom

zaštite okoliša na državnoj razini (NEAP) i važećim Programom zaštite okoliša Karlovačke županije.

Usvojeni Program se u roku od mjesec dana mora dostaviti i Agenciji za zaštitu okoliša (AZO).

Javnost i zainteresirana javnost imaju pravo sudjelovati u postupcima utvrñivanja polazišta, izrade i

donošenja dokumenata zaštite okoliša uključujući i Program zaštite okoliša Grada Karlovca.

Šira javnost je obaviještena o početku izrade Programa zaštite okoliša i Plana gospodarenja otpadom

Grada Karlovca putem Interneta i lokalnih novina. Prijedlog Nacrta Programa zaštite okoliša Grada

Karlovca je u postupku donošenja bio dostupan na Internet stranici Grada Karlovca kako bi javnost i

zainteresirana javnost mogli dati primjedbe i prijedloge za dopunu. Takoñer prijedlog Nacrta Programa

dostavljen je nadležnom tijelu u Karlovačkoj županiji u kojoj je u tijeku priprema Županijskog Izvješća

o stanju okoliša.

Za Program zaštite okoliša ishoñena je suglasnost nadležnog Ministarstva nakon revizije sadržaja

temeljem dostavljenih primjedbi nadležnih državnih tijela.

Nakon četverogodišnjeg razdoblja izrañuje se Izvješće o stanju okoliša u kojemu se analiziraju

ostvarivanje ciljeva iz Programa i drugih programskih i planskih dokumenata zaštite okoliša na

području grada Karlovca te daje cjeloviti uvid u stanje okoliša grada Karlovca u proteklom

četverogodišnjem razdoblju. Izvješće donosi Gradsko vijeće. Usvojeno Izvješće o stanju okoliša

dostavlja se AZO.

1.2 Usklañenost s drugim dokumentima

1.2.1 Županijska razina

Program zaštite okoliša grada Karlovca mora biti usklañen s važećim dokumentima zaštite okoliša na

županijskoj razini, a to su:

• Program zaštite okoliša Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije 08/00)

• Plan gospodarenja otpadom Karlovačke županije (Glasnik KŽ 14/08)

• Prostorni plan Karlovačke županije (Glasnik KŽ 2/01, 33/01, 16/02, 36/08)

• Regionalni operativni plan Karlovačke županije (ROP)



RN: 003/10-11

Program takoñer mora biti usklañen s ostalim važećim regionalnim programima i planovima iz šireg

područja zaštite okoliša (zaštita zraka, voda, intervencije, zaštita i spašavanje, vrednovanje i zaštita

prirode, održivog korištenja energije i razvoja.

Važeći Program zaštite okoliša Karlovačke županije usvojen je 2000. godine. U Programu je

opisano stanje okoliša po elementima okoliša na području Županije prije početka provedbe Programa,

utvrñeni su svi elementi koji imaju utjecaja na okoliš, te propisane mjere zaštite okoliša s nositeljima

izrade, rokovima provedbe i procijenjenim troškovima. Rokovi provedbe dugoročnih mjera iz Programa

su do 2005. godine te je dio navedenih mjera proveden ili dijelom proveden, ali zbog promjene

propisa i nadležnosti i/ili nedostatka sredstava dio mjera je i do danas ostao nerealiziran. Tijekom

2004. godine za Županiju je izrañeno i usvojeno Izvješće o stanju okoliša (Glasnik Karlovačke

županije br. 42/04). U Izvješću su opisani nepovoljni utjecaji na okoliš i stanje okoliša u Županiji po

pojedinim elementima okoliša, nadzor i praćenje stanja okoliša te provedba Programa. Izvješćem je

ocijenjena je i proanalizirana provedba predloženih te načinjena ocjena potrebe izrade novih, odnosno

revizije postojećih dokumenata zaštite okoliša. Temeljem (tada važeće) obveze izrade Županijskog

Plana intervencija u zaštiti okoliša predložene su tri mogućnosti: izrada novog Programa zaštite okoliša

koji bi sadržavao i Plan intervencija, novelacija postojećeg Programa uz izradu zasebnog Plana

intervencija ili izrada opsežnog cjelovitog dokumenta koji bi sadržavao izvješće o stanju okoliša,

program zaštite okoliša i plan intervencija u zaštiti okoliša Karlovačke županije. Za Županiju u

meñuvremenu nije izrañen novi niti je noveliran postojeći Program zaštite okoliša. Trenutno u tijeku

priprema Izvješća o stanju okoliša Karlovačke županije, dok se za izradu Županijskog Programa zaštite

okoliša čeka donošenje novog Nacionalnog plana zaštite okoliša.

Prostorni plan Karlovačke županije (Glasnik KŽ 2/01, 33/01, 16/02, 36/08) u okviru ciljeva

prostornog ureñenja izdvaja: očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša, zaštitu

krajobraznih i prirodnih vrijednosti te racionalno korištenje i zaštitu prostora. U Prostornom planu dane

su trase i/ili lokacije postojećih i planiranih infrastrukturnih objekata, gospodarskih zona i drugih

potencijalnih onečišćivača okoliša, odlagališta otpada te zaštićena područja i dijelovi ekološke mreže i

drugi elementi važni za zaštitu prostora i okoliša u Županiji.

Plan gospodarenja otpadom Karlovačke županije ocjenjuje količine otpada, postojeću

infrastrukturu i stanje postupanja s otpadom u Županiji, te predlaže sustav održivog gospodarenja

otpadom i sanaciju neureñenih odlagališta i otpadom onečišćenog tla. Mjere gospodarenja otpadom

koje se predlažu ovim Programom i gradskim Planom gospodarenja otpadom grada Karlovca moraju

zadovoljiti okvir i ciljeve gospodarenja otpadom postavljene u Županijskom Planu.

ROP Karlovačke županije za razdoblje od 2005. do 2012. godine donesen je 2005. godine, te daje

osnovnu analizu Županije, primarno vezano uz razvoj poduzetništva i infrastrukture, viziju Županije i

strateške ciljeve do 2012. godine, prioritete i mjere te plan provedbe ROP-a. Strateški ciljevi su: Cilj 1:

Stvaranje preduvjeta za gospodarski razvoj; Cilj 2: Održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštita

okoliša; Cilj 3: Unapreñenje kvalitete života i promoviranje civilnog društva. U okviru 2. strateškog cilja



RN: 003/10-11

definirana su tri prioritetna područja intervencije: 1) Unapreñenje zaštite okoliša, 2) Poboljšanje

infrastrukture i 3) Unapreñenje zaštite prirode. Temeljem ROP-a izrañeni su akcijski planovi održivog

razvoja.

Sukladno obvezama temeljem Zakona o zaštite prirode 2008. godine izrañena je valorizacija zaštićenih

područja i cjelovita Stručna podloga zaštitu prirode Karlovačke županije1. Opisuje pokrov,

staništa i ekološku mrežu na području Županije, te revidira područja predložena za zaštitu.

Plan intervencija u zaštiti okoliša Karlovačke županije (lipanj 2006. godine) donesen je

temeljem tada važećih propisa u kojemu su opisani postojeće stanje okoliša, ostali planovi, izvori

opasnosti i analiza rizika, preventivne mjere za sprječavanje izvanrednog dogañaja, mjere i postupanje

u slučaju izvanrednog dogañaja, popis sudionika, provedba vježbi, informiranje i izvješćivanje. Planom

je utvrñeno 40 gospodarskih subjekata koji skladište/koriste opasne tvari na području Županije, a koji

su dostavili operativne planove, 12 tvrtki koje su izradile operativne planove iako nisu bile u obvezi te

26 tvrtki, mogućih obveznika izrade operativnih planova koji nisu izradili traženu dokumentaciju.

Strategija održivog korištenja energije Karlovačke županije (iz 2008. godine) nije dokument

zaštite okoliša, ali odreñuje smjernice za uspješan gospodarski i energetski razvitak Županije,

poštujući pri tom načela održivosti i zaštite okoliša. Glavni naglasak dan je na učinkovitom korištenju

energije i obnovljivim izvorima energije. U Strategiji su procijenjeni potencijalni učinci racionalnog

korištenja energije na zaštitu okoliša, razvitak lokalnog gospodarstva i poboljšanja socijalnih prilika

stanovništva Županije. Dani su prijedlozi organizacijskih mjera i akcijskog plana za razdoblje od 2009.

do 2011. godine.

1.2.2 Gradska razina

Ovaj Program mora biti usklañen s važećom prostorno-planskom dokumentacijom Grada, programima

i planovima iz područja zaštite i monitoringa okoliša i prirode, te gospodarenja otpadom, kao i

akcijskim planovima održivog razvoja. Najvažniji dokumenti su sljedeći:

• Prostorni plan ureñenja Grada Karlovca (dalje: PPU), (Glasnik Grada Karlovca br. (GGK) 1/02,

16/03, 4/04, 5/10, 6/11);

• Generalni urbanistički plan grada Karlovca (dalje GUP), GGK 14/07, 21/07, 6/08, 6/11);

• Plan gospodarenja otpadom Grada Karlovca (GGK 7/11);

• Akcijski planovi održivog razvoja za gospodarenje otpadom, prostorno planiranje i ureñenje

okoliša grada Karlovca (2001. godine);

• Strateški plan (razvoja) 2008.-2015. Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Karlovac (2008. godina);

• Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem na području Grada Karlovca;

• Program mjerenja kakvoće zraka na području grada Karlovca.

1 Državni zavod za zaštitu prirode: Stručna podloga zaštite prirode za reviziju Prostornog plana Karlovačke županije, Zagreb 2008. godine



RN: 003/10-11

Prostorni plan ureñenja Grada Karlovca u okviru globalnih prioriteta navodi "saniranje kritičnih

mjesta ugrožavanja prostora i okoliša". Zaštita posebnih vrijednosti prostora i okoliša ubraja se u

temeljne obveze iz PPU, a uključuje: 1) obveze očuvanja zone prirodnih i rekreacijskih vrijednosti uz

sam Karlovac, povijesnu urbanu cjelinu grada Karlovca te ruralne cjeline; 2) zaštitu pojedinih predjela/

lokaliteta. U cilju sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš nužno je: 1) Inventarizirati i ustanoviti

postojeće stanje okoliša i prirodne baštine s obzirom na klasifikaciju, kvalitetu i kvantitetu poremećaja,

te analizirati do sada poduzete aktivnosti za zaštitu i unapreñenje okoliša; 2) Izraditi potrebne

dokumente u svrhu zaštite i unapreñenja okoliša (program); 3) Uspostaviti učinkoviti sustav

ostvarivanja te zaštite i 4) Utvrditi politiku (potpora) i gospodarske elemente zaštite (financiranje).

PPU-om su naznačene mjere i aktivnosti koje je potrebno provesti za zaštitu voda i tla, krajobraza,

biljnog i životinjskog svijeta, prirode i kulturne baštine te zaštitu od buke na području Karlovca.

GUP grada Karlovca navodi usmjerenja prostornog razvoja Karlovca od značaja za urbano područje

grada, a to su: 1) Ravnomjerno i usklañeno razvijanje cijeloga gradskoga prostora, 2) Racionalno

korištenje i namjena prostora čuvajući naslijeñena kulturna dobra, šumske površine te podzemne i

nadzemne vode, 3) Obnova (revitalizacija) i ureñenje povijesnoga gradskog središta - naročito

"Zvijezde"; 4) Osiguranje zadovoljavajućih stambenih predjela koji će omogućiti ugodan život u gradu

manje gustoće i s više perivojnih i pejsažnih površina, 5) Osiguranje prostora za gospodarski razvoj

koji će omogućiti održivost gospodarskih ciljeva, ali i sačuvati prepoznatljive vrijednosti gradskog

prostora, 6) Osiguranje zadovoljavajućih prostora za javne i društvene namjene, 7) Osiguranje

potrebnih prostora za razvoj turizma, športa i rekreacije, 8) Osiguranje zadovoljavajućih perivojnih i

pejsažnih prostora u kvantitativnom i kvalitativnom smislu kako bi se očuvala i unaprijedila tradicijska

pejsažna slika – "Karlovac – grad parkova", 9) Osiguranje zaštite pitke vode, zaštite od poplavnih

voda, te uključivanje vode kao temeljnog fenomena Karlovca u urbanističko promišljanje ("Karlovac -

grad na četiri rijeke").

Akcijski planovi održivog razvoja za područja gospodarenja otpadom, prostorno

planiranje i ureñenje okoliša grada Karlovca2 proizlaze iz Regionalnog operativnog plana (ROP)

Karlovačke županije, a izrañeni su prema postavljenim ciljevima, prioritetima i mjerama ROP-a. Jedan

od ciljeva -- učlanjivanje Karlovca u Meñunarodnu mrežu gradova koji primjenjuju načela održivog

razvoja (tzv. ICLEI) -- već je ostvaren 2010. godine.

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa

i velikih nesreća za područje Grada Karlovca izrañena 2011. godine temeljem Zakona o zaštiti i

spašavanju. Opisuje učinke i moguće posljedice djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i

velikih nesreća po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra i okoliš te kapacitete za zaštitu i

spašavanje. Osnova je za izradu Vanjskog plana zaštite i spašavanja Grada Karlovca.

2 Drugo izdanje Akcijskih planova održivog razvoja za gospodarenje otpadom, prostorno planiranje i ureñenje okoliša grada Karlovca, Karlovac, 2010. godine



RN: 003/10-11

2 Pojmovi i skraćenice korištene u Programu

U ovom su poglavlju definirani i obrazloženi osnovni pojmovi i skraćenice korišteni u Programu3.

Održivi razvitak je gospodarski i socijalni razvitak društva koji u zadovoljavanju potreba današnjeg

naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih naraštaja, te omogućuje dugoročno

očuvanje kakvoće okoliša, biološke raznolikosti i krajobraza.

Okoliš je prirodno okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i čovjeka, koje omogućuje

njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te

materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek; svi u svojoj raznolikosti

i ukupnosti uzajamnog djelovanja.

Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnosti za okoliš,

sprječavanje nastanka šteta i/ili onečišćivanja okoliša, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih

okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete.

Kakvoća okoliša je stanje okoliša i/ili sastavnica okoliša, koje je posljedica djelovanja prirodnih pojava

i/ili ljudskog djelovanja, izraženo morfološkim, fizikalnim, kemijskim, biološkim, estetskim i drugim

pokazateljima.

Emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari u tekućem, plinovitom ili čvrstom stanju, i/ili ispuštanje energije

(toplina, zračenje, buka, vibracije, svjetlost) te ispuštanje organizama, iz pojedinog izvora u okoliš,

nastalo kao rezultat čovjekovih djelatnosti, kao i mikrobiološko onečišćivanje okoliša.

Prirodna dobra su sve sastavnice prirode koje čovjek koristi u gospodarske svrhe; prirodna dobra

mogu biti neobnovljiva (mineralne sirovine) i obnovljiva (biološka dobra, vode, obnovljivo tlo).

Prirodne vrijednosti su dijelovi prirode koji zavrjeñuju posebnu zaštitu radi očuvanja biološke i

krajobrazne raznolikosti, radi svoje osjetljivosti ili radi znanstvenoga, kulturološkoga, estetskoga,

obrazovnoga, gospodarskoga i drugoga javnog interesa.

Skraćenica Puni naziv/obrazloženje

AZO Agencija za zaštitu okoliša

DHZ Državni hidrometeorološki zavod

DON Donacije

DP Državni proračun

DR Dugoročno, >4 godina

DUZS Državna uprava za zaštitu i spašavanje

EBRD Europska banka za obnovu i razvoj

EF Europski fondovi i izvori financiranja

EU Europska unija

3 Definicije iz Zakona o zaštiti okoliša i Zakona o zaštiti prirode.



RN: 003/10-11


FZOEU, Fond Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

GEF Globalni fond za okoliš

GI Grañevinska inspekcija

GGK Glasnik Grada Karlovca

GP Gradski proračun

GS Gospodarski sektor

GUP generalni urbanistički plan grada Karlovca

GV Granične vrijednosti

GVE Granične vrijednosti emisija

HC Hrvatske Ceste

HCR Hrvatski centar za razminiranje

HEP Hrvatska elektroprivreda

HGK Hrvatska gospodarska komora

HOS Lakohlapivi organski spojevi (VOC, Volatile organic compound)

HŠ Hrvatske Šume

HUC Hrvatska uprava za ceste

HV Hrvatske vode

HZPSS Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu

HŽ Hrvatske željeznice

ICLEI Meñunarodna mreža gradova koji primjenjuj načela održivog razvoja

IPPC Integraded Pollution Prevention and Control (objedinjeni uvjeti zaštite okoliša)

ISPA Instrument for Structural Policies for Pre-Accession (Instrument za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju)

ISZO Informacijski sustav zaštite okoliša

IZO Inspekcija zaštite okoliša

IZP Inspekcija zaštite prirode

JANAF Jadranski naftovod

JPP Javna i privatna poduzeća

JU Javna ustanova

JUZPV Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije "Natura viva"

KD Komunalno društvo: Čistoća d.o.o. Karlovac

KR Kratkoročno, 0-2 godine

KŽ Karlovačka županija

MBR mehaničko-biološka razgradnja

MCS ljestvica Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica pojava i promjena koje izazivaju potresi

MDK Maksimalno dopuštene vrijednosti

MGRP Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

MK Ministarstvo kulture

MMPI Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

MPRRR Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva



RN: 003/10-11


MT Ministarstvo turizma

MZOPUG Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva

NN Narodne novine

NPDO (NEAP) Nacionalni plan djelovanja na okoliš (National Environmental Action Plan)

NRT (BAT) Najbolje raspoložive tehnike (Best available techniques)

NVO, NVU Nevladine organizacije, nevladine udruge

PCPA-Int PCAP International - Prevention of Cruelty to Animals and Plants (meñunarodna mreža organizacija za zaštitu prirode i okoliša)

PGO Plan gospodarenja otpadom

PPU Prostorni plan ureñenja Grada Karlovca

PR Prioritetno

PUO Procjena utjecaja na okoliš

RH Republika Hrvatska

ROO Registar onečišćenja okoliša

ROP Regionalni operativni program Karlovačke županije

SEVESO II direktiva Direktiva o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (96/82/EC, 2003/105/EC)

SGOR Savjet grañana za održivi razvoj

SR Srednjoročno, 2-4 godina

SUO Studija utjecaja na okoliš

SWOT analiza Metoda pomoću koje se ocjenjuje plan ili strategija (razvoja, područja, poduzeća...) i uključuje četiri ključna faktora: snage (strengths), slabosti (weakness), šanse (opportunities) i prijetnje (threaths).

SZS Stožer za zaštitu i spašavanje

ŠSS Šumska savjetodavna služba

TR Trajno (kontinuirano)

TV tolerantne vrijednosti (kakvoća zraka)

TZKa Turistička zajednica grada Karlovca

UTT Ukupna taložna tvar

UOKPZ Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, prostorno ureñenje i zaštitu okoliša Grada Karlovca

UOPP Upravni odjel za poduzetništvo i poljoprivredu Grada Karlovca

VGI Vodnogospodarska ispostava

VGO Vodnogospodarski odjel Hrvatskih voda

VI Vodopravna inspekcija

ViK Vodovod i Kanalizacija d.o.o. Karlovac

VP Vatrogasne postrojbe

ZZJZ Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije

ŽCGO Županijski centar za gospodarenje otpadom

ŽP Županijski proračun



RN: 003/10-11

B OSNOVNI PODACI O GRADU KARLOVCU

Položaj i teritorijalni ustroj

Karlovac ima središnji položaj unutar prostora Hrvatske i važno prometno značenje zbog smještaja na

najvažnijem poprečnom prometnom pravcu, koji iz Srednje Europe i Podunavlja, ali i iz kontinentalnih

sjevernih i istočnih krajeva Hrvatske preko Zagreba, jadranskim prirodnim prometnim pravcem i kroz

ključno pokupsko - karlovačko prometno čvorište, vodi do hrvatskih jadranskih luka i središta. Nalazi

se na krajnjem sjeveroistoku Karlovačke županije, unutar koje graniči s 10 jedinica lokalne

samouprave i to na sjeveru s Općinom Draganić, na zapadu s Gradom Ozalj i Općinom Netretić, na

jugu s Gradom Duga Resa i Općinama Barilović, Krnjak i Vojnić te na istoku s Općinom Lasinja,

odnosno još s Općinom Gvozd iz Sisačko-moslavačke županije i na sjeveru s Općinom Pisarovina iz

Zagrebačke županije. Područje Grada Karlovca zauzima površinu od 404,33 km2.

Slika 1 Područje Grada Karlovca u Karlovačkoj županiji i naselja na području Grada Karlovca

Grad Karlovac se sastoji od 52 naselja: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova

Glava, Brežani, Broñani, Cerovac Vukmanićki, Donja Trebinja, Donje Mekušje, Donji Sjeničak, Gornja

Trebinja, Gornje Stative, Gornji Sjeničak, Goršćaki, Husje, Ivančići Pokupski, Ivanković Selo, Ivošević

Selo, Kablar, Karasi, Karlovac (naselje), Klipino Brdo, Kljaić Brdo, Knez Gorica, Kobilić Pokupski,



RN: 003/10-11

Konjkovsko, Koritinja, Ladvenjak, Lipje, Luka Pokupska, Mahićno, Manjerovići, Okić, Popović Brdo,

Priselci, Rečica, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Šebreki, Šišljavić, Tušilović,

Tuškani, Udbinja, Utinja, Vodostaj, Vukmanić, Vukoder, Zadobarje, Zagraj i Zamršje (sukladno Zakonu

o područjima županija, gradova i općina u RH, NN 86/06, 16/07, 46/10). Na teritoriju Grada Karlovca

prema popisu stanovništva iz 2001. godine živjelo 59.395 stalnih stanovnika, s prosječnom gustoćom

naseljenosti od 146,9 stanovnika na km2, što je 3,5 puta više od županijskog prosjeka (oko 39 st/km2)

i dvostruko više od hrvatskog prosjeka (78 st/km2).

Prirodne cjeline

Na području Grada Karlovca ističu se dvije prirodne i gospodarske prostorne cjeline: niski i naplavno-

močvarni dijelovi te rubna pobrña.

Slika 2 Dio područja Grada Karlovca (naselje Karlovac sa širim predgrañem)

Niski i naplavno - močvarni dijelovi karlovačkog donjeg Pokuplja, južni rubni dijelovi Karlovačke kotline

sa složenim hidrografskim čvorištem, kojeg čine sastavci dijelova rijeke Kupe, njezinih pritoka Kupčine

(dijelom kanalizirane), Velike Utinje, Dobre i Korane sa svojim pritokama Mrežnicom i Radonjom, a

koje su velikim nanosima zatrpavale korito i uzrokovale stalne poplave i stvaranje močvarnih ravni.

Većim dijelom se prostire s lijeve strane i sjeverno od rijeke Kupe (108 - 121 m nadmorske visine), a

manjim dijelom s desne strane i južno od ove rijeke (110 - 130 m nadmorske visine). Kotlina je

ispunjena pleistocenim riječnim nanosima. Ovi prostori su zbog svojih livada i pašnjaka podobni za

razvitak mliječnog govedarstva, što je jedna od glavnih aktivnosti lokalnog stanovništva.



RN: 003/10-11

S desne strane i južno od rijeke Kupe, iznad pokupske nizine, prostiru se i izdižu brežuljci s terasastim

zemljištem tzv. rubna pobrña. To su viši jezerski neogeni sedimenti pliocenske, a u višim zonama

miocenske starosti. Mjestimično ima šljunkovitih pleistocenskih nanosa te vapnenačkih brežuljaka,

plitke kredne vapnene podine, koja prema jugozapadu prelazi u niski plitki zeleni i boginjavi karlovački

krš, u kojem su rijeke usjekle svoja strma kanjonska korita. Ovo valovito tercijarno rubno pobrñe,

nadmorske visine do ispod 400 m, sastavljeno je od mladotercijarnih sedimenata lapora, gline

(sirovina za rad ciglane), pješčenjaka, šljunka i pijeska, pretežno je pod šumom, vinogradima i

voćnjacima.

Ovo je područje seizmički i tektonski jako aktivno, naročito u prošlosti na što ukazuju nestabilnost tla i

prisutnost aktivnih termalnih i mineralnih izvora na rubu izvan područja Grada. To je zona VIIo

seizmičnosti prema MCS ljestvici.

Razvijeno je dosta isprano tlo, male plodnosti, prevladavaju slabo podzolirana tla, većinom ilovastog

do glinenog sastava i umjereno podzolasta tla osrednje i slabije plodnosti. Prirodna vegetacija su

hrastove ili miješane hrastove i grabove šume.

Klima

Područje Grada Karlovca ima umjereno toplu kišnu klimu s prevladavajućim svježim perialpskim i

kontinentalnim panonskim klimatskim utjecajima. Srednja godišnja temperatura iznosi 11°C.

Najhladniji mjesec u godini je siječanj, a najtopliji su srpanj i kolovoz. Najviša temperatura izmjerena

je u kolovozu 2000. godine (39,4°C), a najniža u siječnju 1985. godine (-26°C). Na području grada

prosječno godišnje padne 1.122 mm/m2, (Tablica 1) ali se količina oborina smanjuje te u posljednje tri

godine varira od 1.006 (2009.) do 1.149 mm (2007. godine). Prema karakteristikama godišnjeg hoda

oborine područje Karlovca ima obilježje kontinentalnog režima oborine. Najviše padalina je u jesen

(rujan). Prosječni broj dana pod snježnim pokrivačem je 49,4 (sniježiti može od studenog do travnja,

ali pretežno u siječnju). Prosječni broj vedrih dana u Karlovcu iznosi 47, a oblačnih 122 dana godišnje.

Najčešći smjerovi vjetra u Karlovcu su jugo-jugoistočni (16.1%) i sjevero-sjeveroistočni (15.1%), a od

ostalih se smjerova izdvajaju jugo-jugozapadni (12,8 %) i istočni (12,2 %) smjer vjetra. Najčešće

pušu vjetrovi umjerene brzine. Učestalost vjetra je nešto veća zimi nego u ostala godišnja doba, a kao

posljedica čestih prodora hladnog zraka sa sjevera u kontinentalne dijelove Hrvatske.4

Na meteorološkoj postaji u Karlovcu prati se i udio kiselih kiša, koje nastaju kao posljedica onečišćenja

zraka sumporovim i dušičnim oksidima te amonijakom. Prema mjerenjima na području Karlovca,

količina kiselih kiša se posljednjih godina postepeno smanjuje. Tako je 2005. i 2006. godine u

Karlovcu više od 50% oborina imalo niži pH, a 2009. godine samo se 38% kiše u Karlovcu ubrajalo se

u kisele kiše (Statistički ljetopis 2010. godine).

4 Podaci 30-godišnjih mjerenja temperature (razdoblje 1971-2000. godine), 10-godišnjih mjerenja padalina i snježnog pokrivača (1996-2005. godine), te 5-godišnjeg praćenja vjetra (2002-2006. godine) na meteorološkoj postaji u gradu Karlovcu.



RN: 003/10-11

Tablica 1. Mjesečne i godišnje temperature i količine padalina u Karlovcu

Mjerenja na meteorološkoj postaji u gradu Karlovcu - 30-god prosjek (1971.-2000.) i 2009. godina

Mjeseci I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Godina 2009.

Temperatura, srednjak (°C)

0,3 2,4 6,8 11,1 16,2 19,4 21,4 20,6 16,3 10,9 5,2 1,3 11,0 11,7

Temperatura, max (°C)

18,5 23,7 27,2 29,1 32,4 36,6 37,0 39,4 34,8 30,3 24,2 23,4 39,4 35,3

Temperatura, min (°C)

-24,6 -20,6 -14,8 -4,5 -1,0 4,2 6,5 4,5 -0,1 -6,0 -14,2 -19,3 -24,6 -18,5

Padaline, sred (mm/m2)

72,5 54,7 52,9 112,6 89,4 86,9 114,8 93,9 140,0 98,1 108,4 98,3 1.122,4 1.005,9

Gospodarske značajke Grada

U dosadašnjem razvitku Grada Karlovca kao glavni subjekti isticali su se industrija i to prehrambena,

tekstilna, drvna, kemijska industrija, proizvodnja strojeva i opreme, grañevinskih materijala i metalnih

proizvoda, te skupina tercijarnih djelatnosti kao što su obrtništvo, trgovina i ugostiteljstvo. Glavne

proizvoñačke tvrtke na području Grada Karlovca dane su u Poglavlju 5.3. Industrija i eksploatacija

mineralnih sirovina.

Kulturne značajke grada

Prostorne cjeline zajedničkih obilježja kulturnoga naslijeña na području naselja Karlovac (obuhvat

GUP-a Karlovac) su: 1) Povijesno središte grada - “Zvijezda” s predgrañem i šančevima; 2) Povijesna

urbana naselja Gaza, Dubovac, Banija i Rakovac; 3) Groblja unutar povijesne urbane cjeline Dubovac:

katoličko, židovsko, vojno, pravoslavno; 4) Športsko-rekreacijska i pejsažna područja: Vrbanićev

perivoj, Gradsko kupalište i Foginovo kupalište na Korani, manji tereni na rubu šanca uz Sokolski dom,

Arboretum, rekreacijski predio “Kvaka”.



RN: 003/10-11

C SUDIONICI ZAŠTITE OKOLIŠA

1 Razina države i županije

Održivi razvitak i zaštitu okoliša osiguravaju subjekti zaštite okoliša: Hrvatski sabor, Vlada, ministarstva

i druga nadležna tijela državne uprave, zatim Savjet za održivi razvitak i zaštitu okoliša, županije te

veliki gradovi, gradovi i općine, Agencija za zaštitu okoliša (AZO), Fond za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost (FZOEU, Fond), pravne osobe s javnim ovlastima, osobe ovlaštene za stručne poslove

zaštite okoliša (ovlaštenici i revidenti), pravne i fizičke osobe odgovorne za onečišćavanje okoliša te

druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, udruge civilnog društva koje

djeluju na području zaštite okoliša te grañani kao pojedinci, njihove skupine, udruge i organizacije.

1.1 Država

Hrvatski Sabor kao vrhovno zakonodavno tijelo u Republici Hrvatskoj izmeñu ostalog osigurava

održivi razvitak i zaštitu okoliša i to: prati i razmatra stanje zaštite okoliša i ostvarenje održivog

razvitka te utvrñuje i donosi odgovarajuća polazišta za održivi razvitak i zaštitu okoliša. U Saboru RH

meñu inim djeluje Odbor za zaštitu okoliša, Odbor za prostorno ureñenje i graditeljstvo, Odbor za

poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo te

Odbor za pomorstvo, promet i veze. Sustav izvršne vlasti čine Vlada RH i tijela državne uprave

(provedba propisa, inspekcijski nadzor te upravni i stručni poslovi). Vlada RH osigurava održivi razvitak

i zaštitu okoliša a osobito: prati i razmatra stanje zaštite okoliša putem propisanih izvješća, utvrñuje i

predlaže Hrvatskom saboru odgovarajuća polazišta za održivi razvitak i zaštitu okoliša, odgovarajućim

mjerama potiče obrazovanje i poučavanje javnosti u vezi s održivim razvitkom i zaštitom okoliša,

osigurava financijska i druga sredstva za unaprjeñenje sustava zaštite okoliša, sklapa meñunarodne

sporazume i zaključuje meñunarodne ugovore vezano za područje zaštite okoliša i osigurava uvjete za

njihovu provedbu, te po potrebi osniva odgovarajuća stručna i savjetodavna tijela za izvršavanje

zadaća preuzetih meñunarodnim sporazumima i ugovorima iz područja zaštite okoliša. Vlada osniva

Savjet za održivi razvitak i zaštitu okoliša radi kontinuiteta osiguranja stručne i znanstvene

osnove za ureñenje pojedinih pitanja u području zaštite okoliša i održivog razvitka.

Agencija zaštite okoliša obavlja poslove prikupljanja i objedinjavanja prikupljenih podataka i

informacija o okolišu, radi osiguravanja i praćenja provedbe politike zaštite okoliša i održivog razvitka.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost obavlja poslove financiranja pripreme,

provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja,

zaštite i unaprjeñivanja okoliša, te u području energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora

energije, promidžbu ciljeva i načela zaštite okoliša radi postizanja sustavnog i cjelovitog očuvanja

kakvoće okoliša, očuvanja prirodnih zajednica i racionalnog korištenja prirodnih dobara i energije kao

osnovnih uvjeta održivog razvitka te ostvarivanja prava grañana na zdrav okoliš.



RN: 003/10-11

Šire područje zaštite okoliša i održivog razvoja u nadležnosti je više ministarstava. Osnovno upravno

državno tijelo u području zaštite okoliša, prostornog planiranja i graditeljstva je Ministarstvo zaštite

okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva (MZOPUG). Prema Uredbi o unutarnjem ustrojstvu

Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva (NN 30/05, 24/07, 12/09, 55/10) za

poslove zaštite okoliša nadležne su Uprava za atmosferu i gospodarenje otpadom, Uprava za

meñunarodnu suradnju i održivi razvoj, Uprava za prostorno ureñenje, Uprava za procjenu okoliša i

industrijsko onečišćenje, Uprava za stanovanje i komunalno gospodarstvo, Uprava za graditeljstvo,

Uprava za inspekcijske poslove, Samostalna služba za koordinaciju aktivnosti u zaštiti okoliša i

promicanje zaštite okoliša te Zavod za prostorno planiranje.

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva (MRRŠVG) nadležno je

izmeñu ostalog za planiranje, koordinaciju i provoñene projekata održivog regionalnog razvoja i

suradnje; šumarstvo, zaštitu šuma i šumskog zemljišta, lovstvo i drvnu industriju, obnovu te

upravljanje vodama, zaštitu voda, vodoopskrbu i hidromelioraciju. U Ministarstvu je ustrojeno 10

uprava, a stručne poslove vezane uz održivi regionalni razvoj i zaštitu okoliša obavljaju: Uprava za

regionalnu i lokalnu infrastrukturu i Uprava za integrirani regionalni razvoj (za poslove regionalnog

razvoja), Uprava šumarstva, Uprava za lovstvo i Uprava za drvnu industriju (za poslove šumarstva),

Uprava gospodarenja vodama, Uprava vodne politike i meñunarodnih projekata (za poslove zaštite

voda) te Uprava za obnovu i Uprava za područja posebne državne skrbi (za poslove obnove).

U okviru Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPRRR) oformljene su

sljedeće uprave čija je djelatnost povezana sa sektorskim pritiscima na okoliš, zaštitom okoliša i

održivim razvojem ruralnih područja: Uprava poljoprivrede i prehrambene industrije, Uprava

poljoprivredne i fitosanitarne inspekcije, Uprava za poljoprivrednu politiku i meñunarodnu suradnju,

Uprava za veterinarstvo, Uprava ribarstva, Uprava za poljoprivredno zemljište, Uprava za veterinarske

inspekcije, Uprava za ruralni razvoj – Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa te Uprava za

sigurnost i kakvoću hrane.

Zaštita prirode je pod nadležnošću Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode. Uprava za

zaštitu prirode izmeñu ostalog obavlja upravne i stručne poslove vezane uz očuvanje biološke i

krajobrazne raznolikosti, održivo korištenje prirodnih dobara i zaštite prirodnih vrijednosti, poslove

strateškog planiranja u zaštiti prirode, koordinacije i praćenja stanja stručnih poslova u području

zaštite prirode i drugo. U sklopu Ministarstva takoñer djeluju: Uprava za inspekcijske poslove zaštite

prirode (poslovi inspekcije sukladno Zakonu o zaštiti prirode) i Uprava za zaštitu kulturne baštine, u

čijoj nadležnosti je i područje zaštite kulturnih krajobraza.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI) je izmeñu ostalog nadležno za poslove koji

se odnose na: sveobuhvatne mjere zaštite Jadranskog mora, otoka i priobalja, te njihovog održivog

razvoja, unutarnji i meñunarodni pomorski, nautički, cestovni, željeznički, zračni, poštanski i

telekomunikacijski promet te promet na unutarnjim vodama s infrastrukturom tih vidova prometa i

drugo.



RN: 003/10-11

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MGRP) izmeñu ostalog obavlja upravne i

druge poslove koji se odnose na industriju, brodogradnju, energetiku, rudarstvo, obrtništvo, malo i

srednje poduzetništvo, djelatnost trgovine i trgovinsku politiku, politiku zaštite domaće proizvodnje,

gospodarsku suradnju s inozemstvom te uključivanje u europske gospodarske integracije.

Zaštita od buke, kao element održivog razvoja i zdravlja ljudi pod nadležnosti je Ministarstva

zdravstva i socijalne skrbi (MZSS), koje uz suglasnost MZOPUG izmeñu ostalog propisuje

dopuštene razine buke, načine izračuna, provedbu mjera zaštite od buke, karte buke i drugo.

Nadzor nad zaštitom okoliša i srodnim područnima provode državni i županijski inspektori. Osim

inspekcijskih službi koje su organizirane u sklopu ministarstva nadležnih za odgovarajuće područje

(inspekcija zaštite okoliša, grañevna, zaštite prirode, vodopravna, šumarska, poljoprivredna, sanitarna

i druge), na razini države djeluje i Državni inspektorat sa inspekcijom rada, gospodarskom, rudarskom

i elektroenergetskom inspekcijom te inspekcijom opreme pod tlakom.

1.2 Karlovačka županija

Županije u svojem djelokrugu ureñuju, organiziraju, financiraju i unapreñuju poslove zaštite okoliša

koji su im stavljeni u nadležnost, a od područnog (regionalnog) su značaja za zaštitu okoliša,

unapreñenje stanja okoliša na području županije. Stručni poslovi iz područja zaštite okoliša u Županiji

obavljaju se u: Upravni odjel za prostorno ureñenje, grañenje i zaštitu okoliša (sa centralom u

Karlovcu i četiri ispostave), Upravnom odjelu za gospodarstvo, komunalnu infrastrukturu, obnovu i

energetiku i Upravnom odjelu za poljoprivredu, šumarstvo i turizam.

Ured Državne uprave u Karlovačkoj županiji smješten je u Karlovcu i djeluje kroz četiri službe:

Služba za društvene djelatnosti, Služba za gospodarstvo, Služba za opću upravu i imovinsko-pravne

poslove te Služba za zajedničke poslove. Obavlja stručne poslove temeljem Uredbe o unutarnjem

ustrojstvu ureda državne uprave u županijama Vlade RH (NN 21/02, 78/03, 131/06, 91/07, 70/08), a

za zaštitu okoliša su važni poslovi vezani uz poljoprivredu, rudarstvo (npr. koncesije) i šumarstvo,

vodno gospodarstvo i vodopravnu inspekciju.

U okviru Uprave za inspekcijske poslove MZOPUG za područje Karlovačke županije djeluje Područna

jedinica u Karlovcu s Odsjecima inspekcijskog nadzora zaštite okoliša i gradnje.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije

"Natura viva" osnovana je 2004. godine odlukom Županijske skupštine, prema odredbama Zakona o

zaštiti prirode. Smještena je u Karlovcu. Osnovna djelatnost je zaštita, održavanje i promicanje

zaštićenih prirodnih vrijednosti području Karlovačke županije (čije je proglašenje u nadležnosti

Županijske skupštine), zatim nadzor nad provoñenjem mjera i uvjeta zaštite prirode te na predlaganje

proglašenja zaštite izuzetno vrijednih prirodnih područja području Karlovačke županije.



RN: 003/10-11

2 Grad Karlovac

Veliki gradovi u svojem djelokrugu ureñuju, organiziraju, financiraju i unapreñuju poslove zaštite

okoliša koji su im stavljeni u nadležnost, a od lokalnog su značaja za zaštitu okoliša, unapreñenje

stanja okoliša na području velikog grada.

Grad Karlovac je veliki grad: administrativno, političko, gospodarsko i kulturno središte Karlovačke

županije. Temeljem Statuta Grada Karlovca5 definirano je da: "Grad, u svom samoupravnom

djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe grañana ...", od

kojih su za ovaj Program zaštite okoliša najvažniji sljedeći poslovi:

"2. prostorno i urbanističko planiranje,

3. komunalno gospodarstvo,

10. zaštita i unapreñenje prirodnog okoliša,

16. promicanje društvenog i gospodarskog napretka radi vrednovanja lokalnih

posebnosti i poštivanja prirodnih i prostornih mogućnosti,

18. ureñenje naselja, kvaliteta stanovanja i komunalni objekti,

19. osnivanje pravnih osoba radi ostvarivanja gospodarskih, društvenih, komunalnih,

socijalnih i drugih potreba stanovništva,

21. očuvanje prirodne baštine, povijesnog, kulturnog i graditeljskog nasljeña,

22. redarstveni poslovi radi očuvanja komunalnog reda."

"Grad poduzima mjere zaštite okoliša, održavanja i obzirnog korištenja svojih povijesnih i

kulturnih dobara i prirodnog okoliša kako bi ostali očuvani za buduće naraštaje. Donosi i

provodi odluke i mjere u svrhu očuvanja i zaštite Zvijezde, urbanog i povijesnog središta

grada. Pod posebnom zaštitom nalaze se područja prirodnog okoliša: Vrbanićev perivoj i

arboretum Šumarske škole, zeleni pojas šetališta koja okružuju Zvijezdu, zeleni pojas oko

starog grada Dubovca, zeleni pojas Marmontove aleje, te rijeke: Kupa, Korana, Dobra i

Mrežnica."

Tijela Grada Karlovca su Gradsko vijeće i Gradonačelnik. Gradska upravna tijela ustrojena su kao

upravni odjeli i službe, a sukladno Odluci iz srpnja 2010. godine čini ih šest upravnih odjela: Upravni

odjel za poslove gradonačelnika, Upravni odjel za opće imovinsko pravne poslove, Upravni odjel za

društvene djelatnosti, Upravni odjel za proračun i financije, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo,

prostorno ureñenje i zaštitu okoliša te Upravni odjel za poduzetništvo i poljoprivredu.

Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, prostorno ureñenje i zaštitu okoliša obavlja

stručne poslove koji se odnose na komunalno gospodarstvo (izuzev poslova komunalnog redarstva),

održavanje objekata komunalne infrastrukture i drugih grañevina u vlasništvu Grada, prostorno

planiranje, zaštita povijesne baštine, promet i veze, prometno redarstvo, priprema projektne

dokumentacije za izgradnju objekata komunalne infrastrukture i drugih objekata Grada Karlovca,

5 Glasnik Grada Karlovca br. 7/09



RN: 003/10-11

energetska učinkovitost, zaštita okoliša, priprema i provedba izvoñenja radova izgradnje i nadzor nad

izvoñenjem grañevinskih radova na objektima, koordiniranje i nadzor kapitalnih ulaganja u kojima

Grad sudjeluje kao suinvestitor, poslovi vezani uz projektno voñenje i održavanje u gradskim tvrtkama

(Vodovod i kanalizacija d.o.o., Čistoća d.o.o., Zelenilo d.o.o., Toplana d.o.o., i Inkasator d.o.o.),

izdavanje lokacijskih dozvola i dozvola za uklanjanje te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata

prostornog ureñenja i akata vezanih uz gradnju za administrativno područje Grada Karlovca.

2.1 Ustanove i poduzeća

Grad Karlovac osigurava obavljanje komunalnih, gospodarskih i društvenih djelatnosti osnivanjem

trgovačkim društava, javnih ustanova i vlastitih pogona. Komunalne i druge poslove vezane uz zaštitu

okoliša na području Karlovca provode tvrtke u vlasništvu grada: Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac

(poslovi vodoopskrbe i odvodnje), Toplana d.o.o. Karlovac (opskrba parom i toplom vodom), Čistoća

d.o.o. Karlovac (prikupljanje i odvoz komunalnog, industrijskog i glomaznog otpada te prikupljanje

iskoristivog otpada na zelenim otocima, javna higijena i zimska služba), Zelenilo d.o.o. Karlovac

(održavanje javnih zelenih površina (parkovi), pogrebni poslovi i rasadničarstvo) te Inkasator d.o.o.

Na području Karlovca nalaze se ispostave tvrtki, koje na državnoj razini upravljaju vodama i vodnim

dobrom, šumama, distribucijom električne energije i drugo. Najvažniji su:

• Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel (VGO) Sava - vodnogospodarska ispostava (VGI) Kupa;

• Hrvatske Šume, Uprava šuma Karlovac – Šumarija Karlovac;

• HEP- Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) – Elektra Karlovac.

2.2 Udruge, javnost i pojedinci

Udruge koje se bave zaštitom okoliša na području grada Karlovca:

• UZO Karlovac – Udruga za zaštitu okoliša Karlovac, Križanićeva 11, Karlovac (glavne aktivnosti:

predviñanje, praćenje, sprječavanje, ograničavanje i uklanjanje nepovoljnih utjecaja na okoliš,

zaštita i ureñenje izuzetno vrijednih dijelova okoliša, sprječavanje rizika i opasnosti po okoliš,

sprječavanje zahvata koji ugrožavaju okoliš i pružanje pomoći u sanaciji oštećenih dijelova

okoliša te davanje mišljenja, primjedbi i sugestija glede donošenja pravnih propisa o zaštiti

okoliša);

• EKO PAN, Ekološko društvo Pan, Struga 1, Karlovac (glavne aktivnosti: edukacija o ekologiji,

prirodi i okolišu te promicanje održivog razvoja);

• PCAP International – Meñunarodno društvo za sprječavanje okrutnosti nad životinjama i biljkama

Smičiklasova 21, Karlovac (glavne aktivnosti: meñunarodna mreža organizacija za zaštitu prirode

i okoliša);



RN: 003/10-11

• Ekološka udruga Feniks, Karlovac, Tuškanova 6 (glavne aktivnosti: unapreñenje ekološke svijesti

i kvalitete života te održavanje ekološke stabilnosti, organiziranje javnih izlaganja, tribine,

aktivna edukacija, odlazak na teren te razne radionice i radne akcije);

• Speleološko društvo "Karlovac", Strossmayerov trg 8, Karlovac (glavne aktivnosti: organiziranje

speleoloških ekspedicija u zemlji i inozemstvu, organiziranje stručnih skupova, izložbi, seminara,

predavanja i tečajeva);

• Udruga ljubitelja prirode, lova, ribolova i kinologije "Optimus vita" Primorska 31, Karlovac

(glavne aktivnosti: organizacija takmičenja, izložbi, predavanja, seminara, športskog ribolova,

lova, briga o uzgoju i zaštiti divljači, briga o zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama,

površinskim vodama, organizacija kinoloških izložbi i natjecanja te radnih akcija);

• Udruga za zaštitu i uzgoj ptica "Slavuj", Trogirska 18, Karlovac, (glavne aktivnosti: organiziranje

i provoñenje zaštite ptica u prirodi, a posebno ptica pjevica te ostalih korisnih ptica, propagiranje

uzgoja ptica, suradnja sa srodnim organizacijama i udruženjima grañana, organiziranje i

sudjelovanje na regionalnim i meñugradskim izložbama ptica).

Savjet grañana za održivi razvoj, Karlovac - zajedničko i mješovito radno tijelo u kojem članovi

različitih organizacija u zajednici (lokalna i mjesna samouprava, udruge grañana, poduzeća i

financijske ustanove, škole, strukovna udruženja, neformalne inicijative i istaknuti pojedinci) aktivno

sudjeluju u donošenju i provoñenju lokalnih politika na odreñenim tematskim područjima. 2005.

godine osnovana su tri savjeta grañana, koja su do 2008. godine spojena u jedan zajednički.

Osim navedenih udruga koje se bave zaštitom okoliša i prirode, a čije je sjedište u Karlovcu, pitanjima

okoliša na području Grada Karlovca bave se i druge udruge u Karlovačkoj županiji i Hrvatskoj, kao što

je npr. Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša".

3 Ciljevi i mjere

Ciljevi

C1 Kadrovsko i institucionalno jačanje u području održivog razvoja i zaštite okoliša

C2 Kontinuirana komunikacija i suradnja s nevladinim udrugama na području zaštite

okoliša



RN: 003/10-11

Mjere zaštite okoliša

Mjera M1: Stvaranje preduvjeta za zapošljavanje dodatne stručne osobe u Upravnom

odjelu za komunalno gospodarstvo, prostorno ureñenje i zaštitu okoliša

• Cilj: C1 Kadrovsko i institucionalno jačanje u području zaštite okoliša

• nositelj: Grad Karlovac

• sudionici: Grad Karlovac

• rok: dugoročno

• procjena potrebnih sredstava: 100.000 kn

• izvori sredstava: Gradski proračun

Mjera M2: Sufinanciranje projekata nevladinih udruga iz područja održivog razvoja,

zaštite okoliša i zaštite prirode

• Cilj: C3 Kontinuirana suradnja s nevladinim udrugama na području zaštite okoliša

• nositelj: Grad Karlovac, Karlovačka županija, Udruge

• sudionici: Nevladine udruge, škole,

• rok: redovito svake godine raspisati natječaj


• izvori sredstava: Gradski proračun, Županijski proračun, Fond, drugi fondovi i udruge



RN: 003/10-11

D ZAŠTITA OKOLIŠA OPĆENITO

1 Zakonski okvir

Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnosti za okoliš,

sprječavanje nastanka šteta i/ili onečišćivanja okoliša, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih

okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete. Prema Zakonu o zaštiti okoliša ciljevi zaštite

okoliša u ostvarivanju uvjeta za održivi razvitak su: 1) zaštita života i zdravlja ljudi, 2) zaštita biljnog i

životinjskog svijeta, biološke i krajobrazne raznolikosti te očuvanje ekološke stabilnosti, 3) zaštita i

poboljšanje kakvoće pojedinih sastavnica okoliša, 4) zaštita ozonskog omotača i ublažavanje

klimatskih promjena, 5) zaštita i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza, 7)

sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, 8) sprječavanje i smanjenje onečišćenja

okoliša, 8) trajna uporaba prirodnih izvora, 9) racionalno korištenje energije i poticanje uporabe

obnovljivih izvora energije, 10) uklanjanje posljedica onečišćenja okoliša, 11) poboljšanje narušene

prirodne ravnoteže i ponovno uspostavljanje njezinih regeneracijskih sposobnosti, 12) ostvarenje

održive proizvodnje i potrošnje, 13) napuštanje i nadomještanje uporabe opasnih i štetnih tvari, 14)

održivo korištenje prirodnih dobara, bez većeg oštećivanja i ugrožavanja okoliša, te 15) unapreñenje

stanja okoliša i osiguravanje zdravog okoliša. Ti se ciljevi postižu primjenom načela zaštite okoliša i

instrumenta zaštite okoliša.

Osnovna načela zaštite okoliša su: 1) načelo održivog razvitka, 2) načelo predostrožnosti, 3) načelo

očuvanja vrijednosti prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza, 4) načelo zamjene i/ili

nadomještanja, 5) načelo otklanjanja i sanacije štete u okolišu na izvoru nastanka, 6) načelo cjelovitog

pristupa, 7) načelo suradnje, 8) načelo onečišćivač plaća, 9) načelo pristupa informacijama i

sudjelovanja javnosti, 10) načelo poticanja, te 11) načelo prava na pristup pravosuñu.

Instrumenti zaštite okoliša su: 1) Standardi kakvoće okoliša i tehnički standardi zaštite okoliša, 2)

Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš, 3) Procjena utjecaja zahvata na okoliš, 4)

Utvrñivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje, 5) Sprječavanje velikih nesreća koje

uključuju opasne tvari, 6) Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša, 7) Prekogranični utjecaj

plana i programa, zahvata i postrojenja na okoliš, 8) Mjere zaštite okoliša za zahvate za koje nije

propisana obveza procjene utjecaja na okoliš, te 9) Sustav okolišnog upravljanja.

Da bi se utvrdilo stanje okoliša, kao i provedba mjera provodi se praćenje stanja okoliša (monitoring)

kakvoće okoliša, odnosno promjena stanja okoliša i njegovih sastavnica. Monitoring uključuje:

praćenje kakvoće zraka (imisije), vode, tla, biljnog i životinjskog svijeta, te iskorištavanja mineralnih

sirovina, praćenje onečišćenja okoliša (emisije u okoliš) i utjecaj onečišćenja na zdravlje ljudi, praćenje

utjecaja važnih gospodarskih sektora na sastavnice okoliša, nadzor prirodnih pojava (npr.

meteorološke i hidrološke) i drugih pojava koje utječu na kakvoću okoliša te praćenje stanja

očuvanosti prirode.



RN: 003/10-11

Praćenje stanja okoliša provodi se na državnoj i lokalnoj razini sukladno planskim dokumentima,

odnosno provedenim procjenama utjecaja na okoliš te provedbenim propisima o kontroli i prijavi

emisija u okoliš te utvrñivanju objedinjenih uvjeta zaštite okoliša operatera i inspekcijskim rješenjima.

Za praćenje stanja okoliša na državnoj razini odgovorna su nadležna ministarstva, a na lokalnoj razini

županije i veliki gradovi, osim ako posebnim programima i planovima nije odreñeno drugačije. Za

ostala praćenja odgovorni su nositelji zahvata, odnosno operateri obveznici kontrole emisija u okoliš.

2 Praćenje stanja okoliša u Gradu Karlovcu

U okviru različitih Programa i Planova monitoringa okoliša, Grad Karlovac prati:

• kakvoću zraka u okviru Mjerne mreže za praćenje kakvoće zraka (u daljnjem tekstu: imisijske

postaje grada Karlovca), temeljem Programa praćenja kakvoće zraka grada Karlovca (Zavod za

javno zdravstvo Karlovačke županije);

• pojavnost, vrstu i koncentraciju peludi alergogenih biljaka u zraku (ZZJZ);

• kakvoću pitke vode na izvorištima i u sustavu javne vodoopskrbe (Vodovod i kanalizacija d.o.o.

Karlovac i ZZJZ);

• količine komunalnog otpada koje se prikupljaju i odlažu na odlagalište Ilovac (Čistoća Karlovac);

• hidrometeorološke parametre (DHZ).

Dostupni rezultati monitoringa okoliša opisani su u odgovarajućim poglavljima ovog Programa.

3 Uložena sredstva u zaštitu okoliša

Prema dostupnim podacima iz Uprave za poduzetništvo i zaštitu okoliša, Grad Karlovac iz vlastitih i

drugih sredstva u projekte i aktivnosti na zaštiti okoliša ulaže od 3 do 10 milijuna kuna godišnje.

Sredstvima planiranim za 2010. godinu treba pribrojiti i troškove provedbe ISPA Programa za vode i

otpadne vode grada Karlovca. Priprema provedbe ovog projekta započela je 2009. godine, a sama

provedba 2010. godine, kao što je opisano u poglavlju o zaštiti voda.

Tablica 2. Utrošena sredstva na projekte i aktivnosti zaštite okoliša u gradu Karlovcu

Napomena: Iznosi utrošenih sredstava su zaokruženi na cijele brojeve.

Godine Utrošena sredstva (kune)

2007. 2008. 2009. 2010.

Ukupna sredstva utrošena za gospodarenje otpadom 6.173.864 1.090.779 3.528.019 2.158.592

Sredstva utrošena za gospodarenje otpadom koja potiču iz državnog proračuna 2.292.151 0 1.731.203 753.845

Ukupna sredstva utrošena za mjere energetske učinkovitosti ili obnovljivih izvora energije

1.273.305 1.664.828 3.598.282 1.134.162

Izdaci za praćenje kakvoće zraka 156.898 189.940 156.005 113.307

Ukupno po godini (kn) 9.896.217 2.945.547 9.013.509 4.159.906



RN: 003/10-11

Karlovac je jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji je započeo s isplatom naknade vlasnicima

nekretnina čija se stambena ili stambeno-poslovna nekretnina nalazi na udaljenosti manjoj od 500 m

od odlagališta otpada. Projekt Karlovčani za grad parkova pokrenula je udruga PCAP Int. 2002./2003.

godine. Fond Karlovčani za grad parkova osnovan je 2006. godine kao plod suradnje PCPA-Int, Grada

Karlovca, Regionalne zaklade za lokalni razvoj "Zamah" i Karlovačke banke.

4 Ciljevi i mjere

Ciljevi

C1 Kontinuirano razvijanje i jačanje svijesti javnosti o zaštiti okoliša i održivu razvoju

C2 Kontinuirana edukacija za okoliš u školskim i predškolskim institucijama te izvan-

institucionalnim oblicima

C3 Povećanje odgovornost javnosti i nevladinih udruga u zajedničkim naporima

zaštite okoliša


M1 Izrada Programa zaštite okoliša za tisak i za Internet stranicu Grada u cilju

informiranja šire javnosti o zaštiti okoliša na području grada Karlovca

• ciljevi C1, C2 i C3

• nositelj: Grad Karlovac, Upravni odjel za poduzetništvo i zaštitu okoliša

• sudionici: Izdavači, nakladnici, NVO

• rok: prioritet - 6 mjeseci od usvajanja Programa zaštite okoliša Grada Karlovca


• izvori sredstava: Gradski proračun, Fond, drugi fondovi, donacije

M2 Redovito izvještavanje o provedbi ciljeva i mjera planiranih ovim Programom i

Planom gospodarenja otpadom (PGO) Grada Karlovca



• sudionici: ovlaštenik

• rokovi: - kontinuirano izvještavanje na WEB-u grada Karlovca;

- jednom godišnje kratko pisano izvješće koje se prezentira gradskoj upravi i medijima

(zakonska obveza za PGO)

- Izvješće o stanju okoliša za četverogodišnje razdoblje koje se prezentira gradskoj

upravi i medijima (zakonska obveza za Program)

• procjena potrebnih sredstava: 15.000 kn/godišnje i 100.000 kn za četverogodišnje izvješće

• izvori sredstava: Gradski proračun, Fond



RN: 003/10-11

M3 Izvješće o stanju okoliša grada Karlovca za tisak i Internet stranicu Grada u cilju

informiranja šire javnosti o zaštiti okoliša na području grada Karlovca



• sudionici: Izdavači, nakladnici, NVO

• rok: nakon 4 godine provedbe Programa zaštite okoliša i Usvajanja teksta Izvješća od strane

Gradskog vijeća


• izvori sredstava: Gradski proračun, Fond, donacije

M4 Organizacija prigodnih prezentacija, predavanja i drugih manifestacija za

obilježavanje najvažnijih datuma vezanih uz zaštitu okoliša i prirode



• sudionici: Nevladine udruge, Javna ustanova za zaštitu prirode Karlovačke županije, neke škole

• rok: kontinuirano – prosječno 5-10 puta godišnje

- npr. za svjetski dan zaštite okoliša: 5. lipnja; za dan planeta zemlje: 22. travnja; za

dan zaštite prirode i biološke raznolikosti: 22. svibnja; za dan zaštite voda: 23. ožujka;

za dan parkova; dan grada Karlovca; tijekom Europskog tjedna mobilnosti i sl.

- prilikom dodjele znaka zaštite okoliša

• procjena potrebnih sredstava: 20.000 kn/godišnje

• izvori sredstava: Gradski proračun, Županijski proračun, Fond, donacije, MZOPUG, MK ...

M5 Priprema i tiskanje edukativnih letaka, brošura i publikacija kojima se upozorava

na probleme okoliša grada Karlovca

• cilj C1, C2 i C3


• sudionici: NVO, JU Karlovačke županije, tiskare, nakladnik

• rok: kontinuirano


• izvori sredstava: Gradski proračun, Fond, donacije



RN: 003/10-11

M6 Postavljanje prigodnih jumbo plakata i oglasa na video zidu u gradu vezano uz

specifične teme i probleme zaštite okoliša i njihovo rješavanje

• cilj C1, C2 i C3


• sudionici: Udruge, pravni subjekti u Karlovcu

• rok: kontinuirano - jednom godišnje


• izvori sredstava: Gradski proračun, Fond, donatori (npr. banke ili tvrtke u Karlovcu), MZOPUG



RN: 003/10-11

E SEKTORSKI PRITISCI NA OKOLIŠ NA PODRUČJU GRADA

1 Prostor i stanovništvo

1.1 Zakonski okvir

Zakon o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11) ureñuje sustav prostornog

ureñenja i gradnju, nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave u upravnim i drugim postupcima, te upravni i inspekcijski nadzor. Prostornim ureñenjem

se ostvaruju pretpostavke za unapreñenje gospodarskih, društvenih, prirodnih, kulturnih i ekoloških

polazišta održivog razvitka u prostoru kao osobito vrijednom i ograničenom nacionalnom dobru na

načelu integralnog pristupa prostornom planiranju. Osnovni cilj prostornog ureñenja je interaktivnim

prostornim planiranjem i procjenom mogućih utjecaja ostvariti ravnomjeran prostorni razvoj usklañen

s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima na način kojim se osigurava: 1) prostorna

održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora, 2) povezivanje teritorija

Države s europskim prostornim sustavima, 3) njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti,

4) meñusobno usklañen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru,

5) razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke raznolikosti, zaštita okoliša i

prevencija od rizika onečišćenja, 6) zaštita kulturnih dobara i vrijednosti, 7) dobro organizirana

raspodjela i ureñenje grañevinskog zemljišta, 8) kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja,

9) cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora za kupanje i rekreaciju, 10) kvaliteta i

ljepota izgrañenog okoliša, 11) odgovarajući prometni sustav, osobito javni prijevoz i nemotorizirani

promet, 12) opskrba, funkcionalna pristupačnost i uporaba usluga i grañevina za potrebe različitih

skupina stanovništva, 13) kvaliteta ureñenja ugostiteljsko-turističkih područja, 14) pogodne poslovne

uvjete za razvoj gospodarstva, 15) nacionalna sigurnost i obrana Države te zaštita od prirodnih i

drugih nesreća.6

Učinkovitost prostornog ureñenja Države osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada RH, Savjet prostornog

ureñenja RH te predstavnička i izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

donošenjem dokumenata prostornog ureñenja i drugih prostorno-planskih dokumenata. Dokumentima

prostornog ureñenja odreñuje se svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te mjerila i

smjernice za ureñenje i zaštitu prostora Države, županija, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i

općina. Dokumenti prostornog ureñenja državne razine su Strategija prostornog razvoja i Program

prostornog ureñenja RH i prostorni planovi područja posebnih obilježja. Temeljem starog Zakona o

prostornom ureñenju, 1997, odnosno 1999. godine doneseni su Strategija prostornog ureñenja RH

(nije objavljena u Narodnim novinama) i Program prostornog ureñenja RH (NN 50/99), koji su još

uvijek na snazi. Dokumenti prostornog ureñenja područne (regionalne) razine su prostorni plan

6 Napomena: tekst je citat iz članka 7, stavka 1 Zakona o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07, 38/09).



RN: 003/10-11

županije te prostorni plan područja posebnih obilježja, a lokalne razine - prostorni plan ureñenja

velikoga grada, grada, odnosno općine te urbanistički plan ureñenja i detaljni plan ureñenja.

1.2 Stanje na području

Prostorno plansku dokumentaciju Grada Karlovca čine slijedeći dokumenti s izmjenama i dopunama:

• Prostorni plan ureñenja Grada Karlovca (dalje: PPU), (GGK 1/02, 16/03, 4/04, 5/10, 6/11;

• Generalni urbanistički plan grada Karlovca (dalje GUP), (GGK 14/07, 21/07, 6/08, 6/11);

• Provedbeni urbanistički plan (PUP) Gornje Mekušje - I etapa (Službene novine općine Karlovac

br. (dalje SNOK) 7/91, GGK 5/10),

• Detaljni plan ureñenja (DPU) Mahično – FV (GKK 6/11)

U obuhvatu GUP Grada Karlovca:

• Urbanistički plan ureñenja (UPU) ''Banija - Kupa I'' (GGK 13/10)

• DPU Novi centar (GGK 7/06), DPU Pivovara (GGK 3/95, 8/06), DPU Luščić I (GGK 17/07) i DPU

Luščić II (GGK 4/08)

• PUP Grabrik (SNOK 10/89, 11/89, 5/92, GGK 7/97, 1/04), PUP Banija – Ilovac II etapa (SNOK

11/87 , GGK 9/06) – dio, PUP Luščić (SNOK 4/89, 1/91, GGK 7/96, 4/04, 17/07, 4/08, 6/08) – dio

Prostornim planom ureñenja Grada Karlovca utvrñena je Organizacija prostora i osnovna namjena i

korištenje površina. Od ukupne površine područja Grada samo je oko 17% grañevinskih područja i

izgrañenih struktura, dok relativno velik dio prostora čine poljoprivredne, šumske i vodne površine -

oko 40% (Tablica 3). U ostale prostore ulaze i proglašena ili evidentirana zaštićena prirodna baština i

krajobrazi (oko 11%površine) te je od interesa Grada da se očuvaju svojstva zbog koji su stavljena

pod zaštitu, odnosno predložena za odreñeni stupanj zaštite.

Tablica 3. Prostorni pokazatelji za namjenu površina Grada Karlovca

GRAD KARLOVAC Oznaka Ukupna površina (ha) % od

površine Grada

Grañevinska područja (ukupno) GP 4.410,02 10,82

Izgrañene strukture van naselja (ukupno) 1.793,91 4,48

Grañevinska područja (gospodarska namjena) I 690,22 1,71

Grañevinska područja (poslovna namjena) K 104,92 0,26

Grañevinska područja (ugostiteljsko-turistička namjena) T 12,08 0,03

Grañevinska područja (športsko-rekreacijska namjena) R 179,75 0,45

Groblja G 49,74 0,12

Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina E 93,74 0,23

Posebna namjena N 664,03 1,64



RN: 003/10-11

GRAD KARLOVAC Oznaka Ukupna površina (ha) % od

površine Grada

Poljoprivredne površine (ukupno) 7.808,73 4,48

Osobito vrijedno obradivo tlo P1 452,93 1,11

Vrijedno obradivo tlo P2 3,854,12 9,48

Ostala obradiva tla P3 3.501,68 8,62

Šumske površine (ukupno) 13.739,37 33,81

Gospodarske šume Š1 12.868,16 31,66

Zaštitne šume Š2 1,51 0,00

Šuma posebne namjene Š3 743,56 1,83

Ostale šume Š 126,14 0,31

Vodne površine (ukupno) V 581,32 1,43

Infrastrukturni sustavi IS 743,17 1,83

Ostale površine – regionalno odlagalište 51,8 0,13

Ostale površine (ukupno) PŠ 11.485,58 28,26

Grad ukupno 40.433,00 100,00

Izvor: Nacrt izmjena i dopuna Prostornog plana ureñenja Grada Karlovca (ADF d.o.o. i URBING d.o.o., rujan

2010. godine)

Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2001. godine na području Grada Karlovca je

živjelo 59.395 stanovnika, pa je prosječna gustoća naseljenosti iznosila 146,9 stanovnika na km2 (Slika

3), što je čak 3,5 puta više od županijskog prosjeka (oko 39 st/km2) i dvostruko više od hrvatskog

prosjeka (78 st/km2).

Treba naglasiti da je u gradskom naselju Karlovac (na 20% ukupne površine Grada) živjelo 82,64%

stanovništva s gustoćom naseljenosti naraslom na 605,43 stanovnika na km2. U preostalih 50

samostalnih naselja (oko 80% površine Grada), živjelo je svega 17,26% ljudi s prosječnom gustoćom

naseljenosti od 31,9 stan/km2. To ukazuje na izrazitu polarizaciju prostora na veliko gradsko naselje i s

druge strane na brojna mala ruralna naselja. Unutar okolice postojale su daljnje razlike u naseljenosti

pojedinih manjih područja (gustoća naseljenosti od 5 do 95 st/km2), zavisno o njihovim prirodno-

geografskim i društveno-gospodarskim uvjetima života, ali i o različitim posljedicama nedavnih

društveno-političkih i društveno-gospodarskih promjena na ovom prostoru. Posebno se pogoršalo

demografsko stanje u jugoistočnom području Grada Karlovca. Oko 45% od ukupnog broja ljudi čini

aktivno stanovništvo, 25% uzdržavani stanovnici, dok je skoro 30% osoba s osobnim primanjima. Udio

poljoprivrednog stanovništva na području Grada se postepeno smanjuje kao posljedica procesa

deagrarizacije, tako da je 2001. godine bili svega 4 naselja s više od 50% i 2 naselja s više od 25%

poljoprivrednog stanovništva.



RN: 003/10-11

Usporeñujući podatke iz 2001. godine s popisom stanovništva iz 1991. godine, ukupan broj stanovnika

na današnjem području Grada Karlovca smanjio se 20%.

Slika 3. Gustoća naseljenosti u naseljima Grada Karlovca (2001. godine)



RN: 003/10-11

2 Energetika

2.1 Zakonski okvir

Zakonom o energiji (NN 68/01, 177/04, 76/07, 152/08, 127/10) ureñene su mjere za sigurnu i

pouzdanu opskrbu energijom i njenu učinkovitu proizvodnju i korištenje, akti kojima se utvrñuje i na

temelju kojih se provodi energetska politika i planiranje energetskog razvitka, obavljanje energetskih

djelatnosti, na tržištu ili kao javnih usluga, te osnovna pitanja obavljanja energetskih djelatnosti.

Komponenta zaštite okoliša sastavni je dio Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske

(NN 130/09). Strategija energetskog razvoja temeljni je akt iz Zakona o energiji, kojim se utvrñuje

energetska politika i planira energetski razvoj Republike Hrvatske. Cilj je Strategije izgradnja sustava

uravnoteženog razvoja odnosa izmeñu sigurnosti opskrbe energijom, konkurentnosti i očuvanja

okoliša, koji će grañanima i gospodarstvu omogućiti kvalitetnu, sigurnu, dostupnu i dostatnu opskrbu

energijom, kao preduvjet gospodarskog i socijalnog napretka. Strategija energetskog razvoja RH

slijedi tri temeljna energetska cilja: 1) Sigurnost opskrbe energijom, 2) Konkurentnost energetskog

sustava te 3) Održivost energetskog razvoja. Strategijom se Hrvatska opredjeljuje za elastični

energetski sustav s raznolikim izvorima i pravcima dobave energije i poboljšanje energetske

učinkovitosti. U temeljnim načelima Strategije navode se izmeñu ostalog:

• podjednaka kvaliteta opskrbe energijom na cijelom prostoru Hrvatske, odnosno dostupnost

umreženih oblika energije: električne energije, prirodnog plina kao i ukapljenog naftnog plina

mjestima na kojima je ekonomski neopravdano umrežavati plinski sustav, poput otoka i

dislociranih ruralnih područja,

• integriranje ciljeva i mjera zaštite okoliša i nacionalne politike ublaživanja klimatskih promjena i

provoñenju preuzetih obveza. Ostali problemi utjecaja na okoliš rješavat će se lokalno u sklopu

rješenja pojedinog energetskog objekta i izgradnjom energetske strukture koja će omogućiti

održivi razvoj. Ratifikacijom Arhuške konvencije, Hrvatska je prihvatila otvorenost i slobodan

pristup informacijama o okolišu te osiguravanje sudjelovanja javnosti u pitanjima okoliša i

pristup pravosuñu.

Strategija postavlja ciljeve i aktivnosti do 2020. godine (u skladu sa ciljevima energetskog razvoja EU),

te okvire razvoja do 2030. godine. Kao opće ciljeve energetskog razvoja navodi: 20% smanjenje

emisija stakleničkih plinova u 2020. godini u odnosu na 1990. godinu, 20% obnovljivih izvora energije

u bruto neposrednoj potrošnji u 2020. godini, 10% udjela obnovljivih izvora energije korištenih u svim

oblicima prijevoza u odnosu na neposrednu potrošnju energije u kopnenom prijevozu, 9% smanjenje

neposredne potrošnje energije u razdoblju do 2016. godine primjenom mjera energetske učinkovitosti.

Kao nacionalni cilj navodi se: zadržavanje 35% udjela proizvodnje električne energije iz obnovljivih

izvora energije (uključujući velike HE) u ukupnoj potrošnji električne energije u razdoblju do 2020.

godine. Na temelju usvojenih strateških opredjeljenja, a sukladno Zakonu o energetici Vlada RH će



RN: 003/10-11

donijeti Program provedbe Strategije u kojem će se utvrditi mjere i nositelji aktivnosti te dinamika

realizacije energetske politike za period od naredne četiri godine.

Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN 42/05, 20/10) ureñuje

obavljanje energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom. Izgradnja

energetskih objekata kogeneracije, njihovo održavanje i korištenje od posebnog je interesa za RH.

Energetski subjekt koji koristi energetski objekt kogeneracije te koristi otpad, biorazgradive dijelove

otpada ili obnovljive izvore energije za proizvodnju toplinske energije na gospodarski primjeren način i

u skladu s mjerama zaštite okoliša, može steći status povlaštenog proizvoñača toplinske energije.

Pravo obavljanja energetske djelatnosti distribucije toplinske energije stječe se na temelju koncesije za

distribuciju toplinske energije, odnosno izgradnju energetskih objekata za distribuciju toplinske

energije i dozvole za obavljanje energetske djelatnosti distribucije toplinske energije. Za područje ili

dio područja jedinice lokalne samouprave gdje postoje energetski objekti za distribuciju toplinske

energije, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, daje koncesiju za obavljanje djelatnosti

distribucije toplinske energije.

Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08) ureñuje

područje učinkovitog korištenja energije u neposrednoj potrošnji, donošenje programa i planova za

poboljšanje energetske učinkovitosti te njihovo provoñenje, mjere energetske učinkovitosti, a posebno

djelatnost energetskih usluga i energetskih pregleda, obveze javnog sektora, energetskog subjekta i

velikog potrošača te prava potrošača u primjeni mjera energetske učinkovitosti.

Opći uvjeti za opskrbu prirodnim plinom (NN 43/09) ureñuju uvjete za priključenje na

distribucijski ili transportni sustav, opskrbu prirodnim plinom i korištenje plinskog sustava i postupak

izdavanja energetske suglasnosti.


Električna energija

Grad Karlovac na svom području nema postrojenja za proizvodnju električne energije, već se

opskrbljuje iz državne mreže putem 220 kV dalekovoda (Moravice-Švarča, Švarča-Vojnić, Švarča-

Dubovac-Pokupje) i 110 kV dalekovoda (Gojak-Lučica-Barilović-Švarča-Vojnić). Kao osnova za izradu

nove elektroenergetske mreže grada Karlovca služi postojeća mreža 10(20) kV i 35 kV na području

grada koja je znatnim dijelom konfigurirana u skladu s projekcijom krajnjeg rješenja elektroenergetske

mreže grada, tj. sustavom 110 kV i 20 kV. U Karlovcu je sjedište HEP-ODS, Elektre Karlovac iz koje se

distribuira energija za cijelo područje Grada i Županije te dio Zagrebačke Županije te 3

transformatorska postrojenja od državnog značaja (TS 110/10(20)/10 kV Dubovac, TS 110/35/10 kV

Švarča i TS 110/35 kV Pokupje) te dvije manje: TS 35/10 kV Ilovac i TS 35/10 kV Mekušje.

U Prostornom planu Karlovačke županije i Grada Karlovca predviñena je mogućnost izgradnje malih

hidroelektrana (snage do 5 MW) na lokacijama starih mlinica, bez mijenjanja zatečenog vodnog



RN: 003/10-11

režima i podizanja krune slapa. Intervencije u koritu rijeke, kao i ureñenja same zgrade s okolišem,

moguće su u skladu s posebnim uvjetima nadležnih službi. Na području Grada predviñene su moguće

lokacije MHE Foginovo, Turanj i Brodarci. Male hidroelektrane je moguće graditi i na drugim

lokacijama (izuzev na zaštićenim vodotocima u Nacionalnim i parkovima prirode) no za te lokacije je

potrebno izraditi studiju utjecaja na okoliš i ugraditi ih u prostorne planove općina i gradova.

Toplinarstvo

Naselje Karlovac ima izgrañen centralizirani toplinski sustav za koji se para i topla voda proizvodi u

Toplani d.o.o. Karlovac. Toplana ima glavnu kotlovnicu u Novom Centru i izdvojenu manju u Maloj

Švarči. Mreža centralnoga grijanja sastoji se od distributivnih toplovoda (oko 42 km), toplinskih

izmjenjivačkih podstanica i internih sustava grijanja pojedinih zgrada. Ukupni konzum toplane je oko

85 MW, odnosno više od 7.600 stanova i 400 poslovnih prostora te 192 toplinske stanice. Ovim

načinom opskrbe toplinskom energijom djelomično su pokrivene potrebe gospodarstva, poslovnih i

javnih zgrada i domaćinstva naselja Karlovac. Mrežom centralnoga grijanja iz toplane u Novom Centru

pokrivena su većim dijelom sljedeća područja grada: Novi Centar, Luščić, Grabrik i Rakovac, pojedine

zgrade u Zvijezdi, području izmeñu Zvijezde i rijeke Kupe te na Baniji. Ostala naselja na području

Grada Karlovca nemaju toplovodnu mrežu. U postojećoj mreži nije moguće mjerenje potrošene

toplinske energije pojedinog potrošača.

Plinoopskrba

Na području Grada Karlovca izvedeni su: magistralni plinovodi Pula - Karlovac i Zagreb - Karlovac (od

PMS Draganić do MRS Karlovac) s pripadajućim mjerno regulacijskim grañevinama te lokalna plinska

mreža čija je etapna izgradnja u toku. Gradska plinska mreža priključena je na mjernu redukcijsku

stanicu (MRS) Karlovac do koje se plin dovodi preko magistralnog plinovoda. Plinskom mrežom, koja

se sastoji od odorizacijske i redukcijska stanice, srednjetlačnog i niskotlačnog sustava plinovoda,

pokriveno je otprilike 10% izgrañenog područja naselja Karlovac. Do kraja 2008. godine, u Karlovcu

su izgrañena 53 kilometra plinske mreže, s oko 800 potrošača i ukupnom godišnjom potrošnjom od

oko 20 milijuna standardnih kubnih metara prirodnog plina. Izgrañena plinska mreža je u funkciji te se

plinom kao energentom potrošači koriste u gospodarstvu (najveći potrošač je Toplana Karlovac),

poslovnim zgradama i domaćinstvima. Ostala naselja na području Grada Karlovca nemaju plinsku

mrežu. U planu je nastavak izgradnje sustava plinoopskrbe.

Naftovod Kroz područje grada Karlovca prolazi trasa Jadranskog naftovoda (JANAF d.d.) od Siska do

Rijeke (Omišlja), za koju je planirana rekonstrukcija i obnova. Osim postojeće cijevi, u razvojnim je

planovima JANAF-a izgradnja dodatne dvije cijevi, južno od postojeće.

Karlovačka županija i Grad Karlovac uključeni su u programe povećanja energetske učinkovitosti. U

tom je smislu izrañena Strategija održivog korištenja energije Karlovačke županije (2009. godine).

Važna mjera provedena u gradu Karlovcu je zamjena klasičnih žarulja gradske rasvjete sa štednim

žaruljama.



RN: 003/10-11

3 Industrija i eksploatacija mineralnih sirovina

3.1 Zakonski okvir

Osnovni propisi kojima se definira mogući utjecaj industrijskih postrojenja na okoliš, zdravlje ljudi i

prirodu mogu se podijeliti na:

• propise kojima se ocjenjuje mogući utjecaj i utvrñuju objedinjeni uvjeti postrojenja na okoliš,

• propise kojima se odreñuje potreba praćenja i ograničavanja emisija u okoliš te prijava u

informacijski sustav okoliša (ROO),

• propise vezane uz prisustvo opasnih i štetnih tvari te organizaciju mjera postupanja, odnosno

zaštite i spašavanja u slučaju akcidenta i velikih nesreća, te zaštitu na radu.

Regulacija utjecaja industrije na okoliš nije definirana jednim zakonom, ali osnovni okvir za razvoj čini

Strategija održivog razvitka RH (NN 30/09).

Industrijska postrojenja ubrajaju se u zahvate koji mogu imati utjecaj na okoliš i/ili ekološku mrežu te

se za iste (nova postrojenja, veće rekonstrukcije i slično) provodi procjena utjecaja na okoliš (odnosno

ocjena o potrebi procjene utjecaja) temeljem Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN

64/08 i 67/09), te ocjena prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu temeljem Pravilnika o ocjeni

prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09).

Temeljem Uredbe o postupku utvrñivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08)

(donesena sukladno zahtjevima IPPC (Integraded Pollution Prevention and Control) direktive

Europske unije) izdaje se jedna integrirana dozvola, koja regulira cjelokupni utjecaj industrijskog

postrojenja na okoliš (emisije u zrak, vodu, tlo, proizvodnju otpada, korištenje sirovina i opasnih

kemikalija, energetsku efikasnost, buku, prevenciju akcidenata i sigurnost na radu). Pravila po kojima

se izdaju integrirane dozvole bazirana su na konceptu primjene najbolje raspoložive tehnike (NRT ili

BAT)7 u pojedinom industrijskom sektoru sa ciljem postizanja visokog stupnja zaštite okoliša. Prema

IPPC-u onečišćenja se minimiziranju kroz integrativni pristup mjera prevencije i "end of pipe" rješenja.

Gospodarski subjekti, kao onečišćivači dužni su godišnje prijavljivati emisije u okoliš te otpad u

Registar onečišćavanja okoliša, sukladno Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša (NN 35/08).

Donošenjem Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 114/08)

propisane su opasne tvari i svojstva (prema tzv. SEVESO direktivi) za koje industrijska postrojenja koja

posjeduju te opasne tvari ili čijim radom nastaju opasne tvari, moraju iste prijaviti te izraditi Izvješća o

sigurnosti ili Obavijesti o prisutnosti malih količina opasnih tvari u postrojenju.

Jedan od najvažnijih podzakonskih akata koji regulira emisije iz industrijskih postrojenja je Uredba o

graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacioniranih izvora (NN

7 BAT - Best Avaliable Techniques. Prikupljene su u tzv. referentnim dokumentima - BREF (Reference Document on BAT)



RN: 003/10-11

21/07, 150/08, 05/09-ispr.) koja propisuje granične vrijednosti emisije (GVE) onečišćujućih tvari u zrak

iz stacionarnih izvora. Granična vrijednost emisije je najveće dopušteno ispuštanje onečišćujućih tvari

u zrak iz ispusta stacionarnog izvora ukoliko posebnim propisom ili dozvolom nije strože odreñeno. Za

stacionarne izvore koji postoje ili su u izgradnji na dan stupanja na snagu Uredbe dozvoljeni su

prijelazni periodi za postizanje propisanih GVE. Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari

u zrak iz stacionarnih izvora (NN 01/06) propisuje način praćenja (mjerenja) emisija iz

stacionarnih izvora, mjerne postupke, način provjere ispravnosti i umjeravanja mjernih ureñaja,

postupak vrednovanja rezultata, način dostave podataka za potrebe informacijskog sustava o

emisijama i način redovitog obavješćivanja javnosti o praćenju emisija.

Za ispuste u vode najznačajniji je Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10) koji

ureñuje način izdavanja, sadržaj i oblik vodopravnih akata, sadržaj i način voñenja očevidnika

vodopravnih akata i izdavanja izvoda iz očevidnika, te posebne troškove u svezi izdavanja vodopravnih

akata i način njihove naplate. Vodopravni akti su: vodopravni uvjeti, obvezujuće vodopravno mišljenje,

vodopravna potvrda i vodopravna dozvola.

Prema Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) proizvoñač otpada koji godišnje

proizvodi više od 150 tona neopasnog otpada i/ili više od 200 kilograma opasnog otpada, dužan je

planirati gospodarenje otpadom za razdoblje od osam godina.

Eksploatacija mineralnih sirovina definirana je Zakonom o rudarstvu (NN 75/09), te brojnim

podzakonskim aktima. Mineralnim sirovinama smatraju se: 1) energetske mineralne sirovine - fosilne

gorive tvari: ugljen, ugljikovodici, asfalt i uljni škriljavci; radioaktivne rude; mineralne i geotermalne

vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe

(osim voda na koje se primjenjuju propisi o vodama), 2) mineralne sirovine za industrijsku preradbu,

uključivo karbonatne mineralne sirovine za industrijsku preradbu, sve vrste soli i solnih voda, brom,

jod, peloidi i dr.; 3) mineralne sirovine za proizvodnju grañevnog materijala: tehničko-grañevni

kamen, grañevni pijesak i šljunak, ciglarska glina; 4) arhitektonsko-grañevni kamen i 5) mineralne

sirovine kovina: boksit, željezni oksidi i hidroksidi i drugi spojevi.

Osnovni dokument kojim se utvrñuje gospodarenje mineralnim sirovinama, planira rudarska

gospodarska djelatnost te osigurava zaštita okoliša u svim područjima rudarske djelatnosti na državnoj

razini je Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama. Strategija je donijeta 2008. godine.

Jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su izraditi Rudarsko-

geološke studije i u svojim razvojnim dokumentima osigurati provedbu Strategije gospodarenja

mineralnim sirovinama. Za eksploataciju mineralnih sirovina provodi se procjena utjecaja na okoliš i

ocjena prihvatljivosti na ekološku mrežu sukladno važećim propisima.



RN: 003/10-11


U dosadašnjem razvitku Grada Karlovca kao glavni subjekti isticali su se industrija i to prehrambena,

tekstilna, drvna, kemijska industrija, proizvodnja strojeva i opreme, grañevinskih materijala i metalnih

proizvoda, te skupina tercijarnih djelatnosti kao što su obrtništvo, trgovina i ugostiteljstvo.

Proizvodnja proizvoda od metala, te strojeva i ureñaja ubrajaju se u najrazvijenije industrije u

Karlovcu. Najvažnije tvrtke su: HS Produkt d.o.o. Karlovac (proizvodnja pištolja i usluge strojne

obrade); Kordun Grupa Karlovac (proizvodnja visoko kvalitetnog posuña i pribora za jelo te alata za

primarnu obradu drva); Žeče Novi Karlovac (proizvodnja okova za vrata i prozore, brava i cilindara),

AB gradnja d.o.o. Karlovac (proizvodnja motora, turbina, crpki i kompresora, te metalnih konstrukcija i

dijelova); Sannik Karlovac (proizvodnja čavala); Energoremont Karlovac (izrada zupčanika, metalnih

konstrukcija, remont alatnih strojeva, usluge strojne obrade); Alstom Hrvatska d.o.o. Karlovac

(proizvodnja i servisiranje energetskih postrojenja: turbine i dijelovi, hidromehanička oprema i drugo);

Adriadiesel d.d. Karlovac (proizvodnja diesel motora, opreme za energetiku i tehnoloških postrojenja);

TTK - Tvornica turbina Karlovac (proizvodnja brodske opreme i rezervnih dijelova): Croatia Pumpe

Karlovac (proizvodnja pumpi i pumpnih agregata); Tvornica Plinskih Turbina Karlovac (proizvodnja

komponenti i sklopova za plinske turbine).

Glavni proizvoñači prehrambene industrije su Karlovačka pivovara d.o.o. (proizvodnja piva), PPK d.o.o.

- Mesna industrija Karlovac (proizvodnja mesa i mesnih prerañevina; KIM d.d. - Karlovačka industrija

mlijeka (proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda); Žitoproizvod d.d. Karlovac (proizvodnja kruha i

peciva, tjestenine i kanditorskih proizvoda). Tekstilnu industriju u gradu predstavljaju tvrtke: Lola

Ribar Karlovac (proizvodnja sanitetskog materijala) i Kelteks Karlovac (proizvodnja mreža i tkanine od

staklene preñe, roving tkanine, dekorativne tkanine, stolnog rublja). Za drvnu industriju važna je

proizvodnja parketa i rezane grañe: DIP d.d. Karlovac. Temeljni su ciljevi razvitka prehrambene

industrije poboljšanje učinkovitosti poljodjelske proizvodnje i mogućnost plasiranja proizvoda na

tržište. Podrazumijeva se ekološka prihvatljivost proizvoda.

U proteklom razdoblju kemijska industrija egzistirala je u uvjetima visokog rasta troškova poslovanja,

nelikvidnosti i smanjenja obujma proizvodnje. Na području ima uhodan program vezan uz

grañevinarstvo. Najvažnija je proizvodnja kemijskih i grañevinskih proizvoda: Kemijsko-grañevinska

industrija Karlovac proizvodi materijale za industrijske i dekorativne podove, hidroizolacije i kitove,

fasadne i unutarnje premaze, impregnacije, izravnavajuće mase, cementne mortove i dodatke beton.

Osmi navedene industrije u Karlovcu su značajne tvrtke: Linde Plin Karlovac – proizvodnja tehničkih i

posebnih plinova te bazičnih kemijskih proizvoda; Pipelife - Hrvatska d.o.o. Karlovac (PVC i druge

plastične cijevi i sustave); IV-ER-KVC Karlovac (vatrogasne i druge cijevi). Važna industrija je

proizvodnja opekarskih proizvoda, stropnih i drugih sustava u tvrtci Wienerberger-Ilovac d.d. Karlovac.

U Karlovcu je važna i tiskarska djelatnost, a najznačajniji su predstavnici: Lana - Karlovačka Tiskara

d.d., Tiskara Pečarić-Radočaj i MB Tisak Karlovac.



RN: 003/10-11

Proces restrukturiranja u industriji kože i obuće pridonio je znatnom smanjenju broja zaposlenih u

djelatnosti. Usprkos relativnom povećanju proizvodnih kapaciteta, proizvoñačke mogućnosti su

smanjene, prvenstveno zbog nedostatka sirovine na domaćem tržištu i opće nelikvidnosti tržišta.

Problemi razvoja u drvnoj industriji su prvenstveno u nedovoljnoj konkurentnosti proizvodnje u odnosu

na druge zemlje čime se stvara gubitak u izvozu, a s druge strane zbog uvoza se gube pozicije na

domaćem tržištu. Sirovinske baze na području ima dovoljno, ali ne i pravih uvjeta za plasman gotovih

proizvoda na tržište.

Tablica 4. Popis planiranih poduzetničkih zona na području Grada Karlovca

Planirana poduzetnička zona (Grad Karlovac) Površina (m2)

1 Poduzetnička zona Banija Ilovac III 193.279

2 Poduzetnička zona Banija Ilovac II 227.215

3 Poduzetnička zona "Gospodarsko servisni predio" Selce – Gradac 847.300

4 Poduzetnička zona Drežnik I 32.908

5 Poduzetnička zona Drežnik II 80.273

6 Poduzetnička zona Skakavac 388.000

7 Poduzetnička zona Gornje Mekušje 104.616

8 Poduzetnička zona Ilovac 11.029

9 Poduzetnička zona Stara Zagrebačka cesta 117.000

10 Poduzetnička zona Ilovac - Pokupje 90.000

11 Poduzetnička zona Mahično 1.080.000

12 Poduzetnička zona Mrzlo polje 71.400

Ukupno planirana površina u Gradu Karlovcu (m2) 3.243.720

Izvor: Izmjene i dopune PP KŽ (2008. godine)

Razvoj trgovine značajan je iz razloga što trgovina potiče proizvodnju novih proizvoda i time bolje

korištenje prirodnih resursa, zapošljavanje prometnih poduzeća i poduzeća za razne trgovinske usluge.

Trgovačka uslužna djelatnost u Karlovcu je početkom 2000-tih još uvijek bila znatno usitnjena, te je

planiran razvoj veletržnica (prodaja na veliko), ali i razvoj većih poduzetničkih zona općenito, na

kojima bi se moglo koncentrirati više gospodarskih, trgovačkih i dugih uslužnih djelatnosti. Za je daljini

su razvoj gospodarstva važna provedba Regionalnog operativnog plana održivog razvoja Karlovačke

županije, odnosno Akcijskih planova koji pokrenuti temeljem ROP-a, kao i razni projekti i programi

razvoja (i subvencioniranja razvoja) malog i srednjeg poduzetništva, te Program poticanja razvoja

poduzetničkih zona. Od poduzetničkih zona u Županiji (planiranih i u izgradnji) na području Grada

Karlovca nalazi se dvanaest (Tablica 4).

Rudarstvo, odnosno eksploatacija mineralnih sirovina zastupljena je na području Grada prvenstveno

kroz nalazišta ciglarske gline na području Rečice (tri lokaliteta), koja se koristi za proizvodnju ciglarskih

proizvoda. Osim gline područje Karlovca bogato je kremenim pijeskom te su planirani lokaliteti

eksploatacije (Brezovi Rebar i Donja Jelsa). Pažljiva eksploatacija može pridonijeti razvoju područja



RN: 003/10-11

(Tablica 5). Eksploatacijsko polje Donja Jelsa za kremeni pijesak je prema podacima Ureda državne

uprave u Karlovačkoj županiji, Službe za gospodarstvo sanirano i brisano iz katastra eksploatacijskih

polja.

Tablica 5. Popis postojećih i planiranih eksploatacijskih polja na području Grada Karlovca

Eksploatacijska polja (Grad Karlovac) Vrsta sirovine Površina (m2)

1 Rečica ciglarska (opekarska) glina 1.550.000

2 Rečica I ciglarska (opekarska) glina 460.000

3 Rečica II ciglarska (opekarska) glina 760.000

4 Brezovi Rebar kremeni (kvarcni) pijesak 870.000

Ukupno na području Grada Karlovca 4.050.000

Izvor: Eksploatacija mineralnih sirovina iz Izmjena i dopuna PP KŽ (2008.)

Svako gospodarsko iskorištavanje ovog područja obvezno zahtjeva brigu o zaštiti prirodnih vrijednosti,

prirode i okoliša. To se odnosi i na sve prirodne i od ljudi stvorene krajolike, kako bi se sačuvala šuma

od pretjerane sječe i propadanja, poljodjelske površine od poplava, klizanja i drugih neagrarnih

namjena, naselja i grañevinska područja od neracionalne i neekonomične izgradnje, dok kod

eksploatacije šljunka i pijeska, odnosno gline treba paziti da ne doñe do devastacije krajolika.



RN: 003/10-11

4 Poljoprivreda i šumarstvo

4.1 Zakonski okvir

Poljoprivredna politika i njeni ciljevi definirani su Zakonom o poljoprivredi (NN 149/09) i Zakonom

o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08, 21/10), a ciljevi su slijedeći: a) prehrambena sigurnost

stanovništva koja se podmiruje u što većoj mjeri domaćim konkurentnim poljoprivrednim proizvodima,

b) promicanje učinkovitosti proizvodnje i tržništva u poljoprivredi radi jačanja konkurentnosti na

domaćem i svjetskom tržištu, c) omogućavanje primjerenoga životnog standarda u ruralnim

područjima i pridonošenje stabilnosti poljoprivrednog dohotka, d) omogućavanje potrošačima pristupa

odgovarajućoj i stabilnoj ponudi hrane sukladno njihovim zahtjevima, poglavito glede cijene i kakvoće

hrane te sigurnosti prehrane, e) čuvanje prirodnih resursa promicanjem održive, poglavito ekološke

poljoprivrede i f) očuvanje i napredak ruralnih područja i ruralnih vrijednosti.

Temeljem novog Zakona o poljoprivredi donesena je Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske za

razdoblje 2008. – 2013. godine u kojoj se opisuje zahtjevi koje daje Europska Unija na ruralni razvoj,

trenutna situacija u Hrvatskoj i SWOT analiza ruralnih područja te strateški ciljevi, prioritete i mjere za

dosezanje strateških ciljeva ruralnog razvoja. Strateški ciljevi su: 1) Poboljšanje konkurentnosti

poljoprivrednog i šumarskog sektora; 2) Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika,

prirodnog i kulturnog naslijeña; 3) Poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima i proširenje

gospodarskog programa ruralnog gospodarstva; te 4) Poboljšanje učinkovitosti institucijsko okruženja.

Vezano uz zaštitu okoliša od posebne je važnosti spomenuti Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog

zemljišta od onečišćenja (NN 32/10). Ovim pravilnikom se odreñuje koje se tvari smatraju štetnim

za poljoprivredno zemljište, dozvoljene količine štetnih tvari u tlu, mjere za sprečavanje onečišćenja

tla i kontrola onečišćenja tla s ciljem da se poljoprivredno tlo zaštiti od kemijske i biološke degradacije

i održi u stanju koje ga čini povoljnim staništem za proizvodnju zdravstveno ispravne hrane.

Na poljoprivredu se odnose i zahtjevi iz brojnih drugih zakona i podzakonskih akata. Republika

Hrvatska je izmeñu ostalog prihvatila meñunarodne norme i donijela skup zakona i propisa koji

reguliraju ekološku proizvodnju.

Zakonom o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10) ureñuje se uzgoj, zaštita,

korištenje i raspolaganje šumom i šumskim zemljištima kao prirodnim bogatstvom, a s ciljem

održavanja biološke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na načelima gospodarske održivosti,

socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti. Gospodarenje šumama obuhvaća uzgoj, zaštitu i

korištenje šuma i šumskih zemljišta te izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, sukladno

sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje šumama koji podrazumijevaju: (1) održavanje i

odgovarajuće poboljšanje šumskih ekosustava i njihov doprinos globalnome ciklusu ugljika, (2)

održavanje zdravlja i vitalnosti šumskog ekosustava, (3) održavanje i poticanje proizvodnih funkcija

šume, (4) održavanje, očuvanje i odgovarajuće poboljšanje biološke raznolikosti u šumskom



RN: 003/10-11

ekosustavu, (5) održavanje i odgovarajuće poboljšanje zaštitnih funkcija u upravljanju šumom

(posebno tla i vode) i (6) održavanje drugih socijalno-ekonomskih funkcija i uvjeta. Osobe koje

gospodare šumama dužne poduzimati mjere zaštite šuma radi zaštite od požara, drugih elementarnih

nepogoda, štetnih organizama i štetnih antropogenih utjecaja.

Pravilnikom o ureñivanju šuma (NN 111/06, 141/08) propisuje se način izrade, sadržaj i postupak

odobrenja šumskogospodarskih planova. Šumskogospodarski planovi jesu: Šumskogospodarska

osnova područja RH, Osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama, programi za gospodarenje

gospodarskim jedinicama na kršu, programi za gospodarenje šumama šumoposjednika, programi za

gospodarenje šumama s posebnom namjenom, godišnji planovi gospodarenja šumama te operativni

godišnji planovi. Vlasnici i upravitelji šuma dužni su donositi šumskogospodarske planove čiju obnovu

ili reviziju odobrava nadležno Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, i to

za šume u vlasništvu RH na prijedlog Hrvatskih Šuma, a za šume šumoposjednika (šume koje nisu u

vlasništvu RH) na prijedlog Šumarske savjetodavne službe. Šumarska savjetodavna služba osniva se

radi obavljanja poslova dijela javnih ovlasti te unapreñenja gospodarenja šumama i šumskim

zemljištima šumoposjednika.

Pravilnik o načinu motrenja oštećenosti šumskih ekosustava (NN 67/10) propisuje osnove

motrenja oštećenosti šumskih ekosustava u okviru Meñunarodnog programa za procjenu i motrenje

utjecaja zračnog onečišćenja na šume na mreži točaka Razine 1 i plohama Razine 2, sukladno

Konvenciji o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka.

Za zaštitu šuma važni su i Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 26/03) te Pravilnik o čuvanju šuma

(NN 121/06) kojim se propisuju se zadaci i način obavljanja poslova lugara.

4.2 Stanje poljoprivrede

Na području Grada Prostornim planom ureñenja Grada Karlovca planirana su tri tipa poljoprivrednih

površina; osobito vrijedno obradivo tlo (P1), vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3), za

koja su odreñene posebne mjere za ureñivanje i zaštitu posebnih vrijednosti i obilježja poljoprivrednog

krajobraza.

Osobito vrijedna obradiva tla su fluvisol oglejni i neoglejni na pjeskovito-šljunkovitom supstratu,

semiglej aluvijalni na pjeskovito-šljunkovitom supstratu, te hipoglej mineralni hidromeliorirani. Ova su

tla zastupljena južno od Banske Selnice i pogodna su za ratarstvo i povrtlarstvo.

Vrijedno obradivo tlo čini niz tipova i to: eutrično smeñe tlo na laporu, rendezina na laporu,

kiselosmeñe tipično i lesivirano tlo na ilovinama i glinama, pseudoglej na karbonatno-vapnenom

supstratu i distrično smeñe pseudoglejno tlo te semiglej aluvijalni na pjeskovito-šljunkovitom

supstratu. Ova su tla zastupljena u nizinskom dijelu Grada, duž rijeke Kupe, većim dijelom

hidromeliorirane površine. Radi se o tlima laganog teksturnog sastava, dobre prozračnosti i

vodopropusnosti, dobre do stabilne strukture, neutralne do slabo kisele reakcije. Tlo pogodno za

ratarstvo u funkciji stočarstva.



RN: 003/10-11

Ostala obradiva tla koja po strukturi čine nizinski i obronačni pseudoglej, euglej mineralni hipoglejni i

amfiglejni. Ovo su tla umjerene opskrbljenosti aktivnim hranjivima, rasprostranjena istočno od Popović

Brda i Kobilića Pokupskog. Prekategorizacija ostalih poljoprivrednih površina u višu bonitetnu

kategoriju moguća je nakon procjene opravdanosti i provedbe gospodarsko-ekološki opravdanih

mjera: melioracije, kalcinacije, odvodnjavanja, navodnjavanja, zaštite od poplava.

Poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci,

voćnjaci, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti

poljoprivrednoj proizvodnji. Pod poljoprivrednim rudinama podrazumijevaju se parcele na odreñenom

lokalitetu odnosno zaokružena cjelina parcela.

Na području Grada, poljoprivredno zemljište prostire se na površini od 22.038,5 ha, od čega je oko

88 % obradivo. Od ukupno obradivih površina na oranice i vrtove otpada 66%, voćnjake oko 2%,

vinograde 0,7%, dok su ostalo livade (31%).

Najčešći problemi koji se javljaju prilikom razvoja i unapreñenja poljoprivrede su neriješeni imovinsko

pravni odnosi te usitnjenost zemljišta prilikom okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, financiranje

proizvodnje, marketing, distribucija i skladištenje proizvoda. Postoje dobri prirodni uvjeti za razvoj

govedarstva, ovčarstva, kozarstva, pčelarstva, akvakulture kao i intenzivni razvoj voćarsko -

vinogradarske proizvodnje (npr. Karlovačko vinogorje) i povrtlarstva na odreñenim lokacijama. Na

području Županije postoji Program prioriteta u poticanju poljoprivredne proizvodnje, u okviru kojega

se mogu ostvariti novčani poticaji za sufinanciranje okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, podizanja

trajnih nasada, osiguranja usjeva i nasada, osiguranja stoke, ekološke poljoprivrede te specifičnih

programa, sukladno Odlukama gradova i općina, kao i financijska potpora poljoprivrednim udrugama i

zadrugama te manifestacijama koje promiču poljoprivrednu proizvodnju.

Grad Karlovac je donio Program poticanja razvoja poljoprivrede te Odluku o agrotehničkim mjerama i

mjerama za ureñivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, na području Grada Karlovca. Odluka se

prvenstveno odnosi na zaštitu poljoprivrednog zemljišta od erozije, zakorovljenosti, suzbijanja biljnih

bolesti i štetočina, korištenje i uništavanje biljnih otpadaka te zabranu, odnosno obvezu uzgoja

pojedinih vrsta bilja na odreñenom području, a propisuje i mjere za ureñivanje i održavanje

poljoprivrednih rudina, nadzor provedbe i kazne u slučaju nepoštivanja zabrana i mjera iz Odluke.

U brežuljkastom dijelu područja Grada je mozaik poljoprivredno-šumskih površina pogodan za

voćarsku proizvodnju, vinogradarstvo te za stočarstvo. U šumi ili na šumskome zemljištu u vlasništvu

Republike Hrvatske može se osnovati pravo služnosti (izmeñu ostalog) u svrhu uzgoja stoke, divljači i

slično te podizanja višegodišnjih nasada na neobraslomu šumskomu zemljištu i zemljištu obraslom

početnim ili degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina. Šumsko zemljište, koje nije

privedeno namjeni odreñenoj u šumsko-gospodarskim planovima, može se dati u zakup izmeñu

ostalog za poljoprivredne namjene (ispaša, žirenje).



RN: 003/10-11

4.3 Stanje šumarstva

Na prostoru Grada Karlovca postoje šumska područja koja su razvrstana u tri kategorije: šuma

gospodarske namjene (Š1), zaštitne šume (Š2) i šume posebne namjene (Š3).

Šume gospodarske namjene osim svojih općekorisnih funkcija imaju i gospodarsku funkciju.

Upravljanje i iskorištavanje šuma i šumskog zemljišta podrazumijeva održavanje biološke raznolikosti,

produktivnosti, sposobnosti obnavljanja, vitalnosti šumskih potencijala, tako da se ispune ekološke,

socijalne i gospodarske funkcije šuma na lokalnoj i globalnoj razini, a da to ne šteti drugim

ekosustavima. Zaštitne šume služe prvenstveno kao zaštita zemljišta, vodnih tokova, erozionih

područja, naselja gospodarskih i drugih objekata. Šume s posebnom namjenom su: šume i dijelovi

šuma registrirani za proizvodnju šumskoga sjemena; šume unutar zaštićenih područja ili prirodnih

vrijednosti zaštićene na temelju propisa o zaštiti prirode; šume namijenjene znanstvenim

istraživanjima, nastavi, potrebama obrane RH te potrebama utvrñenim posebnim propisima.

Nizinske šume definirane kao šume s posebnom namjenom više se ne smiju smanjivati. Obzirom da su

velikim dijelom iskrčene zbog izgradnje infrastrukture, kanala i slično u PPU preporuča se povećati

njihove površine. Mozaik šumskog i poljoprivrednog zemljišta u brežuljkastim predjelima ne smije se

smanjivati na štetu šuma, jer su općekorisne vrijednosti tih šuma od izuzetne važnosti.

Šumarska politika i šumarsko planiranje ima za cilj unapreñenje učinkovitog načina korištenja. Uzgoj,

zaštita korištenje i raspolaganje šumom i šumskim zemljištima obavlja na načelima gospodarske

održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti. Razvoj šumarstva kao gospodarske

djelatnosti mora se temeljiti na načelu trajnog gospodarenja. Gospodarenje šumama s gledišta

korištenja i zaštite prostora treba unaprijediti prema stručnim kriterijima i principima šumarske struke

u cilju naglašavanja općekorisnih funkcija šuma i ekološke ravnoteže u prostoru.

Šumama u vlasništvu RH na području Grada Karlovca gospodari Uprava šuma Karlovac i to: Šumarija

Karlovac i Šumarija Gvozd (u jugoistočnom dijelu gradske površine) te manjim dijelom u rubnim

područjima šumarije Krnjak i Vojnić, Duga Resa i Ozalj, Draganić, Jastrebarsko i Pisarovina. Najveći

dio šuma na području grada pripada sljedećim gospodarskom jedinicama: Kozjača, Domačaj Lug -

Kovačevački Lug, Rečićki Lugovi, Pisarovinski Lugovi, Veliko brdo, Trepča, Kremešnica i Stražnji Vrh.

Evidentna je razlika u kvaliteti gospodarskih šuma u privatnom vlasništvu, što znatno utječe na

općekorisne funkcije šuma od posebne važnosti za urbane sredine. U šumama u vlasništvu

šumoposjednika potrebno je trajno provoditi postojeće i nove mjere za zaustavljanje degradacije i

očuvanje površina. Takoñer, neophodno je trajno provoditi edukaciju i informiranje šumoposjednika o

prednostima udruživanja, kako bi se isti motivirali na udruživanje, djelomično subvencionirati izradu i

provedbu gospodarenja privatnim šumama, subvencionirati sadnice, te sačiniti jedinstven sustav

zaštite šuma i davanje povoljnih kredita za povećanje šumskih kompleksa.



RN: 003/10-11

5 Promet

5.1 Zakonski okvir

Promet je definiran brojnim zakonima, pravilnicima i odlukama. Svrha ovog poglavlja nije nabrojati sve

zakone već spomenuti one kojima je reguliran odnos prometa i zaštite okoliša.

Zakonom o javnim cestama (NN 180/04, 138/06, 146/08, 152/08, 38/09, 124/09, 153/09 i 73/10)

definirana je cestovna infrastruktura: pravni položaj i razvrstavanje javnih cesta; planiranje, grañenje,

rekonstrukcija i održavanje javnih cesta; mjere za zaštitu javnih cesta i prometa na njima; koncesije;

upravljanje; financiranje i nadzor javnih cesta. Za cestovni je promet važan i Zakon o komunalnom

gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03-pročišćeni tekst, 82/04,

110/04-Uredba, 178/04, 38/09, 79/09) u dijelu koji se odnosi na nerazvrstane ceste. Za cestovni

promet najvažniji su Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08) i Zakon o prijevozu u

cestovnom prometu (NN 178/04, 48/05, 151/05, 111/06, 63/08, 124/09, 91/10) s provedbenim

propisima. Ti propisi definiraju da su državna tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave, pravne i fizičke osobe te sudionici u prometu dužni voditi računa o optimalnoj sigurnosti,

razvijati solidarnost, humane i etičke odnose meñu sudionicima u prometu na cestama, štititi zdravlje i

život drugih osoba i brinuti se o zaštiti životnog okoliša, te je strogo zabranjeno ostavljati na cesti i

cestovnom zemljištu oštećena, dotrajala ili neregistrirana vozila i ostavljati, bacati otpad ili predmete i

tvari koje mogu ometati ili ugroziti sigurnost prometa ili onečistiti ili ugroziti okoliš. Nadalje, vozila u

prometu na cesti moraju udovoljavati propisanim uvjetima glede dimenzija, najveće dopuštene mase,

osovinskog opterećenja i uvjeta zaštite okoliša te imati ispravne propisane ureñaje i opremu. Donesen

je i niz propisa o homologizaciji vozila temeljen na uvjetima koje na sigurnost vozila, potrošnju goriva

te emisije i buku iz vozila postavlja Europska Unija. Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim

koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrñivanje posebne naknade za okoliš na vozila na

motorni pogon (NN 02/04) i Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja posebne naknade

za okoliš na vozila na motorni pogon (NN 20/04) naknadama "potiču" vozače na kupnju sigurnijih i

okolišno prihvatljivijih vozila.

Željeznički promet reguliran je Zakonom o željeznici (NN 123/03, 194/03, 30/04, 79/07, 75/09) i

Zakonom o sigurnosti u željezničkom prometu (NN 40/07). U tim se zakonima obvezuju nositelji

koncesije o načinu brige za zaštitu okoliša potpisivanjem Ugovora o pristupu na željezničku

infrastrukturu i upravljanje željezničkom infrastrukturom u izvanrednim okolnostima što uključuje

dogañaje osobite ugroženosti okoliša.

Iako u većini europskih zemalja postoji posebni propisani monitoring za praćenje emisija iz pokretnih

izvora, u Republici Hrvatskoj takav propis još nije donesen. Djelomični monitoring propisan je u

Pravilniku o praćenju kakvoće zraka (NN 155/05), te Programom smanjenja negativnog utjecaja

prometa na okoliš.



RN: 003/10-11

Pravilnikom o mjerama za sprečavanje emisije plinovitih onečišćivača i onečišćivača u

obliku čestica iz motora s unutrašnjim izgaranjem koji se ugrañuju u necestovne pokretne

strojeve (NN 16/09) regulirano je ishoñenje tipskog odobrenja za stavljanje na tržište RH

necestovnih pokretnih strojeva koji moraju udovoljavati GVE onečišćujućih tvari i metodi mjerenja

emisija. Necestovni pokretni strojevi su pokretni strojevi, industrijska oprema koja se može prevoziti ili

vozilo s radnim tijelom ili bez njega koje nije namijenjeno za uporabu za cestovni prijevoz putnika ili

roba u koji su ugrañeni motori s unutrašnjim izgaranjem.

5.2 Stanje u području

Grad Karlovac je stoljećima poznat kao važno sjecište putova, naročito smjer sjeveroistok –jugo-zapad

(kontinentalna Hrvatska – Hrvatsko Primorje). Upravo prve grañene ceste na području Hrvatske

(grañene u 18. stoljeću za vrijeme vladavine Napoleona) kretale iz Karlovca (Karolina, Josephina i

Luisiana) prema lukama na obali Jadrana (Bakar, Senj i Rijeka). Njihovi ostaci su još uvijek mjestimice

vidljivi, a dijelom su upravo te trase korištene prilikom izgradnje magistralnih cesta.

Od prometnih koridora državnog značenja kroz područje Grada Karlovca prolazi autocesta Zagreb-

Rijeka, Karlovac-Split i planirani koridor magistralne pruge visoke učinkovitosti Zagreb-Rijeka (Slika 4).

Ostali važniji prometni pravci uglavnom će se razvijati u postojećim koridorima uz modernizaciju,

manje ispravke i nadopune, a za obilaznicu grada prostor se osigurava, po kriteriju što manjeg

utjecaja na grañevinsko područje naselja. Prednosti prostora Grada Karlovca leže u upravo u

njegovom prometnom i geostrateškom položaju. Meñutim upravo promet može biti izvor značajnih

negativnih utjecaja na okoliš, prvenstveno zbog zauzeća vrijednog poljoprivrednog zemljišta, emisija u

zrak, emisija buke te mogućih posljedica u slučaju havarija teretnih vozila koja prevoze opasne tvari.

Cestovni promet

Osnovnu mrežu cestovnih pravaca na području Grada Karlovca čine slijedeći prometni pravci:

• AC-1 / Zagreb (Lučko) – Bosiljevo – Split – Dubrovnik;

• D-1 / GP Macelj (granica s Republikom Slovenijom) – Krapina – Zagreb – Karlovac – Gračac –

Knin –Brnaze – Split (D8);

• D-3 / GP Goričan (granica s Republikom Mañarskom) – čvor Čakovec – čvor Varaždin – čvor

Breznički Hum – Zagreb – čvor Karlovac-Rijeka – čvor Kanfanar-Pula;

• D-6 / GP Jurovski Brod (granica s Republikom Slovenijom) – Ribnik – Karlovac – Krnjak – Glina –

Dvor – granica s Republikom BiH;

• D-23 / Karlovac (D6) – Josipdol – Žuta Lokva – Senj (D8);

• D-36 / Karlovac (D1) – Pokupsko – Sisak – čvor Popovača (D4);

• D-505 / čvor Bobovica (D4) – Bregana – Krašić – Ozalj – Karlovac (D1);

• Planirana Jugoistočna obilaznica grada Karlovca;

• Planirana brza cesta Karlovac – Petrinja – Sisak – Popovača – Kutina – Virovitica;

• Planirana brza cesta Karlovac – Slunj – Plitvice – Gračac – Knin – Split;



RN: 003/10-11

• Korekcije i poboljšanja na državnim cestama predviñene dokumentima prostornog ureñenja.

Željeznički promet

Osnovnu mrežu željezničkih pravaca na području Grada Karlovca čine:

• Magistralna glavna željeznička pruga MG 1 / Botovo državna granica – Koprivnica – Dugo Selo –

Zagreb Glavni kolodvor – Karlovac – Rijeka, s kolodvorima i postrojenjima;

• Željezničke pruge II. reda 212 / Sisak Caprag (MG 2) – Karlovac (MG 1) i II 213 – Karlovac (MG

1) – Kamanje državna granica

Važećim Prostornim planom Karlovačke županije predviñen je i koridor tzv. "magistralne glavne pruge

velike propusne moći Zagreb – Rijeka. Izrañen je i idejni projekt brze magistralne pruge od Karlovca

do granice općina Tounj i Josipdol. Na temelju postavljene koncepcije budućih pruga planirano je:

• uz postojeću željezničku prugu Zagreb - Karlovac - Rijeka na dionici Zagreb - Karlovac - Oštarije

rezervirati koridor za postavu još jednog kolosijeka;

• rezervirati koridor za glavnu magistralnu željezničku prugu na EU koridoru Vb Zagreb-Rijeka;

• rezervirati prostor za proširenje postojećeg željezničkog kolodvora u Karlovcu;

• nastaviti modernizaciju, uvoñenjem novih tehnologija prijevoza poboljšati točnost, udobnost i

brzinu putničkog prijevoza, u funkciji privlačenja roba i putnika i povećanja opsega prijevoza;

• uspostaviti željeznički promet prema Sisku, rekonstrukcija i modernizacija kolosijeka.

Slika 4. Prostorni prikaz prometne infrastrukture i planova

Izvor: Izmjene i dopune PPU, ožujak 2011. godine



RN: 003/10-11

Zračni promet

U okviru utvrñivanja koncepcije razvitka zračnog prometa u Hrvatskoj planira se izgradnja zračne luke

2C/1A kategorije na širem području Grada Karlovca.

Riječni promet

Strategija i Program prostornog ureñenja Republike Hrvatske predvidjeli su razvoj riječnog prometa na

području Grada Karlovca. Planom je planiran sustav riječnog prometa, kroz uspostavu državnog

plovnog puta II. klase rijekom Kupom do planirane riječne luke u Karlovcu i pristaništa u zoni

izdvojenog grañevinskog područja izvan naselja gospodarske namjene Mekušje. Pri tome su potrebna

istraživanja o efektima ulaganja u infrastrukturu unutarnjih plovnih putova, kako bi se preusmjerile

pojedine vrste tereta na riječni promet, prvenstveno masovne robe i za veće udaljenosti te omogućilo

turističko plovljenje (riječni jahting i sport). Takoñer trebalo se omogućiti uključivanje malih

gospodarskih sustava u razvoj i korištenje ove vrste prijevoza (npr. skelarstvo, riječno ribarstvo) te

predvidjeti prostorno-prometno povezivanje s ostalim vrstama prometa. Planirano je povezivanje

postojećeg riječnog pristaništa u Sisku rijekom Kupom sa budućom riječnom lukom u Karlovcu (što

iziskuje regulaciju Kupe). Za sada se rijeka Kupa u smislu prometa koristi sam za športsko-rekreativno

veslanje, dok su plovni put Kupom i luka u Karlovcu još uvijek u planovima.



RN: 003/10-11

6 Turizam

Turizam je gospodarska grana Grada koja se u suvremenom razvitku te djelatnosti proširuje na gotovo

sva područja i na sve gospodarske grane i neprijeporno predstavlja jednu od glavnih okosnica

razvitka. Grad Karlovac je u posljednjih 10-tak godina uložio znatan trud i sredstva na afirmaciji grada

kao kontinentalnog turističkog (a ne samo tranzitnog) centra. U već poznatu krilaticu: "Karlovca –

grad na četiri rijeke", kojom se naglašava izuzetan položaj grada na četiri rijeke: Kupi, Korani, Dobri i

Mrežnici (ujedno evidentirani značajni krajobrazi), posljednjih se godina sve više čuje: "Karlovac –

grad parkova". I doista parkovi i drvoredi uz rijeke i starom dijelu grada zajedno sa karakterističnim

središtem Karlovačke Zvijezde privlače sve više turista. Bogatstvo prirodnih resursa riječnih tokova,

kulturnih i sakralnih objekata, lovišta kao i geoprometni položaj i blizina Zagreba komparativne su

prednosti prostora Grada zbog kojih turistička djelatnost na području ima potencijal kao jedna od

buduće najznačajnijih djelatnosti u razvoju gospodarstva Grada. Svi oblici tzv. novog aktivnog turizma

(lovni, kulturni, poslovni, riječni, tranzitni, seoski, vjerski, izletnički) imaju uvjete na području,

meñutim ne postoje institucije za osmišljavanje, organizaciju i realizaciju u turizmu. Iako se turistički

objekti grada postepeno obnavljaju, za stvarni procvat ove gospodarske grane neophodan je njihov

daljnji razvoj, koji treba planirati kroz strategiju razvoja turizma Grada Karlovca.

Povećan broj turista te objekti u zaštićenim i/ili evidentiranim prirodnim krajobrazima, odnosno uz

zaštićene kulturne spomenike Grada mogu imati negativan utjecaj na prirodu i okoliš. Stoga ih je

potrebno pažljivo planirati i kapacitirati, poštujući propisane mjere zaštite prirode, krajobraza, okoliša i

konzervatorske mjere nad kulturnim spomenicima, kako bi se izbjegao gubitak onih prirodnih i

kulturnih vrijednosti zbog kojih su ta područja zaštićena ili predložena za zaštitu.



RN: 003/10-11

7 Ciljevi i mjere

Ciljevi

C1 Smanjenje negativnih utjecaja prometa na području Grada

C2 Smanjenje negativnih utjecaja i omogućavanje održivog razvoja gospodarstva i

energetike

C3 Dugoročno planirati održivi razvoj turizma Grada

C4 Promicanje ekološke i integralne poljoprivrede na području Grada

C5 Unaprjeñivanje održivog gospodarenja i zaštite šuma


M1 Odreñivanje prioritetnih pitanja zaštite okoliša u Gradu za koje treba izraditi

idejne studije rješavanja

• cilj: C1-C4


• sudionici: Upravni odjel za komunalne poslove,

• rok: srednjoročno (2-3 godine)


• izvori sredstava: Gradski proračun, Fond, MMPI

M2 Revizija Prometne studije Grada s prijedlozima optimalne organizacije prometa i

smanjenja emisija iz prometa te programom informiranja i edukacije grañana

• cilj: C1

• obrazloženje: Prometna studija je stručna podloga za reviziju PPU i GUP-a, a potrebna je za

poboljšanje prometne organizacije te smanjenja emisija iz prometa (zrak, buka, vibracije).

• nositelj: Ovlaštenik

• sudionici: Grad Karlovac, Karlovačka Županija, Zavod za prostorno ureñenje, nadležna

Ministarstva

• rok: srednjoročno/dugoročno (2-3 godine)


• izvori sredstava: Gradski proračun, Fond, MMPI, Županijski proračun,



RN: 003/10-11

M3 Poticanje Programa ulaganja u čistiji transport, npr. zamjene cestovnih vozila s

"ekološki prihvatljivim" koja zadovoljavaju EU standarde EURO 5

• cilj: C1

• obrazloženje: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Fond za zaštitu okoliša i ekološku

učinkovitost 2009. godine izradili su Program smanjenja negativnog utjecaja prometa na okoliš –

Prva mjera smanjenje emisije štetnih plinova cestovnih vozila (teretna vozila kategorije N2 i N3

te vozila M3 - autobusi) predviña postepenu zamjenu vozila koja ne zadovoljavaju standard

EURO 5 u dijelu emisija ispušnih plinova i buke s tzv. "ekološki prihvatljivim" vozilima

• nositelj: Ovlaštenik

• sudionici: prijevoznici (teretni i putnički prijevoz), Grad Karlovac, Županija, nadležno Ministarstvo

• rok: dugoročno i kontinuirano


• izvori sredstava: Fond, sredstva EU i SB, Gradski proračun, prijevoznici

M4 Ugradnja mjera zaštite okoliša i prirode u planove razvoja slobodnih i

gospodarskih zona na području grada

• ciljevi: C1, C2, C3


• sudionici: nositelji/investitori zahvata, nadležno Ministarstvo



• izvori sredstava: Fond, sredstva investitora zahvata, Gradski proračun

M5 Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije na području Grada (male HE,

fotonaponske ćelije, biomasa ...)

• cilj: C2


• sudionici: nositelji/investitori zahvata, nadležno Ministarstvo






RN: 003/10-11

M6 Poticanje provedbe mjera energetske učinkovitosti u Gradu sukladno Strategiji

energetske učinkovitosti Karlovačke županije

• cilj: C2


• sudionici: nositelji/investitori zahvata, Karlovačka županija, nadležno Ministarstvo




M7 Izrada Strategije razvoja turizma grada Karlovca poštujući mjere zaštite okoliša

te prirodne i kulturne baštine Grada



• sudionici: nadležna Ministarstva, Turistička zajednica Grada, Karlovačka županija

• rok: prioritetno


• izvori sredstava: Fond, Gradski proračun, nadležno Ministarstvo

M8 Priprema ostalih stručnih studija za potrebe izrade nove prostorno planske

dokumentacije Grada Karlovca

• ciljevi: C1, C5

• nositelj: Grad Karlovac, Ovlaštenik


• rok: srednjoročno


• izvori sredstava: Gradski proračun, Županijski proračun, nadležno Ministarstvo

M9 Kontinuirana edukacija poljoprivrednika o voñenju gospodarstava na održiv način

s ciljem smanjenja emisija u okoliš

• ciljevi: C1, C4


• sudionici: Grad Karlovac, HZPSS, NVO

• rok: srednjoročno-kontinuirano





RN: 003/10-11

M10 Prijedlog jedinstvenog sustava smanjenja degradacije i zaštite šuma te poticaja


• nositelj: Šumarska savjetodavna služba, Hrvatske Šume

• sudionici: Grad Karlovac, Karlovačka županija, nadležno Ministarstvo, šumoposjedinici



• izvori sredstava: Gradski proračun, Županijski proračun, Hrvatske šume, nadležno Ministarstvo

M11 Provedba predloženog sustava i mjera smanjenja degradacije i zaštite šuma te

poticaja

• cilj: C5, C3, C2

• nositelj: Grad Karlovac, Šumarska savjetodavna služba i Hrvatske Šume

• sudionici: Karlovačka županija, nadležno Ministarstvo, šumoposjedinici

• rok: dugoročno - kontinuirano


• izvori sredstava: Gradski proračun, Županijski proračun, Hrvatske šume, nadležno Ministarstvo

M12 Kontinuirano informiranje i edukacija privatnih šumoposjednika o sustavu zaštite

šuma, programima gospodarenja, korištenju drvne biomase i poticajima

• cilj: C5, C3, C2

• nositelj: Grad Karlovac, Šumarska savjetodavna služba

• sudionici: Karlovačka županija, nadležno Ministarstvo, Hrvatske Šume, šumoposjedinici

• rok: dugoročno - kontinuirano





RN: 003/10-11

F ZAŠTITA PO SASTAVNICAMA OKOLIŠA U GRADU KARLOVCU

1 Zrak

1.1 Zakonski okvir

Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08) je temeljni zakon kojim su definirane mjere, način

organiziranja, provoñenja i nadzora zaštite i poboljšanja kakvoće zraka kao općeg dobra koje ima

osobitu zaštitu države. Zakon o zaštiti zraka je zakonska osnova za izradu Plana zaštite i

poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine

(NN 61/08). Svrha Plana je definiranje i razrada ciljeva i mjera po sektorima utjecaja s prioritetima,

rokovima i nositeljima provedbe mjera, s osnovnim ciljem zaštite i trajnog poboljšanja kakvoće zraka

na području Republike Hrvatske.

Plan sadržajno obuhvaća: načela i mjerila za odreñivanje ciljeva i prioriteta; ocjenu stanja kakvoće

zraka; prioritetne mjere i aktivnosti; preventivne mjere za očuvanje kakvoće zraka, kratkoročne mjere

u slučaju da postoji rizik od prekoračivanja kritičnih razina ili tolerantnih vrijednosti; mjere za

postizanje graničnih vrijednosti; mjere za smanjivanje emisija onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova

po djelatnostima; mjere za postupno ukidanje tvari koje oštećuju ozonski sloj; mjere za smanjivanje

emisija postojanih organskih onečišćavala i teških metala; mjere za poticanje porasta energetske

učinkovitosti i uporabu obnovljive energije; mjere za smanjivanje ukupnih emisija iz prometa; mjere za

smanjivanje nepovoljnih učinaka zakiseljavanja, eutrofikacije i fotokemijskog onečišćenja; način,

redoslijed ostvarivanja i rok izvršavanja mjera; obveznike provedbe mjera; meñunarodne obveze,

procjenu sredstava za provedbu te analizu troškova i time stvorene koristi poboljšanja kakvoće zraka.

Planom su postavljeni sljedeći opći ciljevi za razdoblje od 2008. do 2011. godine:

OC1 Postupno smanjenje onečišćenja zraka s ciljem zaštite zdravlja ljudi, okoliša i materijalnih

dobara

OC2 Smanjenje emisije onečišćujućih tvari s ciljem ispunjenja obveza prema meñunarodnim

konvencijama i protokolima

OC3 Promicanje politike održivog razvoja, integracijom ciljeva politike zaštite zraka u sektorske

strategije i planove (posebice smanjenja emisije stakleničkih plinova i Kyotskog protokola)

OC4 Ubrzanje prijenosa pravne stečevine i pozitivne prakse EU iz područja zaštite zraka

OC5 Nadogradnja institucionalnih i organizacijskih kapaciteta za provedbu postavljenih ciljeva,

posebice na lokalnoj razini

OC6 Kontinuirano unaprjeñivanje sustava za praćenje i izvješćivanje o emisijama i kakvoći zraka,

posebice u pogledu osiguranja i kontrole kvalitete podataka



RN: 003/10-11

OC7 Unaprjeñenje sustava za informiranje javnosti i dostupnosti informacija o pitanjima zaštite zraka

OC8 Poticanje znanstveno-istraživačkih programa, posebice iz područja klimatskih promjena

OC9 Unaprjeñenje aktivnosti i suradnje na meñunarodnom planu

Uredbom o odreñivanju područja i naseljenih područja prema kategorijama kakvoće zraka

(NN 68/08) odreñuju se područja i naseljena područja prema kategorijama kakvoće zraka u Republici

Hrvatskoj. Kategorije kakvoće zraka odreñene su prema razinama onečišćenosti zraka, ocijenjenima

analizom i modeliranjem postojećih podataka za onečišćujuće tvari: sumporov dioksid, dušikove

okside, lebdeće čestice aerodinamičkog promjera do 10 mikrona (PM10), ugljikov monoksid, benzen,

benzo(a)piren, amonijak, sumporovodik, ozon, plinovitu živu te teške metale olovo, kadmij, nikal i

arsen u PM10. Granične vrijednosti definirane su propisima o kakvoći zraka, od kojih su najvažnije:

Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05), Uredba o kritičnim

razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05) i Uredba o ozonu u zraku (NN 133/05), kojim su

donesena druga mjerila za odreñivanje kategorije zraka.

Zrak se prema stupnju onečišćenosti svrstava u tri kategorije:

• I kategorija - čisti ili neznatno onečišćen zrak; nisu prekoračene granične (GV) i dugoročni

ciljevi za ozon;

• II kategorija - umjereno onečišćen zrak; prekoračene su granične vrijednosti (GV) i dugoročni

ciljevi za ozon, a nisu prekoračene tolerantne vrijednosti (TV) i ciljne vrijednosti za ozon;

• III kategorija - prekomjerno onečišćen zrak; situacija u kojoj su prekoračene tolerantne

vrijednosti (TV) i ciljne vrijednosti za ozon.

Pri odreñivanju stupnja onečišćenosti zraka koriste se sljedeći parametri: C - koncentracija dobivena

obradom podataka za godinu dana ispitivanja; GV - granična vrijednost: koncentracija ispod koje ne

postoji ili je najmanje moguć rizik štetnog utjecaja na zdravlje čovjeka; TV- tolerantna vrijednost:

granična vrijednost uvećana za granicu tolerancije, svake se godine smanjuje, kako bi se dostigla GV

do kraja 2015. ovisno o onečišćujućim tvarima.

Sukladno spomenutoj Uredbi o odreñivanju područja i naseljenih područja prema kategorijama

kakvoće zraka i Planu zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Hrvatskoj cijelo područje Karlovačke

županije i Grada Karlovca pripada HR3 području s I. kategorijom zraka, gdje su koncentracije

onečišćujućih tvari (osim prizemnog ozona) ispod donje granice procjenjivanja, na osnovi raspoloživih

mjerenja u državnoj i lokalnim mrežama za praćenje kakvoće zraka.

Uredbom o utvrñivanju lokacija postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće

zraka (NN 4/02) i Planom zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u RH za razdoblje od 2008 do 2011.

godine (NN 61/08) odreñene su lokacije mjernih postaja državne mreže za trajno praćenje kakvoće

zraka, dok je način mjerenja utvrñen Programom mjerenja kakvoće zraka u državnoj mreži za

trajno praćenje kakvoće zraka (NN 43/02). Državna mreža za praćenje kakvoće zraka predviña 22

postaje. Do sada je uspostavljeno 12 postaja državne mreže u naseljima i industrijskim područjima, te



RN: 003/10-11

dodatnih 12 postaja u zaštićenim područjima za potrebe mjerenja pozadinskog ili prekograničnog

daljinskog onečišćenja8. Za područje Grada Karlovca nije predviñena niti jedna postaja u sklopu

Državne mreže. Način praćenja kakvoće zraka i prikupljanja podataka, obrada i prikaz rezultata te

izvještavanje propisuje Pravilnik o praćenju kakvoće zraka (NN 155/05), a obvezu dostave i

dostupnosti informacija o praćenju kakvoće zraka iz državne i lokalnih mreža za praćenje kakvoće

zraka propisuje Pravilnik o razmjeni informacija o podacima iz mreža za trajno praćenje kakvoće zraka

(NN 135/06).

Za odreñivanje kakvoće zraka važno je mjerenje, odnosno izračun emisije onečišćujućih tvari u zrak iz

stacionarnih izvora, malih ložišta i prometa te mjerenje i/ili modeliranje koncentracije onečišćujućih

tvari u zraku (imisija). Za praćenje emisija u zrak najvažniji su sljedeći propisi: Uredba o graničnim

vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08, 05/09 -

ispr), Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (NN 01/07), Pravilnik o

praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 01/06), Uredba o kakvoći tekućih

naftnih goriva (NN 33/11), Uredba o tehničkim standardima zaštite okoliša od emisija hlapivih

organskih spojeva koje nastaju skladištenjem i distribucijom benzina (NN 135/06), Uredba o graničnim

vrijednostima sadržaja hlapivih organskih spojeva u odreñenim bojama i lakovima i proizvodima za

završnu obradu vozila (NN 94/07) te propisi vezani uz izračun naknade, načine i rokove plaćanja

naknada na emisiju u okoliš.

1.2 Stanje na području Grada Karlovca

1.2.1 Kakvoća zraka

Kakvoća zraka u Karlovcu prati se sukladno Programu praćenja kakvoće zraka na području

grada Karlovca. Praćenje kakvoće zraka na području Grada povodi Služba za zdravstvenu ekologiju

Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije u okviru Mjerne mreže grada Karlovca koju čini pet

mjernih postaja (Tablica 6), pri čemu se prate koncentracije: dima i sumpornog dioksida na tri postaje

te ukupne taložne tvari (UTT) i sadržaja teških metala u UTT na dvije postaje. To su jedina

kontinuirana mjerenja imisije na području Karlovačke županije.

Osnovni ciljevi Programa praćenja kakvoće zraka su:

• ocjena razine onečišćenja zraka (ukoliko postoji);

• izbjegavanje, sprječavanje ili smanjivanje štetnih posljedica onečišćenja zraka po ljudsko

zdravlje, kakvoću življenja i okoliš u cjelini;

• omogućavanje javne dostupnosti podataka o razinama onečišćujućih tvari u zraku;

• očuvanje visoke kakvoće zraka o okolišu (te po potrebi poboljšanje kakvoće zraka).

8 12 postaja u zaštićenim područjima uspostavljeno do kraja 2010. godine je u okviru projekta "Sustava praćenja i upravljanja kakvoćom zraka", odobrenog u sklopu programa PHARE 2006.

Prog

ram

zaš

tite

okol

iša

grad

a Ka

rlovc

a, A

PO d

ok. br

. 25

-10-

1927

/11,

rev

. 2.

st

r. 6

5/13

6

Izra

dio:

AP

O d

.o.o

., us

luge

zaš

tite

okol

iša

(čla

n H

EP g

rupe

)

Nar

učite

lj: G

rad

Kar

lova

c

RN

: 00

3/10

-11

Tab

lica

6. Po

daci

o im

isijs

kim

pos

taja

ma

Mje

rne

mre

že g

rada

Kar

lovc

a

Naz

iv /

ad

resa

po

staj

e 1

. Ban

ija

18

2

. Do

mo

bra

nsk

a 2

3

. An

dri

je Š

tam

par

a 3

4

. Zag

reb

ačka

bb

5

. Dr.

V. M

aček

a 4

8

Loka

cija

D

om z

drav

lja K

arlo

vac

Mje

šovi

ta in

dust

rijsk

o-ob

rtni

čka

škol

a O

pća

boln

ica

Karlo

vac

Ilova

c, K

arlo

vac,

dvo

rište

TO

Fla

ma

Zgra

da S

lužb

e za

zd

ravs

tven

u ek

olog

iju, ZZ

JZ

Karlo

vačk

e žu

p., Ka

rlova

c

Go

din

a p

ušt

anja

u r

ad

1975

.

1980

. 19

80.

2001

.

2001

.

Gau

ss-K

rug

ero

ve

koo

rdin

ate

X=50

3950

6 Y=

5543

437

X=50

3867

5 Y=

5543

413

X=50

3717

3 Y=

5542

521

X=50

4164

8 Y=

5543

038

X=50

3894

0 Y=

5542

714

Nad

mo

rska

vis

ina

112

m

112

m

145

m

112

m

112

m

SO

2

SO

2

SO

2

UT

T

UT

T

Par

amet

ri k

oji

se

pra

te

dim

d

im

dim

C

d i

Pb

u U

TT

C

d i

Pb

u U

TT

Met

eoro

lošk

i par

amet

ri

- te

mpe

ratu

ra i

tlak

zrak

a -

- -

Tip

po

dru

čja

grad

sko

grad

sko

prig

rads

ko

prig

rads

ko

grad

sko

Kla

sifi

kaci

ja p

ost

aje

indu

strij

ska

prom

etna

po

zadi

nska

po

zadi

nska

po

zadi

nska

Mje

rno

mje

sto

pr

očel

je z

grad

e, d

voriš

na

stra

na, 3-

4 m

od

tla

proč

elje

ulič

ne z

grad

e, 4

-5

m o

d tla

pr

očel

je z

grad

e, 3

-4 m

od

tla

na d

voriš

noj o

grad

i, 2-

3 m

od

tla

ba

lkon

zgr

ade

na 1

. ka

tu,

3-4

m o

d tla

Mje

rna

met

od

a SO

2: t

itrim

etrij

ski

dim

: re

fleks

omet

rijsk

i SO

2: s

pekt

rofo

to-m

etrij

ski;

dim

: re

fleks

omet

rijsk

i SO

2: t

itrim

etrij

ski

dim

: re

fleks

omet

rijsk

i U

TT:

grav

imet

rijsk

i,

Cd i

Pb:

plam

ena

apso

rpci

jska

spe

ktro

met

rija

UTT

: gr

avim

etrij

ski,

Cd

i Pb

: pl

amen

a ap

sorp

cijs

ka s

pekt

rom

etrij

a

Uče

stal

ost

inte

gri

ran

ja

rezu

ltat

a 24

-sat

no

24-s

atno

24

-sat

no

mje

sečn

o m

jese

čno

Vri

jem

e u

zork

ova

nja

sv

akod

nevn

o, iz

meñ

u 12

i 14

h

svak

odne

vno,

izm

eñu

12 i

14 h

sv

akod

nevn

o, iz

meñ

u 12

i 14

h

izm

eñu

12 i

14 h

iz

meñ

u 12

i 14

h



RN: 003/10-11

Temeljem Izvješća o praćenju kakvoće zraka na području grada Karlovca za 2009. godinu9 može se

zaključiti da je kakvoća zraka u gradu Karlovcu I. kategorije i temeljem izmjerenih koncentracija dima i

SO2 i temeljem praćenja ukupne taložne tvari te teških metala kadmija i olova u UTT.

Na sve tri postaje u Karlovcu na kojima se mjere, dnevne i godišnje koncentracije SO2 i dima ispod su

svih postavljenih graničnih vrijednosti tijekom cijele 2009. godine, uključujući i sezonu loženja od

listopada do veljače (Tablica 7). Mjerenja ukupne taložne tvari i koncentracije olova i kadmija u UTT

na obje mjerne postaje ispod su postavljenih graničnih vrijednosti (Tablica 8).

Tablica 7. Rezultati praćenja dima i sumpornog dioksida na mjernim postajama za 2009. godinu

Dim (µg⁄m3) SO2 (µg⁄m3) Mjerna postaja

N C CM C50 C98 GVg* N C CM C50 C98 GVg*

1. Banija 18 363 21,3 89 16 67 50 363 21,3 68,1 19 43 50

2. Domobranska 2 302 32,8 159 27 100 50 302 0,8 24 < 0,1 5 50

3. Andrije Štampara 3 365 10,5 69 8 32 50 365 30,2 97,9 26 68 50

* GVg (granične vrijednosti) za dim i SO2 odnose se na godišnji prosjek. GV SO2 za vrijeme usrednjavanja od 24 sata iznosi 125 µg/m3 zraka i ne smije biti prekoračena više od 3 puta tijekom promatrane godine. Naši propisi nisu dali GV za dnevne vrijednosti koncentracije dima.10

N - broj dana u godini kad su provedena mjerenja, C – srednja godišnja koncentracija,

CM- maksimalna dnevna koncentracija, C50 i C98 – vrijednost od koje je niže 50, odnosno 98% rezultata mjerenja.

Tablica 8. Rezultati praćenja UTT te Pb i Cd u UTT na mjernim postajama za 2009. godinu

UTT mg/(m2d) Pb u UTT µg/(m2d) Cd u UTT µg/(m2d) Lokacija postaje N

C CM GV* C CM GV* C CM GV*

Zagrebačka bb 10 55,5 75,47 350 9,8 15,7 100 0,36 1,27 2

Dr.V. Mačeka 48 12 75,3 138,47 350 17,2 63,2 100 0,30 1,73 2

* GV (granične vrijednosti) odnose se na vrijeme usrednjavanja rezultata mjerenja od 1 godine. Rok za dosezanje navedenih GV je 31.12.2010. godine

N - broj uzoraka godišnje, C – srednja godišnja koncentracija, CM - maksimalna dnevna koncentracija

Prema preliminarnom Izvješću o praćenju kakvoće zraka na području grada Karlovca za 2010. godinu

može se zaključiti da je i u 2010. godini kakvoća zraka u gradu Karlovcu I. kategorije, temeljem

izmjerenih koncentracija dima, SO2, ukupne taložne tvari i teških metala u UTT.

9 Zavod za javno zdravstvo Karlovačke Županije (Služba za zdravstvenu ekologiju): Izvješće o praćenje kakvoće zraka u gradu Karlovcu za 2009. godinu 10 Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05)



RN: 003/10-11

Mjerenja na meteorološkoj postaji u Gradu Karlovcu uključuju i mjerenje pH oborina. Prema

rezultatima mjerenja za 2008. godinu na području Grada nije bilo jako kiselih padalina, ali je 34% svih

oborina bilo slabo do srednje kiselo.

U gradu Karlovcu se od 2007. godine prati i koncentracija peludi alergogenih biljaka u zraku, koju

provodi Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije. U skladu s Programom praćenja koncentracije

peludi alergogenih biljaka na području grada Karlovca tijekom sezone cvatnje svakodnevno se prati

vrsta peludi u zraku, broj peludnih zrnaca po kubičnom metru zraka po danu te dinamika pojavljivanja

pojedinih vrsta peludi u zraku. Izrañuju se dnevna izvješća kojima se upozorava javnost o prisutnosti,

koncentraciji i vrsti peludi u zraku te godišnji peludni kalendar s informacijama o razdoblju cvatnje

pojedinih sezonskih alergogena na odreñenom području.

1.2.2 Emisije u zrak iz stacionarnih izvora

Glavni izvori emisije u zrak na području Grada Karlovca su Toplana d.o.o. Karlovac, proizvodni pogoni

industrijskih postrojenja, kotlovnice javnih ustanova, mala ložišta i promet. Prema podacima iz

Godišnjeg izvješća Agencije za zaštitu okoliša, emisije u zrak iz stacionarnih izvora na za 2008. godinu

prijavilo je šest subjekata za ukupno 12 izvora – kotlova području Grada Karlovca (Tablica 9).

Tablica 9. Podaci o emisijama u zrak iz stacionarnih izvora, kotlova u Karlovcu (2008. godina)

Podaci o mjerenju emisije Postrojenje Stacionarni izvor snaga

(MW) Gorivo SO2

mg/m3 NOX

mg/m3 CO

mg/m3 Čestice mg/m3

Dimni broj

Toplinski gubici, %

50 plin - 100,0 0,0 2,6 0 5,9

25 tekuće 3.528,0 687,0 3,0 134,1 - 8,5 Energana (3 kotla)

25 tekuće 3.284,0 674,0 2,0 140,5 - 7,7

0,8 tekuće - 173,0 1,0 - 1 13,5

Toplana d.o.o. Karlovac

Kotlovnica Švarča (2 kotla) 0,898 tekuće - 170,0 6,0 - 1 13,0

0,407 tekuće - 84,0 12,0 - 0 7,8 Kotlovnica Matice Hrvatske, Karlovac (2 kotla) 0,407 tekuće - 82,0 21,0 - 0 8,2 HT d.d. Zagreb Kotlovnica, Karlovac

0,581 tekuće - 104,0 12,0 - 0 12,0

Konzum d.d. Zagreb Kotlovnica 0,2 tekuće - 94,0 10,0 - 1 7,0

Održavanje vučnih vozila d.o.o. Zagreb

Servis Karlovac - kotlovnica

0,25 tekuće 311,0 184,0 11,0 - 1 13,1

HŽ Infrastruktura, Zagreb

Kotlovnica Sekcije za održavanje pruga Og-Karlovac

0,253 tekuće - 95 9 - 0 9,2

HŽ Vuča vlakova, Zagreb

Kotlovnica Sekcije za održavanje pruga Og-Karlovac

0,3 tekuće - 169 9 - 0 10,8

Izvor: Godišnji izvještaj o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora na teritoriju RH za 2008. godinu, AZO, Zagreb 2009.



RN: 003/10-11

Podaci o vrijednostima emisijama iz svih prijavljenih izvora su u skladu s važećim graničnim

vrijednostima emisija (GVE) u zrak.

Toplana Karlovac se ubraja u velike izvore emisije u Hrvatskoj i doprinosi ukupnoj emisiji onečišćujućih

tvari u zrak u Hrvatskoj u 2006. godini - 1,4% u emisiji sumpornih oksida i 0,2% u emisiji dušikovih

oksida.11 Osim stacionarnih izvora prijavljenih u 2008. godini na području Grada postoje i drugi izvori,

kao što su kotlovnice javnih ustanova, zgrada i kuća - uglavnom mala ložišta, koja doprinose ukupnoj

emisiji u zrak.

1.2.3 Emisije hlapivih organskih spojeva

Hlapivi organski spojevi (kemikalije, HOS12) su organski spojevi koji imaju odgovarajuću hlapivost pri

temperaturi od 20 °C, odnosno pod odreñenim uvjetima upotrebe. U postrojenjima u kojima se

primjenjuju organska otapala dolazi do emisije hlapivih organskih spojeva u okoliš (prvenstveno u

zrak). Aktivnosti u kojima dolazi do emisije HOS-a su: nanošenje ljepila (adheziva), proizvodnja

drvenih i plastičnih laminata, procesi premazivanja, premazivanje zavojnica, kemijsko čišćenje,

proizvodnja premaza, lakova, boja i ljepila, proizvodnja farmaceutskih proizvoda, tiskanje, proizvodnja

gumenih smjesa i proizvoda od gume, površinsko čišćenje, ekstrakcija biljnog ulja i životinjske masti i

rafinacija biljnog ulja, završna obrada vozila (lakiranje), impregnacija drvenih površina te površinska

zaštita (premazivanje) žičanih navoja. Postrojenja koja imaju neku od navedenih aktivnosti u obavezi

su prijave u Registar postrojenja u kojima se koriste hlapivi organski spojevi, načiniti bilancu otapala i

proračun emisija HOS-a u okoliš sukladno Uredbi o graničnim vrijednostima emisije u okoliš iz

stacionarnih izvora. Do emisije HOS-ova dolazi i iz skladištenja i pretakanja benzina na terminalima i

benzinskim postajama te pokretnih spremnika koji se koriste za prijevoz benzina od terminala do

terminala ili do benzinske postaje sukladno Uredbi o tehničkim standardima zaštite okoliša od emisije

hlapivih organskih spojeva koji nastaju skladištenjem i distribucijom benzina (NN 135/06).

Tablica 10. Ukupno prijavljene količine hlapivih organskih spojeva iz postrojenja u Karlovcu

Godina Vrsta aktivnosti Broj vrsta HOS Broj tvrtki Količina (t/god)

2009. sve vrste aktivnosti 42 12 43,178



Sukladno podacima iz AZO baze hlapivih organskih spojeva, s područja Karlovca HOS u 2009. godini

prijavilo je 12 pravnih subjekata, a u 2008. godini 14. Emisije su nastale iz procesa premazivanja,

površinskog i kemijskog čišćenja, završne obrade, proizvodnje lakova i premaza, proizvodnje i

punjenja i acetilena te tiska. Podaci o prijavljenim količinama dani su u sljedećoj tablici. Najčešće

11 Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine (NN 61/08) 12 U literaturi se često koristi i kratica VOC od engl. Volatile organic compounds



RN: 003/10-11

prijavljivana organska otapala su aceton, ksilen, white spirit, koji od ukupno prijavljenih količina

organskih otapala u 2009. godini čine 86%.

1.3 Ciljevi i mjere

Ciljevi:

C1 Zadržati I. kategoriju kakvoće zraka na cijelom području Grada Karlovca

C2 Sustavno pratiti emisije i kakvoću zraka na području Grada Karlovca

C3 Poticati smanjenje emisije onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova iz

stacionarnih izvora, malih ložišta, javnog sektora i prometa

C4 Kontinuirano poticati energetsku učinkovitost

C5 Kontinuirano informirati javnost o kakvoći zraka i emisijama u zrak

Mjere:

M1 Kontinuirano praćenje kakvoće zraka u okviru Mjerne mreže Grada Karlovca

• cilj:C2

• nositelj: ovlaštenik


• rok: kontinuirano prema važećem programu



M2 Godišnje izvješćivanje Gradske skupštine i javnosti o rezultatima mjerenja

kakvoće zraka

• ciljevi: C2, C5



• rok: kontinuirano nakon izrade godišnjih izvješća – u slučaju pogoršanja kakvoće zraka





RN: 003/10-11

M3 Kontinuirano praćenje koncentracije i vrste peludi u zraku, izrada peludnog

kalendara za područje grada Karlovca i edukacija stanovništva

• ciljevi: C2, C5

• nositelj: ZZJZ

• sudionici: Grad Karlovac,

• rok: redovito u sezoni cvjetanja alergogenih biljaka


• izvori sredstava: Gradski proračun,

M4 Redovito suzbijanje rasta vrlo alergogenih biljaka (npr. ambrozija) u blizini naselja

temeljem godišnjeg plana aktivnosti

• cilj: C5

• nositelj: ZZJZ

• sudionici: Grad Karlovac, NVO, dobrovoljci

• rok: redovito u sezoni cvjetanja alergogenih biljaka


• izvori sredstava: Gradski proračun, nadležno Ministarstvo

M5 Prijedlog za korištenje biogoriva u gradskom i prigradskom autobusnom prijevozu

• ciljevi: C1, C4


• sudionici: Grad Karlovac, AKK, Zavod za prostorno ureñenje, prijevoznici

• rok: dugoročno


• izvori sredstava: Gradski proračun, Županijski proračun, Fond, prijevoznici

M6 Planirati nastavak izgradnje plinoopskrbne mreže u gradu s ciljem poticanja plina

kao "čistijeg goriva" u domaćinstvima, ložištima i javnim ustanovama

• ciljevi: C1, C4

• nositelj: Plinara Karlovac

• sudionici: Grad Karlovac, Karlovačka županija, ovlaštenici/koncesionari

• rok: dugoročno


• izvori sredstava: Gradski proračun, Županijski proračun, nadležno ministarstvo, Fond



RN: 003/10-11

M7 Provoditi i kontrolirati provoñenje mjera zaštite zraka prema aktu o procjeni

utjecaja zahvata na okoliš ili dozvoli o objedinjenim uvjetima postrojenja

• ciljevi: C1, C4

• nositelj: nositelji zahvata, inspekcija zaštite okoliša

• sudionici: ovlaštene tvrtke


• procjena potrebnih sredstava: ovisno o mjerama

• izvori sredstava: nositelji zahvata, Fond, krediti

M8 Održavati šume i parkove na području Grada na način da se smanje vjerojatnosti

pojavljivanja požara

• cilj: C1

• nositelj: Zelenilo Karlovac (za šume i parkove u vlasništvu Grada), šumoposjednici (šume i

šumske površine u vlasništvu privatnih i pravnih osoba)

• sudionici: ŠSS, Hrvatske šume (za šume u vlasništvu RH - HŠ)


• procjena potrebnih sredstava: 100.000 /godišnje

• izvori sredstava: Gradski proračun, HŠ

M9 Provoditi kontinuirani monitoring i energetski iskoristiti deponijski plin/metan

sakupljen na odlagalištima otpada

• cilj: C1 – veza poglavlje o gospodarenju otpadom

• nositelj: Čistoća ili tvrtka u čijoj je nadležnosti odlagalište/ŽCGO

• sudionici: Grad Karlovac, Županija, projektanti, ovlaštenici

• rok: monitoring – kontinuirano, energetsko iskorištavanje plina - dugoročno

• procjena potrebnih sredstava: u okviru izgradnje ŽCGO

• izvori sredstava: Gradski proračun, Županijski proračun, proračuni drugih JLS u Županiji, Fond,

krediti



RN: 003/10-11

2 Vode

2.1 Zakonski okvir

Temeljni propis u području voda je Zakon o vodama (NN 153/09), kojim se ureñuju pravni status

voda, vodnoga dobra i vodnih grañevina, upravljanje kakvoćom i količinom voda, zaštita od štetnog

djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i

javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja

tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro. Zakon o vodama temelji se na osnovnom

načelu da su vode opće dobro koje zbog svojih prirodnih svojstava ne mogu biti u ničijem vlasništvu i

imaju osobitu zaštitu države.

Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) izrañena je za 30-godišnje razdoblje. Kao dugoročni

planski dokument Strategija daje strateška opredjeljenja i smjernice razvitka vodnoga gospodarstva

polazeći od zatečenog stanja vodnog sektora, razvojnih potreba, gospodarskih mogućnosti,

meñunarodnih obveza, te potreba za očuvanjem i unaprjeñenjem ekološkog stanja voda i o vodi

ovisnih ekosustava. Usklañena je s relevantnim direktivama EU i predstavlja osnovnu podlogu za

postupne izmjene i dopune propisa o vodama. Temeljni cilj Strategije je postizanje cjelovitog i

usklañenog vodnog režima na državnom teritoriju i na svakom od četiri vodna područja.

Temeljem navedenog Zakona o vodama donesen je niz provedbenih propisa od kojih su važniji:

Državni plan obrane od poplava (NN 84/10), Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih

onečišćenja voda (NN 5/11), Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10),

Uredba o standardu kakvoće voda (NN 89/10), Odluka o popisu voda I. reda i Odluka o granicama

vodnih područja (NN 79/10), Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10), Pravilnik o

granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10), Odluka o odreñivanju osjetljivih

područja (NN 81/10), Uredba o kakvoći voda za kupanje (NN 51/10) i drugi. Od važnih propisa

temeljem prijašnjeg Zakona o vodama treba spomenuti: Pravilnik o utvrñivanju zona sanitarne zaštite

izvorišta (NN 55/02) i Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08).

Pojedinačne odredbe o vodama nalaze se i u zakonima kojima se ureñuju druga pravna područja, a

osobito u Zakonu o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03-pročišćeni tekst, 82/04, 110/04,

178/04, 38/09, 79/09, 49/11) koji sadrži odredbe o komunalnim djelatnostima opskrbe pitkom vodom

i odvodnje te pročišćavanja otpadnih voda.

Kakvoća vode na izvorištima prati se prema Planu monitoringa vode izvorišta namijenjenih javnoj

vodoopskrbi u Republici Hrvatskoj, kojeg svake godine na temelju čl.13. Pravilnika o zdravstvenoj

ispravnosti vode za piće (NN 47/08) i na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo donosi

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Pravne osobe koje upravljaju vodoopskrbnim objektima dužne

su potpisati Ugovor s županijskim ZZJZ o ispitivanju vode i platiti troškove provoñenja monitoringa

izvorišta. Kontrolu zdravstvene ispravnosti vode za piće na području grada Karlovca provodi Vodovod i



RN: 003/10-11

kanalizacija d.o.o. Karlovac i Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije (ZZJZ), koji jednom

godišnje donosi Program ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode za piće.

2.2 Stanje na području Grada Karlovca

2.2.1 Površinske vode

Karlovac je poznat kao "grad na četiri rijeke" jer se na području grada nalaze rijeke Kupa, Korana,

Mrežnica i Dobra. Gradsko područje pripada Vodnom području rijeke Dunav, i to na području podsliva

rijeke Save i Sektora D – Područje malog sliva Kupa (Slika 5).

Slika 5. Vodna područja i podslivovi, te područja sektora i malih slivova u Hrvatskoj

Vodno područje rijeke Dunav je u cijelosti sliv osjetljivog područja. Vode se identificiraju kao osjetljivo

područje ako ulaze u jednu od sljedećih skupina:

(a) prirodna jezera, ostale kopnene površinske vode, estuariji, prijelazne i priobalne vode za koje se

utvrdi da su eutrofna ili bi mogla postati eutrofna u bliskoj budućnosti ako se ne poduzmu zaštitne

mjere, a osobito:

• jezera i potoci koji utječu u jezera/akumulacije/zatvorene zaljeve gdje je slaba izmjena vode,

zbog čega može doći do akumuliranja hranjivih tvari,

• estuariji, zaljevi i druge priobalne vode za koje se utvrdi da imaju lošu izmjenu vode, ili koji

dobivaju velike količine hranjivih tvari,

(b) kopnene površinske vode namijenjene za zahvaćanje vode za ljudsku potrošnju koja bi sadržavala

veće koncentracije nitrata (> 3 mg/l),

(c) područja koja se proglašavaju osjetljivim sukladno zahtjevima propisa po kojima su pojedina

zaštićena područja proglašena.



RN: 003/10-11

Na gradskom prostoru su prisutne slijedeće površinske vode:

• rijeke: Kupa, Korana, Mrežnica, Dobra, Velika i Mala Utinja,

• potoci južnih obronaka (Radonja) i jugoistočnih obronaka, Donjeg i Gornjeg Sjeničaka,

• umjetni vodotoci: kanali Kupa – Kupa i Kupa - Kupčina

• vode stajačice: prirodna i umjetna jezera, ribnjaci, retencije: retencija Kupčina.

Sve navedene tekućice na području Karlovca (osim potoci Sjeničaka i male Utinje) ubrajaju se u vode

I. reda, dok su jezera i ribnjaci te ostali vodotoci, kanali i retencije - vode II. reda. Kakvoća

površinskih voda prati se na razini Hrvatskih voda - VGO Sava, VGI "Kupa" u Karlovcu.

Na području Grada Karlovca kakvoću površinskih voda prate Hrvatske vode – Vodnogospodarski odjel

za vodno područje sliva Save i to na sljedećim postajama:

• Postaja br. 16329, Gaza u Karlovcu: kakvoća vode rijeke Korane,

• Postaja br. 16451, Mostanje u Karlovcu: kakvoća vode rijeke Mrežnice,

• Postaja br. 16571, Gornje Pokuplje, Priselci kod Karlovca: kakvoća vode rijeke Dobre,

• Postaja br. 16006, Rečica - Karlovac: kakvoća vode rijeke Kupe,

• Postaja br. 16016, Vodostaj - Karlovac: kakvoća vode rijeke Kupe.

Lokacije postaja na području Grada Karlovca mogu se vidjeti na Slici 9 (Izvadak iz AZO Baze podataka

o postojećim postajama za motrenje zraka, voda i tla u RH).

Na navedenim se postajama prate sljedeći parametri: pH, alkalitet, električna vodljivost, otopljeni

kisik, KPK-Mn, BPK5 amonij, nitriti, nitrati, ukupni dušik, ukupni fosfor, broj koliformih bakterija, fekalni

koliformi, aerobne bakterije te P-B indeks saprobnosti.

2.2.2 Korištenje voda

Vodoopskrba

Na području grada Karlovca izgrañeni su vodoopskrbni sustavi Karlovac i Vukmanić. Vodoopskrbni se

sustavi sastoje od šest vodocrpilišta (Tablica 11), 10 vodosprema 9 precrpnih stanica, vodoopskrbnih

cjevovoda u ukupnoj duljini od 470 km (magistralnih i sekundarnih) te 130 km priključaka.

Vodoopskrbnim sustavom na navedenom području upravlja Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac, dok

se na rubnim dijelovima protežu ogranci sustava pod upravom komunalnih tvrtki i pogona iz susjedne

općine Vojnić i grada Duge Rese.

Izgrañena mreža cjevovoda u osnovi je prstenasto povezana, a lokacije vodocrpilišta i vodosprema, te

njihova meñusobna funkcionalna povezanost, omogućuju stalno održavanje kontinuiteta vodoopskrbe

i u slučaju npr. kvarova pojedinih crpki, akcidentnih slučajeva na cjevovodima ili mogućeg onečišćenja

pojedinih dijelova vodovodne instalacije ili podzemne vode.

Pregledna karta sustava javne vodoopskrbe Grada Karlovca je u Prilogu 1.



RN: 003/10-11

Tablica 11. Kapaciteti izvorišta vodoopskrbnog sustava na području grada Karlovca

Vodoopskrbni sustav

Izvorišta (Kapacitet) Tip izvorišta Obrada vode

(kloriranje)

Ukupni kapacitet

(l/s)

Gaza 1 (100-180 l/s) 4 kopana bunara spojena u jedan sabirni, 15-16 m

dezinfekcija natrijevim hipokloritom (15 %)

Gaza 3 (70-100 l/s) bušeni bunar 15-18 m dezinfekcija klor-dioksidom

Mekušje (5-95 l/s) 2 kopana bunara spojena u jedan sabirni, 9-12 m

dezinfekcija klor-dioksidom

Švarča (40-70 l/s) kopani bunar 10-12 m

Karlovac

Borlin (45 l/s) kopani bunar 20-22 m

Vukmanić Jurkovića Mlin (10 l/s) arteški, preljev se dovodi u sabirni bunar uz crpnu stanicu

dezinfekcija natrijevim hipokloritom (15 %)

310-500

Vodovod i kanalizacija d.o.o. redovito uzorkuje i provjerava kvalitetu sirove vode na vodocrpilištima te

klorirane vode u vodospremama, na izljevima kod potrošača i povremeno na hidrantima (Tablice 12-

14). Rezultati ispitivanja (analize A i B) pokazuju konstantne fizikalno-kemijske vrijednosti, ali i

povremeno povećan broj kolonija bakterija na 37°C (rjeñe na 22°C). Županijski Zavod za javno

zdravstvo redovito, četiri puta godišnje, kontrolira kakvoću sirove vode na izvorištima i to proširenom

analizom (C). Rezultati ispitivanja kakvoće vode za 2009. godinu prikazani su u sljedećim tablicama.

Analitička izvješća pokazuju da je voda konstantnih parametara. Sve dosadašnje analize vode

pokazuju da je crpljena voda bistra, bez boje, okusa i mirisa, stalne temperature, te ne zahtjeva

nikakav proces obrade osim obavezne dezinfekcije (kloriranja). Organoleptički i fizikalno kemijski

parametri su takoñer konstantni. Voda je organski neopterećena, bez amonijaka i nitrita s niskim

sadržajem nitrata i ne sadrži nusprodukte kloriranja vode. Nisu prisutni nusprodukti industrijske

proizvodnje (npr. fenole, organska otapala, detergente, teške metale), niti opterećenja iz poljoprivrede

(nitrati i pesticidi). Zabilježeno je povišenje sadržaja mangana na izvorištu Gaza 1 od 2008. godine, ali

su vrijednosti uglavnom ispod dozvoljenih MDK za vode za piće. Kako bi se otkrio uzrok načinjena su

dodatna ispitivanja podzemne vode u piezometrima te iskapčanja teglica u kojima je nañena povišena

koncentracija mangana iz sustava vodocrpilišta i bušenje dva nova bunara na tim vodocrpilištu.

Tijekom 2009. godine utvrñena je prisutnost bakterija, ali samo u sirovoj vodi s vodocrpilišta (i to u 33

od ukupno uzetih 78 uzoraka), dok su svi uzorci klorirane vode s vodocrpilišta bili ispravni (100% od

ukupno uzetih 266 uzoraka).

Od oko 1.700 uzoraka vode uzetih iz sustava (izljevi korisnika, vodospreme, hidrant) - 2,8% bilo je

neispravno zbog povišenog sadržaja bakterija. Nakon svakog bakteriološki neispravnog nalaza

provedene su slijedeće mjere: ispiranje cjevovoda, dokloriranje vodosprema, odnosno pojačavanje

koncentracije rezidualnog klora na mjestima kloriranja. Nakon provedenih mjera ponovljena su

ispitivanja uzoraka na tim mjestima, a rezultati mjerenja su bili ispravni.



RN: 003/10-11

Tablica 12. Osnovni pokazatelji zdravstvene ispravnosti vode za piće na vodocrpilištima (2009. god)

Vodocrpilišta Gaza 1, Gaza 3, Borlin, Mekušje, Švarča i Vukmanić – rezultati ispitivanja zdravstvene ispravnosti klorirane vode za piće u 2009. godini

Izmjerene vrijednosti

Neispravni uzorci Pokazatelj Mjerne

jedinice MDK Ukupni broj mjerenja

Min Max Broj %

Slobodni rezidualni klor mg/L 0,5 1.490 0,05 0,48 0 0

Temperatura °C 25 1346 8,3 19,5 0 0

Fizikalno-kemijski nalaz

Mutnoća NTU jedinica 4 266 0,13 3,86 0 0

Boja mg/l Pt/Co skale 20 266 0 18 0 0

Miris i okus opis bez 266 bez bez 0 0

pH-vrijednost pH jedinica 6,5-9,5 266 7,12 7,82 0 0

Vodljivost µS/cm/20 °C 2.500 266 311 436 0 0

Utrošak KMnO4 mg O2/l 5,0 266 0,11 1,02 0 0

Amonijak mg/l NH4+ 0,5 266 0 0 0 0

Nitriti mg/l NO2 0,5 266 0 0 0 0

Nitrati mg/l NO3 50 266 0,6 9,7 0 0

Kloridi mg/l 250 266 2,3 12,1 0 0

Željezo mg/l 0,2 24 0 0,13 0 0

Mikrobiološki nalaz

Broj kolonija na 37 °C n /1 ml 20 266 0 18 0 0


Koliformi - 37 °C/24 h n / 100 ml 0 266 0 0 0 0

Echerichia coli - 44,5 °C/24h n / 100 ml 0 266 0 0 0 0

Enterokoki - 37 °C /48h n / 100 ml 0 266 0 0 0 0

Pseudomonas aeruginosa n / 100 ml 0 24 0 0 0 0

Tablica 13. Osnovni pokazatelji zdravstvene ispravnosti vode na vodospremama (2009. god)

Vodospreme Strmac, Švarča, Draganić, Jelsa, Vučjak, Vukmanić, Skupica, Ljubenki, Mel i Logorište – rezultati ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode za piće u 2009. godini



jedinice MDK Ukupni broj

mjerenja Min Max Broj %

Slobodni rezidualni klor mg/L 0,5 291 0,02 0,31 0 0

Temperatura °C 25 291 6,5 19,6 0 0


Mutnoća NTU jedinica 4 291 0,14 1,55 0 0

Boja mg/l Pt/Co skale 20 291 0 8 0 0

Miris i okus opis bez 291 bez bez 0 0

pH-vrijednost pH jedinica 6,5-9,5 291 7,14 7,88 0 0

Vodljivost µS/cm/20 °C 2.500 291 319 433 0 0

Utrošak KMnO4 mg O2/l 5,0 291 0,13 1,0 0 0

Amonijak mg/l NH4+ 0,5 291 0 0 0 0

Nitriti mg/l NO2 0,5 291 0 0 0 0

Nitrati mg/l NO3 50 291 0,6 10,9 0 0

Kloridi mg/l 250 291 2,3 12,1 0 0

Željezo mg/l 0,2 27 0 0,06 0 0



RN: 003/10-11

Vodospreme Strmac, Švarča, Draganić, Jelsa, Vučjak, Vukmanić, Skupica, Ljubenki, Mel i Logorište – rezultati ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode za piće u 2009. godini




Min Max Broj %




Koliformi - 37 °C/24 h n / 100 ml 0 291 0 1 1 0,34

Echerichia coli - 44,5 °C/24h n / 100 ml 0 291 0 0 0 0

Enterokoki - 37 °C /48h n / 100 ml 0 291 0 0 0 0


Tablica 14. Osnovni pokazatelji zdravstvene ispravnosti vode za piće na izljevnim mjestima kod

potrošača u Gradu Karlovcu u 2009. godini




Min Max Broj %

Slobodni rezidualni klor mg/L 0,5 1.386 0,01 0,35 0 0

Temperatura °C 25 1.386 4,5 22,5 0 0


Mutnoća NTU jedinica 4 1.330 0,11 2,30 0 0

Boja mg/l Pt/Co skale 20 1.330 0 28 1 0,08

Miris i okus opis bez 1.330 bez bez 0 0

pH-vrijednost pH jedinica 6,5-9,5 1.330 7,15 7,89 0 0

Vodljivost µS/cm/20 °C 2.500 1.330 314 441 0 0

Utrošak KMnO4 mg O2/l 5,0 1.330 0,12 1,03 0 0

Amonijak mg/l NH4+ 0,5 1.330 0 0 0 0

Nitriti mg/l NO2 0,5 1.330 0 0 0 0

Nitrati mg/l NO3 50 1.330 0,5 11,3 0 0

Kloridi mg/l 250 1.330 2,7 12,3 0 0

Željezo mg/l 0,2 196 0 0,18 0 0


Broj kolonija na 37 °C n /1 ml 20 1.372 0 400 38 2,77

Broj kolonija na 22 °C n /1 ml 100 1.372 0 560 18 1,31

Koliformi - 37 °C/24 h n / 100 ml 0 1.346 0 120 16 1,19

Echerichia coli - 44,5 °C/24h n / 100 ml 0 1.346 0 0 0 0

Enterokoki - 37 °C /48h n / 100 ml 0 1.331 0 3 1 0,08


Odvodnja

Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda u gradu Karlovcu ima dugu tradiciju. Na području Grada

izgrañen je mješoviti sustav odvodnje kojim se s gravitirajućeg područja prihvaćaju sve otpadne vode

(sanitarne, industrijske i oborinske) te se transportiraju do prikladnih mjesta gdje se bez pročišćavanja



RN: 003/10-11

ispuštaju u prirodne prijemnike rijeke Kupu i Mrežnicu. Izgrañeni sustav odvodnje sastoji se od šest

podsustava s pripadajućim ispustima:

1) Ispust “Grad” ulijeva se u rijeku Kupu na Gazi, u ulici Gornja Gaza.

Na ispust “Grad” priključena su domaćinstva te industrije “Pivovara”, “Autotransport”, “HP”,

“Toplana”, “Autohrvatska”, “Kamod”, “Čistoća” i “Opća bolnica”. Ispust u recipijent Kupu je profila

φ 140/210 cm. Prosječna količina ispuštenih otpadnih voda je 9.997,35 m3/dan.

Ovom ispustu gravitira veći dio gradskog područja s desne obale rijeke Kupe. U svrhu zaštite

gradskog sustava odvodnje od poplavnih voda rijeke Kupe izgrañena je crpna stanica Gaza s

retencionim bazenom. Crpna stanica nalazi se u Šancu, zoni zaštićenog područja starog dijela

grada. U slučaju pojave velikih voda rijeke Kupe, ručnom zapornicom se zatvara glavni

gravitacijski ispust te se preko preljeva puni retencioni bazen. U bazenu su instalirane tlačne

pumpe kojima se otpadne vode tlačnim cjevovodom potiskuju u glavni tlačno – gravitacijski

ispusni cjevovod i dalje u rijeku Kupu. Potiskivanje otpadne vode vrši se pomoću tri crpna

agregata: 2 crpke Kolben Denek svaka kapaciteta 600 l/sek, (jedna trenutno nije u funkciji) i 1

crpka Litostroj 1.200 l/sek.

2) Ispust “Banija I” ulijeva se u rijeku Kupu kraj zgrade “Vodoprivrede”u ulici Obala Račkog kod

kućnog broja 10. Tim ispustom se uglavnom kanaliziraju objekti u ulicama Banija do kućnog broja

54, dr. Ante Starčevića, Vrazova, Matka Laginje, Jagićeva i Bogovićeva. Osim domaćinstava na

ispust su priključene industrije “Kordun” i dio “Hrvatskih željeznica”. Sam ispust u recipijent je

profila φ 50/75 cm. Prosječna količina ispuštenih otpadnih voda je 1.423,87 m3/dan.

3) Ispust “Banija II” ulijeva se u rijeku Kupu 100 m nizvodno od prodajnog mjesta “INA plina” u ulici

Obala Račkog. Tim ispustom se uglavnom kanaliziraju objekti u ulicama Banija od kućnog broja 54

sve do podvožnjaka na Ilovcu gdje postoji i pumpa za prepumpavanje voda podvožnjaka budući

da je niveleta ceste niža od kanalizacije. Sam ispust u recipijent je profila φ 90/130 cm. Na ispust

“Banija II” priključena su domaćinstava te industrije “DIP”, “Konteks”, “Žitoproizvod”, “Lana –

Karlovačka tiskara”, ”Mercator”, “Temelj” i skladište “Hrvatskih šuma”. Prosječna količina

ispuštenih otpadnih voda je 725,76 m3/dan.

4) Kanalizacija naselja Drežnik zaseban je, odnosno odvojen sustav na lijevoj obali rijeke Kupe sa

direktnim ispustom u recipijent rijeku Kupu na ulasku u naselje Drežnik u Dubrovačkoj ulici.

Na ispust su priključena domaćinstva te dio kanalizacije “Hrvatskih željeznica”. Ispust je profila φ

60/90 cm, a nalazi se na ulazu u naselje kod zavoja u Dubrovačkoj ulici. Iz ovog ispusta u

recipijent se uglavnom ispuštaju sanitarne vode i vode iz domaćinstava, budući da u ovom naselju

nema industrijskih objekata niti obrta, osim već pomenutih “Hrvatskih željeznica”. Prosječna

količina ispuštenih otpadnih voda je 388,80 m3/dan.

5) Ispust Južnog kolektora u Kupu nalazi se u naselju Gornje Mekušje. Južni kolektor prihvaća

otpadne vode grada Duge Rese, “Južne industrijske zone” (kompleks bivše Jugoturbine) i naselja



RN: 003/10-11

Logorište i Mala Švarča. Na području “Južne industrijske zone” priključene su na Južni kolektor

slijedeće industrije: “TKL”, restoran “La mirage”, “Auto centar Škoda”, “Adria diesel”, “Turboteh”,

“Energomont - toplana”, “Kelteks”, “Croatia pumpe”, “Tvornica plinskih turbina”, “Alstom Power”,

“Že-Če Novi”, Toplana “Mala Švarča” i “Kelteks”. Kolektor na svojoj trasi sifonski prelazi rijeku

Mrežnicu i Koranu. Ispust je profila φ 1.200 mm.

6) Kanalizacija naselja Švarča zaseban je, odnosno odvojen sustav na lijevoj obali rijeke Mrežnice sa

direktnim ispustom u recipijent rijeku Mrežnicu. Kanalizacija je mješovita i gravitacijska. Na

kanalizacijski sustav naselja Švarča priključena su samo domaćinstva. Ispust je profila φ 600 mm.

Pregledna karta sustava javne odvodnje grada Karlovca je u Prilogu 2.

Rekonstrukcija svih navedenih ispusta i njihovo pripajanje na centralni ureñaj za pročišćavanje

otpadnih voda grada Karlovca je u tijeku.

2.2.3 Navodnjavanje i zaštita voda

Proizvodnost poljoprivrednog zemljišta Grada Karlovca je relativno mala te je za korištenje

poljoprivrednih površina od izuzetne važnosti navodnjavanje, odnosno odvodnja suviška vode zbog

zaštite tih površina od poplava. Glavnina poljoprivrednih površina Grada smještena je u dolinama

rijeka te se značajan dio tih površina nalazi se unutar poplavnih linija vodotoka. Odvodnja površinskih

voda rješava se sustavno u sklopu ukupnih rješenja slivnih područja, a uvjetovana je drugim

prethodnim aktivnostima, kao što su: izgradnja zaštitnih nasipa koji štite melioracijsko područje od

poplavnih voda, izgradnja lateralnih kanala čija je funkcija da štite melioracijsko područje od poplavnih

voda, regulacijski radovi na glavnim recipijentima koji moraju omogućavati prijem vode iz odvodne

kanalske mreže te izgradnja crnih postaja i ustava koje će omogućiti mehaničku odvodnju u vrijeme

kada recipijenti ne omogućavaju gravitacijsku odvodnju.

Hidromelioracijskim radovima se istovremeno omogućuje komasacija (okrupnjavanje posjeda i

parcela) i melioracija (poboljšanje proizvodnosti zemljišta). Problem zaštite od poplava većim je

dijelom riješen izgradnjom zaustavnog kanala Kupa - Kupa, sjeverno od Karlovca (od Mahičnog do iza

Šišljavića), izgradnjom posebnog retencijskog bazena u zavali Crne Mlake, retencija Kupčina i drugim

zahvatima. Zaštita od štetnog djelovanja voda predviñena je i u okviru izgradnje, odnosno dogradnje

sustava odvodnje i ureñaja za obradu otpadnih voda Grada Karlovca i Duge Rese. Provedba tog

projekta je u tijeku.

Posebna se pažnja treba posvetiti očuvanju stajaćih, tekućih i podzemnih voda od onečišćenja, jer se

te vode koriste ili se mogu koristiti kao pitka za potrebe stanovnika, životinja, za navodnjavanje

poljodjelskih kultura i zalijevanje parkova te kao tehnološka voda u industriji i obrtu, a služi i u

rekreacijsko - turističke svrhe.



RN: 003/10-11

2.2.4 ISPA Program za vode i otpadne vode Karlovac

ISPA projekt: "Program za vode i otpadne vode grada Karlovca" je najvažniji i najveći karlovački

projekt iz područja zaštite okoliša, ukupne vrijednosti od 36 milijuna eura. Od ukupnih troškova,

najveći dio (22,5 mil. €) su bespovratna sredstva iz ISPA fonda (Instrument za strukturnu politiku u

pretpristupnom razdoblju), 10 mil € osigurano je kreditom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD),

a ostatak se pokriva iz proračuna RH putem resornog ministarstva.

Program predviña izgradnju ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda Karlovca i Duge Rese, koji će se

spojiti dva glavna kolektora: iz Duge Rese i južne industrijske zone te iz grada Karlovca. Vrijeme

trajanja ISPA projekta u Karlovcu nakon prihvaćanja modifikacije Financijskog memoranduma je do

kraja 2011. godine. Pročišćavanjem otpadnih voda do razine uklanjanja nitrata osigurat će se

odgovarajući stupanj zaštite te kvalitete voda u gradu Karlovcu i nizvodno.

Programom je predviñena i rekonstrukcija i izgradnja vodoopskrbnog i odvodnog sustava grada

Karlovca. Izgradnjom kolektora svi postojeći ispusti kanalizacije završiti će u ureñaju za pročišćavanje.

Prvi kolektor će odvoditi ispuste od PPK preko Banije, Kupe, Tkalčićeve ulice, uz samu zvijezdu,

arboretum pa preko Korane dovesti do ureñaja. Uz još tri kolektorska sustava (Drežnik, Švarča i Duga

Resa – Karlovac), biti će izgrañena i kanalizacija Mostanje, Logorište – Mala Švarča te oborinski

kolektor kroz Tkalčićevu ulicu. Projektom će biti izgrañeno osam crpnih stanica i retencijski bazen, koji

će nastati iz postojećeg kolektora uklanjanjem crpne stanice u Šancu. Rekonstrukcijom

vodoopskrbnog sustava izmijeniti će se 9,5 km postojećeg, dotrajalog cjevovoda od Jelse preko

Brodaraca, Donjeg Pokuplja, Mahična sve do općine Draganić.

Kroz tehničku pomoć karlovačkoj komunalnoj tvrtci Vodovod i kanalizacija d.o.o. za samu provedbu

projekta osigurana je nabavka kompletne opreme za održavanje kanalizacijske i vodovodne mreže

poput specijaliziranih vozila za recikliranje otpadnih voda, snimanje kanalizacije, otkrivanje gubitaka i

slično te provesti obuka za upravljanje novim sustavom vodoopskrbe i odvodnje. Sve navedeno

rezultirat će uspostavljanjem učinkovitog i ekološki održivog sustava upravljanja vodama na području

grada Karlovca.

U ožujku 2011. godine javno su prezentirane Studija vodoopskrbe i Studije odvodnje grada Karlovca

izražene okviru Ugovora o tehničkoj pomoći u sklopu Programa za vode i otpadne vode grada

Karlovca- ISPA Mjera broj : 2005/HR/16/P/PE/001.



RN: 003/10-11

2.3 Ciljevi i mjere

Ciljevi

C1 Poboljšanje/zadržavanje propisane dobre kakvoće površinskih i podzemnih voda

C2 Nadzor i zadržavanje kakvoće vode na izvorištima i vodovodnoj mreži

C3 Smanjenje gubitaka vode u vodovodnoj mreži i sigurna opskrba stanovnika

C4 Smanjenje negativnih utjecaja otpadnih voda rekonstrukcijom i/ili izgradnjom

sustava odvodnje i ureñaja za obradu otpadnih voda

C5 Sprječavanje štetnog djelovanja voda

Mjere

M1 Dogradnja i rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava i vodenih grañevina na

području grada Karlovca

• ciljevi: C2 i C4

• nositelj: Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac

• sudionici: Grad Karlovac, grañevinske tvrtke

• rok: dugoročno i kontinuirano prema Strateškom planu ViK (u tijeku)

• procjena potrebnih sredstava: 37 milijuna kn

• izvori sredstava: mjera se provodi u okviru ISPA Programa (ISPA, Hrvatske vode, Vodovod i

kanalizacija Karlovac, Državni proračun)

M2 Provedba vodoistražnih radova na postojećim vodocrpilištima s ciljem povećanja

izdašnosti i po potrebi poboljšanja kakvoće



• sudionici: Grad Karlovac, ovlaštenici, grañevinske tvrtke

• rok: prioritetno – u tijeku


• izvori sredstava: Vodovod i kanalizacija Karlovac, Gradski proračun



RN: 003/10-11

M3 Izrada potrebnih elaborata i donošenje novih Odluka o zonama sanitarne zaštite

izvorišta temeljem rezultata istražnih radova i drugih odluka iz područja zaštite

voda

• ciljevi: C1, C2 i C4


• sudionici: Vodovod i kanalizacija Karlovac, Karlovačka županija, Hrvatske vode

• rok: prioritetno - 12 mjeseci od konačnih rezultata vodoistražnih radova na području Grada



M4 Postepena potpuna zamjena dotrajalih azbest-cementnih cjevovoda




• rok: srednjoročno – prema Strateškom planu ViK

• procjena potrebnih sredstava: u okviru 37 milijuna kuna planiranih za vodoopskrbu

• izvori sredstava: Hrvatske vode, Vodovod i kanalizacija Karlovac, Državni proračun, ISPA

M5 Dogradnja sustava odvodnje Grada Karlovca s glavnim kolektorima




• rok: prioritetno - u tijeku (u okviru ISPA Programa prema Strateškom planu ViK)

• procjena potrebnih sredstava: 192,6 milijuna kn

• izvori sredstava: mjera se provodi u okviru ISPA Programa (ISPA, Hrvatske vode, Vodovod i

kanalizacija Karlovac, Gradski proračun, Državni proračun)

M6 Izgradnja ureñaja za obradu otpadnih voda Grada Karlovca (i Duge Rese)




• rok: prioritetno – u tijeku (u okviru ISPA Programa za vode i otpadne vode Karlovac, prema

Strateškom planu ViK)

• procjena potrebnih sredstava: 108 milijuna kn (vrijednost ugovora 14.582.308,93 €)

• izvori sredstava: sredstva ISPA Programa, EBRD-a i Državnog proračuna



RN: 003/10-11

M7 Dogradnja i redovito održavanje odvodnih kanala za obranu od poplava

• ciljevi: C5, C1

• nositelj: Hrvatske vode

• sudionici: Grad Karlovac, Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac, ovlaštenik Hrvatskih voda za

poslove preventivne obrane od poplava, vlasnici zemljišta



• izvori sredstava: Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac, Hrvatske vode

M8 Redovito čišćenje rijeka (od vodenog bilja, naplavina i drugog otpada) i ureñenje

obala (košnja, obrezivanje raslinja)

• ciljevi: C1, C5

• nositelji: Hrvatske vode (vodotoci), Grad Karlovac - komunalno redarstvo grada (javna kupališta)

• sudionici: ovlaštenik Hrvatskih voda za poslove preventivne obrane od poplava, Savjet grañana,

NVO, ronilački klubovi, Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac, Zelenilo d.o.o. Karlovac



• izvori sredstava: Hrvatske vode, Gradski proračun, Fond Karlovčani za grad parkova

M9 Izraditi i donijeti detaljne planove upravljanja pojedinim podslivovima, malim

slivovima i sektorima

• ciljevi: C1, C5

• nositelji: Hrvatske vode, Grad Karlovac

• sudionici: ovlaštenik, Karlovačka Županija, Vodovod i Kanalizacija d.o.o. Karlovac

• rok: u zakonskom roku nakon donošenja Plana upravljanja vodnim područjem Dunav


• izvori sredstava: Hrvatske vode, Gradski proračun, Vodovod i kanalizacija d.o.o., EU sredstva



RN: 003/10-11

3 Tlo

3.1 Zakonski okvir

Republika Hrvatska nema krovni zakon o zaštiti tla.Zakoni koji reguliraju pojedine elemente zaštite tla

su: Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07), Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11)

Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08, 21/10), Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06,

129/08, 80/10, 124/10), Zakon o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07, 38/09) i drugi.

Zaštita poljoprivrednog zemljišta definira se Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i podzakonskim

aktima donesenim temeljem tog Zakona. Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od

onečišćenja (NN 32/10) odreñuju se tvari koje se smatraju onečišćivačima poljoprivrednog zemljišta

(teški metali i potencijalno toksični elementi, policiklički ugljikovodici) kao i neadekvatno primijenjene

tvari koje se uobičajeno unose u poljoprivredno tlo, njihove dozvoljene granične vrijednosti u tlu,

mjere za sprječavanje onečišćenja zemljišta i kontrola onečišćenja zemljišta.

Radi zaštite poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se ispitivanje i trajno praćenje stanja

onečišćenosti poljoprivrednog zemljišta štetnim tvarima koje obuhvaća: 1. utvrñivanje stanja

onečišćenosti poljoprivrednog zemljišta (inventarizacija), 2. trajno praćenje stanja (monitoring)

poljoprivrednog zemljišta kojim se trajno prati stanje svih promjena (fizikalnih, kemijskih i bioloških), a

posebno sadržaj štetnih tvari u poljoprivrednom zemljištu.13 Pravilnikom o metodologiji za

praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta (NN 60/10) operativno i institucionalno stvaraju se

preduvjeti za provoñenje predviñenih mjera trajnog praćenja poljoprivrednog zemljišta, kao i uvjetima

za obavljanje analize. Navedene poslove obavlja javna ustanova Hrvatski centar za poljoprivredu,

hranu i selo - Zavod za tlo i očuvanje zemljišta (referentni centar), a mogu obavljati i ovlašteni

laboratoriji.

Program trajnog motrenja tala Hrvatske, izrañen 2008. godine u okviru Projekta "Izrada

programa trajnog motrenja tala Hrvatske s pilot projektom" (LIFE05 TCY/CRO/000105), opisuje

postupke trajnog motrenja poljoprivrednih, šumskih i onečišćenih tala. Program je osnova za

uspostavu sustava trajnog motrenja tala na nacionalnoj razini u skladu Nacionalnim planom djelovanja

na okoliš i Zakonom o zaštiti okoliša. Uspostava Programa traje devet godina, a bazirana je na 90

postaja lociranih reprezentativno unutar agroekoloških područja, odnosno podregija. Izrada GIS-baze

podataka s lociranim točkama trajnog motrenja, osnova je za prikupljanje, analizu i dostupnost

podataka o stanju svih promjena u poljoprivrednom zemljištu, a posebno sadržaja štetnih tvari,

shodno obvezama izvješćivanja o stanju okoliša RH te prema meñunarodno preuzetim obvezama.

13 Napomena: citat iz članka 7, st.1. i 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08, 21/10)



RN: 003/10-11


Na području Grada ne provodi se sustavna kontrola kakvoće tla, niti je za područje Grada i/ili

Karlovačke županije izrañena studija kojom se vrednuje, štiti i planira optimalno gospodarenje tlima

(Agroekološka osnova). U okviru Projekta AZO "Izrada programa trajnog motrenja tala Hrvatske s pilot

projektom" na području Karlovca identificiran je Laboratorij Prirodoslovne škole Karlovac kao

potencijalni laboratorij za provoñenje predmetnih analiza.

Zaštita tla je do sada provoñena isključivo kroz mjere zaštite okoliša koje su rezultat procjene utjecaja

na okoliš objekata i zahvata za koje je rañena Studija utjecaja na okoliš. Prvenstveno se radi o

ispitivanju onečišćenosti tla (i podzemnih) na lokacijama odlagališta otpada (Ilovac, Lemić Brdo) s

ciljem istraživanja da li je (i u kojoj mjeri) prodrlo onečišćenje iz otpada u tlo i podzemne vode, te

ispitivanjima vezanim uz izgradnju infrastrukturnih objekata (npr. prometnice). Navedene su lokacije,

nakon provedene procjene utjecaja na okoliš, u postupku sanacije te se rezultati istraživanja načinjeni

tijekom tog postupka neće prikazivati u ovom Programu.

Na području Grada Karlovca još uvijek postoje minski sumnjive lokacije kao što je to vidljivo na izvatku

iz karte o stanju miniranosti Karlovačke županije Hrvatskog centra za razminiranje (siječanj 2009.

godine). Nekoliko minski sumnjivih područja smješteno je uz rijeku Kupu blizu granice s općinom

Lasinja te u južnoj zoni grada blizini naselja Kamensko (Slika 6).

Osim navedenih podataka o stanju miniranosti te onečišćenja uzrokovanog na odlagalištima otpada,

za onečišćenje tla na području Grada nema drugih podataka. Prema dostupnim podacima može se

pretpostaviti da su glavni mogući uzroci onečišćenja tla na području Karlovca: neureñena odlagališta

otpada, minska polja i minski sumnjiva područja, promet i havarije s opasnim tvarima koje se prevoze,

neodgovarajuće korištenje sredstava za zaštitu bilja i prihranu u poljoprivredi te spaljivanje biljaka,

otpadne vode iz naselja, postrojenja i objekata koji nisu spojeni na sustave odvodnje, požari,

bespravna izgradnja, industrija i eksploatacija mineralnih sirovina.



RN: 003/10-11

Slika 6. Izvadak iz Minske situacije Republike Hrvatske – područje Grada Karlovca

3.3 Ciljevi i mjere

Ciljevi

C1 Cjelovito i sustavno prostorno planiranje i sprječavanje bespravne izgradnje

C2 Razminiranje cijelog područja Grada

C3 Poticanje održivog razvoja poljoprivrede

Mjere

M1 Dovršiti započete izmjene i dopune prostorno planske dokumentacije i uskladiti

dokumente na svim razinama

• cilj: C1


• sudionici: ovlaštenik, Karlovačka Županija, nadležno Ministarstvo

• rok: prioritetno - dugoročno


• izvori sredstava: Gradski proračun, Fond, Državni proračun, nadležno Ministarstvo



RN: 003/10-11

M2 Provesti razminiranje područja Grada prema godišnjim planovima.

• cilj: C2

• nositelj: HCR, ovlaštenici

• sudionici: Grad Karlovac, Karlovačka Županija, nadležno Ministarstvo

• rok: kontinuirano prema godišnjim planovima

• procjena potrebnih sredstava: nije u nadležnosti Grada

• izvori sredstava: Državni proračun, nadležno Ministarstvo

M3 U cilju utvrñivanja stanja onečišćenja poljoprivrednog zemljišta i provoñenja

mjera zaštite organizirati monitoring tla na poljodjelskim površinama

• cilj: C3

• nositelj: nadležno Ministarstvo, ovlaštenik

• sudionici: Grad Karlovac, Karlovačka Županija


• procjena potrebnih sredstava: oko 100.000 kn/godišnje - nije u nadležnosti Grada

• izvori sredstava: nadležno Ministarstvo, Državni proračun, EU fondovi

M4 U suradnji sa Županijom kontinuirano poticati održivi razvoj poljoprivrede

• cilj: C3


• sudionici: Grad Karlovac, Karlovačka Županija



• izvori sredstava: Državni proračun, nadležno Ministarstvo, Gradski i županijski proračun, EU

fondovi

Provesti mjere zaštite iz područja gospodarenja otpadom, zaštite voda, zraka,

prometa i turizma iz odgovarajućih poglavlja Programa

• ciljevi: sprječavanje/smanjenje onečišćenja očuvanje vrijednog poljoprivrednog zemljišta

• nositelj: ovlaštenici, Grad Karlovac

• sudionici: Karlovačka Županija, komunalna društva, nadležna ministarstva

• rok: sukladno rokovima propisanih u spomenutim mjerama

• procjena potrebnih sredstava: sukladno sredstvima predviñenim za provedbu spomenutih mjera

• izvori sredstava: Gradski proračun, Fond, Državni proračun i nadležna Ministarstva, EU sredstva,

krediti



RN: 003/10-11

4 Otpad

4.1 Zakonski okvir

Osnove gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj propisane su Zakonom o otpadu, Strategijom

gospodarenja otpadom RH (NN 130/05) i Planom gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.-

2015. godine (NN 85/07, 126/10, 31/11).

Zakonom o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) ureñuje se način gospodarenja otpadom:

načela i ciljevi gospodarenja, planski dokumenti, nadležnosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem,

troškovi, informacijski sustav, uvjeti za grañevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, način

obavljanja djelatnosti, prekogranični promet otpadom, koncesije i nadzor nad gospodarenjem

otpadom. Prema obvezama i odgovornostima koje proizlaze iz Zakona o otpadu, država je odgovorna

za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada; županije za gospodarenje svim vrstama

otpada, osim za opasni otpad i spaljivanje, a gradovi i općine za gospodarenje komunalnim otpadom.

Temeljem Zakona o otpadu, Hrvatski Sabor donio je 2005. godine Strategiju gospodarenja

otpadom Republike Hrvatske koja izmeñu ostalog daje: načela, ciljeve i mjere za gospodarenje

otpadom; mjere gospodarenja opasnim otpadom te smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.

Strateški ciljevi gospodarenja otpadom su: 1) Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada na

izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz materijalnu i energetsku oporabu otpada; 2) Razvitak

infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za učinkovito

funkcioniranje sustava gospodarenja otpadom kojeg čine izbjegavanje, vrednovanje i oporaba,

odlaganje); 3) Smanjivanje rizika od otpada; 4) Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj; 5) Edukacija

upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema gospodarenje otpadom.

Vlada RH 2007. godine usvaja Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.-2015.

godine, kao glavni provedbeni dokument Strategije gospodarenja otpadom na državnoj razini. Plan

sadrži: 1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba osigurati gospodarenje, 2) uvjete

gospodarenja posebnim kategorijama otpada, 3) mrežu lokacija grañevina i ureñaja za oporabu i

zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu gradnju, 4) opće tehničke zahtjeve za grañevine i ureñaje za

gospodarenje otpadom i 5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za provoñenje ciljeva u

gospodarenju otpadom. Svrha je uspostava okvira unutar kojega će Hrvatska morati smanjiti količinu i

opasna svojstva otpada koji proizvodi te načina održivog gospodarenja otpadom koji je proizveden.

Temeljem Zakona o otpadu doneseni su podzakonski propisi kojima se omogućuje provedba odredbi iz

zakona te ciljeva i mjera iz Strategije i Plana. Najvažniji su: Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN

23/07, 111/07), Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom

opasnog otpada (NN 50/05, 39/09), Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i

uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07), Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu odreñivanja

iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06), Pravilnik o



RN: 003/10-11

načinima i uvjetima termičke obrade otpada (NN 45/07) te niz pravilnika o postupanju s pojedinim

kategorijama otpada (ambalažni, grañevni, gume, otpadna ulja, otpadna vozila, baterije, elektronički

otpad, muljevi, otpad koji sadrži azbest, otpad od eksploatacije mineralnih sirovina, otpad koji sadrži

PCB, medicinski otpad i drugi). Gospodarenje komunalnim otpadom obveza je jedinica lokalne

samouprave, dakle grada Karlovca. Obveza je propisana Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN

26/03, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11) i Zakonom o otpadu.

Strategija gospodarenja otpadom na području Karlovačke županije opisana je u Planu gospodarenja

otpadom Karlovačke županije iz 2008. godine, a gospodarenje otpadom u gradu Karlovcu detaljno

razrañuje Plan gospodarenja otpadom Grada Karlovca (GGK 7/11). Županijski i gradski plan

gospodarenja otpadom moraju biti u skladu s Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za

razdoblje od 2007. do 2015. godine. Plan gospodarenja otpadom grada sukladno članku 11, stavku 1.

Zakona o otpadu mora sadržavati: mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada, mjere za

upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad, popis otpadom onečišćenog okoliša i neureñenih

odlagališta, redoslijed aktivnosti sanacije neureñenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša, te

izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije. U Planu gospodarenja otpadom Grada

Karlovca (dalje Plan ili PGO GK) je prije predviñenih mjera opisano trenutno stanje gospodarenja

otpadom. Svi podaci, ciljevi i mjere koje se navode u ovom poglavlju preneseni su iz Plana

gospodarenja otpadom Grada Karlovca (s izuzetkom podataka o bioplinu na odlagalištu Ilovac).


Otpad se sukladno Zakonu o otpadu može podijeliti na neopasni, inertni i opasni otpad, a ovisno o

porijeklu na komunalni i proizvodni otpad. Komunalni otpad iz svih na području Grada Karlovca (i

okolnih jedinica lokalne samouprave) prikuplja i odvozi komunalno poduzeće Čistoća d.o.o., Karlovac.

Broj stanovnika obuhvaćenih odvozom otpada se nakon ratnih godina postepeno povećava te u 2010.

godini iznosi 98% (odnosno 59.103 stanovnika).

Tvrtka Čistoća d.o.o. Karlovac je ovlaštena za skupljanje, skladištenje, obradu i zbrinjavanje

neopasnog otpada te za skupljanje i odlaganje komunalnog otpada (koncesionar). Posjeduje 13

specijalnih vozila za prikupljanje i odvoz otpada (9 autosmećara i 4 autopodizaća), 3 čistilice i 3 ostala

vozila, a otpad se prikuplja u posude i kontejnere različitog volumena. Komunalni i neopasni otpad iz

industrije i obrta odlaže se na odlagalište Ilovac, koje je u postupku sanacije.

U 2010. godini na odlagalištu Ilovac odloženo je ukupno 19.414 t otpada, od čega je 18.452 t miješani

komunalni otpad i izdvojeno prikupljeni otpad, a 765 t biorazgradivi otpad od čišćenja javnih površina.

Proračunato je da u domaćinstvima nastaje 0,855 kg komunalnog otpada po stanovniku na dan.

Na odlagalište Ilovac dovozi se i neopasni proizvodni otpad iz industrije i obrta u Karlovcu i okolici. U

2010. godini odloženo 14.361 t, od čega je sa područja Grada Karlovca oko 45 % (6.801 t). Dodatno,

je za prekrivku na odlagalištu Ilovac u 2010. godini iskorišteno 6.136 t inertnog grañevinskog otpada.



RN: 003/10-11

Sastav komunalnog otpada na području Grada Karlovca prikazan je sljedećim grafikonom (Slika 7).

papir (novine i časopisi)

karton

staklo

sitna plastika, meka

ostala plastika, tvrda

sitni metalni predmeti (Al-lim.)

ostali metali

drvo

organski otpad iz kuhinja

tekstil

boje, tinta, ljepila i smole

elektronska oprema

biootpad

zemlja i kamenje

koža i kosti

PET

pelene

tetra pak (premazani karton)

sitnica do 40 mm

Izvor podataka: IPZ Uniprojekt TERRA, 2010. godine

Slika 7. Sastav komunalnog otpada Grada Karlovca u 2010. godini

Sortiranjem otpada (odnosno grupiranjem prema vrstama) utvrñeno je da otpad dovezen na

odlagalište Ilovac sadrži: 37,7 %mas biorazgradivog otpada, 19,2 % ambalažnog otpada, manji

postotak čine opasni i grañevni otpad, dok je 20,7 % gorivi dio (npr. guma, papir, tekstil, drvo i

slično). Preostalih 15,6 % mase čini tzv. ostatni otpad. Od navedenog i do 82% otpada može se

obraditi primjenom bioloških, mehaničkih ili termičkih postupaka, ako se pokaže da je to tehnički

izvedivo i ekonomski opravdano.

U Planu su načinjene projekcije očekivanih količina otpada na području Grada Karlovca do 2015.

godine temeljem obuhvata stanovnika, broja (popis iz 2001.) i procjene prirasta stanovnika (-0,1%),

procjeni povećanja životnog standarda te kretanja količina proizvodnog otpada. Predviña se da će

2015. u gradu Karlovcu nastati 21.498 t komunalnog otpada i 7.509 t neopasnog proizvodnog otpada.

Sustav odvojenog sakupljanja otpada pojedinih komponenti iz komunalnog otpada (ambalaža, sitna

plastika, staklo, papir) u Karlovcu razvija se od 2003. godine kada su postavljeni današnji zeleni otoci

s namjenskim kontejnerima za papir, PET ambalažu, metalnu ambalažu, staklo te ostali otpad. Zeleni

se otoci nalaze na betoniranim platoima, a smješteni su uglavnom u užoj gradskoj jezgri Karlovca

(Tablica 15), dok nedostaju u prigradskim naseljima i ruralnim dijelovima Grada.



RN: 003/10-11

Ukupna količina odvojeno prikupljene ambalaže, papira i plastike na području Grada Karlovca na

zelenim otocima, odnosno kontejnerima na javnim površinama od strane Čistoće u 2010. godini je

228,14 tona. Najveći dio odvojeno prikupljenog otpada čini ambalaža od papira i kartona.

Glomazni se otpad prikuplja najvećim dijelom u proljetnim i jesenskim akcijama po mjesnim odborima

te po pozivu grañana.

Tablica 15. Popis lokacija zelenih otoka u Gradu Karlovcu

Br. Adresa Opis lokacije Površina

1. B. Kačića 13 na zelenoj površini na kraju parkirališta prema pruzi uz zgradu B. Kačića 13

plato 8,0 x 1,5 m

2. B. Kačića 4-6 na zelenoj površini ispred stambenog objekta B. Kačića 4 i 6 plato 8,0 x 1,5 m

3. M. Vrhovca na zelenoj površini izmeñu zgrada M. Vrhovca br. 17 i M. Vrhovca br. 7

plato 8,0 x 1,5 m

4. T. Smičiklasa 16 na zelenoj površini prema pruzi kod zgrade T. Smičiklasa br. 16 plato 8,0 x 1,5 m

5. K. Zvonimira 2 kod dječjeg igrališta na udaljenosti 15 m od objekata K. Zvonimira br. 2 na zelenoj pasici

plato 14,0 x 1,5 m

6. K. Zvonimira izmeñu br. 16 i 8 na zelenoj površini uz prometnicu plato 8,0 x 1,5 m

7. G. Švarča i Lj. Rosija - križanje

na zelenoj površini uz prometnicu plato 8,0 x 1,5 m

8. Nehajeva 9 na zelenoj površini - 5,0 m od prilaza Nehajeva br. 9 plato 8,0 x 1,5 m

9. Bašćinska 41 na zelenoj površini kod zgrade br. 41 plato 16,0 x 1,5 m

10. D. Švarča i Udbinja - križanje

u naselju Udbinja na zelenoj površini plato 8,0 x 1,5 m

11. I. Kršnjavog 14 na zelenoj površini, kod objekta br. 14 - prilaz prema pruzi plato 8,0 x 1,5 m

12. I. Kršnjavog 4 na zelenoj površini ispred zgrade br. 4 plato 8,0 x1,5 m

13. Tuškanova 16 na zelenoj površini plato 8,0 x 1,5 m

14. Tuškanova 4 kod zgrade br. 4 na zelenoj površini uz prilaz garažama plato 8,0 x 1,5 m

15. Domobranska 25 na zelenoj površini kod zgrade br. 25, prema garažama plato 8,0 x 1,5 m

16. Nemčićeva i A. Hebranga križanje

na neureñenoj površini nasuprot objekta A. Hebranga br. 18 plato 11,0 x 1,5 m

17. Medovićeva 5 na zelenoj pasici sa desne strane prije ulaza u parkiralište ispred br. 5

plato 8,0 x 1,5 m

18. A. Hebranga na zelenoj pasici plato 8,0 x 1,5 m

19. Matoševa 25 na neureñenoj površini ispred zgrade br. 25 plato 8,0 x 1,5 m

20. Ul. Luščić kod 41 na neureñenoj površini na udaljenosti 25,0 m od objekta br. 41 plato 14,0 x 1,5 m

21. M. Krleže na zelenoj površini uz šetnicu izmeñu br. 4 i 8 plato 8,0 x 1,5 m

22. Lj. Šestića 2 na zelenoj površini uz prolaz izmeñu dva parkirališta kod objekta br. 2

plato 8,0 x 1,5 m

23. T. Ujevića 3 na zelenoj površini do postojećeg platoa ispred br. 3 plato 8,0 x 1,5 m

24. M. Mrulića 3 zelenoj površini sa desne strane prilaza do zgrade br. 3 plato 8,0 x 1,5 m

25. Meštrovićeva na zelenoj površini izmeñu objekta Meštrovićeva br. 1d i Sarajevska br. 8

plato 10,0 x 1,5 m

26. Senjska 2 na zelenoj površini kod sjevernog pročelja br. 2 plato u 9,5 x 1,5 m

27. Pivovarska 3 na neureñenoj površini do zapadnog pročelja stambene zgrade Pivovarska br. 3 uz prolaz do samoposluge

plato 8,0 x 2,5 m

28. Marmontova 24 zelenoj površini kod istočnog pročelja zgrade Marmontova aleja br. 24

plato 8,0 x 1,5 m

29. Primorska uz ogradu katoličkog groblja 2,0 m poslije grobnice Kappner plato 8,0 x 1,5 m



RN: 003/10-11

Br. Adresa Opis lokacije Površina

30. Sušačka na neureñenoj zelenoj površini kod samoposluge plato 10,0 x 2,5 m

31. naselje Hrnetić na prostoru ispred mrtvačnice uz zid od groblja na udaljenosti 5,0 m od ruba ceste

plato 8,0 x 1,5 m

32. Dubrovačka 3 na neureñenoj površini nasuprot stambene zgrade br. 3 do ureñenog parkirališta

plato 8,0 x 1,5 m

33. Vrazova 45 kod istočnog pročelja zgrade br. 45 iza pločnika plato 8,0 x 1,5 m

34. Vrazova na neureñenoj površini na udaljenosti 10,0 m od stambene zgrade br. 32

plato 10,0 x 1,50 m

35. Trg P. Svačića na neureñenoj površini uz objekt skupnih garaža okomito na cestu plato 8,0 x 1,5 m

36. Banija i Selce - križanje

s lijeve strane ulice Selce na br. 1934/1 plato 8,0 x 1,5 m

37. G. Petrovića uz ogradu specijalne škole na udaljenosti 15,0 m od ulice Banija plato 8,0 x 1,5 m

38. Gaza naselje na zelenoj površini prema dječjem vrtiću, udaljen 13,0 m od ruba ulice I. Tkalca

plato 8,0 x 1,5 m

39. Ul. H. B. Zajednice 17

na prostoru prognaničkog naselja Gaza nasuprot zgrade br. 17 plato 8,0 x 1,5 m

40. P. Filipca 5 kod zapadnog pročelja zgrade br. 5 plato 8,0 x 1,5 m

41. Gažanski trg zelena površina (otok) kod istovarne rampe samoposluge plato 9,0 x 1,5 m

42. I. Šimunića prostor bivše vojarne 8,0 m od križanja ulica Frankopanske i I. Šimunića uz pločnik

plato 8,0 x 1,5 m

43. V. Lisinskog uz ogradu nogometnog igrališta Sokolskog doma plato 11,0 x 1,5 m

44. V. Vrbanića uz istočno pročelje prvih garaža iz pravca Domobranske ulice plato 8,0 x 1,5 m

45. Kurelčeva ulica na neureñenoj površini kod Hrvatskog doma, 9,0 m od istočne fasade u pravcu rijeke Korane

plato 18,0 x 1,5 m

46. ugao M Bencetića i M. Gambona

na zelenoj površini plato 8,0 x 1,5 m

47. V. Nazora na zelenoj pasici do istočnog pročelja zgrade V. Mačeka br. 11a plato 8,0 x 1,5 m

48. Prilaz V. Holjevca na zelenoj površini iza zgrade Dr. V. Mačeka br. 18 prema brzoj cesti

plato 8,0 x 1,5 m

49. A. Vranicanija i M. Obale - križanje

zelena površina izmeñu dvije šetnice prema rijeci Kupi plato 10,0 x 1,5 m

50. A. Cesarca na zelenoj površini nasuprot Muzičke škole kod postojećeg platoa za kontejnere

plato 8,0 x 1,5 m

Temeljem obveza iz Zakona o otpadu, 55 tvrtki i organizacijskih jedinica tvrtki na području Grada

Karlovca izradilo je planove gospodarenja otpadom i dostavilo u Agenciju za zaštitu okoliša (Tablica

16). Tvrtka Čistoća ima izrañene Planove gospodarenja otpadom za tri lokacije.

Tablica 16. Popis tvrtki na području Grada Karlovca koje su izradile planove gospodarenja otpadom

Red. br. Tvrtka Adresa Mjesto

1. Adriadiesel d.d. Mala Švarča 155 Karlovac

2. A-H Karlovac d.o.o. Rakovac bb Karlovac

3. AKS d.o.o. Banija 50 Karlovac

4. Alstom Hrvatska d.o.o. Mala Švarča 155 Karlovac

5. Auto kuća Novosel Bogovićeva 7 Karlovac

6. Autoklub Karlovac Gažanski trg 1 Karlovac



RN: 003/10-11


7. Autolak servis, Branko Bede Novaki 22 A Karlovac

8. Automehaničarski obrt Mutak Kalinovac 23a Karlovac

9. Autotransport Karlovac d.d. Gažanski trg 8 Karlovac

10. Croatia Pumpe Nova d.o.o. Mala Švarča 155 Karlovac

11. Čistoća d.o.o. Karlovac Gažanski trg 8 Karlovac

12. Čistoća d.o.o. Karlovac – br.3 Karlovac – br.3 Karlovac

13. Čistoća d.o.o. Odlagalište otpada Ilovac Ilovac bb Karlovac

14. Dom zdravlja Karlovac Dr. Vladka Mačeka 48 Karlovac

15. Drvošped d.o.o. Jelaši 37c Karlovac

16. Energoremont d.d. Mala Švarča 155 Karlovac

17. ETT d.o.o. Mala Svarča 155 Karlovac

18. Hrvatske šume, Uprava šuma, podružnica Karlovac Put D. Trstenjaka 1 Karlovac

19. HS Produkt d.o.o. M. Bogovića 7 Karlovac

20. INA d.d. Zagreb, Trgovina na malo, Sektor upravljanja maloprodajnom mrežom Karlovac

Ilovac 23b Karlovac

21. Karlovačka pivovara d.o.o. Dubovac 22 Karlovac

22. Kaufland hrvatska k.d. Pj Karlovac Trg Josipa Broza 5 Karlovac

23. Kelteks d.o.o. Mala Švarča 155 Karlovac

24. KIM mljekara Karlovac d.d. Mekušanska cesta 51 Karlovac

25. Kordun – alati d.o.o. M.Laginje 10 Karlovac

26. Lager Bašić d.o.o. Ilovac bb Karlovac

27. Lana - Karlovačka tiskara d.d. Banija 127 Karlovac

28. Linde plin d.o.o. Mahično bb Karlovac

29. Lodoli d.o.o. Turanj 103 Karlovac

30. Lola Ribar d.d Riječka 97, P.P. 92 Karlovac

31. MAN Prodajno servisni centri d.o. Podružnica MAN PSC Karlovac Zagrebačka 15a Karlovac

32. Mano d.o.o. Zagrebačka 29 Karlovac

33. Medicinsko biokemijski laboratorij Plavetić i Maradin Vladka Mačeka 48 Karlovac

34. Nova – Chem d.o.o. Karlovac Masarykova 10 Karlovac

35. Obrt Bosch car service – Zoki servis Selce 7 Karlovac

36. Obrt GMTT Lešćanec Banija 122 Karlovac

37. Opća bolnica Karlovac Andrije Štampara 3 Karlovac

38. Pipelife – Hrvatska cijevni sustavi d.o.o. Zagrebačka 19 Karlovac

39. Plavi d.o.o. za ugostiteljstvo, trgovinu i usluge Senjska 98 Karlovac

40. PPK Karlovačka mesna industrija d.d. Selce 33 Karlovac

41. Rudman commerce d.o.o. Ljudevita Šestića 7 Karlovac

42. Strijelac d.o.o Tuškanova Karlovac

43. Tifon d.o.o. Riječka bb Karlovac

44. Tiskara Pečarić – Radočaj d.o.o. Tuškanova 10 Karlovac

45. Toplana d.o.o. Tina Ujevića 7 Karlovac

46. Turboteh d.o.o. Mala Švarča 155 Karlovac

47. Tvornica plinskih turbina d.o.o. Mala Svarča 155 Karlovac

48. Tvornica turbina d.o.o. Vrazova 53 Karlovac

49. Vodoprivreda Karlovac d.d Obala Račkog 10 Karlovac

50. Wienerberger ilovac d.d. Donje Pokupje 2 Karlovac

51. Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije V. Mačeka 48 Karlovac

52. Zelenilo d.o.o. Put D. Trstenjaka 6 Karlovac



RN: 003/10-11


53. ŽeČe novi d.o.o. Mala Švarča 155 Karlovac

54. Žeger transporti i niskogradnja d.o.o. Zagrebačka 15 b Karlovac

55. Žitoproizvod d.d. Banija 69 Karlovac

Odlagalište komunalnog otpada "Ilovac" smješteno je na ravnom terenu uz županijsku cestu Karlovac

– Zagreb (Zagrebačka ulica). Lokacija se nalazi unutar naseljenog područja i okružena je šumom. Na

toj se lokaciji još od sedamdesetih godina odlaže komunalni i neopasni otpad sa područja grada

Karlovca, ali i gradova Duga Resa i Ozalj te dijela gravitirajućih općina. Ukupna površina odlagališta je

oko 18 hektara. Do 2010. godine na lokaciji je odloženo 718.646 tona komunalnog, neopasnog i

inertnog otpada. Tijekom 2010. godine izgrañena je i prihvatna ploha za odlaganje otpada koji sadrži

azbest. Temeljem propisa o gospodarenju otpadom, lokacija se mora sanirati, te su izrañene potrebne

studije i projekti. Nadležno je ministarstvo izdalo rješenje kojim se dozvoljava sanacija uz istovremeno

odlaganje otpada do uspostave Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO). Zbog kašnjenja

s izgradnjom ŽCGO dozvoljeno je povećanje volumena odlagališne plohe (odnosno kote do koje se

otpad može odlagati) kako bi se osigurao odlagališni prostor u prijelaznom periodu.

Radovi na sanaciji započeli su 2007. godine. Jedan dio odlagališta je saniran s ureñenim tijelom

odlagališta, obodnim kanalom i mineralnim pokrovnim slojem te se provode mjere zaštite voda, zraka i

tla, zaštite od požara i buke. Odlagalište ima na ulazu kolnu vagu te se prate vrste i količine otpada

koji se dovozi i vodi očevidnik odlagališta. Na saniranom dijelu odlagališta izgrañen je sustav za

aktivno otplinjavanje sa spaljivanjem odlagališnog plina na visokotemperaturnoj baklji. U okviru

programa monitoringa, 2010. godine započela kontrola sastava deponijskog plina na baklji od strane

ovlaštene tvrtke. Rezultati prva dva mjerenja iz 2010. godine dani su u nastavku (Tablica 17).

Mjerenja će se nadalje provoditi 4 puta godišnje. U nalazima mjerenja utvrñeno je da je na mjernom

mjestu ispusta odlagališnog plina odlagališta Ilovac koncentracija metana iznad granice eksplozivnosti

te da u zoni ispusta nije utvrñena posebna opasnost.

Tablica 17. Sastav odlagališnog plina na saniranom dijelu odlagališta Ilovac (2010. godina)

Mjerno mjesto MM 1 – uzorkovanje odlagališnih plinova na baklji

Datum mjerenja 05. 11.2010. 17.12.2010.

Parametri (mjerna jedinica) rezultati mjerenja

CO2 (%vol) 42,6 41,3

CH4 (%vol) 47,6 46,3

O2 (%vol) 0,5 0,7

H2S (PPM) 49,3 47,5

H2 (PPM) 233 255,6

Posebna opasnost nema nema

Izvori: Izvještaji o mjerenju br. I-780-13-10 i I-929-13-10, Metroalfa d.o.o. Zagreb, 2010. godine



RN: 003/10-11

Nakon završetka rada odlagališta Ilovac (tj. nakon uspostave 1. faze ŽCGO), dovršit će se radovi na

sanaciji i zatvaranju, a na toj će se lokaciji urediti reciklažno dvorište.

Nelegalna (divlja) odlagališta

Do 2009. godine na području Grada evidentirane su sljedeće lokacije divljih odlagališta (smetlišta):

"Debelka" kod naselja Rečica i Pokupska Luka, "Stari grad - kod Dvorca" u naselju Rečica, "Rebra" kod

naselja Zamršje, "Škrtići" na koje se nekontrolirano baca grañevinski otpad, zatim glomazni, metalni i

komunalni otpad su sanirane. Ta su nelegalna odlagališta sanirana 2010. godine prema Planu sanacije

divljih odlagališta s troškovnikom na području grada Karlovca iz 2009. godine. Sanacija je provedena

tako da je otpad iskopan i prebačen na komunalno odlagalište Ilovac, a posebne kategorije otpada

(metalni, gume) predane su ovlaštenim skupljačima i oporabiteljima. Tijekom 2009. godine sanirana

su smetlišta na lokacijama Škrtići, Jelaši-šuma Štrekovac i Ilovačka šuma.

Općenito broj divljih odlagališta na području Grada se postepeno smanjuje, ali grañani iz navike još

uvijek donose i bacaju otpad na neke lokacije usprkos činjenici da u Karlovcu postoji organizirano

prikupljanje otpada. Lokacije na kojima se opetovano pojavljuje otpad su: Drežnik, Kamensko iza

groblja, Jelaši te stajalište uz Zagrebačku cestu prije kanala Kupa-Kupa, zatim izbjegličko naselje na

Gazi i lokacija Lemić brda (uz glavnu cestu). Pojavljuje se još niz malih smetlišta koje Čistoća Karlovac

redovito čisti i sanira (Stative, Jelsa i Zadobarje).

Županijski centar za gospodarenje otpadom na lokaciji Babina Gora

Na području Grada Karlovca nalazi se lokacija budućeg ŽCGO u sklopu kojega je planirana izgradnja

postrojenja MBO (mehaničko-biološka obrada otpada), bio-reaktorsko odlagalište (BRO) i privremeno

odlagalište GIO (otpad koji može poslužiti kao gorivo). Na ukupnoj površini od oko 25 hektara još su

predviñeni: obodni nasip, rezervirana površina za završni prekrivni sloj, zeleni i protupožarni pojas te

rezervirani prostor za dodatne sadržaje ili zelena površina. Za navedeni je zahvat izrañena Studija o

utjecaju na okoliš i dokumentacija za utvrñivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. U tijeku je

objedinjeni postupak procjene utjecaja na okoliš i utvrñivanja uvjeta zaštite okoliša.

Odlagalište opasnog otpada "Lemić brdo"

Dodatno treba napomenuti da je u tijeku priprema sanacije odlagališta opasnog otpada "Lemić Brdo"

koje se nalazi na širem području Grada. Sanacija odlagališta opasnog otpada je u nadležnosti države.



RN: 003/10-11

4.3 Ciljevi i mjere

Ciljevi

Ciljevi gospodarenja otpadom prema ciljevima iz Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2007-

2015. godine su sljedeći:

SC1 Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

SC2 Sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta

SC3 Sanacija "crnih točaka"

SC4 Razvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, s

pred-obradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja

SC5 Uspostava potpune informatizacije sustava

Strategija i Plan gospodarenja otpadom RH daju kvantificirane ciljeve i uvjete gospodarenja pojedinim

kategorijama otpada, kao što su količina odvojeno sakupljenog i recikliranog otpada, kvote oporabe i

recikliranja posebnih kategorija otpada, udio biorazgradivog otpada koji se odlaže i drugo, koji su

preneseni u Plan gospodarenja otpadom Grada Karlovca.

Ciljevi za gospodarenje otpadom u Karlovcu prema Planu gospodarenja otpadom Grada Karlovca su:

C1 Unapreñivanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

C2 Mjere izbjegavanja nastanka i smanjivanja količina otpada (sustavna primjena)

C3 Razvoj sustava odvojenog sakupljanja, naročito komunalnog otpada, uspostavom

zelenih otoka te spremnika i kanti uz poštivanje kriterija gustoće naseljenosti

C4 Povećanje udjela odvojeno prikupljanog otpada

C5 Unapreñenje recikliranja/oporabe otpada

C6 Smanjivanje udjela biorazgradivog otpada koji treba odložiti

C7 Obrada ostatnog otpada prije konačnog zbrinjavanja

C8 Poboljšanje nadzora toka otpada

C9 Sanacija odlagališta i crnih točaka

C10 Edukacija i komunikacija s javnošću

C11 Samoodrživo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom



RN: 003/10-11

Smjernice i mjere

Plan gospodarenja otpadom Grada Karlovca daje općenite smjernice i mjere za:

• održavanje koncepta cjelovitog gospodarenja otpadom,

• izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,

• gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke

troškove te

• mogućnosti prostornog širenja i kvalitativnog unaprjeñenja sustava odvojenog sakupljanja

otpada, primarne reciklaže i sortiranja odreñenih komponenti otpada

kojima se žele postići gore navedeni ciljevi, kao i kvantificirani ciljevi i uvjeti iz Strategije gospodarenja

otpadom RH i Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2007-2015. godine, primjenjivi na

gradskoj razini.

U nastavku teksta su izdvojene najvažnije mjere i aktivnosti gospodarenja otpadom predviñene u

razdoblju do 2015. godine, koje su detaljnije razrañene u PGO GK.

M1 Uvoñenje dodatnih 20 zelenih (reciklažnih) otoka u ruralnom dijelu Grada i

prigradskim naseljima poštujući kriterij gustoće naseljenosti

• ciljevi: C1, C3, C4, SC1

• nositelj: Čistoća d.o.o. Karlovac


• rok: dugoročno

• procjena potrebnih sredstava: 150.000 kn (za nabavu potrebnih spremnika)

• izvori sredstava: Gradski proračun, Fond, EU sredstva

• napomena: u PGO GK predloženo je 20 lokacija u naselju Karlovac i prigradskim naseljima u

kojima bi se postavljanjem platoa sa spremnicima za odvojeno prikupljanje otpada poboljšalo

odvojeno prikupljanje komponenti iz komunalnog otpada od stanovništva. "Zeleni otoci" trebaju

biti smješteni najviše 350 od mjesta stanovanja i sadržavati minimalno 3 kontejnera u kojima se

prikupljaju: papir, staklo te plastična i metalna ambalaža.

M2 Uvoñenje načina prikupljanja otpada na mjestu nastanka metodom „od vrata do

vrata“ (pilot projekt za biorazgradivi otpad)

• ciljevi: C1, C3, C4, C6, C8, SC1







RN: 003/10-11

• izvori sredstava: Gradski proračun, Fond, krediti

• napomena: Mjerom se predlaže pilot projekt prikupljanja biorazgradivog (zelenog) otpada za

naselja u kojima prevladavaju obiteljske kuće, kojim bi se utvrdila efikasnost ovakvog načina

prikupljanja otpada. Za uspješnu provedbu mjere potrebna je edukacija stanovništva, ali i

definiranje načina zbrinjavanja prikupljenog biootpada (npr. javno-privatno partnerstvo).

M3 Uspostava tri mini reciklažna dvorišta za izdvojeno skupljanje odreñenih vrsta

otpada iz domaćinstava

• ciljevi: C3, C4, SC1





• izvori sredstava: Gradski proračun, Fond, krediti

• napomena: prema PGO GK planira se postaviti 3 mini reciklažna dvorišta na području naselja

Karlovac (područja: Selce-Gradac, Drežnik i Jug-Mala Švarča), kao fiksne, ograñene objekte na

asfaltiranoj podlozi s ugrañenim separatorom ulja i rasvjetom. Mini reciklažna dvorišta opremit

će se sa po 3 rolo-kontejnera srednjeg kapaciteta (za glomazni otpad i grañevinski otpad od

manjih zahvata u domaćinstvima) te kontejnerima/posudama za prikupljanje papira i kartona,

ambalažnog stakla, plastične i metalne ambalaže te baterija.

M4 Izgradnja reciklažnog dvorišta na lokaciji odlagališta "Ilovac"

• ciljevi: C1, C4, C5, C10, C11, SC1, SC2, SC4



• rok: prioritetno – kratkoročno-srednjoročno


• izvori sredstava: Gradski proračun, Fond, EU sredstva

• napomena: Na lokaciji odlagališta "Ilovac" organizirat će se reciklažno dvorište grada Karlovca u

skladu sa svim zahtjevima za reciklažna dvorišta prema Pravilniku o gospodarenju otpadom. Na

tome će se mjestu osim razne ambalaže, prikupljati ravno staklo, razni metali, zeleni otpad,

glomazni otpad, bijela tehnika, tj. EE otpad i drugi otpad, uključujući opasni otpad u količinama

koje nastaju u kućanstvima.



RN: 003/10-11

M5 Prikupljanje glomaznog otpada na reciklažnom dvorištu i mini-reciklažnim

dvorištima

• ciljevi: C1, C3, C4, C5, SC1




• procjena potrebnih sredstava: u trošku mjere izgradnje reciklažnih dvorišta


• napomena: Ovom se mjerom u PGO GK planira uvoñenje suvremenijeg i sustavnog prikupljanja

glomaznog otpada, a nadovezuje na prethodne dvije mjere.

M6 Sanacija i zatvaranje postojećeg odlagališta otpada „Ilovac“ (nastavak projekta)

• ciljevi: C9, SC2, SC4


• sudionici: Grad Karlovac, grañevinske i druge tvrtke, IZO

• rok: prioritetno – dugoročno (projekt je u tijeku)

• procjena potrebnih sredstava: oko 50.000.000 kn (Procjena sredstava potrebnih do završetka

sanacije, od kojih je do 2010. godine utrošeno oko 12.000.000 kn)

• izvori sredstava: Fond, Gradski proračun, EU sredstva

• napomena: konačna sanacija i zatvaranje odlagališta Ilovac moguća je tek nakon početka rada

Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije (ŽCGO). Po zatvaranju odlagališta na ovoj

lokaciji ostaju reciklažno dvorište Grada Karlovca i Transfer stanica za otpad.

M7 Izgradnja platoa za oporabu grañevnog otpada na području Karlovca




• rok: kratkoročno/srednjoročno



• napomena: U PGO GK predviñena je gradnja jednog platoa za oporabu grañevnog otpada

(reciklažno dvorište za grañevni otpad) sukladno zahtjevima iz Pravilnika o gospodarenju

grañevnim otpadom, koje se može smjestiti u jednoj od 5 područja gospodarsko-proizvodne

namjene predloženih u PPU Grada Karlovca (Gornje Mekušje 2, Jug – Mala Švarča, Banija –

Ilovac, Mahično i Skakavac).



RN: 003/10-11

M8 Izrada Programa edukacije stanovništva o cjelovitom sustavu gospodarenja

otpadom na području Grada Karlovca, Planu gospodarenja otpadom, pokrenutim

pilot projektima, mjerama i poticajima




• rok: kratkoročno



• napomena: Edukacija je jedan od najvažnijih preduvjeta za smanjivanje nastanka otpada i

odvojeno prikupljanje na mjestu nastanka. Ostali su prikladne posude/spremnici u objektima i na

odgovarajućoj udaljenosti od mjesta stanovanja i poticaji te konačno rješenje za oporabu ili

zbrinjavanje izdvojeno prikupljenog otpada.

M9 Provedba edukacije stanovništva o cjelovitom gospodarenju otpadom prema

prihvaćenom Programu (letci, naljepnice na spremnicima za otpad, prezentacije,

radionice u školama i drugo)



• sudionici: Grad Karlovac, NVU, škole, javnost i zainteresirana javnost ...




M10 Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije na predviñenoj

lokaciji Babina Gora – 1. faza (MBO i odlaganje)

• ciljevi: C1, C5, C6, C7, C11, SC1, SC4



• rok: prioritetno - dugoročno

• procjena potrebnih sredstava: 80.505.000 kn (za 1. fazu ŽCGO zaključno s 2015. godinom

prema PGO GK)

• izvori sredstava: Županijski proračun, Fond, Gradski proračun, krediti banaka, EU fondovi i

projekti



RN: 003/10-11

• napomena: Izgradnja ŽCGO je obveza Karlovačke županije, ali bez ŽCGO nije moguća uspostava

cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Gradu Karlovcu. UŽ CGO je predviñena tehnologija

mehaničko-biološke obrade komunalnog otpada, uz izdvajanje sekundarnih sirovina, odlaganje

izdvojenih i obrañenih (biorazgradivi otpad), odnosno predobrañenih frakcija (bale gorive

frakcije). Druga faza podrazumijeva iskorištavanje predobrañene gorive frakcije i energetsko

iskorištavanje bioplina kada se za to steknu uvjeti. Na lokaciji ŽCGO predviñena je i izgradnja

reciklažnog dvorišta i platoa za oporabu grañevnog otpada za cijelu Županiju.

M11 Prikupljanje otpada metodom „od vrata do vrata“ za naselja u kojima

prevladavaju obiteljske kuće

• ciljevi: C1, C3, C4, C6, C8, SC1



• rok: dugoročno (nakon analize rezultata provedbe pilot projekta)

• procjena potrebnih sredstava: 1.780.000 kn

• izvori sredstava: Gradski proračun, Fond, Državni proračun

• napomena: Ova mjera će se provesti nakon analize rezultata provedbe pilot projekta za

biorazgradivi otpad (Mjera M2)

M12 Izrada izvješća o izvršenju Plana gospodarenja otpadom Grada Karlovca



• sudionici: Čistoća d.o.o. Karlovac

• rok: po donošenju Plana, jednom godišnje (zakonska obveza)



M13 Izrada novog Popisa divljih odlagališta i onečišćenih lokacija na području Grada s

Planom sanacije

• ciljevi: C9, SC2 i CS3

• nositelj: Čistoća d.o.o. Karlovac, ovlaštenik

• sudionici: Grad Karlovac, mjesni odbori, NVU

• rok: kratkoročno


• izvori sredstava: Fond, Gradski proračun



RN: 003/10-11

M14 Sanacija otpadom onečišćenog tla i neureñenih odlagališta prema novom Planu

sanacije

• ciljevi: C9, SC2 i CS3





• izvori sredstava: Fond, Gradski proračun, EU sredstva



RN: 003/10-11

5 Buka

5.1 Zakonski okvir

Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09) odreñuju se mjere zaštite od buke na kopnu, vodi i u zraku

te nadzor nad provedbom ovih mjera radi sprječavanja ili smanjivanja buke i otklanjanja opasnosti za

zdravlje ljudi. Zakon propisuje: a) kriterije koje moraju zadovoljiti izvori buke, b) obvezu izrade karte

buke (prikazi postojećih i predviñenih razina imisija buke na svim mjestima unutar promatranog

područja, ovisno o jednom odreñenom ili svim izvorima buke s prikazanim prekoračenjima dopuštenih

razina buke te broj ljudi i/ili stanova izloženih buci odreñene razine c) obvezu izrade akcijskih planova

na nivou Županije, gradova i općina (prikaz mjera za provoñenje smanjenja buke na dopuštene razine

unutar promatranog područja), d) način procjene i kriterije za uporabnu dozvolu grañevina.

Izrada potrebnih karata i akcijskih planova pobliže je opisana Pravilnikom o načinu izrade i sadržaju

karata buke i akcijskih planova te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke (NN 75/09), u kojemu

su dani indikatori buke i položaj ocjenskih točaka, računalne metode proračuna i ocjene buke okoliša.

Karta buke je prikaz postojećeg i/ili predviñenog stanja imisije buke na promatranom području,

izražena harmoniziranim indikatorima buke i osnovni je element sustava zaštite od buke. Najčešći

podaci koje karta buke sadržava jesu prekoračenje propisanih dopuštenih vrijednosti, procijenjeni broj

ljudi izloženih pojedinim razinama buke, procijenjeni broj stanova, škola, bolnica izloženih odreñenim

vrijednostima indikatora buke u promatranom području. Strateška karta buke naseljenih područja

izrañuje se pomoću računalnog programa i mora obuhvatiti buku koju emitira: cestovni, pružni, riječni

i zračni promet, industrijska područja i luke. Takva karta sadrži najmanje karte buke postrojenja i

zahvata za koje se prema posebnim propisima iz područja zaštite okoliša pribavlja rješenje o

objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, odnosno rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš.

Konfliktna karta buke je razlikovna karta buke koja se izrañuje na temelju strateške karte buke, a iz

koje je vidljiva razlika izmeñu postojećeg i/ili predviñenog stanja imisije buke i dopuštenih razina buke.

Akcijski planovi se izrañuju radi upravljanja bukom okoliša i njezinim štetnim učincima, uključujući

mjere zaštite od buke.

Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) daje

ograničenja za buku u vanjskom prostoru, u zatvorenim boravišnim prostorima, na radnome mjestu,

za sadržaje za sport, rekreaciju i zabavu, te za povremene izvore buke i buku gradilišta. Pravilnik o

mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08) propisuje norme za emisiju buke,

postupke, dokumentaciju i prikupljanje podataka o emisiji buke u okoliš uzrokovane opremom za

uporabu na otvorenom.



RN: 003/10-11


Za područje Grada Karlovca niti za cijelo područje Karlovačke županije nisu izrañene strateške karte

buke. Pojedinačna mjerenja, odnosno modeliranja buke provedena su u okviru postupka procjene

utjecaja zahvata na okoliš, kao što je autocesta Zagreb-Rijeka za koju je izrañena karta buke.

Prostorno-planskom dokumentacijom utvrñeno je da je stalni izvor buke na području Grada promet, a

povremeni industrijski pogoni i gospodarstvene zone. Planom prostornog ureñenja Grada Karlovca

utvrñena su područja ugrožena bukom uz sljedeće postojeće infrastrukturne grañevine:

• autocesta A1 (Zagreb (čvorište Lučko, A3) - Karlovac - Bosiljevo - Split -Šestanovac - Vrgorac -

čvorište Ploče (D-), uključujući pristupne ceste čvorište Novigrad - Lišnica i čvorište Novigrad -

Netretić)

• državne ceste D1 (G. P. Macelj (gr. R. Slovenije) - Krapina - Zagreb - Karlovac - Gračac - Knin -

Brnaze - Split (D8)) i D6 (G. P. Jurovski Brod (gr. R. Slovenije) - Ribnik - Karlovac - Brezova

Glava - Vojnić - Glina - Dvor - gr. BiH)

• magistralna glavna željeznička pruga M 202 - MG 1 EU koridor Vb Zagreb - Rijeka;

• željeznička pruga II. reda Karlovac - Kamanje

• željeznička pruga II. reda Karlovac - Sisak (trenutno nije u funkciji)

• vojno strelište ''Jamadol''

Potencijalno ugrožena bukom su područja uz sljedeće planirane infrastrukturne grañevine:

• glavna magistralna željeznička pruga na EU koridoru Vb ("pruga visoke učinkovitosti") velike

propusne moći Zagreb - Karlovac - Josipdol - Rijeka s odvojkom Drežnica - Gospić - Knin

• brza cesta Karlovac - Slunj - Plitvice

• brza cesta Karlovac - Pokupsko - Sisak

• zračna luka 2C/1A kategorije

Takoñer se napominje da je za područje Karlovca i prometne koridore uz koje se nalaze naseljena

područja potrebno odgovarajućom dokumentacijom utvrditi razine buke koje se ne smiju prekoračiti

sukladno posebnim propisima. GUP grada Karlovca izdvaja posebno osjetljiva područja za koja je

potrebno propisati posebne mjere zaštite okoliša, a u koja se izmeñu ostalog ubrajaju i prostori u

kojima je povećana buka: središnji prostor grada, potezi uz značajnije prometnice te prostori u kojima

su djelatnosti koje su izvor buke. GUP propisuje da se uvjeti i mjere zaštite od buke utvrñuju na

temelju mjerenja imisija buke unutar izgrañenih područja ili proračuna predviñenih imisija buke na

temelju podataka o zvučnoj snazi izvora, akustičkim obilježjima zgrade u kojoj se nalazi, utjecajima na

putu širenja od mjesta emisije do mjesta imisije te akustičkim karakteristikama zgrade u kojoj je

namjena koju treba štiti od buke.

Za grad Karlovac meñutim nije definirano nulto stanje buke (s izuzetkom prethodno navedenih

područja), koje je neophodno za planiranje mjera zaštite od buke. Naime, temeljem važećeg Zakona o

zaštiti od buke, Grad Karlovac koji ima manje od 100.000 stanovnika nije u obvezi izraditi stratešku

kartu buke i akcijske planove.



RN: 003/10-11

5.3 Ciljevi i mjere

Ciljevi

C1 Definiranje razine buke i glavnih izvora buke na području Grada

C2 Rješavanje problema buke kroz prostorno planiranje i planiranje naselja

C3 Provedba propisanih mjera zaštite od buke

Mjere

M1 Definiranje nultog stanja buke – prikaz postojećeg stanja imisije buke na

potencijalno ugroženim i osjetljivim područjima Grada

• cilj C1

• obrazloženje: Grad trenutno nema definirano postojeće stanje buke. Potrebno je ili izraditi nulto

stanje buke temeljem prethodno točno definiranih izvora buke koji će se pri tome obuhvatiti ili

izraditi stratešku kartu buke za Grad s izvorima i zonama buke, osjetljivim područjima i

osnovama za akcijske planove zaštite od buke.


• sudionici: Grad Karlovac, suradnja sa Županijom

• rok: srednjoročno/dugoročno


• izvori sredstava: Gradski proračun, Županijski proračun

M2 Utvrditi razine buke koje se ne smiju prekoračiti u posebno osjetljivim

područjima Grada te dijelove naselja u kojima je povremeno dopušteno

prekoračenje utvrñene razine za vrijeme održavanja javnih skupova, zabavnih,

športskih priredbi i drugih aktivnosti

• ciljevi C1, C3


• sudionici: ovlaštenik, suradnja sa Županijom

• rok: dugoročno (nakon provedbe M1)


• izvori sredstava: Gradski proračun, Županijski proračun



RN: 003/10-11

M3 Uvažavati buku u prostornom planiranju i ureñenju novih naselja i/ili izvora buke

za definiranje, sprječavanje i rješavanje konflikata u prostoru

• ciljevi C1, C2, C3


• sudionici: ovlaštenici

• rok: kontinuirano prilikom izmjena i dopuna prostorno-planske dokumentacije kod planiranja i

ureñenja novih naselja, odnosno izgradnje novih izvora buke koji ne smiju narušavati postojeće

stanje

• procjena potrebnih sredstava: ovisno o projektu

• izvori sredstava: Gradski proračun, naručitelj studije

M4 Edukacija odgovornih osoba i javnosti o problematici buke

• ciljevi C2, C3


• sudionici: NVO, zainteresirana javnost

• rok: kontinuirano, a naročito prilikom izmjena i dopuna prostorno-planske dokumentacije te

planiranja i ureñenja naselja



M5 Provesti mjerenja i/ili modeliranja buke na potencijalno konfliktnim područjima i

izraditi konfliktne karte buke

• ciljevi C1, C2

• obrazloženje: definiranje konfliktnih područja i izrada konfliktnih karata osnova je za planove i

mjere zaštite od buke

• nositelj: ovlaštenici


• rok: dugoročno

• procjena potrebnih sredstava: 50.000 - 300.000 kn (ovisi o broju lokacija i potrebnih mjerenja i

modela)

• izvori sredstava: Gradski proračun, županijski proračun



RN: 003/10-11

M6 Izrada akcijskog plana/planova s ciljem upravljanja bukom i mjerama zaštite od

buke (npr. prometa, gradilišta, industrijskih postrojenja i drugo)

• ciljevi C2, C3


• sudionici: ovlaštenici

• rok: dugoročno (nakon dovršenja mjera M1, M2 i M5)


• izvori sredstava: Gradski proračun, županijski proračun

M7 Promovirati uporabu transportnih sredstava i ureñaja koji su manje bučni i na

način da stvaraju manje buke

• ciljevi C2, C3


• sudionici: ovlaštenici, proizvoñači opreme

• rok: dugoročno-kontinuirano


• izvori sredstava: Gradski proračun, proizvoñači opreme

M8 Predlagati primjenu mjera za izbjegavanje nastanka buke pri planiranju i

projektiranju, odnosno mjera za smanjenje buke na mjestima gdje se ne može

izbjeći (npr. akustičke prepreke)

• ciljevi C2, C3


• sudionici: ovlaštenici, proizvoñači opreme


• procjena potrebnih sredstava: ovisno o projektu

• izvori sredstava: Gradski proračun, proizvoñači opreme



RN: 003/10-11

6 Biološka raznolikost i očuvanje krajobraza

6.1 Zakonski okvir

Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11) ureñuje sustav zaštite i cjelovitog očuvanja

prirode i njezinih vrijednosti u Hrvatskoj. Priroda je u smislu ovoga Zakona sveukupna biološka i

krajobrazna raznolikost. Prema kategorizaciji Zakona o zaštiti prirode, zaštićene prirodne vrijednosti se

rasporeñuju u tri razreda (od meñunarodnog, državnog i lokalnog značaja), a dijele se na:

• zaštićena područja: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni

park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma, te spomenik parkovne arhitekture;

• zaštićene svojte: strogo zaštićene divlje svojte, zaštićene divlje svojte i zaštićene zavičajne

udomaćene svojte; te

• zaštićeni minerali, sirovine i fosili.

Za upravljanje strogim rezervatom, nacionalnim parkom, parkom prirode, regionalnim parkom,

posebnim rezervatom i zaštićenim krajobrazom donose se planovi upravljanja za razdoblje od deset

godina. Plan upravljanja odreñuje razvojne smjernice, način izvoñenja zaštite, korištenja i upravljanja

zaštićenim područjem, te pobliže smjernice za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti zaštićenog

područja uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva.

Hrvatska je potpisala i ratificirala niz meñunarodnih propisa kojima se štiti priroda. Osnovni okvir

unutar kojega se na globalnoj razini sagledava biološka raznolikost je Konvencija o biološkoj

raznolikosti (NN - MU 6/96) iz 1992. godine čiji su temeljni ciljevi: 1) očuvanje i unapreñenje

postojeće biološke raznolikosti, 2) razumno korištenje prirodnih dobara na principima održivosti, 3)

pravedna i ravnomjerna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora. Na temelju

Konvencije o biološkoj raznolikosti donesena je Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne

raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08). Strategija i akcijski plan su temeljni dokument

zaštite prirode, koji odreñuje dugoročne ciljeve i smjernice očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti

i zaštićenih prirodnih vrijednosti, te načina njezina provoñenja, u skladu s ukupnim gospodarskim,

društvenim i kulturnim razvojem Hrvatske. Strategija sadrži smjernice za očuvanje biološke

raznolikosti (zaštićenih područja, ekoloških sustava i staništa, ekološke mreže RH i mreže Natura 2000,

za zaštitu i očuvanje divljih svojti za ex situ zaštitu), zatim za očuvanje krajobraza i zaštitu

georaznolikosti, održivo korištenje prirodnih dobara (poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo, slatkovodno

ribarstvo, morsko ribarstvo, genetski modificirane organizme, vodno gospodarstvo, turizam, promet,

energetika...). Definirane su smjernice za zakonodavni i institucionalni okvir, za odgoj i obrazovanje u

cilju promicanja i očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti te smjernice za obavješćivanje javnosti i

sudjelovanje javnosti u odlučivanju o prirodi. Definirani su postojeći problemi, strateški ciljevi i akcijski

planovi po područjima.



RN: 003/10-11

Ostali meñunarodni sporazumi vezani uz zaštitu biološke raznolikosti i očuvanja krajobraza su slijedeći:

Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (NN - MU 12/93), Konvencija o močvarama od

meñunarodne važnosti naročito kao staništa ptica močvarica (Ramsarska konvencija, NN - MU 12/93),

Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija, NN - MU 6/00),

Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonnska konvencija, NN - MU 6/00), Konvencija

o europskim krajobrazima (NN - MU 12/02) i druge.

Važniji provedbeni propisi Zakona o zaštiti prirode su: Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti

staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih

tipova (NN 7/06), kojim se propisuju vrste stanišnih tipova (sukladno europskim klasifikacijama),

oblik, sadržaj i način korištenja karte staništa, ugroženi i rijetki stanišni tipovi koje je potrebno očuvati

u povoljnom stanju, te mjere za očuvanje ugroženih i rijetkih stanišnih tipova u povoljnom stanju;

Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09) kojim se

proglašavaju strogo zaštićene i zaštićene divlje svojte na temelju Crvenih popisa ugroženih vrsta

životinja, biljaka i gljiva Hrvatske, stručne procjene Državnog zavoda za zaštitu prirode te obveza

preuzetih meñunarodnim sporazumima.

NATURA 2000 je ekološka mreža Europske unije koja obuhvaća područja važna za očuvanje ugroženih

vrsta (tzv. SPA područja) i stanišnih tipova (posebna područja zaštite ili SAC područja). Ekološka

mreža Hrvatske je sustav funkcionalno povezanih područja važnih za ugrožene vrste i staništa. Ona

uključuje najvrjednija područja za ugrožene vrste i stanišne tipove u Hrvatskoj i one koji su zaštićeni

EU Direktivom o pticama (79/409/EEZ) i Direktivom o staništima (92/43/EEZ). U ekološkoj mreži

moguće je planirati područja obnove, u slučajevima kad je potrebno obnoviti ili ponovo uspostaviti

degradirana staništa kako bi se osigurala njezina funkcionalnost. Područja Nacionalne ekološke mreže

utvrdila je Vlada RH u listopadu 2007. godine Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN

109/07). Uredbom je upravljanje područjima ekološke mreže stavljeno u nadležnost županijskih javnih

ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. Za zaštićena područja i područja ekološke

mreže potrebno je donijeti planove/mjere upravljanja te osigurati njihovu provedbu. Kao buduća

članica EU, Hrvatska priprema prijedlog područja ekološke mreže NATURA 2000 za više od 250

vrsta i 70 stanišnih tipova koji dolaze u Hrvatskoj i za koje se smatra da su važni za Europsku uniju.


6.2.1 Krajobraz

Na području Grada Karlovac može se prepoznati tri dobro definirane krajobrazne cjeline: a) Nizinsko

područje Sjeverne Hrvatske, b) Područje Kordunske zaravni te c) Područje panonskog gorja. Naselje

Karlovac smješteno je na južnom dijelu Nizinskog područja, unutar kojega se nalazi cijeli sjeverni dio

teritorija Grada s kompleksima poplavnih šuma, cretova i manjih ruralnih naselja. Središnji dio

teritorija Karlovca te južni i jugo-zapadni i zapadni dijelovi nalaze se u području prostrane vapnenačke

Kordunske zaravni. To je područje prosječne nadmorske visine 300-400 m kroz koje su svoja korita,



RN: 003/10-11

odnosno kanjone probile najvažnije rijeke Karlovca i Karlovačke županije: Kupa, Korana, Dobra i

Mrežnica. Područje karakteriziraju doline/kanjoni spomenutih rijeka, a obiluje šumama i šumarcima, te

manjim plodnim dolinama (polja, ponikve, dôci). Jugo-istočni dio teritorija propada području

šumovitog Panonskog gorja kroz koje protječu dobro očuvani vodotoci, npr. Velika i Mala Utinja. U

tom se djelu pojavljuju i karakteristični ostaci obalnog dijela nekadašnjeg Panonskog mora, npr.

Šabarić brdo s fosilnim ostacima morskih organizama.

6.2.2 Pokrovnost zemljišta na području Grada Karlovca

Pokrovnost zemljišta ukazuje na način korištenja zemljišta i na stupanj prirodnosti nekoga područja.

Sukladno Corine Land Cover (CLC) klasifikaciji za područje Hrvatske pokrov zemljišta klasificiran je u

44 kategorije od kojih se na području Karlovačke županije pojavljuje 20. Na teritoriju Grada Karlovca,

se osim karakteristično urbanih dijelova (cjelovita i necjelovita gradska područja, industrijska

područja) te dijelova pod infrastrukturnim objektima, mogu uočiti veća područja kultiviranih i

poljodjelskih ili većim dijelom poljodjelskih cjelina i šume (uglavnom bjelogorične). Dosta velika

područja zauzimaju tzv. prijelazna područja šume nastala zaraštanjem nekadašnjih pašnjaka, livada

košanica ili poljoprivrednih zemljišta (Slika 8).

6.2.3 Staništa na području Grada Karlovca

Na području Karlovačke županije zabilježeno je čak 70 različitih stanišnih tipova, od koji je 34 je

ugroženo na europskoj razini. Na teritoriju Grada Karlovca zastupljena je većina stanišnih tipova

Karlovačke županije (s izuzetkom nekih šumskih staništa koja se javljaju samo u gorskim i okršenim

predjelima Županije). Karakteristični stanišni tipovi na području Grada prikazani su na Slici 9.

6.2.4 Ekološka mreža

Ekološka mreža je sustav meñusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja

uravnoteženom biogeografskom rasporeñenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i

biološke raznolikosti. Njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim ekološkim koridorima.

Ekološki značajna područja mogu biti od značaja za Hrvatsku ili meñunarodno značajna. Ukratko to

su: a) područja koja su biološki iznimno raznovrsna ili dobro očuvana, a koja su meñunarodno

značajna po mjerilima meñunarodnih ugovora, b) područja koja bitno doprinose očuvanju biološke i

krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj, c) područja stanišnih tipova koji su ugroženi na svjetskoj,

europskoj ili državnoj razini, d) staništa vrsta koje su ugrožene na svjetskoj, europskoj ili državnoj

razini; e) staništa endemičnih svojti za Hrvatsku, f) područja koja bitno pridonose genskoj povezanosti

populacija bioloških vrsta (ekološki koridori), g) selidbeni putevi životinja te h) očuvane šumske

cjeline. Štite se sprječavanjem aktivnosti koje mogu uništiti ili prouzročiti znatno, odnosno trajno

oštećenje ekološki značajnog područja.

Elementi ekološke mreže i ekološki značajna područja na teritoriju Grada Karlovca dana su na Slici 10 i

u tablici koja slijedi.



RN: 003/10-11

Slika 8. Pokrovnost zemljišta na području Grada Karlovca

Legenda � Cjelovita gradska područja � Bjelogorična šuma � Nepovezana gradska područja � Mješovita šuma � Industrijska područja � Crnogorična šuma � Infrastruktura � Prirodni travnjaci � Nenavodnjavano obadivo tlo � Prijelazno područje šume (zaraštanje) � Pašnjaci � Kopnene močvare � Kompleks kultiviranih parcela � Vodotoci � Pretežno poljodjelska zemljište s većim područjima prirodne vegetacije � Eksploatacija mineralnih sirovina

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode: Pokrov zemljišta Karlovačke županije prema CLC (Corine Land Cover) klasifikaciji, 2007



RN: 003/10-11

Slika 9. Karta staništa na području Grada Karlovca

Legenda � Aktivna ruralna područja Intenzivno obradive oranice na � Vlažne livade komasiranim površinama � Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume Mozaici kultiviranih površina � Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume Površinski kopovi � Poplavne šume crne johe i poljskog jasena Javne kultivirane zelene površine � Poplavne šume hrasta lužnjaka Povremeni vodotoci � Poplavne šume vrba, odnosno topola Kanali � Vodotoci � Urbanizirana gradska i seoska te infrastrukturna područja (više nijansi sive i crne, šrafirano)

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode: Karta staništa Karlovačke županije, 2007

Prog

ram

zaš

tite

okol

iša

grad

a Ka

rlovc

a, A

PO d

ok. br

. 25

-10-

1927

/11,

rev

. 2.

st

r. 1

13/1

36

Izra

dio:

AP

O d

.o.o

., us

luge

zaš

tite

okol

iša

(čla

n H

EP g

rupe

)

Nar

učite

lj: G

rad

Kar

lova

c

RN

: 00

3/10

-11

Tab

lica

18

. V

ažna

pod

ručj

a za

div

lje s

vojte

i sta

nišn

e tip

ove

i meñ

unar

odno

važ

no p

odru

čje

za p

tice

Šif

ra i

naz

iv p

od

ručj

a P

ovr

šin

a, h

a*

Cil

jevi

zaš

tite

- o

čuva

nje

S

mje

rnic

e za

štit

e**

HR

10

00

00

1

Meñ

un

aro

dn

o v

ažn

o

po

dru

čje

za p

tice

: P

oku

psk

i baz

en

44.9

68,1

7

• di

vlje

svo

jte:

ora

o kl

ikta

š (A

quila

pom

arin

a), pa

tka

njor

ka (

Ayth

ya

nyro

ca),

bje

lobr

ada

čigr

a (C

hlid

onia

s hy

brid

a), ro

da (

Cico

nia

cico

nia)

, cr

na r

oda

(C. ni

gra)

, cr

veno

glav

i dje

tlić

(Den

droc

opos

m

ediu

s),

velik

a bi

jela

čap

lja (

Egre

tta

alba

), b

jelo

vrat

a m

uhar

ica

(Fic

edul

a al

bico

llis)

, št

ekav

ac (

Hal

iaee

tus

albi

cilla

), č

aplji

ca v

olja

k (I

xobr

ychu

s m

inut

us),

pat

ka g

ogol

jica

(Net

ta r

ufin

a), si

va š

tijok

a (P

orza

na p

arva

)

1; 2

; 4;

5;

6; 7

; 8;

9;

4000

HR

20

00

59

3

Mre

žnic

a-T

ou

njč

ica

1.52

0,69

• di

vlje

svo

jte:

pot

očna

mre

na (

Barb

us b

alca

nicu

s), pe

š (C

ottu

s go

bio)

, po

točn

i rak

(Au

stro

pota

mob

ius

torr

entiu

m)

i puz

avi c

eler

(A

pium

rep

ens)

•

stan

išni

tip

A.3

.5. Se

drot

vorn

e rij

ečne

zaj

edni

ce

5; 1

0; 1

02;

105;

106

; 10

7; 1

40;

O

stal

o: s

ačuv

ati r

eofil

na s

tani

šta

i po

druč

ja s

brž

im t

okom

HR

20

00

44

9

Rib

nja

ci C

rna

Mla

ka

691,

91 •

divl

je s

vojte

(ptic

e m

očva

rice)

i

• st

aniš

ni t

ipov

i: am

fibijs

ka s

tani

šta(

Isoe

to N

anoj

unce

talia

), v

oden

a i m

očva

rna

vege

taci

ja

1, 7

, 26

, 29

, 31

, os

talo

: or

nito

lošk

i rez

erva

t

HR

20

00

45

0

Rib

nja

ci D

rag

anić

i 38

5,50

•

cilj

očuv

anja

su

divl

je s

vojte

(ptic

e m

očva

rice)

•

stan

išni

tip

ovi:

amfib

ijska

sta

ništ

a(Is

oeto

Nan

ojun

ceta

lia),

vod

ena

i moč

varn

a ve

geta

cija

1,

7, 26

, 29

, 31

HR

20

00

59

5

Ko

ran

a 2.

573,

76

• di

vlje

svo

jte:

pot

očna

mre

na (

B. b

alca

nicu

s), pe

š (C

. go

bio)

, bj

elop

eraj

na k

rkuš

a (G

obio

alb

ipin

natu

s), pl

otic

a (R

utilu

s pi

gus)

, rij

ečni

rak

(As

tacu

s as

tacu

s)

• st

aniš

ni t

ipov

i: 32

60 V

oden

i tok

ovi s

veg

etac

ijom

Ran

uncu

lion

fluita

ntis

i Ca

llitr

icho

-Bat

rach

ion

te A

.3.5

. Se

drot

vorn

e rij

ečne

za

jedn

ice

10;

102;

105

; 10

6; 1

07;

109;

140

;

Ost

alo:

sač

uvat

i reo

filna

sta

ništ

a i

podr

učja

s b

ržim

tok

om z

aštit

iti

mrij

esna

sta

ništ

a

HR

20

00

62

0

Mal

a i V

elik

a U

tin

ja

1.95

4,79

•

stan

išni

tip

ovi:

Vode

na, m

očva

rna

i cre

tna

stan

išta

5;

100

- 1

07;

119

HR

20

00

62

1

Po

dru

čje

uz

po

tok

Gra

dn

ica

197,

02 •

stan

išni

tip

ovi:

Vode

na, m

očva

rna

i cre

tna

stan

išta

5;

100

- 1

07

HR

20

00

63

9

Do

bra

niz

vod

no

od

T

rošm

arij

e 42

8,18

• di

vlje

svo

jte:

pot

očna

mre

na (

B. b

alca

nicu

s), m

ladi

ca (

H. hu

cho)

, pl

otic

a (R

. pi

gus)

, po

točn

i rak

(A.

tor

rent

ium

) •

stan

išni

tip

ovi:

3260

Vod

eni t

okov

i s v

eget

acijo

m R

anun

culio

n flu

itant

is i

Calli

tric

ho-B

atra

chio

n te

A.3

.5. Se

drot

vorn

e rij

ečne

za

jedn

ice

10;

13;

102;

105

; 10

6; 1

07;

109;

14

0;

Ost

alo:

sač

uvat

i reo

filna

sta

ništ

a i

podr

učja

s b

ržim

tok

om;

zašt

ititi

mrij

esna

sta

ništ

a;

uves

ti re

žim

ulo

vi i

pust

i za

Huc

ho

huch

o

Prog

ram

zaš

tite

okol

iša

grad

a Ka

rlovc

a, A

PO d

ok. br

. 25

-10-

1927

/11,

rev

. 2.

st

r. 1

14/1

36

Izra

dio:

AP

O d

.o.o

., us

luge

zaš

tite

okol

iša

(čla

n H

EP g

rupe

)

Nar

učite

lj: G

rad

Kar

lova

c

RN

: 00

3/10

-11

Šif

ra i

naz

iv p

od

ručj

a P

ovr

šin

a, h

a*

Cil

jevi

zaš

tite

- o

čuva

nje

S

mje

rnic

e za

štit

e**

HR

20

00

64

2

Ku

pa

6.36

6,44

• di

vlje

svo

jte:

vid

ra (

Lutr

a lu

tra)

, po

točn

a m

rena

(B.

bal

cani

cus)

, ve

liki v

ijun

(Cob

itis

elon

gata

), p

eš (

C. g

obio

), p

akla

ra

(Eud

onto

myz

on s

pp.)

, bj

elop

eraj

na k

rkuš

a (G

. al

bipi

nnat

us),

ta

nkor

epa

krku

ša (

Gob

io u

rano

scop

us),

mla

dica

(H

. hu

cho)

, ga

včic

a (R

hode

us a

mar

us),

plo

tica

(R. pi

gus)

, zl

atni

viju

n (S

aban

ejew

ia b

alca

nica

), li

plje

n (T

hym

allu

s th

ymal

lus)

, m

ali

vret

enac

(Zi

ngel

str

eber

), u

grož

ene

vrst

e da

njih

lept

ira, rij

ečni

rak

(A

. as

tacu

s), po

točn

i rak

(A.

tor

rent

ium

), o

bičn

a lis

anka

(U

nio

cras

sus)

•

stan

išni

tip

ovi:

6430

Hid

rofil

ni r

ubov

i vis

okih

zel

eni u

z rij

eke

i šu

me

(Con

volv

ulio

n se

ppi,

Filip

endu

lion,

Sen

ecio

n flu

viat

ilis)

, E.

1.3.

2. 9

1E0

Šum

a jo

he u

z go

rske

pot

oke

i I.1

.5.4

. Za

jedn

ice

lado

leža

uz

riječ

ne t

okov

e

10;

102;

105

; 10

6; 1

07;

109;

110

; 14

0;

Ost

alo:

zab

rani

ti lo

v ži

vim

mam

cim

a;

saču

vati

reof

ilna

stan

išta

i po

druč

ja s

br

žim

tok

om;

zašt

ititi

mrij

esna

st

aniš

ta;

uves

ti re

žim

ulo

vi i

pust

i za

Huc

ho h

ucho

i Th

ymal

lus

thym

allu

s

HR

20

01

14

1

Reč

ica

– V

elik

o p

olj

e 21

9,58

•

stan

išni

tip

: ko

mpl

eks

vlaž

nih

trav

njak

a 18

; 30

; 11

5 -

119

HR

20

00

46

7

Ču

mb

ar

- •

stan

išni

tip

: E.

2.2.

2. 9

1F0

Šum

a hr

asta

lužn

jaka

s v

elik

om

žutil

ovko

m (

suba

soci

jaci

ja s

drh

tavi

m š

ašem

) 12

1; 1

25;

126;

129

HR

20

00

47

1

Dra

gan

ička

šu

ma

–

Pre

kbla

tnic

e -

• st

aniš

ni t

ip:

E.3.

1.2.

916

0 Šu

ma

hras

ta lu

žnja

ka i

obič

nog

grab

a (s

ubas

ocija

cija

s b

ukvo

m)

121

HR

20

00

95

4

Cre

t V

ukm

anić

-

• st

aniš

ni t

ip:

C.1.

2. A

cido

filni

cre

tovi

(pr

ijela

zni i

nad

ignu

ti cr

etov

i)

4; 2

6; 2

9; 3

0; 1

00 -

104

; 11

6; 1

19;

O

stal

o: o

drža

vati

stan

ište

HR

20

00

95

5

Cre

t B

ansk

i Mo

ravc

i -

• st

aniš

ni t

ip:

C.1.

2. A

cido

filni

cre

tovi

(pr

ijela

zni i

nad

ignu

ti cr

etov

i)

4; 2

6; 2

9; 3

0; 1

00 -

104

; 11

6; 1

19;

O

stal

o: o

drža

vati

stan

ište

; bo

tani

čki

reze

rvat

* U

tab

lici j

e da

na u

kupn

a po

vrši

na v

ažni

h po

druč

ja z

a za

štitu

koj

a su

sam

o di

jelo

m n

a po

druč

ju G

rada

Kar

lovc

a.

**

U t

ablic

i se

nav

ode

redn

i br

ojev

i sm

jern

ica

zašt

ite z

a po

jedi

ne s

tani

šne

tipov

e te

pos

ebne

sm

jern

ice

za p

ojed

ina

podr

učja

pre

ma

Prav

ilnik

u o

vrst

ama

stan

išni

h tip

ova,

kar

ti st

aniš

ta, u

grož

enim

i rij

etki

m s

tani

šnim

tip

ovim

a te

o m

jera

ma

za o

čuva

nje

stan

išni

h tip

ova

(NN

7/0

6)



RN: 003/10-11

Legenda: važna područja za divlje svojte i stanišne tipove označena su zelenom bojom, a meñunarodno važno područje za ptice plavom bojom. Popis područja Ekološke mreže na području Grada Karlovca dan je u prethodnoj tablici.

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode: Karta područja ekološke mreže Karlovačke županije, 2007.

Slika 10. Izvadak iz Karte ekološke mreže RH - šire područje grada Karlovca

6.2.5 Zaštićeni dijelovi prirodne baštine

Zaštićena područja i područja predložena za zaštitu

Unutar administrativnih granica Grada Karlovca, temeljem Zakona o zaštiti prirode, proglašeni su:

• posebni rezervat (botanički) u Banskim Moravcima,



RN: 003/10-11

• spomenik parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj i

• spomenik parkovne arhitekture Marmontova aleja platana u Karlovcu.

Posebni rezervat je područje od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili

reprezentativnosti, ili je stanište ugrožene divlje svojte, a osobitog je znanstvenog značenja i namjene.

Posebni rezervat može biti: floristički, mikološki, šumske i druge vegetacije, zoološki (ornitološki,

ihtiološki i dr.), geološki, paleontološki, hidrogeološki, hidrološki i dr. U posebnom rezervatu nisu

dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom (branje

i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, uvoñenje novih bioloških svojti,

melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog korištenja i slično).

Posebni botanički rezervat Cret u Banskim Moravcima (površine 2 ha) zaštićen je od 1967.

godine, kao posebni floristički rezervat. Meñu zanimljivim cretnim biljkama ovdje su zabilježeni rosulja

(Agrostis canina), cretna breza (Betula pubescens) i pujanik (Osmunda regalis), ali je potrebno i

daljnje istraživanje lokacije.

Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum,

gradski park, drvored, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja), odnosno pojedinačno stablo

ili skupina stabala, koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu, ekološku ili znanstvenu

vrijednost. Na spomeniku parkovne arhitekture i prostoru u njegovoj neposrednoj blizini koji čini

sastavni dio zaštićenog područja nisu dopušteni zahvati ni radnje kojima bi se mogle promijeniti ili

narušiti vrijednosti zbog kojih je zaštićen.

Spomenik parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj oblikovan je 1895. zaslugom tadašnjeg

gradonačelnika Josipa Vrbanića. Zauzima površinu od 3,63 hektara, a koncipiran je dijelom kao

botanički vrt u slobodnom, engleskom stilu, a dijelom kao manja crnogorična šuma. Početni biljni

inventar osiromašen je tijekom vremena, ali je i danas očuvano nešto od prvotnog inventara: ginko,

tulipanovac, katalpa, američki orah i mnoge domaće vrste. Zaštićen je od 1970. godine, a nalazi se u

ekološkoj mreži RH, potencijalno području NATURA 2000.

Spomenik parkovne arhitekture Marmontovu aleju čini drvored platana (na površine od 0,59

ha) uz obalu rijeke Kupe, zaštićen 1968. godine. Za vrijeme kratkotrajne francuske uprave nad

gradom 1809. godine, posañeno je ukupno 112 stabala platana. Danas Marmontovu aleju čini

stotinjak stabala, od kojih su neka mlaña, zasañena kao zamjena za srušena i bolesna stabla u okviru

Programa sanacije i revitalizacije drvoreda platana u Marmontovoj aleji u Karlovcu.

Na razini Grada Karlovca pod posebnom su zaštitom sljedeća područja prirodnog okoliša:

• arboretum Šumarske škole,

• zeleni pojas šetališta koja okružuju Zvijezdu,

• zeleni pojas oko starog grada Dubovca, te

• rijeke: Kupa, Korana, Dobra i Mrežnica.



RN: 003/10-11

Grad Karlovac je u cilju zaštite prirode posebno očuvanja i obnove parkova na području Grada dao

izraditi sljedeće projekte i studije:

• „Program sanacije i revitalizacije drvoreda platana u Marmontovoj aleji u Karlovcu“ Šumarski

institut Jastrebarsko, 2005. godine

• Elaborat "Dijagnostička dokumentacija platana u Marmontovoj aleji u Karlovca", Stablosan d.o.o.

• Studija zaštite i obnove Vrbanićeva perivoja, prof.dr.sc. Mladen Obad Šćitaroci i dr.sc. Bojana

Bojanić Obad Šćitaroci, 2003. god.

• „Projekt obnove i revitalizacije Vrbanićeva perivoja u Karlovcu“, Arhitektonski fakultet, 2004.

godine

• Studija sanacije i revitalizacije drvoreda Šetalište dr. Franje Tuñmana i Drvored divljeg kestena

uz rijeku Kupu kod Veslačkog kluba, PRES obrt za šumarstvo, lovstvo i izdavaštvo, Bjelovar,

2008. godine

• Studija sanacije i revitalizacije drvoreda: Drvored u ulici Janka Draškovića, Park Vjekoslav Karas i

Drvored u ulici Ruski put, PRES obrt za šumarstvo, lovstvo i izdavaštvo, Bjelovar, 2008. godine

Temeljem navedenih studija, elaborata provode se programi i projekti sanacije aleja, perivoja i

drvoreda na području Grada Karlovca.

U sljedećoj se tablici navode evidentirani dijelovi prirode, koji su u prostorno planskoj dokumentaciji

predloženi za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode. Neke od navedenih područja potrebno je

dodatno istražiti te ovisno o rezultatima istraživanja predložiti odgovarajuću kategoriju zaštite. Osim

već spomenutih kategorija zaštite: posebni rezervat i spomenik parkovne arhitekture predlažu se

slijedeće kategorije zaštite: značajni krajobraz, park-šuma i spomenici prirode.

Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti,

kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino

područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz. U značajnom krajobrazu nisu

dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.

Park-šuma je prirodna ili sañena šuma, veće krajobrazne vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji.

U park-šumi su dopušteni samo oni zahvati i radnje čija je svrha njezino održavanje ili ureñenje.

Navedene šume su zaštićene temeljem Zakona o šumama, a temeljem Zakona o zaštiti prirode

predlaže se njihova zaštita u kategoriji park šuma.

Tablica 19. Prijedlozi za zaštićena područja prirode na području Grada Karlovca

Predložena kategorija zaštite Naziv i lokacija Kratki opis

Posebni rezervat šumske vegetacije Napomena: prijedlog promjene kategorije zaštite u park-šume*

Šuma Kozjača-Gornja Švarča (631,5 ha) Vidi *

Sadrži primjerke šumskih zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba te hrasta kitnjaka i pitomog kestena. Potrebno je spriječiti izgradnju u rubnim dijelovima, očuvati livade uz šumu i urediti puteve za potrebe izletnika. Mogući edukativni objekti, koji će se dobro uklopiti u tradiciju karlovačke šumarske naobrazbe.



RN: 003/10-11

Predložena kategorija zaštite

Naziv i lokacija Kratki opis

Botanički floristički rezervati

Cretovi: Štrekovac, V. Utinja, Vukmanić 1, Vukmanić 2, Borlin, potok Gradnica

Zaštita se predlaže obzirom da su cretne površine rijetke i u izumiranju. Nužno je sačuvati okolne šume te izbjegavati radnje koje bi mogle dovesti do izmjene vodnog režima. Zabranjeno je iskapati i odvoziti treset, te na druge načine oštećivati vegetaciju creta.

Značajni krajobrazi Kupa - Korana - Dobra (dio obalnog pojasa)

Dolina Kupe i dolina Korane u teritorijalnim meñama Karlovca, imaju pretežno nizinsku fizionomiju te pojedine reprezentativne dionice i vidikovce (npr. dionica Korane oko brijega Martinšćaka - 345 m) i specifične ambijentalne okolnosti (npr. prostor Mekušja u okruženju Kupe i Korane) ili čak dobro očuvane vrijednosti lokalnog graditeljstva duž Kupe nizvodno od Karlovca. Dolina Dobre je u pejzažnom pogledu homogenija, bolje definirana i vjerojatno ima uvjete za cjeloviti obuhvat spomenutom kategorijom zaštite. Širina zaštitnog pojasa bila bi po 500 metara sa svake strane (na posebno vrijednim pejzažnim lokacijama može biti veća). Krajobrazi uz rijeke Kupu, Koranu i Dobru predloženi su za zaštitu na županijskoj razini. Predložena se područja zaštite potencijalna su područja mreže NATURA 2000 i tek se jednim dijelom prostiru unutar područja Grada Karlovca.

Ilovac-Pojatno *

Predjel nizinske šume hrasta lužnjaka, prostire se na sjevernom dijelu šireg gradskog područja. Negativni utjecaji sniženja podzemne vode, bazena iz kojeg se vršila eksploatacija gline za proizvodnju opeke, te gradskog odlagališta komunalnog otpada, uzrokuju mjestimično propadanje stabala. Za šumu Ilovac-Pojatno potrebno je sanirati negativne utjecaje postojećeg odlagališta komunalnog otpada.

Mekušanski lug * Mekušanski lug može biti obuhvaćen spomenutim značajnim krajobrazom Kupe i Korane kao jedna od njegovih kvaliteta i komplementarnih sadržaja.

Turanjski lug – Mokrice *

Proteže se jugoistočnim dijelom šireg gradskog područja na ravnici izmeñu rijeka Kupe i Korane: šuma hrasta lužnjaka sa žutilovkom, hrasta kitnjaka i običnog graba.

Štrekovac * Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, na jugoistočnom dijelu šireg karlovačkog područja, u kontaktnom području nizinskog i brežuljkastog predjela.

Borlin (9,6 ha) Šuma Borlin nalazi se u blizini grada (istočni dio gradskog područja) i ima već i tradiciju posjećivanja, što je bitna funkcija park-šume.

Park šume Vidi *

Velika Jelsa * Park šuma zaštitna je šuma grada Karlovca i prostire se u sjeverozapadnom dijelu šireg gradskog područja.

Spomenik prirode paleontološki Šabarić brdo

Ovaj je lokalitet nalazište s obiljem fosila iz razdoblja tercijara, smješten na krajnjem istoku Grada, neposredno uz cestu. Ostatak je nekadašnjeg koraljnog grebena na rubu Panonskog mora. Kao trošni materijal (sipina) nekontrolirano se kopa za potrebe gradnje. Lokalitet je predložen za zaštitu u prostorno-planskoj dokumentaciji Karlovačke županije.

Spomenici prirode botanički Vidi *

Gornja Trebinja – skupina hrasta cera * Skakavac - skupina hrasta lužnjaka * Kamensko- lipa uz samostan Pavlina

Kao izuzetno vrijedne primjerke vrsta i estetske elemente prostora, potrebno je štititi gore navedena stabla odnosno skupine stabala u kategoriji spomenika prirode. Potrebno je spriječiti svaku novu izgradnju u neposrednoj blizini spomenika prirode. Na eventualno oštećenim primjercima potrebno je provesti mjere sanacije i liječenja.



RN: 003/10-11

Predložena kategorija zaštite

Naziv i lokacija Kratki opis

Spomenici parkovne arhitekture

Rečica – park, Drvored divljeg kestena uz Kupu, Karlovačka promenada (šetalište dr. Franje Tuñmana)

Park u naselju Rečica uz kuriju Drašković te ansambli drvoreda u Karlovcu. Sve parkove trebalo bi sačuvati ili obnoviti u izvornom obliku. Drvored uz rijeku Kupu i Karlovačka promenada su obnovljeni. Nova izgradnja na području parkova nije dozvoljena, a postojeću koja nije u skladu s osnovnom namjenom treba izmjestiti ili ukloniti. Drvored divljeg kestena uz Kupu predložen je za zaštitu i kao dio potencijalnog područja Natura 2000.

Mala i Velika Utinja - dio obalnog pojasa vodotoka

Ovaj pritok Kupe izvire u šumskom kompleksu Male Trepče i teče kroz brežuljkast kraj, okružen livadama i skupinama srebrne i žute vrbe. Na pojedinim mjestima nalaze se bogate oaze cretne vegetacije. Premetne lokalitete cretova potrebno je valorizirati, te izdvojiti reprezentativne koji se mogu predložiti za zaštitu u kategoriji posebnog (botaničkog /florističkog) rezervata.

Dubovac- okolica starog grada

Ovaj je predio potrebno dodatno istražiti i valorizirati stvarne vrijednosti te izraditi konzervatorske podloge u suradnji sa stručnim tijelima nadležnim za zaštitu prirodne baštine.

Osobito vrijedni dijelovi prirodnog krajobraza Vidi **

Vidikovci: Gornja Trebinja, Hanzićevo, Kalvarija, Martinšćak

Istaknuti položaj predmetnih lokaliteta uvjetovao je u prošlosti njihovu ulogu strateških točaka, a kasnije izletišta (danas zapuštenih da bi ih se moglo koristiti na izvorni način). Potrebno je njihovo ureñivanje (čišćenje pristupnih puteva i čišćenje značajnih vizura od visokog drveća).

* Napomena: u okviru Stručne podloge zaštite prirode za reviziju Prostornog plana Karlovačke županije koju je 2007. godine izradio Državni zavod za zaštitu prirode predloženo je da se neka od područja brišu iz popisa prijedloga za zaštitu ili da se promijeni predložena kategorija zaštite zbog promjene stanja, odnosno gubitka svojstava zbog kojih je zaštita predlagana i to:

• šume Kozjača i Gornja Švarča trebaju ostati predložene za zaštitu, ali ne u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije, već u kategoriji park-šuma;

• u okviru spomenika prirode navedeno je i bilo i stablo hrasta kitnjaka kod Dubovca, koje je u meñuvremenu posječeno te se predlaže brisanje iz prijedloga za zaštitu;

• skupina hrasta cera u Gornjoj Trebinji ne ističe se fenotipskim posebnostima, a skupina hrasta lužnjaka kod Skakavca ima znatno narušene fenotipske vrijednosti – predlaže se brisanje iz popisa prijedloga za zaštitu, te njihovo održavanje standardnim mjerama;

• šuma Ilovac-Pojatno može se uzeti u razmatranje u kategoriji park-šume tek po završetku sanacije odlagališta i ureñenja staza i ostalih sadržaja primijenjenih rekreaciji i turizmu;

• na područjima šumskih predjela Turanjski lug-Mokrice, Štrekovac i Mekušje prioritetno je provesti/dovršiti razminiranje minsko sumnjivih površina (ukoliko nije provedeno), održati povoljan režim podzemnih voda, očuvati krajobrazne vrijednosti i ekološku, prije svega zaštitnu funkciju tih šuma. U navedenoj Stručnoj podlozi smatra se da nema potrebe za zaštitom u predloženoj kategoriji zaštite park-šume;

• područje šume Velika Jelsa kod Karlovca s kitnjakovo-grabovim sastojinama, koje su odvojene prometnicama, naseljima i poljoprivrednim površinama, ugrožene neplanskom gradnjom. U navedenoj Stručnoj podlozi smatra se da nemaju potencijal prirodnog prostora koji bi obavljao funkciju park-šume.

** Navedena kategorizacija je temeljem Zakona o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07, 38/09) i Konvencije o europskim krajobrazima (NN-MU 12/02), a ne Zakona o zaštiti prirode. Krajobraz je odreñeno područje, opaženo ljudima, čija je osobnost rezultat meñusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika i koje obilježava prevladavajuća prisutnost prirodnih sastojina. Krajobrazne vrijednosti su svojstvenosti prirodnoga, kultiviranog ili kulturnog krajobraza, koje odreñuju njegovu prirodnu, kulturno-povijesnu i estetsku osobnost.



RN: 003/10-11

Zaštićene divlje svojte

Divlje svojte biljaka, gljiva i životinja su sve vrste i podvrste koje nisu nastale pod utjecajem čovjeka

kao posljedica umjetnog odabiranja (odabir i uzgoj u svrhu dobivanja pasmina udomaćenih životinja i

sorti kultiviranih biljaka) ili genetske modifikacije nasljednog materijala tehnikama moderne

biotehnologije. Zavičajne vrste prirodno obitavaju u odreñenom ekološkom sustavu nekoga područja.

Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09) daje popis divljih i

zavičajnih svojti na području Hrvatske koje su ugrožene ili rijetke te stoga zaštićene ili strogo zaštićene

u Hrvatskoj. Pod strogom zaštitom su: divlje svojte koje su pred izumiranjem u Hrvatskoj, usko

rasprostranjeni endemi te divlje svojte zaštićene na temelju važećih meñunarodnih ugovora koje je

Hrvatska članica, odnosno ratificirala. U cilju zaštite strogo zaštićenih svojti propisane su zabrane:

• uzimanja iz prirode; namjeno hvatanje/ubijanje i uznemiravanje; oštećivanje, uništavanje ili

uzimanje jaja, razvojnih oblika, gnijezda ili legla; uništavanje područja razmnožavanja ili

odmaranja te prikrivanja, držanja, trgovanja, pribavljanja i prepariranja strogo zaštićenih životinja;

• branja, skupljanja, uništavanja, sječe ili iskopavanja samoniklih strogo zaštićenih biljaka i gljiva;

• držanja i trgovine samoniklim strogo zaštićenim biljkama i gljivama.

Zaštićene su: osjetljive ili rijetke zavičajne divlje svojte kojima u Hrvatskoj ne prijeti izumiranje, divlje

svojte koje nalikuju ugroženim svojtama i divlje svojte na temelju važećih meñunarodnih ugovora koje

je Hrvatska stranka. Korištenje zaštićenih divljih svojti dopušteno je na način i u količini da se njihove

populacije na državnoj ili na lokalnoj razini ne dovedu u opasnost.

Temeljem Stručne podloge zaštite prirode za reviziju Prostornog plana Karlovačke županije koju je

2007. godine izradio Državni zavod za zaštitu prirode, na području Karlovačke županije zabilježene su

73 vrste ugroženih biljaka, od kojih su brojne vezane uz staništa cretova, močvara i vlažnih šuma

karakteristična za sjeverni dio teritorija Grada Karlovca (npr. kritično ugrožene Drosera rotundifolia,

rosika i kraljevski pujanik, Osmunda regalis te više ugroženih vrsta šaša).

Na području Županije registrirano je 26 ugroženih vrsta sisavaca, od kojih su sve vrste šišmiša, vidra

(Lutra lutra), sve ugrožene zvijeri (vuk, ris, medvjed) i dvije vrste puhova strogo zaštićene, a ostale su

zaštićene vrste temeljem Zakona o zaštiti prirode. U Županiji zabilježeno je prisustvo 42 ugrožene i

strogo zaštićene ptičje vrste, od kojih se većina pojavljuje u Pokupskom bazenu na području Karlovca

(npr. orao kliktaš, Aquila pomarina, njorka, Aythya nyroca, bjelobrada čigra, Chlidonias hybrida, crna i

bijela roda, Ciconia nigra i C. ciconia), crvenoglavi djetlić, Dendrocopos medius, velika bijela čaplja,

Egretta alba, bjelovrata muharica, Ficedula albicollis, štekavac, Haliaeetus albicilla, čapljica voljak,

Ixobrychus minutus, patka gogoljica, Netta rufina, siva štijoka, Porzana parva). Prema dostupnim

podlogama od ugroženih vrsta gmazova u Županiji i na području Grada zabilježene su barska kornjača

(Emys orbicularis) i zmija ribarica (Natrix tesselata), ali je moguće da su prisutne i čančara, riječna

kornjača te druge vrste zmija. Na širem području Karlovca prisutno je više vrsta vodozemaca od kojih

su ugrožene i strogo zaštićene vrste crveni mukač, Bombina bombina i gatalinka, Hyla arborea, a

zaštićeni daždevnjaci i vodenjaci. Obzirom na dobro očuvane vodotoke i druga vlažna staništa na



RN: 003/10-11

širem području Karlovca zabilježen je veći broj ribljih svojti, od kojih blizu trideset ugroženo i

zaštićeno. Tipične vrste su npr. potočna mrena (Barbatus balcanicus), veliki vijun (Cobitis elongata),

paklara (Eudontomyzon spp.), bjeloperajna i tankorepa krkuša (Gobio albipinnatus i G. uranoscopus),

mladica (Hucho hucho), plotica (Rutilus pigus), zlatni vijun ili zlatna nežica (Sabanejewia balcanica),

lipljen (Thymallus thymallus) i druge. Od ostale faune treba svakako spomenuti riječnog (Astacus

astacus) i potočnog raka (Austropotamobius torrentium) te lisanku (Unio crassus), kao i 20-tak vrsta

zaštićenih svojti danjih leptira te veći broj vretenaca.

Šire područje Karlovca, posebno šumski i šumoviti predjeli te prijelazi izmeñu livada i/ili pašnjaka u

šikare i šume bogati su gljivljim svojtama, meñu kojima je velik broj strogo zaštićenih i zaštićenih

svojti. Karakteristične strogo zaštićene gljive su primjerice: blagva (Amanita caesarea), više vrsta

vrganja (npr. Boletus fechtneri, B fragrans, B Regius i drugi), opekasti djed (Leccinum versipelle), više

vrsta rudoliski (Entoloma sp), više vrsta mlječnica (npr: Lactarius lacunarum), više vrsta vlažnica

(Hygrocybe sp.), puževica (Hygrophorus sp.) i kružoliski (Tricholoma sp.), više vrsta hrčaka (Helvella

sp.), zdjeličarke ili peharčeki (npr. Peziza ili Aleuria sp), a zaštićene su: tzv. pravi vrganji (npr. Boletus

edulis i B. aereus), rujnice (Lactarius sp), puze (Armillaria sp.), bijeli i crni tartufi (Tuberaceae) i druge

svojte.

6.3 Ciljevi i mjere

Ciljevi

C1 Očuvanje i zaštita vrijednih parkova i aleja Grada Karlovca

C2 Očuvanje biološke raznolikosti te povrat izgubljenih staništa i svojti

Mjere

M1 Kontinuirano održavati i štititi zaštićene spomenike parkovne arhitekture u

Gradu: Vrbanićev perivoj i Marmontova aleja

• cilj: C1

• nositelj: komunalno društvo grada, JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

• sudionici: Grad Karlovac, nadležno Ministarstvo, Zavod za zaštitu prirode



• izvori sredstava: Gradski proračun, JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, Fond

"Karlovčani za grad parkova"

M2 Kontinuirano održavati i štititi ostale vrijedne parkove i aleje Grada

• cilj: C1



RN: 003/10-11

• nositelj: komunalno društvo grada




• izvori sredstava: Gradski proračun, Fond "Karlovčani za grad parkova"

M3 Omogućiti sustavno istraživanje i monitoring cretova i ograničiti posjete

zaštićenom botaničkom rezervatu u Banskim Moravcima

• cilj: C2

• nositelj: stručna institucija, JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

• sudionici: Grad Karlovac, nadležno Ministarstvo, Zavod za zaštitu prirode



• izvori sredstava: Gradski proračun, JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, Fond,

EU sredstva

M4 Omogućiti sustavno istraživanje i monitoring ostalih lokacija cretova predloženih

za zaštitu na području Grada za izradu dokumentacije za trajnu zaštitu

• cilj: C2

• nositelj: stručna institucija, JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima




• izvori sredstava: Gradski proračun, JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, Fond,

EU sredstva

M5 Planirati i promovirati održivo gospodarenje i korištene zaštićenih i evidentiranih

prirodnih vrijednosti i krajobraza – uključiti u strategiju turističkog razvoja

• ciljevi: C1, C2

• nositelj: stručna institucija

• sudionici: Grad Karlovac, JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, TZ



• izvori sredstava: Gradski proračun, JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, TZKa,

Fond "Karlovčani za grad parkova", EU sredstva



RN: 003/10-11

G UPRAVLJANJE RIZICIMA I NESREĆAMA

1 Zakonski okvir

Postupanje i način reagiranja u ekološkim nesrećama propisan je planovima intervencija. U Republici

Hrvatskoj planovi intervencija i operativni planovi propisani su u nekoliko zakona.

Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 114/08) ureñuje vrstu

opasnih tvari prisutnih u postrojenjima, koje mogu uzrokovati veliku nesreću ili mogu nastati u

postrojenjima prilikom velike nesreće; način utvrñivanja njihove količine, dopuštene količine i kriterije

za klasifikaciju tvari kao opasne. Odreñuju se posebne obveze tvrtke odnosno operatera u

poduzimanju mjera za sprječavanje velikih nesreća, obveze u slučaju velike nesreće (i one s

prekograničnim učincima), obveze na smanjivanju posljedica velike nesreće itd. Uredba propisuje

obveze vezano za Izvješće o sigurnosti kojim se utvrñuju smjernice za sprječavanje velikih nesreća i

utvrñuje sustav sigurnosti. Ukoliko je količina opasne tvari u postrojenju manja od količine propisane u

prilogu Uredbe, operater postupa prema zahtjevima propisa kojim se ureñuje zaštita i spašavanje, a

koji se odnose na sadržaj Operativnog plana zaštite i spašavanja. Ova Uredba se ne primjenjuje na:

vojna postrojenja i vojna skladišta; opasnosti od ionizirajućeg zračenja; cestovni, željeznički, zračni

prijevoz te prijevoz opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima i morem; privremeno skladištenje

opasnih tvari izvan postrojenja na koje se odnose odredbe o sprječavanju velikih nesreća, uključujući

utovarne i istovarne stanice i prijevoz do, odnosno putem drugih prijevoznih sredstava u dokovima,

pristaništima ili ranžirnim kolodvorima; prijevoz opasnih tvari cjevovodima, uključujući pumpne

stanice, izuzev unutar postrojenja na koje se odnose odredbe o sprječavanju velikih nesreća;

iskorištavanje, odnosno eksploataciju (istraživanje, vañenje i obradu) mineralnih sirovina u rudnicima,

kamenolomima i bušotinama, izuzev kemijskih i termičkih procesa obrade i skladištenja opasnih tvari u

okviru obavljanja navedenih djelatnosti; istraživanje i vañenje mineralnih sirovina na platformama,

uključujući ugljikovodike; te odlagališta otpada, osim djelatnih odlagališta neuporabljivog otpada kao

što su centri za gospodarenje otpadom uključujući jame, i rubne nasipe, koji sadrže opasne tvari

sukladno prilogu uredbe, osobito kada se koriste u vezi s kemijskom obradom minerala. Stupanjem na

snagu ove Uredbe 31. ožujka 2009. godine, prestao je vrijediti Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN

82/99, 86/99, 12/01), a definirane su nove obveze operatera u čijem su postrojenju prisutne opasne

tvari. Dokumenti koji su donijeti temeljem državnog Plana, vrijede do donošenja novih planova

temeljem propisa o zaštiti i spašavanju.

Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07, 38/09, 127/10) ureñuje sustav zaštite i

spašavanja grañana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i većim nesrećama; način

upravljanja, rukovoñenja i koordiniranja u aktivnostima zaštite i spašavanja; prava, obveze,

osposobljavanje i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja; zadaće i ustroj tijela za rukovoñenje i

koordiniranje u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i većim nesrećama, način



RN: 003/10-11

uzbunjivanja i obavješćivanja, provoñenje mobilizacije za potrebe zaštite i spašavanja te nadzor nad

provedbom. Zakon propisuje da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u okviru svojih

prava i obveza, ureñuju i planiraju, organiziraju, financiraju i provode zaštitu i spašavanje, što

uključuje: izradu procjene ugroženosti i donošenje planove zaštite i spašavanja te općih akata kojima

propisuju mjere, aktivnosti i poslove u provoñenju zaštite i spašavanja, utvrñivanje operativnih snaga i

pravnih osobe od interesa za zaštitu i spašavanje, njihovo opremanje i osposobljavanje i drugo.

Plan zaštite i spašavanja na području Republike Hrvatske (NN 96/10) donesen je u kolovozu

2010. godine temeljem Zakona o zaštiti i spašavanju i Procjene ugroženosti RH od prirodnih i

tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća (iz 2009. godine). Plan je okvir za planiranje

djelovanja svih sudionika zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama te za izradu planova

zaštite i spašavanja na operativnim i taktičkim razinama i standardnih operativnih postupaka.

Pravilnik o registru postrojenja u kojima je utvrñena prisutnost opasnih tvari i o

očevidniku prijavljenih velikih nesreća (NN 113/08) propisuje sadržaj i način voñenja Registra

postrojenja u kojima je utvrñena prisutnost opasnih tvari u smislu uredbe kojom se ureñuje

sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, sadržaj i način voñenja Očevidnika

prijavljenih velikih nesreća, te način i rokovi dostave podataka u Registar i Očevidnik.

Državnim planom mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 5/11)

utvrñuju se mjere i postupci koji se poduzimaju u slučajevima izvanrednih i iznenadnih onečišćenja

kopnenih voda uzrokovanih onečišćenjem s kopna. Državni plan sadrži: a) procjenu mogućnosti i

stupnja ugroženosti od iznenadnih i izvanrednih onečišćenja, b) mjere i postupke koji se poduzimaju u

slučajevima izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda, c) mjere i postupke koji se poduzimaju u

slučaju prekograničnih onečišćenja voda, d) subjekte u provedbi Državnog plana mjera, e) obveze

donošenja i sadržaj nižih planova mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda od strane

pravnih i fizičkih osoba te njihove detaljne obveze i ovlasti, obveze i ovlasti Hrvatskih voda i

isporučitelja vodnih usluga prilikom onečišćenja nastalih u komunalnim vodnim grañevinama, kao i rok

za izradu nižih planova mjera, f) mjere koje se poduzimaju u cilju pravodobnog i potpunog

informiranja javnosti.

Zaštita okoliša od požara definirana je kroz Zakon o vatrogastvu (NN 106/99, 117/01, 96/03,

139/04 – pr. tekst i 174/04, 38/09), Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10), Pravilnik o ustroju,

opremanju, osposobljavanju, načinu pokretanja i djelovanja intervencijskih vatrogasnih

postrojba te naknadi troškova nastalih njihovim djelovanjem (NN 96/02, 102/02), Pravilnik

o zaštiti šuma od požara (NN 26/03) i druge provedbene propise.

Planom intervencija kod velikih požara otvorenog prostora na teritoriju Republike

Hrvatske (NN 25/01) utvrñuju se: sudionici provedbe plana, njihov ustroj, djelokrug i nadležnost,

sustav koordiniranja aktivnosti, rukovoñenja i zapovijedanja akcijama gašenja velikih požara otvorenih

prostora, osposobljavanje sudionika provedbe Plana, obavješćivanje javnosti o velikim požarima



RN: 003/10-11

otvorenih prostora, te način osiguranja financijskih sredstava za provedbu Plana. Plan je strateški

dokument Republike Hrvatske u intervencijama kod velikih požara otvorenog prostora.

2 Stanje na području

Za Karlovačku županiju u tijeku je izrada Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih

dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća temeljem Zakona o zaštiti i spašavanju. Županija je

2006. godine donijela Plan intervencija u zaštiti okoliša, dok Grad Karlovac nije izradio vlastiti plan

intervencija u zaštiti okoliša, već su svi izvori potencijalnog izvanlokacijskog rizika na području grada

obrañeni u okviru županijskog Plana.

Početkom 2010. godine osnovan je Stožer zaštite i spašavanja Karlovačke županije. Načelnik Stožera

je zamjenik župana Karlovačke županije, a članovi Stožera su iz Područnog ureda za zaštitu i

spašavanje Karlovac, Vatrogasne zajednice Karlovačke županije, Policijske uprave Karlovačke,

Zapovjedništva civilne zaštite Karlovačke županije, Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije,

Upravnog odjela za prostorno ureñenje, grañenje i zaštitu okoliša, Hrvatske gorske službe spašavanja

stanice Karlovac. Stožer pruža stručnu pomoć te priprema akcije zaštite i spašavanja kojima rukovodi

Župan, odnosno zamjenik Župana. Aktivira se u slučaju proglašavanja stanja neposredne prijetnje,

katastrofe ili velike nesreće.

Grad Karlovac osnovao je Stožer zaštite i spašavanja Grada Karlovca u listopadu 2009. godine.

Stožer je stručno i operativno tijelo koje pruža stručnu pomoć i priprema akcije zaštite i spašavanja

kojima rukovodi gradonačelnik. Članovi Stožera zaštite i spašavanja Grada Karlovca su:

• Dubravko Delić, dipl. ing., zamjenik gradonačelnika grada Karlovca - načelnik stožera

• Jadranka Šutić, dipl. oec., ravnateljica Doma zdravlja Karlovac - član

• Darko Bratić, dipl. ing., načelnik Odjela policije PU Karlovačke – član

• Zdravko Jandrlić, prof., načelnik Odjela za zaštitu i spašavanje Karlovac - član

• Robert Hranilović, dipl. ing., zamjenik zapovjednika JVP grada Karlovca -član

• Zlatko Balaš, dipl. ing., pročelnik Gorske službe spašavanja Karlovac - član

• Ivan Tudić, dipl. ing., predsjednik Zajednice tehničke kulture Karlovac - član

• Borislav Vedrina, dipl. ing., v.d. voditelja ispostave „Kupa Karlovac“ – član

• Boris Rožman, ravnatelj Crvenog križa Karlovac – član

• Goran Jakšić, prof., pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb, šport i udruge – član

U ožujku 2011. godine usvojena je Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih

dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Grada Karlovca. Procjenu je

izradila ovlaštena tvrtka temeljem obveza iz Zakona o zaštiti i spašavanju i prema Pravilniku o

metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 38/08). Opisuje vrste,

intenzitet, učinke i moguće posljedice djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih

nesreća po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra i okoliš, položaj i karakteristike područja, te



RN: 003/10-11

kapacitete za zaštitu i spašavanje na području Grada. Od prirodnih katastrofa obrañene su poplave,

potresi te ostale meteorološke pojave koje mogu dovesti do elementarnih nepogoda. Tehničko-

tehnološke katastrofe i velike nesreće podijeljene su prema mogućem izvoru, a to su nesreće u

gospodarskim subjektima, u prometu (primarno cestovnom, željezničkom), prolomi hidro-

akumulacijskih brana, te epidemiološke i sanitarne opasnosti. Obrañeni su i zahtjevi zaštite i

spašavanja u dokumentima prostornog ureñenja te posljedice po kritičnu infrastrukturu.

Za procjenu opasnosti od nesreća nastalih kao posljedica nesreća (akcidenta) u gospodarskim

subjektima korišteni su podaci iz Plana intervencija u zaštiti okoliša Karlovačke županije u kojemu su

na području Grada Karlovca zabilježena 23 gospodarska subjekta koja posjeduju opasne tvari.

Meñutim radi se o klasifikaciji i graničnim vrijednostima opasnih tvari koja je vrijedila prije donošenja

Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (što je i napomenuto u samoj

Procjeni) te navedeni podatak više nije važeći. Kao potencijalni izvori opasnosti temeljem navedenih

podataka izdvojeni su Željeznički kolodvor Karlovac (prijevoz većeg broja opasnih tvari), Karlovačka

pivovara i PPK – Karlovačka mesna industrija (amonijak i mazut) te Skladište industrijskog eksploziva

Sajevec smješteno na području Gradske četvrti Turanj, ali van naseljenog područja.

Prema prvom Izvješću o podacima iz Registra postrojenja u kojima je utvrñena prisutnost opasnih

tvari (koje je AZO izradio za 2009. godinu) na području Karlovca podatke o opasnim tvarima je

dostavilo samo jedno postrojenje (LINDE PLIN Mahično).

Procjena opasnosti je osnova za izradu Plana zaštite i spašavanja Grada Karlovca.

3 Ciljevi i mjere

Ciljevi

C1 Usuglašena izrada planova zaštite i spašavanja te planova intervencija

C2 Osigurati informiranost, opremljenost i uvježbanost svih subjekata koji sudjeluju u

provoñenju planova zaštite i spašavanja

Mjere

M1 Izrada Plana zaštite i spašavanja za područje Grada

• C1

• nositelji: Stožer zaštite i spašavanja Grada Karlovca i stručna institucija (ovlaštenik)

• sudionici: Grad Karlovac, Karlovačka Županija, DUZS, gospodarski subjekti



• izvori sredstava: Gradski proračun, nadležna Državna uprava



RN: 003/10-11

M2 Informiranje i uključivanje javnosti kao subjekta u procjenu ugroženosti i

pripremu provedbe plana zaštite i spašavanja

• C1, C2

• nositelj: Stožer zaštite i spašavanja Grada Karlovca

• sudionici: Grad Karlovac, Karlovačka Županija, DUZS, gospodarski subjekti, javnost



• izvori sredstava: Gradski proračun, Županijski proračun, nadležna Državna uprava

M3 Opremanje snaga za zaštitu i spašavanje prema nalazima Procjene ugroženosti i

donesenim Planovima zaštite i spašavanja

• C1, C2


• sudionici: Grad Karlovac, Karlovačka Županija, ŽSZS, DUZS, gospodarski subjekti


• procjena potrebnih sredstava: prema potrebama i planovima


M4 Uvježbavanje i edukacija, redovna provjera spremnosti prema donesenim

Planovima

• C1, C2


• sudionici: Grad Karlovac, Karlovačka Županija, ŽSZS, DUZS, gospodarski subjekti, javnost






RN: 003/10-11

H INSTRUMENTI ZA PROVEDBU PROGRAMA ZAŠTITE OKOLIŠA

1 Monitoring i informacijski sustav

1.1 Zakonski okvir

Zakonom o zaštiti okoliša propisana je izrada informacijskog sustava zaštite okoliša, kojega koordinira

i vodi Agencija za zaštitu okoliša, prijava podataka o praćenju kakvoće okoliša i emisijama

onečišćujućih tvari u okoliš te dostupnost informacija o okolišu javnosti i zainteresiranoj javnosti.

Uredba o informacijskom sustavu zaštite okoliša (NN 68/08) propisuje strukturu, sadržaj, oblik i

način rada, način voñenja i održavanja informacijskog sustava zaštite okoliša, obveze, načine i rokove

dostavljanja podataka, informacija o okolišu i odgovarajućih izvješća Agenciji za zaštitu okoliša, te

način upravljanja podacima i informacijama o okolišu. Informacijski sustav zaštite okoliša

(ISZO) je niz meñusobno informacijski povezanih elektroničkih baza podataka i izvora podataka o

stanju, opterećenjima pojedinih sastavnica okoliša, pritiscima na okoliš, prostornim obilježjima i

drugim podacima i informacijama važnim za praćenje stanja okoliša na nacionalnoj razini. Sukladno

Uredbi, Informacijski sustav strukturiran je u temeljne skupine: a) sastavnice okoliša (zrak, kopnene

vode, more, priroda, pedosfera i litosfera); b) pritisci na okoliš (otpad, poljoprivreda i šumarstvo,

industrija i energetika, promet i turizam); c) utjecaji na zdravlje ljudi i sigurnost (buka, stanovništvo i

kućanstvo ionizirajuće zračenje i nuklearna sigurnost, svjetlosno onečišćenje, elementarne nepogode,

utjecaj na zdravlje i kvalitetu života, socioekonomski podaci) te d) odgovori društva (opće teme zaštite

okoliša: dokumenti zaštite okoliša, provedba politike zaštite okoliša, održivi razvoj i čistija proizvodnja,

stručni i znanstveni podaci, faktografski, metodološki i dokumentacijski podaci, instrumenti i mjere

politike, zakonski akti, sudionici zaštite okoliša, prostorni planovi i civilna zaštita). Izrada ISZO još je u

tijeku. U skladu s Programom voñenja Informacijskog sustava zaštite okoliša za razdoblje od 2009. do

2012. godine predviñena je provedba Programa kroz četiri faze. ISZO trenutno čini niz baza podataka

podijeljenih u 11 podsustava razvrstanih prema tematskim područjima i sektorskim opterećenjima na

okoliš. To su kakvoća zraka, kopnene vode, more, priroda, pedosfera i litosfera, poljoprivreda i

šumarstvo, gospodarenje otpadom, industrija i energetika, promet i turizam, zdravlje i sigurnost te

opće teme zaštite okoliša. Za sada su u ISZO dostupni (javno, uz prijavu ili na zahtjev) podaci za

tematske cjeline: zrak (8 baza podataka), more (3 baze podataka), zaštita prirode (3 baze podataka),

pedosfera i litosfera (4 baze podataka), gospodarenje otpadom (4 baze podataka), industrija i

energetika (5 baza podataka), zdravlje i sigurnost (baza strateških karata buke) te odgovori društva (3

baze podataka). Za područje zraka izrañena je i baza Registra stakleničkih plinova koja će biti

dostupna korisnicima po ulasku Hrvatske u sustav trgovanja emisijama EU. Za područje otpada

interno se vode baze o planovima gospodarenja otpadom i gospodarenju otpadnim vozilima. Na

sljedećoj slici može se vidjeti izgled aktivne Baze podataka o postojećim postajama za motrenje zraka,

voda i tla u RH kao primjer dostupnosti podataka iz Informacijskog sustava zaštite okoliša AZO.



RN: 003/10-11

Agencija za zaštitu okoliša izrañuje Izvješća iz pojedinih baza podataka za prethodne godine, kao i

liste pokazatelja prema tematskim područjima. Osim spomenutih baza podataka, ISZO nudi poveznice

izvještaje i prijave koje je RH u obvezi podnositi temeljem meñunarodnih konvencija i sporazuma.

Slika 11. AZO Baza podataka o postojećim postajama za motrenje zraka, voda i tla u RH (2010. g)

Registar onečišćavanja okoliša, ROO skup je podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu

ispuštanja, prijenosa i odlaganja onečišćujućih tvari i otpada u okoliš, a propisuje ga Pravilnik o

registru onečišćavanja okoliša (NN 35/08). Osnovna svrha je uspostava jedinstvenog registra o

ispuštanju, prijenosu i odlaganju onečišćujućih tvari i otpada u okoliš, u obliku javnosti dostupne baze

podataka o onečišćivačima i ispuštanjima onečišćujućih tvari i otpada u okoliš (zrak, tlo i vodu) iz

pojedinačnih izvora. Pravilnik definira: djelatnost, obveznika dostave podataka, organizacijsku jedinicu,

postrojenje, ispust, ispuštanje i prijenos van mjesta nastanka, prag ispuštanja i drugo. Registar

onečišćavanja okoliša sadrži podatke o: obvezniku dostave podataka; ispuštanju onečišćujućih tvari u

zrak, vode/more i tlo (osim emisije hlapivih organskih spojeva); proizvodnji i prijenosu otpada izvan

nastanka otpada i to opasnog otpada u količini > 50 kg / godišnje i neopasnog otpada u količini

> 2.000 kg / godišnje; prijenosu onečišćujućih tvari u otpadnim vodama izvan mjesta nastanka (samo



RN: 003/10-11

s lokacija za koje je potrebna vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda). Operateri podatke u

ROO prijavljuju putem informatičkog programa, ispunjavajući i ovjeravajući odgovarajuće obrasce i to

do 1. ožujka tekuće godine za prošlu godinu.


Podatke o onečišćivačima i emisijama na području Grada iz Registra onečišćenja okoliša i drugih

registara onečišćivača, te registara ovlaštenih pravnih osoba i koncesionara prikupljanu AZO i nadležna

ministarstva. Većinom su direktno dostupni samo s razine Županije, a ne i Grada.

Grad Karlovac vodi podatke o mjerenjima kakvoće zraka s lokalne mreže i sadržaja alergogenog

peluda u zraku na području Grada, te rezultate projekata zaštite okoliša i gospodarenja otpadom koje

je pokrenuo i koji se financiraju ili sufinanciraju iz Gradskog proračuna. Podatke o ostalim praćenjima

okoliša posjeduju ovlašteni laboratoriji i nadležne državne, županijske i gradske službe.

2 Meñunarodni projekti i projekti EU

ISPA Program za vode i otpadne vode Karlovac

ISPA projekt: "Program za vode i otpadne vode grada Karlovca" je najvažniji i najveći karlovački

projekt iz područja zaštite okoliša, ukupne vrijednosti od 36 milijuna eura. Od ukupnih troškova,

najveći dio (22,5 mil. €) su bespovratna sredstva iz ISPA fonda (Instrument za strukturnu politiku u

pretpristupnom razdoblju), 10 mil € osigurano je kreditom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD),

a ostatak se pokriva iz proračuna RH putem resornog ministarstva.

Program predviña izgradnju ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda Karlovca i Duge Rese, koji će se

spojiti dva glavna kolektora: iz Duge Rese i južne industrijske zone te iz grada Karlovca. Vrijednost

ugovora iznosi 14,58 milijuna €. Ugovoreni radovi su u tijeku i trebali bi biti dovršeni u 2011. godini.

Pročišćavanjem otpadnih voda do razine uklanjanja nitrata osigurat će se odgovarajući stupanj zaštite

te kvalitete voda u gradu Karlovcu i nizvodno.



RN: 003/10-11

I SAŽETAK MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

1 Prioritetne mjere zaštite okoliša

Programom zaštite okoliša Grada Karlovca su opisani ciljevi i mjere zaštite okoliša po pojedinim

tematskim cjelinama. U ovom dijelu Programa na sažeti su način prikazane prethodno opisane mjere

zaštite okoliša čija je provedba prioritetna. U sljedećoj tablici su osim naziva mjera dane tematske

cjeline iz Programa u kojima su te mjere zaštite okoliša opisane, oznake ciljeva i mjera iz

odgovarajućih poglavlja Programa, zatim nositelji i sudionici, okvirni rokovi provedbe i izvori

financiranja. Skraćenice korištene u ovoj tablici obrazložene su u uvodnom poglavlju Programa.

Tablica 20. Popis prioritetnih mjera zaštite okoliša Grada Karlovca

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji i sudionici Rok Mogući izvori

financiranja

Sudionici zaštite okoliša

C1 M1 Stvaranje preduvjeta za zapošljavanje dodatne stručne osobe u Upravnom odjelu za komunalno gospodarstvo, prostorno ureñenje i zaštitu okoliša

GK - UOKPZ PR 1 godina

GP

Zaštita okoliša općenito

C1 C2 C3

M1 Izrada Programa zaštite okoliša za tisak i za Internet stranicu Grada u cilju informiranja šire javnosti o zaštiti okoliša na području grada Karlovca

GK - UOKPZ PR 6 mjeseci

GP

Sektorski pritisci na okoliš

C3 M7 Izrada Strategije razvoja turizma grada Karlovca poštujući mjere zaštite okoliša te prirodne i kulturne baštine Grada

GK, TZKa, MT PR 1-2 god

GP, TZKa, MT

Zaštita voda

C2 C4 M2

Provedba vodoistražnih radova na postojećim vodocrpilištima s ciljem povećanja izdašnosti i po potrebi poboljšanja kakvoće

ViK, GK ovlaštenici, grañev. tvrtke

PR u tijeku ViK, GP

C1 C2 C4

M3

Izrada potrebnih elaborata i donošenje novih Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta temeljem rezultata istražnih radova i drugih odluka iz područja zaštite voda

GK, KŽ, HV

PR, 1 godina nakon M2

GP

C1 C4 C5

M5 Dogradnja sustava odvodnje Grada Karlovca s glavnim kolektorima

ViK, GK, grañev. tvrtke

PR u tijeku

ISPA Program (ISPA, HV, ViK, GP, DP)

C1 C4 C5

M6 Izgradnja ureñaja za obradu otpadnih voda Grada Karlovca

ViK, GK, grañev. tvrtke

PR u tijeku

ISPA Program (ISPA, HV, ViK, GP, DP)

Zaštita tla

C1 M1 Dovršiti započete izmjene i dopune prostorno planske dokumentacije i uskladiti dokumente na svim razinama

GK - UOKPZ, ovlaštenik, KŽ, MZOPUG

PR dugoročno GP, Fond, DP



RN: 003/10-11

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji i sudionici

Rok Mogući izvori financiranja

Gospodarenje otpadom

C1, C4, C5, C10

M4 Izgradnja reciklažnog dvorišta na lokaciji odlagališta „Ilovac“

GK – UOKPZ, ovlaštenik, KD, grañev. i druge tvrtke

PR kratkoročno-srednjoročno

GP, Fond, EU sredstva

C9 M6 Sanacija i zatvaranje postojećeg odlagališta otpada „Ilovac“ (nastavak projekta)

KD, GK, grañev. i druge tvrtke, IZO

PR nakon početka rada ŽCGO

Fond, GK, EU sredstva

C1 C5-C7

M10 Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije na predviñenoj lokaciji Babina Gora (1. faza je MBO i odlaganje)

KD, GK, grañev. i druge tvrtke, IZO

PR dugoročno

ŽP, Fond, GP, EU sredstva, krediti banaka



RN: 003/10-11

J LITERATURA

1. Slika zdravlja Karlovačke županije, Karlovačka županija, veljača 2009. godine

2. Stručna podloga za zaštitu prirode za reviziju Prostornog plana Karlovačke županije, Državni zavod

za zaštitu prirode RH, Zagreb 2007. godine

3. Prostorni plan ureñenja grada Karlovca (Glasnik Grada Karlovca 1/02, 13/03, 3/04, 20/07, 6/11)

4. Geografska i demografska obilježja, razvitak središnjih uslužnih funkcija i sustav središnjih naselja

područja Grada Karlovca, ADF d.o.o. za Grad Karlovac (podloga za izmjene i dopune Prostornog

plana ureñenja Grada), Karlovac, travanj 2008. godine

5. Generalni urbanistički plan grada Karlovca (GUP GK, Glasnik Grada Karlovca 14/07, 21/07, 2/08,

6/08, 6/11)

6. ROP – Regionalni operativni program Karlovačke županije 2005 – 2012. godine, 2005.

7. Plan intervencija u zaštiti okoliša Karlovačke županije, Oikon d.o.o., Zagreb, lipanj 2006. godine

8. Popis nevladinih udruga, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva,

http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=7672

9. Registar udruga: http://www.uprava.hr/RegistarUdruga

10. Akcijski planovi održivog razvoja za gospodarenje otpadom, prostorno planiranje i ureñenje

okoliša (Drugo izdanje) grada Karlovca, PCAP – Int. i Savjet grañana za održivi razvoj, Karlovac,

2010. godine.

11. Program praćenja kakvoće zraka na području Grada Karlovca

12. Strateški plan 2008.-2015. Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Karlovac, Karlovac, rujan 2008. godine

13. ISPA Projekt: Program za vode i otpadne vode grada Karlovca

14. Plan gospodarenja otpadom Karlovačke županije (Sl. Glasnik KŽ 14/08)

15. Prostorni plan Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije 26/01, 33/01, 36/08)

16. Plan gospodarenja otpadom Grada Karlovca za razdoblje do 2015. godine (IPZ Uniprojekt TERRA

d.o.o., 2011. godine)

17. Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske: Strategija održivog korištenja energije

Karlovačke županije, Karlovac, 2009. godine

18. Statut Grada Karlovca (Glasnik Grada Karlovca br. 7/09)

19. AZO: Godišnje izvješće o praćenju kakvoće zraka na području Republike Hrvatske za 2008.

godinu, Zagreb, prosinac 2009. godine



RN: 003/10-11

20. AZO: Pregled tvrtki koje su izradile Plan gospodarenja otpadom, Zagreb, kolovoz 2009. godine

21. Statistički ljetopis RH 2010. godine, Državni zavod za statistiku, Zagreb 2010. godine

22. Podaci tvrtke Čistoća d.o.o. Karlovac o prikupljenim i odloženim količinama opada u 2009. godini,

kolovoz 2010. godine

23. Nacrt izmjena i dopuna Prostornog plana ureñenja Grada Karlovca, ADF d.o.o. i URBING d.o.o.,

Karlovac-Zagreb, rujan 2010. godine

24. AZO: Informacijski sustav zaštite okoliša, http://iszo.azo.hr/ i Katalog ISZO 2010 – Baze podataka

u AZO, AZO, studeni 2010. godine

25. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka

i posljedica katastrofa i velikih nesreća Grada Karlovca, NW-Wind d.o.o., Varaždin, siječanj 2011.

godine

26. Podaci o mjerenju sastava deponijskih plinova na odlagalištu komunalnog otpada Ilovac u

Karlovcu: separati Izvještaja br. I-929-13-10 i I-780-13-10, Metroalfa d.o.o., Zagreb, 2010. godine

27. B. Nadilo; Vodoopskrbni i odvodni sustav te ureñaj za pročišćavanje u Karlovcu, Grañevinar br. 62

(str. 273-284), ožujak 2011. godine



RN: 003/10-11

K PRILOZI

1 PRILOG 1 Pregledna karta izgrañenog sustava vodoopskrbe Grada Karlovca

2 PRILOG 2 Pregledna karta izgrañenog sustava odvodnje grada Karlovca



RN: 003/10-11

Documents

PROGRAM ZAŠTITE OKOLIŠA GRADA KARLOVCA 2011-2014 ... · Programi zaštite okoliša donose se za područja županija, grada Zagreba i velikih gradova u skladu s područnim / regionalnim,