202
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 1 STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. Karlovac, rujan 2012.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

  • Upload
    others

  • View
    7

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

1

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA

GRADA KARLOVCA 2012. – 2020.

Karlovac, rujan 2012.

Page 2: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

2

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

Naručitelj Grad Karlovac

Nositelj projekta: Turistička zajednica grada Karlovca

Članovi radne skupine:

Biserka Cukina Tropčid dipl.oec. mr.sc. Marin Stanišid

mr. sc. Silvija Vitner Markovid, viši pred. mr.sc. Tihana Bakarid, voditeljica radne skupine

Alen Belavid mag.oec.

Nadzorni odbor projekta: Turističko vijede Turističke zajednice grada Karlovca

Partneri: Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija

prof. dr. sc. Dora Smolčid Jurdana

Veleučilište u Karlovcu, Karlovac mr. sc. Silvija Vitner Markovid, viši pred.

Veleučilište VERN, Zagreb Romana Franjid, prof. pedagogije, predavač, predstojnica katedre za turizam

Lektor:

Bruno Vojvodid, prof.

Anketari:

studenti 3. godine Stručnog studija ugostiteljstva Veleučilišta u Karlovcu

Jasmina Novačid, Mikela Valentid, Marija Gašparin, Antonija Draženovid, Višnja Polojac, Jasmina Krnežid, Matea Manjerovid, Tanja Mrgan, Vedran Vincelj, Andrej Grgurid, Tea Vukovid, Ivana Baljak, Željka Krivačid, Helena Ocvirk, Nikolina Skender, Valentina Ribarid, Denis Kresnik, Sunčica Banid, Iva Milčid

Karlovac, rujan 2012.

Page 3: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

3

Sadržaj

1 UVOD ............................................................................................................................................... 6

1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA ..................................................................................... 6

1.2 METODOLOGIJA IZRADE I STRUKTURA STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA . 6

2 POLAZIŠTA IZRADE STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA ...................................... 11

2.1 NADREĐENI STRATEŠKI DOKUMENTI .................................................................................... 11

2.1.1 Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2010.-2014. ...................... 11

2.1.2 Strateški plan minastarstva turizma za razdoblje 2011.-2013. ..................................... 15

2.1.3 Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011.-2013. .................................. 16

2.1.4 Strategija za razvoj ljudskih potencijala Karlovačke županije 2011.-2013. ................... 19

2.1.5 Strateške smjernice razvoja turizma grada Karlovca 2011.-2014. ................................ 20

2.2 PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA ............................................................................. 21

2.2.1 Prostorni plan uređenja grada Karlovca ........................................................................ 21

2.2.2 Generalni urbanistički plan grada Karlovca(GUP) ......................................................... 26

3 INVENTARIZACIJA RESURSA ZA RAZVOJ TURIZMA GRADA KARLOVCA ......................................... 32

3.1 OPDE ZNAČAJKE GRADA KARLOVCA ...................................................................................... 32

3.2 GOSPODARSKE ZNAČAJKE GRADA KARLOVCA ...................................................................... 33

3.3 OSNOVNA OBILJEŽJA RASPOLOŽIVE RESURSNE OSNOVE ZA RAZVOJ TURIZMA NA

PODRUČJU GRADA KARLOVCA .......................................................................................................... 37

3.3.1 Prirodni turistički resursi ............................................................................................... 37

3.3.2 Antropogeni turistički resursi ........................................................................................ 40

3.3.3 Društvena događanja .................................................................................................... 41

3.4 Analiza smještajnih kapaciteta u gradu Karlovcu .................................................................. 50

4 ANALIZA STANJA ............................................................................................................................ 53

4.1 Analiza turističkog prometa na području grada Karlovca ..................................................... 53

4.2 Analiza emitivnih turističkih tržišta grada Karlovca............................................................... 55

4.3 Analiza dionika ....................................................................................................................... 58

4.3.1 Gospodarski sektor ........................................................................................................ 61

Page 4: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

4

4.3.2 Javni sektor .................................................................................................................... 67

4.3.3 Civilni sektor .................................................................................................................. 74

4.4 Analiza stanja važnih turističkih zona grada .......................................................................... 75

4.5 Analiza provedenog anketiranja turista na području grada Karlovca ................................... 82

4.6 Analiza provedenog anketiranja za potrebe projekta ''Brendiranje Karlovca'' ..................... 93

4.7 Analiza upitnika na web stranici TZ ....................................................................................... 95

4.8 SWOT analiza turizma grada Karlovca ................................................................................... 98

4.9 Analiza okruženja ................................................................................................................ 104

5 RAZVOJNI MODEL ........................................................................................................................ 108

5.1 Izbor modela razvoja ........................................................................................................... 109

5.2 Ciljevi razvoja turizma grada Karlovca ................................................................................. 119

5.3 Vizija .................................................................................................................................... 126

5.4 Matrica proizvoda ............................................................................................................... 128

5.5 Mjere i programi podrške realizaciji strategije .................................................................... 133

5.5.1 Programi raspoloživi na razini Republike Hrvatske ..................................................... 134

5.5.2 Programi raspoloživi na razini Karlovačke županije ..................................................... 135

5.5.3 Programi raspoloživi na razini grada Karlovca ............................................................. 135

5.5.4 Prijedlog mjera poticaja razvoja turizma od strane grada Karlovca ............................ 138

5.5.5 Programi raspoloživi na razini fondova Europske unije .............................................. 142

6 RAZVOJNI PROJEKTI ..................................................................................................................... 148

6.1 Kriteriji za odabir razvojnih projekata ................................................................................. 149

6.2 Projekti diferencijacije grada Karlovca ................................................................................ 150

6.3 Projekti iznimnog značaja za grad Karlovac......................................................................... 160

6.4 Definiranje postavki baze projektnih ideja .......................................................................... 161

7 SMJERNICE ZA IZRADU STRATEŠKIH MARKETING PLANOVA – PRISTUP DESTINACIJSKOM

MARKETINGU ...................................................................................................................................... 162

8 PROVEDBA STRATEGIJE ............................................................................................................... 165

8.1 LJUDSKI RESURSI ZA PROVEDBU ......................................................................................... 165

Page 5: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

5

8.2 UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA ................................................................................. 165

8.2.1 POLAZIŠTA PROGRAMA EDUKACIJE ............................................................................ 166

8.2.2 Prijedlozi sadržaja programa edukacije ....................................................................... 169

9 UMJESTO ZAKLJUČKA: ODRŽIVOST STRATEGIJE .......................................................................... 172

10 KORIŠTENA LITERATURA.......................................................................................................... 174

11 Popis slika ................................................................................................................................ 178

12 Popis tablica............................................................................................................................. 179

13 Popis grafikona ........................................................................................................................ 181

14 Popis grafičkih priloga ............................................................................................................. 182

15 Prilozi ....................................................................................................................................... 183

15.1 PRILOG 1 .............................................................................................................................. 183

15.2 PRILOG 2: Prijedlog obrasca za bazu projektnih ideja ......................................................... 187

15.3 PRILOG 3: Dokumenti u izradi/donošenju ........................................................................... 189

15.4 PRILOG 4: Sažeci ostalih dokumenata i inicijativa ............................................................... 192

Page 6: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

6

1 UVOD

1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA

Na 7. sjednici Turističkog vijeda održanoj 15.03.2011. godine donesena je odluka o izradi prve strategije razvoja turizma grada Karlovca te su osigurana sredstva iz gradskog proračuna za izradu dokumenta. Prethodno donesen dokument ''Strateške smjernice za razvoj turizma grada Karlovca 2011.-2014. godine'', koji je usvojila Skupština TZ grada Karlovca u prosincu 2010. godine, trebao je poslužiti kao bazni dokument za izradu strategije. Koncept izrade dokumenta usvojen je u svibnju 2011. godine te su u lipnju potpisani ugovori s partnerima, a Turističko vijede kao nadzorni odbor projekta usvojilo je plan aktivnosti projekta.

Oformljen je uži projektni tim sastavljen od pet sudionika, odnosno predstavnika Grada Karlovca, Karlovačke županije, Turističke zajednice grada Karlovca te Veleučilišta u Karlovcu, a za partnere u projektu izabrani su Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, Veleučilište u Karlovcu te Veleučilište Vern iz Zagreba. Svaki partner imao je određene zadatke u projektu. Veleučilište u Karlovcu zaduženo je za dionicu izrade pojedinih dijelova analize stanja te za aktivnost provođenja anketiranja turista. Fakultet iz Opatije isporučio je metodologiju izrade dokumenta i prijedlog strukture dokumenta koji je kasnije dorađivan od strane projektnog tima, a također je bio zadužen za sudjelovanje u organiziranim javnim raspravama za dionike, te za izradu 5. i 6. poglavlja. Veleučilište Vern zaduženo je za provedbu radionica koje de se organizirati u 2012. godini, za dionike iz sva tri sektora u prvoj fazi nakon usvajanja dokumenta, kao i za pradenje izrade samog dokumenta i njegove usklađenosti s potrebama gospodarskog sektora.

Tijekom izrade dokumenta organizirane su dvije javne rasprave za dionike u turizmu iz gospodarskog, javnog i civilnog sektora, povratne informacije dodatno su tražene i dobivene pismenim putem, a po pojedinim pitanjima konzultirani su stručnjaci za pojedina područja izrade dokumenta.

1.2 METODOLOGIJA IZRADE I STRUKTURA STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA

Interes turista u okviru globalnog turističkog tržišta raste za posjet područjima bogatima atraktivnom kulturno-povijesnom baštinom i prirodnim resursima, čime grad Karlovac raspolaže u značajnoj mjeri. Međutim, usprkos velikom uloženom trudu još uvijek se turizam grada Karlovca ne prepoznaje u onim granicama u kojima bi on trebao biti. Autori Strategije de u cilju rješavanja navedene situacije na koncizan i jezgrovit način odrediti i objasniti model primjerene turističke valorizacije grada Karlovca, poštujudi ciljeve zaštite okoliša, sociokulturne specifičnosti i ekonomske ciljeve razvoja turizma na ovom području. Pri tome de se zadovoljiti načela:

Primjenjivosti

Konkretnosti

Aktualnosti

te de se temeljiti na koncepciji održivog razvoja i suvremenim teorijskim spoznajama iz područja razvoja turizma, uvažavajudi lokalne specifičnosti samog područja. U tom kontekstu de tim za izradu Strategije primijeniti multidisciplinarni pristup, neophodan pri planiranju razvoja turizma destinacije.

Page 7: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

7

U istraživanju de se slijediti temeljni cilj – preobraziti grad Karlovac u kvalitetnu, prepoznatljivu i poželjnu turističku destinaciju koja posluje u vedem dijelu godine i na taj način osigurava dugoročnu profitabilnost i održivost turizma u interesu svih uključenih subjekata. To znači da treba osigurati povedanje konkurentnosti turističke ponude ove destinacije uz ostvarenje ekonomskih, ekoloških i društvenih ciljeva. Navedeno treba sagledavati u duhu koncepcije održivog razvoja uz zaštitu i unaprjeđenje okoliša, racionalno korištenje raspoloživih prirodnih resursa, isticanje gostoljubivosti lokalnog stanovništva i poticanje svijesti o potrebi očuvanja autohtonih vrijednosti uz optimalnu valorizaciju prirodne i kulturno-povijesne baštine, uz sustavno unaprjeđenje asortimana i kvalitete ukupne turističke ponude. Realizacija globalnog cilja se prepoznaje kroz strateške ciljeve kao ciljeve prvoga reda, a to za izradu Strategije znači:

povedanje konkurentnosti destinacije uz kontinuirani rast kvalitete turističke ponude i istovremeni rast blagostanja lokalnog stanovništva;

optimalizaciju i uravnoteženje ekonomskih i društvenih koristi od razvoja turizma uz primjerenu zaštitu okoliša, uvažavajudi načela održivog razvoja.

Strateški ciljevi:

ODRŽIVI RAZVOJ, KVALITETA, KONKURENTNOST

Operativni ciljevi se tretiraju i kao ciljevi drugog reda, a oni predstavljaju daljnju operativnu razradu opdeg i strateških ciljeva, što znači:

operacionalizaciju potrebnih mjera i programa podrške za implementaciju Strategije na području promatrane destinacije;

implementaciju koncepcije razvoja turizma destinacije na način da raspoloživi prirodni i kulturni resursi ostaju sačuvani, uz primjerenu turističku valorizaciju;

osiguranje racionalnih temelja za donošenje odluka javnog i/ili privatnog sektora u svezi (turističkog) razvoja destinacije te stvaranje uvjeta za njihovu efikasnu koordinaciju;

ostvarenje preduvjeta za usklađeni razvoj svih čimbenika značajnih za turizam i gospodarski razvoj područja u cjelini – sustavni pristup;

razradu fizičkog strukturnog plana kao podloge za lokaciju, tip i obim turističkog razvitka novih (ili postojedih) atrakcija, objekata, usluga i pratede infrastrukture;

ostvarivanje preduvjeta za nove investicije u području turizma i njemu direktno ili indirektno povezanim djelatnostima;

formiranje institucionalnog okvira za upravljanje turističkom destinacijom i temelja za stalni monitoring procesa turističkog razvoja – turističko planiranje kao kontinuiran i fleksibilan proces.

Operativni ciljevi:

PROVEDIVOST, FLEKSIBILNOST, MONITORING

Uz spomenute ciljeve potrebno je naglasiti i ostale opde društvene ciljeve:

Kreiranje pozitivnog imidža na turističkom tržištu;

Page 8: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

8

Turistička valorizacija resursa grada Karlovca uz primjerene metode i instrumente zaštite;

Otvaranje mogudnosti za nove poduzetničke aktivnosti lokalnog stanovništva.

Zadaci

U funkciji ostvarenja ciljeva Strategije potrebno je izvršiti niz zadataka, kao npr.:

Identificirati i procijeniti resurse za razvoj turizma na području grada Karlovca te identificirati prateda ograničenja bududeg razvoja;

Osmisliti model kako raspoložive resurse primjereno turistički valorizirati i plasirati kao prepoznatljiv i konkurentan turistički proizvod;

Planirati turizam grada Karlovca uz poštivanja načela održivog razvoja turizma, respektirajudi potencijalne opasnosti koje razvoj turizma može izazvati, odnosno u sam model ugraditi adekvatne instrumente i indikatore kontrole razvoja (pravnu regulativu, prihvatni potencijal, granice prihvatljivih promjena, kodeks ponašanja, indikatore održivosti i sl.);

Predloženi plan razvoja turizma na području grada Karlovca bit de u funkciji u prvom redu lokalne zajednice – u unaprjeđenju kvalitete njihova života i rasta blagostanja.

Implementacijom Strategije potrebno je unaprijediti ukupnu turističku ponudu grada Karlovca, odnosno valorizirati raspoložive resurse uvažavajudi načela održivog razvoja i sve mjere zaštite prostora.

Održivi razvoj turizma treba iznadi modele da se dio sredstava koja se akumuliraju razvojem turizma vrate na određeni način u svrhu konzerviranja i zaštite prirode i kulturnih resursa. Takvi mehanizmi trebaju biti inkorporirani u razvojne planove, no problem je pronadi način da takve aktivnosti zažive u praksi i to je jedan od izazova i zadataka ove Strategije. Pristup Razvoj turizma u turističkim destinacijama zahtijeva pomno planiranje i kontrolu njegova razvoja i učinaka na prirodne resurse, ali i na atraktivnu kulturno-povijesnu baštinu te na lokalno stanovništvo koje živi na tom području. Pri planiranju razvoja turizma uvažit de se obilježja ciljanog tržišta, odnosno iskustva o zahtjevima i obilježjima turista koji posjeduju destinacije poput grada Karlovca. Također de se voditi računa o diferencijaciji sadržaja i aktivnosti za dvije ključne skupine posjetitelja:

Turiste

Izletnike

Metodologija

Suvremena metodologija izučavanja razvoja turizma namede istodobno uvažavanje trendova na svjetskom turističkom tržištu, specifičnosti lokalne situacije i stavova lokalnog stanovništva prema razvoju turizma te na tim osnovama definira pravce i strategiju razvoja. Područje grada Karlovca smatra se jedinstvenom i samostalnom destinacijom turista usmjerenih k očuvanim prirodnim resursima, atraktivnom kulturno-povijesnom baštinom i raznim događanjima.

Priroda istraživanja namede potrebu polaska od povijesne metode kako bi se došlo do ocjene dostignutog stupnja razvoja. Pri tome de se koristiti suvremena znanstvena i stručna literatura, a

Page 9: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

9

istraživanjima na terenu ispitat de se mogudnosti praktične provedbe tih postavki. Tijekom istraživanja i izrade Strategije primjenjivat de se metode analize i sinteze, metode apstrakcije i konkretizacije, metode indukcije i dedukcije, metoda komparacije, metoda uzoraka, metoda generalizacije i specijalizacije. Uporabit de se uobičajeni metodološki instrumentarij na način da de se desk istraživanja temeljiti na raspoloživoj dokumentaciji u koncipiranju relevantnih sadržaja Strategije, a terenski istraživački rad na provjerenim metodama i tehnikama.

Analizom postojedeg stanja turističkih resursa i (potencijalnih) atrakcija, kao i drugih pretpostavki razvoja turizma, koristit de se induktivna metoda za donošenje sudova o problematici razvoja turizma na području grada Karlovca. U obradi rezultata istraživanja, a na temelju javnih rasprava s dionicima na terenu, primijenit de se logički i analitički postupak analize i sinteze, apstrakcije i generalizacije u otkrivanju zakonitosti ponašanja svih segmenata značajnih za razvoj turizma ove destinacije. U realizaciji postavljenih zadataka koristit de se prednosti:

timskog rada i multidisciplinarnost pristupa, pri čemu de se koristiti teorijska polazišta i rezultati terenskih i drugih izvornih istraživanja koje de članovi tima sustavno provoditi, a značajna su za prilagođavanje turističke ponude ciljanim zahtjevima turističke potražnje;

sustavnog pristupa, kako od posebnog k opdem, tako i od nižeg k višem (tj. od elemenata relevantnih za konkretne poslovne subjekte, preko zahtjeva pojedinih lokaliteta, do turističke destinacije kao cjeline);

uopdavanja posebnosti, a radi izgradnje koncepcije jedinstva različitosti (s namjerom stvaranja prepoznatljivog turističkog proizvoda ove izuzetne i zahtjevne turističke destinacije);

usporedbe s destinacijama sličnih obilježja, koje mogu biti relevantne pri ocjeni upotrebe raspoloživih resursa;

kontinuiranog testiranja rezultata istraživanja, odnosno pojedinih tematskih cjelina;

kontrole kroz ugradnju sustava monitoringa, a radi kontinuiranog testiranja rezultata primjene Strategije u praksi s polazišta potreba i interesa svih zainteresiranih u lokalnoj zajednici, posebice lokalnih stanovnika, što treba biti uvjet i svrha njegove praktične provedbe;

Izrada i primjena ove Strategije usmjerena je na pružanje jasne i realne slike o mogudnostima rješavanja niza otvorenih pitanja turističkog razvoja područja grada Karlovca, pri čemu je naglasak na poštivanju ključnih strateških pitanja održivog razvoja i na sinergijskom učinku djelovanja svih zainteresiranih tijekom njegove provedbe u praksi. Iz navedene metodologije, ciljeva istraživanja i pristupa istraživanja namede se sljededi sadržaj dokumenta. U drugom poglavlju daje se pregled nadređenih strateških dokumenata te pregled prostorno-planske dokumentacije grada Karlovca – Prostornog plana uređenja grada Karlovca te Generalnog urbanističkog plana grada Karlovca. Trede poglavlje obrađuje ukratko osnovne značajke grada, uz sažeti pregled resursne osnove te analizu smještajnih kapaciteta grada Karlovca. U četvrtom poglavlju predstavljena je analiza turističkog prometa na području grada Karlovca, s detaljnijim osvrtom na emitivna turistička tržišta, a nastavlja se s analizom dionika. Pokušalo se dati i osnovni pregled analize stanja glavnih ''turističkih zona'' grada koje de se kasnije uglavnom odrediti kao baza za projekte diferencijacije grada. Nadalje se daje detaljni pregled svih provedenih anketiranja turista i građana čiji rezultati su poslužili za SWOT analizu i korelaciju predloženih projekata u šestom poglavlju. Nastavlja se SWOT analizom turizma grada, koja je izrađivana u razdoblju od studenog 2011. godine do kraja siječnja 2012. godine. Poglavlje završava analizom okruženja.

Page 10: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

10

Peto poglavlje nudi razvojni model turizma grada, uključujudi ciljeve razvoja turizma i matricu turističkih proizvoda grada, te se nastavlja šestim poglavljem koje sadrži projekte diferencijacije turizma grada i popis prijedloga značajnih razvojnih projekata za turizam. Šesto poglavlje završava uputama za uspostavljanje baze projektnih ideja na području turizma. U sedmom poglavlju daju se smjernice za izradu strateških marketinških planova te se preporučuje izrada istih za četverogodišnja razdoblja. Osmo poglavlje sadrži smjernice za provedbu strategije, kao i prijedloge edukativnih aktivnosti. U devetom poglavlju navode se indikatori za pradenje razvoja turizma i plan uspostave kontrole provedbe dokumenta. Dodaci na samom kraju sadrže sažetke ostalih dokumenata i inicijativa čije je proučavanje bilo dio procesa analize stanja.

Page 11: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

11

2 POLAZIŠTA IZRADE STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA

U ovom poglavlju daje se sažetak nadređenih strateških dokumenata: Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2010.-2014., Strateški plan Ministarstva turizma za razdoblje 2011.-2013., Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011.-2013., Strategija za razvoj ljudskih potencijala Karlovačke županije 2011.-2013. te Strateške smjernice za razvoj turizma grada Karlovca 2011.-2014. godine.

Poglavlje završava pregledom prostorno-planske dokumentacije grada Karlovca koja je nužna za planiranje ključnih projekata u bududnosti.

2.1 NADREĐENI STRATEŠKI DOKUMENTI

U vrijeme izrade ovog dokumenta ključni nadređeni dokument – Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske – još je u izradi. Temeljem odluke projektnog tima i nadzornog odbora projekta, u poglavlju 9 predvidjet de se mogudnost prilagodbe ovog plana nacionalnoj strategiji kada ona bude donesena.

2.1.1 Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2010.-2014.

Radi se o dokumentu naručitelja Hrvatske turističke zajednice, a izradili su ga "THR-International Tourism Consultants" iz Barcelone i "Horwath Consulting" iz Zagreba. Prema dokumentu, dugoročna marketinška vizija hrvatskog turizma tijekom navedenog razdoblja je sljededa: postati jedna od 5 najjačih europskih destinacija životnog stila, utemeljenih na doživljaju. Ostvarenjem definirane vizije hrvatska turistička industrija postidi de glavni cilj za bududnost: povedati prihode od turizma i, sukladno tome, pozitivno utjecati na prosperitet hrvatskih ljudi.

Strateški marketinški plan hrvatskog turizma metodologijom razvrstava hrvatske proizvode u šest kategorija, i to: sunce i more, nautika, sastanci, kultura i touring, ruralni/kontinentalni turizam, vino i gastronomija. Ključna pitanja koja de utjecati na budude marketinške napore pojedinih turističkih regija (klastera) povezuju tri osnovna područja:

1. Smještaj – novi hotelski i višenamjenski projekti (obala i kontinent) pozitivno de promijeniti percepciju određenih destinacija; novi zakon o turističkim zemljištima ubrzat de odluke vlasnika o ulaganju u nekretnine ili o njihovoj prodaji; inicijativa za razvitak ruralnog smještaja u svim regijama; ukupna transformacija privatnog smještaja usmjerena prema standardiziranoj i kategoriziranoj ponudi.

2. Turistička infrastruktura – ulaganje u turističku infrastrukturu, tj. u elemente kao što su kulturni objekti, rekreacijski objekti i očuvanje baštine, može imati bitan pozitivan utjecaj na turistički razvoj klastera. Gospodarski doprinos događanja, centara za posjetitelje, informativnih centara, sportskih objekata itd. povedava korist za zajednicu kroz produljenje boravka i povedanje potrošnje u lokalnim zajednicama.

Page 12: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

12

3. Upravljanje – glavno pitanje bit de stvaranje posve novog odnosa suradnje između regionalnih turističkih zajednica i regionalnih javnih subjekata te poboljšanje suradnje između nositelja turističke industrije putem klubova proizvoda i zajedničkih marketinških kampanja.

Dokument definira 10 turističkih regija/klastera: Slavonija, središnja Hrvatska, grad Zagreb, Lika-Karlovac, Kvarner, Istra, Dalmacija- Zadar, Dalmacija-Šibenik, Dalmacija-Split, Dalmacija-Dubrovnik.

Slika 1: Turističke regije Hrvatske

Izvor: Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2010.-2014., str. 33

Regija (klaster) Lika – Karlovac

Klaster pokriva područje 2 županije, Karlovačke i Ličko-senjske, te broji 195.464 stanovnika s prosječnom gustodom naseljenosti od 21,8 stanovnika na kvadratni kilometar. U području klastera nalazi se šest gradova s preko 5.000 stanovnika: Karlovac, Duga Resa, Ogulin, Otočac, Gospid i Senj. Kopnena površina klastera je 8.972 km2, dok je teritorijalnog mora 4.581 km2. Klima ima raspon od kontinentalne klime s vrudim i suhim ljetima te hladnim i vlažnim zimama na sjevernom dijelu, preko planinske klime sa svježim ljetima i hladnim zimama uz puno snijega u središnjem dijelu, do mediteranske klime s vrudim i suhim ljetima te blagim i vlažnim zimama u područjima uz more. U svome sastavu klaster ima 3 nacionalna parka (NP Plitvička jezera, NP Sjeverni Velebit, NP Paklenica) i 3 parka prirode ( PP Velebit, PP Žumberak i PP Plješivica).

Page 13: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

13

Strategija klastera

A. Glavni i operativni ciljevi

1. Stvaranje novog turističkog proizvoda / DMK inicijativa

poboljšanje postojedeg portfelja proizvoda s identifikacijom i kreiranjem novih proizvoda doživljaja (raznolikost proizvoda specijalnih niša, npr. programi stila života)

pokretanje programa/inicijative stvaranja desetaka DMK-a kroz blisku suradnju s lokalnim agencijama

pokretanje programa i motivacijskih radionica s ciljem stvaranja novih proizvoda i doživljaja

2. Profesionalan razvoj i edukacija ljudskih resursa

razviti strategiju poticanja tržišta rada, usmjerenu na struke potrebne u turizmu

razviti program koji potiče poslodavce na primjenu najboljih iskustvenih praksi u vođenju ljudskih potencijala radi zadržavanja i adekvatnog osposobljavanja djelatnika u turizmu

proširiti partnerstvo s javnim i privatnim obrazovnim institucijama radi razvoja formalnih i neformalnih programa osposobljavanja

3. Stvaranje i afirmacija brenda pod jedinstvenom marketinškom platformom (DMO)

razvoj strategije za brend klastera s uključenom artikulacijom brenda, vizualizacijom i provedbom

promocija korištenja brenda u svim promidžbenim materijalima namijenjenima struci

promocija i poboljšanje snage i vrijednosti brenda klastera

B. Ključna načela

1. Smještaj

daljnja proliferacija ruralnog smještaja (uzevši u obzir količinu, tip i kvalitetu) kroz renoviranje tradicionalnih kuda i dodatno uvođenje novih ležajeva u svim dijelovima klastera

novi greenfield hotelski projekti kao i neki brownfield projekti, što de donijeti rast kvantitete i kvalitete (visoke vrijednosti) hotelskim ležajevima, s naglaskom na male i obiteljske hotele

unaprjeđenje proizvoda kampinga

dodatni razvoj "budžet" tipa smještaja, npr. motela, pansiona, hostela (posebice oko glavnih prometnih ruta u kontinentalnom dijelu)

definiranje i stvaranje nekoliko parkirališta unutar granica klastera za organizirani smještaj kamp-kudica ili kuda na kotačima s pružanjem mogudnosti prenodišta i javnog prijevoza ili lokalnih linija do najbližih turističkih atrakcija

2. Turistička infrastruktura

interpretacijski centri diljem klastera (o prirodnim ljepotama, nasljeđu, gastronomskoj ponudi), odnosno stvaranje sustava interpretacije diljem klastera

informativni centri za posjetitelje (sezonski) na glavnim rutama autoceste/magistralnih cesta

dodatni razvoj i poboljšanje vinskih/biciklističkih ruta, šetnica

konzervatorski radovi, oprema za davanje turističkih informacija i promicanje kulturnih vrijednosti i nasljeđa

Page 14: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

14

poboljšanje i daljnji razvoj sportske infrastrukture

muzeji i galerije, nadogradnje i modernizacija

C. Brendiranje/strategija pozicioniranja

Za ovaj novi klaster najvažnije je da se od početka marketinškog planiranja proces brendiranja i strategija pozicioniranja odvijaju koordinirano, kao temeljni stupovi vrijednosnog prijedloga i diferencijacije ovog klastera (uzevši u obzir i preporuke u Master planu turizma za Karlovačku i Ličko-senjsku županiju te ulazne podatke s regionalnih radionica). Naravno, konačna je odluka na lokalnim nositeljima turističkog razvoja da se slože oko konačnog ishoda brendiranja kroz usku suradnju s profesionalcima u brendiranju. Preporuke za pozicioniranje/brendiranje klastera Lika – Karlovac su sljedede:

Pozicioniranje: Lika – Karlovac – "Zona aktivnosti", "Zeleno srce Hrvatske"

Imidž: Točka susreta mora i kontinenta

Diferencijacija: Očuvani prirodni okoliš

Vrijednosti: Atraktivni krajolici i vidici

Zdrav stil života uz izniman prirodni okoliš

Kulturno i poučno

D. Strategija portfelja proizvoda

Sadašnji portfelj proizvoda je podijeljen između obalnog područja (uglavnom sunce i more) i kontinentalnog dijela koji se uglavnom usredotočuje na ekskurzije/razgledavanje prirode i aktivnosti povezane s prirodom (bez ostvarenja značajnijeg broja nodenja). Glavni napori u sljededem periodu bi se trebali usredotočiti na pokušaj da se turiste na proputovanju, ''goste na jedan dan'', pretvori u turistička nodenja te da se stvore deseci novih razloga za privlačenje gostiju na višednevni ostanak u regiji.

E. Strategija određivanja ciljeva

Bududi da je ovo glavni "tranzitni" klaster u Hrvatskoj, očekuje se da može privudi različite ciljane skupine gostiju, no važno je usredotočiti se na one koji de donijeti više nodenja, kao i jačati ekonomski učinak turizma u ovoj regiji. Za priobalni dio također se očekuje vedi prihod tijekom sezone. Zbog činjenice da u ovom klasteru postoji mnogo prirodnih i drugih resursa i atrakcija, vrlo je važno usredotočiti marketinške napore na ciljane skupine koje mogu tim činjenicama biti motivirane, tj. iste ih mogu privudi (što de pridonijeti zadovoljstvu posjetom te kreirati imidž i potaknuti osobne preporuke).

F. Geo strategija

U zadnjih nekoliko godina se struktura tržišta u klasteru Lika – Karlovac nije mnogo izmijenila zbog velikog utjecaja obalnog dijela i vedeg broja gostiju s određenih tržišta. Domade tržište de zadržati stabilan udio od 15% ukupnog udjela u turizmu, iako u dosadašnje vrijeme strana tržišta ostvaruju

Page 15: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

15

sve vedi udio. Ovo se događa uslijed povedanog istraživanja kontinentalnih dijelova klastera zbog dobre cestovne povezanosti.

2.1.2 Strateški plan minastarstva turizma za razdoblje 2011.-2013.

Dokument definira viziju: ojačati ulogu turizma kao pokretača ukupnog hrvatskog gospodarstva i tako pridonijeti gospodarskom rastu RH i blagostanju njenih građana. Kao opdi cilj definirano je pozicioniranje Hrvatske kao jedne od vodedih europskih turističkih destinacija. U opisu navodi se kako ''je potrebno izraditi i operativne master planove razvoja turizma nižeg ustroja, izrada tih planova osigurava i participaciju lokalnog stanovništva i institucija u promišljanju vlastitog turističkog razvoja.“1

Posebni ciljevi:

1. Razvoj turističkog sektora 2. Učinkovita promocija turističkog proizvoda i usluga

Definirani načini ostvarivanja cilja ''Razvoj turističkog sektora'':

razvoj malog i srednjeg poduzetništva u turizmu

razvoj kadrova u turizmu

stvaranje uvjeta za kvalitetan i siguran boravak turista

razvoj u turistički nedovoljno razvijenim područjima

Definirani načini ostvarivanja cilja ''Učinkovita promocija'':

unaprjeđenje kvalitete djelovanja HTZ-a i sustava turističkih zajednica

promocija hrvatskih turističkih odredišta

Za svaki od postavljenih programa određeni su pokazatelji rezultata i indikatori za pradenje ostvarivanja cilja, a paralelno ih prate natječaji koje Ministarstvo raspisuje svake godine.

Kod programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva u turizmu za Karlovac su važne potpore za obnovu starih tradicijskih kuda i objekata s dodatnim sadržajima, poticanje povedanja broja objekata i broja smještajnih jedinica više kategorije, te kod programa za stvaranje uvjeta za kvalitetan boravak turista poticanje povedanja objekata više kategorije (4 i 5 zvjezdica).

Za program razvoja turizma u turistički nedovoljno razvijenim područjima (grad Karlovac još uvijek se ubraja u takva područja) važne su potpore za povedanje broja turističkih seoskih gospodarstava, odnosno povedanje njihovih smještajnih kapaciteta.

1 Strateški plan Ministarstva turizma za razdoblje 2011.-2013., str.2.

Page 16: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

16

2.1.3 Ţupanijska razvojna strategija Karlovačke ţupanije 2011.-2013.2

CILJ, SVRHA I OKVIR IZRADE ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011. - 2013. (u daljnjem tekstu: ŽRS) planski je dokument politike regionalnog razvoja kojim se određuju osnovni smjerovi razvoja Županije usuglašeni s ciljevima i prioritetima Strategije regionalnog razvoja RH, kao i drugim županijskim i nacionalnim strateškim razvojnim dokumentima te onima na razini EU-a. ŽRS donosi jedinica područne (regionalne) samouprave sukladno odredbama Zakona o regionalnom razvoju (NN 153/09), Pravilnika o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (NN 53/10) i Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.-2013., poštujudi jedno od temeljenih načela politike regionalnog razvoja: načelo partnerstva i suradnje između javnog, privatnog i civilnog sektora.

Ciljevi ŽRS-a su:

postidi konsenzus o razvojnim potrebama Županije među svim relevantnim dionicima;

pridonijeti ispunjenju zajedničkih strateških ciljeva u suradnji s drugim županijama te poboljšati prekograničnu, transnacionalnu i međuregionalnu suradnju;

utvrditi osnovne smjernice za izradu indikativne liste razvojnih projekata;

utvrditi osnovni okvir za lokalne razvojne planove i projekte JLS-a. Svrha izrade ŽRS-a je utvrđivanje realnih, sveobuhvatnih, prihvatljivih i mjerljivih ciljeva, prioriteta, mjera i projekata te uspostava sustava za provedbu i pradenje kako bi se međusektorskim pristupom svi raspoloživi resursi usmjerili na postizanje održivoga društveno-gospodarskoga razvoja Županije.

ANALIZA – OCJENA STANJA - TURIZAM U KARLOVAČKOJ ŽUPANIJI

U kontinentalnom dijelu Hrvatske, ukoliko izuzmemo grad Zagreb kao posebnu turističku destinaciju, brojem dolazaka i ostvarenih nodenja u 2009. godini prednjači Karlovačka županija, kao najjača destinacija kontinentalnog turizma u Hrvatskoj.

Iz podataka za 2009. godinu proizlazi da je, nakon godina rasta dolazaka turista, došlo do smanjenja broja turista u kontinentalnim županijama, ne samo u Karlovačkoj županiji, ved i u svim ostalima, osim Zagrebačke i Požeško-slavonske županije.

Kada se promatra ostvarenje broja nodenja turista u vremenskom razdoblju 2005.-2009., vidljiv je uzlazni trend rasta ostvarenih nodenja zaključno s 2008. godinom, s obzirom da su se prvi znakovi svjetske gospodarske krize i recesije pojavili upravo tijekom iste godine i imali su određeni utjecaj na turistička putovanja i ukupno ostvarena nodenja.

Ved sljededa 2009. godina negativno se odrazila na rezultate turističke industrije, ne samo na Jadranu, ved i na kontinentu, što je u konačnici rezultiralo padom broja ostvarenih nodenja u skoro svim kontinentalnim županijama. Iz podataka za 2009. godinu proizlazi da je najjača turistička destinacija opdina Rakovica, koja je ostvarila ukupno 103.660 dolazaka (64,27%) te 157.784 nodenja (58,56 %) od ukupnog broja nodenja ostvarenih u Karlovačkoj županiji.

2 Izvod iz dokumenta za područje turizma

Page 17: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

17

Ukupno je na području Karlovačke županije zabilježeno skoro svako četvrto nodenje (22,25% od ukupnog broja nodenja) u kontinentalnom dijelu Hrvatske (bez grada Zagreba), koji uz Karlovačku županiju obuhvada još 12 županija. Ono što i dalje zabrinjava jest dužina boravka turista u Karlovačkoj županiji. Ona, naime, u prosjeku iznosi 1,67 dana, što sasvim sigurno ne zadovoljava turistički sektor.

Prema podacima iz 2009. godine uočljiv je pad u broju ostvarenih dolazaka i broju nodenja. Više je razloga za ovakav rezultat – jedan od bitnih, a koji je ved 2003. godine bio sadržan u pretpostavkama za daljnji razvoj turizma, jest i dovršenje modernih autocesta koje prolaze kroz županiju i koje su velik dio turista preusmjerile s dotadašnjih državnih cesta (prema Rijeci i prema Splitu) na novoizgrađene prometnice. Drugi značajni ograničavajudi čimbenik daljnjeg rasta i razvoja turističkog sektora su nedostatni smještajni kapaciteti u takozvanim ''čvrstim'' objektima, odnosno hotelima i hotelskim naseljima te svim vrstama objekata iz navedene kategorije.

Strateški cilj 1

Oživljavanje ruralnog prostora i uravnotežen razvoj svih područja Županije

Strateški cilj 2

Konkurentno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i infrastrukture

Strateški cilj 3

Jačanje ljudskih resursa i strateško planiranje razvoja

Strateški cilj 4

Održivo upravljanje okolišem i prirodnim resursima i kulturnom baštinom

ŽRS-om Karlovačke županije određuju se strateški ciljevi kojima se, stvaranjem uvjeta za jačanje konkurentnosti i realizaciju razvojnih potencijala, nastoji ostvariti održiv društveno-gospodarski razvoj svih dijelova Županije. Strateški ciljevi usklađeni su s određenim ciljevima u Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske i drugim planskim dokumentima Županije, a temelje se na Analizi/ocjeni stanja razvoja i SWOT analizi Karlovačke županije.

Strateški cilj 1

Oživljavanje ruralnog prostora i uravnotežen razvoj svih područja Županije

Svrha je strateškog cilja 1 da se na svim područjima Županije stvore uvjeti koji de svima omoguditi realizaciju vlastitih potencijala. Posebno se naglašava potreba oživljavanja ruralnog prostora poradi iskorištavanja specifičnih razvojnih potencijala i smanjivanja depopulacije tih područja.

VIZIJA

Županija razvijene poduzetničke klime i gospodarstva,

kvalitetnih ljudskih resursa, održivog razvoja

i kvalitetnog življenja.

Page 18: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

18

Strateški cilj 2

Konkurentno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i infrastrukture

Županija svoj gospodarski razvoj temelji na multisektorskom pristupu, odnosno na prerađivačkoj industriji usmjerenoj izvozu, obrtničkoj tradiciji te razvijanju poljoprivrednog i turističkog sektora. Ostvarenje ovog cilja podrazumijeva pojačano ulaganje u ljudske resurse, usklađivanje gospodarskog i obrazovnog sustava, razvoj poduzetničke klime i povedanu razinu ulaganja u nove tehnologije, istraživanje i razvoj. Postojeda dobra prometna povezanost ruralnih i urbanih područja predstavlja dobru osnovu za daljnji razvoj zastarjele i nerazvijene cestovne i željezničke infrastrukture, što je preduvjet postizanju uravnoteženog razvoja svih područja Županije. Suvremeni razvojni trendovi i način življenja zahtijevaju dodatna ulaganja u izgradnju neadekvatne i nedovoljno izgrađene komunalne infrastrukture, posebice sustava vodoopskrbe, odvodnje i gospodarenja otpadom. Kvalitetna i uređena poslovna infrastruktura jedna je od bitnih pretpostavki za razvoj gospodarstva.

PRIORITETI I MJERE ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE

Strateški cilj 1

Oživljavanje ruralnog prostora i uravnotežen razvoj svih područja Županije

PRIORITET

1. Razvoj ruralnog prostora

MJERE

1. Programi poticanja razvoja ruralnog prostora i prostornog planiranja

2. Izjednačavanje kvalitete života ruralnih područja u odnosu na urbana područja i zaustavljanje procesa depopulacije

3. Valorizacija i unaprjeđenje autohtonih poljoprivrednih i turističkih proizvoda i usluga

4. Restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednih gospodarstava i poslovnih subjekata na ruralnom području

5. Primjena LEADER pristupa

PRIORITET

5. Razvoj ruralnog turizma

MJERE

1. Usmjeravanje, informiranje i educiranje poljoprivrednika

2. Diversifikacija gospodarskih djelatnosti i izvora dohotka na ruralnom prostoru

3. Poticanje i revitalizacija tradicijskih obrta

4. Razvoj turističke infrastrukture na ruralnom prostoru

5. Poticanje malog obiteljskog poduzetništva u turizmu

Page 19: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

19

Strateški cilj 2

Konkurentno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i infrastrukture

PRIORITET

4. Unaprjeđenje turističke ponude

MJERE

1. Razvoj selektivnih oblika turizma

2. Poboljšanje postojedih i osmišljavanje novih turističkih proizvoda

3. Komuniciranje imidža i prodor na emitivna tržišta

4. Prodaja turističkih usluga

5. Unaprjeđenje destinacijskog menadžmenta i informacijskog sustava

PRIORITET

5. Razvoj infrastrukture

MJERE

1. Razvoj prometnica na glavnim županijskim prometnim pravcima

2. Razvoj komunalne infrastrukture

3. Razvoj energetske infrastrukture

4. Razvoj poslovne infrastrukture

5. Razvoj turističke infrastrukture

2.1.4 Strategija za razvoj ljudskih potencijala Karlovačke ţupanije 2011.-2013.

Dokument je nastao kao rezultat projekta provođenog od 2009. do 2011. godine sredstvima IPA komponente IV – razvoj ljudskih potencijala. Nositelj projekta bila je Karlovačka županija, a projekt je provodila tematska radna skupina (TRS) od 26 članova. Dokument je u skladu s:

Europskom strategijom Europe 2020,

Nacionalnim programom poticanja zapošljavanja Republike Hrvatske,

Operativnim programom za razvoj ljudskih potencijala RH,

Strategijom razvoja Karlovačke županije.

Dokument sadrži analizu stanja, SWOT analizu, europske i nacionalne smjernice za izradu strategije razvoja ljudskih potencijala, viziju, misiju i prioritete.

Prioriteti:

Page 20: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

20

1) Otvaranje radnih mjesta kroz promicanje i poticanje poduzetništva te povedanja konkurentnosti lokalnog gospodarstva

2) Usklađenost znanja i kompetencija radne snage s potrebama na tržištu rada kroz cjeloživotno učenje i povedanje zapošljivosti

3) Promicanje i poticanje jednakih mogudnosti za sve skupine u pristupu na tržište rada

Svaki prioritet sadrži mjere i aktivnosti za postizanje zadanih ciljeva. Na kraju dokumenta nalazi se i baza projektnih ideja iz područja razvoja ljudskih potencijala.

2.1.5 Strateške smjernice razvoja turizma grada Karlovca 2011.-2014.

Dokument je usvojen na Skupštini Turističke zajednice grada Karlovca u prosincu 2010. godine te je poslužio kao temelj za izradu strategije razvoja turizma. Izradio ga je Turistički ured u suradnji s konzultantom tvrtke Inmark iz Karlovca. Izradi Strateških smjernica pristupilo se iz razloga nepostojanja planskih dokumenata za razvoj turizma na području Karlovca, a iz potrebe za osloncem pri planiranju aktivnosti Turističke zajednice grada Karlovca. Sadrži viziju, misiju i strateške ciljeve, analizu stanja, SWOT analizu, segmentaciju i ciljna tržišta, pozicioniranje, strateške prioritete i smjernice za upravljanje ljudskim resursima.

VIZIJA: Grad Karlovac je 2030. godine drugi grad poslije Zagreba u kontinentalnoj Hrvatskoj u kategoriji turizma doživljaja.

MISIJA: Grad Karlovac osigurava kvalitetne uvjete za trajni boravak svojih građana, a posjetiteljima omogudava zadovoljstvo kroz posebnost turističke ponude temeljene na jedinstvenim prirodnim i kulturnim resursima.

STRATEŠKI CILJEVI:

povedanje broja nodenja (2014. – 37.000 nodenja)

povedanje smještajnih kapaciteta (2014. povedanje od 20% u odnosu na 2010. – 395 postelja)

povedanje prosječne duljine boravka turista (s 1,68 dana 2010. na 1,8 dana 2014.)

povedanje direktnih prihoda od turizma obveznika poreza na dobit (2014. – najmanje 50 milijuna kuna)

povedanje postotnog udjela ukupnih direktnih prihoda od turizma u ukupnim prihodima gospodarstva grada (2014. – 0,9%)

Dokument sadrži i dodatak ''Okvir za operativni plan za 2011.'' koji zapravo daje analizu stanja projekata i projektnih ideja po prioritetima:

Prioritet 1: prodor na emitivna tržišta

Prioritet 2: razvoj novih proizvoda, dorada postojedih i pratedi projekti

Prioritet 3: komuniciranje imidža grada

Page 21: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

21

Prioritet 4: prodaja turističkih usluga

Navedeni su mogudi nositelji pojedinih projekata te se pokušalo odrediti vrijeme provedbe. Ovaj dodatak je prikaz mogudeg izgleda budude baze projektnih ideja.

2.2 PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA

2.2.1 Prostorni plan ureĎenja grada Karlovca3

U polazištima navedeno je da se posebna pažnja treba posvetiti očuvanju stajadih, tekudih i podzemnih voda od zagađenja jer se ta voda koristi ili može koristiti kao pitka i tehnološka voda za potrebe stanovnika, životinja, poljodjelskih kultura i industrije na ovom i znatno širem području, a služi i u rekreacijsko-turističke svrhe.

Treba podržavati na čitavom području grada Karlovca takve programe gospodarskog razvitka raznih usmjerenja (poljodjelstvo, stočarstvo, industrija, građevinarstvo, obrt, promet, turizam, rekreacija, razne usluge i sl.) među kojima su najpoželjnije brojne manje poduzetničke inicijative najviše vezane za vrijednosti i pogodnosti ovog prostora, za njegove komparativne prednosti, uključujudi i graničarsko gospodarstvo koje de se uklopiti u prirodni i kultivirani ambijent prema načelima održivog razvoja te voditi računa o usklađenom razvoju i uređenju prostora.

Prostorno razvojne i resursne značajke

Grad Karlovac nalazi se u najrazvijenijem području Hrvatske, čiju prostorno razvojnu strukturu obilježava Zagreb, s međunarodnim funkcijama, prsten gradova srednje veličine te mreža malih gradova kao osnova za unaprjeđenje prostorno-razvojne strukture policentričnog tipa. Kako je Karlovac ujedno i središte županije, njegovo utjecajno područje obuhvada cijelo njeno područje. Istovremeno je Karlovac pod značajnim gravitacijskim utjecajem Zagreba kao državnog razvojnog središta.

Karlovac, urbano središte dominantne kulturno-povijesne fizionomije i ujednačenog razvitka, omogudavat de prostorno uređenje i poticati razvitak djelatnosti :

- u kojima se najbolje valorizira ljudski potencijal – sustavno usvajanje, razvijanje i primjena znanja;

- u kojima se lokacijske, zemljopisno-prometne, energetske i druge pogodnosti mogu najbolje iskoristiti;

- koje nisu u suprotnosti sa zaštitom okoliša;

- koje racionalno koriste (vrijedan) prostor, što isključuje gradnju velikih skladišta, distributivnih centara i dr., koje treba usmjeriti u bliži prostor izvan grada;

- koje su usmjerene na poduzetničko korištenje inovacija;

- koje su zasnovane na modernim sektorima, temeljenim na novim tehnologijama i sektoru usluga;

- koje ne izazivaju veliki priljev stanovništva i time prazne okolna područja;

3 Ovdje se daje izvod iz cjelokupnog dokumenta za područje turizma

Page 22: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

22

- koje imaju obilježja regionalne posebnosti, tj. tradicionalni karlovački proizvod ili uslugu.

Planska usmjerenja odnose se na očuvanje prirodnog okoliša grada u rekreacijskoj funkciji, razvitak kontinentalnog turizma vezanog za kulturnu baštinu (dvorci) te na gospodarsko-prometne funkcije grada Karlovca.

CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

Prostornim uređenjem osigurava se racionalno i svrsishodno gospodarenje, zaštita i upravljanje prostorom grada, kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom.

Prostornim planom uređenja grada potrebno je definirati ciljeve prostornog uređenja kroz značaj i posebnosti prostora, mogudnosti i ograničenja razvoja prostorno-gospodarske strukture grada i njegovih dijelova te utvrditi koncepciju bududeg prostornog uređenja.

Cilj je ovog plana prostorno usklađivanje svih aktivnosti i procesa te održavanje i razvijanje povoljnih uvjeta za život i rad ljudi na prostoru opdine, raspored i razvoj naselja, prometa i djelatnosti, uz usvajanje svih specifičnosti (fizičkih, bioloških, demografskih, ekoloških, socioloških itd.) razvoja koji su značajni za čovjeka i zajednicu.

Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja

Odabir prostorno razvojne strukture

Okolina, svi prirodni i radom stvoreni obnovljivi i neobnovljivi resursi znače osnovnu kvalitetu življenja, stoga se ne može dopustiti nekontrolirano rasipanje neobnovljivih i uništavanje obnovljivih resursa. Prostor je relevantan resurs kojim u polaznom momentu bududeg razvoja grad raspolaže.

Osnovnom namjenom prostora određuju se i osiguravaju prostori (površine) za daljnji razvoj stanovništva, naselja, gospodarskih djelatnosti i infrastrukturnih sustava na način da se očuvaju prirodne datosti.

Namjena prostora ima izrazito naglašen zaštitni karakter. Prema prirodnoj osnovi određena je tako da se, uz respektiranje potreba koje donosi razvoj, maksimalno očuvaju postojede vrijednosti prirodne osnove.

Zahvati u prostoru usmjeravaju se prema sljededim relevantnim načelima:

· tehnološka i organizacijska poboljšanja (gospodarstvo, infrastruktura),

· korištenje rezervi postojedih struktura za djelatnosti i stanovanje (naselja),

· prilagođavanje uslužnih i društvenih djelatnosti prostornim ograničenjima (mobilni, disperzirani oblici, planirane dnevne migracije),

· sanacija područja i mjesta izrazite ugroženosti okoliša,

· usmjeravanje izgradnje u zone s dovoljnim kapacitetima postojede infrastrukture,

· rezervacija i ograničeno korištenje prostora potencijalnog razvoja koji se ne može realizirati u predvidivom razdoblju i za koje ne postoji dovoljan stupanj istraženosti.

Page 23: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

23

Karakteristike polaznog momenta, naslijeđene teškode i neizvjesnost uvjeta privređivanja namedu definiranje osnovnih pravaca razvoja i strategije razvoja.

Ciljevi su razvoja u prostoru u funkciji ostvarivanja trajnih ciljeva dugoročnog razvoja i to:

· optimalnog korištenja prostora uz puno vrednovanje svih dijelova prostora

· jačanja osnovnih subjekata razvoja kao izvora inicijative

· promjene odnosa prema prirodnim resursima koja treba rezultirati racionalnim korištenjem obnovljivih i neobnovljivih prirodnih resursa neophodnih za razvoj sadašnjih i bududih generacija

· osiguranja prostornih uvjeta za ravnomjerniji gospodarski razvoj i razmještaj stanovništva u prostoru grada

· osiguranja prostornih uvjeta za optimalni razvoj prometnog, vodno-gospodarskog i energetskog sustava u skladu s potrebama gospodarstva i stanovništva, a prema materijalnim mogudnostima države

· zaštite i oplemenjivanja okoline uz očuvanje prirodne i ekološke ravnoteže.

U odabiru prostorno-razvojne strukture, s obzirom na prirodne resurse područja te naslijeđeno stanje u prostoru, ključnu ulogu s gledišta korištenja prostora imaju poljoprivreda, šumarstvo, industrija i turizam.

Kapaciteti i način na koji se razmještaju djelatnosti u područjima ovise o strukturnim obilježjima, krajobraznim značajkama te dosadašnjem opteredenju prostora i okoliša.

Izuzimaju se zaštidene cjeline na kojima ne vrijede opdi kriteriji lociranja, nego se primjenjuju posebni uvjeti korištenja i zaštite prostora.

Turizam u ciljevima prostornog razvoja grada Karlovca

Potrebno je istražiti veličinu, strukturu, specifična obilježja, kvalitetu i kapacitete mogude turističke ponude značajne za razvitak grada Karlovca s obzirom na raspoloživi prostor, njegovu kvalitetu, odnos prema drugim korisnicima prostora, njegovu ulogu inicijatora i jednog od temeljnih pokretača gospodarskog i društvenog razvitka, vezano uz turističku potrošnju. Karlovac u kontinentalnom turističkom području predstavlja turističko središte makroregionalnog značaja.

· Vode, šume, područja pod specijalnim režimima zaštite te ruralna područja okosnica su bududeg stacionarnog turizma.

· Naselja i gradsko središte Karlovac posebno, nužno je revalorizirati u kontekstu nadolazedeg trenda tzv. ''turizma gradova'', dok globalnu geoprometnu poziciju valja dugoročno valorizirati kroz intenzivniji razvoj tranzitnog i izletničkog turizma.

· Razvoj turizma potrebno je integrirati s revitalizacijom kulturnog identiteta.

· Važno je turistički aktivirati područja pod posebnom namjenom (vrijedni dijelovi prirodne baštine).

· U okviru načela održivog razvoja cilj je konvertirati prirodna i kulturna dobra u gospodarska dobra, odnosno atrakcijske osnove turističke ponude.

Page 24: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

24

· Grad Karlovac djelomično treba razvijati kao turistički grad s naglašenim komponentama kulturnog i tranzitnog turizma.

· Potrebno je afirmirati lovstvo i ribolovstvo te ostale športske aktivnosti u sklopu turističke ponude (vodeni športovi i kupališta).

· Bitno je snažnije afirmirati razvitak seoskog turizma.

· Razvoj turizma treba prilagoditi zaštiti prirodne i kulturne baštine, tj. utvrditi kapacitete turističke ponude do određenog limita, vodedi računa da povedani razvitak turizma ne ugrožava okoliš, ved da su te djelatnosti usklađene u razvoju.

Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti – turizam

Turizam je gospodarska grana grada koja se u suvremenom razvitku te djelatnosti proširuje na gotovo sva područja (u smislu prostora) i na sve ostale djelatnosti, odnosno gospodarske grane, te kao takva neprijeporno predstavlja jednu od glavnih okosnica razvitka.

Iako prostor grada spada u turistički atraktivnije dijelove kontinentalne Hrvatske, a grad Karlovac prema Strategiji i Programu prostornog uređenja Države predstavlja makroregionalno središte kontinentalnog turističkog područja, on je ujedno i jedan od turistički najslabije razvijenih područja.

Prednost područja zbog izdašnosti turističkih resursa i atrakcija traži da se jače naglasi važnost integriranja prostorno-ekološke, kulturne i prometne politike s globalnom turističkom politikom.

Suvremeni trendovi turističkog razvoja ukazuju na porast turističkog značaja područja grada Karlovca. Značajke ''novog'' turizma dovele su do bitnih promjena na turističkom tržištu. Turistička potražnja sve se više segmentira i značaj dobivaju tzv. ostale vrste turizma (npr. športsko-rekreacijski, športsko-ribolovni, ronilački, biciklistički, konjički, zeleni turizam, ekološki turizam, baštinski turizam, seoski turizam, kulturni turizam… svi vezani na značajke turističke atrakcijske osnove kojom grad Karlovac raspolaže.) Vizitacijski aspekt turizma dobiva ravnopravni status s onim stacionarnim.

Bogatstvo prirodnih resursa riječnih tokova, kulturnih i sakralnih objekata, lovišta, kao i geoprometni položaj i blizina Zagreba, komparativne su prednosti prostora grada Karlovca zbog kojih turistička djelatnost na području ima potencijal kao jedna od budude najznačajnijih djelatnosti u razvoju gospodarstva grada Karlovca. Svi oblici tzv. "novog turizma" (lovni, kulturni, poslovni, riječni, tranzitni, seoski, vjerski, izletnički) imaju uvjete na području, međutim ne postoje institucije za osmišljavanje, organizaciju i realizaciju u turizmu.

Stupanj turistifikacije je stupanj turističke opremljenosti, a podrazumijeva skup značajki bitnih za turističke atrakcije (očuvanost, prezentabilnost, dostupnost javnosti, obilježavanje, turističku interpretaciju, turističku signalizaciju, postojanje informacijskih i/ili promocijskih materijala itd.).

U okviru spomenute filozofije novog turizma, zatim načela održivog razvitka,

načela razvitka ruralnog prostora, spoznaje konverzijske sposobnosti održivog

turizma da prirodna i kulturna, čak i nematerijalna dobra konvertira u

gospodarska dobra, a da ona pri tom ne gube svoje zaštitne značajke, te

dakako, bogate i raznovrsne turističke atrakcijske osnove, valja tražiti koncept

turističke ponude grada Karlovca.

Page 25: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

25

Turističko-ugostiteljska djelatnost na području grada Karlovca dostigla je najnižu razinu u zadnjih par desetljeda (opravdano stagniranje odnosi se na lovni turizam; osnovni uzrok za to je visok stupanj miniranosti lovišta).

Nužan je razvoj osmišljenih turističkih proizvoda koji čini osnovicu za razvoj djelatnosti opdenito. Potrebno je proširenje ponude uvođenjem novih sadržaja.

Obnova postojedih i uređenje novih smještajnih kapaciteta prioritetni su zadaci. Za to su potrebna značajna kapitalna ulaganja. Uz to, bit de prijeko potrebno osigurati šira i produbljenija organizacijska i upravljačka znanja kao ključne preduvjete dinamiziranja poslovanja turističkog sektora. Samo na toj osnovi mogude je snažnije utjecati na brzi oporavak i razvoj cjelokupnog gospodarstva. Moraju se rješavati infrastrukturni problemi, osigurati i provoditi svekolika zaštita okoliša i krajolika, primjenjivati specifična rješenja pri svakoj turističkoj investiciji, posebno vodedi računa o ograničavajudim demografskim čimbenicima, brižno upravljati turističkim resursima i tako stvarati preduvjete za uspješan razvitak turizma.

Strateški resurs turizma je visoko vrijedan prostor čija de vrijednost dugoročno rasti. Rijeke, područja pod specijalnim režimima zaštite i ruralna područja okosnica su bududeg stacionarnog turizma. Naselja i gradove posebno nužno je revalorizirati u kontekstu nadolazedeg trenda tzv. ''turizma gradova'', dok globalnu geoprometnu poziciju valja dugoročno valorizirati i kroz intenzivniji razvoj tranzitnog i izletničkog turizma.

Motiviranjem lokalne zajednice treba stvarati uvjete za poboljšanje ukupnog životnog ambijenta i tako osigurati potreban standard i turizmu i stanovništvu. Zato de se poticati oblici ponude integrirani u ukupnu strukturu prostora-naselja, a samo iznimno formirati izdvojene komplekse.

Prostorni razmještaj i kapaciteti temelje se na smjernicama Strategije prostornog uređenja i planova prostornog uređenja.

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti

Razvoj turizma na području grada Karlovca temeljen je na posebnim dokumentima "Studiji razvoja turizma Karlovačke županije" i "Strateškom marketinškom planu turizma Karlovačke Županije", a s gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u prostoru veže se prvenstveno uz:

a) Karlovac – povijesni grad sa svojom fortifikacijskom urbanom jezgrom ("Zvijezdom"), "Grad na četiri rijeke" čija prirodna, graditeljska i kulturna baština nije dovoljno korištena u turističke svrhe;

b) kulturno-povijesne lokalitete na području čitavog grada Karlovca, naročito Stari grad Dubovac;

c) tokove četiri rijeke koje čine ujedno i glavnu prirodnu atrakciju ovog kraja;

d) lovna područja;

e) seoski turizam – ruralna područja prema interesu privatnih poduzetnika;

f) cijeli niz atraktivnih šumskih, brdskih i brežuljkastih predjela, voda tekudica i akumulacija pogodnih za šport i rekreaciju zbog privlačnosti šetnje, planinarenja, lova i ribolova;

g) tranzitni turizam kao izraz specifične potrebe turističke potrošnje putnika koji koriste razne pratede sadržaje, i to uglavnom na prometnicama međunarodnog značaja ili državnim prometnicama na kojima se odvija značajniji promet na dulje relacije.

Page 26: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

26

2.2.2 Generalni urbanistički plan grada Karlovca(GUP)4

Polazišta

GUP grada Karlovca temeljni je dokument uređenja prostora grada. Za njegovu uspješnu izradu i provedbu važno je učešde svih korisnika prostora, a posebice onih koji de biti nositelji razvoja grada – gradske uprave, predstavnika gospodarstva, uglednih građana te stručnih službi.

Područje grada Karlovca za koje se izrađuje generalni urbanistički plan zauzima površinu od 2.662,30 hektara što iznosi 6,7% površine grada Karlovca (teritorijalno-upravne jedinice kao posebne jedinice lokalne samouprave).

Pretpostavljen razvoj Karlovca obilježit de nekoliko karakterističnih razdoblja:

- U prvom razdoblju planskoga razvitka grad Karlovac treba obnoviti i razvijati sekundarne funkcije.

- Promjene proizvodne gospodarske strukture odvijat de se postupno u drugom razdoblju razvitka grada slijededi opdi trend razvitka europskih gradova u kojima jača značaj prometa, uprave, trgovine i usluga.

- U tredem razdoblju, a nakon postignutoga gospodarskog napretka, očekuje se intenzivniji razvoj kvartarnih funkcija – kulture, obrazovanja, turizma, rekreacije – a nužno je i uspješnije provoditi mjere zaštite okoliša i kulturnih dobara.

CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

Prostornim uređenjem osigurava se racionalno i svrsishodno gospodarenje, zaštita i upravljanje prostorom grada kao posebno vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom. Opdi prostorno-razvojni ciljevi su osnaživanje prostorno-razvojne strukture, povedanje vrijednosti prostora i okoliša, povedanje kakvode življenja, razvoj komunalne infrastrukture te uklapanje u europske razvojne sustave.

Gospodarsko-razvojni okvir određen je težnjom da se unaprijedi učinkovitost gospodarstva prilagođenog tržišnim uvjetima, ali uz nužno uvažavanje prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti koje se prepoznaju kao prostorni identitet.

U Prostornom planu uređenja grada Karlovca (PPUG) postavljen je cilj da se zaustavi pretjerani rast županijskoga središta Karlovca, odnosno da se ograniči na 65.000-70.000 stanovnika, te da se potiče rast okolnih prigradskih naselja. U tom je smislu PPUG Grada Karlovca (2002.) smanjio obuhvat GUP-a Karlovca na površinu od 2.662,30 hektara.

CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA GRADSKOGA ZNAČAJA

Ciljevi prostornog razvoja gradskoga značaja mogu se iskazati u nekoliko bitnih težnji:

- ravnomjerno i usklađeno razvijanje cijeloga gradskoga prostora,

4 Ovdje se daje izvod iz cjelokupnog dokumenta za područje turizma

Page 27: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

27

- racionalno korištenje i namjena prostora čuvajudi naslijeđena kulturna dobra, šumske površine te podzemne i nadzemne vode,

- obnova (revitalizacija) i uređenje povijesnoga gradskog središta (posebice ''Zvijezde''),

- osigurati zadovoljavajude stambene predjele koji de omoguditi ugodan život u gradu manje gustode i više perivojnih i pejsažnih površina,

- osigurati prostore za gospodarski razvoj koji de omoguditi održivost gospodarskih ciljeva, ali i sačuvati prepoznatljive vrijednosti gradskog prostora,

- osigurati zadovoljavajude prostore za javne i društvene namjene koje de unaprijediti gradski prostor ne samo svojom funkcijom, nego i stvarajudi vrijedne i promišljene javne gradske prostore,

- osigurati potrebne prostore za razvoj turizma, športa i rekreacije, ne samo za stanovnike Karlovca nego i za goste – domade (Zagrepčani i stanovnici drugih obližnjih gradova) i strane (na putu do Jadrana ili s Jadrana),

ZNAČAJ POSEBNIH FUNKCIJA GRADA

Značaj posebnih funkcija Karlovca iskazat de se kroz nekoliko urbanistički i prostorno-planski glavnih tema koje ukazuju na značaj posebnih funkcija grada u bududnosti. Te su mogudnosti ovim GUP-om potvrđene i formalno-pravno učvršdene. GUP utvrđuje mogude prostorne scenarije, nudi dugoročnu viziju razvoja grada, ukazuje na nužnu infrastrukturnu opremljenost. Na građanima i gradskoj upravi ostaje da taj scenarij prepoznaju i da ga dalje smišljeno i organizacijski oživotvore u onoj mjeri i onim redom prvovažnosti koji de se pokazati opravdanom.

Kako bi se grad u bududnosti razvijao skladno i prepoznatljivo, svrsishodno i racionalno, društveno korisno, gospodarski i ekološki održivo te tehnički-infrastrukturno primjereno, nužno je slijediti sljedede smjernice:

- uvažavanje javnog interesa koji ne smije biti obezvrijeđen privatnim interesima,

- poštivanje ''prava tredih'', što u urbanističkom smislu podrazumijeva obzirno ponašanje prema svima u bližem i širem okruženju, uz uvažavanje jednakovrijednih prava svih vlasnika nekretnina i svih građana,

- uvažavanje principa dugoročnog razvoja jer pravo na grad nemaju samo aktualni naraštaji i trenutne političke opcije, ved je grad uvijek bio, grad jest i grad mora osigurati održiv prostor življenja također i svim bududim naraštajima koji ne smiju biti lišeni prostornih ili drugih vrijednosti koje smo nerazborito i sebično potrošili,

- održivo gospodariti prostorom kao najvrjednijim nacionalnim resursom, vodom i drugim temeljnim vrijednostima grada i njegova pejsažnog okruženja – makar se za održivost morala platiti viša cijena;

- oživotvorenje urbanističkih planova mora se temeljiti na stručnim principima, ekološki održivim polazištima, na principima ''zdrave pameti'' i razboritosti,

- provedba urbanističkih zamisli i dokumenata prostornog uređenja mora se temeljiti na jasnoj prostornoj strategiji upravljanja gradom, što podrazumijeva određivanje redoslijeda prvovažnosti pojedinih dijelova grada, pripremu zemljišta za gradnju (projektnu, vlasničko-pravnu, komunalno tehničku i dr.).

Page 28: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

28

KARLOVAC – GRAD NA RIJEKAMA I NA VODI

Često se Karlovcu dodjeljuje epitet grada na četiri rijeke, međutim grad samo djelomice živi na rijekama i samo dijelom ima gradsko lice na rijekama. Tri su karlovačke rijeke u obuhvatu GUP-a: Kupa, Korana i Mrežnica. Grad je samo u središnjem dijelu došao na rijeku Kupu, ali najčešde s okrenutim začeljima. Na Koranu je grad izašao samo u predjelu Vunskoga polja i Vrbanideva perivoja, i to s hotelima i kupalištima. Mrežnica se uopde ne doživljava kao gradska rijeka jer je stanovanje odmaknuto od nje, a u manjem dijelu na obali rijeke smještene su industrijske građevine.

Generalnim urbanističkim planom žele se afirmirati karlovačke rijeke kao gradske rijeke na način da grad dođe do rijeke i da se rijeke ugrade u gradsko tkivo i svakodnevni život. To se može postidi na sljededi način:

- uređenjem riječnih obala i pojasa uz rijeke s drvoredima i šetalištima (Korana, Mrežnica, djelomice Kupa);

- stambenim ulicama s drvoredima ako je stanovanje predviđeno uz rijeku (namjena Z4-d uz obale Kupe);

- izgradnjom stambenih zgrada s glavnim pročeljima prema rijeci (uz obale Kupe);

- izgradnjom turističkih, športskih, rekreacijskih i zabavnih građevina i sadržaja s javnim perivojnim i šetališnim prostorima (pretežito uz rijeku Koranu);

- uvođenjem kanala (makar i na metaforičan način u obliku travnatih depresija) u nova stambena naselja (Drežnik, Hrnetid).

KARLOVAC – GRAD KULTURE I TURIZMA

Karlovac posjeduje preduvjete nužne za razvoj kulturnog i rekreacijskog turizma, no turistička je djelatnost tek u začecima i gospodarski je nisko dohodovna. Karlovac treba učiniti gradom kulture i turizma, prepoznatljivim u Hrvatskoj i izvan Hrvatske. To se može postidi stavljanjem u turističku funkciju svih karlovačkih resursa, koji su danas potpuno neiskorišteni, neumreženi i bez uobličene strategije i pokretačkog programa. U kulturno-turističko-gospodarskom smislu treba iskoristiti sljedede:

- Afirmirati ZVIJEZDU kao renesansno-barokni grad europske prepoznatljivosti koji je danas, nažalost, anoniman i nepoznat - jednako u Hrvatskoj kao i u Europskoj uniji. Neophodna je dugoročna strategija i program obnove i revitalizacije Zvijezde. Preduvjet za pokretački program treba biti Urbanistički plan uređenja (UPU) kojim de se utvrditi svi mjerodavni urbanistički, konzervatorski, arhitektonski, programski, gospodarski, prometni i drugi čimbenici. Afirmacija Zvijezde znači ''brendiranje'' Karlovca u Hrvatskoj, ali i u Europskoj uniji i svijetu, jer malo je gradova koji imaju tako sačuvanu i vizualno dopadljivu renesansno-baroknu jezgru s pejsažnom ovojnicom i rijekama.

- Učiniti vidljivim, dostupnim i u javnosti prepoznatljivim sve ostale kulturno-povijesne vrijednosti Karlovca koje su potanko navedene i opisane u GUP-u te su određene granice zaštite i uvjeti ponašanja prilikom gradnje i uređenja.

- Unaprijediti športsko-rekreacijske, kupališne i zabavne sadržaje i prostore koje valja uključiti u turističku gospodarsku strategiju i poduzeti odgovarajude aktivnosti za uobličenje i jačanje kulturnog i športsko-rekreacijskog turizma.

Page 29: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

29

- Razviti gradsku hotelsku mrežu što podrazumijeva izgradnju novih hotela (Zvijezda, Luščid, Gaza, ušde Mrežnice u Koranu), obnovu postojedih hotela (hotel na Korani) te izgradnju i uređenje drugih turističkih sadržaja (auto-kamp na ušdu Mrežnice u Koranu, pansioni i mali obiteljski hoteli u različitim gradskim predjelima i dr.).

KARLOVAC – GRAD ŠPORTA, REKREACIJE I ZABAVE

Tradiciju športa i rekreacije u Karlovcu treba nadalje njegovati i unaprjeđivati te učiniti Karlovac prepoznatljivim gradom sa športsko-rekreacijskim, kupališnim i zabavnim sadržajima – i to ne samo u lokalnim okvirima, nego i za šire područje sjeverozapadne Hrvatske, posebice Zagreba. Stoga se Generalnim urbanističkim planom stvaraju pretpostavke za izgradnju i uređenje sadržaja koji mogu omoguditi ''brendiranje'' Karlovca kao grada športa, rekreacije i zabave:

- športsko-rekreacijski centar i brojni športski sadržaji s obje strane rijeke Korane;

- vedi športsko-rekreacijski sadržaji (građevine) u predjelima stanovanja (S) i namjene M3 (prostori od posebnoga gradskog interesa) - posebice u Drežniku, Hrnetidu, Borlinu, Luščidu i Švarči;

- zabavni parkovi na Srebrenjaku (Švarča) te na Korani (umjesto ''auto-kampa'') – zabavni parkovi u svijetu prepoznati su kao turistički i dohodovno važni gradski sadržaji, a u Hrvatskoj su potpuno zanemareni.

ODABIR PROSTORNE I GOSPODARSKE STRUKTURE

Osnovnom namjenom prostora osiguravaju se prostori (površine u gradu) za daljnji razvoj naselja, gospodarskih djelatnosti i infrastrukturnih sustava na način da se očuvaju naslijeđene i prirodne vrijednosti.

Građevni i drugi zahvati u prostoru trebaju se oslanjati na sljededim načelima:

- tehnološka i organizacijska poboljšanja (gospodarstvo, infrastruktura),

- korištenje rezervi postojedeg (izgrađenog) gradskog prostora za stanovanje (naselja) i druge djelatnosti,

- sanacija područja i mjesta izrazite ugroženosti okoliša,

- usmjeravanje izgradnje u predjele s dovoljnim kapacitetima postojede infrastrukture,

- ograničeno korištenje prostora predviđenog za razvoj, koji se ne može ostvariti u predvidivom razvoju za koje ne postoji dovoljan stupanj istraženosti,

- unaprjeđenje ekološke i socijalne funkcije šuma, te povedanje njihove zaštite od onečišdenja,

nametnika i bolesti te drugih negativnih čovjekovih utjecaja,

- prostorni razmještaj proizvodnih kapaciteta temeljiti na široj mreži manjih i raznolikih proizvodnih jedinica i daljnjem razvoju ved formiranih i/ili nedovršenih gospodarskih cjelina,

- težiti razmještanju proizvodnih pogona iz užega gradskog područja u vede gospodarske predjele izvan obuhvata GUP-a ili na rubnim područjima, a napuštene industrijske prostore prenamijeniti u sadržaje primjerene užem gradskom prostoru,

Page 30: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

30

- osigurati pretpostavke za intenzivan turistički razvoj (''turizam gradova''), posebice za razvoj kulturnog, tranzitnog i izletničkog turizma.

PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

Obilježja razvoja grada Karlovca u mnogome su istovjetna s opdim obilježjima razvoja manjih kontinentalnih gradova srednjeeuropskih država, a čine ih promjene opdih gospodarskih, socioloških i ekoloških uvjeta uređenja, korištenja i zaštite prostora. Za povedanje kvalitete života u gradu i afirmaciju grada odgovarajude njegovu regionalnom značaju potrebno je osuvremeniti i unaprijediti sve činitelje urbaniteta. Činitelji urbaniteta jesu kakvoda i stupanj uređenosti i opremljenosti javnih prostora i komunalne infrastrukture, kakvoda stanovanja, uvjeti rada i socijalna sigurnost, sadržaji područja kulture, obrazovanja i zdravstva, prometna povezanost i dostupnost, oblikovne posebnosti gradske strukture i drugo. Kako bi ostvario napredak, grad treba jačati gospodarske, proizvodne, trgovačke, transportne i turističke funkcije brižnim odabirom ponuđenih programa izgradnje te racionalnim korištenjem prostora. Ističe se potreba preobrazbe industrije s prijelazom na naprednije tehnologije i na više razine dohodovnosti, poticanjem razvoja suradnje gospodarstva i znanstveno-istraživačkih ustanova.

Ovim GUP-om usmjeravaju se aktivnosti uređenja i korištenja prostora na dovršenje građenja u postojedim prostorima te na poboljšanje kakvode življenja u svim dijelovima grada.

Dugoročni ciljevi razvoja grada Karlovca su ponajprije: povedanje životnoga standarda i socijalne stabilnosti unaprjeđenjem gospodarstva i komunalne opremljenosti; zaštita okoliša, prirodnih i kulturnih dobara te racionalno gospodarenje i korištenje prostora. Gospodarstvo treba razvijati prvovažno unutar postojedih gospodarskih područja, a zatim postupno zauzimati planirane površine, što upuduje na racionalno korištenje prostora i ograničavanje nepotrebnog zauzimanja zemljišta bez stvarne potrebe. Prostorni razvoj grada Karlovca u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Karlovačke županije temelji se na komparativnim prednostima smještaja u prostoru, prirodnoj i izgrađenoj strukturi, a posebice u odnosu na:

- prometnu povezanost – područje čijim središnjim dijelom prolazi europski cestovni i željeznički smjerovi, na putu od kontinenta prema Jadranskom moru, blizina Zagreba;

- pretežito neizgrađen krajolik u dodirnom pojasu s gradom, što pruža ekološko ozračje u funkciji primjene sintagme ''zdravog grada'' i korištenja ambijenta za športske i rekreacijske aktivnosti;

- graditeljsko naslijeđe – prostor graditeljskoga nasljeđa osobitih vrijednosti i zanimljivosti (''Zvijezda'' kao renesansni grad);

- gospodarstvo – tradicija proizvodnje (obrtništva i industrije);

- infrastrukturne magistralne pojaseve;

- upravne i administrativne funkcije (Karlovac je sjedište županije) i dr.

Za prostorni razvoj grada Karlovca treba iskoristiti te navedene i druge prednosti u funkciji gospodarskog i urbanističkog razvoja grada kao prostora ugodnog za stanovanje, povoljnog za turizam, šport i rekreaciju (ne samo za stanovnike Karlovca i županije, nego također Zagreba i cijele regije), a ujedno prostora pogodnog za rad (proizvodnja, usluge).

Unutar područja obuhvata GUP-a značajne su površine posebno vrijednog graditeljskog naslijeđa ''Zvijezde'' i starog dijela središta grada s gradskim perivojima, vrijedne površine za šport i rekreaciju te prirodna područja obale Korane, Kupe i Mrežnice. Ove vrijednosti treba primjereno štititi, uređivati

Page 31: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

31

i turistički afirmirati s ciljem promidžbe grada te očuvanja i unaprjeđenja njegova prepoznatljiva identiteta. Dosadašnja izrazito industrijska obilježja treba nadomjestiti vrednovanjem, korištenjem i unaprjeđenjem prostora na temelju komparativnih prednosti koje čine prometni položaj te zaštideno graditeljsko i prirodno naslijeđe, uz potrebu razvoja kulture, obrazovanja i tranzitnog turizma.

Unaprjeđenje i razvoj turizma treba temeljiti na kulturnim i prirodnim dobrima, športsko-rekreacijskoj ponudi te prednostima smještaja na međunarodnim prometnim smjerovima.

PRIKAZ GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Ovim GUP-om stvoreni su svi potrebni prostorno-planski preduvjeti za razvoj raznih gospodarskih djelatnosti u Karlovcu kao županijskom središtu. Pod gospodarskom namjenom smatraju se:

gospodarska namjena – proizvodna (pretežito industrijska, pretežito zanatska), gospodarska namjena – poslovna (pretežito uslužna, poslovno-prodajno-trgovačka, pretežito komunalno-uslužna – servisna) te ugostiteljsko-turistička namjena (pretežito turistička – hoteli i moteli, pretežito turistička – izletišta i kampovi).

TURISTIČKA GOSPODARSKA NAMJENA (planske oznake T1 i T2) predviđena je u središnjem dijelu grada uz obalu rijeke Korane (u širem predjelu kupališta na Korani) te na ušdu Mrežnice u Koranu. Hotelska namjena moguda je također u predjelima mješovite namjene, u predjelima poslovne namjene, kao i u planiranim predjelima Drežnika i Hrnetida (ako se predvidi podrobnijim urbanističkim planovima).

U odredbama za provođenje planirane su sljedede vrste gospodarskih namjena: proizvodna, poslovna i turistička. Područja za turističku namjenu označena su slovom ''T''. Planirane su sljedede namjene:

pretežito turističko-ugostiteljska (hoteli i moteli) (T1) – za gradnju svih vrsta hotela utvrđenih ''Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli'', osim turističkog naselja i turističkih apartmana;

turističko naselje (T2) – za gradnju ''etno'' naselja poput depadanse kod Starog grada Dubovca;

kamp (T3) – za gradnju novih zgrada i rekonstrukciju postojedih zgrada u poslovnom krugu postojedeg kampa.

Page 32: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

32

3 INVENTARIZACIJA RESURSA ZA RAZVOJ TURIZMA GRADA KARLOVCA

Temeljem odluke projektnog tima resursna osnova u ovom poglavlju daje se u osnovnim naznakama. Registar turističke resursne osnove grada Karlovca još nije izrađen, premda TZ grada Karlovca od 2008. godine nastoji uvrstiti taj projekt u programe rada, odnosno proračune. Kvalitetna i detaljna resursna osnova temelj je za sve ostale planove. Preporuka je projektnog tima da izrada registra bude prioritetan projekt za TZ grada Karlovca. U nastavku daje se pregled opdih i gospodarskih značajki grada Karlovca te se daje pregled osnovnih prirodnih i antropogenih turističkih resursa. Detaljnije se razrađuju društvena događanja kao značajan antropogeni resurs za turizam grada. Poglavlje završava analizom smještajnih kapaciteta grada Karlovca.

3.1 OPĆE ZNAČAJKE GRADA KARLOVCA

Grad Karlovac nalazi se 56 kilometara jugozapadno od Zagreba i 130 kilometara istočno od Rijeke.5 Prema Popisu stanovništva za 2011. godinu, grad Karlovac imao je ukupno 55.981 stanovnika.6 Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, gdje počinje bregoviti i planinski dio Hrvatske prema Mediteranu. Ima umjereno kontinentalnu klimu koju odlikuju vrlo izražena godišnja doba – ljeta vruda s čestim pljuskovima, zime hladne sa snijegom koji se zadržava u prosjeku 40 dana, proljeda i jeseni duge i blage. Padaline su izrazitije u jesen i zimi te slabije ljeti i u proljede. Nalazi se na raskrižju najvažnijih hrvatskih i europskih autocesta te kroz njega prolaze svi prometni tokovi između sjevera i juga Hrvatske. Karlovac je udaljen od zračne luke Zagreb (Aerodrom Pleso) 55 kilometara. Danas kroz Karlovac prolaze autocesta, državne ceste, željeznička pruga Zagreb – Rijeka i Zagreb – Split te brojne druge ceste, što mu daje status važnog prometnog križišta i tranzitnog grada.7 Željeznički promet zaostaje za cestovnim prometom kada se uspoređuje koji je od navedenih bolje iskorišten u turističke svrhe.8 Uz povijesne ceste Karolinu (Karlovac – Bakar, građena 1726.-1733.), Josephinu (Karlovac – Senj, građena 1775.- 1779.) i Louisianu (Karlovac – Rijeka, građena 1805.-1813.), iako lošijih prometno-tehničkih značajki, na periferiji grada Karlovca nalazi se i suvremena autocesta koja povezuje srednju Europu i podunavske zemlje s Jadranskim morem.9 Novoizgrađena autocesta odgovara europskim standardima za prometnice velikog značaja – autocesta Zagreb (A1) – Karlovac (A1) – Rijeka (A6) i autocesta Zagreb (A1) – Karlovac (A1) – Split (A1). Otvorenjem dionice autoceste od Karlovca do Vukove Gorice značajno se rastereduje promet kroz grad Karlovac jer ista preuzima oko 40% prometa koji se dotada odvijao kroz grad. Izgradnjom autoceste Zagreb (A1) – Karlovac (A1) – Split (A1) rastereduje se i smanjuje frekventnost prometnog pravca državne ceste (D1). Državne ceste koje prolaze kroz grad Karlovac su:

Karlovac (D1) – Plitvice (D1) – Knin (D1) – Split (D1),

Karlovac (D6) – Jurovski Brod (D6) – Slovenija (D6),

Karlovac (D3) – Delnice (D3) – Rijeka (D3) te

Karlovac (D36) – Lasinja (D36) – Sisak (D36).

5 Prema Studiji odrţivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac, Muze d.o.o., Zagreb, 2009., str. 19

6 www.dzs.hr

7 Prema Karlovačkom leksikonu, Školska knjiga, Zagreb, 2008. god., str. 266

8 Cindrić, Z., Učinci turističke 2001. godine, Odbor za turizam, Karlovac, 2001. godina, str. 18

9 Dalmatin, A., Turistička monografija Karlovačke ţupanije, Turistička naklada, Zagreb, 2004. god., str. 24.

Page 33: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

33

Područje grada Karlovca, kao jedinice lokalne samouprave, površine je 404,33 km2 i čini 11,16% ukupne površine Karlovačke županije.10 Temeljem Zakona o lokalnoj područnoj (regionalnoj) samoupravi, Karlovac pripada skupini velikih gradova Hrvatske. Grad Karlovac čine 52 samostalna naselja: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vukmanidki, Donja Trebinja, Donje Mekušje, Donji Sjeničak, Gornja Trebinja, Gornje Stative, Gornji Sjeničak, Goršdaki, Husje, Ivančidi Pokupski, Ivankovid Selo, Ivoševid Selo, Kablar, Karasi, Karlovac, Klipino Brdo, Kljaid Brdo, Knez Gorica, Kobilid Pokupski, Konjkovsko, Koritinja, Ladvenjak, Lipje, Luka Pokupska, Mahidno, Manjerovidi, Okid, Popovid Brdo, Priselci, Rečica, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Šebreki, Šišljavid, Tušilovid, Tuškani, Udbinja, Utinja, Vodostaj, Vukmanid, Vukoder, Zadobarje, Zagrad i Zamršje.11

Grad Karlovac s prigradskim naseljima snabdijeva se vodom iz šest vodocrpilišta lociranih uglavnom na području grada uz rijeku Koranu i Kupu. Dva su i lokalna crpilišta nedaleko grada, a to su ''Vukmanid'' i ''Krnjak''. Korišteni crpni agregati i njihova ugradnja različite su vrste, starosti i načina ugradnje, no u osnovi su to visokotlačni agregati. Prosječna starost vodovodne mreže je 20-ak godina, dok su cjevovodi u starom dijelu grada iz 1914. godine.12

Magistralni plinovod Pula – Karlovac duljine 191 kilometar pušten je u rad u studenom 2006. godine. Plinovodom je omogudeno da se prirodni plin iz Jadrana doprema izravno na hrvatsko kopno. Tendencija je opskrbiti kudanstva grada Karlovca i svih gradova Karlovačke županije plinom kako bi se spriječili uobičajeni zimski problemi u nedostatnoj opskrbi različitim oblicima toplinske energije.13 Uporaba plina poželjna je i s gledišta turističkog razvoja. Razmjerno je jeftin energent koji pridonosi i zaštiti okoliša.

3.2 GOSPODARSKE ZNAČAJKE GRADA KARLOVCA

Za grad Karlovac izračunata je vrijednost indeksa razvijenosti od 96,14% odnosno 3,86% ispod prosjeka Republike Hrvatske za 2010. godinu. Postupak ocjenjivanja provodi Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Republike Hrvatske sukladno odredbama Zakona o regionalnom razvoju i Uredbe o indeksu razvijenosti. Indeks stupnja razvijenosti za pojedinu jedinicu lokalne, odnosno područne (regionalne), samouprave izračunava se na bazi pet pokazatelja, i to: 1. stope nezaposlenosti, 2. dohotka po stanovniku, 3. proračunskih prihoda jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne), samouprave po stanovniku, 4. opdeg kretanja stanovništva i 5. stope obrazovanosti, koji u različitim omjerima utječu na njegovu vrijednost.14 Godine 2010. u gradu Karlovcu registrirano je 1036 poduzeda koja su ostvarila ukupan prihod od 5,2 milijarde kuna i zapošljavala 9.692 osobe. Iste godine, bilo je registrirano 1060 obrta, a poljoprivredom se bavilo 1417 poljoprivrednih gospodarstava.15 Analizirajudi poslovanje poduzetnika po gospodarskim granama jasno se može uočiti vodeda uloga triju grana u ukupnim aktivnostima: prerađivačke industrije, trgovine i građevinarstva. Značaj ovih

10 Strategija razvoja grada Karlovca 2012. - 2020., Osnovna analiza - nacrt, Radna skupina 30.03.2012.

11 Ibid

12 Vodovod i kanalizacija Karlovac; http://www.vik-ka.hr (17. 06. 2011.)

13 Plinacro, d.o.o., www.plinacro.hr (20. 06. 2011.) 14

Strategija razvoja grada Karlovca 2012. - 2020., Osnovna analiza - nacrt, Radna skupina 30.03.2012. 15

Ibid

Page 34: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

34

triju gospodarskih grana vidljiv je po njihovom udjelu u ukupnom gospodarstvu grada. Proizvodnja prehrambenih proizvoda zauzima visoko učešde u ukupnim prihodima i rashodima, ali nije izvozno orijentirana. Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda druga je po značaju, ako je promatramo prema rezultatima neto dobiti, izvozu i investicijskoj aktivnosti, ali zapošljava najvedi broj radnika. Međutim, veda zaposlenost kod njih rezultira manjom isplatom plada koje su 18,7% manje od prosjeka u prerađivačkoj industriji grada Karlovca. Proizvodnja strojeva i uređaja ostaje najznačajnija djelatnost na nivou grada. Najvedi je izvoznik i najvedi investitor, a zapošljava skoro četvrtinu svih uposlenih kod prerađivača. Ipak, zabrinjava podatak da sve vedi broj tvrtki u posljednje vrijeme posluje s negativnim financijskim rezultatom. Pored ovih gospodarskih grana, od strateškog značaja za Karlovac, za sadašnjost i bududi gospodarski razvoj, su djelatnosti poljoprivrede i turizma koje Grad Karlovac na izravan i neizravan način posebno potiče.16

Grad Karlovac je slovio oduvijek kao jak obrtnički centar. Međutim, očito je da se obrtnici danas nalaze u vrlo teškoj situaciji. Broj obrta se iz godine u godinu smanjuje, što nije samo posljedica krize unatrag dvije godine, ved sustavnog zapostavljanja ovog vida gospodarskog djelovanja, ali i subjektivnog stanja u samom obrtništvu (nedovoljna suradnja s ''velikim'' gospodarstvom, slaba unutarsektorska povezanost i nelojalna konkurencija).17 U nastavku slijedi tablica 1 koja prikazuje strukturu obrta po djelatnostima u Karlovcu uspoređujudi 2006. i 2010. godinu.

Tablica 1: Struktura obrta po djelatnostima u Karlovcu 2006. i 2010. god.

DJELATNOST/BROJ OBRTA

2006 2010 Indeks Udio u %

Proizvodnja 151 110 72,8 10,4

Usluge 530 404 76,2 38,1

Prijevoz 110 69 62,7 6,5

Ugostiteljstvo 190 149 78,4 14,1

Trgovina 202 206 101,9 19,4

Osobne usluge 80 90 112,5 8,5

Ostalo 17 32 188,2 3

UKUPNO 1280 1060 82,8 100

Izvor: Hrvatska obrtnička komora – Obrtnička komora Karlovačke županije, Karlovac, 2011.

U tablici 1 je evidentno smanjenje broja ugostiteljskih obrta uspoređujudi 2006. godinu s 2010. godinom i to za 21,6%. Struktura obrta ukazuje na nove trendove u obrtništvu grada Karlovca. Dosad tradicionalni proizvodni i uslužni obrti vezani uz proizvodnju različitih proizvoda i uz pružanje ugostiteljskih usluga danas se vedinom zatvaraju, ali se povedava broj obrta osobnih usluga (frizeri, kozmetičari, njega tijela) kao i obrti iz skupine ''ostalo'' (poljoprivrednici i ribarstvo). Broj obrta iz trgovine stagnira zbog dolaska sve vedeg broja velikih trgovačkih lanaca u Karlovac. Opdenito, nestajanje obrta uvelike se odražava na

16 Strategija razvoja grada Karlovca 2012.-2020., Osnovna analiza – nacrt, Radna skupina 30.03.2012.

17 Ibid

Page 35: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

35

financijsko stanje ukupnog gospodarstva grada Karlovca, socijalnu sliku, smanjenje zaposlenosti i povedanje stope nezaposlenosti.18 Tablica koja slijedi prikazuje prosječan broj nezaposlenih u gradu Karlovcu u razdoblju od 2006. do 2010. godine. Tablica 2: Prosječan broj nezaposlenih osoba u gradu Karlovcu od 2006. do 2010. god.

Godina Broj nezaposlenih

Verižni indeks

2006 5693 -

2007 5057 88,8

2008 4337 76,2

2009 4759 83,6

2010 4645 81,6

Izvor: Strategija razvoja Grada Karlovca 2012.-2020., Osnovna analiza – nacrt, Radna skupina, 30.03.2012.

Prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje Područnog ureda grada Karlovca od 2010. godine, od ukupnog broja nezaposlenih 57% su žene. U ukupnoj nezaposlenosti po radnom stažu u gradu Karlovcu 2010. godine prevladavaju osobe s malo radnog iskustva (1335 nezaposlenih osoba ili 31,9% su osobe s 0 ili do 2 godine radnog staža). Najvedi broj nezaposlenih osoba (57,5%) ima srednju stručnu spremu.19

Tablica 3: Nezaposleni u gradu Karlovcu prema ugostiteljskim zanimanjima od 2008. do 2010. god.

Nacionalna klasifikacija zanimanja 2008 2009 2010

(5122112) pomodni kuhar 47 41 24

(5122123) kuhar 45 64 57

(5122312) pečenjar 1 1 0

(5123112) pomodni konobar 38 52 59

(5123122) pipničar 1 0 0

(5123133) konobar 53 65 76

(5123155) natkonobar 2 1 0

(4222124) recepcionar 11 10 6

(4221314) hotelijersko-turistički službenik

15 28 30

(7412132) pekar bureka i pizze 1 10 7

(7412213) slastičar 8 7 9

Ukupno 222 279 268

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područna služba Karlovac, Karlovac, 2011.

18 Ibid

19 Zavod za zapošljavanje, Područni ured grada Karlovca, Karlovac, 2011.

Page 36: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

36

Nezaposleno je 268 osoba sa stručnim zvanjem iz područja ugostiteljske djelatnosti, što čini udio od 6,4% ukupno nezaposlenih osoba u Karlovcu 2010. godine. Konobari su u promatranoj skupini najbrojniji.

Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 2010. godinu, odnosno dobnoj strukturi nezaposlenih osoba, izrazito mlade osobe do 30 godina starosti, odnosno osobe starije od 50 godina čine najrizičniju skupinu osoba koje ne mogu nadi zaposlenje, dok osobe starosti od 30 do 49 godina najlakše pronalaze zaposlenje. Poslovni subjekti u tablici 5 koja slijedi su obveznici predaje godišnjih financijskih izvještaja u Registar financijskih izvještaja koji se vodi kod FINA-e, a to su obveznici poreza na dobit na području grada Karlovca. Obveznici poreza na dohodak nisu u ovim podacima.

Tablica 4: Ukupni prihodi poduzetnika u ugostiteljskoj djelatnosti 2009. i 2010. godine na području grada

Karlovca

Djelatnost Broj

poduzetnika 2009.

Broj poduzetnika

2010.

Ukupni prihodi 2009.

Ukupni prihodi 2010.

Prosječan broj

zaposlenih na bazi sata rada 2009.

Prosječan broj

zaposlenih na bazi sata rada 2010.

DJELATNOST I*

46 53 43.384.000 30.987.000 175 168

SVE DJELATNOSTI

999 1036 5.630.717.000 5.209.315.000 9.96 9.692

udio DJELATNOSTI

I 4,60% 5,12% 0,80% 0,59% 1,80% 1,73%

Izvor: FINA - Godišnja financijska izvješda za 2009. i 2010. godinu

*DJELATNOST I: hotelski smještaj, odmarališta i slični objekti za kradi odmor, djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane, djelatnosti pripreme i usluživanja pida.

Ugostiteljskom djelatnošdu se 2010. godine bavilo 53 poduzetnika (bez obrtnika) što je oko 5% ukupno registriranih poduzetnika na području Karlovca, a broj zaposlenih na bazi sati rada bio je 168 ili 2% u ukupnom broju zaposlenih. Prihodi od ugostiteljske djelatnosti 2010. godine su kod ovih subjekata iznosili 31 mil. kuna što je svega 0,6 % ukupnih prihoda cjelokupnog gospodarstva Karlovca. Turizmom kao gospodarskom djelatnošdu bave se ne u maloj mjeri još i obrtnici te iznajmljivači soba. Bududi da se poslovanje ovih gospodarskih subjekata ne prati na isti način kao poslovanje pravnih osoba, financijski rezultati njihovog poslovanja ovdje ne mogu biti uključeni. Za kategoriju obrtnika ne vodi se službena statistika, stoga se ipak pri prikazu ukupnih prihoda poduzetnika u ugostiteljskoj djelatnosti radi o djelomičnim podacima.

Page 37: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

37

3.3 OSNOVNA OBILJEŢJA RASPOLOŢIVE RESURSNE OSNOVE ZA RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU GRADA KARLOVCA

S obzirom da je turizam po svojoj definiciji kretanje ljudi i privremena promjena boravka u prostoru, a kako bi potencijalni turisti odabrali neki prostor za odredište svog turističkog putovanja, isti mora biti dovoljno atraktivan da privuče njihovu pažnju. Resursi su potencijali koji mogu poslužiti nekoj svrsi tj. prirodna ili antropogena dobra koja se mogu gospodarski valorizirati. Dio su cjeline razvoja određenog geografskog područja, odnosno regije ili zemlje, a bogatstvo resursima komparativna je prednost u gospodarskom razvoju. Turistički resursi moraju imati visok stupanj privlačnosti kako bi svojim svojstvima i karakteristikama privukli određeni segment turističke potražnje.20

Različiti autori različito klasificiraju turističke resurse, ali u vedini podjela turistički resursi dijele se u dvije skupine: prirodne (biotropne) i društvene (antropogene), a unutar te dvije skupine se zatim detaljnije selektiraju. Svaki resurs može biti i turistički, ako ga turisti posjeduju ili mogu posjedivati. Međutim, ta atraktivnost je izrazito subjektivnog karaktera i ovisi o pojedinom potencijalnom turistu. Nema razvoja turizma na pojedinom području, pa makar i marginalnog značenja, ako ono ne posjeduje prirodni ili antropogeni resurs visokog stupnja atraktivnosti. Pojedini resursi prema stupnju atraktivnosti mogu samostalno utjecati na dolazak turista, dok se vedina ostalih pojavljuje u kombinaciji s drugim resursima koji im povedavaju intenzitet atraktivnosti i nazivaju se komplementarnim resursima.21

Iako se atraktivnost pojedinog turističkog resursa temelji na subjektivnom doživljaju potencijalnog turista, ipak je važno analizirati resurse promatrane destinacije kako bi se na taj način dobio popis pojedinih resursa koji bi mogli postati dovoljno atraktivni da privuku pažnju potencijalnih turista. Analizom i inventarizacijom turističkih resursa izdvajaju se oni resursi koji su pogodni za komercijalno korištenje uz istovremenu podjelu resursa prema njihovom nastanku na prirodne i antropogene. Kod iskazivanja turističkih resursa određena je i njihova kontraktivna zona utjecaja na osnovi njihove privlačnosti na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i svjetskoj razini, odnosno veličina potražnje koja gravitira promatranom prostoru.

3.3.1 Prirodni turistički resursi

Prirodni turistički resursi su svi prirodni elementi i faktori visokog stupnja privlačnosti koji su odraz geografske sredine, a mogu se turistički valorizirati. Skupinu prirodnih turističkih resursa čine geomorfološki, klimatski, hidrogeografski, biogeografski i pejsažni turistički resursi.22 Hidrografski turistički resursi su sve vode i vodene površine na Zemlji te podzemne vode koje su privlačne turistima i koje se mogu turistički valorizirati.23 Jedan od važnih atraktivnih elemenata turistima jest čistoda vode. Značenje u turizmu imaju vode na kopnu, a dijele se na površinske: tekudice (rijeke i potoke), stajadice (jezera i bare) te podzemne vode.24 Rijeke mogu biti turistički atraktivne ako svojim karakteristikama omogudavaju bavljenje rekreacijom i športom. Jedan od

20 Vukonić, B., Čavlek, N., (ur.), Rječnik turizma, Masmedia, Zagreb, 2001. god., str. 403

21 Bilen, M., Turizam i prostor, Veleučilište u Karlovcu, Karlovac, 2006. god., str. 38, 40

22 Bilen, M., op. cit., str. 40

23 Vukonić, B., Čavlek, N., (ur.), op. cit., str. 118

24 Bilen, M., op. cit., str. 50

Page 38: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

38

oblika podzemnih voda su termalne vode. Kako bi se termalne vode mogle koristiti u rehabilitacijske ili kurativne svrhe, njihova temperatura mora biti viša od 38ºC. Vode temperature od 25ºC do 33ºC pogodne su za rekreacijske aktivnosti. Mineralne vode sadrže više od 1 g po litri otopljenih čvrstih tvari ili sadržavaju male količine tvari jakog fiziološkog djelovanja. Podzemne termalne vode često sadrže u sebi i otopljene mineralne tvari te se takve vode nazivaju termomineralne vode. U nastavku ovog teksta dat je grubi pregled resursne osnove grada Karlovca s obzirom da de katastar turističke resursne osnove biti izrađen nakon Strategije razvoja turizma grada Karlovca. U gradu Karlovcu, kao i u Karlovačkoj županiji, razvijena je hidrografska mreža i postoji velik broj rijeka, rječica i potoka. Najznačajnije su rijeke Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica koje se odlikuju jedinstvenim karakteristikama te je svaka posebna na svoj način. S obzirom na neravnomjerno raspoređene padaline tijekom godine, često su ove rijeke visokog vodostaja te ponekad i poplavljuju okolna ruralna područja. Zbog velikih dotoka padalinske vode, uzrokovane kišom i snijegom, rijeka Kupa sa svojim pritocima nabuja. Sve do gradnje kanala Kupa-Kupa bile su česte pojave plavljenja grada Karlovca. Sve četiri rijeke su na određenim dionicama pogodne za športsko-rekreacijske aktivnosti poput raftinga, kanuinga, kajakinga i floatinga, i to u proljetnim, jesenskim, ali i ljetnim mjesecima u godini. Posebno se može istaknuti potencijal gradskog kupališta na rijeci Korani gdje je djelomično uređeno Foginovo kupalište registrirano kao prvo riječno kupalište u Hrvatskoj. U neposrednoj blizini grada, u naselju Rečica koje je udaljeno 8 kilometara sjeveroistočno od Karlovca, nalazi se izvorište geotermalne vode. Geotermalno ležište Rečica otkriveno je dvjema bušotinama: Ka-2 i Ka-3 na razmaku od 3 kilometra. Na temelju dubinskih mjerenja temperature u navedenim bušotinama utvrđena je ležišna temperatura od 140 °C protoka od 50 l/s. Salinitet vode je manji od 1g NaCl/dm3 te spada u slatke vode. Toplinska energija geotermalnog izvora može se iskorištavati stupnjevito, Clausius-Rankinovim procesom. Kako bi se osigurala toplinska obnovljivost geotermalne vode i održao ležišni tlak, ohlađena voda treba se utiskivati natrag u ležište. Ekonomskom analizom procijenjena su ukupna investicijska ulaganja potrebna za razvoj geotermalne elektrane te ekonomski pokazatelji isplativosti geotermalnog projekta. Proizvodnja električne energije na lokalitetu Rečica bila bi ekonomski opravdana principom kaskadnog korištenja toplinske energije i visokog stupnja godišnjeg korištenja.25 Gospodarski potencijal geotermalnih izvora u Rečici je sljededi:

1. energetski – toplinska energija vode bi se pretvarala u električnu energiju tijekom cjelogodišnjeg razdoblja, grijali bi se i hladili različiti stambeni i proizvodni prostori,

2. poljoprivredno-gospodarski – za potrebe staklenika i plastenika, za grijanje tla, uzgoj biljnih kultura, ribogojstvo i sl.,

3. turistički – izgradnja različitih turističkih sadržaja s bazenima.

Od ukupne administrativne površine grada Karlovca 34,05% su površine pod šumama. Prema podacima Hrvatskih šuma – Uprava šuma podružnica Karlovac, na administrativnom području grada Karlovca ukupna površina pod šumama iznosi 13 690 ha. Vedi dio šuma je u državnom vlasništvu. Šume kao prirodni resurs uglavnom se promatraju u smislu proizvodnje drva kao sirovine u industrijskoj proizvodnji, no ne smije se zanemariti niti uloga šuma u ostalim gospodarskim djelatnostima kao što su lovstvo i turizam te uloga šuma u održanju ekoloških sustava, a naročito u domeni pročišdavanja zraka i utjecaja na vode.26 Bogatstvo divljači u šumskim prostranstvima i riba u vodama stvara u turizmu mogudnosti za aktivnosti kao što su lov, ribolov, jahanje, fotosafari i sl. Područja bogata određenim vrstama životinjskog svijeta razvijaju i njeguju kulinarske vještine u spravljanju posebnih specijaliteta, što je također važan čimbenik turističke privlačnosti i dio ponude u

25 Kurevija, T., Kljaić, Ţ., Vulin, D., Analiza iskorištavanja geotermalne energije na geotermalnom polju

Karlovac, NAFTA 61 (4), Zagreb, 2010. god., str. 198-202 26

Strategija razvoja grada Karlovca 2012.-2020., Osnovna analiza – nacrt, Radna skupina 30.03.2012.

Page 39: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

39

turizmu.27 Šume u okolici grada Karlovca staništa su brojnih vrsta divljači, iznimne biološke raznovrsnosti životinjskog i biljnog svijeta. Na području grada Karlovca nalazi se 11 lovišta čije površine prelaze administrativne granice grada i imaju ukupno 49 187 ha. Danas se lovom na karlovačkom području bave uglavnom lovci članovi matičnih lovačkih udruga. Od spomenutih jedanaest, dva lovišta su državna, a devet lovišta je županijskih. Glavne vrste divljači u ovim lovištima su srna, obični zec, divlja svinja, fazan-gnjetao, divlja patka i trčka skvržulja. Osim divljači, za lov su značajni i lovački objekti te je evidentirano da se ovdje nalazi 6 lovačkih kuda ili domova.28 Ribolovna područja karlovačke regije čine dionica rijeke Korane od Malida do Karlovca, dionica rijeke Dobre od Bukovja do Gornjeg Pokupja i dionica rijeke Kupe od Gornjeg Pokupja pa sve do Pisarovine, jezero Šumbar i draganidki Ribnjaci.

Grad Karlovac je bogat zelenim površinama, parkovima i šetnicama. Nekoliko je posebno zaštidenih objekata prirode na prostoru grada. U gradu Karlovcu nalaze se tri zaštidena područja:29

• Cret Banski Moravci – zaštiden je 1967. godine odlukom Speleološkog odsjeka Karlovac kao posebni botanički (floristički) rezervat. Ovaj acidofilni cret u vrijeme kada je zaštiden obuhvadao je površinu od 2 hektara i predstavljao stanište za nekoliko ugroženih i rijetkih svojti. Površina današnjeg creta iznosi svega nekoliko metara, što je uzrokovano jakom sukcesijom johe i nepovoljnim klimatskim uvjetima na ovoj geografskoj širini za razvitak cretova.

• Vrbanidev perivoj – zaštiden je 1970. godine rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske kao spomenik parkovne arhitekture. Vrbanidev perivoj podignut je 1896. godine na poticaj tadašnjeg gradonačelnika Josipa Vrbanida. Dio perivoja bio je znanstvenog značaja sa svrhom botaničkog vrta, dok su se u južnom dijelu nalazile kupališne zgrade i hotel. Brojne vrste koje su bile zasađene stradale su tijekom ratova. Kako bi obnovili ovaj perivoj, izrađena je Studija zaštite i obnove Vrbanidevog perivoja, a na temelju nje i Projekt obnove i revitalizacije Vrbanidevog perivoja u Karlovcu. Na osnovu ovih dokumenata grad Karlovac zajedno s Javnom ustanovom za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije ''Natura viva'' obnavlja perivoj.

• Marmontova aleja – zaštidena je 1968. godine i upisana u Upisnik zaštidenih prirodnih vrijednosti kao spomenik parkovne arhitekture. Aleja platana zasađena je na početku Lujzijane 1809. godine kada je posađeno 112 stabala. Uslijed utjecaja štetnih biotičkih i abiotičkih čimbenika na urbano zelenilo, ove stare platane propadaju, ali se i zamjenjuju novima te je sada oko stotinjak platana u drvoredu. Kako bi se što vedi broj starih platana mogao sačuvati, izrađen je Program sanacije i revitalizacije drvoreda platana u Marmontovoj aleji u Karlovcu te su provedena istraživanja zdravstvenog stanja i statike stabala.

Na prostoru Karlovca nekoliko je točaka značajnih panoramskih vrijednosti krajobraza:30

Gornja Trebinja,

vila Anzid,

Kalvarija,

Martinšdak; te osobito vrijednih prirodnih krajobraza:

okolica Starog grada Dubovca,

dio obalnog pojasa vodotoka Male i Velike Utinje, Kupe, Korane i potoka Gradnice.

27 Bilen, M., op. cit., str. 55, 56

28 Strategija razvoja grada Karlovca 2012.-2020., Osnovna analiza – nacrt, Radna skupina 30.03.2012.

29 Ibid

30 Strategija razvoja grada Karlovca 2012.-2020., Osnovna analiza – nacrt, Radna skupina 30.03.2012.

Page 40: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

40

3.3.2 Antropogeni turistički resursi

Antropogeni (društveni) resursi su svi objekti, događanja i procesi vezani uz ljudsko djelovanje u prošlosti i sadašnjosti.31 Možemo ih podijeliti na kulturno-povijesne, etnosocijalne, umjetničke i manifestacijske te ambijentalne resurse. U pravilu, za takve resurse vezani su kradi boravci, a stupanj atraktivnosti pojedinih antropogenih resursa određuje intenzitet i strukturu posjetitelja. Za antropogene resurse uglavnom su vezani posjetitelji više obrazovne i kulturne razine, a to znači i osobe boljih materijalnih mogudnosti i vede potrošnje u turizmu.32 Prema Kušenu33 u skupinu kulturno-povijesnih resursa pripadaju pokretni spomenici (slike), nepokretni spomenici (arheološka nalazišta, spomeničke cjeline, memorijalna područja i građevine), pojedine sakralne građevine (crkve, samostani), pojedinačne profane građevine (dvorci, burgovi, vile, ljetnikovci) te vrtna arhitektura. Navedeni resursi mogu postati i turistički resursi ako posjeduju dovoljno veliku atraktivnost. Grad Karlovac osnovan je 13. srpnja 1579. godine kao tvrđava u ravnici, podno starije utvrde Dubovac. Sagrađen je na mjestu koje se lakše branilo od Turaka. Ime je dobio po austrijskom nadvojvodi Karlu Habsburškom. Građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom.34 Među spomenicima kulture nacionalnog značaja istaknutu važnost u Karlovcu ima povijesna urbanistička cjelina Zvijezda, odnosno uža gradska jezgra grada Karlovca. Bedemi načinjeni od zemljanih nasipa, dodatno opasani šančevima, oblikuju šesterokraku zvijezdu. Na središnjem gradskom trgu nalazi se zavjetni ''Kužni pil'' s likom Bogorodice, izgrađen nakon epidemije kuge 1691. godine. U geometrijskom središtu čitave Zvijezde, pa tako i Trga bana Josipa Jelačida, nalazi se zdenac ukrašen alegorijskim prikazima rijeka.35 Unutar šesterokrake zvijezde koja je građena po renesansnim principima postoji i vedi broj očuvanih građevina, među kojima se ističu ranobarokna župna crkva Svetog Trojstva s franjevačkim samostanom, zrinsko-frankopanski dvor u kojem je smješten Gradski muzej, crkva Sv. Nikole i dr.36 Struktura Zvijezde (gradskog centra) širi se na velikoj površini. Ukupna površina je oko 27.5 hektara. Unutar tog područja nailazi se na objekte različite funkcije kao što su stambeni objekti, uredi, trgovine, parkovi, trgovi i sl. Danas je tradicionalna uloga Zvijezde (gradskog centra) nestala, a njegove funkcije je preuzeo novi institucionalizirani dio između novosagrađenih stambenih zgrada. Zvijezda se pretvara u povijesni park.37 Ona ima izuzetnu vrijednost jer je prvi izgrađeni ''idealni'' grad u duhu renesansnog shvadanja obrambenog i životnog prostora, projektiran prema načelima renesansne arhitekture sa simetričnim kompozicijama primijenjenim na planiranje grada. Zajedno s kasnije izgrađenim gradovima Nove Zamky i Palmanova, predstavlja stilski čist primjer renesansne arhitekture u Europi i svijetu.38 Stari grad Dubovac nalazi se na atraktivnoj lokaciji u gradu Karlovcu u neposrednoj blizini nacionalnog svetišta sv. Josipa koje posjeduje bogatu sakralnu zbirku. Smješten je na umjetnom humku povrh grada. Nastao je kao utvrda srednjovjekovne dubovačke opdine potkraj 12. ili na početku 13. stoljeda.

31 Vukonić, B., Čavlek, N., ur., op. cit., str. 23

32 Bilen, M., op. cit., str. 58

33 Kušen, E., Turistička atrakcijska osnova, Institut za turizam, Zagreb, 2002. godine, str. 97

34 Prema Studiji odrţivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac, Muze d.o.o., Zagreb, 2009., str. 21

35 Ibid, str. 23

36 Klarić, Z., op. cit., str. 23

37 Preporod karlovačke Zvijezde, Upravni odjel za razvoj i europske integracije Karlovačke ţupanije, Karlovac,

2007. god., str. 44, 45 38

Strategija razvoja grada Karlovca 2012.-2020., Osnovna analiza – nacrt, Radna skupina 30.03.2012.

Page 41: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

41

Danas Stari grad Dubovac izgleda kao renesansni kaštel s gotičkim elementima.39 Gradski muzej Karlovac upravlja Branič kulom sa stalnim postavom. Postav trenutno ne prati trendove suvremene prezentacije i ima prostora za osuvremenjivanje ponude. Od ostalih spomenika kulture mogu se izdvojiti sakralni objekti kao što je nacionalno svetište Sv. Josipa na Dubovcu, crkva Majke Božje Snježne na Dubovcu, pavlinski samostan u Kamenskom kod Karlovca te župna crkva sv. Ivana Krstitelja u Rečici. U Karlovcu se nalazi i Vojni kompleks Turanj koji je u ingerenciji Gradskog muzeja. Sadrži dio naoružanja kojim se služila Hrvatska vojska u Domovinskom ratu. Eksponati su topovi, vojna vozila, dijelovi vojnih zrakoplova i različito naoružanje. Postav je na otvorenom, ne napladuju se ulaznice i nije u potpunosti iskorišten turistički potencijal muzeja, iako isti plijeni veliku pažnju. Lokalitet je prema evidenciji TZ grada Karlovca 2011. godine u razdoblju od 17.svibnja do 31. kolovoza posjetilo 23 176 posjetitelja. U gradu Karlovcu djeluju galerija Vjekoslav Karas, galerija Zilik i galerija Ulak. Etnosocijalni resursi su od svih antropogenih resursa najheterogenija vrsta i obuhvadaju čitav niz ostataka materijalne i duhovne kulture jednog naroda: običaje, plesove, hranu, narodne nošnje, rukotvorine, mentalitet ili druge socijalne osobine naroda (gostoljubivost, uslužnost, temperament i sl.). 40 Po tradicionalnim običajima i narodnoj nošnji u pokupskom stilu izdvajaju se naselja karlovačkog Pokuplja u neposrednoj blizini grada Karlovca. Narod toga kraja vrlo je ponosan na svoje običaje, narodnu nošnju i folklor pa ih njeguje u kulturno-umjetničkim društvima. Najvrjedniji dio sačuvane etnološke baštine grada Karlovca su 72 etnološke građevine-tradicijske kude i tradicijske okudnice. Vedina ih se nalazi u dolini rijeke Kupe, u selima Rečica, Pokupska Luka, Šišljavid, Zamršje, ali i u drugim područjima grada Karlovca.41

3.3.3 Društvena dogaĎanja

S obzirom na to da je utvrđeno kako su društvena događanja posebno važan turistički društveni resurs za turističku ponudu grada, ovdje se izdvajaju kao zasebni dio analize. Događanja povedavaju stupanj atraktivnosti turističkom mjestu, regiji ili zemlji u cjelini i time obogaduju sadržaj boravka i stvaraju mogudnost vede potrošnje turista. Događanja prema vrsti mogu se podijeliti na kulturne, umjetničke, folklorne, viteške i povijesne igre, športske, zabavne, poslovne te kongresne ili stručne manifestacije ili skupove. U nastavku slijedi popis društvenih događanja u gradu Karlovcu tijekom kalendarske godine 2011.

39 Studija odrţivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac, op. cit., str. 49

40 Bilen, M, op. cit., str. 62, 63

41 Strategija razvoja grada Karlovca 2012.-2020., Osnovna analiza – nacrt, Radna skupina 30.03.2012.

Page 42: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

42

Tablica 5:Manifestacije u gradu Karlovcu 2011. godine

MJESEC DATUM NAZIV MANIFESTACIJE

SIJEČANJ 10. 01. Malonogometni turnir KaBa 2011

17. 01. ZILIK – Zimska likovna kolonija

28. 01. Nod muzeja

OŽUJAK 08. 03. Dječja fašnička povorka

SVIBANJ 01. 05. Biciklijada

28. 04. - 02. 05. Festival Hermetika

08. 05. Županijska smotra dječjeg folklora

Vikendi u svibnju Proljetne promenade

13. 05. Susret gradova prijatelja djeca

13. 05. - 15. 05. Buba na 4 rijeke

15. 05. Dan obitelji

27. 05. Glazbeni festival Hrvatski pleter

28. 05. - 29. 05. Sajam vlastelinstva Dubovac

28. 05. KLC most wanted

28. 05. Karlovac open 2011

28. 05. Smotra starodobnih vojnih vozila RH

LIPANJ 23. 06. Ivanjski krijes

28. 06. i 29. 06. Međunarodni Etno jazz festival Četiri rijeke

27. 06. - 3. 07. LED festival

10. 06. - 12. 06. Međunarodni VW Tuning show

12. 06. Revija suvremenog plesa i plesnog pokreta Karl. županije

18. 06. Susreti hrvatskih plesnih ansambala

SRPANJ 3. 07. - 9. 07. Međunarodni festival folklora

13. 07. Rođendanski bal

07. 07. - 10. 07. ArtiKA

sredina srpnja Veslačka regata na Kupi

10. 07. Muzejske zgode

sredina srpnja ''Folkloraši svome gradu za rođendan''

KOLOVOZ kraj 8. mj. Koranski susreti

kraj 8. mj. / početak 9. mj. Karlovački Dani piva

27. 08. - 28. 08. Cross country Dubovac 2011.

Karlovac Dance festival

Vaterpolo liga

RUJAN 07. 09. - 10. 09. Filmska revija mladeži

07. 09. - 10. 09. Four river film festival

10. 09. Ljeto na Lujzijani

18. 09. Županijska smotra koreografiranog folklora

LISTOPAD Tradicionalni gljivarski tjedan

16. 10. Karlovačka smotra izvornog folklora

STUDENI 11. mj. / 12. mj. Tradicionalni koncert najuspješnijih udruga Karl. županije

PROSINAC 24. 12. - 07. 01. Božidni sajam

31. 12. Doček Nove godine

Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2011. god.

Page 43: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

43

Premda je vedi dio društvenih događanja tijekom godine namijenjen lokalnom stanovništvu, može se izdvojiti određen broj postojedih događanja koja u vedoj mjeri doprinose turističkoj ponudi:

Karlovački dani piva, Karlstadt festival, Ivanjski krijes, Proljetne promenade, Rođendanski bal, Međunarodni festival folklora, Sajam vlastelinstva Dubovac. Važnije događanje šireg značaja u Karlovcu, ali i Karlovačkoj županiji su Karlovački dani piva koji se temelje na dugogodišnjoj tradiciji pivarstva u Karlovcu. To je ujedno i događanje koje ima vedi intenzitet djelovanja, odnosno domet utjecaja na turiste. Stupanj atraktivnosti Dana piva je međunarodnog dometa i, shodno tome, događanje ima i određeni turistički značaj. TZ grada Karlovca je 2007. godine provodila aktivnost brojanja posjetitelja na Karlovačkim danima piva te na temelju toga postoji podatak procjene ukupnog broja posjetitelja u 10 dana manifestacije: 279.654 posjetitelja (Izvor: Izvješde o manifestaciji 21. Karlovački dani piva 2007. godine, TZ grada Karlovca). Također, 2011. godine TZ grada Karlovca kao izvršni organizator dala je procjenu ukupnog broja posjetitelja u 8 dana trajanja manifestacije: 200.000 posjetitelja (Izvor: Izvješde o manifestaciji 25. Karlovački dani piva 2011., TZ grada Karlovca). Ivanjski krijes, koji tradicionalno 23. lipnja organizira TZ grada Karlovca zajedno s gradskim četvrtima Banija i Gaza, po procjeni organizatora svake godine posjeti 10.000 posjetitelja. Radi se o najdugovječnijem karlovačkom događanju koje datira iz 17. stoljeda, a temelji se na običaju paljenja krjesova večer uoči Ivanja na obalama Kupe.

Proljetne promenade, koje od 2002. godine organizira TZ grada Karlovca, po procjeni organizatora posjeti 500 posjetitelja po svakom događanju (uglavnom se organizira 4 puta tijekom travnja/svibnja). Dnevni program kulturno-zabavnog karaktera odvija se na glavnom šetalištu Karlovčana, popularnoj Promenadi, a namijenjen je prvenstveno obiteljima s djecom.

Sajam vlastelinstva Dubovac organizira se od 2005. godine, kada ga je posjetilo po procjeni organizatora 15.000 posjetitelja. Sajam se sastoji od programa za grupe posjetitelja (radionice) te programa za individualne posjetitelje i građanstvo (vikend program). Organizator je udruga Bratstvo sv. Mihovila (s izuzetkom 2007. godine kada je organizator bila TZ grada Karlovca).

Rođendanski bal organizira udruga Promenada klub, od 2010. godine, na rođendan grada Karlovca 13. srpnja, na trgu bana Jelačida. Za bal se prethodno prijavljuju plesni parovi, a broj parova jednak je broju godina grada (2010. godine 431 plesni par). Bal prati kulturno-zabavni program uz gastronomsku ponudu.

Karlstadt festival je ljetni turistički proizvod grada Karlovca koji obuhvada više događanja, odnosno festivala. Koordinator je TZ grada Karlovca (od 2007. godine), obuhvaden je period od Ivanjskog krijesa sve do Karlovačkih dana piva. Svrha je provoditi jedinstvene promotivne aktivnosti s ciljem promoviranja događanja na nacionalnoj razini. U 2011. godini Karlstadt festival obuhvadao je sljededa događanja: Etno jazz festival, LED festival, Karlovac dance festival, Muzejske zgode, Cross country Dubovac, Rođendanski bal i Međunarodni festival folklora.

Međunarodni festival folklora održava se od 1998. godine. Festival je uvršten u službeni program CIOFF-a (Međunarodnog savjeta organizatora festivala folklora i tradicionalne kulture) koji djeluje pod okriljem UNESCO-a. Svake godine festival započinje svečanom povorkom i otvaranjem koje se održava na košarkaškom igralištu u Šancu, a gostuje minimalno 5 atraktivnih folklornih skupina iz cijelog svijeta. Organizator je Folklorni ansambl Matija Gubec.

Page 44: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

44

Usporedna analiza anketiranja posjetitelja pojedinih događanja 2009.-2011.

TZ grada Karlovca od 2009. godine provodi aktivnosti istraživanja obilježja posjetitelja na pojedinim događanjima, prema metodologiji Instituta za turizam nastaloj u zajedničkom projektu koji se provodio 2008. godine. U nastavku slijede rezultati istraživanja.

SAJAM VLASTELINSTVA DUBOVAC

Profil posjetitelja

Grafikon 1: Profil posjetitelja Sajma Vlastelinstva

Izvor: obrada autora

Najvedi broj posjetitelja je u dobi 26-35 godina, sa završenom srednjom školom.

Mjesečna primanja kudanstva kod vedine posjetitelja 2009. - 7300 do 11000kn

2011. - 3600 do 7300 kn

Organizacija posjeta

Izvori informacija 2009. - plakati, oglasi i brošure (63%)

2011. - preporuke rodbine ili prijatelja (41%), internet (40%)

Sajam vlastelinstva posjeduje se u pratnji najčešde jedne odrasle osobe, a zatim i djece.

Utjecaj Sajma vlastelinstva

Interes za Sajam i slična događanja se 2011. godine povedao za 6% u odnosu na 2009.

Page 45: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

45

Svi posjetitelji se slažu da Sajam pridonosi kulturnom i društvenom životu Karlovca te turističkom imidžu grada.

U 2009. nije bilo turista induciranih Sajmom, dok je u 2011. istih bilo 2%..

Aktivnosti i zadovoljstvo posjetom

Najpopularniji programi sajma bili su: 2009. - streličarski tabor, renesansni plesovi i pučke igre

2011. - bitka za Dubovac, renesansni plesovi, predstava ''Vile i vilenjaci''

Najbolje ocijenjeni od strane posjetitelja su: 2009. - uslužnost osoblja, urednost i čistoda, jedinstvenost događanja

2011. - jedinstvenost događanja, uslužnost osoblja, raznolikost i kvaliteta suvenira/trgovačke ponude

Kod vedine posjetitelja Sajam je ispunio očekivanja.

Potrošnja posjetitelja

Posjetitelji su odgovarali i na pitanja o kupnji suvenira i/ili prehrambenih proizvoda na događanju, odnosno izjasnili su se jesu li objedovali na samom događanju ili u nekom od ugostiteljskih objekata i gradu.

Tablica 6: Potrošnja posjetitelja Sajma vlastelinstva 2009. i 2011. godine

2009 (%) 2010(%)

Prodaja suvenira 45 40

Prodaja prehrambenih proizvoda 18 22

Objedovali na događanju 9 27

Objedovali u restoranu u gradu ili okolici 2 4

Izvor: obrada autora

Page 46: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

46

IVANJSKI KRIJES

Profil posjetitelja

Grafikon 2:Profil posjetitelj Ivanjskog krijesa

Izvor: obrada autora

Najvedi broj posjetitelja je u dobi do 25 godina sa srednjom stručnom spremom (isto kao i u 2009.).

Mjesečna primanja kudanstva kod vedine posjetitelja su od 3600 do 7300 kn (45%).

Organizacija posjeta

42% posjetitelja na događanje je došlo bez pratnje, a 22% je bilo u pratnji 3 i više osoba.

Izvori informacija: 2009. – plakati, oglasi i brošure (60%)

2011. – prijašnji boravak (52%), internet (28%)

Utjecaj Ivanjskog krijesa

Za 71% posjetitelja posjet je bio kao što su očekivali, a za 73% interes je ostao jednak (isto kao i u 2009.).

Vedina posjetitelja smatra da Ivanjski krijes doprinosi društvenom i kulturnom životu i imidžu grada Karlovca.

U 2009. je bilo 7% turista induciranih događanjem, dok je u 2011. istih bilo samo 3%.

Aktivnosti i zadovoljstvo posjetom

Najbolje ocijenjena od strane posjetitelja je jedinstvenost događanja, no prevladava nizak stupanj zadovoljstva gostiju u svim aspektima događanja (isto i u 2009.). Najposjedenije aktivnosti: paljenje krjesova (87%), vatromet (84%), glazbeni program (55%).

Page 47: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

47

Potrošnja posjetitelja

Iz tablice koja slijedi vidljivo je kako su posjetitelji znatno manje kupovali suvenire 2011. godine, ali se zato povedala potrošnja, odnosno kupnja prehrambenih proizvoda na događanju.

Tablica 7: Potrošnja posjetitelja Ivanjskog krijesa 2009. i 2011. godine

2009 (%) 2010(%)

Prodaja suvenira 42 19

Prodaja prehrambenih proizvoda 33 51

Objedovali na događanju 31 33

Objedovali u restoranu u gradu ili okolici 10 3

Izvor: Obrada autora

ETNO JAZZ FESTIVAL

Profil posjetitelja

Grafikon 3: Profil posjeta Etno jazz festivala

Izvor: Obrada autora

Najvedi broj posjetitelja je u dobi 26-35 godina sa srednjom (45%) te s visokom stručnom spremom (37%) – isto kao i u 2009.

Mjesečna primanja kudanstva kod vedine posjetitelja: 2009. – 3600 do 7300 kn (35%);2011. – 7300 do 11000 (38%)

Organizacija posjeta

Izvori informacija: 2009. – brošure, oglasi, plakati (48%), internet (38%)

Page 48: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

48

2011. – internet (35%), prijašnji boravak (32%)

50% posjetitelja na događanje je došlo bez pratnje, a 18% je bilo u pratnji dvije osobe.

Utjecaj Etno jazz festivala

Glavni razlog dolaska na ovo događanje je uživanje i opuštanje (isto kao i u 2009. godini). Svi posjetitelji smatraju da Etno jazz festival doprinosi društvenom i kulturnom životu i imidžu grada Karlovca. U 2011. interes posjetitelja za ovakvu vrstu događanja povedao se za 18% u odnosu na 2009. godinu.

Aktivnosti i zadovoljstvo posjetom

Ispitanici su uglavnom odgovarali kako su zadovoljni prezentacijom sadržaja na događanju, ali mnogi su izjavili i da smatraju kako ima razloga za poboljšanje manifestacije. Najbolje ocijenjeni od strane posjetitelja su:

2009. - urednost i čistoda prostora, uslužnost osoblja

2011. - urednost i čistoda prostora, kvaliteta programa.

KARLOVAČKI DANI PIVA

Profil posjetitelja

Grafikon 4: Profil posjetitelja Karlovačkih dana piva

Izvor: Obrada autora

Najvedi broj posjetitelja je u dobi 26-35 godina sa srednjom stručnom spremom (64%) – isto kao i u 2009.

Najvedi broj posjetitelja ima mjesečna primanja od 3600 - 7300 kn (38%), isto kao i 2009.

Organizacija posjeta

Page 49: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

49

Izvori informacija: 2009. – prijašnji boravak (63%), oglasi i plakati (33%)

2011. – prijašnji boravak (59%), radio i TV (31%)

93% je posjetilo Karlovačke dane piva i prijašnjih godina.

94% je izjavilo da de ponovno posjetiti ovo događanje.

Aktivnosti i zadovoljstvo posjetom

Posjetitelji su večernje koncerte na centralnoj pozornici ocijenili kao najpopularnije i najposjedenije programe manifestacije, a od raspoloživih popratnih programa 2009. godine 20% posjetitelja posjetilo je ''posebne'' šatore (''Slavonsku kudu'', pivnicu ''Od naroda za narod''). Samo 21% ispitanika izjavilo je da je 2011. godine pogledalo svečanu povorku. Posjetitelji su najbolje ocijenili uslužnost osoblja te raznolikost hrane i pida, no prevladava nizak stupanj zadovoljstva posjetitelja u svim aspektima događanja (isto vrijedi i za 2009. godinu).

Utjecaj Karlovačkih dana piva

Velika vedina posjetitelja smatra da ovo događanje doprinosi kulturnom i društvenom životu grada (88%), kao i njegovom turističkom imidžu (93%). Interes za ovakvu vrstu događanja povedao se za 5% u odnosu na 2009. godinu.

U obje godine provedenog anketiranja 11% posjeta bilo je turistički inducirano.

S obzirom na 2009., duljina zadržavanja posjetitelja je porasla s 2-3 sata na pola dana

Potrošnja posjetitelja

Tablica 8:Potrošnja posjetitelja Karlovačkih dana piva 2009. i 2011. godine

2009 (%) 2010(%)

Prodaja suvenira 11 7

Prodaja prehrambenih proizvoda 75 66

Objedovali na događanju 28 47

Objedovali u restoranu u gradu ili okolici

3 7

Izvor: obrada autora

ROĐENDANSKI BAL

Anketiranje ovog događanja prvi put je provedeno 2011. godine.

Profil posjetitelja

Posjetitelji su građani grada Karlovca (89%).

Vedi je udio žena od muškaraca (64%/36%).

Najvedi broj posjetitelja je u dobi 26-35 godina sa završenom srednjom školom.

Mjesečna primanja kudanstva kod vedine posjetitelja su od 3600 do 7300 kuna (36%).

Page 50: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

50

Organizacija posjeta

Izvori informacija: internet (36%), radio i TV (33%)

Rođendanski bal posjeduje se u pratnji najčešde jedne odrasle osobe, a zatim i djece.

Utjecaj Rođendanskog bala

Kod vedine posjetitelja bal je ispunio očekivanja (78%) i interes je ostao isti (57%), ali se i kod vedine povedao (43%).

Svi posjetitelji slažu se da pridonosi kulturnom i društvenom životu Karlovca te turističkom imidžu grada.

Bilo je 1,6% induciranih turističkih dolazaka.

Aktivnosti i zadovoljstvo posjetom

Najpopularniji programi bala bili su: Rođendanski bal – ples (84%), glazbeni dio (64%)

Najbolje ocijenjeni od strane posjetitelja su: urednost i čistoda prostora (92%), kvaliteta programa (90%), jedinstvenost događanja (87%)

3.4 Analiza smještajnih kapaciteta u gradu Karlovcu

Doprinos privlačnoj snazi svake destinacije daju, između ostalog, karakteristike smještajne i ugostiteljske ponude. Ugostiteljski objekti na području grada su hoteli, privatni smještaj te ugostitelji iznajmljivači sa sobama za iznajmljivanje, prikazani kao zasebna kategorija "obrta" u tablici 12 koja slijedi. Hoteli Carlstadt i Europa su kategorizirani trima zvjezdicama, a hotel Korana Srakovčid četirima zvjezdicama. Godine 2011. u gradu Karlovcu se nalazilo ukupno 200 ležajeva u hotelskom smještaju, 172 ležaja u privatnom smještaju te 7 smještajnih jedinica (parcela) za 25 osoba (ležaja) u autokampu. Hotel Carlstadt otvoren je 2000. godine i 2003. proširio je kapacitet s 53 na 80 postelja. Hotel Korana Srakovčid otvoren je 2003. godine te je 2005. proširio kapacitet s 43 na 47 postelja. Hotel Europa otvoren je 2004. godine te je 2007. proširio kapacitet s 67 na 73 postelje. Grad Karlovac raspolaže i smještajem u autokampu Radonja koji broji 7 parcela kapaciteta za 25 osoba. Grad Karlovac trenutno ne bilježi smještaj u pansionima niti u hostelima.

U promatranom razdoblju prema tablici 12 koja slijedi bilježi se povedanje broja ležajeva u hotelskom smještaju. Broj ležajeva u privatnom smještaju se od 2004. do 2008. godine smanjuje.

Page 51: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

51

Tablica 9: Broj leţajeva u smještajnim objektima u gradu Karlovcu u razdoblju od 2002. do 2011. godine.

Godina Hotelski smještaj

Privatni* smještaj

Kamp** Ukupno

2002 53 149 - 202

2003 123 165 - 288

2004 190 199 - 389

2005 194 180 - 374

2006 194 177 - 371

2007 200 171 25 396

2008 200 158 25 383

2009 200 158 25 383

2010 200 159 25 384

2011 200 172 25 397

* Privatni smještaj obuhvada i kategoriju restorana sa sobama (obrtnička djelatnost), što je čest slučaj na području grada Karlovca. Restorani sa sobama čine udio od 30-ak% ukupnog privatnog smještaja grada Karlovca.

**Kapacitet kampa prikazan je prema prihvatnom broju osoba, odnosno ležajeva, a ne parcela.

Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2012.

Najvedi broj turističkih nodenja bilježi hotelski smještaj, i to s udjelom od oko 70% od ukupnog broja nodenja ostvarenih 2011. godine. Zatim slijedi privatni smještaj s udjelom od ukupno 27% te smještaj u kampu sa simboličnih 3% u ukupnom broju ostvarenih nodenja u gradu Karlovcu.

Tablica 10: Noćenja, leţajevi i popunjenost kapaciteta prema vrsti smještajnih objekata u Karlovcu 2011.

god.

Vrsta smještajnog

objekta

Broj ležajeva

Struktura u %

Broj nodenja

Struktura u %

Popunjenost kapaciteta u

%

Ukupno domadi i

strani gosti

Strani gosti

Hoteli 200 50.38 20 495 15 675 69.96 28.08

Privatni smještaj

172 43.32 8017 5497 27.36 12.8

Autokamp 25 6.3 786 786 2.68 8.61

UKUPNO 397 1 29 298 21 958 1 20.22

Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2012.

Iskorištenost ležajeva prikazuje se kao odnos broja ostvarenih nodenja i broja raspoloživih ležajeva na promatranom području. Nakon utvrđivanja stupnja iskorištenosti kapaciteta pojedinih ugostiteljskih objekata otvara se mogudnost odgovora na pitanje postoji li potreba za povedanjem broja

Page 52: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

52

smještajnih kapaciteta na definiranom području ili su ved postojedi dovoljni. Iz tablice 13 vidljiva je niska prosječna godišnja popunjenost kapaciteta na prostoru grada Karlovca. Razlog tomu je, između ostalih, izrazita sezonalnost turizma na prostoru grada Karlovca.

Page 53: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

53

4 ANALIZA STANJA

Nakon inventarizacije turističkih resursa i analize dosadašnjeg razvoja turizma grada Karlovca slijedi analiza stanja. Analiza stanja podrazumijeva analizu turističkog prometa i emitivnih tržišta, analizu dionika, analizu provedenog anketiranja turista i građana, upitnika na web stranici TZ te SWOT analizu. Na kraju je izrađena i analiza okruženja, odnosno konkurentskih destinacija u krugu od 150 km od grada Zagreba kao najjačeg emitivnog tržišta u Hrvatskoj.

4.1 Analiza turističkog prometa na području grada Karlovca

Analiza dostignutog stupnja razvoja turizma od posebnog je značenja, ne samo zbog spoznaje dosadašnjeg stupnja razvoja, ved i zbog planiranja bududeg razvoja. Ista obuhvada analizu fizičkog prometa te analizu socio-ekonomske organiziranosti u turizmu. Analiza ostvarenog fizičkog prometa iskazuje ostvareni (realizirani) fizički promet, a odnosi se na veličinu i strukturu svih vrsta i oblika fizičkog prometa koji se ostvaruje na istraživanom prostoru (turističkoj destinaciji). To je, dakle, fizički promet koji se realizira u smještajnim objektima, ugostiteljskim objektima prehrane i pida, u objektima različitih usluga i dr. Ako analiza obuhvada veliku prostornu jedinicu (npr. regiju), potrebno je pokazatelje fizičkog prometa iskazati i po manjim turističkim jedinicama (turističko mjesto).42 Ostvareni fizički promet iskazuje se ukupnim brojem dolazaka i brojem nodenja turista u određenom vremenskom razdoblju, a može se iskazati po vrstama i kategorijama pojedinih objekata gdje se taj promet ostvaruje. Velik značaj ima i analiza ostvarenog fizičkog prometa s obzirom na nacionalnu strukturu turista, oblik organizacije dolazaka (agencijski ili individualni oblik dolaska, strukturu korištenja prometnih sredstava itd.43 Ova analiza treba i može poslužiti za donošenje pragmatičkih odluka i podloga je za rješavanje mnogobrojnih problema, a sve u cilju kreiranja adekvatne ponude i povedanja prosječnog boravka turista te time i prihoda od turizma. Utemeljenost takvih odluka svakako bi osnažili podaci o preferiranju korištenja smještajnih i svih drugih receptivnih kapaciteta te podaci o dnevnim kretanjima turista u odabranoj destinaciji (izleti i njihova atraktivnost, čime se ujedno turistički aktiviraju lokaliteti bližeg ili daljnjeg gravitacijskog područja).44

Turistički promet u gradu Karlovcu se promatra kroz ostvarene turističke dolaske i nodenja stranih i domadih turista, strukturu turističkog prometa prema zemljama porijekla turista, strukturu turističkog prometa prema receptivnim kapacitetima te prosječnu duljinu boravka turista.

U nastavku slijedi tablica 14 koja prikazuje promet turista na području grada Karlovca u razdoblju od 2006. do 2011. godine.

42 Bilen, M., op. cit., str. 79

43 Ibid, str. 79, 80

44 Ibid, str. 80

Page 54: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

54

Tablica 11: Promet turista na području grada Karlovca u razdoblju od 2006. do 2011. godine

Vrsta turista

2006 2007 2008

Dolasci Nodenja Dolasci Nodenja Dolasci Nodenja

Domadi 4809 9748 4554 9406 4764 10748 Indeksi 2011/2006. Strani 15799 21151 17358 21862 17368 22404

Ukupno 20608 30899 21912 31268 22132 33152 Dolasci Nodenja

Vrsta turista

2009 2010 2011 76 75

Dolasci Nodenja Dolasci Nodenja Dolasci Nodenja 99 104

Domadi 3758 6446 4335 11295 3661 7340 94 95

Strani 15334 21683 16106 23360 15639 21958

Ukupno 19092 28129 20441 34655 19300 29298

Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2012.

Grafikon 5: Promet turista na području grada Karlovca u razdoblju od 2006. do 2011. godine

Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2012.

Godine 2009. bilježi se pad turističkog prometa u gradu u odnosu na prethodno promatrane godine uzrokovan globalnom gospodarskom krizom. Godine 2011. stranih je turista 75%, a domadih 25% u gradu Karlovcu. Prosječan broj nodenja turista u 2011. godini iznosi 1,5 nodenja. Grad Karlovac je turistička destinacija u kojoj se turisti zadržavaju kratko vrijeme. Ugošduje turiste u tranzitu i poslovne ljude. Bududi da glavni grad Županije čini administrativno i poslovno središte, popratni se učinci navedenog mogu, između ostalog, očitovati i u porastu broja putovanja osoba koje poslovno dolaze u Karlovac. Osim za poslovna putovanja, gradska središta važna su i zbog mogudnosti razvoja različitih vrsta i oblika suvremenog turizma. Naime, gradski turizam kao vrsta turizma podrazumijeva boravak u gradovima specifičnima po urbanističkim rješenjima, arhitektonskim pothvatima, kulturno-povijesnim vrednotama te brojnim sportskim, izložbenim i kulturnim događanjima. Uvidom u trenutno stanje i privlačnu snagu resursne osnove grada Karlovca, koja bi privukla i zadržala gosta više od jednog nodenja, po svom opsegu ona je nedostatna. Stoga turizam u Karlovcu trenutno ima tranzitni, odnosno izletnički karakter.

Page 55: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

55

4.2 Analiza emitivnih turističkih trţišta grada Karlovca

Strateški cilj svake receptivne turističke zemlje razvitak je inozemnog turizma, što zahtijeva analizu svih relevantnih karakteristika turističkih tržišta u inozemstvu za koja se receptivna zemlja opredjeljuje. Od zemlje do zemlje porijekla turista postoje brojne različitosti koje treba uvažavati kako bi receptivna turistička zemlja znala odrediti pravilan tržišni pristup određenom inozemnom tržištu.

Prema podacima iz tablice 15 koja slijedi u nastavku evidentan je udio dolazaka i nodenja turista u ukupnim iznosima tijekom 2009. i 2010. godine iz sljededih nekoliko zemalja: Njemačke, Poljske, Nizozemske, Italije, Austrije i Francuske. Uspoređujudi 2010. u odnosu na 2009. godinu bilježi se povedanje broja i domadih i stranih turista u gradu Karlovcu. Godine 2007. i 2008. u gradu Karlovcu najbrojniji su bili također turisti iz Njemačke, Poljske, Italije, Nizozemske i Austrije.

Tablica 12: Dolasci i noćenja turista u gradu Karlovcu po zemljama prebivališta turista 2010. i 2011.

godine

Zemlja Dolasci

2010 Dolasci

2011 Index

Nodenja 2010

Nodenja 2011 Index Udio

Hrvatska 4335 3661 84 11295 7340 65 25.05

Njemačka 2594 2586 100 4088 3887 95 13.27

Poljska 2369 2498 105 2471 3039 123 10.37

Italija 1111 1023 92 1755 1511 86 5.16

Austrija 908 972 107 1504 1224 81 4.18

SAD 404 410 101 802 1182 147 4.03

Nizozemska 1002 728 73 1333 898 67 3.07

Rusija 379 494 130 583 881 151 3.01

Češka 685 664 97 900 820 91 2.80

Francuska 630 458 73 1357 676 50 2.31

Mađarska 754 561 74 985 646 66 2.20

Srbija 252 329 131 362 524 145 1.79

Velika Britanija

274 286 104 495 516 104 1.76

Švicarska 240 318 133 344 503 146 1.72

Belgija 464 339 73 496 479 97 1.63

Koreja 153 432 282 177 450 254 1.54

BIH 385 311 81 595 367 62 1.25

Slovenija 286 220 77 441 336 76 1.15

Australija 139 139 100 271 335 124 1.14

Rumunjska 361 278 77 475 335 71 1.14

Slovačka 289 279 97 453 335 74 1.14

Kanada 174 169 169 356 330 93 1.13

OSTALI 2253 2145 95 3117 2637 85 9.16

UKUPNO 20441 19300 94 34655 29298 85 100.00

Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2011.

Page 56: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

56

Grafikon koji slijedi prikazuje izdvojene zemlje iz kojih je ostvaren najvedi broj nodenja turista u gradu Karlovcu 2011. godine.

Grafikon 6: Glavna emitivna trţišta za grad Karlovac u 2011. godini

Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2012.

Val osamostaljenja brojnih ''mladih'' europskih zemalja središnje i istočne Europe, otvaranja i gospodarskog jačanja zbog prelaska na tržišnu ekonomiju značio je za turizam pojavu novih receptivnih, ali i emitivnih turističkih tržišta. To se uočava i na hrvatskom turističkom tržištu gdje iste čine značajan dio potražnje. Vodeda tržišta tzv. ''Nove Europe'', kao što su Češka, Mađarska, Slovačka, Poljska i dr., zemlje su koje su se osamostalile i/ili otvorile rušenjem Berlinskog zida i raspadom tzv. Istočnog bloka te gospodarski ojačale i postale snažna emitivna tržišta. Udio tržišta ''Nove Europe'' u Hrvatskoj iznosi oko 35%.45 U gradu Karlovcu 2011. godine udio od sveukupno 15,4% zauzimaju upravo turisti iz Poljske, Mađarske i Češke. Potencijalna vodeda tržišta kao što su Francuska, Nizozemska i Velika Britanija, dakle razvijene zapadnoeuropske zemlje i ujedno snažna emitivna turistička tržišta, zbog nepovoljnih zbivanja na područjima bivše Jugoslavije privremeno su preusmjerila kretanja s Hrvatske na druga područja u sredozemnom bazenu. Normalizacijom situacije turistička potražnja s navedenih tržišta sve se više ponovno okrede Hrvatskoj i bilježi trend rasta u okvirima Republike Hrvatske. Udio turista iz Nizozemske i Francuske od 5,4% bilježi se u gradu Karlovcu 2011. godine. Tradicionalna emitivna turistička tržišta, kao što su Njemačka, Italija i Austrija, bila su vodeda na hrvatskom turističkom tržištu i prije izbijanja Domovinskog rata. Riječ je o zemljama koje su i inače poznate kao snažna emitivna tržišta jer se prema podacima Svjetske turističke organizacije

45 Prema Hendija, Z., Komparativna analiza hrvatskog turizma u konkurentskom okruženju europskog

Sredozemlja, poglavlje 4. Komparativna analiza tržišne pozicije hrvatskog turizma u konkurentskom

okruženju, doktorska disertacija, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2006. god.

Page 57: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

57

svrstavaju među 15 emitivnih zemalja svijeta. Gotovo 23% inozemnog turizma grada Karlovca u 2011. godini generira s ovih tržišta.

U latentna turistička tržišta spadaju skandinavske zemlje, novonastale zemlje nakon raspada bivšeg SSSR-a, zatim ostale europske zemlje te prekooceanska tržišta (SAD, Kanada, Australija, Novi Zeland, Japan, Izrael i sl.) 46koja sudjeluju manjinskim udjelom u ukupnom turističkom prometu grada Karlovca u promatranom razdoblju.

U nastavku slijedi tablica 12 koja prikazuje dobnu strukturu turista u gradu Karlovcu u razdoblju od 2005. do 2011. godine.

Tablica 13: Dobna struktura turista u gradu Karlovcu u razdoblju od 2005. do 2011. godine (udio u %)

Dobna skupina

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

do 18 godina 7 7 6 7 7 7 9

19 do 30 godina

16 17 17 19 17 19 13

31 do 40 godina

22 20 21 22 22 23 19

41 do 60 godina

39 42 40 38 39 39 42

preko 60 godina

16 14 16 14 15 12 17

Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2012.

Iz tablice 13 vidljiv je trend u promatranom razdoblju boravka najviše turista u starosnoj dobi od 41 do 60 godina, a zatim od 31 do 40 godina. Također, smanjuje se udio mlađih dobnih skupina, a raste udio gostiju dobne skupine 41 – 60 godina. U nastavku slijedi tablica 14 koja prikazuje udio individualnih i agencijskih turista u ukupnom broju turista u gradu Karlovcu u razdoblju od 2005. do 2011. godine.

Tablica 14: Postotni udio individualnih i agencijskih turista u ukupnom broju turista u gradu Karlovcu u

razdoblju od 2005. do 2011. godine

Vrsta turista

udio u % 2005.

udio u % 2006.

udio u % 2007.

udio u % 2008.

udio u % 2009.

udio u % 2010.

udio u % 2011.

Agencijski 12,7 17 21,3 15,4 15 10,7 16,8

Individualni 87,3 83 78,7 84,6 85 89,3 83,2

Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2012.

U promatranom razdoblju vidljivo je da udio agencijskih gostiju znatno varira. Razlog tome vjerojatno djelomično leži u načinu unošenja podataka u recepcijske sustave. Recepcijske sustave hotela potrebno je prilagoditi potrebama statističke analize kako bi se mogle donijeti ispravne poticajne mjere za povedanje udjela agencijskih turista. Kako se kod grupnih nodenja u karlovačkim hotelima radi uglavnom o grupama na proputovanju za more/s mora, ovisno o

46 Ibid

Page 58: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

58

rezultatima napora pojedinih hotela u komunikaciji s velikim agencijama varira i broj grupa koje node u hotelima. Također, otvaranjem novih smještajnih kapaciteta u samoj blizini Nacionalnog parka Plitivička jezera smanjuju se mogudnosti privlačenja grupa na nodenje u Karlovcu. S druge strane, smještajni kapaciteti hotela ograničeni su kada se govori o pregovorima s velikim turoperatorima za smještaj grupa jer isti redovito traže mogudnost istovremenog smještaja 2-3 grupe.

Nedostatak atrakcija, odnosno sadržaja za turiste, važan je razlog zbog kojega udio agencijskih gostiju nije vedi. Činjenica je da grupa turista sve sadržaje grada može obidi za oko 2-3 sata te je logično da onda ni nema potrebe za nodenjem u gradu. Stvaranjem novih proizvoda u ruralnom prstenu grada ili pak u gradovima i opdinama u neposrednoj blizini došlo bi do potrebe, odnosno mogudnosti za nodenjem turističkih grupa u karlovačkim hotelima.

4.3 Analiza dionika

Za analizu stanja dionika korištena je participativna metoda, odnosno tijekom projekta održane su dvije javne rasprave na kojima se dionike konzultiralo o važnim pitanjima za turizam. Prva rasprava održana je 23. studenog 2011. godine, a druga rasprava 13. veljače 2012. godine.

Dionike iz javnog, gospodarskog i civilnog sektora željelo se informirati o projektu izrade Strategije razvoja turizma te dobiti direktan input od sva tri sektora. Na prvom susretu poticala se rasprava o stanju turizma grada Karlovca, o problemima i preprekama na koje nailaze te njihovo mišljenje o glavnim prilikama za daljnji razvoj turizma grada. Sudionici druge radionice dali su mišljenja i primjedbe na SWOT analizu te na prijedlog modela razvoja, viziju i strateške ciljeve razvoja turizma. Isto tako na radionici se provela anketa u kojoj su sudionici odgovarali na određenja pitanja o razvoju turizma grada Karlovca.

Od ukupnog broja anketiranih ispitanika 100% njih smatra da razvoj turizma na području grada Karlovca ima perspektivu. Isto tako, predloženu viziju grada Karlovca prihvatila je vedina ispitanika, kako prikazuje i slijededi grafikon.

Grafikon 7: Prihvaćanje/neprihvaćanje predloţene vizije grada Karlovca

Izvor: anketni upitnik

Page 59: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

59

Ispitanici su viziju nadodali s nekim prijedlozima poput:

stavljanja naglaska na kulturnom i edukativnom turizmu;

promoviranja materijalne i nematerijalne baštine;

povezivanja turizma s tradicionalnim obilježjima grada.

Međutim, ispitanici su isto tako naveli i ključne prepreke za realizaciju razvojnog modela, i to:

postojanje birokracije koja koči napredak;

nedostatak turističkog senzibiliteta, nedostatak stručnih ljudi kao i financijskih sredstava;

nepostojanje političkog konsenzusa oko strateških pitanja, pa tako i razvoja turizma;

loše prostorno planiranje (nije sveobuhvatno), što dovodi do trajne degradacije prostora;

potencijalnu opasnost realizacije projekta kao što su: 1. izgradnja HE, 2. izgradnja sustava obrana od poplava – što može trajno pogubno utjecati na vodne resurse, čime se ugrožava jedna od glavnih snaga razvoja turizma;

lošu gospodarsku situaciju, nerazvijeno malo i srednje poduzetništvo;

slabu gastronomsku prepoznatljivost;

sporost u realizaciji razvojnih planova.

Ispitanici su isto tako morali ocijeniti pojedine projekte i to ocjenom 1-5, gdje je 1 bila najslabija, dok je 5 bila najbolja ocjena. Sukladno tome, dobivene su sljedede prosječne ocjene važnosti navedenih projekata.

Page 60: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

60

Grafikon 8: Prosječne ocjene o vaţnosti projekata grada Karlovca

Izvor: anketni upitnik

Kao što se vidi iz ovog grafikona, svi projekti su dobili visoke ocjene, međutim najboljima su označeni:

Obnova područja Zvijezde – 4,84

Dubovac – 4,53

Obnova bastiona svetog Josipa u Zvijezdi – 4,53

Touring (osmisliti programe obilaska/zanimljivosti na području grada Karlovca uz primjerenu

kombinaciju različitih sadržaja) – 4,53

Uređenje centralnog gradskog trga – 4,44

Oživljavanje tradicijskih zanata u Zvijezdi – 4,40

Slatkovodni akvarij – 4,37

Uređenje Centrala i Putnika – 4,37

Uređenje šetnica/poučnih staza (Korana, Kupa…) – 4,37

Isto tako, kao mogudi prijedlozi koje je potrebno ugraditi u razvojni model javljaju se: razvijanje

biciklističkih staza u okolici, uređenje postojedih i osmišljavanje novih kupališta (Mrežnica, Kupa,

Foginovo kupalište…).

Page 61: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

61

4.3.1 Gospodarski sektor

Gospodarski sektor u turizmu čine:

- fizičke i pravne osobe registrirane za bavljenje ugostiteljskom djelatnošdu,47 - fizičke i pravne osobe koje pružaju usluge u turizmu,48 - sve ostale fizičke i pravne osobe koje indirektno utječu na turizam (pravne i fizičke osobe koje

sukladno Zakonu o članarinama u turističkim zajednicama pladaju turističku članarinu)49

Na području grada Karlovca za obavljanje ugostiteljske djelatnosti registriran je 281 objekt50, od čega

su dvije tredine caffe barovi. Kao nodni bar i caffe bar registrirano je 8 objekata, a 1 objekt registriran

je kao nodni bar i restoran. Kao restoran registrirano je 14 objekata te kao restoran brze prehrane

registriran je 1 ugostiteljski objekt (McDonald's).

Tablica 15: Broj ugostiteljskih objekata na području Karlovca prema vrstama

Vrsta Broj

bistro 8

bistro i pizzeria 1

bistro i catering 1

buffet 4

caffe bar 173

caffe bar i bistro 1

disco bar i caffe bar 1

gostionica i catering 1

gostionica 2

kavana 1

konoba 2

krčma 4

lounge bar 1

nodni bar i caffe bar 8

nodni bar i restoran 1

objekt brze prehrane 4

objekt brze prehrane tip 1 5

objekt brze prehrane tip 1 i tip 2 1

objekt brze prehrane tip 2 5

objekt jednostavnih brzih usluga 4

objekt jednostavnih usluga na klupi 5

objekt jednostavnih usluga na kolicima 1

47 Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, NN 138/06

48 Zakon o pruţanju usluga u turizmu, NN 68/07, 88/10

49 Zakon o članarinama u turističkim zajednicama, NN152/08; u članku 4. i 5. definirani su obveznici plaćanja

članarine. 50

U nekoliko slučajeva jedan vlasnik posjeduje 2 ili više ugostiteljskih objekata; neki ugostiteljski objekti nalaze

se u evidenciji Sluţbe za gospodarstvo, iako po našem saznanju ne posluju, meĎutim, Sluţba nema osnovu za

njihovo brisanje jer o tome nema sluţbeni podnesak.

Page 62: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

62

objekt jednostavnih usluga u kiosku 3

objekt jednostavnih usluga u nepokretnom priključnom vozilu 1

pečenjarnica 5

pivnica 3

pizzeria 3

pizzeria i bistro 2

pripremnica obroka (catering) 2

restoran 14

restoran brze prehrane 1

restoran i pripremnica obroka (catering) 6

slastičarnica 2

slastičarnica tip 1 2

slastičarnica tip 2 2

zalogajnica 1

UKUPNO 281

Izvor: Ured državne uprave u KŽ - Služba za gospodarstvo, stanje na dan 18.04.2012., obrada

podataka: Grad Karlovac, Upravni odjel za poduzetništvo i poljoprivredu

Tablica 16: Ugostiteljski objekti prema pravnom obliku vlasnika

Pravni oblik Broj

objekata

Dioničko društvo 9

Društvo s ograničenom odgovornošdu 99

Obrt 167

Ustanova 3

Zadruga 3

Ukupno 281

Izvor: Ured državne uprave u KŽ - Služba za gospodarstvo, stanje na dan 18.04.2012., obrada

podataka: Grad Karlovac, Upravni odjel za poduzetništvo i poljoprivredu

U više od polovice ugostiteljskih objekata (59%) djelatnost se obavlja kao obrt, u 35% ugostiteljskih

objekata ugostitelji su registrirani kao društvo s ograničenom odgovornošdu, a u 3% ugostiteljskih

objekata kao dioničko društvo.

Na području grada Karlovca posluje 250 poduzetnika koji se bave ugostiteljskom djelatnošdu, od kojih

215 ima jedan ugostiteljski objekt, 27 ugostitelja ima po 2 ugostiteljska objekta, a 4 ugostitelja imaju

po tri ugostiteljska objekta.

Page 63: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

63

Tablica 17:Broj ugostitelja i broj objekata

Ugostitelji Objekti

27 ima po 2 objekta 54 objekta

4 ima po 3 objekta 12 objekata

215 ima 1 objekta 215 objekata

250 ugostitelja 281 objekt

Izvor: Ured državne uprave u KŽ - Služba za gospodarstvo, stanje na dan 18.04.2012., obrada

podataka: Grad Karlovac, Upravni odjel za poduzetništvo i poljoprivredu

Turističke agencije kao posrednici između turističke ponude i potražnje posluju kao receptivne, emitivne ili kombinirane (emitivno-receptivne) turističke agencije. Receptivno poslovanje turističkih agencija je usmjereno na prihvat turista i organizaciju njihova boravka u turističkoj destinaciji, dok emitivne turističke agencije organiziraju putovanja i boravak turista na inozemnom i domadem tržištu. Emitivne turističke agencije se bave emisijom putnika-turista, pretežno su locirane u velikim gradskim središtima, tamo gdje se pretpostavlja da se može nadi velik broj potencijalnih klijenata. U Hrvatskoj mnoge velike turističke agencije pripadaju kombiniranom tipu turističkih agencija.51 Turističke agencije na području grada Karlovca su kombiniranog tipa poslovanja. Manje su orijentirane na prihvatnu funkciju turista, što se u posljednje vrijeme nastoji promijeniti.

Turističke agencije registrirane 2012.52 na području grada Karlovca su sljedede:

Centar za kontinentalni turizam d.o.o., Hodočasnik „Quo vadis“ d.o.o., KA travel d.o.o., Kompas Zagreb d.d., Starturist d.o.o., te Valdemar d.o.o.

Registrirana je i jedna tvrtka za pružanje turističkih usluga u ostalim oblicima turističke ponude; vrste turističkih usluga su športsko-rekreativne i pustolovne aktivnosti (vožnja ATV vozilima i aktivnosti AIRSOFT-a), a usluge može pružati na području grada Karlovca te opdina Draganid, Krnjak, Lasinja i Vojnid.

Također, registrirane su 3 osobe koje imaju odobrenja za pružanje turističkih usluga na seljačkom gospodarstvu. Vrste usluga koje se pružaju:

- sudjelovanje turista u žetvi lavande, održavanju nasada lavande, izradi presadnica lavande i izradi suvenira od lavande,

- sudjelovanje turista u berbi bobičastog, koštuničavog i orašastog voda, - posjete registriranoj privatnoj etno zbirci i provođenje programa kreativnih i edukativnih

radionica vezanih za tradicijske obrte i slično.

Na dan izdavanja informacija Služba nije donijela nijedno rješenje o odobrenju za pružanje ostalih turističkih usluga, kao ni za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domadinstvu.

Turističke agencije koje su registrirane van područja grada Karlovca također pružaju usluge u turizmu. TZ grada Karlovca redovito surađuje s agencijama Kanuking avantura, Četiri rijeke pustolovine i Stari mlin na Korani (registriranima na području Duge Rese). Veliki potencijal su agencije iz Zagreba i

51 Vukonić, B., Poslovanje turističkih agencija, Školska knjiga, Zagreb, 1994. god., str. 104 i 110

52 Sluţba za gospodarstvo, Ured drţavne uprave u Karlovačkoj ţupaniji, stanje 12.01.2012.g.

Page 64: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

64

Rijeke, s kojima još nije razvijen sustav suradnje. U TZ grada Karlovca radi se na uvođenju sustava suradnje s turističkim agencijama, a TZ grada Karlovca je u 2012. godini postala pridruženom članicom Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA).

Ministarstvo turizma 2010. godine prvi je put dodijelilo potpore agencijama za receptivne programe, projekt nosi naziv ''Upoznaj Hrvatsku“ i provodi se partnerski sa UHPA-om. Za 2011./2012. godinu Ministarstvo je dodijelilo potpore sljededim agencijama, odnosno programima u kojima je uvršten posjet i/ili nodenje u Karlovcu53:

Globtour Event Zagreb 5 dana (od Zagreba preko Karlovca, Krk, Istra)

4 dana (od Zagreba, Šditarjevo, Krapina, Karlovac)

Marbis Koprivnica 8 dana (Zagreb, Hrvatsko Zagorje, Slavonija, Dalmacija, zadnji dan prolazak kroz Karlovac)

Scrinium Zagreb 7 dana (Karlovac, Ogulin, Plitvice, Zagreb)

Uniline Pula 3 dana (Karlovac, Ozalj, Ribnik, Novigrad na Dobri)

4 dana (od Karlovca do Osijeka)

7 dana (od Vukovara do Pule)

VMD Zagreb: 8 dana (Zagreb, Karlovac, Gorski kotar, Istra, Cres i Krk)

Od karlovačkih agencija uvršteni su programi:

Centar za kontinentalni turizam Karlovac:

3 dana (Ribnik, Karlovac)

4 dana (Ozalj, Ribnik, Karlovac)

5 dana (Ribnik, Ozalj)

6 dana (Ribnik, Ozalj, Krašid, Karlovac)

KA Travel Karlovac: 4 dana (Karlovac, Ozalj, Karlovac)

5 dana (Karlovac, Ozalj, Petrova Gora)

(Karlovac, Crna Mlaka, Petrova Gora)

7 dana (Karlovac, Bosiljevo, Ribnik, Petrova Gora, Topusko, Sisak)

(Karlovac, Zeleni vir, NP Risnjak, špilja Lokvarka, park-šuma Golubinjak, Snježnik, Petehovac)

8 dana (Karlovac, NP Plitvička jezera, Karlovac)

(Karlovac, Zaprešid, Petrova Gora, Jaskanski Lugovi, NP Plitvička jezera, Crna Mlaka)

9 dana (Karlovac, Bosiljevo, Ribnik, Petrova Gora, Topusko, Sisak)

53 Izvor: UHPA

Page 65: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

65

Turističke usluge, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07), mogu pružati i turistički vodiči, turistički pratitelji, turistički animatori i turistički zastupnici.

Turistički vodič je osoba ''koja pruža turistima usluge pokazivanja i stručnog objašnjavanja prirodnih ljepota i rijetkosti, kulturno-povijesnih spomenika, umjetničkih djela, etnografskih i drugih znamenitosti, povijesnih događaja, ličnosti, legendi o tim događajima i ličnostima, gospodarskih i političkih tijekova i zbivanja'' 54.

Prema dobivenim podacima, za područje Karlovačke županije registrirana su 23 turistička vodiča. Tablica koja slijedi prikazuje strane jezike na kojima pružaju usluge te adresu stanovanja pojedinih vodiča.

Tablica 18: Registrirani turistički vodiči za područje Karlovačke ţupanije

Mjesto stanovanja

Broj vodiča

Jezik pružanja usluga

Broj vodiča

Karlovac 10 Hrvatski/engleski 11

Opatija 1 Hrvatski/njemački 3

Zagreb 2 Hrvatski/talijanski 1

Duga Resa 2 Hrvatski/nizozemski 1

Slunj 1 Hrvatski/engleski/njemački 2

Donji Nikšid 1 Hrvatski/engleski/francuski 1

Oštarije 1 Hrvatski/engleski/talijanski 1

Plaški 1 Hrvatski/njemački/ruski/finski/engleski 1

Cerovnik 1 Engleski 1

Dugo Selo 1 Hrvatski znakovni jezik za gluhe osobe 1

Jastrebarsko 1

Ogulin 1*

* vodič je ujedno registriran i za područje Ličko-senjske županije

Izvor: Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji, Služba za gospodarstvo, stanje na dan 21.11.2011. godine

Na području grada Karlovca 2009. godine registrirana je i Udruga turističkih vodiča Karlovačke županije ''Bastion''. Trenutno broji 10 članova i članica je Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske. Udruga okuplja turističke vodiče, potiče i unaprjeđuje stručno usavršavanje članova udruge.

Cilj i djelatnost udruge je promicanje kulturne i povijesne baštine i prirodnih ljepota Karlovca, Karlovačke županije i Republike Hrvatske.

54 Čl. 26. st. 1. Zakona o pruţanju usluga u turizmu (NN 68/07)

Page 66: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

66

Turistički ured Karlovac tijekom kolovoza 2011. godine provodio je anketiranje turističkih vodiča

registriranih za područje Karlovačke županije, u svrhu prikupljanja važnih informacija dionika a za

potrebe bududeg planiranja svojih aktivnosti odnosno projekata. Anketni upitnik poslan je mailom na

adrese 13 turističkih vodiča čiji popis se u to vrijeme nalazio na web stranici TZ grada Karlovca.

Odgovori su pristigli od ukupno 5 osoba, dakle stopa povrata je 39%.

Na pitanje kako bi ocijenili suradnju udruge Bastion sa TZ grada Karlovca ispitanici su uglavnom

odgovorili da nije dovoljno dobra i da bi trebala biti bolja (80% odgovora).

Na pitanje surađuju li sa turističkim agencijama u Karlovcu, 40% ispitanika odgovorilo je da surađuju,

a 60% odgovora je da ne surađuju.

Na pitanje s kojim agencijama surađuju, ispitanici su nabrojili: Atlas, Kompas Slovenija, Terra, Piccolo

Tiglio, KA travel, Valdemar, Starturist, te neimenovane „agencije iz drugih županija“. Suradnjom nije

zadovoljno 40% ispitanika, dok jedan ispitanik nije odgovorio na pitanje.

Na pitanje da li su aktivni u vođenju turističkih grupa po Karlovcu, 40% ispitanika odgovorilo je

potvrdno, ostali su odgovorili da ne vode grupe po Karlovcu jer nema potražnje od strane agencija za

njihovom uslugom. Na pitanje koliko prosječno grupa vode po Karlovcu, ispitanici su odgovorili da

najviše grupa vode u travnju, svibnju, lipnju, rujnu i listopadu, te da u tim mjesecima imaju najviše 2-

3 grupe tjedno. Kao razlog za mali broj vođenja navedeno je da pojedine grupe imaju razgled sa

svojim pratiteljem koji putuje s grupom. Jedan ispitanik naveo je da ima grupe stranaca, a 1 ispitanik

da ima ekskurzije. Jedan ispitanik naveo je da u ostalim mjesecima ima grupe raznih delegacija koje

dolaze u grad. Jedan ispitanik naveo je da ima samo 6 grupa godišnje, a drugi da prosječno ima 5

vođenja mjesečno u 5., 6. i 9. mjesecu te da se radi o školskim grupama.

Na pitanje o udjelu domadih i stranih grupa, jedan ispitanik je odgovorio da ima 40% stranih grupa a

60% domadih grupa, te da se radi o Talijanima. Ostali ispitanici odgovorili su da uglavnom imaju

domade grupe.

Ispitanici su nabrojali najposjedenije lokacije u gradu: Zvijezda, Stari grad Dubovac, zona uz Koranu,

Ozalj, gradski muzej Karlovac, Katzlerov paviljon, Franjevačka crkva i muzej, zbirka na Turnju,

Pavlinski samostan.

Ispitanici su istaknuli iskustva turističkih grupa tijekom obilaska grada:

Pohvale: rijeke, zelenilo, promenada, šetnice, mirna i ugodna atmosfera

panorama sa starog grada

zanimljiva povijest i arhitektura

uređenost grada

zanimljivost kulturno povijesih spomenika.

Kritike: zapuštene građevine u Zvijezdi

hotel Korana

Page 67: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

67

nefleksibilno radno vrijeme gradskog muzeja

nedostatak sanitarnih čvorova za javnu upotrebu

neuređene obale rijeka.

Na pitanje upuduju li grupe na posjet suvenirnicama, svi ispitanici su odgovorili potvrdno, s time da je

istaknut problem radnog vremena suvenirnice u Radidevoj ulici.

Turističke usluge za turističke agencije može pružati i turistički pratitelj. To je fizička osoba ''koja obavlja operativno-tehničke poslove u vođenju i pradenju turista te koja tijekom putovanja može, osim u turističkim cjelinama (lokalitetima), davati putnicima osnovne informacije o područjima obuhvadenim putovanjem'' 55. Na web stranici TZ grada Karlovca nude se usluge 24 turistička pratitelja koja imaju prebivalište u gradu Karlovcu.

U Karlovcu su registrirane dvije zadruge56 kojima su izdana rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u objektima koji se ne kategoriziraju. Ostale zadruge registriraju se na trgovačkom sudu a neke od njih sudjeluju u projektima i događanjima koja doprinose turističkoj ponudi (Prva poljoprivredna zadruga žena Božur, Poljoprivredna zadruga branitelj Feniks).

4.3.2 Javni sektor

Upravni odjel za poduzetništvo i poljoprivredu

Djeluje u sklopu gradske uprave, a u svojim aktivnostima bavi se i turizmom. Održava se redovita komunikacija s TZ grada Karlovca, gospodarskim i civilnim sektorom. Djelatnici ovog upravnog odjela redovito dolaze na sjednice Turističkog vijeda te dobivaju informacije o aktivnostima u turističkoj zajednici.

Upravni odjel je 2009. godine započeo s raspisivanjem natječaja i dodjeljivanjem sredstava za sufinanciranje turističkih projekata. Dane su potpore u iznosu 200.000 kuna 2009. godine, te 2010. godine 78.000 kuna. Iznos dodijeljenih potpora u 2011. godini je bio 70.000 kuna.57

Upravni odjel dodjeljuje i potpore za promidžbu turizma i programe, koje se dodjeljuju Turističkoj zajednici grada Karlovca. Tablica koja slijedi prikazuje dodijeljene sveukupne iznose potpora iz gradskog proračuna za turizam od 2006. do 2011. godine.

Tablica 19: Potpore Upravnog odjela za poduzetništvo i poljoprivredu za promidţbu turizma, programe i

turističke projekte poduzetnika od 2006. do 2011. godine

2006 2007 2008 2009 2010 2011

285.000,00 520.000,00 510.000,00 430.000,00 292.959,00 380.884,00

Izvor: UO za poduzetništvo i poljoprivredu, Grad Karlovac

55 Čl. 37. st. 1. Zakona o pruţanju usluga u turizmu (NN 68/07)

56 Ured drţavne uprave u Karlovačkoj ţupaniji, Sluţba za gospodarstvo, stanje na dan 9.svibnja 2012. godine

57 Grad Karlovac, UO za poduzetništvo i poljoprivredu

Page 68: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

68

Turistička zajednica grada Karlovca

Funkciju turističke društvene organizacije u Hrvatskoj od 1991. godine imaju turističke zajednice. One obavljaju razvojne, koordinativne, promotivne, informativne i druge poslove turističkih društvenih organizacija. Zadade pojedinih oblika turističkih zajednica su briga o turističkim resursima, obogadivanje turističke ponude poticanjem i organiziranjem priredbi i događanja, promotivne aktivnosti, ustrojavanje turističko-informativnih centara i ostalo.58 Turistička zajednica grada Karlovca (u daljnjem tekstu TZ) pravna je slijednica Turističkog društva Karlovac koje je osnovano 1972. godine te se od tada kontinuirano odvijaju aktivnosti u području turizma. TZ provodi aktivnosti i projekte sukladno Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08) te Statutu Turističke zajednice grada Karlovca (Glasnik Grada Karlovca br. 1 od 22.2.2010.).

Članovi TZ su sve pravne i fizičke osobe koje sukladno Zakonu o turističkim članarinama pladaju istu. Prema dostupnim službenim podacima, 2009. godine bilo je registrirano ukupno 1.170 članova Zajednice, odnosno obveznika pladanja turističke članarine.59

Glavni izvori prihoda TZ grada Karlovca su turistička članarina i boravišna pristojba. Tablica koja slijedi prikazuje te prihode u razdoblju od 2006. do 2011. godine te njihov udio u sveukupnim prihodima TZ grada Karlovca.

Tablica 20: Prihodi TZ grada Karlovca od turističkih članarina i boravišne pristojbe

Godina Ukupni prihodi

TZ

Prihodi od turističke članarine

(TČ)

Udio prihoda od TČ u

ukupnim prihodima TZ

(%)

Prihodi od boravišne pristojbe

(BP)

Udio prihoda od BP u

ukupnim prihodima TZ

(%)

2006 1.646.350,26 801.896,38 48,7 100.253,62 6,1

2007 4.877.221,34 1.007.878,32 20,7 96.958,92 2,0

2008 3.529.857,19 959.059,29 27,2 96.781,92 2,7

2009 1.750.950,51 1.083.703,44 61,9 86.611,10 4,9

2010 1.817.942,52 948.010,47 52,2 128.656,79 7,1

2011 1.891.719,81 928.324,94 49,1 115.378,07 6,1

Izvor: TZ grada Karlovca

U promatranom razdoblju od 6 godina, odnosno od 2006. do 2011. godine, prihodi od turističkih članarina porasli su samo za 15,8%. Prihodi od turističkih članarina relativni su odraz slike sveukupnih prihoda od turizma grada Karlovca. Prihodi od boravišne pristojbe u istom razdoblju porasli su za 15,1%.

Tablica koja slijedi prikazuje obveznike pladanja boravišne pristojbe, sukladno Zakonu o boravišnoj pristojbi.

58 Pešutić, A., Funkcioniranje turističkih zajednica – nedostaci i prijedlozi za unapreĎenje, Acta Turistica,

godište 15/2003., br. 2, Ekonomski fakultet Zagreb, prosinac 2003. god., str. 86 - 117 59

Ministarstvo financija, Porezna uprava ispostava Karlovac

Page 69: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

69

Tablica 21: Obveznici plaćanja boravišne pristojbe

Pun iznos BP pladaju

50% BP pladaju Ne pladaju BP

1. osobe koje u

turističkoj opdini ili gradu u kojem nemaju prebivalište koriste uslugu smještaja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost,

1. osobe od navršenih

12 do 18 godina starosti,

1. djeca do

dvanaest godina starosti,

6. putnici na putničkom

brodu u međunarodnom pomorskom prometu kada se brod nalazi na vezu u luci,

2. putnici koji

koriste uslugu nodenja na plovnom objektu nautičkog turizma (charter, cruising), 3. osobe koje pružaju usluge smještaja u domadinstvu ili seljačkom domadinstvu,

2. osobe do 29 godina

starosti, koje su članovi međunarodnih omladinskih organizacija, kada koriste usluge nodenja u omladinskim objektima za smještaj koji su uključeni u međunarodnu mrežu omladinskih objekata za smještaj IYHF.

2. osobe s

tjelesnim invaliditetom od 70% i vedim i jedan pratitelj,

7. vlasnici kude za

odmor i članovi njegove obitelji, ako je kuda za odmor izvorna stara obiteljska kuda stečena nasljeđivanjem od ostavitelja koji je imao posljednje prebivalište u turističkoj opdini ili gradu, kada node u toj kudi,

4. vlasnik kude ili

stana za odmor u turističkoj opdini ili gradu, koji nije smještajni objekt u smislu ovoga Zakona, za sebe i sve osobe koje node u toj kudi ili stanu,

3. sudionici

školskih paket aranžmana (paušalnih putovanja) odobrenih od strane školske ustanove,

8. osobe koje uslugu

nodenja koriste u okviru ostvarivanja programa socijalne skrbi,

5. vlasnik plovila

koje nije plovni objekt nautičkog turizma u smislu ovoga Zakona, za sebe i sve osobe koje node na tom plovilu u turističke svrhe.

4. sezonski

radnici, 5. članovi uže obitelji stanovnika turističke opdine ili grada,

9. studenti i đaci koji nemaju prebivalište u opdini ili gradu u kojem se školuju.

Izvor: Zakon o Boravišnoj pristojbi ( NN 152/08)

Page 70: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

70

Članovi Zajednice sudjeluju u njezinom radu putem Skupštine Zajednice, koja broji 26 članova60. Izvršno tijelo Skupštine je Turističko vijede koje broji 8 članova i predsjednika. Skupština i Turističko vijede redovito održavaju sjednice i donose sve odluke bitne za redovito i zakonito poslovanje Zajednice.

Turistički ured Karlovac administrativno je tijelo Zajednice koje provodi aktivnosti i projekte sukladno godišnjim programima rada i proračunima koje donosi Skupština TZ. Turistički ured ima 4 zaposlene osobe u stalnom radnom odnosu te 3 osobe zaposlene na određeno vrijeme61.

Turistička zajednica grada Karlovca ima ustrojena dva turistička informativna centra (skradeno TIC).

Podaci o posjetiteljima počeli su se bilježiti od samih početaka rada TIC-eva, kao i na info punktovima

koji su organizirani od 2001. godine. TIC Korzo otvoren je 29. travnja 2002. godine od kada se bilježe

posjeti turista tijekom ljetnih mjeseci. Tablica koja slijedi prikazuje podatke koji se odnose na

posjedenost TIC-a Turanj i TIC-a Korzo.

Tablica 22: Posjetitelji TIC-a Turanj i TIC-a Korzo

2010 2011

TIC Turanj (2010.

godine radio je od 17.05. do 23.09., a 2011. godine

radio je od 17.05. do 31.08.)

18.395 23.176

TIC Korzo(razdoblje

vođenja evidencije: 01.06. – 30.09.)

1.762 1.751

Ukupno 20.157 24.927

Izvor: TZ grada Karlovca 2012.

Iz strukture posjetitelja vidljivo je da prednjače strani posjetitelji; udio stranih posjetitelja na TIC-u Turanj 2010. godine bio je 73%, a 2011. godine 67%. Udio stranih posjetitelja na TIC-u Korzo 2010. godine bio je 80%, a 2011. godine 78%.

Obrazovne institucije

Ekonomsko-turistička škola Karlovac

Ekonomsko-turističku školu u školskoj godini 2011./2012. pohađa 549 učenika. Škola nudi i izvedbeni

nastavni program za hotelijersko-turističkog tehničara, konkretno jedan razred u generaciji, što u

prosjeku znači 30 obrazovanih tehničara godišnje. Uz standardne predmete opdeg obrazovanja, tri

60 TZ grada Karlovca, stanje 31.01.2012. g.

61 TZ grada Karlovca, stanje 31.01.2012. g.

Page 71: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

71

strana jezika sve četiri godine i stručnu praksu (u 2., 3., i 4. razredu), u izvedbenom nastavnom

programu za zvanje hotelijersko-turistički tehničar postoje i specijalizirani predmeti:

Prehrana i poznavanje robe, Daktilografija s poslovnim dopisivanjem, Osnove turizma i

ugostiteljstvo (1. razred)

Poslovna psihologija s komunikacijom (2. razred)

Organizacija poslovanja poduzeda (2., 3., 4. razred)

Statistika (3. razred)

Knjigovodstvo s bilanciranjem (3. i 4. razred)

Gospodarsko pravo, Turizam i marketing, Povijest umjetnosti i kulturno-povijesna baština (4.

razred)

Škola sudjeluje na strukovnom natjecanju GASTRO te na natjecanjima iz hrvatskog i stranih jezika

(engleski, njemački, talijanski) gdje ved duži niz godina postižu zavidne rezultate.

Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac

Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac ima ukupno 17 razrednih odjela te broji 400 učenika. Obrazuje učenike u sektoru ekonomije, trgovine i poslovne administracije za zanimanja komercijalist (četverogodišnji program) i prodavač (trogodišnji program). Godišnje upisuje po 1 odjeljenje od 28 učenika u oba programa.

Škola u sektoru ugostiteljstvo i turizam obrazuje učenike u četverogodišnjem programu za zanimanje turističko-hotelijerski komercijalist, a u trogodišnjem programu za zanimanja: kuhar, slastičar i konobar. Godišnje upisuje po 1 odjeljenje od 28 učenika, osim u odjeljenju za kuhare i slastičare gdje je upis podijeljen te se upisuje 10 slastičara i 18 kuhara.

Godišnje u školi završni rad položi više od 100 učenika navedenih zanimanja.

Škola u obrazovanju odraslih izvodi programe:

osposobljavanja u zanimanju sobarica, priprematelj pizza, pomodni/a konobar/ica i pomodni/a kuhar/ica,

prekvalifikacije i stjecanja zanimanja kuhar, konobar, slastičar, prodavač, komercijalist, turističko-hotelijerski komercijalist,

usavršavanja za kuhara za spravljanje jela na roštilju i jela od riba, rakova i školjki.

Godišnje škola u prosjeku obrazuje tri grupe polaznika u obrazovanju odraslih, odnosno 45 polaznika.

Veleučilište u Karlovcu

Veleučilište u Karlovcu izvodi, između ostalih studija, i stručni studij ugostiteljstva kao i stručni ispit za turističkog vodiča za područje Karlovačke, ali i Ličko senjske županije. Pri Veleučilištu u Karlovcu je u razdoblju od 2008. do 2010. godine sveukupno osposobljeno 20 turističkih vodiča za navedena područja Republike Hrvatske. Stručni studij ugostiteljstva se izvodi od 2003. godine do danas, a po akademskoj godini prosječno diplomira 30-ak studenata. Trajanje preddiplomskog studija je tri (3) godine, odnosno šest (6) semestara. Njegova bodovna vrijednost je 180 ECTS bodova. Stručni naziv koji se stječe završetkom studija je stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije: (bacc.oec.).

Page 72: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

72

Kulturne institucije

Važan dionik u javnom sektoru za područje turizma je Gradski muzej Karlovac. Gradski muzej ima stalni postav u zgradi na Strossmayerovom trgu, a sastoji se od prirodoslovnog, arheološkog, kulturno-povijesnog, povijesnog, etnografskog i galerijskog odjela. Radno vrijeme za posjetitelje je od utorka do petka 08-16 sati, a subotom i nedjeljom 10-12 sati. Ponedjeljkom muzej je zatvoren.

Gradski muzej upravlja jednim dijelom Starog grada Dubovca, odnosno Branič kulom u kojoj je smješten postav ''Oko Kupe i Korane''. Postav je otvoren za posjetitelje od 1. travnja do 30. rujna od 10 do 22 sata, a izvan tog vremena samo za grupne posjete uz prethodnu najavu.62

Galeriju ''Vjekoslav Karas'', koja je također sastavni dio Gradskog muzeja Karlovac, najvedim dijelom posjeduju građani Karlovca i županije.

Gradski muzej od 2007. godine upravlja i lokalitetom na Turnju naziva ''Vojni kompleks Turanj''. Za grupne posjete koje se najave unaprijed, mogud je razgled uz stručnog kustosa, a ulaz se ne napladuje.

Tablica koja slijedi prikazuje podatke o posjetiteljima stalnom postavu na Strossmayerovom trgu, galeriji Vjekoslav Karas te Branič kuli na starom gradu Dubovcu.

Tablica 23: Broj posjetitelja u Gradskom muzeju Karlovac po lokacijama

Godina Stalni postav Galerija Branič kula

2005 1495 2496 4883*

2006 1676 1764 2215*

2007 4023 4658 2806*

2008 4351 2223 9771*

2009 5974 2081 876

2010 4927 1969 874

2011 4684 3930 912

Izvor: Gradski muzej Karlovac 2012.

* Procjena organizatora Sajma vlastelinstva Dubovac, odnosno broja posjetitelja za vrijeme događanja.

Javna ustanova za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije63

Javna ustanova za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije osnovana je

2004. godine prema odredbama Zakona o zaštiti prirode64 te Zakona o ustanovama inicijativom

62 www.gmk.hr (31.01.2012.)

63 Preuzeto sa www.karlovac-nature.hr

64 Temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 30/94), sve županije u Republici Hrvatskoj, koje su imale na svome području

dijelove prirode upisane u Upisniku zaštidenih prirodnih vrijednosti morale su osnovati Javne ustanove koje de upravljati tim

zaštidenim područjima.

Page 73: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

73

Županijske skupštine Karlovačke županije, s ciljem zaštite, održavanja i promicanja zaštidenih dijelova

prirode na području Karlovačke županije. Djelatnost Ustanove regulirana je zakonskim propisima,

Odlukom o osnivanju, Statutom Ustanove te ostalim aktima koje Ustanova donosi temeljem

zakonskih propisa. Rad Ustanove se financira iz sredstava županijskog proračuna osiguranih za tu

namjenu, sredstava koja Ustanova stekne obavljanjem svoje djelatnosti te iz drugih zakonom

predviđenih izvora.

Osnovna djelatnost Javne ustanove je zaštita, održavanje i promicanje zaštidenih prirodnih vrijednosti

čije je proglašenje u nadležnosti Županijske skupštine, nadzor nad provođenjem mjera i uvjeta zaštite

prirode na području kojim upravlja te predlaganje proglašenja zaštite izuzetno vrijednih prirodnih

područja.

Ciljevi JU su utvrditi stanje prirode i pradenje stanja, očuvati i obnoviti postojedu biološku i

krajobraznu raznolikost, osigurati sustav zaštite prirodnih vrijednosti radi trajnog očuvanja njihovih

svojstava te osigurati održivo korištenje prirodnih dobara.

Od zaštidenih područja Karlovačke županije na području grada Karlovca nalaze se tri područja

prikazana u sljededoj tablici.

Tablica 24: Zaštićena područja u gradu Karlovcu

Naziv područja Kategorija zaštite Godina

proglašenja Ukupna površina

(ha)

Cret Banski Moravci

posebni rezervat - floristički 1967 2,00

Marmontova aleja spomenik parkovne arhitekture 1968 0,59

Vrbanidev perivoj spomenik parkovne arhitekture 1970 3,63

Izvor: www.karlovac-nature.hr

Javna ustanova provodi niz projekata, a za Karlovac je najznačajniji projekt ''Živjeti s parkom''.

Projekt je započeo 2008. godine i održava se svake godine u travnju i svibnju, a osmišljen je kao

početak sustavne i dugoročne obnove spomenika parkovne arhitekture Vrbanidevog perivoja, u

hortikulturnom i turističko-kulturnom smislu vradanja njegove prvotne uloge mjesta u kojem su

građani Karlovca i njihovi posjetitelji boravili u svrhu odmora, šetnje, rekreacije, susretanja,

umjetničkog stvaranja i doživljavanja i sl. Glavni cilj projekta je vratiti život u Vrbanidev perivoj i

povezati ga s ostalim karlovačkim parkovima kroz tematske vikend manifestacije.

U okviru projekta provode se osim popularno-znanstvenih predavanja i razne edukativne radionice, poučne šetnje, vožnja u kočiji, vježbanje pilatesa i joge u perivoju. Tijekom 2008. i 2009. g. za učenike i građane organizirane su: dendrološka, hortikulturna i keramičarska radionica, radionica izrade natpisa za biljne vrste perivoja te radionica izrade suvenira, a bio je održan i spust raft čamcima rijekom Koranom do Vrbanidevog perivoja.

Page 74: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

74

4.3.3 Civilni sektor

Na području grada Karlovca u svibnju 2011. godine bila je 621 registrirana udruga65. Udruge se financiraju iz vlastitih izvora (prikupljanjem članarina, pisanjem projekata i/ili obavljanjem neke gospodarske aktivnosti) i iz donacija domadih i stranih donatora. Grad Karlovac udruge financira putem natječaja i donacija odlukom gradonačelnika za pojedinačne projekte i aktivnosti koje nisu financirane u okviru natječaja.

Športski klubovi registrirani u gradu Karlovcu vedinom su članovi Karlovačke športske zajednice (KŠZ); 2011. godine KŠZ je imala 143 kluba kao članica Zajednice.

Na godišnjoj razini 10-12 klubova organizira natjecanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini:66 Međunarodna natjecanja:

BBK T-rex – ''XCO Dubovac'' TKD Karlovac – ''Karlovac open'' NK Karlovac – Memorijalni turnir Branko Čavlovid Čavlek TK Karlovac – Memorijalni turnir Bruno Majoli KPA Karlovac – Plivački maraton RK Karlovac – Memorijalni turnir Nebojša Parežanin Pržo Karate klub Kaplast – Karlovac open TK Karlovac – redovni Međunarodni ITF turnir za tenisače u kolicima

Nacionalna natjecanja:

RŠ Karlovac – Prvenstvo Hrvatske u mini rukometu VK Korana – Veslačka regata na Kupi VP klub Karlovac – Vaterpolo liga TKD Banija – turnir Ivanjski krijes OK Karlovac – Memorijalni turnir Ivan Vidakovid

Na području grada djeluje Zajednica organizacija amaterskih kulturno-umjetničkih djelatnosti (ZOAKD) koja objedinjuje 27 udruga iz kulturnog amaterizma. Djelovanje ZOAKD-a u najvedoj mjeri financirano je proračunskim sredstvima Grada Karlovca. U kulturnom životu Karlovca Zajednica ima značajnu ulogu: bavi se očuvanjem kulturne baštine, koordinira programe svojih članica, organizira i povezuje sve ostale kulturno-umjetničke i zabavne programe.

Uz organiziranu zajednicu udruga, u Karlovcu postoji niz aktivnih samostalnih udruga na području kulture. Kulturna djelatnost tih udruga na godišnjoj razini, uz sredstva iz nacionalnog proračuna i donatorska sredstva, financira se Programom javnih potreba u kulturi iz Proračuna Grada Karlovca. Na javni poziv redovito biva prijavljeno preko stotinu programa na području kulture, a po raznim djelatnostima.

65 Ured za drţavnu upravu

66 TZ grada Karlovca, nesluţbeni podaci

Page 75: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

75

Udruge koje od 2006. godine organiziraju događanja i provode projekte, a koje doprinose turističkoj ponudi grada i imaju razvijenu suradnju s javnim sektorom su:

Bratstvo svetog Mihovila, Carolosboom, Carpe diem, Dubovački streličari, Ekološko društvo Pan, FA Matija Gubec, Free dance, Historia viva, HistoriKA, Kajda, Kinoklub Karlovac, Konjički klub Fany, Lujzijana, Nacionalna udruga za fortifikacije, Orpheus, Paviljon Katzler, Poluga, Promenada klub, Studio 8, Udruga za razvoj kontinentalnog turizma.

4.4 Analiza stanja vaţnih turističkih zona grada

Karlovačka Zvijezda

Grad Karlovac, u suradnji s osnovnim i srednjim školama grada, od svibnja 2011. godine provodi

projekt ''Naša Zvijezda''. Opdi cilj projekta je podidi razinu znanja o značaju Zvijezde kao kulturnog

spomenika svjetskih razmjera, kao dokaza našeg identiteta i trajanja na ovim prostorima te kao

jedinstvenog resursa za gospodarski razvoj i očuvanje identiteta Karlovca. Specifični cilj je

korištenje teme ''Karlovačka Zvijezda'' kao osnovne podloge za nastavu u svim predmetima i za

sve uzraste u osnovnim i srednjim školama grada Karlovca korištenjem suvremenih metodičkih

pristupa.67 Ciljane skupine projekta su građani, stanovnici susjednih regija i stručnjaci te

znanstvenici.68

Do sada je održan niz prezentacija za ravnatelje, učitelje i stručne suradnike u osnovnim i srednjim

školama, a cilj je bio potaknuti češde i u vedoj mjeri uključivanje sadržaja vezanih uz Zvijezdu u

redovitu nastavu te ih iskoristiti kao poveznicu školskih projekata, otvorenih dana i drugih oblika

nastave.

Zvijezda je uključena u redovitu nastavu u osnovnim školama kroz nastavnu cjelinu “Zavičaj”.

Planirane aktivnosti projekta:69

1. Informiranje ciljane skupine ravnatelja, nastavnika i stručnih suradnika u školama

(priprema i održavanje prezentacija projektne ideje)

2. Uključivanje ciljeva projekta u Godišnji plan i program škola

3. Promocija projekta (objava aktivnosti škola na mrežnim stranicama, priprema i

izdavanje posebnog priručnika za učitelje)

67 www.karlovac.hr

68 Prezentacija ''Zvijezda – zaštita, obnova, korištenje'', Grad Karlovac, UO za poduzetništvo i poljoprivredu i

UO za društvene djelatnosti, lipanj 2011. 69

www.karlovac.hr

Page 76: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

76

U prezentaciji Grada Karlovca, izrađenoj za potrebu predstavljanja projekta Naša Zvijezda, prikazana

je trenutna problematika Zvijezde. Zvijezda je zakonom zaštidena urbana sredin, „poluga“ za razvoj

grada, raspolaže parkovima, perivojima i vrijednim građevinskim zemljištem. S druge strane,

obilježava je loša infrastruktura, mnoštvo ruševnih kuda i nerjetko se doživljava kao kočnica za razvoj

grada.70

Polazedi od teze Zvijezde kao poluge za razvoj grada, identificirana su četiri segmenta Zvijezde koje

treba zaštititi, očuvati i gospodarski koristiti:71

1) Zaštitni zeleni pojas

2) Fortifikacijski pojas

3) Urbana matrica, ulice, trgovi

4) Građevine.

Ističe se potreba za što skorijom izradom odgovarajude i detaljnije prostorno-planske

dokumentacije za Zvijezdu, koja je predviđena Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja

grada Karlovca i Izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana grada Karlovca iz 2011.

godine. Ta dokumentacija mora se temeljiti na službenim konzervatorskim podlogama izrađenim

u tu svrhu.

Zvijezda je suočena s brojnim problemima kao što su: neriješena vlasnička pitanja, nedostatak

baze podataka o baštini, nedostatak znanja i alata o upravljanju kulturnom baštinom, disperzija

financijskih sredstava za adaptaciju gradske jezgre, neizvjesnost o povratu investicije zbog

nedostatka urbanog planiranja i strateških dokumenata, dugotrajni administrativni procesi kod

upravljanja baštinom i izdavanja potrebnih dozvola.72

Stari grad Dubovac

Objekt je u vlasništvu Grada Karlovca. Do 2003. godine kaštel je imao stalni ugostiteljski sadržaj

kojim je upravljalo ugostiteljsko poduzede „Korana“. Zadnje nodenje registrirano je dana 27. 06.

2003. godine, a „Korana“ je prestala s radom 1. srpnja iste godine.

Grad Karlovac od 2009. godine iznajmljuje prostor u prizemlju za kafid, te je do 2011. godine u

zakupu bio ugostiteljski obrt „Zlatna ribica“. Od kraja 2011. godine nema zakupnika. Grad Karlovac

na zahtjev udruga, institucija iz javnog sektora ali i dionika iz privatnog sektora dodjeljuje prostor

dvorišta i dvorane u prizemlju za održavanje raznih aktivnosti od opdeg društvenog značaja.

Zahtjevi se podnose UO-u za opde i imovinsko-pravne poslove koji potom izdaje i odluku o

davanju na korištenje prostora, a UO za društvene djelatnosti usklađuje raspored događanja.

Na sjednici Gradskog vijeda Grada Karlovca u svibnju 2012. godine prihvadena je Odluka o

prigodnom korištenju dijela prostora u Starom gradu Dubovcu. Prostori na koje se Odluka odnosi

70 Prezentacija ''Zvijezda – zaštita, obnova, korištenje'', Grad Karlovac, UO za poduzetništvo i poljoprivredu i

UO za društvene djelatnosti, lipanj 2011. 71

Ibid 72

Radni materijal UO za poduzetništvo i poljoprivredu za potrebe izrade analize stanja Gradske razvojne

strategije

Page 77: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

77

su atrij i uzdužna prostorija u prizemlju na desno s pripadajudim kružnim prostorom kule ''A'' te

sanitarni čvor u prizemlju. Prostor se daje na korištenje bez pladanja naknade za održavanje:

aktivnosti utvrđenih Programom javnih potreba u kulturi Grada Karlovca, ukoliko su u

organizaciji Grada Karlovca i/ili ustanova kojima je Grad Karlovac osnivač,

ostalih kulturnih, edukacijskih, znanstvenih, obrazovnih, umjetničkih, socijalnih,

humanitarnih i sličnih aktivnosti od opdeg društvenog značaja, osim događanja na kojima

se napladuju ulaznice.

Naknada za korištenje za ostale aktivnosti, ukoliko su sadržajno primjerene, napladuje se u iznosu

od 500,00 kuna za korištenje u trajanju do maksimalno 4 sata, i 1.500,00 kuna za cjelodnevno

korištenje.

Gradski muzej Karlovac upravlja Branič-kulom na Starom gradu Dubovcu, u kojoj se nalazi muzejska

izložba kao stalni postav. Ulaz se napladuje samo za razgledavanje Branič-kule, na vrhu koje je

Vidikovac.

TZ grada Karlovca u 2011. godini postavila je ploču na ulazu u objekt s radnim vremenom Branič-kule,

odnosno cijelog objekta, bududi da se ulazna vrata zaključavaju. TZ grada Karlovca postavila je u

2007. godini 12 ploča smeđe signalizacije u gradu, koje vode do objekta odnosno turističke atrakcije,

a u 2011. godini započela je s provođenjem projekta postavljanja turističkih interpretacijskih ploča u

objektu i ispred objekta, te dodatne smeđe signalizacije.

Za potrebe obnove, revitalizacije, daljnjeg razvoja i strateškog upravljanja objektom 2009. godine

izrađen je dokument Studija održivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac, čiji sažetak se

nalazi u Prilogu 4 ovog dokumenta.

Vojni kompleks Turanj i Turistički informativni centar Turanj

Inicijativa za izlaganje muzejske zbirke naoružanja Domovinskog rata na Turnju pokrenuta je 1997.

godine na Gradskom poglavarstvu grada Karlovca kada je ustrojen radni odbor s namjerom uređenja

prostora.

Prvih 5 eksponata postavljeno je 2002. godine, 2003. dodana su nova 3, kao i 2004. godine kada je

održana i prva smotra starodobnih vojnih vozila RH u organizaciji Odbora za ustrojavanje muzejske

zbirke na Turnju. Od tada smotra se kontinuirano odvija sve do 2012. godine kada de se održati

jubilarna 10. međunarodna smotra u organizaciji udruge ''Povijesne postrojbe Karlovački počasni vod

ZNG 91.'' iz Karlovca i oldtimer kluba ''Veteran klub Lučko – 91''.

Dva nova eksponata postavljena su 2005. godine, a 2006. godine još jedan eksponat, kada je

postavljen i srušeni avion MIG 21. Sanitetsko vozilo za potrebe TIC-a na lokalitetu postavljeno je

2007. godine.

Od 2008. godine lokalitetom službeno upravlja Gradski muzej Karlovac koji ga je preimenovao u

''Vojni kompleks Turanj''. G. Dubravko Halovanid kao vlasnik svih prethodno spomenutih eksponata

darovnicom je eksponate darovao Gradskom muzeju Karlovac. Od tada je Gradski muzej postavio još

4 eksponata, a svi su postali službeni muzejski predmeti

Page 78: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

78

Zemljište je u vlasništvu grada Karlovca te je dodijeljeno na korištenje Gradskom muzeju Karlovac. U

sklopu vojnog kompleksa danas se nalazi ukupno 20 eksponata borbene tehnike, na otvorenom

neograđenom prostoru. Ulaz se ne napladuje. Izloženi su i fortifikacijski objekti: 3 transportna

talijanska bunkera iz 2. svj. rata i cca. 20 betonskih zapreka (tetraedri) koji su služili u ratnom

razdoblju za regulaciju prometa na UN punktovima.

Na lokalitetu nalaze se vojni objekti br. 3, 6, 8 i 10, odnosno ostaci nekadašnjih objekata devastiranih

u Domovinskom ratu. Objekt br. 3 izgrađen je početkom 20. stoljeda, nakon 2. svj. rata postao je

vojnička spavaonica i restoran , a u Domovinskom ratu zapovjedništvo obrane mostobrana Turanj.

Objekt br. 6 izgrađen je 1953. godine, nalazi se neposredno uz Koranu, a od 1980. godine služio je

kao skladište. Objekt br. 8 izgrađen je 1879. godine, između ostalog služio je kao vojnička spavaonica,

a nakon 1980. godine također je bio skladište. Objekt br. 10 smješten je uz prometnicu, izgrađen je

1875. godine za potrebe smještaja Zapovjedništva Slunjske pukovnije, a u njemu je bila i

Matematička gimnazija za školovanje časnika i dočasnika. Služio je i kao spavaonica, oružana i

skladište.

Za uređenje vojnog kompleksa sukladno muzejskoj struci izrađena je projektna dokumentacija i

dobivene su potrebne dozvole za rekonstrukciju samo objekta br. 3 (u ratu nazvanom ''California'').

Gradski muzej Karlovac u travnju 2012. godine prijavio je na IPA natječaj za prekograničnu suradnju

sa Slovenijom projekt pod nazivom Legacy of War Serving Tourism – Vojaška dediščina v službi

turizma/ Vojno naslijeđe u službi turizma. Gradski muzej nositelj je projekta, odnosno vodedi partner,

partneri s hrvatske strane su Grad Karlovac i Turistička zajednica grada Karlovca, a partneri sa

slovenske strane Opdina Pivka i Lokalni pospeševalni center Pivka.

U proljede 2012. godini pojavljuje se i prvi zainteresirani poduzetnik iz Karlovca s namjerom uređenja

kompletnog prostora.

TIC Turanj – TIC Zelena vrata

TZ grada Karlovca od 2007. godine kontinuirano u ljetnim mjesecima organizira rad sezonskog

turističkog informativnog centra. U prvoj godini rada uređeno je sanitetsko vojno vozilo uz pomod g.

Dubravka Halovanida te je TIC bio smješten unutar vozila. Čvrsti objekt postavljen je 2010. godine

(kudica cca. 9 m2).

TIC 2011. godine dobiva naziv ''Zelena vrata'' te funkcionira kao TIC klastera Lika - Karlovac. Glavni cilj

je objedinjavanje i pružanje turističkih informacija za cijeli klaster kao i distribucija promidžbenog

materijala klastera te prikupljanje statističkih podataka za daljnje poboljšanje funkcioniranja. Prije

samog početka rada bilo je potrebno urediti i namjestiti info kudicu, urediti okoliš, postaviti WC

kabine, osigurati uvjete rada, odabrati i educirati djelatnike te prikupiti promotivne materijale cijelog

klastera.

Postavljena su i 3 štanda na kojima su OPG-i tijekom glavne sezone, odnosno za vrijeme rada TIC-a,

prodavali svoje proizvode i suvenire. Rad djelatnika financiran je od strane partnera na projektu (TZ

Karlovačke županije, TZ Ličko-senjske županije, TZ opdine Plitvička jezera, JU NP Plitvička jezera).

Projekt Zelena vrata prijavljen je 2011. godine na natječaj HTZ-a te je dobivenim sredstvima

Page 79: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

79

obnovljen krov kudice, postavljen reklamni natpis "Zelena vrata", nabavljen notebook, a održane su i

tri radionice.

Plan aktivnosti za 2012. godinu slijedi primjer iz 2011., ali obuhvada proširenje i jačanje suradnje

turističkih zajednica s područja klastera uključivanjem novih partnera. Organizacijom edukativnih

radionica radi se na poticanju i osvještavanju obrta, privatnih iznajmljivača, OPG-a i drugih ponuđača

o zajedničkom stvaranju turističkog proizvoda klastera. Ove godine očekuje se konačni izlazak iz tiska

brošure klastera koju izdaje HTZ.

Planirano razdoblje rada info centra u 2012. godini je od 14.05. do 16.09.2012. a projekt de se

ponovno prijaviti na natječaj HTZ-a.

Športsko-rekreacijski centar Korana

„Športsko-rekreacijski centar Korana“ (ŠRC Korana) planiran je Generalnim urbanističkim planom Grada Karlovca73 na desnoj obali rijeke Korane sjeverno od županijske prometnice – Mekušanske ceste, a obuhvada prostor sve do granice obuhvata tog plana. Granica prolazi neposredno prije građevinskog područja naselja Gornje Mekušje na jugoistoku i pod gotovo pravim kutem skrede prema sjeveru do obale rijeke Korane (grafički prilog 1).

Grafički prilog 1: Kartografski prikaz ŠRC-a, korištenje i namjena prostora - izvod

Izvor: GUP grada Karlovca

73 Glasnik Grada Karlovca 14/07, 06/11

Page 80: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

80

Na desnoj obali Korane planirane su namjene R11, R12, R13, R3, R8, V1 i V2, odnosno sljededi tipovi športsko-rekreacijskih namjena:

R11 - površine športsko-rekreacijske namjene s poslovnim prostorima koje obuhvadaju područje stadiona s pomodnim igralištima, prostor koji se zapadno i sjeverno širi do šetnice uz rijeku Koranu (osim na prostor R8 –''Dane piva''), a istočno iza postojede prometnice prema Gornjem Mekušju sve do granice obuhvata GUP-a, i na kojima je predviđena gradnja športsko-rekreacijskih građevina te uređenje površina u funkciji športa i rekreacije kao što su: športske dvorane, stadioni i druge zatvorene, natkrivene i otvorene športske građevine i zgrade sa ili bez gledališta, poslovnih (ugostiteljsko-turističkih i trgovačkih) građevina i prostora te pratedih sadržaja u funkciji športa i rekreacije (garderobe, sanitarije i sl. te javni i društveni sadržaji).

R12 - površine športsko-rekreacijske namjene s građevinama u funkciji korištenja koje obuhvadaju predio sjeveroistočno od pristupne prometnice prema ''drvenom mostu'' na Korani, a namijenjene su gradnji građevina i uređenju površina u funkciji športa i rekreacije kao što su zatvorena, natkrivena i otvorena športska igrališta sa ili bez gledališta te pratedih sadržaja u funkciji športa i rekreacije (garderobe, sanitarije, ugostiteljski sadržaji, teretane i sl.).

R13 - površine športsko-rekreacijske namjene bez građenja zgrada koje se također mogu planirati na predjelu sjeveroistočno od pristupne prometnice prema ''drvenom mostu'' na Korani, a namijenjene su gradnji građevina te uređenju površina u funkciji športa i rekreacije kao što su otvorena športska igrališta sa ili bez gledališta te pratedih sadržaja u funkciji športa i rekreacije (garderobe, sanitarije, spremišta opreme i sl.).

R8 - površina zabavnog parka obuhvada prostor na kojem se održavaju ''Karlovački dani piva'', a predviđena je gradnja građevina i uređenje površina za igru, zabavu i edukaciju u funkciji rekreacije i korištenja slobodnog vremena (luna-parkovi za djecu i odrasle i slični zabavni parkovi).

R3 - gradsko kupalište predviđeno je uz desnu obalu Korane do šetnice. Na prostorima gradskoga kupališta nije dozvoljena gradnja nikakvih zidanih zgrada ili građevina. Moguda je postava uklonjivih prizemnih paviljona (niskih drvenih ili metalnih građevina) koji su isključivo u funkciji kupališta (kupališne garderobe, nadstrešnice, sanitarije i sl.). Nije dozvoljeno podizanje paviljonskih ugostiteljskih građevina i uređenje parkirališta.

Na vodnim površinama V2 koje su povremeno pod vodom nije dozvoljena gradnja novih građevina, osim građevina sustava zaštite od štetnog djelovanja voda, športsko-rekreacijskih građevina, kupališta i građevina infrastrukturnih sustava uz uvjete nadležnog tijela (Hrvatskih voda).

Cjelokupno područje ŠRC-a Korana nalazi se u prirodnom krajobrazu koji se štiti temeljem planskih mjera GUP-a, u nebranjenom poplavnom području, na vodonosnom području i u III. zoni zaštite vodocrpilišta.

S obzirom na značaj i vrijednosti prostora na kojem je planiran ŠRC Korana, Generalnim urbanističkim planom Grada Karlovca za to područje propisana je obveza izrade detaljnijeg dokumenta prostornog uređenja – Urbanističkog plana uređenja ŠRC Korana (UPU ''ŠRC Korana'') oznake br.26 (grafički prilog 2). Prethodno je potrebno izraditi 3 stručne podloge (urbanističku, konzervatorsku i hortikulturnu) te provesti urbanističko-arhitektonski natječaj za urbanističko-arhitektonsku podlogu za izradu UPU ''ŠRC Korana''.

Page 81: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

81

Grafički prilog 2: Obveza izradbe dokumenta uređenja prostora - izvod

Izvor: GUP grada Karlovca

Generalnim urbanističkim planom Grada Karlovca su dane i Smjernice za izradu UPU ŠRC Korana koje glase:

- Prostorno plansko rješenje treba temeljiti na sljededim posebnim stručnim podlogama: o urbanističko-arhitektonskoj - koja treba cjelovito (oblikovno i funkcionalno)

sagledati prostor športsko-rekreacijskog centra kao prostora jugoistočno od Korane, a treba biti pribavljena provedbom urbanističko-arhitektonskog natječaja.

o konzervatorskoj - koja treba utvrditi konzervatorske uvjete i smjernice te mjere zaštite kulturnih dobara.

o hortikulturnoj (pejsažnoj) - koja treba utvrditi mjere zaštite, obnove i uređenja zelenih površina te posebnu pažnju posvetiti planiranju kupališta na obali Korane i održavanju autohtonih obilježja koranske doline.

- UPU-om treba, između ostalog, planirati gradnju restorana, wellnesa ili sličnih zgrada, smještajnih zgrada višeg standarda za cca 50 osoba (hotel, hostel ili bungalovi), otvorenih sportskih terena i kupališta s dječjim igralištem te uređenje kupališta bez gradnje zgrada.

- UPU-om treba u sjevernom dijelu planirati gradnju građevina koje svojom visinom i tlocrtnom veličinom nede narušavati koranske vidike s lijeve (sjeverne) obale Korane. Visoke građevine (športske dvorane i sl.) treba smjestiti u južni dio odnosno u produžetku postojedega stadiona i igrališta (istočno od stadiona i igrališta).

- UPU-om treba na obali Korane planirati sadnju autohtonih biljnih vrsta (jablana te drveda nizinskih krajolika i obalnih staništa - jasena, vrbe, topole).

- UPU-om treba posebnu pažnju posvetiti oblikovanju ograda (poželjna je uporaba biljaka - puzavice, živice i sl.) i pročelja prema Korani.

- UPU-om treba planirati pješačke i biciklističke staze (u pojasu ulice i/ili zasebno) i tako utvrditi sustav šetnica i biciklističkih staza koje de međusobno povezivati prostore u

Page 82: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

82

obuhvatu UPU-a te prostor u obuhvatu UPU-a s okolnim gradskim prostorima i važnim gradskim ambijentima (Zvijezda i dr.).

Postojedi nogometni stadion ''Branko Čavlovid – Čavlek'' s pratedim sadržajima je legalno izgrađen 70-tih godina 20. stoljeda kao nogometni stadion s atletskim borilištem i gledalištem temeljem više akata kojima je odobrena njegova gradnja. Pomodna igrališta (1985.g.) te gospodarska zgrada na pomodnim igralištima (1986.g.) rađena su vjerojatno bez građevinske dozvole (nije mogude dodi do točnog podatka ved su dane pretpostavke).

Projekt izgradnje gradskog bazena – potvrda glavnog projekta (''građevinska dozvola'') izdana je 24.08.2008. na rok važenja od 2 godine, a produljena nakon dvije godine na dodatne 2, tako da rok važenja ističe 24.08.2012. godine.

U srpnju 2008. godine izrađena je PEJZAŽNA STUDIJA OBALE RIJEKE KORANE (Horting Sisak d.o.o.) - uređenje krajobraza. Izrađena je za dio obale uz lokaciju ''Dana piva''.

4.5 Analiza provedenog anketiranja turista na području grada Karlovca

Anketiranje turista grada Karlovca provedeno je tijekom srpnja, kolovoza i rujna 2011. godine. Anketnim istraživanjem nastojala se odrediti razina zadovoljstva turista grada Karlovca elementima turističke ponude grada. Sveukupno je na odabrane mikrolokacije anketnog istraživanja plasirano 500 anketnih upitnika. Ukupan broj popunjenih i obrađenih anketnih upitnika iznosio je 181, što čini povrat od 36%. Mikrolokacije provedbe istraživanja bile su: ugostiteljski objekti za smještaj u gradu, Gradski muzej Karlovac i Stari grad Dubovac te Turistički informativni centri Turističke zajednice grada Karlovca. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na nove spoznaje i pomažu pri definiranju jakih i slabih strana turističke ponude grada Karlovca. Najbrojniji anketirani turisti grada Karlovca su Nijemci, Hrvati, Poljaci, Nizozemci i Talijani što je prikazano u tablici koja slijedi u nastavku.

Tablica 25: Struktura anketiranih turista grada Karlovca (udio u %)

Zemlja dolaska turista

udio u %

Njemačka 18,78

Hrvatska 17,68

Poljska 15,47

Nizozemska 8,84

Italija 6,08

Španjolska 3,31

Velika Britanija 2,76

Francuska 2,76

Austrija 2,76

Izrael 2,21

Page 83: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

83

Švicarska 2,21

Belgija 2,21

BiH 1,66

Danska 1,66

Kanada 1,66

Litva 1,10

Srbija 0,55

Irska 0,55

Švedska 0,55

Australija 0,55

SAD 0,55

Ostalo 6,08

Izvor: obrada autora

Najčešdi motivi njihovog dolaska u grad su kradi odmor, poslovni razlog, tranzit te posjet rodbini ili prijateljima, što je vidljivo u tablici i grafikonu koji slijede u nastavku.

Tablica 26: Motiv/razlog dolaska turista u Karlovac (udio u %)

Motiv dolaska udio u %

Kradi odmor 26,67

Poslovno 22,22

Tranzit 21,67

Posjet rodbini ili prijateljima 9,44

Ostalo 6,11

Sport i rekreacija 6,11

Kultura 5,00

Kupnja 1,11

Medeni mjesec 1,11

Sport i kultura 0,56

Izvor: obrada autora

Page 84: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

84

Grafikon 9: Motiv/razlog dolaska turista u Karlovac (udio u %)

Izvor: obrada autora

Vedina anketiranih turista u gradu Karlovcu ostvaruje jedno nodenje. U pravilu su došli u grad u individualnom aranžmanu i to prvi puta. Navedeno je prikazano u tablicama i grafikonima koji slijede u nastavku.

Tablica 27: Broj ostvarenih noćenja turista u Karlovcu (udio u %)

Broj nodenja udio u %

1 nodenje 68,05

od 2 do 4 nodenja 20,71

više od 4 nodenja 11,24

Izvor: obrada autora

Page 85: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

85

Grafikon 10: Broj ostvarenih noćenja turista u Karlovcu (udio u %)

Izvor: obrada autora

Rezultati anketiranja ukazuju na činjenicu da je grad Karlovac tranzitna destinacija i da se vedina turista zadržava u gradu vrlo kratko vrijeme.

Tablica 28: Tip gosta (udio u %)

Tip gosta udio u %

Individualni 74,86

Agencijski 25,14

Izvor: obrada autora

Grafikon 11: Tip gosta (udio u %)

Page 86: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

86

Izvor: obrada autora

Tablica 29: Prvi ili ponovljen posjet Karlovcu (udio u %)

Broj posjeta udio u %

Prvi puta 71,67

Ponovljeni posjet 28,33

Izvor: obrada autora

Grafikon 12: Prvi ili ponovljen posjet Karlovcu (udio u %)

Izvor: obrada autora

Prevladavaju turisti starosne dobi od 46 do 65 godina života i za vedinu prosječna dnevna potrošnja po osobi iznosi manje od 50 eura.

Tablica 30: Starosna dob turista grada Karlovca (udio u %)

Starosna dob udio u %

46 – 55 godina 25,14

56 – 65 godina 22,91

16 – 25 godina 19,55

26 – 35 godina 13,41

36 – 45 godina 12,85

više od 66 godina 6,15

Izvor: obrada autora

Page 87: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

87

Grafikon 13: Starosna dob turista grada Karlovca (udio u %)

Izvor: obrada autora

Tablica 31: Prosječna dnevna potrošnja turista po osobi u Karlovcu (udio u %)

Potrošnja udio u %

od 30 do 50 eura 40,11

manje od 30 eura 33,90

od 50 do 100 eura 14,12

više od 100 eura 11,86

Izvor: obrada autora

Grafikon 14: Prosječna dnevna potrošnja turista po osobi u Karlovcu (udio u %)

Izvor: obrada autora

Page 88: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

88

Prema posljednjim Tomasovim istraživanjima Instituta za turizam, prosječna dnevna potrošnja turista po osobi u Republici Hrvatskoj iznosila je 58 eura 2010. godine. Prosječna dnevna potrošnja turista grada Karlovca je ispod prosjeka za Republiku Hrvatsku. U nastavku slijedi pregled dnevne potrošnje turista po osobi u gradu Karlovcu prema zemlji porijekla turista. Prikazana je dnevna potrošnja turista po osobi za Nijemce, Hrvate, Poljake i Nizozemce, s obzirom da su isti najbrojniji turisti grada Karlovca.

Tablica 32: Prosječna dnevna potrošnja Nijemaca, Hrvata, Poljaka i Nizozemaca (po osobi) tijekom

boravka u Karlovcu

Potrošnja u eurima

Potrošnja Nijemaca udio u %

Potrošnja Hrvata

udio u %

Potrošnja Poljaka

udio u %

Potrošnja Nizozemaca

udio u %

manje od 30 eura

43 44 21,50 44

od 30 do 50 eura

40 50 57 37,50

od 50 do 100 eura

10 0 21,50 6

više od 100 eura 7 6 0 12,50

Izvor: obrada autora

Grafikon 15: Prosječna dnevna potrošnja Nijemaca (po osobi) tijekom boravka u Karlovcu (udio u %)

P ros ječ na dnevna potroš nja Nijemac a tijekom boravka u K arlovc u (udio u % )

10%7%

43%

40%

manje od 30 eura

od 30 do 50 eura

od 50 do 100 eura

viš e od 100 eura

Izvor: obrada autora

Vedina Nijemaca trošila je po osobi u Karlovcu manje od 50 eura dnevno (83%). Preostalih 17% anketiranih Nijemaca trošilo je više od 50 eura dnevno po osobi. Valja istaknuti da je 7% Nijemaca trošilo više od 100 eura dnevno.

Page 89: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

89

Grafikon 16: Prosječna dnevna potrošnja Hrvata (po osobi) tijekom boravka u Karlovcu

(udio u %)

P ros ječ na dnevna potroš nja H rvata tijekom boravka u

K arlovc u (udio u % )

0% 6%

44%50%

manje od 30 eura

od 30 do 50 eura

od 50 do 100 eura

viš e od 100 eura

Izvor: obrada autora

Vedina anketiranih domadih turista (Hrvata) trošila je manje od 50 eura dnevno po osobi (94%). Svega 6% Hrvata trošilo je dnevno po osobi više od 50 eura tijekom boravka u gradu Karlovcu.

Grafikon 17: Prosječna dnevna potrošnja Poljaka (po osobi) tijekom boravka u Karlovcu (udio u %)

P ros ječ na dnevna potroš nja P oljaka tijekom boravka u K arlovc u (udio u % )

21,50%

57%

21,50%0%

manje od 30 eura

od 30 do 50 eura

od 50 do 100 eura

viš e od 100 eura

Izvor: obrada autora

Page 90: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

90

Vedina anketiranih Poljaka trošila je manje od 50 eura dnevno po osobi (78,5%). Preostalih 21,5% Poljaka trošilo je više od 50 eura dnevno po osobi tijekom boravka u Karlovcu.

Grafikon 18: Prosječna dnevna potrošnja Nizozemaca (po osobi) tijekom boravka u Karlovcu (udio u %)

P ros ječ na dnevna potroš nja Niz oz emac a tijekom boravka u K arlovc u (udio u % )

44%

6%

12,50%

37,50%

manje od 30 eura

od 30 do 50 eura

od 50 do 100 eura

viš e od 100 eura

Izvor: obrada autora

Vedina anketiranih Nizozemaca trošila je manje od 50 eura dnevno po osobi (81,5%). Preostalih 18,5% Nizozemaca trošilo je više od 50 eura dnevno po osobi tijekom boravka u Karlovcu. Valja istaknuti da je 12,5% Nizozemaca trošilo više od 100 eura dnevno. O Karlovcu kao poželjnoj turističkoj destinaciji najvedi broj anketiranih turista informirao se putem interneta, zatim po preporuci drugih turista, prijatelja, rodbine. Navedeno prikazuju tablica i grafikon koji slijede u nastavku.

Tablica 33: Način informiranja turista o Karlovcu kao turističkoj destinaciji (udio u %)

Način informiranja udio u %

Internet 41,67

Ostalo 24,44

Preporuke drugih turista, prijatelja, rodbine 21,11

Turističke agencije 4,44

Tiskani promidžbeni materijal 2,22

Internet i preporuke 1,67

Mediji (TV, radio, novine i sl.) 1,11

The Rough Guide 1,11

Internet i promidžbeni materijali 0,56

Rođen sam ovdje 0,56

Turistički sajmovi 0,56

Sve od navedenog 0,56

Izvor: obrada autora

Page 91: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

91

Prosječna ocjena zadovoljstva anketiranih turista ukupnim iskustvom tijekom boravka u Karlovcu iznosi 4,36. Prosječna ocjena izračunata je na temelju rezultata ukupno obrađenih anketa. U tablici i grafikonu koji slijede prikazano je zadovoljstvo turista s ukupnim iskustvom tijekom boravka u Karlovcu.

Tablica 34: Zadovoljstvo turista s ukupnim iskustvom tijekom boravka u Karlovcu

Ukupno zadovoljstvo

udio u %

5 54,29

4 31,43

3 11,43

2 1,71

1 1,14

Izvor: obrada autora

Grafikon 19: Zadovoljstvo turista s ukupnim iskustvom tijekom boravka u Karlovcu

(udio u %)

Izvor: obrada autora

Anketirani turisti ocijenili su pojedine elemente turističke ponude grada Karlovca prosječnim ocjenama prikazanima u tablici koja slijedi.

Page 92: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

92

Tablica 35: Zadovoljstvo turista pojedinim elementima turističke ponude grada Karlovca (prosječne ocjene)

Rd. br. Element turističke ponude grada Prosječna

ocjena (zadovoljstvo)

1 Parkovi i zelene površine u gradu 4,53

2 Osjedaj sigurnosti i zaštite turista u gradu 4,51

3 Ljubaznost zaposlenih u turizmu grada 4,47

4 Ljepota krajolika grada 4,46

5 Ljubaznost stanovništva grada 4,35

6 Očuvanost okoliša u gradu 4,31

7 Šetnice u gradu 4,28

8 Ugostiteljski objekti za smještaj u gradu 4,15

9 Uređenost grada kao turističke destinacije 4,14

10 Odnos cijene i kvalitete pruženih usluga turistima u gradu 4,14

11 Uređenost i čistoda plaža uz rijeke grada 4,09

12 Ugostiteljski objekti prehrane i pida u gradu 4,09

13 Lokalna gastronomija 4,05

14 Kulturno-povijesna baština grada 4,02

15 Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu grada 3,98

16 Prometna dostupnost grada 3,97

17 Športski sadržaji u gradu 3,85

18 Sadržaji za djecu u gradu 3,84

19 Radno vrijeme ugostiteljskih objekata u gradu 3,83

20 Čistoda rijeka grada 3,83

21 Parkirališta u gradu 3,82

22 Sadržaji na plažama uz rijeke grada 3,79

23 Radno vrijeme kulturnih sadržaja u gradu 3,76

24 Turistička signalizacija u gradu 3,68

25 Trgovine u gradu 3,67

26 Kulturni sadržaji u gradu 3,65

27 Usklađenost događaja u gradu 3,58

28 Turističke informacije prije dolaska u grad 3,57

29 Skupovi, seminari i team building programi u gradu 3,52

30 Događaji u gradu 3,52

31 Kvaliteta događaja u gradu 3,51

32 Suveniri grada 3,5

33 Ponuda izleta lokalnih receptivnih turističkih agencija u gradu 3,5

34 Zabavni sadržaji u gradu 3,49

35 Brojnost i raznolikost događaja u gradu 3,33

36 Sredstva javnog prijevoza za šire područje grada 3,16

Izvor: obrada autora

Page 93: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

93

Visokom prosječnom ocjenom (iznad 4,00) ocijenjeni su sljededi elementi turističke ponude grada: parkovi i zelene površine u gradu (4,53), osjedaj sigurnosti i zaštite turista tijekom boravka u gradu (4,51), ljepota krajolika grada (4,46), ljubaznost zaposlenih u turizmu grada (4,47), ljubaznost stanovništva grada (4,35), očuvanost okoliša u gradu (4,31), šetnice u gradu (4,28), uređenost grada kao turističke destinacije (4,14), odnos cijene i kvalitete pruženih usluga i proizvoda turistima u gradu (4,14), uređenost i čistoda plaža uz rijeke u gradu (4,09), ugostiteljski objekti za smještaj (4,15) kao i ugostiteljski objekti prehrane i točenja pida (4,09), lokalna gastronomija (4,05) i kulturno-povijesna baština grada (4,02).

Tablica 36: Stupanj zadovoljstva turista elementima turističke ponude grada Karlovca

Elementi turističke ponude grada Karlovca Stupanj zadovoljstva

Parkovi i zelene površine u gradu

VRLO VISOK STUPANJ

(4,45 i VIŠE)

Osjedaj sigurnosti i zaštite turista u gradu

Ljubaznost zaposlenih u turizmu grada

Ljepota krajolika grada

Sredstva javnog prijevoza za šire područje grada

NIZAK STUPANJ (3,5 i MANJE)

Brojnost i raznolikost događaja u gradu

Zabavni sadržaji u gradu

Suveniri grada

Ponuda izleta lokalnih receptivnih turističkih agencija

Skupovi, seminari i team building programi u ponudi grada

Izvor: obrada autora

Najniže prosječne ocjene (3,5 i manje) ostvarili su sljededi elementi turističke ponude grada: sredstva javnog prijevoza za šire područje grada (3,16), brojnost i raznolikost događaja u gradu (3,33), zabavni sadržaju u gradu (3,49), suveniri grada (3,5), ponuda izleta lokalnih receptivnih turističkih agencija grada (3,5) te skupovi, seminari i team building programi u ponudi grada (3,5).

4.6 Analiza provedenog anketiranja za potrebe projekta ''Brendiranje Karlovca''

Anketiranje građana Karlovca provodila je Agencija Puls metodom terenskog istraživanja, odnosno metodom osobnog intervjua u kudanstvima ispitanika. Uzorak: 600 građana grada Karlovca starijih od 18 godina.

Rezultati anketiranja

Pitanja su se odnosila na stavove građana Karlovca o vlastitom gradu. Ispitanici su odgovarali na nekoliko opdenitih pitanja o Karlovcu, o načinu na koji ga doživljavaju, gradovima s kojima ga uspoređuju, prednostima, nedostacima i slično. Svako od pitanja podijeljeno je i po demografskim pokazateljima, dobnoj strukturi i stupnju obrazovanja. Neki od rezultata anketiranja su:

Page 94: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

94

54% Karlovčana doživljava grad Karlovac kao grad parkova (37% povijesni grad; 35% grad ugodnog življenja; 6% vojni grad; 6% grad kulture; 5% grad koji se budi; 3% grad turizma; 6% ostalo) .

Kao loš aspekt života u Karlovcu 43% izdvojilo je nezaposlenost i gospodarsku situaciju, dok su ostali aspekti znatno niži (6% nedostatak kulturnih sadržaja; 5% nizak standard/ siromaštvo, i ostalo).

Kao najznačajnije znamenitosti i prednosti grada Karlovca 78% građana istaknulo je četiri rijeke (46% krajolik i parkovi; 34% plan grada u obliku zvijezde sa šest krakova; 30% Karlovački dani piva; 18% ljepote grada; 9% Sajam vlastelinstva; 9% Ivanjski krijes; 6% Međunarodni festival folklora; 2% ostalo).

Najpoznatiji brend građana u Karlovcu je Karlovačko pivo s 69% (9% Stari grad Dubovac; 8% pištolj Hrvatski samokres; 5% KIM mliječni proizvodi; 4% karlovački šančevi; 7% ostalo).

55% građana Karlovca smatra geografski položaj najvedom prednošdu Karlovca u odnosu na druge gradove ( 53% blizina Zagreba; 19% povijest i tradicija; 14% način života; 12% ljudi; 4% bogatstvo kulturnih i zabavnih sadržaja; 3% gospodarski potencijal; 1% nešto drugo).

48% građana smatra Varaždin konkurencijom Karlovcu ( 16% Zagreb; 9% Sisak; 5% Rijeka; 4% Zadar; 18% Ostali).

Anketiranje državljana Republike Hrvatske provodila je Agencija Media Metar metodom telefonske ankete na reprezentativnom uzorku Republike Hrvatske s posebnim naglaskom na Karlovačku županiju.

Rezultati anketiranja:

Karlovačka županija o Karlovcu

20% stanovnika Karlovačke županije nikad nije bilo u Karlovcu i svi su odgovorili da ga žele posjetiti.

35% stanovnika Karlovačke županije najviše na Karlovac asociraju rijeke (30% Karlovačko pivo; 20% krajolik i parkovi; 5% prolaz za Zagreb; 5% plan grada u obliku zvijezde).

Kao najvede prednosti Karlovca stanovnici županije vide blizinu Zagreba (43%), lokaciju (27%), zeleno okruženje (8%), četiri rijeke (8%), povijest i tradiciju (5%), gospodarski potencijal, način života i bogatstvo kulturnih i zabavnih sadržaja (po 1%).

25% ispitanika smatra da je potrebna bolja infrastruktura, 20% da je potrebno više sadržaja za mlade, 15% više zabavnih sadržaja, kao i 15% više kulturnih sadržaja, 15% smatra da je potrebna niža cijena nekretnina, a 5% da treba biti bolja povezanost sa Zagrebom.

Hrvatska o Karlovcu

Page 95: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

95

35% ispitanika na razini Republike Hrvatske smatra četiri rijeke najjačim brendom grada, slijede pivo s 14% te ostale asocijacije koje vežu uz Karlovac: 5% autoput, 4% blizina Zagreba, 4% prometni čvor, 4% ne znam, 3% lijep grad, 2% put za more, 1% rat, 18% ostalo.

64% ispitanika želi posjetiti Karlovac, prvenstveno iz turističke znatiželje (49%), zbog rijeka (20%) te radi ljepota grada (14%).

Pozitivno mišljenje o Karlovcu ima 49% ispitanika, među njima prednjače Slavonci, dok su najnegativniji Istrani i Primorci.

43% ispitanika Karlovac asocira na četiri rijeke, 23% na Karlovačko pivo, a 15% na termin ''prolaz do Zagreba''; taj poredak karakterističan je za vedinu hrvatskih regija, osim za Istru i Primorje gdje 52% ispitanika Karlovac asocira na Karlovačko pivo, 19% na termin ''prolaz kroz Zagreb'', a tek 4% četiri rijeke.

Hrvatski građani smatraju kako su blizina Zagreba (43%), njegova lokacija (27%) te zeleno okruženje i rijeke (17%) najvede prednosti Karlovca.

4.7 Analiza upitnika na web stranici TZ

Za potrebe projekta izrade strategije u razdoblju od 7.11. do 31.12. 2011. godine na web stranici TZ grada Karlovca bio je postavljen kratki informativni upitnik namijenjen građanima. Upitnik je ispunilo 153 građana.

Upitnik se također nalazio na Facebook stranici Turističke zajednice grada Karlovca u istom razdoblju te se dodatno slao elektroničkom poštom iz Turističkog ureda.

Analiza koja slijedi izrađena je na temelju prvih 100 ispunjenih upitnika s web stranice TZ grada Karlovca.

Tablica 37: Ocjene ispitanika o vaţnosti pojedinih područja za razvoj turizma74

(u %, ocjene od 1 do 5, 1 za najmanje važno, 5 za najvažnije)

1 2 3 4 5 Prosjek

Stari grad Dubovac 2,0 9.2 10.2 25.5 53.1 4.18

Zvijezda 5.1 2 7.1 13.3 72.4 4.46

Muzejska zbirka naoružanja Domovinskog rata na Turnju 10.3 15.5 24.7 29.9 19.6 3.3

Rijeke i prostor uz rijeke 2 1 11.2 20.4 65.3 4.46

Izvor: Obrada autora

74 Radilo se o 1. pitanju koje je glasilo: ''Ocijenite po vaţnosti strateški prioritetna područja za razvoj novih

turističkih proizvoda?''

Page 96: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

96

Tablica 38: Ocjene ispitanika o vaţnosti pojedinih događanja za turizam

(u %, ocjene od 1 do 5, 1 za najmanje važno, 5 za najvažnije)

1 2 3 4 5 Prosjek

Milenijski bal 16.3 13.3 30.6 26.5 13.3 3.07

Ivanjski krijes 8.2 15.3 22.4 27.6 26.5 3.49

Karlovački dani piva 7 7 12 25 49 4.02

Međunarodni etno jazz festival 8.2 11.3 27.8 35.1 17.5 3.42

Sajam vlastelinstva Dubovac 8.1 0 15.2 44.4 32.3 3.93

Filmska revija mladeži i Four river film festival

6.1 4.1 19.4 29.6 40.8 3.95

Izvor: obrada autora

Na pitanje bi li osim Foginovog trebalo registrirati još neko kupalište na rijekama u Karlovcu, 75% ispitanika odgovorilo je potvrdno. Ukupno 89 ispitanika dalo je prijedlog lokacija za novo kupalište. Upečatljiv je broj prijedloga (ukupno 41 ispitanik) za novo kupalište na rijeci Mrežnici, odnosno dodatno uređenje i registriranje postojedeg kupališta ‘’Kamp’’. Dodatni prijedlozi: uređenje kupališta na slapu na Turnju, uređenje obje obale Korane – lijeve od restorana Mirna do pontonskog mosta, a desne od betonskog do drvenog mosta (lokacija tzv. gradskog kupališta) – Korane kod ušda u Kupu, Kupe ispod restorana Kvaka.

Page 97: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

97

Na pitanje koja bi nova turistička atrakcija mogla privudi najviše turista u Karlovac, ispitanici su dali različite prijedloge:

Tablica 39: Prijedlozi ispitanika o novim atrakcijama

Parkovi i vode Kultura

Naglasak na parkovima i rijekama Stari grad Dubovac i programi u njemu

Bube na 4 rijeke Veliki festival urbane glazbe

Kamp na Korani Slatkovodni akvarij

Uređena kupališta Muzej o Nikoli Tesli

Športski susreti na i uz vodu Muzej pivarstva

Bazen Uređena karlovačka Zvijezda

Bolja ponuda kampova, atrakcije na rijekama

Park minijatura utvrđenih gradova s područja Karlovačke županije

Rafting Dani renesanse

Lovstvo, ribolov Povijesni vojni muzej

Vodeni zabavni park Hermetika

Utrke plovilima po rijekama Nepokoreni grad i LED fest

Zaštititi i obnoviti kulturno-povijesne spomenike

Osmišljena i uređena "Kineska četvrt", vojarne Bosanski magazin i ona prema Gazi

Šport Ostalo

Konjički sport i fijaker Seoski turizam (seoska gospodarstva)

Biciklističke staze s odmorištima Obnovljeni hotel Korana

Športske igre Bitan dodatan sadržaj, ne atrakcija

Motocross Bolja kvaliteta postojedih

Revitalizacija Karlovačkog generalata

Ulica crvenih svjetiljki

Žaba

Ukrasiti arboretum Šumarske škole božidnim lampicama

Karneval

Veliki zabavni park tipa Gardaland uz neku od rijeka s tematikom grada ili Hrvatske.

Izvor: obrada autora

Page 98: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

98

4.8 SWOT analiza turizma grada Karlovca

U literaturi se analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji često označava i akronimom SWOT (od engleskih riječi Strenghts, Weaknesses, Opportunities and Threats). SWOT analiza služi za sumiranje i strukturiranje podataka u četiri kategorije (S-snaga, W-slabosti, O-povoljne prilike, odnosno mogudnosti, i T-prijetnje) te prikazivanje u jednom izvještaju. Pri planiranju daljnjeg razvoja turizma važno je analizirati sadašnje stanje te utvrditi što su komparativne prednosti, a što nedostaci grada Karlovca.

S N A G E

Element Obrazloženje

Povoljan geostrateški položaj - Grad Karlovac je križište najvažnijih prometnica koje povezuju primorsku i panonsku Hrvatsku, smješten na raskrižju glavnih cestovnih prometnih pravaca A1, D1

- Željeznička postaja međunarodne željezničke pruge od čvorišta Zagreb prema Rijeci i Splitu

- Karlovac je poznato povijesno čvorište uz povijesne ceste Karolinu (Karlovac – Bakar, građena 1726.-1733. godine), Josephinu (Karlovac - Senj, 1775.-1779.) i Louisianu (Karlovac – Rijeka, 1805.-1813.)

Značajan hidrološki potencijal Četiri rijeke (Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica) i brojne rječice koji predstavljaju značajni turistički resurs

Biološka i krajobrazna raznolikost

U sklopu grada Karlovca uključujudi i ruralna područja nalazi se posebni rezervat Cret Banski Moravci, dok su u postupku zaštite 4 posebna rezervata, 2 spomenika prirode, 5 značajnih krajobraza i 1 spomenik parkovne arhitekture. Postoje i 4 lokacije zaštidene panoramske vrijednosti krajobraza (Gornje Trebinje, vila Anzid, Kalvarija i Martinšdak). Na ruralnim prostorima nalazi se i 14 područja u ekološkoj mreži NATURA 2000 koja obuhvada i 12 rijetkih i ugroženih staništa. Tu se može nadi više od 18 vrsta sisavaca, 27 vrsta ptica, 3 vrste vodozemaca i gmazova, 27 vrsta riba, više od 18 vrsta leptira. Na ruralnim područjima nalazi se i 13 zaštidenih kulturno-povijesnih i 2 arheološka lokaliteta te 94 evidentirana kulturna dobra koja još čekaju detaljnu valorizaciju i zaštitu.

Parkovna arhitektura Vrbanidev perivoj, Marmontova aleja, drvoredi i parkovi oko Zvijezde

Raznoliko kulturno-povijesno nasljeđe

- Životopisan etnološki sadržaj i kulturna raznolikost

- Postojanje udruga i društava za promicanje kulturne baštine

- Postojanje tradicijskih zanata

Page 99: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

99

Postojanje karlovačke Zvijezde - Jedinstveni kulturni resurs u regiji u urbanoj sredini – komparativna prednost

- Jedinstvena urbana fortifikacija

Postojanje Starog grada Dubovca - Privlači grupe turista i individualne turiste

- Sajam vlastelinstva i niz drugih događanja

- Branič kula s vidikovcem u funkciji

Postojanje manifestacije od nacionalnog značaja

Karlovački dani piva s tradicijom od 25 godina najvede su pivarsko događanje u Hrvatskoj koje svake godine posjeti preko 200.000 posjetitelja

Foginovo kupalište Prvo registrirano riječno kupalište u Hrvatskoj, smješteno u centru grada na rijeci Korani

Postojanje zaliha geotermalnih voda

Geotermalno ležište Rečica otkriveno je dvjema bušotinama: Ka-2 i Ka-3 na razmaku od 3 kilometra. Na temelju dubinskih mjerenja temperature u navedenim bušotinama utvrđena je ležišna temperatura od 140 °C protoka od 50 l/s.

Postojanje velikog broja športskih organizacija

- Potencijalno su dio turističkih aranžmana ili ponude selektivnih oblika turizma

- Karlovačka športska zajednica ima 143 registrirane članice (ronioci, veslači, rafting i kanuing, speleolozi, streličari, airsoft, paintball, biciklisti...)

Tradicija pivarstva - U Karlovcu postoji tradicija pivarstva koja datira iz 1781. godine kada se spominju prva varenja piva u Zvijezdi

- 1854. godine osniva se Karlovačka pivovara

Postojanje turističke infrastrukture Planinarske staze (Poučna staza Kozjača, Put ing. Zlatka Satlera...)

Biciklističke staze

Tradicija rekreacijskog ribolova Postojanje uvjeta, sadržaja i tradicije rekreacijskog ribolova

Tradicija lovstva Dugogodišnja tradicija s obzirom na postojeda lovišta na području grada Karlovca i u okruženju, te lovačka društva

Postojanje obrazovnih institucija za kadrove u turizmu i ugostiteljstvu

Srednjoškolsko strukovno i visoko obrazovanje: Trgovačko-ugostiteljska škola, Ekonomsko-turistička škola, Veleučilište u Karlovcu

Prostorno planska dokumentacija PPUGK, GUP su usvojeni

Pročistač otpadnih voda grada Pročistač u sklopu ISPA projekta je u fazi dovršenja

Page 100: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

100

S L A B O S T I (nedostatci)

Element Obrazloženje

Neriješeni imovinsko pravni odnosi u Zvijezdi i loše stanje infrastrukture

- Dovodi do depopulacije, praznih poslovnih prostora, derutnog stanja stambenih objekata

- Radideva ulica i Trg bana Jelačida nisu središte zbivanja

Nedovoljno turističkih atrakcija,

nedostatak atrakcija kao mjesta privlačenja turista

- Postojedi resursi nisu valorizirani

- Premalo atrakcija koje zadovoljavaju potrebe modernog stranog i domadeg turista, stoga se zadržavaju prekratko i nema dovoljno turističke potrošnje

Nedostatan broj i kvaliteta događanja

- Nedovoljna kvaliteta postojedih događanja

- Manjak originalnosti, atraktivnosti i koordinacije

- Događanja nisu postavljena tržišno

- Manjak sredstava za promociju

Nedostatan broj i kvaliteta zabavnih sadržaja

- Tematska igrališta odnosno zabavni park ne postoje

- Nepostojanje tematskih ugostiteljskih objekata

Nedostatna interpretacija povijesne i kulturne baštine/sadržaja

- Muzejski i galerijski sadržaji nedovoljno inovativni i neprilagođeni muzejski sadržaji turistima i posjetiteljima

- Galerijski sadržaji nedovoljno promovirani

Izumiranje tradicijskih zanata - Nedovoljno prenošenje tradicijskih zanata na mlađe generacije

- Gašenje tradicijskih obrta

Nedovoljno razvijeno poduzetništvo u turizmu

- Sustavi poticanja poduzetnika su manjkavi

- Nedovoljna edukacija poduzetnika - Pomanjkanje razvojne poduzetničke inicijative – vrlo malo investicija u turizam, nedovoljno kreativnih i prilagođenih zahtjevima modernog turista

- Nedovoljno korištenje interneta i društvenih mreža u promotivne svrhe

Nedostatna promocija destinacije - Sredstva za promociju destinacije su vrlo ograničena

- Ne postoji strateški marketing plan turizma

- Nepostojanje koordiniranog sustava promocije između institucija u gradu

Nedostatni kapaciteti Foginovog Lokacija nije spremna za povedani prihvatni kapacitet

Page 101: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

101

kupališta potencijalnih izletnika i turista

Neriješena odvodnja otpadnih voda

Na svim rijekama

Slabe prosječne popunjenosti smještajnih kapaciteta na godišnjoj razini

Najveda popunjenost u srpnju i kolovozu što dovodi do sezonalnosti popunjenosti

Nedostatan menadžment destinacije

Zbog nepostojanja plana razvoja turizma, nedovoljnih financijskih sredstava i nedostatne institucionalne organiziranosti turistička zajednica i lokalna samouprava nisu dostatno razvili sustav upravljanja turističkom destinacijom

Nedostatna koordinacija i institucionalna organiziranost turizma na razini grada Karlovca

- Ne postoji specijalizirani odjel ili odsjek u gradskoj upravi, nitko od djelatnika nije specijaliziran za turizam, potrebno je više kapaciteta ili gradska razvojna agencija

- Kapaciteti Razvojne agencije Karlovačke županije nisu dovoljni za pokrivanje cjelokupnog gospodarstva, potrebno im je više kapaciteta ili specijalizirana agencija

Nedostatak hostela i kampa - U gradu ne postoji hostel ni kamp adekvatnih kapaciteta

Nedostatak ponude ruralnog turizma

- Ruralni prsten grada i gradovi u blizini (Ozalj, Duga Resa) te opdine (Draganid, Krnjak)

- Nedostatni javni prijevoz za šire područje grada

Neiskorištenost tradicije pivarstva Iako postoji tradicija pivarstva, nije dovoljno valorizirana i iskorištena

Neumreženost nositelja turističke ponude

Hotelijeri i ugostitelji nisu udruženi, nemaju zajednički nastup

Nedostatna i/ili neodgovarajuda turistička ponuda

- Prema rezultatu anketiranja slaba turistička potrošnja – 34% troši manje od 30 EUR, 40% od 30 do 50 EUR

- Niska prosječna duljina boravka turista - 1,7 dana

- Niska prosječna popunjenost smještaja ''van sezone''

- Ponuda ugostiteljskih objekata i ambijent su ujednačeni

- Ne razvija se prepoznatljivost u gastronomiji

Nedovoljna ekološka osviještenost poslovnih subjekata u turizmu

Nemaju regulirano sakupljanje otpada, ekološke standarde, certifikate, ne osvještavaju turiste o važnosti ekologije u turizmu za održivi razvoj

Page 102: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

102

P R I L I K E (mogudnosti)

Element Obrazloženje

Blizina poznatih destinacija, a ujedno i emitivnih tržišta

- Potencijalna emitivna tržišta (Zagreb, Rijeka)

- Velika koncentracija turista u neposrednoj blizini

- Zagreb godišnje posjeti između 500.000 do 600.000 turista, a NP Plitvička jezera preko 1.000.000 turista

Postojanje pretpristupnih i strukturnih fondova EU

Za razvoj turizma (selektivni oblici turizma, LEADER program)

Brownfield lokacije Veliki broj napuštenih/devastiranih lokacija svojom obnovom i prenamjenom mogu pridonijeti razvoju turizma, bilo kao direktni turistički kapaciteti ili kao objekti kulturnog, trgovačkog i sličnog sadržaja

Greenfield lokacije GUP i PPUGK predviđa lokacije za nove turističke sadržaje čijom realizacijom bi grad bio obogaden novim atrakcijama i smještajnim kapacitetima

Trasa pruge Karlovac – Sisak Napuštena ruta bivše pruge Karlovac- Sisak potencijal za razvoj biciklističke staze koja bi povezala ta dva grada

Razvoj kulturnog turizma Turistička interpretacija kulturne baštine Zvijezde

Postojanje projektne dokumentacije

Muzejska zbirka naoružanja Domovinskog rata na Turnju - realizacijom projekta muzejske zbirke naoružanja i uređenjem TIC-a te osmišljavanjem dodatnih sadržaja lokacija bi bila spremna za prihvat velikog broja posjetitelja i za osiguranje turističke potrošnje te bi pridonosila pozitivnom imidžu grada

Program razvoja obrazovnih kapaciteta grada Karlovca

- Program u izradi za nastajanje Sveučilišta povedao bi broj studenata

- Vedi broj studenata dovest de do povedanja sadržaja kulturne ponude, trgovačke i ugostiteljske ponude.

Ruralni turizam - Strategija ruralnog razvoja idi de u provedbu

- Mogudnost korištenja EU fondova kroz LEADER program

Program razvoja športsko-rekreacijskih sadržaja grada Karlovca

- Sadržaji: hotel Korana, bazen, trim staze, biciklističke staze, šetnice, lokacija Dana piva, kupalište, sadržaji uz nogometni stadion, športska dvorana

- Kompleks de koristiti športaši, rekreativci, građani, izletnici

- Daljnji razvoj športa i športskih događanja u gradu omogudit de povedanje turističkog prometa i potrošnje.

Page 103: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

103

Geotermalni izvor Rečica Mogudnost korištenja za zdravstveni i rekreacijski turizam

Program razvoja turističke mikrodestinacije Dubovac

Realizacijom razvojnih projekata navedenih u studiji razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac povedao bi se turistički promet, potrošnja, broj turističkih agencijskih grupa.

O G R A N I Č E NJ A (prijetnje)

Element Obrazloženje

Složenost administrativnih procedura

- Administrativne procedure su komplicirane i traju dugo

- Dug vremenski period potreban za izradu tehničke dokumentacije nužne za pripremu projekata

- Zvijezda - izrada geodetske i konzervatorske podloge trajat de dugo, a preduvjet je za pokretanje bilo kakvih konkretnih projekata vezanih uz prostor

Gospodarska kriza Uslijed krize smanjuje se razina investicija u sve segmente gospodarstva, pa i u turizam

Neregulirano tržište usluga turističkih vodiča

Grupe po Karlovcu koje dovode agencije ''izvana'' često vode turistički pratitelji ili vodiči koji nisu licencirani za Karlovačku županiju

Nedostatak sredstava za financiranje investicija u turizmu

Odnosi se na sredstva privatnog i javnog sektora

Neosjetljivost financijskog sektora Bankarski sektor nije dovoljno osjetljiv za financiranje turističkih investicijskih projekata

Neregulirano tržište turističkih usluga za lov i ribolov

- Turističke agencije u Karlovcu trenutno ne nude specijalizirane programe za lov i ribolov

- Specijalizirana agencija (registrirana, ima prostor) još nije u funkciji

- Nodenja ribolovaca nisu dovoljno regulirana

Potencijalni hidroenergetski zahvati

Mogli bi negativno utjecati na hidrološke resurse i biti kontraproduktivni za razvoj turizma uz vode

Neusklađenost događanja kontinentalnih gradova

Gradovi u krugu 150 km razvijaju događanja koja su često istovremeno

Nedostatna aktivnost privatnog sektora

Nezainteresiranost potencijalnih investitora za uporabu geotermalnog izvora Rečica kao kupališno-rekreacijskog kompleksa (bušotina je u vlasništvu INA-e, zemljište je u

Page 104: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

104

državnom vlasništvu, Hrvatske šume upravljaju tim dijelom, a lokalna samouprava treba nadi zainteresirane investitore)

Pripremljeno na temelju: analize stanja, dokumentacije, mišljenja dionika s održane radionice 23. studenog 2011. godine.

Neke od glavnih prednosti za turizam grada Karlovca su rijeke, trenutno ekološki očuvan okoliš, povoljan geoprometni položaj, biološka i krajobrazna raznolikost, bogata kulturno-povijesna baština i velik broj kulturnih znamenitosti te jačanje imidža grada kao grada Zvijezde, parkova, rijeka i piva. Privlačnost svih četiriju rijeka povedava čistoda i bistroda vode kao i mogudnost bavljenja športsko-rekreacijskim aktivnostima u i na vodi. Povoljan geoprometni položaj grada Karlovca izrazito je važan zbog tranzitnog prometa prema moru, ali i blizine glavnog emitivnog centra Hrvatske, grada Zagreba.

Sadašnje stanje u turizmu grada Karlovca pokazuje brojne slabosti. Stupanj razvijenosti gospodarstva grada trenutno je ograničavajudi faktor razvoja turizma, kao i slabo razvijena turistička infrastruktura. Pomanjkanje poduzetničkih inicijativa utječe na trenutno skromnu izgradnju i/ili adaptaciju gospodarskih objekata u turističke svrhe. Prisutan je nedostatak koordinacije među nositeljima turističke ponude grada, nedostaje sustavno upravljanje turističkom destinacijom i nedostatna je promocija grada kao turističke destinacije. Turisti se u gradu vrlo kratko zadržavaju, a smještajni kapaciteti ostvaruju nizak godišnji stupanj iskorištenosti kapaciteta. Provedeno anketno istraživanje stavova turista grada Karlovca također je pokazalo nekoliko slabih točaka u ponudi grada: nedovoljnu brojnost i raznolikost događaja u gradu, nedostatak zabavnih sadržaja u gradu te nedostatna sredstva javnog prijevoza na raspolaganju turistima za šire područje grada.

Evidentne su i određene prilike, ali i prijetnje razvoja turizma grada Karlovca. Grad treba iskoristiti mogudnosti koje se nude prilikom plasiranja strukturnih fondova Europske unije za osuvremenjivanje turističke ponude Karlovca, kao i potencijal grada Zagreba kao vodedeg emitivnog turističkog središta Republike Hrvatske. U protivnom de potencijal iskoristiti snažna i proaktivna konkurencija gradu Karlovcu.

4.9 Analiza okruţenja

Kontinentalni gradovi središnje Hrvatske u neposrednom okruženju grada Karlovca mogu se smatrati njegovom konkurencijom. Izdvojeni su sljededi gradovi: Samobor, Jastrebarsko, Varaždin, Ogulin, Otočac i Sisak, odnosno oni gradovi koji su udaljeni oko 150 km od glavnog emitivnog turističkog središta Republike Hrvatske, grada Zagreba. S obzirom da Karlovačka županija graniči s Republikom Slovenijom te Bosnom i Hercegovinom, u neposrednom okruženju grada Karlovca nalaze se opdine s administrativnim središtima slovenske pokrajine Bele Krajine, kao i gradovi bosansko-hercegovačkog Unsko-sanskog kantona koje, također, treba uzeti u obzir. U nastavku slijedi tablica 37 koja prikazuje turistički promet u gradovima u neposrednom okruženju grada Karlovca u razdoblju od 2008. do 2010. godine.

Page 105: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

105

Tablica 40: Turistički promet u gradovima u neposrednom okruţenju grada Karlovca u razdoblju od

2008. do 2010. godine

Turistički promet

2008 2009 2010

Dolasci Nodenja Dolasci Nodenja Dolasci Nodenja Prosječan

broj nodenja

Ukupni broj

postelja 2011.*

Karlovac 23 823 36 891 19 442 27 770 20 651 33 706 1,6 397

Samobor 10 585 16 720 10 081 15 479 10 669 16 646 1,6 303

Jastrebarsko 166 373 1 699 3 126 2 441 3 393 1,4 195

Sisak 7 029 18 288 8 402 26 265 6 099 20 856 3,4 247

Ogulin 17 940 49 484 15 665 41 218 17 383 43 058 2,5 800

Varaždin 23 127 44 533 19 611 42 590 22 192 50 516 2,3 640

Otočac 69 192 136 418 3 450 14 742 4,3 225

Izvor: Državni zavod za statistiku RH, Priopdenja, dostupno na www.dzs.hr (30. 09. 2011.)

*Izvor: podaci pojedinih turističkih zajednica u siječnju 2012. godine

Grad Samobor svoj turistički identitet temelji na bogatoj povijesti, gastronomskoj ponudi, idiličnom, slikovitom pejsažu te očuvanoj staroj gradskoj jezgri. Tijekom kalendarske godine organiziraju se brojna događanja i manifestacije te grad postaje sve interesantniji Zagrepčanima kao vikend destinacija. Udaljen je od Zagreba 20-ak kilometara. Od smještajnih kapaciteta zastupljeni su hoteli, pansioni, prenodišta, sobe za iznajmljivanje, seoska turistička domadinstva te hostelski smještaj. U Samoboru se turisti zadržavaju 1,6 nodenja. U ukupnom broju ostvarenih turističkih dolazaka u grad Samobor prevladavaju inozemni turisti. Jastrebarsko je prepoznatljivo kao vinorodno područje sa seljačkim turističkim gospodarstvima koja se bave vinogradarstvom i vinarstvom, proizvode i prodaju svoja vina, rakije i druge proizvode od grožđa i vina. Razvija se turizam s temom gastronomije i vinskih cesta. Grad Jastrebarsko udaljen je 30-ak kilometara od Zagreba. Od smještajnih kapaciteta najzastupljenija su seoska turistička gospodarstva i pansioni. Turisti se prosječno zadržavaju 1,4 nodenja. U ukupnom broju ostvarenih turističkih dolazaka u grad Jastrebarsko prevladavaju inozemni turisti. Grad Varaždin bilježi najvedi turistički promet u skupini odabranih kontinentalnih gradova Hrvatske. Svoj turistički identitet temelji na spomeničkoj i umjetničkoj baštini s očuvanom baroknom urbanom cjelinom. U gradu su očuvane palače i vile u stilu baroka, rokokoa i secesije. Identificira se kao grad umjetnosti i kulture. Kroz turističke projekte povezuje svoju kulturnu priču u zajedničku kulturnu priču sa slovenskim Mariborom i mađarskim Szombathelyem. Tijekom kalendarske godine organizira brojne manifestacije, događanja, priredbe i radionice kulturnog, umjetničkog i zabavnog karaktera. Od smještajnih kapaciteta prevladava hotelski smještaj, pansioni te sobe za iznajmljivanje. Varaždin je udaljen od Zagreba 77 kilometara. U gradu turisti ostvaruju 2,3 nodenja. U ukupnom broju ostvarenih turističkih dolazaka u grad Varaždin prevladavaju inozemni turisti. Grad Ogulin svoj turistički identitet u novije vrijeme gradi na tematici bajki i legenda. Navedeni identitet osnažuju kulturno-povijesni spomenici te bajkovita priroda. U gradu i u njegovoj bližoj okolici razvija se športsko-rekreacijski turizam u planinama i na vodi. Od smještajnih kapaciteta prevladavaju hoteli, lovačke kude te sobe za iznajmljivanje. Udaljen je od Zagreba 91 kilometar. U

Page 106: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

106

gradu turisti ostvaruju 2,5 nodenja. U ukupnom broju ostvarenih turističkih dolazaka u grad Ogulin prevladavaju domadi turisti. Značajan udio ostvarenog turističkog prometa grada Ogulina tijekom promatranog razdoblja činio je turistički promet HOC-a Bjelolasica. Grad Otočac svoj turistički identitet gradi na očuvanoj prirodi, bioraznolikosti, bogatom biljnom i životinjskom svijetu. Na području grada zastupljen je hotelski smještaj, privatni smještaj te kude za odmor. Udaljen je od Zagreba 156 kilometara. Do 2010. godine grad Otočac bilježi simbolične vrijednosti ostvarenog turističkog prometa. Turisti su ostvarili 2010. godine prosječno 4,3 nodenja, što grad čini boravišnom destinacijom. U ukupnom broju ostvarenih turističkih dolazaka u grad Otočac prevladavaju domadi turisti. U gradu, kao i u njegovoj neposrednoj okolici, razvija se ribolovni turizam, ekoturizam, tematski turizam te športsko-rekreacijski turizam. Grad Sisak svoj turistički identitet temelji na kulturno-povijesnoj baštini. Organizira kulturne i zabavne manifestacije tijekom kalendarske godine. Turizam se razvija zahvaljujudi zaštidenom močvarnom području Lonjskog polja i arheološkom parku Siscia. Od smještajnih kapaciteta zastupljeni su hotelski smještaj te apartmani u domadinstvu. Udaljen je 55 kilometara od Zagreba. U gradu turisti ostvaruju 3,4 nodenja. U ukupnom broju ostvarenih turističkih dolazaka u grad Sisak prevladavaju domadi turisti. Grad Sisak trenutno ne koristi sve svoje turističke potencijale. Pogranični prostor jugoistočne Slovenije prostor je Bele Krajine koju čine opdina Črnomelj, opdina Metlika i opdina Semič. U administrativnim središtima navedenih opdina održavaju se kulturne manifestacije kojima se njeguje kulturno-povijesna baština lokalnog stanovništva. Najvedi turistički promet bilježi opdina Metlika. Na tom prostoru razvija se turizam s temom gastronomije i vinskih cesta, športsko-rekreacijski turizam na rijeci Kupi, kamping turizam, manifestacijski turizam i izletnički turizam. Metlika je udaljena svega 30-ak kilometara od Karlovca.

Tablica 41: Turistički promet u pograničnim općinama jugoistočne Slovenije (Bele Krajine) 2009. god.

Opdina Turistički dolasci Turistička nodenja Prosječan

broj nodenja Ukupno Domadi Strani Ukupno Domadi Strani

Črnomelj 3527 2896 631 9064 7710 1354 2,6

Metlika 4872 3981 891 11 663 9991 1672 2,4

Semič 1146 1119 27 3102 3001 101 2,7

Ukupno 9545 7996 1549 23 829 20702 3127 2,5

Izvor: Statistički ured Republike Slovenije, www.stat.si/pxweb/Dialog/saveshow.asp (30.09. 2011.)

Turisti u opdinama Bele Krajine ostvaruju prosječno 2,5 nodenja. U ukupnim dolascima turista prevladavaju domadi turisti. Turistički promet u navedenim opdinama bilježi rast tijekom 2010. godine, što dokazuje tablica 16 koja slijedi.

Page 107: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

107

Tablica 42: Turistički promet u pograničnim općinama jugoistočne Slovenije (Bele Krajine) 2010. god.

Opdina Turistički dolasci Turistička nodenja Prosječan

broj nodenja Ukupno Domadi Strani Ukupno Domadi Strani

Črnomelj 7706 5302 2404 23 004 14 818 8186 2,9

Metlika 6210 3911 2299 13 809 9815 3994 2,2

Semič 4225 3313 912 11 553 8951 2602 2,7

Ukupno 18 141 12 526 5615 48 366 33 584 14 782 2,7

Izvor: Statistički ured Republike Slovenije, www.stat.si/pxweb/Dialog/saveshow.asp (30.09.2011.)

Pogranični prostor sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine prostor je Unsko-sanskog kantona kojeg čini 8 gradova. Administrativno i gospodarsko središte Unsko-sanskog kantona je grad Bihad udaljen od Karlovca oko 100 kilometara. Vedi dio Bihadke opdine bogat je vodom, tj. izvorima, potocima i rijekama. Ukupna dužina vodotoka rijeke Une na opdinskom prostoru iznosi 80 kilometara. Bihad je prepoznatljiv po bogatim kulturnim sadržajima o čemu svjedoče kulturne institucije i brojne manifestacije poznate na području cijele države. U Bihadu se razvija kulturni turizam, športsko-rekreacijski turizam na rijekama, manifestacijski turizam, lovni i ribolovni turizam. Tablica 40 koja slijedi prikazuje zbirno ostvaren turistički promet u svim opdinama i gradovima Unsko-sanskog kantona.

Tablica 43: Dolasci i noćenja turista Unsko-sanskog kantona u razdoblju od 2007. god. do 2010. god.

Godina Dolasci turista Nodenja turista

Ukupno Domadi Strani Ukupno Domadi Strani

2007 20 004 13 460 6 544 31 796 19 722 12 074

2008 22 471 16 586 5 885 34 554 25 202 9 352

2009 15 023 10 882 4 141 22 738 15 766 6 972

2010 20 746 14 812 5 934 30 599 21 114 9 485

Izvor: Unsko-sanski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2011. god., dostupno na www.fzs.ba/Podaci (20.10.2011.)

Turisti u opdinama i gradovima Unsko-sanskog kantona ostvaruju prosječno 1,5 nodenja. U ukupnim dolascima turista prevladavaju domadi turisti.

Page 108: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

108

5 RAZVOJNI MODEL

Model razvoja proizlazi iz shvadanja kako na poslovnu izvrsnost turističke destinacije utječe više međuovisnih komponenti, a posebice resursi, menadžment i ostali ljudski potencijali te politika i strategija lokalne zajednice. Tržišna istraživanja nedvojbeno pokazuju kako turisti za vrijeme boravka u određenoj destinaciji zahtijevaju sve viši stupanj kvalitete, što se susrede pod opde prihvadenim sloganom "value for effort", a znači da suvremeni turist zna nagraditi napore uložene u asortiman ponude i višu kvalitetu usluga. Istovremeno, turizam obilježavaju stalne promjene trendova turističke potražnje i razvoj novih motiva putovanja. Turisti se više ne zadovoljavaju jednoobraznom turističkom ponudom ili isključivo kvalitetnim smještajem, oni traže doživljaj, a kvalitetan smještaj i usluge se podrazumijevaju.

Odgovor na suvremena kretanja u načinu korištenja slobodnog vremena predstavlja turistička destinacija koja postaje temeljni okvir u osmišljavanju koncepcije turističkog razvoja. Ona odražava i bitne promjene u filozofiji turističke politike koja težište razvoja prebacuje od smještajnog objekta na čitav prostor turističke destinacije s njenom sveukupnom gospodarskom strukturom (Magaš, D., 2003). Novi turizam, turizam po mjeri čovjeka, zazire od masovnosti, glomaznih hotela-spavaonica, krcatih prometnica, plaža i restorana, a teži individualizmu, spontanosti doživljaja i kreativnosti odmora. Trend se, dakle, izjednačava s autentičnim iskustvom, kontaktima s lokalnim stanovništvom, uživanjem u izvornoj ili oplemenjenoj sredini, na selu ili u planini, uz šport i rekreaciju (Kušen, E., 2002).

Socio-ekonomske promjene izvršile su snažan utjecaj na turizam te su se odrazile na turističku ponudu i potražnju (Kušen, E., 2002):

više slobodnog vremena (skradivanjem radnog tjedna i povedanjem slobodnih dana) sve više utječe na intenzitete putovanja tijekom godine te se otvara mogudnost korištenja nekoliko manjih (kradih) odmora tijekom godine

povedava se broj, vrsta i važnost različitih aktivnosti turista, i to ne samo u dijelu koji se odnosi na njihov odmor i zabavu, ved i na ostalim područjima kao što su, primjerice, kultura, umjetnost, šport i druga, koja sve više daju kvalitativno nova obilježja još uvijek prevalentno odmorišno-dokoličarskim aktivnostima

opdenito potražnja postaje zahtjevnija, profinjenija, racionalnija i selektivnija povedava se udjel novih segmenata u potražnji, i to prije svega starijeg stanovništva i

zaposlenih žena; starije stanovništvo zahvaljujudi boljim materijalnim uvjetima i odlasku u mirovinu ima više mogudnosti za putovanje (koje treba biti prilagođeno njihovim specifičnim zahtjevima i interesima); doprinos umirovljenika razvoju turizma najviše se ogleda u činjenici da su oni skloni turističkim putovanjima upravo u razdoblju slabije frekvencije, u predsezoni i posezoni, što ima veliko gospodarsko značenje

turistička ponuda se diversificira, internacionalizira i bitno unaprjeđuje u kvaliteti te osigurava povedanje produktivnosti

suvremenu turističku ponudu sve više karakteriziraju male i srednje velike zgrade (objekti) obiteljskog i sličnog tipa

zbog sve izraženije ekološke i okolišne svijesti turista, posebna se pozornost počela posvedivati zaštiti okoliša

zbog problema na koje se u posljednje vrijeme upozorava u svim javnim medijima, a koji se odnose na opasnost od dugog izlaganja suncu zbog tzv. ozonskih rupa, jedan se dio turista okrede drugim destinacijama.

Page 109: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

109

Iz navedenog proizlazi potreba izbora modela razvoja turizma grada Karlovca koji de se temeljiti ne samo na postojedem stanju turizma, nego i na stanju cjelokupnog gospodarskog sustava u gradu Karlovcu, istovremeno uzimajudi u obzir i suvremene trendove na turističkom tržištu.

5.1 Izbor modela razvoja

Prilikom izbora modela razvoja turizma grada Karlovca potrebno je razmišljati o onom modelu koji de osigurati konkurentsku prednost u odnosu na ostale destinacije sličnih obilježja usmjerenih k istim ciljanim skupinama. To je samo dio procesa prisutnih na globalnom turističkom tržištu, na kojem je zadovoljstvo turista strateški važna komponenta razvoja. Stoga je u okviru istraživanja vezanog uz razvoj turizma grada Karlovca prihvaden model integralnog upravljanja kvalitetom (Integrated Quality Management - IQM) jer se ocjenjuje da on osigurava najbolji put do zadovoljstva svih sudionika na razini turističke destinacije. Prihvadanjem ovog modela osigurava se put i okvir k poslovnoj izvrsnosti, što znači istodobno zadovoljstvo turista, poslovni uspjeh svih subjekata u turističkoj ponudi i blagostanje domicilnog stanovništva. IQM naglasak stavlja na potrebu kontinuiranog poboljšanja kvalitete i integralni pristup, a temelji se na polazištima zadovoljstva turista ponuđenim opipljivim i neopipljivim čimbenicima, među koje prije svega spada gostoljubivost, sigurnost, zaštita okoliša, čistoda i drugo.

IQM se temelji na četiri ključna čimbenika:

Zadovoljstvu turista, što nalaže da se ustroji sustav kontinuiranog ocjenjivanja kvantitativnih i kvalitativnih činitelja ponude;

Zadovoljstvu svih sudionika lokalne turističke ponude, što nalaže evaluaciju realnih mogudnosti i postignuda u domeni kvalitete poslova i razvoju karijera zaposlenih, a na dobrobit razvoja lokalnih poduzetnika u turizmu;

Zadovoljstvu lokalnog stanovništva kvalitetom života, što zahtijeva sustavno ocjenjivanje efekata turizma na lokalnoj razini;

Kvaliteti okoliša kao izrazito važnom čimbeniku suvremenog razvoja turizma mjerljivom kroz pozitivne ili negativne utjecaje turizma na okoliš, tj. na prirodno okruženje, kulturnu baštinu, resurse ljudskog djelovanja, uređenost i organiziranost destinacije.

Upravljati turističkim područjem na temeljima IQM-a može samo inovativni i integralni destinacijski menadžment uz podršku lokalne vlasti, turističkih profesionalaca, nositelja turističke ponude i lokalnog stanovništva.

U cilju adekvatnog odabira modela razvoja bitno je odrediti i u kojoj je životnoj fazi turistička destinacija grad Karlovac.

Page 110: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

110

Slika 2: Ţivotni ciklus turističke destinacije

Izvor: Butler, 1995; preuzeto iz Magaš, D., Management turističke organizacije i destinacije, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija 2003., str. 29.

Analizirajudi stanje turizma na području grada Karlovca utvrđeno je kako je turizam u fazi angažiranja uz tendenciju k daljnjem razvoju. Vedi se napori trebaju uložiti u osmišljavanje novog i konkurentnog destinacijskog proizvoda te na aktivnu pomod poduzetnicima i lokalnom stanovništvu pri obnovi/izgradnji kvalitetnih, podneblju i obilježjima grada Karlovca primjerenih smještajnih kapaciteta.

Model razvoja turizma grada Karlovca treba se temeljiti na činjenici kako na poslovnu izvrsnost turističke destinacije utječe niz čimbenika koji su međusobno povezani; kad je riječ o turizmu, radi se posebice o resursima, menadžmentu i ljudskim potencijalima te o politici i strategiji lokalne zajednice, što je prikazano na sljededoj shemi.

Page 111: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

111

Slika 3: Sloţenost odnosa u turističkoj destinaciji i utjecajni činitelji

Izvor: Obrada autora

Izbor modela temeljenog na načelima IQM-a zahtijeva ustrojavanje optimalnog oblika menadžmenta turističke destinacije i inovativni pristup razvoju turizma grada Karlovca. Sukladno tome, pri odabiru modela razvoja mogude je razmišljati o sljededim razvojnim scenarijima:

Održavanje sadašnjeg stanja;

Restrukturiranje i repozicioniranje;

Ubrzani rast.

Scenarij održavanja sadašnjeg stanja, kao što i sam naziv govori, predstavlja scenarij kojeg ne karakterizira daljnji razvoj turizma u destinaciji, ved zadržavanje postojede situacije, odnosno status quo, i predstavlja svojevrsnu stagnaciju. Uzimajudi u obzir konstantne promjene trendova na suvremenom turističkom tržištu, u pravilu ovakav scenarij nije adekvatan za destinacije koje promišljaju razvoj turizma. Scenarij restrukturiranja i repozicioniranja predstavlja scenarij kojeg karakterizira restrukturiranje postojedih turističkih kapaciteta i kreiranje novih turističkih proizvoda na temelju čega se destinacija repozicionira na turističkom tržištu. Scenarij ubrzanog rasta karakterizira tendencija ubrzanog razvoja turizma s ciljem što bržeg postizanja rezultata takvog razvoja.

Page 112: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

112

Slika 4: Izbor modela razvoja

Izvor: Obrada autora

Izbor modela razvoja turizma grada Karlovca temelji se na analizi stanja koja je iznesena u prethodnoj točki ovog plana te na temelju provedene analize suvremenih trendova na turističkom tržištu. U cilju pravilnog odabira razvojnog scenarija potrebno je svaki promatrati u odnosu na:

njegov doprinos razvoju gospodarstva u gradu Karlovcu; njegov doprinos blagostanju lokalnog stanovništva i rastu ukupne kvalitete njihova života; njegov doprinos konkurentnosti turističke ponude grada Karlovca.

Slika 5: Mogući razvojni scenariji razvoja turizma grada Karlovca

Izvor: Obrada autora

Page 113: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

113

Analizom razvojnih scenarija u kontekstu stanja turizma grada Karlovca, odnosno uzimajudi u obzir raspoloživu resursnu osnovu, potencijale razvoja, mogudnosti i realna ograničenja te suvremene trendove na turističkom tržištu došlo se do zaključka kako je, uslijed nedostatne razvijenosti turizma grada Karlovca, potrebno primjenjivati model restrukturiranja i repozicioniranja u kombinaciji s modelom ubrzanog rasta kako bi se u bližoj bududnosti polučili pozitivni rezultati. Pri tome se ima u vidu da se odabranim modelom trebaju minimizirati negativni, a istaknuti pozitivni utjecaji turizma. Slijedom navedenog, podrazumijeva se kako scenarij održavanja sadašnjeg stanja nije prihvaden jer je evidentno da turizam grada Karlovca treba osvježenje, restrukturiranje i rast u cilju dolaska na razinu koju i zaslužuje.

Kombinacija ova dva scenarija te predloženi model najpotpunije omogudava zadovoljavanje

postavljenih kriterija:

zadovoljstvo turista

zadovoljstvo lokalnog gospodarstva

zadovoljstvo lokalnog stanovništva i unaprjeđenje kvalitete njihova života

kvaliteta okoliša.

U nastavku je izvršena procjena čimbenika alternativnih scenarija razvoja koja je pokazala kako scenarij restrukturiranja i repozicioniranja te scenarij ubrzanog razvoja primjereno zadovoljavaju navedene čimbenike. Pri tome treba kod primjene scenarija ubrzanog razvoja biti vrlo pažljiv kod pojedinih čimbenika jer njegova nekontrolirana primjena može dovesti do negativnih efekata. Slijedom navedenog, istraživački tim izvršio je evaluaciju sva tri razvojna scenarija za grad Karlovac, što je iskazano u sljededoj tablici.

Page 114: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

114

Tablica 44: Ocjena pozitivnih učinaka razvojnih scenarija

PROCJENJIVANI ČIMBENICI

SCENARIJ 1 SCENARIJ 2 SCENARIJ 3

Održavanje sadašnjeg

stanja

Restrukturiranje i repozicioniranje

Ubrzani rast

Zadovoljava postavljene dugoročne ciljeve razvoja turizma

Usklađenost s nacionalnom politikom razvoja

Usklađenost s turističkom razvojnom politikom

Optimalizira ekonomske koristi uz prihvatljive troškove

Osigurava dostatnu zaposlenost i rast dohotka

Osigurava dostatne učinke na međunarodnu razmjenu

Potiče razvoj ekonomski slabije razvijenih područja

Racionalno korištenje resursa

Minimizira negativne sociokulturne utjecaje

Pomaže očuvanju kulturno-povijesne baštine !

Pomaže revitalizaciji tradicionalnih obrta i umjetnosti

Minimizira negativne utjecaje na prirodni okoliš !

Involvira mjere očuvanja okoliša i zaštite prirode !

Maksimalno korištenje postojede infrastrukture

Maksimalno korištenje novoizgrađene infrastrukture

Prihvatljivost lokalnom stanovništvu

Usklađenost s međunarodnim trendovima na turističkom tržištu

Izvor: Obrada autora

Odabrani razvojni model turizma grada Karlovca je:

Teorijski utemeljen Praktično provediv Jasan i poticajan

Turizam danas postaje od iznimne važnosti za razvoj gradova i bitan je marker njegova imidža, i to ne isključivo turističkog imidža, ved šire, imidža grada kao prostorne jedinice ugodne za život ljudi. Pri planiranju razvoja turizma u gradovima nailazi se na specifične probleme, kao što su prisutna konfliktnost razvojnih opcija, prometni problemi (koje turizam još više pojačava) posebno u središtu grada te prekomjerni pritisak na neke od atrakcija, što može uzrokovati njihovu degradaciju. S obzirom da gradovi imaju naslijeđenu prostornu distribuciju objekata i prometnica, gdje su u najvedem broju slučajeva mogude samo manje intervencije, pri planiranju razvoja turizma potrebno

Page 115: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

115

je mnoge elemente ponude (povijesne zgrade, muzeje, kazališta) uzeti u obzir kao zadane varijable. Bududi da su spomenuti elementi ponude najčešde smješteni u samom središtu grada, planiranje kretanja turista tim je više otežano, posebno imajudi u vidu da razvoj turizma mora pridonijeti rastu blagostanja u gradovima na način da (bitno) ne naruši uvjete života lokalnog stanovništva.

Istodobno, razvoj turizma u gradovima može potpomodi održavanju objekata, posebno objekata kulture koji su suočeni s problemom financiranja te si uključivanjem u turistička kretanja otvaraju novo tržište i dodatni izvor prihoda. Upravo to može biti ključna pokretačka snaga za revitalizaciju grada Karlovca ili pojedinih njegovih dijelova.

Slika 6: Atrakcijska osnova grada Karlovca kao turističke destinacije

Izvor: Prilagođeno za grad Karlovac prema Gartner, W.C., Tourism Development: Principles, Processes and Policies, Van Nostrand Reinhold, New York, 1996, str. 353.

Razvoj gradova mora biti zasnovan u što vedoj mjeri na diversifikaciji gospodarskih aktivnosti. Ukoliko je ikako mogude, plan razvoja gradskog turizma treba biti pripremljen kao dio ukupnog gospodarskog i društvenog plana razvoja grada, odnosno s ciljem maksimalne integracije turističkog razvoja u ukupan razvoj grada uz minimiziranje potencijalnih konfliktnih situacija. Stoga se pri koncipiranju modela razvoja turizma grada Karlovca turizam promatrao kao integrirani dio cjelokupnog gospodarskog i društvenog sustava grada.

Sam proces planiranja razvoja gradskog turizma zahtjeva (Smolčid Jurdana, 2005): a) Istraživanje postojede situacije i ispitivanje stavova lokalnog stanovništva prema turizmu;

Page 116: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

116

b) Plan korištenja zemljišta; c) Ocjenu primarnih i sekundarnih atrakcija (postojedih i potencijalnih); d) Analizu tržišta i selekciju ciljanih tržišta; e) Plan ulaganja sukladno mogudnostima i zahtjevima tržišta; f) Integriranje ciljeva razvoja gradskog turizma i njihovo usklađivanje s gospodarskim i

društvenim ciljevima grada, ali i šire regije. Temeljem analize situacija u gradovima različitih veličina i obilježja mogude je navesti sljededa načela gradskog turizma (Gartner, 1996) koje bi trebalo primijeniti u razvoju turizma grada Karlovca:

Turistička valorizacija prostora grada uz rijeke (efekt vode); Konzerviranje i restauracija povijesnih zgrada i četvrti; Unaprjeđenje vizure grada, uređenje pročelja, uređenje zelenih površina, vidikovaca; Formiranje turističkih staza za razgledavanje grada, različitog vremenskog trajanja (1 sat, 2

sata, 4 sata i slično); Unaprjeđenje postojedih i osmišljavanje novih gradskih atrakcija te kontrola kretanja turista s

ciljem minimiziranja gužvi i degradacije koja može iz toga rezultirati; Potrebno je jasno označiti pješačke putove do dostupnih atrakcija ili organizirati adekvatan

javni prijevoz koji zadovoljava očekivanja turista i omogudava laku orijentaciju turista u gradu. Ukoliko postoje mogudnosti, preporuka je organizirati javni prijevoz namijenjen isključivo za razgledavanje grada (primjerice otvoreni turistički autobusi i sl.) te dobro ustrojiti taksi prijevoz u gradu.

Proširenje pješačkih zona u gradu čemu treba prethoditi pažljivo istraživanje kako bi se odredili optimalni modeli prije implementacije;

Sadržaji i objekti namijenjeni turistima trebaju biti dostupni i služiti lokalnom stanovništvu, podižudi kvalitetu života u gradu.

U skladu s ciljanim tržištima u gradovima su locirani smještajni objekti različitih kategorija i diversificirane ponude.

Infrastrukturna opremljenost grada: prikupljanje i tretiranje otpada, odvodnja otpadnih voda, opskrba vodom, električnom energijom, plinom i ostala neophodna infrastruktura;

Informiranost turista, otvaranje info punktova na turistički značajnim lokacijama u gradu; Visoka sigurnost, kontrola kriminala u gradu i informiranje turista o potencijalnim

opasnostima i kako ih mogu izbjedi; Osiguranje dobre medicinske zaštite; Nužno je partnerstvo javnog i privatnog sektora te koordinacija aktivnosti u cilju poboljšanja

kvalitete turističke ponude.

Razvoj turizma u gradu Karlovcu ne dolazi do velikog izražaja u kontekstu organiziranosti grada, ukoliko se ne radi o značajno velikom broju turista, s obzirom da se mnogim pogodnostima jednako koriste turisti i lokalno stanovništvo. Unaprjeđivanje tih pogodnosti koristi stanovnicima, a istodobno potiče razvoj turizma, dok turisti koji pladaju njihovo korištenje doprinose njihovom vrednovanju i održavanju na duže vrijeme u korist stanovništva. Pogodnosti i turističke privlačnosti koje se razvijaju ili de se razvijati kao dio strategije razvoja turizma grada Karlovca potiču poslovne aktivnosti koje privlače investitore. S obzirom na činjenicu da turizam u gradovima u načelu nema izrazite sezonske oscilacije (što povoljno utječe na zapošljavanje i ekonomske performanse poduzeda) te na činjenicu kako grad Karlovac ima sve predispozicije za razvoj cjelogodišnjeg turizma, nakon što se realiziraju predloženi ključni razvojni projekti, Karlovac ne bi trebao odstupati od sličnih gradova u pogledu sezonalnosti.

Ono što obilježava gradove kao receptivna područja jest izrazita heterogenost ciljanih segmenata. Za razliku od ruralnih područja ili odmorišnih mjesta, gradovi privlače turiste različitih motiva: ljubitelje kulture i povijesti, one željne zabave, mlade, poslovne goste i druge. Stoga se u gradovima često

Page 117: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

117

razvija policentrični gradski turizam na način da se u različitim dijelovima grada razvija ponuda za različite tržišne segmente s obzirom na njihove preferencije i kupovnu mod. S obzirom na posebnost grada Karlovca, javlja se potreba turističke valorizacije njegova urbanog središta, ali i ruralnog okruženja koje čini njegov značajan dio.

Turistički razvoj koji nastoji podržati gospodarsku vitalnost, konkurentnost lokalnih tvrtki i lokalno gospodarstvo u gradu kao turističkoj destinaciji daje poticaj lokalnim tvrtkama kako bi nastavile suradnju u promociji turizma s dugoročnim ciljevima.

Trendovi ukazuju na potrebu promišljanja razvoja turizma koji se temelji na načelima održivosti. Teorija održivog razvoja nalazi svoju aplikaciju i u razvoju turizma u gradovima. No, za razliku od ostalih destinacija, u gradovima se glavni problemi održivog razvoja turizma odnose više na kulturu, izgrađeni okoliš i socijalnu interakciju nego na ekološke sustave.

Bitni elementi održivog razvoja turizma u gradovima jesu sljededi (Law, 1996):

Središnje mjesto u urbanoj održivosti mora imati činjenica da, iako su turisti i stanovnici u interakciji na javnim prostorima, resursi gradova trebaju biti sačuvani, prije svega zbog kvalitete života lokalnog stanovništva.

Druga jedinstvena platforma održivog razvoja u gradovima jest izgrađeni okoliš. Iako se često pretpostavlja da su gradovi podložni neprekidnim promjenama, dinamički

element urbanog turizma je uglavnom nepoznat. Turizam reagira na promjene u društvu, koje utječu na stavove i ponašanje građana. Turizam nepobitno mijenja i dinamizira socijalne i gospodarske procese.

Strategije održivog razvoja turizma i upravljanje u gradovima vrlo su podložne utjecaju politike. Razvojna politika odražava različite sustave vrijednosti, ali izaziva i konflikte, posebno kada je u pitanju planiranje primarne funkcije prostora.

Održivi razvoj turizma u gradovima mora uzeti u obzir i posebnu ulogu zelenih i otvorenih površina u gradovima. Gradovi rijetko posjeduju istinske prirodne ekosustave, ali to ne umanjuje značaj zelenih površina i odnosa prema prirodi.

Aktivnosti kojima se postiže i unaprjeđuje održivi razvoj turizma u gradovima mora obuhvatiti ekonomsku realnost i potrebu da se postigne i zadrži konkurentnost gradova kao destinacija, ali i ostalih njihovih poslovnih aktivnosti.

I gradovi imaju svoje limite razvoja i prihvatnog kapaciteta koje je potrebno uvažavati pri donošenju planskih dokumenata i njihovom provođenju. Nužno je uravnoteženje interesa posjetitelja, stanovnika i turističkog sektora.

Iz svega navedenog jasno je kako se turizam u gradu Karlovcu ne može planirati bez usuglašenosti s planovima razvoja drugih djelatnosti, bez spremnosti lokalnog stanovništva da prihvati razvoj turizma te sustavnog upravljanja gradom kao turističkom destinacijom.

Destinacija grad Karlovac obuhvada splet bitno različitih sociokulturnih cjelina te, iako se radi o urbanom središtu, potrebno je sagledati i njegova ruralna obilježja s obzirom na to da 76,64% njegova prstena čini upravo ruralno područje. U uvjetima opde globalizacije i standardizacije ponude na turističkom tržištu ruralni turizam ima dobre perspektive razvoja, uz uvjet da bude diferenciran i personaliziran.

U ruralnim prostorima često nedostaje razvojni pristup u kojem se seoski prostori mijenjaju te prerastaju u turističku destinaciju ruralnog tipa. U procesu promjena potrebni su sljededi osnovni elementi (Kušen, 2006; Pančid Kombol, 2000):

Page 118: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

118

marketinška organizacija s resursima koji omoguduju učinkovito širenje proizvoda s mogudnošdu utjecaja na stavove i ponašanje korisnika na način da se izgradi slika ''iskustvenog'' odmora (naglasak na doživljaje)

kontrola kvalitete i mjere kontrole osnovnog smještaja i prehrane organizacije (partneri) koje stvaraju privlačnosti kao elemente proizvoda u ruralnom turizmu

stvaraju i oblikuju proizvod za tržište učinkovita veza između proizvodnje hrane i turizma u kojoj se turizam koristi kao

marketinško sredstvo posebno za manje tražene proizvode.

Turistička potražnja u segmentu ruralnog turizma iznimno je heterogena po svojim potrebama, očekivanjima i aktivnostima te se može ocijeniti da je u stalnom rastu. Trend odlaska turista na više kradih putovanja godišnje otvara prostor da jedno od putovanja bude ono u ruralne prostore. Generalno, u svijetu je prisutan rast interesa za prirodno i kulturno naslijeđe, uključujudi ruralne ambijente. Trend tzv. ''zdravog života'' i sve veda briga čovjeka o svom fizičkom i psihičkom zdravlju, uz izniman rast industrije odjede i opreme za slobodno vrijeme, dodatno potiču odabir ruralnih destinacija za cilj putovanja. Kao važni motivi putovanja u ruralna područja mogu se istaknuti različiti čimbenici (Travel & Tourism Analyst, 2007):

želja da se nauči više o životu na selu i tradiciji, traži se autentično iskustvo posjeduju se prijatelji ili rodbina preporuka prijatelja/rodbine odabir tematskog paket aranžmana koji uključuje upoznavanje s aktivnostima u ruralnim

područjima izuzetna promocija putem medija u određenim slučajevima želja za nešto jeftinijim modalitetom provođenja odmora (iako

odmor na selu može biti i cjenovno vrlo skup) želja za opuštanjem u miru ruralnog ambijenta istraživanje ruralne kulture (povijest, arhitektura, festivali, običaji) uz želju da turist postane

sastavni dio tog kulturnog kruga tijekom svog boravka u destinaciji ruralnog turizma želja za povratkom prirodi i boravak u ambijentu bitno različitom od svakodnevnog života.

Neophodno je naglasiti kako je ključni nositelj razvoja ruralnog turizma stanovništvo koje živi na ruralnim prostorima, a nužni su mu partneri u stvaranju infrastrukture i turističke ponude: prijevoznici, turističke agencije, lokalne vlasti, udruge, organizacije i drugi bez kojih razvoj turizma u ruralnom prostoru nije mogud. U isto vrijeme je ruralni turizam i važan čimbenik u smanjenju stope ruralne depopulacije jer može imati ključnu ulogu u očuvanju povijesne graditeljske baštine i tradicionalnih aktivnosti i običaja. Ipak, lokalno stanovništvo najčešde još uvijek ne vidi sve prednosti koje bi razvoj turizma u ruralnom području mogao donijeti. U tom ih je smislu potrebno educirati na način da ih se upozna sa svim aspektima razvoja ruralnog turizma, počevši od činjenice da takav razvoj može doprinijeti poboljšanju ekonomskih i socijalnih uvjeta opdenito.

Svjetska turistička organizacija (WTO) smatra da postoji veliko potencijalno tržište ruralnog

turizma, no ipak naglašava da postoji relativno malo istraživanja kojima bi se precizno utvrdila veličina tog tržišta. Pretpostavlja se kako je 3% svih međunarodnih turističkih putovanja vezano uz ruralni turizam te se procjenjuje kako ruralni turizam raste po stopi od 6% godišnje, znatno brže od stope rasta cjelokupnog turizma (Kušen, 2006; Travel & Tourism Analyst, 2007).

U okviru ruralnog turizma može se istaknuti turizam na seljačkim gospodarstvima (agroturizam, farm tourism) koji se značajno razvija u određenim područjima. On omogudava seljacima diversifikaciju gospodarskih djelatnosti, integriranje poljoprivrede i turizma. Turizam na seljačkim gospodarstvima, ili kako se najčešde naziva u našoj literaturi agroturizam, iznimno je zanimljiv turističkom tržištu potražnje te prezentira cjelokupnu ponudu ruralnog prostora. Turizam na seljačkim gospodarstvima

Page 119: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

119

obuhvada sve vrste turističkih usluga koje seljačko domadinstvo može pružiti na svom imanju kao cjelini ili na pojedinim svojim dijelovima.

U gradu Karlovcu je zbog njegove specifičnosti (urbano središte i ruralni prsten) potrebno uz razvoj gradskog turizma istovremeno turistički valorizirati i ruralno okruženje, vodedi računa o tome kako grad Karlovac ima resurse i potencijal za cjelogodišnje poslovanje: kulturnu ponudu, ponudu tradicije, mirnog života, manifestacija, športa i rekreacije, poslovnih susreta.

S obzirom na složenost turizma, model razvoja turizma grada Karlovca koncipiran je na način da se turizam sagledava kao integralni dio gospodarskog i društvenog sustava te kao ekonomska aktivnost koja omogudava značajne društvene i ostale pogodnosti lokalnom stanovništvu otvarajudi nove poduzetničke mogudnosti.

U cilju kontroliranog rasta i razvoja turizma uz maksimalno očuvanje i racionalno korištenje resursa, grad Karlovac treba razvijati turizam na načelima održivog razvoja. Na taj način de se ostvariti dugoročni ekonomski i društveni razvoj jer razvoj koji bi u dužem periodu posljedično znatno narušio ekonomsku, društvenu i ekološku osnovu nije razvoj temeljen na načelima održivosti.

5.2 Ciljevi razvoja turizma grada Karlovca

Ciljevi razvoja turizma grada Karlovca mogu se podijeliti na: ekonomske, sociokulturne i ekološke. Navedene ciljeve ne treba promatrati odvojeno, ved su svi ravnopravni jer su jednako važni i međusobno se uvjetuju.

Slika 7: Osnovne skupine dugoročnih ciljeva turizma grada Karlovca

Izvor: Obrada autora

Ekonomski ciljevi turizma usmjereni su na gospodarske ciljeve koji rezultiraju određenim gospodarskim učincima odnosno sljededim djelovanjima (Vukonid, B., Keča, K., 2001):

Multiplikativna funkcija – sredstva turističke potrošnje nakon svoje osnovne cirkulacije, od mjesta gdje su nastala do mjesta potrošnje, ne zaustavljaju se nego njihov najvedi dio nastavlja cirkulirati i time dalje utječe na gospodarska zbivanja. Bit ove funkcije je u tezi da se prelijevanjem bruto vrijednosti iz ruke u ruku pokredu novi gospodarski procesi.

Page 120: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

120

Na platnu bilancu – uravnoteženje platne bilance značajna je ekonomska funkcija turizma. Turizam predstavlja značajan izvor deviznih sredstava, ali su uočeni i drugi pozitivni učinci turizma na bilancu pladanja, poput obračunskog tečaja, troškova uprave, fiskalnosti i stranih investiranja.

Na zapošljavanje – turizam zahtijeva korištenje brojne radne snage i zapošljava lokalno stanovništvo, a ukoliko se tome pridoda i multiplikativni učinak, pojavit de se potreba za radnom snagom i u drugim sektorima. Međutim, turizam nije samo kreator novih radnih mjesta, ved on omoguduje lokalnom stanovništvu podizanje razine svojih prihoda, kao i kvalitete života.

Na regionalno uravnoteženje razvoja – u svakoj sredini postoje područja koja su manje razvijena, odnosno ona područja gdje nedostaje neki od važnih faktora koji omoguduju razvoj ili pak potiču gospodarski razvoj. Međutim, vrlo često takve sredine obiluju resursom koji omoguduje i u pravilu na dugi rok osigurava mogudnost razvoja turizma. Funkcija turizma je postidi vedu usklađenost regionalnog razvoja.

Ekonomski ciljevi turizma usmjereni su na gospodarske ciljeve i one koji rezultiraju određenim gospodarskim učincima koji su u pravilu povezani s dohotkom. Osnovni se gospodarski učinci ostvaruju na različitim razinama poput: gospodarskog subjekta, poduzeda komplementarnih djelatnosti posredno uključenih u turistički proces, ostalih poduzeda i organizacija koje stvaraju opde uvjete za odvijanje turističkog prometa, društveno-političke zajednice od turističkog mjesta i opdine do turističke destinacije i zemlje gdje se odvijaju pojedine faze turističkog procesa.

Socijalna i kulturna funkcija pripadaju tzv. neekonomskim funkcijama turizma. Socijalna funkcija turizma utječe na smanjenje socijalnih razlika između ljudi, dok kulturna funkcija pretpostavlja utjecaj što ga receptivne turističke zemlje imaju na kulturnom planu prema inozemnim, ali i domadim posjetiteljima, kao i značajan utjecaj na kulturne spoznaje domicilnog stanovništva u receptivnim područjima (Vukonid, B., Keča, K., 2001). Kauzalnost kulture i turizma može se pojasniti tvrdnjom da je kultura proces ovladavanja i nadvladavanja prirodnih i društvenih pojava, a turizam prirodno-prostorni, gospodarski i društveni happyend putem kojeg određena zemlja na najbolji mogudi način prezentira svoju kulturu (Jadrešid, V., 2001.). Pokazatelje troškova i koristi kao rezultata sociokulturoloških posljedica turističkog razvoja prikazuje slijededa tablica.

Page 121: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

121

Tablica 45: Sociokulturni utjecaji razvoja turizma

Pozitivni utjecaji Negativni utjecaji

A. Društveni

Posjetitelji bolje upoznaju kulturu receptivne zemlje: njezinu glazbu, umjetnost, pa čak i jezik

Posjetitelji stječu bolji uvid u stanje o receptivnoj zemlji koja dobiva na ugledu

Razvijaju se društveni kontakti, nove ideje, vrijednosni sustavi, način života

Degradiranje kulture receptivne zemlje

Neprihvatljiv tempo i zamah kulturnih konflikata i promjena

Bogati posjetitelji dolaze u siromašne sredine i stvaraju napetost

Pritisci za promjenom društvenih vrednota, običaja, navika, oblačenja i oblika ponašanja

Nanose štete kulturnim sustavima i izvorima te kulture, ugroženi su jezici manjina

Komercijalizacija kulture i uvođenje potrošačkog mentaliteta u društvo

Narodna umjetnost i običaji pretvaraju se u kič

Ugrožene su mnoge prave vrednote i ideali

B. Kultura receptivne zemlje

Razvija se jer se traže tradicionalni oblici zabave, umjetnosti, glazbe…

Gubitak autentičnosti i stabilnosti

Gubitak kulturnog ponosa

Mijenja se statusni odnos kulture domadina i gosta

Promjene u potrošnji

Ekspanzija hazarda, prostitucije, alkoholizma, narkomanije, krađa i drugih poroka

C. Pozitivna uloga posjetitelja u sljededem smislu:

Raspoloživosti ponude koja inače ne bi služila stanovništvu te vedih mogudnosti društvenih kontakata i aktivnosti zbog prisutnosti turista

Poticaja u odgojnom i obrazovnom procesu

Stimuliranja zaštite povijesne baštine i njezine prezentacije u turizmu

Pojačanih društvenih veza i iskustava

Međusobne razmjene tekovina kulture te promicanja mira i razumijevanja

Stjecanja novih iskustava, ideja i proširenja kulturnih horizonta

Kratkotrajni i prolazni društveni kontakti s posjetiteljima nemaju stvarnu dublju važnost

Ekspanzija masovnog turizma smanjuje mogudnost kontakata i njihovu vrijednost

Mogudi nesporazumi, sukobi, moralna degradacija

Potencijalne zaraze

Posjetitelji ne poznaju domadine, njihovu kulturu i jezik, niti imaju razumijevanja za njihove probleme

Izvor: prema Jadrešid, V.; Turizam, u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni, Zbornik istraživanja, Školska knjiga, Zagreb, 2001., str. 13

Iz prethodnog je jasno kako postoje i poželjne i negativne sociokulturne posljedice razvoja turizma. Dakako da činitelji razvoja turizma moraju inzistirati na maksimiziranju pozitivnih učinaka kako bi se u potpunosti dosegnuli sociokulturni ciljevi razvoja turizma.

Zaštita okoliša i ekološko odgovorno ponašanje danas su jedna od vrlo važnih pitanja čovječanstva, a za turizam su bitna jer je prostor i njegove ljepote osnovni faktori razvoja samog turizma. Konflikti u okolišu izazvani turističkim razvojem vidljivi su na različite načine i gotovo svuda gdje se turizam razvija. Često se iskazuju u obliku zagađenja ili devastacije prirodnog resursa, što se ne može u potpunosti pripisati neznanju, nemaru ili čak neodgovornosti. Problem se pojavljuje u svim područjima gdje se ne uvažavaju objektivne mogudnosti i uvjeti za razvoj koje pruža prirodna sredina, a želi se pod svaku cijenu ostvariti brzi rast i materijalni razvoj. Zbog negativnih posljedica na okoliš potrebno je u turizmu, ali i izvan njega, višestruko balansirati i tražiti optimum u procesu razvoja

Page 122: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

122

između zaštite okoliša i prirodnih resursa, s jedne strane, te stvaranja što kvalitetnijih uvjeta za život lokalnog stanovništva i turista s druge strane. Zbog tih problema danas se sve više razvija tzv. ekoturizam, a to je turizam koji svojom prisutnošdu i ekološki osviještenom politikom razvoja planira i pomaže stvaranje stabilnosti i ravnoteže u čovjekovom okruženju. Na taj način se (Vukonid, B., Keča, K., 2001. ):

Generira kapital potreban za zaštitarske aktivnosti

Stvaraju nova radna mjesta za lokalno stanovništvo, posebice iz okolnih prostora

Formiraju ekološki orijentirani programi turističkih posjeta

Formiraju ekološki orijentirani programi obrazovanja turista. Međutim, među lokalnim stanovništvom potrebno je razvijati svijest o realnim koristima koje donosi turizam.

Ciljevi razvoja turizma grada Karlovca usklađeni su s novim pozicioniranjem Karlovca u turističku destinaciju koja se definira kao optimalna kombinacija fiksnih i varijabilnih čimbenika te s mogudnošdu turističkog djelovanja u skladu s preferencijama tržišta, neovisno o administrativnim granicama (Magaš, D., 1997.). Fiksni ulazni čimbenici korisnicima odmora pružaju određene mogudnosti turističkog djelovanja poput određenih aktivnosti, utisaka, doživljaja koje pružaju određena mjesta. Pod varijabilnim ulaznim čimbenicima smatraju se turističke robe koje često nemaju prostornu i vremensku dimenziju suprotno određenim uslugama (Magaš, D., 2003.). Naime, Karlovac se danas ne može svrstati u turističku destinaciju jer nema ključnih obilježja. Zbog svega navedenog potrebno je grad Karlovac sa sadašnje pozicije tranzitnog grada repozicionirati u turističku destinaciju ugodnu za boravak turista. Slika 8: Repozicioniranje turizma grada Karlovca

Izvor: Obrada autora

Trenutnu situacija obilježava: nepovoljna struktura, kvaliteta i zastarjeli koncept kapaciteta i cjelokupna nedostatnost ponude; spori rast kvalitete; nedovoljna valorizacija socioku lturnih i ekoloških vrijednosti. Željeno pozicioniranje u bududnosti pak zahtijeva: povedanje ukupne kvalitete turističke destinacije Karlovac; konkurentnost za duže vremensko razdoblje; sustav upravljanja i razvoja destinacije; razvijanje jedinstvenog imidža i prepoznatljivosti Karlovca kao turističke destinacije. Prilikom novog pozicioniranja turizma grada Karlovca potrebno je uzeti u

Page 123: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

123

obzir da ga obilježava kako urbani, tako i ruralni prostor, te je slijedom toga potrebno pronadi i isticati ona obilježja koja de na najbolji način odražavati njezine osobitosti, a istodobno de biti privlačna potencijalnim posjetiteljima, te de na taj način pozicionirati destinaciju kao odredište s prepoznatljivim turističkim imidžom. U skladu s gore spomenutim navedeni su dugoročni ciljevi razvitka turizma destinacije Karlovac. Tablica 46: Dugoročni ciljevi razvitka turizma grada Karlovca

Ekonomski Sociokulturni Ekološki

Razvoj novih turističkih proizvoda

Povedanje kvalitete života stanovništva

Zaštita prirodnih resursa

Cjelogodišnje poslovanje Očuvanje kulturno-povijesne baštine

Obnovljivi izvori energije

Primjerena struktura smještajnih kapaciteta

Očuvanje lokalnog identiteta u uvjetima globalizacije

Unaprjeđenje infrastrukture

Vede zapošljavanje Povezivanje ljudi Monitoring zagađenja

Valorizacija ruralnih prostora Sigurnost za lokalno stanovništvo i za turiste

Sprječavanje vizualnog zagađenja prostora, prostorno planiranje

Turizam kao pokretač razvoja gospodarstva u cjelini

Prožimanje kultura

Proizvodnja i prodaja autohtonih proizvoda

Razvoj poduzetništva i investicija

Osvajanje novih tržišta

Kvaliteta

Izvor: Obrada autora

U okviru osnovnih skupina ciljeva razvitka turizma grada Karlovca razrađeni su podciljevi pojedine skupine. Iako polaze od opdih ciljeva turizma uobičajenih za različite destinacije, navedeni su ciljevi prilagođeni lokalnoj situaciji i specifičnostima. Konačni doseg ostvarenja spomenutih ciljeva treba biti razvoj temeljen na načelima održivosti, odnosno održivom razvoju koji osigurava dugoročni boljitak lokalnom stanovništvu i zajednici, s jedne strane, te zadovoljstvo turista s druge strane. Osim podciljeva razrađeni su i konkretni kvantificirani ekonomski ciljevi razvoja turizma grada Karlovca, što se prikazuje u sljededoj tablici.

Tablica 47: Kvantificirani ciljevi razvoja turizma grada Karlovca

Opis 2010.

godina 2020*. godina

Prosječna godišnja

stopa rasta

Dolasci 20.441 81.764 14,9%

Nodenja 34.655 204.410 19,4%

Prosječni boravak 1,6 dana 2,5 dana 4,5%

Ležajevi (jedinica) 384 671 5,7%

Potrošnja turista 30 EUR 60 EUR 7,2%

Izvor: www.dzs.hr; * - procjena autora

Page 124: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

124

Kvantificirani ciljevi usuglašeni su s ekonomskim, sociokulturnim i ekološkim ciljevima razvoja turizma grada Karlovca te sa stavovima lokalnog stanovništva, očekivanim zahtjevima turista u bududnosti i raspoloživim resursima u kontekstu poštivanja načela održivog razvoja. Izloženi projicirani (kvantificirani) ciljevi na određeni način sublimiraju opredjeljenja ovog projekta.

Ambiciozna stopa rasta dolazaka rezultat je nedostatne razvijenosti sadašnjeg turizma grada Karlovca, a konkretizacijom vodedih razvojnih projekata (koji de se dati u nastavku) dat de se novi zamah razvoju turizma. Novi projekti zainteresirat de široki krug ljudi koji žive u Republici Hrvatskoj, ali i šire.

Velika prosječna godišnja stopa rasta nodenja u gradu Karlovcu proizlazi, isto tako, iz povedanja i proširivanja turističke ponude, ali i orijentacije cjelogodišnjeg poslovanja, čemu su usmjerena i ulaganja u smještajne kapacitete, atrakcije i marketing.

Projicirani prosječni boravak turista u gradu Karlovcu sa sadašnjih 1,6 dana povedava se po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,3% i u 2020. godini doseže 2 dana. Sukladno Tomasovom istraživanju u 2009. godini prosječna dužina boravka u Republici Hrvatskoj iznosi 5 dana. Međutim, ta stopa se najvedim dijelom odnosi na priobalne destinacije, dok kopnene destinacije nemaju niti približno toliki prosječni boravak te je projicirani prosječni boravak od 2 dana u 2020. godini realno očekivati. Kod toga, posebno se ima u vidu rast domadeg tržišta i razvoj novih projekata koji su atraktivni za krade boravke turista. Uz navedeno, potrebno je naglasiti da je trend na svjetskom turističkom tržištu smanjivanje dana boravka u destinaciji, ali uz istodobno povedanje intenziteta putovanja. Dakle, današnji turisti odabiru češda i krada putovanja u željene destinacije.

Stopa rasta ležajeva upuduje da se maksimalno štiti prostor i priroda kao dugoročno temeljni preduvjet interesa turista za grad Karlovac. Istodobno, kod iskorištenosti kapaciteta u danima posebno je uzeta u obzir očekivana struktura smještanih kapaciteta u kojoj de kudanstva 2020. godine imati manji udio nego je to danas. S obzirom na ukupan značaj, kod sadržaja izabranih kvantificiranih ciljeva poseban je interes za bududu strukturu kapaciteta smještaja.

Tablica 48: Kapaciteti za smještaj na području destinacije grad Karlovac, prema vrsti

Kapaciteti za smještaj

2010 2020.*

Struktura u %

Postelje Struktura u

% Postelje

Hoteli 62 241* 66 441

Privatni smještaj 31 118 19 130

Kampovi 7 25 15 100

Ukupno 100 384 100 671

Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca; 2020. godina procjena autora; Broj postelja u hotelima za 2010. godinu ne uključuje devastirani hotel Korana. Naime, taj hotel nije u funkciji te se njegovih sadašnjih 400-tinjak

ležajeva ne može ubrojiti u smještajne kapacitete Karlovca.

Planirana struktura ukazuje na bitno poboljšanje ponude s osjetnim porastom hotelskog smještaja iz osnovnog razloga što se u bududnosti planira ponuditi sadržaj namijenjen turistima zainteresiranima za kulturu, ali i prirodu, koji de biti zainteresirani za kvalitetniji oblik turističke ponude. Povedanje hotelskih smještajnih kapaciteta uglavnom, se odnosi na hotel Korana kojeg se planira obnoviti, modernizirati te prilagoditi hotelskom ponudom suvremenom gostu. U ove oblike smještaja uključeni su i mali obiteljski hoteli i pansioni kao kvalitetan oblik ponude sadržaja.

Page 125: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

125

Kod privatnih smještaja planira se određeno smanjivanje ove vrste ponude iz razloga što oni predstavljaju potencijal za transformaciju u pansion ili manji obiteljski hotel.

Kod kampova planira se povedanje smještajnih jedinica sa 7 (25 ležajeva) na 30 (oko 100 ležajeva), a slijedom toga i povedanje udjela u ukupnim smještajnim kapacitetima.

U cilju realizacije navedenih kvalitativnih i kvantitativnih ciljeva potrebno je marketinškim aktivnostima popratiti napore koji de se uložiti u smjeru unaprjeđenja turističke ponude grada Karlovca.

Tablica 46: Ključni marketing ciljevi grada Karlovca

CILJ 1: Prerasti iz tranzitne u boravišnu turističku destinaciju

Produljenje prosječnog broja dana boravka turista*.

Cilj je realno postavljen i ostvariv je uz uvjet visokih ulaganja u turističku suprastrukturu te razvoj novih turističkih proizvoda

Ciljano tržište:

Turisti srednje platežne modi, obitelji, mladi

CILJ 2: Privlačenje turista motiviranih kulturom i poviješdu

Produljenje prosječnog broja dana boravka turista. Konkurirati kvalitetom.

Cilj je realno postavljen i ostvariv je uz uvjet visokih ulaganja u turističku suprastrukturu te obnovu i razvoj kulturno-povijesnih turističkih proizvoda

Ciljno tržište:

Turisti srednje i visoke platežne modi

CILJ 3: Privlačenje turista kojima je cilj boravak u ruralnom prostoru

Produljenje prosječnog broja dana boravka turista. Dodatne poduzetničke mogudnosti u ruralnim prostorima, pozitivni demografski utjecaji.

Cilj je realno postavljen uz uvjet visokih ulaganja u turističku suprastrukturu, postavljanje turističke signalizacije i razvoj turističke opremljenosti uz očuvanje netaknute prirode i autohtonosti. Poticanje obnove starih tradicionalnih kuda i drugih investicija te pokretanje projekata u ruralnim prostorima.

Ciljano tržište:

Zapadno europsko tržište (Francuzi, Nijemci,..), turisti s područja Hrvatske Turisti srednje i više platežne modi

Svi oni koji uživaju boraviti na selu, koji cijene prirodno i autohtono

CILJ 4: Privlačenje turista motiviranih športom i rekreacijom

Produljenje prosječnog broja dana boravka turista.

Cilj je realno postavljen i ostvariv uz uvjet ulaganja u unapređenje turističke suprastrukture i športske infrastrukture.

Ciljano tržište:

Turisti srednje i više platežne modi *S obzirom da je prosječan broj dana boravka u gradu Karlovcu u 2011. godini bio samo 1,5 dan (TZ grada Karlovca), što se smatra kratkim u odnosu na destinacije sličnih karakteristika i što podupire činjenicu kako je danas Karlovac ipak tranzitna destinacija, jedan od važnijih rezultata ispunjavanja svih marketing ciljeva bi trebao biti produljenje boravka turista u Karlovcu.

Svi navedeni marketinški ciljevi proizašli su iz ključnog cilja, odnosno repozicioniranja grada Karlovca iz tranzitne u boravišnu destinaciju, što upuduje na potrebu usmjeravanja svih aktivnosti na produljenje dana boravka turista na području grada.

Page 126: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

126

5.3 Vizija

Vizija određene destinacije, po svojoj prirodi, utemeljena je na zajedničkim interesima u odnosu na bududnost (Magaš, D., 2008.). U načelu ideja vodilja je značajnija što više različitih osoba, tvrtki i institucija sudjeluje u njenom formiranju kao i u planiranju turizma destinacije. U tom smislu, aktivno oblikovanje bududnosti, uz ideju vodilju kao metodu strateške analize i planiranja, vrlo je bitno za suvremeni održivi turizam, a javno-koordinacijske funkcije pretpostavkom za formuliranje širokih strategija koje de obuhvatiti vedinu nositelja ponude.

Kulturna obilježja grada Karlovca, blizina i očuvanost prirode te prijateljsko raspoloženje stanovnika osnovna su polazišta za izradu vizije razvoja turizma. Slijedom polazne osnovice, postavlja se vizija razvoja turizma grada Karlovca:

Mogudnosti komercijalizacije turizma na kontinentu zasnivaju se na raznim selektivnim oblicima turizma. Vizija turizma grada Karlovca proizlazi prvenstveno iz kulturne i povijesne baštine koja se ogleda u zaštidenim povijesnim graditeljskim cjelinama Karlovca gdje je najznačajniji dio stara gradska jezgra, tzv. ZVIJEZDA koja ima izuzetnu vrijednost jer se smatra prvim izgrađenim "idealnim" gradom u duhu renesansnog shvadanja obrambenog i životnog prostora, projektiranim prema načelima renesansne arhitekture sa simetričnim kompozicijama primijenjenim na planiranje grada, te predstavlja stilski čist primjer renesansne arhitekture u Europi i svijetu. Osim povijesno-graditeljske baštine, Karlovac karakteriziraju četiri rijeke koje dotiču ili prolaze kroz grad te bogatstvo zelenila u njegovim parkovima, što pruža niz mogudnosti za razvoj turizma. Značajnija komercijalizacija turizma se, u pravilu, bilježi pored područja koje ima navedene površine (parkove, jezera, rijeke) te iz tog razloga vizija razvoja turizma grada Karlovca proizlazi iz najatraktivnijeg segmenta ponude iznimno privlačnog za turiste, a to su upravo rijeke. Potrebno je naglasiti i to da vizija počiva na ved uspostavljenim odnosima na turističkom tržištu, opdoj percepciji ovog područja od strane potencijalnih turista i isticanju specifičnosti te elemenata koji razlikuju grad Karlovac od konkurencije, odnosno:

Dominantna vizija: - Grad Zvijezda – Zvijezda predstavlja jedinstveni povijesni i urbani prostor i do danas je

zaštitni znak grada Karlovca. (www.karlovac.hr)

Dominantni osjedaji: - Četiri rijeke na kojima grad počiva, i to: Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica. Najduža od njih

rijeka Kupa izvire u nacionalnom parku Risnjak, između šumovitih brda i bujnih dolina, a dolaskom u Karlovac u nju utiču Korana, Mrežnica (koja prvo utječe u Koranu) i Dobra.

- Grad parkova - U odnosu na urbanu površinu, Karlovac ima najvedi udio parkova među gradovima Hrvatske. Drvoredi uz šančeve čine zeleni bedem stare gradske jezgre. Najstarija sačuvana hortikulturna površina je Marmontova aleja na Dubovcu, zaštidena

Karlovac, grad Zvijezda - privlačna kontinentalna destinacija

koja gostima nudi iznimnu kulturno-povijesnu baštinu,

bogatstvo voda, perivoja i parkova,

objedinjujudi različitosti kroz jedinstvene doživljaje susreta.

Page 127: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

127

kao spomenik parkovne arhitekture. U gradu se ističe i peterored divljih kestena uzduž Promenade. Vrbanidev perivoj uz Koranu zaštiden kao spomenik vrtne arhitekture čini zelenu oazu. U blizini Vrbanidevog perivoja je i dendrološki park prirode Arboretum. Modrušanov park pokraj kina Edison bogat je magnolijama. Parkovi i cvjetnjaci (preko 80.000 cvjetova) baština su koju Karlovčani s ponosom, znalački i brižno njeguju (preuzeto iz brošure Karlovac grad susreta).

Doživljaj ljudi: - Grad idealan za život – upravo zbog svoje prirodne ljepote i ''optimalne'' veličine, građani

grada Karlovca su svoj grad prepoznali kao mjesto idealno za život.

Grad Karlovac je do sada prepoznat kao tranzitni grad, a u novije vrijeme, iako de taj segment ostati značajan, treba razmišljati o gradu kao stacionarnoj turističkoj destinaciji. Sukladno tome, grad Karlovac treba postati destinacija primarnog cilja putovanja, a ne usputno odredište na putu do (nekog drugog) cilja putovanja te u tom cilju treba nuditi određene turističke proizvode kao primarni motiv dolaska turista.

U cilju realizacije i ostvarenja vizije razvoja turizma, očekuje se da ona bude prihvadena od svih subjekata koji su od gospodarskog i opdeg značaja u gradu Karlovcu. Slika 9: Čimbenici koji trebaju prihvatiti viziju razvoja turizma grada Karlovca

Izvor: Obrada autora

Svi nositelji značajnijih odluka u gradu Karlovcu moraju prilagoditi svoje djelovanje kako bi se zacrtana vizija razvoja turizma i ostvarila.

Page 128: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

128

5.4 Matrica proizvoda

Kako bi se učinila i objasnila razlika između turizma u 2010. godini i vizije turizma u 2020. godini, potrebno je napraviti i sadašnju i bududu matricu proizvoda turizma grada Karlovca.

Slika 10: Matrica proizvoda turizma grada Karlovca u 2010. godini

Izvor: Obrada autora

Sadašnja matrica turizma grada Karlovca uglavnom nudi proizvode srednje konkurentnosti. Velika atraktivnost se pojavljuje u sferi tranzitnog turizma, srednja atraktivnosti u sferi turizma događaja i gastronomije. Zbog nedovoljne osmišljenosti te nedovoljne promocije, a unatoč bogatstvu kulturnih značajki grada Karlovca, kulturni turizam ima malu atraktivnost te na sadašnjoj razini srednju konkurentnost.

Međutim, pogledom u bududnost, a temeljem provedene analize resursa, mogudnosti njihove turističke valorizacije i dostizanja konkurentnosti, na području grada Karlovca potrebno je razviti sljedede turističke proizvode za koje postoje objektivne pretpostavke da de biti privlačni turistima:

Aktivni odmorišni turizam

Kulturni turizam

Eko turizam

Ruralni turizam

Športsko-rekreacijski turizam

Turizam događaja

Izletnički turizam

Gastronomija

Tranzitni turizam

Turizam posebnih interesa (lovni turizam, ribolovni turizam, povijesni turizam, vojni turizam, biciklistički turizam…)

Page 129: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

129

Slika 11: Matrica proizvoda turizma grada Karlovca u 2020. godini

Aktivni odmorišni turizam Sportsko rekreacijski i zdravstveni turizam

Kulturni turizam

Izletnički turizam

Ekoturizam

Turizam događaja

Ruralni turizam

Gastronomija

Turizam posebnih

interesa

Tranzitni turizam

Velika Srednja Mala

Izvor: Obrada autora

Aktivni odmorišni turizam

U Republici Hrvatskoj aktivni odmorišni turizam najzastupljeniji je oblik turizma. Međutim, ova vrsta turizma bilježi promjene prvenstveno zbog smjene generacija, ali i zbog različitih motiva i interesa koji potiču ljude na putovanja. Generaciju koja se naziva ''Baby boomeri'' zamjenjuju mlađe generacije X i Y koje komuniciraju putem interneta i društvenih mreža, koja idu na krada putovanja, u potrazi su za smislom, zdravljem i lifestyle odmorom, žele učiti o kulturama u koje putuju te im je važna društvena odgovornost. S druge strane, globalna kriza je dovela do manje potrošnje u segmentu putovanja, a putnici traže najbolju vrijednost za novac.

Odmorišni turizam opdeg tipa treba selekcionirati ovisno o ciljanim zahtjevima pojedinih korisnika, ali za turističku destinaciju Karlovac poseban naglasak se stavlja na: hotele, obiteljske hotele (čuvanje djece, sadržaji za djecu…), hotele koji osiguravaju zadovoljenje posebnih potreba osoba trede dobi, a mogude je osigurati i odmor za osobe s drugim posebnim zahtjevima koji obično prate visoku razinu ponude orijentacije (mogudnost dovođenja kudnih ljubimaca i sl.). Na tim temeljima bi i grad Karlovac trebao nadograditi svoju ponudu uz istodobno korištenje raspoloživih resursa poput: mnoštva šetnica, perivoja, biciklističkih staza, i na taj način učiniti da ovaj oblik turizma ima veliku atraktivnost i konkurentnost. Odmorišni hoteli moraju raspolagati odgovarajudim sadržajima i stručnim osobama (instruktori ronjenja, specijalisti – edukatori...) te garantirati odgovarajude zabavne, kulturne, zdravstvene, športske i srodne sadržaje. Posebnu pažnju treba posvetiti organizaciji sadržaja koji de angažirati goste za razdoblja loših atmosferskih prilika (animacija, biblioteke, izleti, društvene igre, predstave, koncerti…).

Kulturni turizam

Kulturni turizam teško je definirati jer su kultura i turizam sami po sebi kompleksni i podložni promjenama. Postoji mnoštvo definicija kulturnog turizma, ali Svjetska turistička organizacija navodi sljededu: ''putovanja motivirana kulturom poput studijskih, kazališnih i kulturnih tura, putovanja na festivale i slična događanja, posjete povijesnim lokalitetima i spomenicima, putovanja kako bi se

Page 130: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

130

proučavala priroda, folklor ili umjetnost te hodočašda'' (Hrvatski turizam, plavo, bijelo, zeleno, 2006.). Kako bi neka destinacija razvijala kulturni turizam, potrebno je zadovoljiti određene preduvjete, odnosno imati određene projekte u kulturi, profesionalni kulturni sektor, kritičnu masu lokalnih žitelja koji redovito posjeduju kulturne manifestacije, dobro organiziranu turističku industriju, ali i razvijenu turističku aktivnost. U Republici Hrvatskoj kulturni turizam tek je u povojima, ali je kultura oduvijek bila sastavni dio turističke ponude. Karlovac posjeduje mnoštvo objekata koji su nužni za razvoj kulturnog turizma. Međutim, ti kulturni objekti nisu dobro iskorišteni, obnovljeni, atraktivni te je slijedom toga kulturni turizam tek u začetku i nisko je dohodovan. Kako bi se takvo stanje prevladalo i učinilo da ovaj oblik turizma ima veliku atraktivnost i konkurentnost, potrebno je revitalizirati i u turističku funkciju staviti sve kulturne atrakcije poput Zvijezde – renesansno-baroknog grada europske prepoznatljivosti, veoma važnog kao središte vojnih aktivnosti 16.-18. stoljeda – i Starog grada Dubovca, u sklopu naselja Dubovac – povijesne četvrti koja je nastala prije samog grada Karlovca na temelju trgovine žitom i soli, koja se pak razvila zbog blizine riječnog puta rijeke Kupe. Osim toga, važno je razvijati ostale kulturno-povijesne sadržaje poput muzeja, galerija, izložbi… Dakle, postojedu ponudu potrebno je unaprijediti, obogatiti, staviti pod zaštitu, ali i obilježiti osnovnim elementima poput signalizacije i označavanja.

Ruralni turizam Pojam ''ruralnog turizma'' često se zamjenjuje pojmovima seoskog turizma, seljačkog turizma, ekoturizma, prirodnog turizma, agroturizma, zelenog turizma. Međutim, Vijede Europe je 1986.g. definiralo ruralni turizam kao oblik turizma koji obuhvada sve aktivnosti u ruralnom području, a ne samo aktivnosti koje bi se mogle odrediti kao agroturizam ili farmerski turizam. Vijede Europe u tom kontekstu predlaže sljededi popis potencijalnih aktivnosti (Pančid Kombol. T., 2000): Tablica 49: Popis potencijalnih aktivnosti u ruralnim područjima

Ture Pješačenje Jahanje Ture u kamp-kudicama Motorizirane ture Vožnje biciklom Trčanje

Aktivnosti otkrivanja zanimljivosti, radnih procesa Lokalna proizvodnja Poljoprivreda

Aktivnosti zdravstvenog karaktera Fitness Zdravstvene pogodnosti

Športske aktivnosti Tenis Ostale športske aktivnosti u zavisnosti od područja

Aktivnosti u zraku pomodu jedrilica balona na topli zrak

Kulturne aktivnosti Arheologija Područja pod restauracijom Tečajevi ručnog rada Umjetničke radionice Folklorne grupe Kulturni, gastronomski i drugi izvori i podrijetla

Izvor: obrada autora prema Pančid Kombol T.: Selektivni turizam: uvod u menadžment prirodnih i kulturnih resursa, TMCP Sagena, Matulji 2000.

U uvjetima opde globalizacije i standardizacije ponude na turističkom tržištu ruralni turizam ima dobre perspektive razvoja, uz uvjet da bude diferenciran i personaliziran. Ponuda ruralnog turizma u Hrvatskoj slaba je i neravnomjerno raspoređena, gotovo u samim povojima, osim Istre (Hrvatski turizam, plavo, bijelo, zeleno, 2006.). Hrvatski ruralni turizam treba procjenjivati na osnovi objektivnih mogudnosti njegova bududeg razvoja i trendova potražnje za ovom vrstom turističkih usluga na domadem i svjetskom tržištu, prije nego li na kritičnoj masi postojede ponude. Zbog ljepote

Page 131: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

131

i atraktivnosti ruralnog prostora okolnih područja grada Karlovca šanse za razvitak ove vrste turizma veoma su velike.

Eko turizam

Eko turizam danas je jedna od najčešde spominjanih i medijski najviše zastupljenih vrsta turizma u svijetu, iako se ne ubraja u najvažnije vrste prema ostvarenim prihodima. Eko turizam se u sredozemnim zemljama promatra kao sredstvo očuvanja osjetljivih prirodnih područja te kao način smanjenja pritiska na obalne destinacije u kojima prevladava odmorišni turizam (Hrvatski turizam, plavo, bijelo, zeleno, 2006.), a isto tako predstavlja svojevrsni generator razvoja slabije naseljenih ruralnih područja. Sukladno Međunarodnom društvu za ekoturizam, odnosno TIES-u, postoji nekoliko načela ekoturizma (Hrvatski turizam, plavo, bijelo, zeleno , 2006.):

Minimiziranje negativnih utjecaja na prirodu i kulturu koji mogu nanijeti štetu destinaciji;

Obrazovanje turista o važnosti zaštite okoliša;

Naglašavanje važnosti odgovornog poslovanja, koje se provodi u suradnji s lokalnom vlašdu i sa stanovništvom radi zadovoljavanja lokalnih potreba i stvaranja koristi od zaštite okoliša;

Težnja za maksimiziranjem ekonomske koristi za zemlju domadina, lokalna poduzeda i zajednice, naročito za stanovništvo koje živi u prirodnim i zaštidenim područjima i oko njih;

Težnja da razvoj turizma ne prelazi društvene i prirodne granice prihvatljivih promjena koje određuju istraživači u dogovoru s lokalnim stanovništvom;

Oslanjanje na infrastrukturu koja je razvijena u skladu sa životnom sredinom, odnosno minimiziranje upotrebe fosilnih goriva, očuvanje lokalnog biljnog i divljeg životinjskog svijeta te uklapanje u prirodno i kulturno okružje.

Kada se eko turizam promatra kao koncept, tada se prema definiciji UNWTO-a on definira kao svi oblici prirodnog turizma u kojima je glavna motivacija turista promatranje i uvažavanje prirode i tradicionalnih kultura koje dominiraju u prirodnim područjima. Obilježja su sljededa (Hrvatski turizam, plavo, bijelo, zeleno , 2006.):

Sadrži edukacijske i interpretacijske komponente;

Opdenito se, ali ne i isključivo, organizira za male skupine, a organizaciju provode specijalizirana mala poduzeda u lokalnom vlasništvu;

Svodi na minimum negativne učinke na prirodni i sociokulturni okoliš;

Podržava zaštitu prirodnih područja ostvarivanjem ekonomske koristi za domade zajednice, organizacije i za one koji su zaduženi za zaštitu prirodnih područja;

Podržava zaštitu prirodnih područja stvaranjem radnih mjesta i mogudnosti zarade za lokalnu zajednicu;

Podržava zaštitu prirodnih područja podizanjem svijesti lokalnog stanovništva i turista o potrebi očuvanja prirodnih i kulturnih dobara.

Navedene definicije ukazuju na to da su gledanja na eko turizam u osnovi jednaka i postoje dva cilja eko turizma: svesti na minimum negativne utjecaja na mjesto koje se posjeduje i pridonijeti održivom razvoju cijelog područja i lokalne zajednice, kao i stvoriti svijest o očuvanju okoliša među lokalnim stanovništvom i turistima. Temelji za razvoj eko turizma grada Karlovca definitivno postoje, no to ne znači da se on može i razviti. Ono što je nužno jest organizacija turističkih prostora koji nude tu vrstu turizma, posebice ako su začeci eko turizma ved prisutni i lokalno stanovništvo u njima intenzivno sudjeluje.

Page 132: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

132

Turizam događaja

Događaji su privlačnosti vrlo različitog sadržaja pa se različito nazivaju, a neki imaju i vrlo dugu povijest: izložbe, festivali, karnevali, sajmovi, prezentacije, turistički sajmovi, športska natjecanja. Događajima treba upravljati na način da stvaraju usklađenost, opdi napredak i turistički razvitak destinacije s pozitivnim utjecajem na: otvaranje destinacije prema širem unutarnjem i međunarodnom tržištu, povedanje turističkog prometa i potrošnje, poboljšanje kvalitete turističkih usluga, ulaganja u trgovinu, izgradnju i razne pogodnosti, kvalitetu proizvoda, vedu primjenu kompjutorske tehnologije, zaštitu okoliša, obiteljski život i običaje, kulturu i tradiciju, svjesnost stanovnika o napretku njihova grada ili područja, odnos politike koja određuje karakter i sigurnost događaja. U gradu Karlovcu se sada održavaju događaji poput: raznih turnira, kolonija, sajmova, festivala, koncerata, izložbi…., međutim, potrebno je napraviti diferencijaciju između događaja koji po svojim obilježjima imaju snagu na turističkom tržištu. Dakle, grad Karlovac obiluje raznim događanjima, samo ih je potrebno objediniti, marketinški popratiti i osuvremeniti kako bi grad Karlovac bio poznat po njima.

Športsko-rekreacijski turizam

Športsko-rekreacijski turizam (engl. sports-recreational tourism) poseban je oblik turizma u kojemu prevladavaju športski motivi za putovanje i boravak u određenim turističkim mjestima i centrima. Šport je u suvremenom turizmu postao ne samo sadržaj boravka, nego je vrlo često i glavni motiv za putovanja u određene turističke destinacije. Upravo športsko-rekreacijski sadržaji u turizmu predstavljaju sve snažniji faktor turističke ponude i potražnje. Destinacija Karlovac idealno je mjesto za ovaj oblik turizma jer ima savršene preduvjete za njegov razvoj, ali i tradiciju koju je potrebno nadalje njegovati i unaprjeđivati. Kvalitetu športsko-rekreacijske ponude potrebno je inovirati kroz brojne športsko-rekreacijske programe u čije programiranje i realizaciju treba obvezatno uključiti izgradnju športsko-rekreacijskog centra i brojnih sadržaja s obje strane rijeke Korane, stručnjake športa i športske rekreacije. Osim toga, potrebno je razvijati i zabavne parkove na Korani i drugim rijekama te na prostoru uz rijeke. Ulaganje u razvoj športskog turizma doprinosi unaprjeđenju ukupne kvalitete turizma. S obzirom na termalne izvore u okolici grada Karlovca, postoji potencijal razvoja ponude zdravstvenog turizma. Razvoj zdravstvenog turizma predstavljao bi nadogradnju proizvoda sporta i rekreacije grada Karlovca.

Izletnički turizam

Izletnički turizam prema rječniku turizma (2001), predstavlja turistički promet u kojem se ne ostvaruje nodenje. Ipak, važno je napomenuti kako se danas vrlo često izletima smatraju i putovanja koja se odvijaju vikendom, što znači da mogu uključivati jedno ili dva nodenja te se stoga razlikuju poludnevni, dnevni i vikend izleti (Rječnik turizma, 2001). Bez obzira kako se promatra izletnički turizam, prihodi koji bi se ostvarili njegovom realizacijom svakako bi bili vrlo značajni za Karlovac. Motivi dolaska izletnika u grad Karlovac su mnogostruki, mogu biti kulturnog, edukacijskog ili vjerskog karaktera, šport i rekreacija, određena manifestacija ili događaj te boravak u prirodi. S obzirom na atraktivan zemljopisni položaj (blizina glavnog grada) te odličnu cestovnu povezanost Karlovca s ostatkom zemlje i šire, ovakav oblik turizma ima snažan potencijal za dalji razvoj, naravno uz prethodno unapređenje turističke ponude grada, čemu bi svakako doprinijela i realizacija ključnih projekata predstavljenih u ovom planu.

Page 133: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

133

Gastronomija

Hrana uspijeva prodati svaki motiv. Gastronomija u turističkoj ponudi bazira se na ponudi hrane spremljene na tradicionalan način. Na taj način se hranom predstavlja nacionalno bogatstvo nekog kraja. Osim samog turizma, na ovaj način razvija se i promovira lokalna poljoprivreda jer se namirnice nabavljaju od lokalnih proizvođača. Gotovo svi moderni turisti ističu gastronomiju kao čimbenik prepoznatljivosti neke zemlje, a mnogi od njih putuju isključivo kako bi uživali u specifičnoj hrani pojedinih regija. U gradu Karlovcu postoji ponuda gastronomije koja se temelji na klasičnim jelima, a turisti ovog tipa traže tipičnu gastronomiju određenog kraja, te je slijedom toga potrebno ponudu osuvremeniti i obogatiti tipičnim jelima ovog područja.

Tranzitni turizam

Tranzitni turizam vedina autora smatra vrstom turizma, njegovim posebnim oblikom, a neki ga ubrajaju u selektivne vrste turizma. Međutim, opdenito se definira kao masovni (u njemu sudjeluje mnogo putnika), aglomeracijski (jer je koncentriran na određenim mjestima), uniformiran (jer je u funkciji svih putnika, a ne neke posebne grupe) i mobilan (jer je sastavni dio premošdivanja prostora od ishodišta do odredišta putovanja) (Hrvatski turizam, plavo, bijelo, zeleno, 2006.). Razlikuje se od mototurizma, avioturizma i sl. koji nazivom opisuju način prijevoza turista, odnosno itinererskog turizma, koji se opisuje kao turizam u pokretu, bez određenog odredišta, odnosno s više podjednako važnih odredišta. Tranzitni turizam grada Karlovca oduvijek je bio zastupljen. U bududnosti de on i nadalje postojati u gradu Karlovcu, samo u puno manjim omjerima nego što je to danas.

Turizam posebnih interesa

Turizam posebnih interesa na svojevrstan način obuhvada oblike turizma vezane uz specifične motive turista te koji proizlaze primjerice iz hobija i sl. Za grad Karlovac važno je pratiti trendove na tržištu te pronadi one tržišne niše u koje se može uklopiti s obzirom na svoje bogate resurse. Stoga u turizam posebnih interesa mogude je ubrojiti primjerice lovni i ribolovni turizam. Interes Hrvatske, pa tako i grada Karlovca, za razvoj lovnog turizma proizlazi iz njegove ekonomske važnosti. Hrvatska raspolaže bogatom florom i faunom što je osnova za razvoj lovnog turizma, kao i dugu lovnu tradiciju, brojne potencijalne kapacitete te profesionalne lovce entuzijaste i stručne ljude više i visoke stručne spreme šumarskoga ili lovnoga obrazovanja. Isto tako grad Karlovac ima temelje za razvoj ribolovnog turizma zbog mnoštva rijeka i voda koje posjeduje. S obzirom na postojanje tradicije biciklizma u Karlovcu te odličnih predispozicija za njegov daljnji razvoj (nadmorske visine u okolici grada nisu prezahtjevne za biciklizam, blizina drugih gradova, blizina više zaštidenih prirodnih područja), prirodno je poticati razvoj ''bike friendly'' turizma.

5.5 Mjere i programi podrške realizaciji strategije

Za uspješnu realizaciju Strategije razvoja turizma grada Karlovca nužno je primjenjivati posebne razvojne i druge mjere i programe podrške. Kako je intencija Strategije razvoja turizma grada Karlovca dati konkretne ciljne smjernice na području za koje se donosi, u nastavku se iznosi pregled postojedih programa potpore na razini Republike Hrvatske i Europske unije čijim korištenjem se može direktno doprinijeti implementaciji razvoja turizma na području grada. Međutim, potrebno je naglasiti specifičnost trenutka izrade ovog dokumenta, zbog kojeg de se u bliskoj bududnosti

Page 134: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

134

zasigurno pojaviti novi modaliteti, odnosno mjere i programi podrške. Na lokalnim činiteljima razvoja turizma grada Karlovca ostaje pratiti mjere i programe podrške koji de se tek pojaviti.

5.5.1 Programi raspoloţivi na razini Republike Hrvatske

U nastavku se iznose osnovne informacije o pojedinim programima koji su raspoloživi. Sve informacije, uvjeti i službena procedura dostupni su zainteresiranima u relevantnim institucijama/tijelima zaduženima za provedbu te je svakako potrebno prije pristupanja provjeriti njihov status, uključivši raspoloživost novih programa koji mogu biti od interesa investitorima s područja grada Karlovca. Hrvatska turistička zajednica (HTZ) na godišnjoj razini organizira natječaje i potpore za razvoj hrvatskog turizma. HTZ financijski podržava održavanje zabavnih, športskih i ostalih manifestacija koje imaju za cilj unaprjeđenje proizvoda te stvaranje prepoznatljivog imidža hrvatskog turizma i zemlje u cjelini kroz programe Potpore manifestacijama i Potpore kulturno-turističkim inicijativama; sufinancira projekte i programe za razvoj i unaprjeđenje turističke infrastrukture, projekte i programe za razvoj novih turističkih proizvoda i unaprjeđivanje turističke ponude destinacije, tradicijskih manifestacija i događanja te provođenje edukacije u turistički nerazvijenim područjima Hrvatske kroz program Potpore za turističke inicijative i potpore na turistički nerazvijenim područjima; sufinancira programe koji su u funkciji izvršavanja zakonskih zadada turističkih zajednica, poboljšanja turističke ponude i uvjeta boravka turista na destinaciji kroz programe edukacije i razvoja turističkog gostoprimstva te jačanja djelovanja i infrastrukture sustava turističkih zajednica na nerazvijenim područjima kroz program Potpore za rad turističkih zajednica na turistički nerazvijenim područjima. Uz spomenute potpore HTZ također sufinancira i udruženo oglašavanje koje za svrhu ima promociju hrvatskog turizma na svim razinama po 12 predefiniranih modela oglašavanja.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) potiče turizam kroz dva natječaja: Veliki projekti u turizmu s ciljem povedanja kapaciteta smještaja, povedanja kategorizacije smještajnih kapaciteta, podizanja razine usluge, poticanja raznovrsnosti usluge, otklanjanja ratnih šteta; te Priprema sezone s ciljem programa kreditiranja pripreme turističke sezone tekude godine radi kvalitetnog pružanja usluga turistima. Tim programom kreditiranja omoguduje se povezivanje turističkog sektora sa sektorom proizvodnje i usluga u cilju poticanja konkurentnosti kako proizvođača i dobavljača, tako i turističkih subjekata. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske na godišnjoj bazi ima otvoreno desetak natječaja s ciljem razvoja turizma, turističkih proizvoda, edukacije kadrova u turizmu, razvoja turističke infrastrukture, poticanja razvoja posebnih oblika turizma (program Zelena i Plava brazda), pripreme projekata za prijavu na EU natječaje, plasmana certificiranih eko proizvoda, ulaganja u turističku infrastrukturu za osobe smanjene pokretljivosti (program Turizam bez zapreka) i sličnih programa koji doprinose sveukupnom razvoju turizma u Hrvatskoj.

Kao što ovaj popis pokazuje, trenutni programi su malobrojni. Nakon formiranja proračuna Republike Hrvatske očekuje se i otvaranje novih programa koji imaju za cilj razvijanje konkurentnosti opdenito turizma, pa tako i turizma grada Karlovca.

Page 135: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

135

5.5.2 Programi raspoloţivi na razini Karlovačke ţupanije

Karlovačka županija iz svog proračuna ved niz godina indirektno financira razvoj turizma putem Turističke zajednice Karlovačke županije te je u planu za 2012. g. predviđeno sufinanciranje redovne djelatnosti Turističke zajednice Karlovačke županije s 450.000,00 kn i sufinanciranje projekata u turizmu s 200.000,00 kn. Navedena sredstva koristi Turistička zajednica Karlovačke županije za vlastite projekte i projekte u suradnji s turističkim zajednicama opdina i gradova Karlovačke županije. Uz navedena sredstva, za dodatno financiranje turističke djelatnosti u proračunu Karlovačke županije osigurano je u 2012. godini i 150.000,00 kn sukladno Odluci o kriterijima za doznaku sredstava proračunskim korisnicima, udrugama te pravnim i fizičkim osobama za područje turizma.

Osim toga, Karlovačka županija kroz svoj Program potpora za unaprjeđenje poljoprivrede i ruralnog razvoja za 2012. g. predviđa mjere kojima se također indirektno sufinanciraju aktivnosti koje doprinose razvoju turizma na području Karlovačke županije. Planirane su sljedede mjere:

- županijska robna marka i - unaprjeđenje proizvodnje, prerade i prodaje domadih proizvoda na kudnom pragu.

Ovim mjerama djelomično je mogude sufinanciranje i aktivnosti gospodarskih subjekata na području Grada Karlovca.

5.5.3 Programi raspoloţivi na razini grada Karlovca

Grad Karlovac putem svojim stručnih službi i financiranjem iz svog proračuna provodi programe iz kojih se direktno i indirektno financira razvoj turističke djelatnosti na području Karlovca. Zadnjih desetak godina Grad Karlovac provodi programe pomodu kojih se potiče razvoj malog i srednjeg poduzetništva bez obzira na vrstu djelatnosti, a unatrag tri godine provodi se i poseban program namijenjen za razvoj turizma.

Tijekom 2012. g. Grad Karlovac iz sredstava vlastitog proračuna planira provedbu sljededih programa koji imaju utjecaj na razvoj turističke djelatnosti:

PROGRAM: RAZVOJ TURIZMA

Ovaj Program neposredno je usmjeren na razvoj turizma na području Karlovca i provodi se putem aktivnosti:

Promidžba turizma – za izradu promotivnih materijala planiran je iznos od 60.000,00 kn.

Unaprjeđenje male turističke infrastrukture – za uređenje grada u turističke svrhe planiran je iznos od 90.000,00 kn.

Mjere aktivnog razvoja turizma:

- sufinanciranje stručnih seminara za poduzetnike u turizmu s iznosom od 20.000,00 kn i - sufinanciranje turističkih projekata poduzetnika koji de biti odabrani putem javnog poziva s

iznosom od 70.000,00 kn.

Page 136: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

136

Manifestacije i razna događanja – za organizaciju i suorganizaciju manifestacija Božidni sajam, Nova godina, Karlovački dani piva, Ivanjski krijes i Žive jaslice planirano je sufinanciranje u iznosu od 300.000,00 kn.

Donacije Turističkoj zajednici – za sufinanciranje aktivnosti i projekata koje provodi Turistička zajednica grada Karlovca, kao što su turistička promocija grada, projekt "Praksom do uspjeha", koncept pivarskog prezentacijskog centra, postavljanje turističke signalizacije za Stari grad Dubovac, obilježavanje 40-godišnjice TZ, sufinanciranje plada u projektu "Zelena vrata", sufinanciranje plada u TIC-u Korzo te anketiranje turista i posjetitelja manifestacija, Grad Karlovac je planirao iznos od 324.350,00 kn.

PROGRAM: RURALNI RAZVOJ

Aktivnosti Programa ruralnog razvoja koje se mogu odnositi na razvoj turizma su:

Donacije za projekte seoskog turizma. Natjecanje za dodjelu donacija provodi se putem javnog poziva. Ukupno planirani iznos donacija je 200.000,00 kn.

Donacije za izradu dokumentacije i legalizaciju objekata (odnosi se na poljoprivredne objekte, ali i na objekte za obavljanje turističke djelatnosti na seljačkom gospodarstvu). Ukupno planirani iznos donacija je 100.000,00 kn.

Donacije za razvoj zadrugarstva (odnosi se na zadrugarstvo u obavljanju poljoprivredne djelatnosti, ali je mogude i udruživanje subjekata koji se bave turizmom na ruralnom području). Ukupno planirani iznos donacija je 250.000,00 kn.

Sufinanciranje manifestacija (vezano uz ruralni razvoj). Ukupno planirani iznos sufinanciranja je 30.000,00 kn.

Subvencije poljoprivrednicima za ulaganja u izravnu prodaju na poljoprivrednom gospodarstvu. Ukupno planirani iznos subvencija je 20.000,00 kn.

PROGRAM: RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA

Ovim programom potiče se razvoj malog i srednjeg poduzetništva svih vrsta djelatnosti, pa je tako mogude i poticanje razvoja turističke djelatnosti. Aktivnosti ovog programa odnose se na:

Potporu aktivnostima institucija kojima je osnovna djelatnost pružanje potpore poduzetništvu (potpore Udruženju obrtnika grada Karlovca, Hrvatskoj gospodarskoj komori – županijskoj komori Karlovac i Razvojnoj agenciji Karlovačke županije). Ukupno planirani iznos potpora je 606.843 kn.

Direktne potpore gospodarskim subjektima – realiziraju se na dva načina:

a) Sufinanciranjem kamata na kredite banaka. Ukupno planirana sredstva za sufinanciranje su 200.000,00 kn.

b) Subvencijom troškova za projekte poduzetnika u kategorijama poduzetnika početnika, žena poduzetnica i očuvanja tradicijskih obrta. Subvencije se provode putem javnog poziva, a iznos ukupno planiranih sredstava za ovu namjenu iznosi 250.000,00 kn.

Promidžbu gospodarstva - koja se provodi putem donacija poduzetnicima za nastupanje na sajmovima, izložbama, predavanjima i slično, te putem izdavanja promidžbenih materijala vezanih uz gospodarstvo Karlovca. Ukupno planirana sredstva za ovu namjenu iznose 135.000,00 kn.

Page 137: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

137

OSTALI PROGRAMI GRADA KARLOVCA KOJI IMAJU UTJECAJA NA TURIZAM

Grad Karlovac kroz Program javnih potreba u kulturi i Program javnih potreba u športu te putem Natječaja za projekte udruga financira niz aktivnosti, a neke od njih djelomično imaju utjecaj i na turizam Karlovca (npr. organizacija raznih aktivnosti na Gradskom kupalištu - Foginovo, događanja koja organiziraju kulturno umjetnička i športska društva itd.).

Osim toga, Grad Karlovac, samostalno i u suradnji s drugim subjektima kao što su Turistička zajednica grada Karlovca i drugi, organizira niz manifestacija i događanja s utjecajem na turizam od kojih su najznačajniji Karlovački dani piva, Ivanjski krijes, Dan grada i Karlovačko ljeto.

POTPORE TZ GRADA KARLOVCA

TZ grada Karlovca od 1995. godine kontinuirano daje potpore u financijskom i organizacijskom obliku organizatorima raznih društvenih događanja u gradu. Kako bi se postigao što vedi efekt od financijskih potpora, 2006. godine definiran je natječaj za dodjele potpora organizatorima priredaba, s kriterijima.

Od 2008. godine započelo se s javnim pozivom za zaprimanje turističkih inicijativa koje su se odnosile ne samo na organiziranje evenata i projekte civilnog sektora, ved i na poduzetničke ideje za turističke proizvode. Kriteriji za dodjelu potpora za organiziranje evenata redefinirani su. Međutim, bez obzira na pokušaj da se pomogne novim poduzetničkim idejama i dalje su uglavnom stizale zamolbe za sufinanciranje događanja. S druge strane, TZ nema dovoljnu kadrovsku i financijsku snagu da bi se udovoljilo svim zahtjevima i očekivanjima organizatora događanja, a broj događanja raste iz godine u godinu. U 2011. godini potpore događanjima podijeljene su na potpore postojedim događanjima i potpore novim događanjima za koje se ocijenilo da mogu doprinijeti turističkoj ponudi grada. U 2012. godini TZ na temelju zaprimljenih prijava sufinancira 70.000 kuna za ukupno 14 događanja.

Predlaže se da TZ grada Karlovca definira Program dodjele bespovratnih sredstava75:

- organizatorima događanja (fizičkim i pravnim osobama: udrugama, trgovačkim društvima,

obrtnicima i javnim ustanovama)

- predlagateljima poduzetničkih inicijativa (fizičkim i pravnim osobama: trgovačkim

društvima i obrtnicima).

Programom trebaju biti definirani ciljevi, korisnici, iznos sredstava, namjena sredstava, prihvatljivost

troškova, način podnošenja zahtjeva, dokumentacija koja se dostavlja uz zahtjev, rok za podnošenje

prijava, kriteriji za ocjenu projekata, rangiranje, odobravanje projekata, rok za donošenje odluke,

objava popisa korisnika, rok za potpisivanje ugovora, način isplate sredstava, nadzor, obveze

korisnika sredstava.

TZ grada Karlovca Program treba ažurirati i usklađivati svake godine prilikom donošenja Programa

rada TZ.

75 Prijedlog je usklaĎen s novim Programom dodjele bespovratnih sredstava manifestacijama u funkciji razvoja

turizma u 2012. godini Ministarstva turizma RH.

Page 138: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

138

5.5.4 Prijedlog mjera poticaja razvoja turizma od strane grada Karlovca

Izradom Strategije razvoja turizma grada Karlovca stvara se osnova za dugoročno promišljanje bududnosti grada, kako u gospodarskom, tako i društvenom kontekstu. Turizam, više od bilo koje gospodarske aktivnosti, zadire u sve pore gospodarstva područja na kojem se razvija te utječe na ukupno sociokulturno okruženje. Stoga se javlja potreba za poticanjem svih zainteresiranih osoba i institucija ne samo na raspravu, ved i na vede angažiranje u procesu izgradnje konkurentskoga i prepoznatljivoga turističkog gospodarstva grada Karlovca. Kako bi se to ostvarilo, bilo bi potrebno:

Osigurati stimulativne mjere za financiranje izgradnje i unaprjeđenje smještajnih i drugih turističkih kapaciteta te ostalih sadržaja turističke ponude,

Poticati sustav racionalnoga gospodarenja i upravljanja prostorom i prirodnim resursima,

Poticati sustav zaštite okoliša i suzbijanja ekoloških onečišdenja,

Kontinuirano pratiti stavove i zadovoljstvo tržišta (istraživanjem tržišta),

Priprema programa i podloge za financiranje iz različitih fondova EU,

Potpora u provedbi razvojnog programa turizma osiguranjem raznih komunalnih, prostorno-lokacijskih i sličnih olakšica turističkim subjektima,

Stručna i tehnička pomod privatnim poduzetnicima i domadinstvima,

Održavanje komunalnog sustava, reguliranje prometa, briga o uređenju parkova, pročelja zgrada, spomeničke baštine, zemljišta, raznih manifestacija i turističkih atrakcija,

Poticati kreativnost, osposobiti se za nove izazove i kooperativnost u stvaranju integralnog upravljanja turističkom ponudom,

Stvoriti ''strateške saveze'' za zajedničku promociju, kvalitetu i širenje ponude raznovrsnih proizvoda i usluga,

Integralnim upravljanjem unaprijediti kvalitetu i sniziti troškove destinacije,

Poticati edukativne aktivnosti,

Razvijati suradnju sa stručnim i drugim udrugama civilnog društva koje imaju važne zadatke i aktivnosti u promicanju turističke ponude u cjelini.

Na svim razinama potrebno je uskladiti aktivnosti i kontinuirano projektirati razne mjere i poticaje za razvoj turističke destinacije grad Karlovac. S obzirom na trenutnu pozicioniranost grada Karlovca na turističkom tržištu, namede se potreba preuzimanja aktivne uloge Grada Karlovca u promicanju ''turističke klime'' te donošenje seta mjera aktivne turističke politike. Pri tome je nužan maksimalan angažman Turističke zajednice grada Karlovca te ostalih relevantnih subjekata.

Tablica 48: Mjere turističke politike

Opdi cilj

Sustavom financijskih poticaja pozitivno bi se utjecalo na razvoj turističkog poslovanja na području grada Karlovca.

Stvaranje osnova za realizaciju projekata navedenih u Strategiji razvoja turizma grada Karlovca.

Promoviranje poboljšanja konkurentnosti raznih sektora aktivnosti (smještaj, hrana i pide, organizatori aktivnosti, slobodna zanimanja – vodiči, lokalni umjetnici koji prodaju svoje proizvode, itd.)

Stvaranje turistički orijentiranog poslovanja. Otvaranje novih radnih mjesta.

Page 139: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

139

Poticanje poduzetništva. Glavne naznake primjene

Sustav mjera i poticaja treba biti raspoloživ do 2020. godine. Mogude je uvođenje novih ili modificiranje mjera i poticaja.

Otvoren je za pojedince i tvrtke čiji prihodi podliježu hrvatskim porezima. Uključenje javnog sektora u razvoj turizma. Lokalna vlast ima aktivnu ulogu u upravljanju razvojem.

Očekivani rezultati

Povedanje investicijskih ulaganja koja su usmjerena na realizaciju predloženih projekata. Poboljšanje doživljaja i konkurentnosti turističke ponude grada Karlovca. Poboljšanje ekonomskih performansi privatnog sektora.

Aktivnosti koje moraju biti uključene u sustav poticaja

Nova investiranja prema ključnim smjernicama Strategije razvoja turizma grada Karlovca. Očuvanje i obnova objekata i imovine od kulturno-povijesnog značenja. Investiranje u aktivnosti namijenjene zaštiti okoliša. Stvaranje strateških saveza i destinacijskog menadžmenta. Izgradnja, obnova i prenamjena smještajnih objekata. Stvaranje stalnog zapošljavanja. Njegovanje tradicije. Očuvanje starih zanata.

Kriteriji procjene

Nove investicije u smještajne kapacitete i turističke sadržaje koji su definirani Strategijom razvoja turizma grada Karlovca.

Etablirana tvrtka ili skupina tvrtki koja djeluje na području grada Karlovca. Prikazati realne financijske rezultate neto-gospodarske koristi za grad Karlovac. Pokazati sposobnost provođenja i održavanja predloženog projekta. Pružati dokaze za planirane rezultate i neto-gospodarske koristi za grad Karlovac. Pokazati spremnost k širenju poslovanja na nova tržišta ili biti dio brenda sa sličnim

ciljevima.

Page 140: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

140

Slika 12: Aktivna potpora razvoju turizma – područja djelovanja Grada Karlovca

Izvor: izradili autori Edukacija U turizmu sve počinje i završava s čovjekom. Kako operacionalizacija Strategije razvoja turizma grada Karlovca podrazumijeva realizaciju ključnih razvojnih projekata, to znači i angažman lokalnih stručnjaka, poduzetnika i svih onih koji imaju direktnog ili indirektnog utjecaja na turistički razvoj. Turizam je specifičan i nikada nije ograničen samo na poduzetnika i njegov poduzetnički projekt, ved je turizam kao takav inkorporiran u svaki segment života lokalne zajednice na čijem se području razvija. Stoga i programi edukacije za turizam trebaju biti shvadeni u najširem smislu riječi. Podrazumijevaju niz aktivnosti koje za krajnji cilj imaju ovladavanje znanjima relevantnim za poslovanje u ugostiteljstvu i turizmu, ali i edukaciju najšireg stanovništva o učincima i prednostima razvoja turizma, očekivanjima turista u pogledu opdih uvjeta u destinaciji. Dakle, za razumijevanje i primjenu Strategije razvoja turizma grada Karlovca potrebno je sustavno organizirati radionice kako bi se korisnici mogli osposobiti za provođenje predviđenih aktivnosti.

Osposobljavanje je potrebno provesti u prvome redu za osobe relevantne za destinacijski menadžment u jedinici lokalne samouprave i turističkoj zajednici, turističkom gospodarstvu, ali i za sve druge interesne skupine direktno ili indirektno uključene u pripremu i pružanje (dijela) turističkog proizvoda destinacije. Uzimajudi u obzir navedeno te slijededi nabrojene i druge sadržaje, mogudnost stjecanja nedostajudeg znanja treba ponuditi u obliku radionica/seminara sljededim ciljanim skupinama:

Poduzetnicima i menadžerima

Zaposlenima u sustavu turističke ponude

Ostalim sudionicima na razini turističke destinacije

Lokalnom stanovništvu Edukacija je vrlo važan činitelj ostvarivanja ciljeva definiranih razvojnim modelom Strategije razvoja turizma grada Karlovca. Pravilno proveden sustav edukacije osigurava specijalizaciju i visok stupanj profesionalnosti u obavljanju svih, a posebno specijalnih zadataka sudionika u turističkoj ponudi

GRAD KARLOVAC

PROGRAMI PODRŠKE I

POTICAJA RAZVOJU

TURIZMA

Page 141: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

141

grada Karlovca. Time se jamči visoka kvaliteta usluga, mjerena potrebama i željama kupaca onih ciljanih tržišta kojima se turistička ponuda Karlovca usmjerava. Visoki profesionalizam uz istovremeno isticanje značajki očuvane prirode i autohtone kulture zahtjevi su koje suvremeni turizam postavlja, a edukacija ih mora slijediti.

Znanja i vještine, cjeloživotno obrazovanje shvadeno u najširem smislu riječi, uz pratede investicije u različite segmente turističke ponude, ključni su preduvjet uspjeha na turističkom tržištu.

Financijski poticaji

U ovoj fazi razvoja turizma na području grada Karlovca preporuča se nastaviti s postojedim te usvajanjem novih mjera kojima se omogudavaju poticajni investicijski uvjeti za ulaganja i realizaciju turistički važnih projekata. Prema svojem sadržaju model razvoja i njegovo ostvarenje u najvedoj se mjeri temelje na pribavljanju sredstava za ulagačke aktivnosti, odnosno za uspješno animiranje i privlačenje domadih i stranih investitora kako bi uložili u razvojne projekte turizma na području grada Karlovca.

U okviru proračunskih mogudnosti Grada Karlovca i interesa za poticanjem razvoja turizma na njegovom području, a u cilju otvaranja mogudnosti za poduzetničke aktivnosti, zapošljavanje te stvaranje kvalitetnijeg okruženja za život, predlaže se nastavak postojedih modaliteta potpore od strane Grada (sufinanciranje turističkih projekata, uređenje grada u turističke svrhe, turistička infrastruktura, manifestacije, projekt poticanja razvoja ruralnog turizma).

Zbog izuzetne važnosti za razvoj turizma na području grada Karlovca, ali i u kontekstu očuvanja tradicijske graditeljske baštine, predlaže se daljnja mogudnost dodjele bespovratne kapitalne pomodi od strane Grada pri kupnji, obnovi i uređenju tradicijskih kuda s ciljem njihova stavljanja u turističku funkciju kao smještajnih objekata. Sredstva se trebaju dodjeljivati sukladno javnom natječaju kojim se definira maksimalni iznos pomodi od strane Grada po korisniku i ostali uvjeti za odobravanje sredstava. Navedeni prijedlog zahtjeva i donošenje odluke o ukupnim sredstvima Grada Karlovca raspoloživim za ovu namjenu u jednoj godini.

Uz smještajne kapacitete na području grada Karlovca u ovom trenutku nedostaju drugi sadržaji turističke ponude (npr. izvorni suveniri, stari zanati, sadržaji za šport i rekreaciju, prehrana i pide, zbirke itd.). Primjenom Strategije razvoja turizma i njegovom promocijom u praksi očekuju se inicijative i ulaganja u različite oblike sadržaja turističke ponude od strane investitora. Predlaže se otvaranje mogudnosti dodjele bespovratne pomodi od strane Grada Karlovca pri realizaciji sadržaja od izuzetnog značaja za razvoj turizma na području grada. Procjenu poduzetničke ideje i njena značaja za turizam mora izvršiti relevantno tijelo formirano na razini Grada Karlovca. Sredstva se trebaju dodjeljivati sukladno javnom natječaju kojim se definira maksimalni iznos pomodi od strane Grada po korisniku i ostali uvjeti za odobravanje sredstava. Navedeni prijedlog zahtjeva i donošenje odluke o ukupnim sredstvima Grada Karlovca raspoloživim za ovu namjenu u jednoj godini.

Savjetodavne usluge S obzirom na obilježja ulaganja u kapacitete i sadržaje turističke ponude na području grada Karlovca realno je za očekivati da su lokalnim poduzetnicima od velike pomodi savjetodavne usluge vezane uz:

zakonsku regulativu

raspoložive izvore financiranja

druge relevantne informacije za realizaciju poduzetničkih projekata koji se tiču ugostiteljstva i turizma.

Page 142: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

142

Pružanjem savjetodavne usluge s ciljem kvalitetne i profesionalne provedbe ciljeva i zadataka vezanih uz aktivnu politiku razvoja turizma na području grada Karlovca osigurala bi se:

a) Profesionalna pomod lokalnim poduzetnicima pri realizaciji poduzetničkih ideja vezanih uz turizam

b) Profesionalno savjetovanje potencijalnih investitora u sadržaje direktno ili indirektno vezane uz razvoj turizma ili unaprjeđenje pretpostavki za njegov razvoj

c) Pomod i potpora pri pripremi i prijavi projektnih prijedloga na natječaje za sredstva iz fondova Europske unije

d) Umrežavanje interesnih skupina na pojedinim projektima direktno ili indirektno vezanim za razvoj turizma (različiti oblici partnerstva)

e) Sudjelovanje u osmišljavanju i realizaciji multidestinacijskih turističkih proizvoda grada i gradova u okruženju

f) Pradenje pravne regulative iz područja turizma i ugostiteljstva te aktualizacija mogudnosti financiranja

5.5.5 Programi raspoloţivi na razini fondova Europske unije

IPA – Instrument pretpristupne pomodi (izvor: Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije/ Ministarstvo financija)

Vremenski period: od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013. godine

Opis mogudnosti financiranja

Instrument pretpristupne pomodi IPA za razdoblje 2007.-2013., zamjenjuje prijašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Program IPA uspostavljen je Uredbom Vijeda EU br. 1085/2006, a njegova financijska vrijednost za sedmogodišnje razdoblje iznosi 11,468 milijardi eura. Osnovni ciljevi programa su pomod državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje strukturnih fondova.

Ovaj jedinstveni pretpristupni instrument za pomod u pretpristupnom razdoblju razlikuje dvije skupine zemalja:

1. Države sa statusom potencijalnog kandidata za članstvo u Uniji (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija);

2. Države sa statusom kandidata za članstvo u Europskoj uniji (Hrvatska, Makedonija, Turska).

Republika Hrvatska korisnica je IPA programa od 2007. godine do trenutka stupanja u članstvo EU. Za sveukupnu koordinaciju programa IPA u RH zadužen je Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije (SDURF), a za sveukupno financijsko upravljanje Ministarstvo financija.

Program IPA sastoji se od sljededih pet sastavnica:

1. Pomod u tranziciji i izgradnja institucija; 2. Prekogranična suradnja; 3. Regionalni razvoj; 4. Razvoj ljudskih potencijala; 5. Ruralni razvoj.

Page 143: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

143

U preostalom razdoblju do kraja 2013. najavljuje se još mogudnost sljededih otvaranja poziva za natječaje:

IPA prekogranični program suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina 2007.-2013. (IPA II - Regionalna i prekogranična suradnja),

Korisnici: neprofitne pravne osobe osnovane javnim ili privatnim pravom u svrhu javnog i opdeg interesa. Korisnici se moraju nalaziti unutar prihvatljivog područja, osim ako nije opravdano drugačije.

Ukupan budžet: 3.6 milijuna eura za obje države Maksimalni iznos sufinanciranja: 300.000 eura (85 % javnih sredstava).

Shema dodjele bespovratne pomodi iz investicijskog fonda za znanost i inovacije (IPA IIIc –Regionalni razvoj) Korisnici: neprofitne javne pravne osobe – visokoobrazovne ustanove i istraživačke organizacije Prihvatljive aktivnosti:

Razvoj nužno potrebne infrastrukture u visokoobrazovnim ustanovama i istraživačkim organizacijama;

Poboljšanje suradnje između poslovnog i znanstvenog sektora radi omogudavanja njihovog efikasnog međudjelovanja sa svrhom boljeg služenja potrebama poslovnog sektora;

Povedanje ukupnih kapaciteta visokoobrazovnih ustanova, javnih istraživačkih organizacija i poslovnog sektora vezano za istraživanje i razvoj te uspostava efikasnog umrežavanja među njima.

Ukupni budžet: 5 milijuna eura Pojedinačni iznos nepovratnih sredstava: najmanji iznos 50.000 eura i najvedi iznos 750.000 eura

Shema dodjele bespovratne pomodi za poslovnu infrastrukturu (IPA IIIc - Regionalna konkurentnost) Korisnici: neprofitne pravne osobe – jedinice lokalne ili regionalne samouprave, lokalne/regionalne javne institucije, javna poduzeda ili turističke zajednice Prihvatljive aktivnosti:

Razvoj temeljne poslovne i komunalne infrastrukture unutar ved postojedih poslovnih zona gdje je manjak takve infrastrukture prepreka razvoju MSP;

Razvoj regionalnih ustanova koje pružaju usluge MSP-u kroz nabavku strojeva i opreme, širenje i poboljšanje kvalitete usluga (informacijska mreža, zbrinjavanje i korištenje otpada);

Razvoj i poboljšanje javne turističke infrastrukture.

Ukupni budžet: 4,005 milijuna eura Pojedinačni iznos nepovratnih sredstava: najmanji iznos 325.000 eura i najvedi iznos 1.000.000 eura IPA prekogranični program suradnje Slovenija – Hrvatska, 2007.-2013. (IPA II - Regionalna i prekogranična suradnja), Korisnici: neprofitne pravne osobe iz Slovenije i Hrvatske osnovane javnim i privatnim pravom u

Page 144: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

144

svrhu javnog i opdeg interesa. Korisnici se moraju nalaziti unutar prihvatljivog područja, osim ako nije opravdano drugačije. Minimalni uvjet je postojanje jednog partnera iz Hrvatske i jednog iz Slovenije; maksimalni broj partnera nije ograničen Ukupni budžet: 14.152.158 eura Maksimalni iznos sufinanciranja: 2 milijuna eura (85 % javnih sredstava). Svaki slovenski partner mora osigurati sufinanciranje od najmanje 5% iz vlastitog doprinosa, dok svaki hrvatski partner mora osigurati sufinanciranje od najmanje 15% iz javnih sredstava Info točka u Hrvatskoj: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

Jadranska prekogranična suradnja 2007.-2013. (IPA II - Regionalna i prekogranična suradnja), Korisnici: javna tijela i privatne organizacije (uključujudi poduzeda) Ukupni budžet: 75 milijuna eura Maksimalni iznos sufinanciranja: 5 milijuna eura (85 % javnih sredstava)

Transnacionalni program SEE (Jugoistočni europski prostor),

Korisnici: javna tijela, tijela javnog prava i tijela privatnog prava. Subjekti komercijalnog karaktera nisu pogodni za financiranje. Ukupni budžet: 400.000 Eura Maksimalni iznos sufinanciranja: 85 % IPA V –Ruralni razvoj

IPARD je pretpristupni program Europske unije za razdoblje 2007.-2013. godine. Sastavni je dio IPA-e, čiji su osnovni ciljevi pomod državama kandidatima i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje bududih EU fondova. IPARD Program 2007-2013 čini strategiju koja de se baviti specifičnim nedostacima u ruralnim područjima Hrvatske prepoznatim u analizi76 prednosti, slabosti, mogudnosti i opasnosti poljoprivrednog i ruralnog sektora u Hrvatskoj. IPARD program izradilo je Povjerenstvo za izradu Plana za poljoprivredu i ruralni razvitak 2007.–2013. Unutar IPARD programa predviđeno je korištenje 7 mjera, u okviru tri prioriteta i to:

Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice; Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog

razvoja; Razvoj ruralne ekonomije.

Opdi ciljevi IPARD programa su u određenoj mjeri povezani s deklaracijama iz Lisabona i Gőteborga, što se tiče potpore diversifikaciji ekonomskih aktivnosti, razvoja malog i srednjeg poduzetništva i posebne skrbi za zaštitu okoliša. IPARD mjere de dopuniti provedbu Nacionalne strategije za poljoprivredu i ribarstvo. IPARD sredstva su usmjerena na ograničeni broj sektora, prihvatljiva ulaganja i krajnje korisnike. Ona su usmjerena na održive proizvođače, a jasni je prioritetni cilj poduprijeti ih u približavanju standardima Zajednice i pomodi im da postanu konkurentniji. Državni programi i IPARD sredstva dopunjuju jedni druge omogudavajudi potrebne potpore raznim korisnicima uz podjelu ciljeva.

76 SWOT analiza http://www.mps.hr/ipard/UserDocsImages/dokumenti/IPARD%20PROGRAM%20hrv.pdf

Page 145: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

145

IPARD pomod de također doprinijeti održivom i socijalno skladnom procesu ruralnog razvoja u skladu s međunarodnom ekološkom praksom razvijanjem ruralne ekonomije, povedanjem prihoda i omogudavanjem i osiguravanjem mogudnosti zapošljavanja u ruralnim područjima kako bi se uravnotežile nejednakosti između regija i u usporedbi s urbanim područjima, kao i razvila i oporavila osnovna ruralna infrastruktura, također i u ratom pogođenim područjima. Zato je definiran po jedan specifični cilj po prioritetnom području koji de se učiniti funkcionalnim putem odgovarajudih mjera: Tablica 49: Specifični ciljevi po odabranom prioritetu Prioritet Specifični cilj Odgovarajuća mjera

Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice

Jačanje i poboljšanje poljoprivredne proizvodnje i tržišnog kapaciteta

Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva kako bi ih se rekonstruiralo i približilo standardu Zajednice.

Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda kako bi se te aktivnosti rekonstruirale i približile standardima Zajednice

Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja

Jačanje i poboljšanje kapaciteta provedbe obveznog pilot projekta u poljoprivrednom okolišu i pristup temeljen na LEADER-u

Radnje za poboljšanje okoliša i krajolika

Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja

Razvoj ruralne ekonomije Stvaranje boljih životnih uvjeta u ruralnim područjima poboljšanjem ruralne infrastrukture i promicanjem poslovnih aktivnosti.

Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture

Diversifikacija i razvoj ruralnih ekonomskih aktivnosti

Mjera potpore: Tehnička pomod, informativne i promidžbene kampanje

Izvor: MPRRR, 2007

Kohezijska politika

Danom pristupanja Europskoj uniji Republika Hrvatska de kao punopravna članica sudjelovati u kohezijskoj politici Unije. Kohezijska politika ved je neko vrijeme druga financijski najznačajnija zajednička politika Europske unije, a iznosi više od tredine proračuna EU-a.

Ova je politika osmišljena u svrhu smanjenja gospodarskih i socijalnih razlika između država članica, odnosno regija Europske unije. Kohezijska se politika EU-a ostvaruje putem strukturnih fondova i Kohezijskog fonda čija de značajna sredstva namijenjena razvoju tada modi koristiti i Republika Hrvatska. Ova je potpora znatno vedeg financijskog opsega od trenutno dostupnih instrumenata pretpristupne pomodi (Phare, ISPA, SAPARD, IPA), a predstavljat de izuzetno veliku mogudnost za razvoj zemlje.

Page 146: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

146

Tri prioritetna cilja – konvergencija77, regionalna konkurentnost i zapošljavanje78 te teritorijalna suradnja79 – predstavljaju osnovu za zemljopisnu prihvatljivost i korištenje sredstava.

Cilj je ove politike ostvariti gospodarsku i društvenu koheziju, odnosno ujednačen razvoj unutar Europske unije. Iz ovih se fondova stoga financiraju razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU-a, kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva.

Fondovi iz kojih se financira kohezijska politika EU:

Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF)

Europski fond za regionalni razvoj (European Fund for Regional Development, ERDF)

Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF) Slika 13: Fondovi iz kojih se financira kohezijska politika EU

77 Cilj konvergencije usmjeren je na smanjivanje razlika u razvoju izmeĎu zemalja članica i regija EU-a,

poboljšavanjem uvjeta za rast i zapošljavanje kroz povećanje kao i unaprjeĎenje kvalitete ulaganja u fizički i

ljudski kapital, u razvoj inovacija i društva znanja te administrativnu učinkovitost. 78

Cilj regionalne konkurentnosti i zapošljavanja usmjeren je na jačanje konkurentnosti i privlačnosti pojedinih

regija te rast zapošljavanja putem predviĎanja gospodarskih i društvenih promjena. 79

Cilj europske teritorijalne suradnje usmjeren je na jačanje prekogranične suradnje kroz zajedničke lokalne i

regionalne inicijative, kroz aktivnosti koje ubrzavaju cjelovit teritorijalni razvoji.

Page 147: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

147

Izvor: Obrada autora

Europski socijalni fond (ESF) predstavlja glavni financijski instrument EU-a za ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja. Osnovan je Rimskim ugovorom 1957., a primljen od 1960. godine, što ga čini najstarijim strukturalnim fondom. U početku su se njegova djelovanja ograničavala na povrat dijela rashoda zemljama članicama Zajednice, koji je bio usmjeren na profesionalno smanjenje nezaposlenosti. Danas fond prati odluke o zapošljavanju, olakšava pristup tržištu rada i mobilnost radnika u okviru EU-a te ulaže u programe profesionalnog osposobljavanja i socijalno uključivanje najranjivijih društvenih kategorija. Sredstvima fonda sufinanciraju se projekti u pojedinim regijama Unije, koje imaju problema s vedom nezaposlenošdu, a posebno se pomažu regije zaostale u razvoju, regije pogođene dugotrajnom nezaposlenošdu i regije koje imaju problema s uključivanjem mladih na tržište rada. Za razdoblje 2007.-2013. fond raspolaže proračunom od 75 milijardi eura.

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) ima za cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU-a. Uglavnom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Fond nudi dodatnu pomod za aktivnosti nacionalnih javnih vlasti s ciljem razvoja regija koje zaostaju u ekonomskom razvoju ili su u znatno nepovoljnijem geografskom ili drugom položaju. Proračun fonda je 201 milijardu eura za razdoblje 2007.-2013. godine.

Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF), za razliku od prethodnih, strukturalnih fondova, opdenito je određen za financiranje projekata kojima je cilj osiguranje poboljšanja ekonomske kohezije u okviru EU-a, ali za najsiromašnije zemlje članice (a ne regije). Financira projekte kojima se unaprjeđuje okoliš i razvija prometna infrastruktura određena kao sastavni dio transeuropske prometne mreže. Na sufinanciranje projekata u iznosu od najviše 80-85% pravo imaju države članice čiji je bruto domadi proizvod per capita ispod 90% prosjeka EU i koje primjenjuju nacionalni program konvergencije prema gospodarskoj i monetarnoj uniji. Kohezijski fond otvoren je Grčkoj, Portugalu i Španjolskoj te, nakon proširenja u 2004. i 2007. godini, i novim državama članicama Unije.

Bududa kohezijska politika – postojedi regionalni programi financiranja biti de aktivni do 2013. godine. Ved su razmotrene opcije za kohezijsku politiku poslije 2014. godine. Ova razmatranja povezana su sa širim kontekstom europskog proračuna i strategije ''Europa 2020''. Prijedlozi zakona kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020. usvojeni su 6. prosinca 2011. od strane Europske komisije. O prijedlozima de se raspravljati na Vijedu i u Europskom parlamentu tijekom 2012.-2013. Nova bi pravila trebala stupiti na snagu 2014. godine.

Opcije za reforme - u Petom kohezijskom izvještaju, usvojenom u studenome 2010. godine, iznesene su ideje o tome kako se kohezijska politika može reformirati, uključujudi:

Usredotočivanje na resurse nekoliko prioriteta koji su usko povezani sa strategijom ''Europe 2020'';

Definiranje jasnih i mjerljivih ciljeva;

Jačanje regulatornih i institucionalnih okvira;

Povedanje iskoristivosti utjecaja na učinak ulaganja;

Financiranje privatnog sektora;

Pojednostavljenje pravila upravljanja/menadžmenta;

Koncentriranje na najsiromašnije države članice i regije.

Page 148: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

148

6 RAZVOJNI PROJEKTI

Uzimajudi u obzir definiranu viziju te postavljene ciljeve razvoja turizma grada Karlovca, potrebno je utvrditi ključne projekte čijom de se realizacijom postidi strateški cilj razvoja turizma grada Karlovca, a to je transformacija grada iz tranzitne u boravišnu turističku destinaciju. Slika 14: Repozicioniranje grada Karlovca

Izvor: Obrada autora

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti samom odabiru i definiranju ključnih projekata, naime potrebno je izdvojiti one projekte koji de rezultirati izuzetnom privlačnom snagom za turiste te na taj način promijeniti percepciju postojedih i potencijalnih turista vezanu uz grad Karlovac. Osim navedenog, realizacija ključnih razvojnih projekata trebala bi potaknuti realizaciju i ostalih projekata koji su iznimno važni za grad Karlovac i razvoj turizma. Također je neophodno istaknuti kako su, primjerice, projekti izgradnje novih objekata u gradovima prije svega višenamjenski, odnosno namijenjeni i lokalnom stanovništvu i turistima. Ova činjenica omogudava njihovo racionalnije korištenje.

Kako bi se ključni projekti u konačnici i realizirali i time potaknuli realizaciju svih ostalih projekata, njihovo definiranje zahtjeva sudjelovanje svih dionika koji su neposredno ili posredno uključeni u razvoj turizma grada Karlovca. Upravo je iz tog razloga organiziran niz radionica na kojima su aktivno sudjelovali svi zainteresirani za daljnji razvoj turizma u gradu. Izuzetno je važno da se oko ključnih razvojnih projekata postigne konsenzus svih dionika (javni sektor, privatni sektor, tredi sektor, lokalno stanovništvo) jer je jedino u tom slučaju mogude očekivati realizaciju razvojnih projekata i postizanje zadanih ciljeva razvoja turizma u gradu Karlovcu (slika 12).

Page 149: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

149

Slika 15: Upravljanje i odgovornost za ključne razvojne projekte

Izvor: Izrada autora

Grad Karlovac zajedno s TZ grada trebao bi biti podrška definiranim razvojnim projektima, dok odgovornost za suradnju, održivost, kvalitetu i konkurentnost leži na svima, kako na javnom tako i na privatnom sektoru.

6.1 Kriteriji za odabir razvojnih projekata

Utvrđena matrica turističkih proizvoda u 2020. godini upuduje na stratešku usmjerenost grada prema sljededim oblicima turizma, koji imaju najvišu razinu atraktivnosti i srednju i veliku razinu konkurentnosti:

1) AKTIVNI ODMORIŠNI TURIZAM 2) SPORTSKO REKREACIJSKI I ZDRAVSTVENI TURIZAM 3) KULTURNI TURIZAM.

Page 150: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

150

U proceduri eventualnog nastajanja novih strateških projekata diferencijacije ili izmjeni postojedih projekata najvažniji kriterij treba biti da su projekti odnosno izmjene u skladu sa navedenim oblicima turizma.

Prilikom odabira pojedinih projekata važno je utvrditi određene kriterije koji trebaju biti ispunjeni. Slijedom toga, postavljeni su sljededi kriteriji za odabir projekata:

A. odabir razvojnih projekata podržava viziju razvoja grada Karlovca B. odabir razvojnih projekata podržava ciljeve razvoja turizma grada Karlovca C. razvojni projekti doprinose repozicioniranju destinacije D. odabir razvojnih projekata podiže kvalitetu života lokalnog stanovništva E. odabir razvojnih projekata koji su ekonomski, društveno i ekološki održivi F. odabir razvojnih projekata koji u sebi imaju karakteristike inovativnosti

S obzirom na odabrani model razvoja i potrebu za repozicioniranjem grada Karlovca na turističkom tržištu, utvrđene su dvije razine projekata:

- projekti diferencijacije grada Karlovca - projekti iznimnog značaja za grad Karlovac

Na osnovi tako postavljenih kriterija u nastavku se navode ključni razvojni projekti, odnosno ključni projekti diferencijacije grada Karlovca koji daju bazu za repozicioniranje destinacije te realizacija kojih je na određeni način i preduvjet za realizaciju svih ostalih projekata. Iz toga proizlazi da su niže navedeni ključni projekti u funkciji realizacije odabranog modela razvoja turizma grada Karlovca.

6.2 Projekti diferencijacije grada Karlovca

Projekti diferencijacije odnose se na ključne projekte koji su jedinstveni za grad Karlovac i koji na svojevrstan način obilježavaju grad, odnosno na one projekte po kojima bi se grad Karlovac razlikovao od drugih destinacija i na temelju kojih se gradi imidž grada Karlovca.

Sukladno navedenom, definirane su tri ključne mikrodestinacije diferencijacije grada Karlovca, te ključni pojedinačni projekti koji u značajnom smislu trebaju obilježiti ponudu grada Karlovca.

Turističke mikrodestinacije grada Karlovca:

TURISTIČKA MIKRODESTINACIJA ZVIJEZDA TURISTIČKA MIKRODESTINACIJA DUBOVAC TURISTIČKA MIKRODESTINACIJA KORANA

Turistički projekti diferencijacije grada Karlovca: PIVSKI PREZENTACIJSKI CENTAR SLATKOVODNI AKVARIJ

Page 151: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

151

VOJNA BAŠTINA PREZENTACIJSKI CENTAR INOVACIJA NIKOLA TESLA

Realizacija navedenih projekata rezultirala bi oživljavanjem i iniciranjem niza drugih projekata koji bi svi zajedno doprinijeli osnovnom cilju razvoja turizma grada Karlovca, odnosno prelasku iz tranzitne u destinaciju ugodnu za boravak. Realizacijom ključnih projekata povedala bi se atraktivnost grada Karlovca. Iz tog razloga potrebno je započeti politiku diferencijacije područja grada zbog djelotvornijeg komuniciranja s ciljanim tržištima čime bi se u konačnici stvorio željeni imidž na turističkom tržištu.

Slika 16: Turističke mikrodestinacije grada Karlovca

Izvor: Obrada autora

U zavisnosti od stavova investitora ili novonastalih okolnosti projekti su podložni

modificiranju u pojedinim segmentima.

U tablicama koje slijede iznose se osnovna obilježja navedenih turističkih mikrodestinacija. U

zavisnosti od određenog trenutka, interesa investitora kao i odluka lokalne samouprave, u okviru

monitoringa ove Strategije moguda je modifikacija istih.

Page 152: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

152

Projekt: TURISTIČKA MIKRODESTINACIJA ZVIJEZDA

Namjena: Atrakcija, baština

Kratki opis: Zvijezda kao jedan od najznačajnijih simbola grada Karlovca

predstavlja izniman turistički resurs s velikim potencijalom

prerastanja u bududnosti u jednu od glavnih turističkih atrakcija

grada. S obzirom na činjenicu kako je Zvijezda još uvijek neiskorišten

potencijal, jer nije odgovarajude turistički valorizirana, javlja se

potreba za osmišljavanjem programa koji de je podidi na razinu

atrakcije.

Na ovom području potrebno je ponuditi:

sadržaje vezane uz interpretaciju kulturno-povijesnih sadržaja na inovativan način

suvenirnice

galerije

ugostiteljske objekte

Cilj je pružiti turistima i posjetiteljima jedinstveni doživljaj i zabavu

kroz edukaciju, osvještavanje o jedinstvenosti destinacije,

neposredno uključivanje turista u tradicijske znamenitosti,

ukazivanje na stoljetnu kulturu i ključne povijesne događaje.

Preduvjeti za

realizaciju projekta:

Prostorno-planska dokumentacija; konzervatorska podloga

Aktivna podrška lokalne zajednice – mjere potpore razvoju turizma

Suglasnost svih zainteresiranih strana

Izvor financiranja: Javno/privatno, EU fondovi

Predviđena

realizacija: Od 2013. godine

Prioritet: A

Potencijalni rizici: Imovinsko-pravna dokumentacija

Konzervatorska podloga

Page 153: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

153

Projekt: TURISTIČKA MIKRODESTINACIJA DUBOVAC

Namjena: Atrakcija, baština

Kratki opis:

Stari grad Dubovac jedan je od najznačajnijih kulturno-povijesnih

spomenika grada Karlovca i predstavlja prepoznatljiv simbol grada.

Bududi da nije postojao planski dokument koji bi razradio jasne

odrednice o programskoj osnovi, sadržajima, korisnicima, nositeljima

upravljanja i mogudim izvorima financiranja koji bi rezultirali

održivim upravljanjem objekta, 2009. godine izrađen je dokument

''Studija održivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac''.

S obzirom na činjenicu kako postava Starog grada Dubovca trenutno

ne prati trendove suvremene prezentacije i kako ima prostora za

osuvremenjivanje ponude, potrebno je realizirati projektne ideje iz

postojede Studije jer bi se njihovom realizacijom povedali turistički

promet, potrošnja i broj turističkih agencijskih grupa. Navedena

Studija sagledava i valorizira lokalni kulturno-turistički potencijal

Starog grada Dubovca u kontekstu jačanja kulturno-turističkog

identiteta ukupne mikrodestinacije četvrti Dubovac i specifičnosti

njegove ponude te istovremeno ističe važnost doprinosa Starog

grada Dubovca u repozicioniranju grada Karlovca kao posebne i

jedinstvene turističke destinacije.

Dinamična i autentična ponuda mikrodestinacije Dubovac razvija se

oko glavne atrakcije Starog grada Dubovca, a tematski se temelji na

povijesnom identitetu Dubovca. Stoga Dubovac predstavlja idealnu

lokaciju za različita događanja te smještanje raznih kulturnih i

ugostiteljskih sadržaja. Jedinstvenost prostora i zadržavanje dijela

objekta u funkciji muzejsko-izložbenog prostora omogudava

koncipiranje ponude Starog grada Dubovca kao turističke atrakcije i

multimedijalnog centra otvorenog za različita događanja usmjerena

na različite ciljane skupine.

Preduvjeti za

realizaciju projekta:

Aktivna podrška lokalne zajednice – mjere potpore razvoju turizma

Konzervatorska podloga

Izvor financiranja: Javno-privatno partnerstvo, EU fondovi

Predviđena

realizacija: 2012./2020.

Prioritet: A

Potencijalni rizici:

Page 154: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

154

Projekt: TURISTIČKA MIKRODESTINACIJA KORANA

Namjena: Atrakcija, infrastruktura

Kratki opis:

Vode predstavljaju jednu od temeljnih privlačnosti za dolazak i

boravak turista u destinaciji. Upravo su vode te koje obilježavaju

grad Karlovac i koje su sastavni dio percepcije u očima potencijalnih

turista. Stoga je, u kontekstu valorizacije grada Karlovca, posebno

važna turistička mikrodestinacija Korana. Rijeka Korana teče kroz

gotovo sam centar grada Karlovca. S obzirom da je u tom dijelu

svoga toka vrlo pitoma i blaga postoji veliki broj aktivnosti koje se

mogu realizirati uz obalu rijeke ali i na samoj rijeci. Ponuda u okviru

turističke mikrodestinacije Korana, osim što bi doprinijela

obogadivanju turističke ponude grada Karlovca, značajno bi

doprinijela i kvaliteti života lokalnog stanovništva.

Turistička mikrodestinacija Korana obuhvada:

- „Športsko-rekreacijski centar Korana“ (ŠRC Korana) koji je planiran

Generalnim urbanističkim planom Grada Karlovca

- Foginovo kupalište (dovršetak obnove, proširenje, dodatni sadržaji)

- slatkovodni akvarij

- Prezentacijski centar inovacija Nikola Tesla

- školsku sportsku dvoranu Mladost s pripadajudim sadržajima (stari

atletski stadion, tenis tereni, sprave za vježbanje)

- hotel Korana (neophodna obnova)

- hotel Korana Srakovčid,

- gradsko kupalište na desnoj obali Korane

- šetnicu na Korani od mosta do mosta s raznim sadržajima (trim

staza, ostala komunalna infrastruktura isl.)

- Vrbanidev perivoj

- Vunsko polje

- arboretum Šumarske škole Karlovac.

Preduvjeti za

realizaciju projekta: Aktivna podrška lokalne zajednice – mjere potpore razvoju turizma

Izvor financiranja: Javno, javno-privatno partnerstvo, EU fondovi

Predviđena

realizacija: 2013./2014.

Prioritet: A

Potencijalni rizici: Izostanak obnove hotela Korana što vizualno bitno degradira prostor

cijele mikrodestinacije Korana

Page 155: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

155

Uz prethodno navedene iznimno značajne turističke mikrodestinacije: Zvijezda, Dubovac i Korana, za

grad Karlovac se ističu još četiri specifična projekta destinacije: Pivski prezentacijski centar,

slatkovodno akvarij, vojna baština te prezentacijski centar inovacija Nikola Tesla.

Slika 17: Turistički projekti diferencijacije grada Karlovca

Izvor: Obrada autora

Navedeni projekti po svojim obilježjima trebaju bitno markirati ponudu grada Karlovca i činiti ju

posebnom i drugačijom od konkurencije te se upravo iz toga razloga posebno izdvajaju unatoč tome

što de neki od njih saživjeti u okviru ranije spomenutih turističkih mikrodestinacija.

Page 156: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

156

Projekt: PIVSKI PREZENTACIJSKI CENTAR

Namjena: Atrakcija, infrastruktura

Kratki opis:

Projekt je utemeljen na dugogodišnjoj tradiciji pivarstva u Karlovcu

koja datira još od 18. stoljeda, stoga grad predstavlja idealnu lokaciju

za Pivski prezentacijski centar koji bi kao takav bio jedinstven u

Hrvatskoj. Zbog snažnog brenda Karlovačkog piva koji je prepoznat i

kao autentičan karlovački proizvod logično je razvijati i turistički

brend grada zasnovan na pivu i pivarstvu. Projektom bi se

nadogradio imidž Karlovca kao grada piva. Osnovna svrha pivskog

prezentacijskog centra jest na kreativan način upoznati sve

zainteresirane s dugom tradicijom pripravljanja piva na području

grada Karlovca.

Pivski prezentacijski centar uključuje:

interpretacijsku cjelinu – način proizvodnje piva

povijesnu tradiciju proizvodnje piva

gift shop – vezan uz tematiku piva

veliku pivnicu

Realizacija ovog projekta potaknula bi niz poduzetničkih aktivnosti

na cijelom području grada jer se na sam projekt Pivskog

prezentacijskog centra nadovezuje otvaranje lokalnih pivnica na

području cijelog grada Karlovca (privatna inicijativa), uz primjerenu

gastronomsku ponudu.

Jedna od ključnih značajki Pivskog prezentacijskog centra trebala bi

biti inovativnost i korištenje najmodernije tehnologije multimedije

čime de se osigurati atraktivna i suvremena prezentacijska razina.

Preduvjeti za

realizaciju projekta:

Odabir lokacije

Aktivna podrška lokalne zajednice – mjere potpore razvoju turizma

Izvor financiranja: Javno-privatno partnerstvo, EU fondovi

Predviđena

realizacija: 2014.

Prioritet: A

Potencijalni rizici: Nedovoljno inovativni način prezentacije, što bi umnogome umanjilo

interes potencijalnih posjetitelja.

Page 157: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

157

Projekt: SLATKOVODNI AKVARIJ

Namjena: Atrakcija, usluge

Kratki opis:

Slatkovodni akvarij predstavlja ključnu atrakciju s izrazito visokom privlačnom snagom i kao takav odlično se uklapa u imidž grada Karlovca kao grada na četiri rijeke.

Akvarij riječnih riba predstavlja atrakciju koja u Republici Hrvatskoj, ali i na širem području ne postoji. Akvarij bi po uzoru na slične objekte u svijetu u svom sklopu imao:

suvenirnicu

muzej o rijekama

prezentacijsku dvoranu (filmovi) Suvenirnica – trebala bi biti tematski vezana uz rijeke i vode opdenito te uz sam grad Karlovac. Muzej o rijekama – lenta vremena na kojoj bi bili označeni svi važniji događaji vezani uz pojedinu rijeku, ali i izloženi predmeti koji su kroz povijest bili vezani uz sve rijeke grada Karlovca. Uz muzej bi bila smještena soba za prikazivanje kratkih edukativnih filmova o rijekama. Realizacija ovog projekta, uz ključni uvjet da je projekt realiziran na iznimno visokoj tehnološkoj i prezentacijskoj razini, svakako de pridonositi proizvodnoj diferencijaciji grada Karlovca i produženju sezone turističkog poslovanja. Realizacija ovog projekta izuzetno podupire percepciju grada Karlovca kao grada na četiri rijeke, grada voda.

Preduvjeti za

realizaciju projekta:

Prostorno-planska dokumentacija

Aktivna podrška lokalne zajednice – mjere potpore razvoju turizma

Izvor financiranja: Javno/privatno, EU fondovi

Predviđena

realizacija: 2014./2015. godine

Prioritet: A

Potencijalni rizici: Dug period za prikupljanje sve potrebne dokumentacije

(administrativne prepreke), velika investicija, imovinsko-pravna

Page 158: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

158

dokumentacija

Projekt: VOJNA BAŠTINA

Namjena: Baština, usluge

Kratki opis:

Grad Karlovac u svojoj daljoj, ali i bližoj povijesti imao je dodira s

ratnim događajima. Bududi da su se na tom području događali

iznimno značajni događaji za cjelokupnu Republiku Hrvatsku, vrlo je

važno ove momente na prikladan način osmisliti i prezentirati kako bi

se kroz zanimljivu ''šetnju'' gradom svi zainteresirani turisti, učenici,

studenti i znatiželjnici upoznali s poviješdu kako grada Karlovca, tako

i Hrvatske.

Uz obnovu vojnih zgrada na Turnju, projekt obuhvada i:

muzej oružja

osmišljavanje mreže povijesnih ruta vezanih uz vojnu tematiku

kino dvoranu

osmišljavanje interpretacijskih punktova

osmišljavanje događaja tematski vezanih uz povijesna vojna zbivanja na području grada Karlovca

suvenirnicu

Bogata vojna povijest i vojna baština grada Karlovca, koja je kao

takva jedinstvena na ovom području, predstavlja turistički

nedovoljno iskorišten potencijal koji bi se ovim projektom

valorizirao.

Preduvjeti za

realizaciju projekta:

Aktivna podrška lokalne zajednice – mjere potpore razvoju turizma

Prostorno planska dokumentacija

Izvor financiranja: Javno/privatno, EU fondovi

Predviđena

realizacija: 2013. godine

Prioritet: A

Potencijalni rizici: Sukob koncepcija oko namjene i uređenja zemljišta, imovinsko-

pravna dokumentacija

Page 159: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

159

Projekt: PREZENTACIJSKI CENTAR INOVACIJA NIKOLA TESLA

Namjena: Atrakcija, baština

Kratki opis: Nikola Tesla je jedan od znanstvenika u samom vrhu svjetske

povijesti te je zbog toga idealna osoba za brendiranje grada

Karlovca. Prezentacijski centar inovacija Nikola Tesla zamišljen je kao

mjesto gdje de se prikazati ukupan život tog velikog znanstvenika.

Isto tako, jedan dio centra biti de odvojen za inovatore koji de, osim

prostorija za rad u centru, imati i prostorije za prezentiranje svojih

inovacije. Organizirati de se razne tematske susrete na kojima de se

razvijati kreativnost mladih ljudi. U tom prostoru otvoriti de se i

multimedijalni centar što de predstavljati turistički atraktivno i

privlačno mjesto za sve zainteresirane posjetitelje.

Preduvjeti za

realizaciju projekta:

Suglasnost svih zainteresiranih strana

Prostorno-planska dokumentacija;

Aktivna podrška lokalne zajednice – mjere potpore razvoju turizma

Izvor financiranja: Javno/privatno, EU fondovi

Predviđena

realizacija: Od 2013. godine

Prioritet: A

Potencijalni rizici: Imovinsko-pravna dokumentacija

Page 160: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

160

6.3 Projekti iznimnog značaja za grad Karlovac

U nastavku je naveden niz projekata (odnosno projektnih ideja80) koji su također značajni za

unaprjeđenje turističke ponude grada Karlovca, a čija bi realizacija bila logičan dio ili slijed realizaciji

ključnih projekata diferencijacije grada.

Tematski vodeni park Otvaranje i aktualizacija muzeja, izložbi, galerija Istraživanje mogudnosti izvora mineralnih voda u okolici Karlovca u svrhu iskorištavanja u

hidroterapiji i komercijalnoj turističkoj prodaji Identifikacija i obnova linije čardaka od Turnja na jug, sjever i istok Koranom, Mrežnicom i

Kupom Sustav biciklističkih staza u gradu (urbani i ruralni dio, posebno uz rijeke, te njihovo

povezivanje s postojedim biciklističkim stazama na razini Karlovačke županije) Pješačke staze Obiteljski hoteli/pansioni Obnova hotela Korana Auto kamp Izvorni suvenir Touring (osmisliti programe obilaska/zanimljivosti na području grada Karlovca uz primjerenu

kombinaciju različitih sadržaja) Obnova parkova i parkovne infrastrukture Pivnica u gradu (Zvijezda ili Korzo, Promenada i sl.) koja bi prezentirala povijest karlovačkog

piva i promovirala karlovačko pivo kao brend (bez obzira na pivski prezentacijski centar) Komercijalizacija dvorišta muzeja s različitim sadržajima (suvenirnica, kafid i sl.) Sajam autohtonih proizvoda i starih zanata Izrada makete utvrda iz svih ratova na području grada Uređenje centralnog gradskog trga Uređenje i modernizacija željezničkog kolodvora Uređenje i modernizacija autobusnog kolodvora Hostel Dodatna edukacija turističkih vodiča za vođenje grupa na temu vojne povijesti ''Tematska ruta'' – šetnica karlovačke povijesti Turistička signalizacija za pješake Uređenje šetnice na Crnoj promenadi Drveni čamci na Kupi i Korani i pristaništa Turistički brod i pristanište na Kupi Tematske šetnice uz Koranu i Kupu do Starog grada Dubovca Karlovačko ljeto – sustav organizacije i marketinga događanja ljeti (Zvijezda, Foginovo,

Dubovac) Revitalizacija Vunskog polja u športsko-rekreacijski centar Hrvatski izumi kao tematski turistički proizvodi Međunarodni studentski stručni forum

Realizacija navedenih projekata također je vrlo značajna za repozicioniranje Karlovca na turističkom tržištu, a s obzirom na specifičnosti pojedinih projekata izvor ulaganja može biti javni sektor ili

80 Radi se o idejama koje su prikupljane prije, za vrijeme i poslije druge javne rasprave od sudionika iz javnog,

privatnog i civilnog sektora.

Page 161: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

161

privatni investitor/i. Kod određenih projekata nedvojbeno se očekuje potreba za implementacijom modela javno-privatnog partnerstva.

6.4 Definiranje postavki baze projektnih ideja

Za uspješnu provedbu Strategije potrebno je uspostaviti Bazu projektnih ideja, čiji je cilj učinkovito

planiranje i detaljno pradenje provedbe aktivnosti. Baza predstavlja službeni registar projektnih ideja

za turizam područja grada. U Bazu de se unositi podaci o razvojnim projektima ili pak projektnim

idejama, a predlagatelji i/ili nositelji mogu biti iz gospodarskog, javnog i civilnog sektora ili

kombinirano u partnerstvima. Baza de davati uvid u stupanj provedbe Strategije, kao i podlogu za

pripremu godišnjih programa rada pojedinih institucija iz javnog sektora, ali može biti i kvalitetan

temelj za naredno programsko razdoblje nakon 2020. godine.

Vođenjem baze projektnih ideja treba se baviti koordinator provedbe Strategije (definirano u

poglavlju 8). Potrebno je kreirati jedinstven obrazac putem kojeg de se prikupljati osnovni podaci

(prijedlog obrasca s osnovnim podatcima u Prilogu 2). Također, potrebno je redovito provoditi

informativnu kampanju o procesu prikupljanja i ažuriranja same Baze. Kampanja bi se trebala

provesti putem javnih glasila, elektroničkih medija ili direktnim kontaktom koordinatora s razvojnim

dionicima, a ujedno de služiti i kao sredstvo za komunikaciju cijele Strategije, s kojom projektne ideje

trebaju biti usklađene. Javni poziv za prikupljanje projektnih ideja treba biti dostupan na internetu

tijekom cijle godine, a pojačana promidžba predlaže se jednom godišnje ili kvartalno. Istim tempom

trebala bi se revidirati i Baza projektnih ideja, što je također posao koordinatora Strategije. Obrazac

za prikupljanje projektnih ideja treba biti javno dostupan na web stranicama TZ grada Karlovca,

Grada Karlovca, TZ Karlovačke županije, Razvojne agencije Karlovačke županije te Obrtničke i

Gospodarske komore.

Koordinator Strategije kontinuirano treba provoditi detaljnu analizu prikupljenih projektnih ideja koje

tek treba razrađivati u projekte. Potrebno im je odrediti sadržaj, iznose, razinu pripremljenosti te

druge pokazatelje koji de ocijeniti koliko su određene ideje pripremljene i prioritetne za razvoj

područja i implementaciju strategije. Prema nalazima analize, koordinator Strategije treba podnijeti

izvješde Turističkom vijedu TZ grada Karlovca, u čijem radu redovito treba sudjelovati i predstavnik

gradske uprave zadužen za turizam. Turističko vijede potom odlučuje o novim projektima ukoliko bi

nositelj bila TZ grada Karlovca, a u slučaju da se predlažu drugi nositelji, daje preporuku gradu

Karlovcu za tehničku potporu, a prijaviteljima pismo potpore koje im služi za javljanje na natječaje.

Kako bi koordinator mogao sastavljati kvalitetna izvješda, potrebno je odrediti kriterije koje donosi

Turističko vijede TZ grada Karlovca u suradnji s gradskom upravom, odnosno upravnim odjelom

zaduženim za turizam, ali i upravnim odjelom za društvene djelatnosti.

Page 162: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

162

7 SMJERNICE ZA IZRADU STRATEŠKIH MARKETING PLANOVA – PRISTUP DESTINACIJSKOM MARKETINGU

Destinacijski marketing odnosi se na taktičke elemente, a nastavlja se na prethodna poglavlja koja su regulirala strateški pristup razvoju karlovačkog turizma. U petom poglavlju definirani su razvojni ciljevi, izrađena je analiza vanjskih i unutrašnjih faktora na temelju koje su uočeni trendovi, osobine konkurencije te potrebe i navike korisnika. Definiran je razvojni model u kojem su pobrojani prioriteti. Novim pozicioniranjem određeno je mjesto grada Karlovca na turističkom tržištu. Na temelju pozicioniranja marketing plan treba postaviti marketinške taktike.

Premda se pri izradi koncepta destinacijskog marketinga grada Karlovca djelomično može rukovoditi smjernicama iz Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma koji je izrađen za razdoblje 2010.-2014. godine, potrebno je sagledati destinaciju Karlovac kao zasebnu cjelinu kako bi se predložile konkretne marketinške taktike.

U petom poglavlju, odnosno u dijelu gdje se navode ciljevi razvoja turizma, dani su ključni marketing ciljevi kojima se treba rukovoditi za postizanje definiranih kvalitativnih i kvantitativnih ciljeva razvoja turizma.

CILJ 1: Prerasti iz tranzitne u boravišnu turističku destinaciju

CILJ 2: Privlačenje turista motiviranih kulturom i poviješdu

CILJ 3: Privlačenje turista kojima je cilj boravak u ruralnom prostoru

CILJ 4: Privlačenje turista motiviranih športom i rekreacijom

Potrebno je staviti naglasak na partnerstva koja trebaju biti prisutna u svim područjima jer de sinergijsko djelovanje svih subjekata u turizmu sigurno dati bolje rezultate od pojedinačnih. Partnerstva mogu biti na razinama privatno-privatnoga (između različitih sudionika turističke ponude), javno-privatnoga (između turističke zajednice i različitih sudionika turističke ponude, između tijela lokalne uprave i samouprave zaduženih za turizam i različitih sudionika turističke ponude, između tijela lokalne uprave i samouprave zaduženih za turizam i udruga specijalnih interesa), ili javno-javnoga (između jedinica lokalne uprave i samouprave i turističke zajednice, ili s Hrvatskom turističkom zajednicom i drugo). U uvjetima sve vedeg broja malih i srednjih poslovnih sustava (SME), njihovo djelovanje treba objedinjavati kako bi se postiglo uspješnije pozicioniranje na turističkom tržištu.

Marketing plan treba sadržavati prijedloge individualnih i/ili grupnih izleta u Karlovac, od jednodnevnih i dvodnevnih izleta do onih višednevnih, kako bi napori pojedinih turističkih agencija bili u suglasju sa strateški zadanim ciljevima, i kako bi se olakšala provedba marketinških taktika.

Predlaže se da se Strateški marketinški plan turizma grada Karlovca donosi za četverogodišnja razdoblja te da se izrađuje u Turističkoj zajednici grada Karlovca (u daljnjem tekstu TZGK), a svakako treba biti usklađen sa Strateškim marketing planom hrvatskog turizma kojeg de Hrvatska turistička zajednica donijeti za naredno razdoblje.

Navedeni strateški planovi trebaju biti osnova za TZGK pri donošenju godišnjih programa rada, odnosno financijskih planova. Spomenuti planovi provodit de se u projektnom i procesnom obliku.

Page 163: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

163

Procesi de sadržavati grupe projekata (npr. proces turističke valorizacije Zvijezde sadrži desetke projekata).

Za potrebe izrade marketing planova svakako je potrebno provesti istraživanja stavova i navika potrošača, konkurencije i trendova te kontinuirano pratiti kvalitativne i kvantitativne podatke o posjetiteljima destinacije.

Marketinške taktike za turističke proizvode planirat de se na temelju postojedih resursa, izabranih prioritetnih pravaca i očekivanja posjetitelja. Jednom godišnje, odnosno najkasnije do kraja listopada tekude godine za sljededu godinu, TZGK-u de ponuditelji dostavljati prijedloge turističkih inicijativa koje potencijalno mogu prerasti u turističke proizvode. TZGK de dodjeljivati bespovratne potpore određenom broju ponuditelja, ali i provoditi kontinuirano savjetovanje, odnosno upudivati ponuditelje na strateški zadane pravce razvoja proizvoda, a u skladu s opdim interesima destinacije.

Planiranje i provedbu projekata koji de rezultirati turističkim proizvodima obavljat de javni, gospodarski i civilni sektor. Investiranje u turističke proizvode realizirat de ponuditelji vlastitim sredstvima, kreditima, potporama iz javnog sektora ili sredstvima EK ukoliko se javljaju na natječaje EU fondova. Pisma potpore prijaviteljima turističkih inicijativa za uvođenje novih turističkih proizvoda prilikom javljanja na natječaje može davati TZGK, Grad Karlovac, Karlovačka županija ili TZ Karlovačke županije.

TZGK nastavit de s aktivnostima anketiranja posjetitelja događanja i turista/izletnika, što je definirano programom rada TZGK-a kao trajna aktivnost. Marketing plan treba analizirati postojede metode i aktivnosti i definirati poboljšanja istih ukoliko su potrebna. Rezultati istraživanja bit de korišteni za cjelokupno poslovanje TZGK-a, a posebno za marketing planove.

Prodaju turističkih proizvoda obavljaju: agencije, HORECA kanali (hoteli, restorani, kafidi), iznajmljivači soba, event kanali te ostali sadašnji i bududi kanali prodaje koji de se pojaviti u vremenu trajanja ove strategije. Turistički proizvodi prodavaju se na mjestu pružanja usluge, putem posrednika te na različite tehnološke načine. TZGK ne vrši prodaju turističkih usluga, ved odgovara na upite potencijalnih gostiju, odnosno daje turističke i servisne informacije te usmjerava upite na ponuđače turističkih proizvoda. Destinacija se promovira putem integrirane marketinške komunikacije koja bi se trebala sastojati od elemenata: oglašavanja u klasičnim i novim medijima (novine, časopisi, TV, radio, jumbo, internet, mobilno oglašavanje, plakati), unaprjeđenja prodaje (cjenovni bonusi, motivacijska putovanja, karlovačka turistička kartica), osobne prodaje (organizacija sastanaka s ključnim korisnicima), publiciteta (članci, TV i radijske emisije), odnosa s javnošdu (objave za medije i press konferencije) te direktne komunikacije (dopisi).

Predlaže se sagledati i promociju u odnosu na mjesto aktivnosti, u okviru jednog ili kombinacije sljededih elemenata: na mjestu aktivnosti, pokraj mjesta na kojem se odvija aktivnost, udaljena promocija. Također, promociju se može planirati i prema vremenu: kontinuirano, povremeno u valovima (pravilnim ili nepravilnim, npr. svaki prvi tjedan u mjesecu) te povremeno prema definiranim potrebama korisnika. Osnova za planiranje promocije su konkurentske prednosti. Ovisno o fazi životnog ciklusa proizvoda (uvođenje, rast, zrelost, pad) razlikuje se: informiranje, nagovaranje te podsjedanje. Prema kriteriju složenosti promocija se može provoditi putem kampanja ili putem manje složenih promotivnih akcija. U sklopu promotivnih aktivnosti kod oglasnih kampanja rade se media planovi i zakup medija. Promociju turističke destinacije Karlovac kao i do sada treba vršiti TZGK, a planira se svake godine do kraja listopada za naredno jednogodišnje razdoblje. TZGK također može sufinancirati dio promotivnih

Page 164: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

164

aktivnosti ponuđača usluga putem zajedničkih oblika promocije. Grad Karlovac može sufinancirati promotivne aktivnosti kroz program potpore. Davatelji usluga samostalno planiraju i provode promotivne aktivnosti ali trebaju predlagati i zajedničke oblike promocije (partnerstva).

Page 165: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

165

8 PROVEDBA STRATEGIJE

U ovom poglavlju daje se prijedlog načina upravljanja provedbom dokumenta, a u drugom dijelu poglavlja govori se o potrebi za edukacijom dionika u turizmu i daje se prijedlog sadržaja programa edukacije.

8.1 LJUDSKI RESURSI ZA PROVEDBU

Provedbu Strategije trebao bi koordinirati upravni odjel Grada Karlovca nadležan za razvoj turizma, u suradnji sa TZ grada Karlovca, TZ Karlovačke županije, Karlovačkom županijom odnosno upravnim odjelom zaduženim za turizam, Razvojnom agencijom Karlovačke županije te Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom obrtničkom komorom Karlovačke županije.

Upravni odjel trebao bi biti odgovoran za upravljanje i monitoring projekata, postizanje ciljeva, financijsko pradenje provedbe aktivnosti i krovnog dokumenta, upravljanje resursima potrebnim za koordinaciju i provedbu Strategije i izvješdivanje na redovnoj razini. Upravni odjel trebao bi animirati što vedi krug nadležnih tijela, stručnjaka i razvojnih dionika te pokrenuti partnerske, međuregionalne i međunarodne projekte kako bi se postigla dugoročna održivost Strategije.

U svrhu obavljanja svih navedenih aktivnosti potrebno je imenovati osobu koordinatora provedbe Strategije, čije zadade između ostalog trebaju biti i uvođenje i ažuriranje baze projektnih ideja, redovno izvješdivanje, komunikacija Strategije te kontrola i evaluacija provedbe. Koordinator provedbe treba voditi brigu o prilagođavanju bududim nadređenim strateškim dokumentima. Konkretno, kada bude usvojena Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske bit de potrebno analizirati sadržaj tog dokumenta i uskladiti ovaj dokument s nacionalnom razinom. Kako bi vršio evaluaciju provedbe na godišnjoj razini, koordinator provedbe treba definirati indikatore razvoja turizma grada Karlovca, kao i sadržaj godišnjeg izvješda.

Koordinator provedbe treba upravljati i procesom eventualnih izmjena postojedih projekata diferencijacije ili dodavanja novih projekata, na sljededi način:

Prijedlog izmjena/dopuna potrebno je raspraviti na sjednici Turističkog vijeda zajedno sa predstavnicima gradske uprave. Doneseni zaključak potrebno je proslijediti na Skupštinu TZ grada Karlovca na usvajanje.

Vezano uz samu provedbu pojedinih projekata, u dijelu gdje je mogude uključenje javnog sektora, utvrđeno je da u vrijeme pisanja ovog dokumenta ved postoje određeni ljudski resursi za takve aktivnosti. Preporučuje se voditi brigu o dovoljnoj raspoloživoj količini radnog vremena tih osoba za bavljenje projektima i, naravno, o stalnom stručnom usavršavanju u tom području.

8.2 UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA

Holistički pristup učenju kroz oblik cjeloživotnog učenja okvir je za učenje bez granica koji povezuje Europu (i šire od Europske unije) kroz partnerstvo i projekte sa svrhom kreiranja nove dimenzije i kvalitete u obrazovanju odraslih. Upravo u turizmu ta etika obrazovanja dolazi do punog izražaja jer teži da se od pojedinca načini vlastitog učitelja i unutar svog vlastitog kulturnog napretka.

Page 166: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

166

Edukacijom, odnosno posebno oblikovanim radionicama skrede se pažnja na potrebu za samoučenjem i usmjerava na samoučenje, koristedi pritom nove tehnike reproduciranja i komuniciranja koje su prvi uvjet za ostvarivanje vedine inovacija u receptivnom turizmu. U skladu sa Strategijom, odnosno ved danim prijedlozima edukativnih aktivnosti u potpoglavlju 5.5.4. Prijedlog mjera poticaja razvoja turizma od strane grada Karlovca, ovdje se daje prijedlog konkretnih radionica za dionike iz turističkog sektora. Potrebno je obrazovati visokokvalitetni ljudski kapital – djelatnike u turizmu koji imaju sposobnosti lakog povezivanja s drugim ljudima, prilagodljivosti, učinkovitosti i kreativnosti, u cilju da svojom energijom inspiriraju druge. Informacije i saznanja o brzim promjenama koje se i dalje događaju u modernom društvu i turizmu ukazale su da učenje mora biti kontinuirani proces. Stoga su sadržaji učenja za receptivni turizam predloženi na način da su uzete u obzir osobitosti i tendencije onih promjena koje utječu na ljudsku prirodu i logiku ponašanja. Naglasak u edukaciji treba biti na novim spoznajama i trendovima u turizmu, motivaciji i samomotivaciji, što donosi pozitivne rezultate i jamči energiju bitnu za postizanje ciljeva. Na taj način de etika obrazovanja u turizmu dodi do punog izražaja i pomagati u razvoju vlastitog identiteta. Predložene edukacije oslanjaju se na različite mogudnosti lokalne ekonomije koja bi je trebala integrirati u lokalnu ekonomsku strukturu tako da različite opcije u turizmu mogu doprinositi kvaliteti života ljudi i pozitivno utjecati na sociokulturni identitet.

8.2.1 POLAZIŠTA PROGRAMA EDUKACIJE

Cjeloživotno obrazovanje, odnosno cjeloživotno učenje, poznati su termini u Europi, no kao i drugi koncepti koji postoje u više različitih kulturnih tradicija i konteksta, termini mogu imati različito značenje različitim ljudima. U ovoj Strategiji fokus je na permanentnom cjeloživotnom obrazovanju odraslih za receptivni turizam u turističkoj destinaciji kontinentalnog turizma. Ovaj oblik učenja naglašava aktivnost primatelja i može se odvijati u mnogim okruženjima, uključujudi svakodnevni život, interakcije s drugim ljudima i turistima u turističkoj destinaciji i za vrijeme kulturnih zbivanja. Ono što karakterizira ovakav oblik učenja jest činjenica da se odvija svagdje, a ne samo u školama i fakultetima. Kad se odvija na javnim i kulturnim mjestima, događa se zbog izbora, a ne zbog potrošnje. Često se odvija neformalno, bez potrebe za akreditacijama, kvalifikacijama ili mjerenjima. Cjeloživotno učenje unutar turističke destinacije može biti neformalno ili čak slučajno. No, postoji i formalni pristup osmišljavanju mogudnosti za učenje, pri čemu se uzimaju u obzir neke karakteristike odraslih učenika. Za okvir edukacije uzeta je definicija učenja koju je koristila UK Campaign for Learning (Kampanja za učenje Velike Britanije): "Učenje je proces aktivnog angažmana s iskustvom. To je ono što ljudi rade kada žele shvatiti svijet. Može uključivati poboljšanje vještina, znanja, razumijevanja, vrijednosti, osjedaja, stavova i samorefleksije. Efektivno učenje dovodi do promjena, razvoja i želje da se nauči još više."81 Stoga se posebno ističe važna uloga andragoga koji nije samo edukator, ved i motivator jer je u prirodi turizma integracija prirodnog, ljudskog i kulturnog okružja. Edukaciju je potrebno usmjeriti prema usvajanju tradicionalnih elemenata jer turizam mora promovirati i identitet, kulturu i interese lokalnih zajednica. To je u samom vrhu prioriteta ove Strategije.

81 Izvor: www.dfes.gov.uk, Odjel za obrazovanje odraslih (Department for Education of Adults)

posebno okrenut prema obrazovanju odraslih u kulturi i turizmu

Page 167: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

167

Prilikom oblikovanja programa radionica potrebno je voditi računa o samostalnosti i samousmjerenosti odraslih učenika te im treba stvoriti mogudnost da i sami usmjeravaju proces učenja i aktivno sudjeluju u njemu. Treba uvažavati životna iskustva i znanja odraslih koja su vezana uz vlastito zanimanje, obiteljske odgovornosti, životne izazove, osobne strasti i ved završeno obrazovanje. Novo učenje je najuspješnije kad započinje i kad je povezano s ved postojedim znanjem i iskustvom. Edukativne radionice

Vidljivo je iz Strategije kako su današnji turisti sve više u potrazi za prisnošdu kad odabiru destinaciju i posjeduju neko mjesto: oni žele vidjeti i znati sve i osjetiti stvarnu povezanost. Takva želja omogudava turistu da se manje osjeti strancem, pa čak i da se osjeti dijelom destinacije. Iskustvena vrijednost nekog proizvoda stvarni je činitelj koji utječe na motivaciju klijenta hode li ili nede kupiti neki proizvod, posjetiti ili ne neku određenu destinaciju. Turist traga za emocionalnim iskustvima kao što su: zabava, pustolovina, događanje, uzbuđenje.

Slijedom Strategije, kako bi turist/posjetitelj doživio turističku destinaciju grada Karlovca i okolice, potrebno je promijeniti njezin izgled i stratešku orijentaciju, kao i unijeti promjenu u njezin splet proizvoda. To konkretno znači kroz edukativne radionice promijeniti strategiju komuniciranja, što de rezultirati drugačijom percepcijom i pozicijom destinacije kod turista.

Edukacije bi trebale potaknuti postojede turističke agencije, kao i davatelje svih vrsta usluga smještaja u mjestima u kojima agencije ne postoje ili nisu zainteresirane za ovakve poslove, da se počnu baviti organiziranjem raznih sadržaja namijenjenih turistima, ali i lokalnom stanovništvu. Na tom putu postoji mnogo prepreka, ali edukacijama treba nastojati ukloniti barem onu prvu – neprepoznavanje komercijalnih prilika koje ved postoje.

Sudionici edukacija trebaju prepoznati te nove sadržaje koji bi povedali turistički promet i u konačnici doprinijeli boljem imidžu Karlovca kao turističke destinacije. Jedan od prioriteta treba biti i pokazati kako sada postojede ili tek novo kreirane programe ili događanja komercijalno ''upakirati'' u aranžmane i izlete te ih imati spremne kao dopune programima koji se ved nude ili kao nove pojedinačne proizvode koji de se nuditi drugim agencijama, organizatorima skupova, evenata, hotelima i dr.

Ciljevi edukacije slijede Strategiju :

1. Komercijalna valorizacija i marketing postojedih sadržaja u destinaciji Karlovac i bližoj okolici. 2. Prepoznavanje, procjenjivanje komercijalne isplativosti potencijalnih novih turističkih

proizvoda, način njihovog kreiranja za ponudu tržištu, prodaja i marketing. 3. Poticanje postojedih i otvaranje novih receptivnih agencija koje de kao takve ili kao

destinacijske i event menadžment kompanije nove sadržaje direktno prodavati turistima ili ih kao pakete prodavati drugim agencijama, organizatorima skupova, hotelima i dr.

4. Poticanje turističkih zajednica i tijela državne uprave na aktivnu potporu kreiranju ovakvih novih sadržaja, njihovo odvijanje tijekom cijele godine i njihovu aktivnu promidžbu.

5. Poticanje davatelja usluga smještaja na prepoznavanje potreba gostiju i interaktivno kreiranje s agencijama i/ili destinacijskim menadžment kompanijama ponude novih sadržaja, što de im dovesti nove i dodatne goste ili omoguditi postizanje vede vlastite dohodovnosti.

6. U radu s polaznicima naglasak treba biti na tome kako izraditi prepoznatljiv animacijski program grada Karlovca i okolice koji de u suradnji sa zainteresiranim stanovništvom, ali i ponuđačima vanpansionske ponude, rezultirati poboljšanjem i proširenjem turističke ponude, produženjem turističke sezone te zadovoljnim gostom koji de dobiti adekvatnu

Page 168: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

168

uslugu za pladeni novac. Animacija je organizacija slobodnog vremena gosta, a razvoj animacije usko je povezan s razvojem turizma, odnosno s razvojem novih posebnih oblika turizma i organizacije turističke ponude.

7. Upoznavanje, osvještavanje te razvijanje opdih i specifičnih kompetencija – znanja i vještina: upravljati osobnim imidžom; upoznati vještine verbalne i neverbalne komunikacije, naučiti specifičnost komunikacije u turizmu, osvijestiti pravila poslovnog bontona i izvježbati naučeno kroz simulacije konkretnih situacija na terenu.

8. Upoznati polaznike s teorijskim postavkama i mogudnostima koje im se nude kada sami krenu u organizaciju različitih događanja te im pokazati koje su to metode i tehnike te načini izvođenja događanja uz strogo poštivanje pravila sigurnosti i održivog razvoja.

Edukativne radionice namijenjene su vlasnicima agencija, voditeljima poslovnica, komercijalistima, djelatnicima turističkih zajednica, odgovornim osobama u tijelima regionalne i lokalne uprave i samouprave, poduzetnicima i menadžerima u sektoru ugostiteljstva te njihovim djelatnicima. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti edukaciji za budude vlasnike agroturizma i seljačkih turističkih domadinstava, kao i za tvrtke i obrte koji se ved bave prodajom raznih turističkih proizvoda. Radionice de koristiti i turističkim vodičima i pojedincima koji raspolažu specifičnim stručnim znanjima, a koja bi u suradnji s agencijama ili DMC-evima željeli unovčiti u okviru novih paketa turističkih proizvoda.

Očekuje se kako de sudionici po završetku edukativnih radionica/seminara stedi određena znanja, vještine i sposobnosti:

sposobnost planiranja, izrade i prodaje inovativnih i kreativnih turističkih aranžmana

sposobnost rada s različitim dobnim skupinama i gostima iz različitih zemalja

sposobnost dobrog snalaženja na turističkom tržištu te poznavanje različitih vrsta turizma (selektivni oblici turizma) uz pravila struke i pravila o održivom razvoju

sposobnost sudjelovanja u informacijskim kanalima koji se koriste za potrebe turizma (vizualna komunikacija, audio komunikacija i neposredni kontakt)

sposobnost privlačenja novog segmenta turista

sposobnost uvođenja novih turističkih destinacijskih programa temeljenih na potrebama gostiju i trendovima na tržištu

sposobnost razumijevanja prirodnih, geografskih i društveno gospodarskih uvjeta razvoja turizma

znanja o destinacijskom menadžmentu

znanja o turističkoj atrakcijskoj osnovi

osnovna znanja o kriznom menadžmentu

sposobnost interpretacije i stvaranja doživljaja

poznavanje osnova animacije

poznavanje osnova enogastronomije

sposobnost korištenja tehnike opuštanja u svrhu poticanja inovativnosti, oslobađanja strahova i samomotiviranja

poznavanje različitih aspekata i međuodnosa kreativnosti i održivosti

sposobnost izražavanja i prepoznavanja osjedaja i spremno preuzimanje rizika

poznavanje različitih tehnika zapažanja informacija i uočavanja prilika

sposobnost usporedbe i analize različitih stereotipa, arhetipova, predrasuda, identiteta i polariteta

sposobnost organiziranja i vođenja događanja za potrebe destinacije u skladu s ukupnim dosegom kulture vodedi računa o tradiciji i baštini te održivom razvoju turizma.

Page 169: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

169

Potrebno je odrediti instituciju koja de se trajno baviti aktivnostima organizacije edukacija, odnosno odabirom izvođača svake pojedine edukacije, određivanjem trajanja, slanjem poziva, organizacijom konkretnog programa, te evaluacijom nakon svake održane edukacije.

8.2.2 Prijedlozi sadrţaja programa edukacije

1. Kulturno-povijesna baština (materijalna i nematerijalna) i kulturni turizam

Cilj: Upoznati polaznike s baštinom i vrstama baštine s posebnim naglaskom na tradicijsku baštinu kao dio hrvatskog identiteta i autentičnosti. Osposobiti ih za samostalno kreiranje tematskih turističkih itinerera na temelju kulturno-povijesne baštine uz poštivanje pravila struke i održivosti. Osposobiti polaznike da dobro poznaju kulturni turizam Hrvatske i razlikuju što je stvarna, a što glumljena autentičnost i kakva je uloga autentičnosti u izgradnji održivog turizma Hrvatske. Ova radionica posebno je namijenjena turističkim vodičima i animatorima, zaposlenima u turističkim agencijama i turističkim seoskim gospodarstvima. Mogudi sadržaj: materijalna i nematerijalna baština, identitet i autentičnost, kulturni i kreativni turizam, tradicijska baština i održivi razvoj, tradicijski obrti i vještine, gastronomija, običaji i kultura života i rada, mogudi načini uključivanja baštine u turizam, tematski turistički itinereri, dvorci i kurije.

2. Osnove destinacijskog menadžmenta

Cilj: Polaznike upoznati s pojmom, konceptom i značenjem destinacije i destinacijskog menadžmenta u suvremenom upravljanju u turizmu. Prezentiraju im se i obrađuju studije slučaja destinacija s uspješnim modelom destinacijskog menadžmenta kako bi se polaznici upoznali s konkretnim primjerima načina i funkcioniranja destinacijskih menadžment organizacija. Razumijevanje trendova i njihov utjecaj na destinaciju od ključne su važnosti za shvadanje potrebe sustavnog promišljanja razvoja koji uključuje održivi pristup. Radionica je namijenjena svim ciljanim grupama potencijalnih polaznika.

Mogudi sadržaj: pojam turističke destinacije, faktori utjecaja na destinacijski menadžment, sudionici u sustavu destinacijskog menadžmenta, zadaci i faktori uspjeha, metode evaluacije, primjeri iz prakse.

3. Organizacija događanja, animacija i upravljanje doživljajem u destinaciji

Cilj: Upoznati polaznike s osnovnim aspektima i organizacijom animacije u kontinentalnoj turističkoj destinaciji i posebnim oblicima turizma te osnovnim metodama, tehnikama i načinima izvođenja različitih vrsta događanja uz strogo poštivanje pravila sigurnosti i održivog razvoja. Upoznavanje sudionika s metodama i tehnikama različitih vidova animacije i organizacije događanja kroz praksu, odnosno terenski obilazak. Radionica je posebno namijenjena turističkim vodičima i animatorima, zaposlenima u turističkim agencijama i seoskim gospodarstvima, u hotelima i ugostiteljskom sektoru te svima onima koji dolaze u neposredni kontakt s turistima i gostima.

Mogudi sadržaj: povijest animacije i sociokulturna osnova animacije, pojam, osnove i principi animacije, komunikacija u animaciji, planiranje i kreiranje animacije, model organizacije događanja,

Page 170: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

170

planiranje elemenata organizacije događanja, potrebe za osobljem, proračun, logistika i lokacija, pratede usluge.

4. Atrakcijska resursna osnova turizma

Cilj: Prepoznati i naučiti vrednovati turističke atrakcije, potencijalne i realne, te naučiti polaznike kako se turistička atrakcija uklapa u turistički proizvod i znati je interpretirati. Važnost atrakcijske osnove je ključna jer iz nje proizlaze posebni oblici turizma. Ova edukativna radionica namijenjena je svim ciljanim grupama, a posebno onima koji se bave kreacijom i osmišljavanjem te uvođenjem novih turističkih proizvoda u turističkoj destinaciji.

Mogudi sadržaj: turistički resursi, trendovi, klasifikacija turističkih atrakcija, vrednovanje i dokumentacija, korištenje i zaštita.

5. Sociokulturni aspekti turizma i ekonomija iskustva i doživljaja

Cilj: Spoznati fenomenologiju turističkog doživljaja, razumjeti i biti sposoban komunicirati s gostima i turistima kako bi se doživljaj mogao prenijeti na pravilan način; osposobiti polaznike za komunikaciju s tržištem turizma i turistima jednako dobro kao i s lokalnom zajednicom. Ovaj oblik ekonomije naglašava važnost potrošača u samoj kreaciji iskustva, u smislu da se iskustvo pojavljuje uvijek kada destinacija intencionalno uključuje i na neki način angažira turiste. Ova radionica posebno je namijenjena turističkim vodičima i animatorima, zaposlenima u turističkim agencijama i seoskim gospodarstvima, u hotelima i ugostiteljskom sektoru i svima onima koji dolaze u neposredni kontakt s turistima i gostima, ali isto tako i onima koji su odgovorni za dizajniranje i kreiranje novih turističkih proizvoda u turističkoj destinaciji.

Mogudi sadržaj: pojam turista, fenomenologija turističkog doživljaja, turisti i domadini, ekonomija iskustva i emocije u ponašanju potrošača.

6. Komunikologija u turizmu

Cilj: Upoznavanje, osvještavanje te razvijanje opdih i specifičnih kompetencija, upravljanja osobnim imidžom; upoznati vještine verbalne i neverbalne komunikacije, naučiti specifičnost komunikacije u turizmu, osvijestiti pravila poslovnog bontona i izvježbati naučeno kroz simulacije konkretnih situacija. Ova edukativna radionica namijenjena je cijeloj ciljanoj grupi.

Mogudi sadržaj: prezentacijske vještine, komuniciranje s ''teškim'' ljudima, poslovni bonton i protokol, zadovoljstvo klijenta, osobni i korporativni imidž, poslovna retorika, neverbalno komuniciranje, upravljanje vremenom, poslovna etika, ciljevi, motivacija i samorazvoj.

7. Osnove ruralnog turizma

Page 171: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

171

Cilj: Pružiti cjeloviti i primjenjivi model i pristup k menadžmentu integralnog ruralnog razvoja i razvoju održivog turizma u ruralnim prostorima. Savladavanje temeljnih spoznaja o turizmu, metodama i postupcima koji su neophodni za upoznavanje ruralnog turizma. Edukacija de obuhvatiti i trening na seoskim obiteljskim domadinstvima i animacijsku ponudu ruralnog turizma. Ova edukativna radionica posebno je namijenjena turističkim vodičima i animatorima, zaposlenima u turističkim agencijama i seoskim gospodarstvima.

Mogudi sadržaj: pojam ruralnog turizma, integralni ruralni razvoj i održivi razvoj turizma, primjeri iz europske prakse, prezentacija različitih oblika i proizvoda ruralnog turizma na seljačkom domadinstvu, resursi i atrakcije te trendovi u ruralnom turizmu, praktični problemi i pravni okvir u Hrvatskoj i poticaji za privatni sektor.

8. Gastronomija i gastroenologija

Cilj: Kroz kvalitetan odabir i daljnju edukaciju te stimuliranje ugostitelja kreirati kvalitetan, zanimljiv i edukativan turistički program te animacijsku ponudu eno-gastro turizma. Ova radionica posebno je koncipirana za hotelski i ugostiteljski sektor i za zaposlene na seoskim turističkim gospodarstvima.

Mogudi sadržaj: osnove ugostiteljstva, o hrani, utjecaji etničkih kultura i uvod u etničku kuhinju, prehrambeni artikli, prehrana, znanost o hrani i čuvanju hrane, planiranje jelovnika, nabava, čuvanje i kontroliranje hrane, HACCP, prezentacija vina, promocija i prodaja.

9. Project cycle management (PCM)

Cilj: Spoznati mogudnosti razvoja lokalnih turističkih inicijativa i kreiranja turističkih proizvoda kroz kontekst fondova EU-a. Ova radionica posebno je namijenjena civilnom i javnom sektoru, ali i potencijalnim sudionicima iz privatnog sektora.

Mogudi sadržaj: kreiranje turističkog proizvoda, mogudnosti financiranja putem EU fondova, metoda logičke matrice, upravljanje projektnim ciklusom, simulacija rada na projektnom obrascu, concept note.

Cilj navedenih radionica je osloboditi kreativne i inovativne potencijale ljudi koje rade i žive u turističkoj destinaciji, a u skladu sa Strategijom razvoja i radi uočavanja jedinstvenih prilika i artikuliranja inovativnih i kreativnih poduzetničkih ideja koje de razvijati u orginalne poduzetničke pothvate u turizmu.

Page 172: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

172

9 UMJESTO ZAKLJUČKA: ODRŽIVOST STRATEGIJE

Ovaj dokument kao glavni strateški cilj turizma grada postavlja transformaciju destinacije iz tranzitne u boravišnu destinaciju ugodnu za boravak turista. Kako bi cilj bio mjerljiv postavljeni su i ambiciozni kvantificirani ciljevi, u smislu povedanja turističkog prometa, produljenja duljine boravka, povedanja broja ležajeva odnosno kamp jedinica, i povedanja potrošnje turista.

Stoga se pred glavne dionike u javnom sektoru koji trebaju rukovoditi ovim promjenama stavlja vrlo odgovoran i ambiciozan zadatak, detaljno razrađen u ovom dokumentu.

Analiza stanja turizma u Karlovcu pokazala je brojne prednosti za razvoj turizma: povoljan položaj, brojne i vrijedne prirodne i antropogene resurse, tradiciju, obrazovne institucije za kadrove u turizmu i ugostiteljstvu. Međutim, u SWOT analizi nabrajaju se i brojne slabosti, čije rješavanje je ključno za daljnji razvoj.

Analizirajudi stanje turizma na području grada Karlovca u odnosu na životni ciklus turističke destinacije utvrđeno je kako je turizam u fazi angažiranja uz tendenciju ka daljnjem razvoju.

Vedi se napori trebaju uložiti u osmišljavanje novog i konkurentnog destinacijskog proizvoda te na aktivnu pomod poduzetnicima i lokalnom stanovništvu pri obnovi/izgradnji kvalitetnih, podneblju i obilježjima grada Karlovca primjerenih smještajnih kapaciteta. Matrica turističkih proizvoda u 2020. godini pokazuje da bi najvedu atraktivnost i konkurentnost trebali imati aktivni odmorišni turizam, sportsko rekreacijski turizam i kulturni turizam. Ključan za produljene boravka gostiju međutim, jest ruralni turizam, ili da budemo precizniji, otvaranje smještajnih kapaciteta u okolici grada Karlovca, dovoljno atraktivnih i okruženih sadržajima za kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Sve to međutim ne znači da su ostali turistički proizvodi manje važni: i turizam događaja, eko turizam, turizam posebnih inetersa i razvoj gastronomije jednako su važni za cjelokupnu ponudu, a ne treba zaboraviti niti tranzitni turizam koji de i dalje ostati važan segment za Karlovac u stvaranju turističkog prometa kao i turističke potrošnje.

Da bi se sve to ostvarilo, ključno je:

odmah započeti sa realizacijom projekata diferencijacije koji obilježavaju grad odnosno čine ga jedinstvenim u odnosu na druge destinacije. Pritom je jako važno zajednički i koordinirano djelovati, uz prethodno sačinjen plan za svaki od projekata diferencijacije. Ključni dionici za ove projekte u javnom sektoru su Grad Karlovac i Turistička zajednica grada Karlovca.

paralelno s realizacijom projekata diferencijacije, nastaviti sa ostalim započetim projektima i otvarati nove, na temelju projektnih ideja danih u popisu projekata značajnih za turizam grada. Kontrola provedbe Strategije na godišnjoj razini treba pokazati u kojoj mjeri se strategija provodi, te ukazati gdje su potrebne izmjene i dopune kako bi strateški zadani kvantificirani ciljevi bili realni i dostižni.

kako u turizmu sve počinje i završava sa čovjekom, iznimno su važne edukativne aktivnosti, i stalno osvještavanje o ekonomskim potencijalima u turizmu. Stoga je nužno

Page 173: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

173

odrediti instituciju koja de voditi trajnu brigu o edukaciji svih dionika u turizmu na području grada Karlovca.

definirati instituciju koja de voditi brigu o provedbi strategije i imenovati koordinatora provedbe. Od navedenih zadataka posebno je važno vođenje baze projektnih ideja.

nastaviti sa programom poticaja razvoja turizma od strane Grada Karlovca, odnosno uskladiti postojede sa predloženim mjerama poticaja turizma u ovom dokumentu.

- izraditi četverogodišnji strateški marketing plan i započeti sa njegovom provedbom, za što je zadužena Turistička zajednica grada Karlovca.

- uspostaviti sustav koordinacije događanja u gradu i marketinški ih popratiti, za što je potrebno definirati instituciju koja de se time baviti.

- izraditi Katastar turističke resursne osnove, za što je zadužena Turistička zajednica grada Karlovca.

Međutim, u cijelom procesu zapravo su ključni poduzetnici, sadašnji i potencijalni, njhove poduzetničke ideje, a javni sektor treba uvijek biti snažna i motivirajuda potpora da se poduzetnicima maksimalno pomogne da poslovne planove i ostvare. Stoga u edukacijskim aktivnostima ali i svim ostalima aktivnostima uvijek treba naglašavati privatni sektor, a posebnu brigu potrebno je voditi o mladim ljudima, maksimalno im pomagati i uvažavati ih, jer oni donose novu energiju, nove ideje i nova znanja. U 2020. godini oni de biti ti koji de živjeti našu zadanu viziju

Karlovac, grad Zvijezda - privlačna kontinentalna destinacija koja gostima nudi iznimnu kulturno-povijesnu baštinu,

bogatstvo voda, perivoja i parkova, objedinjujudi različitosti kroz jedinstvene doživljaje susreta.

Page 174: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

174

10 KORIŠTENA LITERATURA

Alfier, D.(1977) Uloga turizma u resocijalizaciji i desocijalizaciji suvremenog čovjeka, Simpozij „Humanističke vrijednosti turizma“, Zbornik radova, Zagreb

Analiza postojedeg stanja gospodarstva grada Karlovca, draft verzija, Upravni odjel za poduzetništvo i poljoprivredu Karlovac, Karlovac, 2011.

Bilen, M., Turizam i prostor, Veleučilište u Karlovcu, Karlovac, 2006. god.

Capra, F. (1998) Tao fizike, Zagreb, Poduzetništvo Jakid

Churchman, C.W. (1968) The System Approach, Delacorte Press, New York

Cindrid, Z., Učinci turističke 2001. godine, Odbor za turizam, Karlovac, 2001. god.

Dalmatin, A., Turistička monografija Karlovačke županije, Turistička naklada, Zagreb, 2004. god.

David, F.A. i Richardson, G.P. (1997) Scripts for group model building, System Dynamics Review, Vol. 13. No.2, 107-129

Državni zavod za statistiku RH, Statistička izvješda i Priopdenja, Stanovništvo, 2011. god., dostupno na www.dzs.hr

Florida, R. (2002) The Rise of the Creative Class

Franjid, R. (2011) Managing Tourist Destination through Innovation and Competition in Globalization Envirnonment, in Sustainable development and Global communitiy, Volume XII, edited by G.Lasker and K.Hiwaki, The International Institute for Advanced Studies in Sysems Research and Cybernetics, Baden Baden, Germany

Franjid, R. (2011), Nematerijalna tradicijska baština i kulturni turizam (priprema doktorske disertacije)

Gartner, W.C., Tourism Development: Principles, Processes and Policies, Van Nostrand Reinhold, New York, 1996.

Grove, S. J., Fisk, R. P. i Bitner, M.J. (1992) Dramatizing the Service Experience: A Managerial Approach in Advances in Services Marketing and Management. (Swartz, T. A., Brown, S. i Bowen, D. (ur.)) Greenwich, CT. JAI Press Inc. [pretiskano u Gabott, M. i Hogg, G. (1997) Contemporary Services Marketing: A Reader. Dryden Press]

Hendija, Z., Komparativna analiza hrvatskog turizma u konkurentskom okruženju europskog

Hirschman, E. i Holbrook, M. (1982) Hedonic Consumption: Emerging Concepts, Methods and Propositions. Journal of Marketing. 46, 3. 92-101

Hrvatska obrtnička komora – Obrtnička komora Karlovačke županije, Karlovac, 2011. god.

Hrvatski turizam, plavo, bijelo, zeleno, Institut za turizam, Zagreb, 2006.

Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područna služba Karlovac, Karlovac, 2011. god.

Jadrešid, V.; Turizam, u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni, Zbornik istraživanja, Školska knjiga, Zagreb, 2001.

Jere Lazanski, T. (2010) System Thinking; Ancient Maya’s Evolution of Consciousness and Contemporary Systems Thinking. In: Dubois, Daniel M. (ur) Computing anticipatory Systems:

Page 175: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

175

CASYS ’09 – Ninth International Conference, Liege, Belgium, 3-8 August 2009, (AIP conference proceedings, vol. 1303). Melville (N.Y.): American Institute of Physics 2010, pp. 289-296

Jere Lazanski, T. (2011) Systems Thinking as a Path to Personal and Spiritual Development, IIAS Conference, Personal and Spiritual Development in the World of Cultural Diversity, Volume VIII, Ed. By George E. Lasker and Kensei Hiwaki

Jere Lazanski, T. Sistemski pristop kod vidik ustvarjalnega posameznika, harmonična organizacije in družbe HRM (Ljubljana), okt. 2008. Letn. 6, št. 25, str. 44-48

Kurevija, T., Kljaid, Ž., Vulin, D., Analiza iskorištavanja geotermalne energije na geotermalnom polju Karlovac, NAFTA 61 (4), Zagreb, 2010. god., str. 198-202

Kušen, E., Turistička atrakcijska osnova, Institut za turizam, Zagreb, 2002. god.

Kušen, E.: Ruralni turizam, u Hrvatski turizam – plavo, bijelo, zeleno, Institut za turizam, Zagreb, 2006.

Kylänen, M. (ur.) (2006) Articles on Experiences. Rovaniemi, University of Lapland Press. http://www.elamystuotanto.org/?deptid=21889

Law, C.M. (ed.), Tourism in Major Cities, International Thomson Bussiness Press, London, 1996.

Ljeto Tomas 2010., Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, Institut za turizam, Zagreb, 2011.

Magaš, D.; Destinacijski menadžment, Modeli i tehnike, Fakultet za turistički i hotelski menadžment u Opatiji, Opatija, 2008.

Magaš, D.; Management turističke organizacije i destinacije, Fakultet za turistički i hotelski menadžment Opatija, Adamid, Opatija, 2003.

Magaš, D.; Turistička destinacija, Hotelijerski Fakultet Opatija, Opatija, 1997.

Matijevid, M. (2000), Učiti po dogovoru – Uvod u tehnologiju obrazovanja odraslih. Zagreb, Birotehnika- Canclini, N.G. (2001), Consumers and Citizens – Globalization and Multicultural Conflicts, University of Minnesota Press, Minneapolis

Meriläinen, K. (2007), The Structural Definition of Emotion and Experiences – a Consumer Behavioural Approach, u: Articles on Experiences, University of Lapland Press, 130-141

Nijs, D. (2003) Imagineering: Engineering for Imagination in the Emotion Economy. In Creating a Fascinating World. Breda, The Netherlands, NHTV.

Padovan, C. and Versace, R. (1998); The Representation of Emotion in Long Term Memory; Apprentissage; des principes naturels aux method artificielles ( ed. G Ritschard, A. Berchtold, F.Duc, D.A. Zighed); Hermes (pp.111-123)

Pančid Kombol, T.: Selektivni turizam – uvod u menadžment prirodnih i kulturnih resursa, TMCP Sagena, Matulji, 2000.

Pastuovid, N. (1999), Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjeloživotnom obrazovanju i odgoju. Znamen: Zagreb

Pešutid, A., Funkcioniranje tturističkih zajednica – nedostaci i prijedlozi za unapređenje, Acta Turistica, godište 15/2003, br. 2, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2003. god., str. 86-117

Petričevid, D. (2002), Osnove andragogije. Zagreb, IPROZ

Pine II, B.J. & Gilmore, J.H. (1999), The Experience Economy, Harvard Business School Press

Prahalad, C. K. i Ramaswamy, V. (2004) The Future of Competition: Co-creating Unique Value with Customers. Boston, Harvard Business School Press.

Page 176: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

176

Preporod karlovačke Zvijezde, Upravni odjel za razvoj i europske integracije Karlovačke županije, Karlovac, 2007. god.

Schechner, R. (1988) Performance Theory. Routledge.

Schmitt, B. (1999) Experiential Marketing: How to Get Customers to Sense, Feel, Think, Act and Relate to Your Company and Brands. Free Press.

Senge, P. (1994) The Fifth Discipline: The Art and Practice of the Learning Organization, Doubleday October

Shaw, C. (2005) Revolutionize Your Customer Experience. Basingstoke, Palgrave Macmillan.

Skupina autora, Karlovački leksikon, Školska knjiga, Zagreb, 2008. god.

Skupina autora (ured. Vukonid, B., Čavlek, N.): Riječnik turizma, Masmedia, Zagreb, 2001.

Smith, S. i Wheeler, J. (2002) Managing the Customer Experience: Turning Customers into Advocates. Harlow, FT Prentice Hall.

Smolčid Jurdana, D., Determinante kvalitete grada kao turističke destinacije, Zbornik radova Kvaliteta i organizacijska kultura CD Rom, 6. hrvatska konferencija o kvaliteti, Hrvatsko društvo za kvalitetu, Zagreb, 2005.

Sredozemlja, doktorska disertacija, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2006. god.

Strategija razvoja grada Karlovca 2011. – 2020., osnovna analiza, draft verzija, Grad Karlovac, 2011. god.

Studija održivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac, Muze d.o.o., Zagreb, 2009. god.

Sundbo, J. & Darmer, P. (2008), Creating Experiences in the Experience Economy, Edward Elgar Publishing Limited

Tarssanen i Kylänen (2007) University of Lapland, www.ulapland.fi/contentparser.asp

The Impact of Culture on Creativity, Directorate-General for Education and Culture, KEA EUROPEAN AFFAIRS, June 2009

Travel & Tourism Analyst 2007, Mintel, London

Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2011. god.

Unsko-sanski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2011. god., dostupno na www.fzs.ba

Vlahovid, D. (2006) Studija slučaja: Turizam, identitet i globalizacija: kako opstati na konceptu "domadinskoga" turizma u Hrvatskoj. Turizam, br.3, Institut za turizam

Vukonid, B., Čavlek, N., (ur.), Rječnik turizma, Masmedia, Zagreb, 2001. god.

Vukonid, B., Poslovanje turističkih agencija, Školska knjiga, Zagreb, 1994. god.

Vukonid, B., Keča, K.; Turizam i razvoj, pojam, načela, postupci, Mikrorad, Zagreb, 2001.

Ostali izvori:

Odjel za obrazovanje odraslih (Department for Education of Adults) posebno okrenut prema obrazovanju odraslih u kulturi www.dfes.gov.uk,

http://www.zelenilo.hr/ka_parkovi.asp

Page 177: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

177

Plinacro, d.o.o., www.plinacro.hr

Statistički ured Republike Slovenije, www.stat.si/pxweb/Dialog

Vodovod i kanalizacija Karlovac, http:/www.vik-ka.hr

Page 178: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

178

11 Popis slika

Slika 1: Turističke regije Hrvatske ______________________________________________________________ 12

Slika 2: Životni ciklus turističke destinacije _____________________________________________________ 110

Slika 3: Složenost odnosa u turističkoj destinaciji i utjecajni činitelji _________________________________ 111

Slika 4: Izbor modela razvoja ________________________________________________________________ 112

Slika 5: Mogudi razvojni scenariji razvoja turizma grada Karlovca ___________________________________ 112

Slika 6: Atrakcijska osnova grada Karlovca kao turističke destinacije ________________________________ 115

Slika 7: Osnovne skupine dugoročnih ciljeva turizma grada Karlovca ________________________________ 119

Slika 8: Repozicioniranje turizma grada Karlovca _________________________________________________ 122

Slika 9: Čimbenici koji trebaju prihvatiti viziju razvoja turizma grada Karlovca _________________________ 127

Slika 10: Matrica proizvoda turizma grada Karlovca u 2010. godini __________________________________ 128

Slika 11: Matrica proizvoda turizma grada Karlovca u 2020. godini _________________________________ 129

Slika 12: Aktivna potpora razvoju turizma – područja djelovanja Grada Karlovca ______________________ 140

Slika 13: Fondovi iz kojih se financira kohezijska politika EU ________________________________________ 146

Slika 14: Repozicioniranje grada Karlovca ______________________________________________________ 148

Slika 15: Upravljanje i odgovornost za ključne razvojne projekte ____________________________________ 149

Slika 16: Turističke mikrodestinacije grada Karlovca ______________________________________________ 151

Slika 17: Turistički projekti diferencijacije grada Karlovca __________________________________________ 155

Slika 18: Definicija granica obuhvata __________________________________________________________ 196

Slika 19: Važne nekretnine __________________________________________________________________ 196

Slika 20: Primjer bastiona ___________________________________________________________________ 200

Page 179: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

179

12 Popis tablica

Tablica 1: Struktura obrta po djelatnostima u Karlovcu 2006. i 2010. god. _____________________________ 34

Tablica 2: Prosječan broj nezaposlenih osoba u gradu Karlovcu od 2006. do 2010. god. ___________________ 35

Tablica 3: Nezaposleni u gradu Karlovcu prema ugostiteljskim zanimanjima od 2008. do 2010. god. ________ 35

Tablica 4: Ukupni prihodi poduzetnika u ugostiteljskoj djelatnosti 2009. i 2010. godine na području grada

Karlovca __________________________________________________________________________________ 36

Tablica 5:Manifestacije u gradu Karlovcu 2011. godine ____________________________________________ 42

Tablica 6: Potrošnja posjetitelja Sajma vlastelinstva 2009. i 2011. godine ______________________________ 45

Tablica 7: Potrošnja posjetitelja Ivanjskog krijesa 2009. i 2011. godine ________________________________ 47

Tablica 8:Potrošnja posjetitelja Karlovačkih dana piva 2009. i 2011. godine ____________________________ 49

Tablica 9: Broj ležajeva u smještajnim objektima u gradu Karlovcu u razdoblju od 2002. do 2011. godine. ____ 51

Tablica 10: Nodenja, ležajevi i popunjenost kapaciteta prema vrsti smještajnih objekata u Karlovcu 2011. god.

_________________________________________________________________________________________ 51

Tablica 11: Promet turista na području grada Karlovca u razdoblju od 2006. do 2011. godine ______________ 54

Tablica 12: Dolasci i nodenja turista u gradu Karlovcu po zemljama prebivališta turista 2010. i 2011. godine _ 55

Tablica 13: Dobna struktura turista u gradu Karlovcu u razdoblju od 2005. do 2011. godine (udio u %) ______ 57

Tablica 14: Postotni udio individualnih i agencijskih turista u ukupnom broju turista u gradu Karlovcu u razdoblju

od 2005. do 2011. godine ____________________________________________________________________ 57

Tablica 15: Broj ugostiteljskih objekata na području Karlovca prema vrstama __________________________ 61

Tablica 16: Ugostiteljski objekti prema pravnom obliku vlasnika _____________________________________ 62

Tablica 17:Broj ugostitelja i broj objekata _______________________________________________________ 63

Tablica 18: Registrirani turistički vodiči za područje Karlovačke županije _______________________________ 65

Tablica 19: Potpore Upravnog odjela za poduzetništvo i poljoprivredu za promidžbu turizma, programe i

turističke projekte poduzetnika od 2006. do 2011. godine __________________________________________ 67

Tablica 20: Prihodi TZ grada Karlovca od turističkih članarina i boravišne pristojbe ______________________ 68

Tablica 21: Obveznici pladanja boravišne pristojbe ________________________________________________ 69

Tablica 22: Posjetitelji TIC-a Turanj i TIC-a Korzo _________________________________________________ 70

Tablica 23: Broj posjetitelja u Gradskom muzeju Karlovac po lokacijama ______________________________ 72

Tablica 24: Zaštidena područja u gradu Karlovcu __________________________________________________ 73

Tablica 25: Struktura anketiranih turista grada Karlovca (udio u %) __________________________________ 82

Tablica 26: Motiv/razlog dolaska turista u Karlovac (udio u %) ______________________________________ 83

Tablica 27: Broj ostvarenih nodenja turista u Karlovcu (udio u %) ____________________________________ 84

Tablica 28: Tip gosta (udio u %) _______________________________________________________________ 85

Tablica 29: Prvi ili ponovljen posjet Karlovcu (udio u %) ____________________________________________ 86

Tablica 30: Starosna dob turista grada Karlovca (udio u %) _________________________________________ 86

Tablica 31: Prosječna dnevna potrošnja turista po osobi u Karlovcu (udio u %) _________________________ 87

Tablica 32: Prosječna dnevna potrošnja Nijemaca, Hrvata, Poljaka i Nizozemaca (po osobi) tijekom boravka u

Karlovcu __________________________________________________________________________________ 88

Tablica 33: Način informiranja turista o Karlovcu kao turističkoj destinaciji (udio u %) ___________________ 90

Tablica 34: Zadovoljstvo turista s ukupnim iskustvom tijekom boravka u Karlovcu ______________________ 91

Tablica 35: Zadovoljstvo turista pojedinim elementima turističke ponude grada Karlovca (prosječne ocjene) _ 92

Tablica 36: Stupanj zadovoljstva turista elementima turističke ponude grada Karlovca___________________ 93

Tablica 37: Ocjene ispitanika o važnosti pojedinih područja za razvoj turizma___________________________ 95

Tablica 38: Ocjene ispitanika o važnosti pojedinih događanja za turizam ______________________________ 96

Tablica 39: Prijedlozi ispitanika o novim atrakcijama ______________________________________________ 97

Page 180: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

180

Tablica 40: Turistički promet u gradovima u neposrednom okruženju grada Karlovca u razdoblju od 2008. do

2010. godine _____________________________________________________________________________ 105

Tablica 41: Turistički promet u pograničnim opdinama jugoistočne Slovenije (Bele Krajine) 2009. god. ______ 106

Tablica 42: Turistički promet u pograničnim opdinama jugoistočne Slovenije (Bele Krajine) 2010. god. _____ 107

Tablica 43: Dolasci i nodenja turista Unsko-sanskog kantona u razdoblju od 2007. god. do 2010. god. _____ 107

Tablica 44: Ocjena pozitivnih učinaka razvojnih scenarija __________________________________________ 114

Tablica 45: Sociokulturni utjecaji razvoja turizma ________________________________________________ 121

Tablica 46: Dugoročni ciljevi razvitka turizma grada Karlovca ______________________________________ 123

Tablica 47: Kvantificirani ciljevi razvoja turizma grada Karlovca _____________________________________ 123

Tablica 48: Kapaciteti za smještaj na području destinacije grad Karlovac, prema vrsti ___________________ 124

Tablica 49: Popis potencijalnih aktivnosti u ruralnim područjima ____________________________________ 130

Page 181: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

181

13 Popis grafikona

Grafikon 1: Profil posjetitelja Sajma Vlastelinstva _________________________________________________ 44

Grafikon 2:Profil posjetitelj Ivanjskog krijesa _____________________________________________________ 46

Grafikon 3: Profil posjeta Etno jazz festivala _____________________________________________________ 47

Grafikon 4: Profil posjetitelja Karlovačkih dana piva _______________________________________________ 48

Grafikon 5: Promet turista na području grada Karlovca u razdoblju od 2006. do 2011. godine _____________ 54

Grafikon 6: Glavna emitivna tržišta za grad Karlovac u 2011. godini __________________________________ 56

Grafikon 7: Prihvadanje/neprihvadanje predložene vizije grada Karlovca ______________________________ 58

Grafikon 8: Prosječne ocjene o važnosti projekata grada Karlovca ___________________________________ 60

Grafikon 9: Motiv/razlog dolaska turista u Karlovac (udio u %) ______________________________________ 84

Grafikon 10: Broj ostvarenih nodenja turista u Karlovcu (udio u %) ___________________________________ 85

Grafikon 11: Tip gosta (udio u %) ______________________________________________________________ 85

Grafikon 12: Prvi ili ponovljen posjet Karlovcu (udio u %) ___________________________________________ 86

Grafikon 13: Starosna dob turista grada Karlovca (udio u %) ________________________________________ 87

Grafikon 14: Prosječna dnevna potrošnja turista po osobi u Karlovcu (udio u %) ________________________ 87

Grafikon 15: Prosječna dnevna potrošnja Nijemaca (po osobi) tijekom boravka u Karlovcu (udio u %) _______ 88

Grafikon 16: Prosječna dnevna potrošnja Hrvata (po osobi) tijekom boravka u Karlovcu __________________ 89

Grafikon 17: Prosječna dnevna potrošnja Poljaka (po osobi) tijekom boravka u Karlovcu (udio u %) _________ 89

Grafikon 18: Prosječna dnevna potrošnja Nizozemaca (po osobi) tijekom boravka u Karlovcu (udio u %) _____ 90

Grafikon 19: Zadovoljstvo turista s ukupnim iskustvom tijekom boravka u Karlovcu _____________________ 91

Page 182: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

182

14 Popis grafičkih priloga

Grafički prilog 1: Kartografski prikaz ŠRC-a, korištenje i namjena prostora - izvod _______________________ 79

Grafički prilog 2: Obveza izradbe dokumenta uređenja prostora - izvod _______________________________ 81

Page 183: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

183

15 Prilozi

15.1 PRILOG 1

Obrazac anketnog upitnika korištenog u anketiranju turista 2011. godine

ANKETNI UPITNIK ZA TURISTE

Svrha je ovog istraživanja analizirati zadovoljstvo gostiju elementima turističke ponude grada Karlovca.

1. Iz koje zemlje dolazite? (zaokružite): Hrvatska ▪ Njemačka Poljska ▪ Austrija Nizozemska ▪ Francuska ▪ Italija

Ostalo _____________

2. Motiv/razlog Vašeg posjeta (zaokružite): Poslovno Tranzit Kradi odmor Manifestacija Posjet rodbini ili prijateljima Sport i rekreacija Kultura Ostalo ______________

3. Tip gosta (zaokružite): Agencijski Individualni

4. Starosna dob (zaokružite): 16 – 25 godina 26 – 35 godina 36 – 45 godina 46 – 55 godina 56 – 65 godina više od 66 godina

5. Spol (zaokružite): Muški Ženski

6. Koliko ste puta posjetili Karlovac? (zaokružite): Prvi put Ponovljeni posjet

Page 184: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

184

7. Na koji način ste informirani o Karlovcu kao turističkoj destinaciji? (zaokružite):

Internet Mediji (TV, radio, novine i sl.) Tiskani promidžbeni materijal Turističke agencije Turistički sajmovi Preporuke drugih turista,

prijatelja, rodbine Ostalo __________

8. Procijenite Vašu prosječnu dnevnu potrošnju po osobi tijekom boravka u destinaciji. (zaokružite):

manje od 30 eura od 30 do 50 eura od 50 do 100 eura više od 100 eura

9. Koliko ste nodenja ostvarili u Karlovcu? (zaokružite): ▪ 1 nodenje ▪ više od 4 nodenja

od 2 do 4 nodenja

10. Na ljestvici od 1do 5 (1 znači vrlo nezadovoljan, a 5 znači vrlo zadovoljan) rangirajte vaše

ZADOVOLJSTVO S UKUPNIM ISKUSTVOM tijekom Vašeg boravka u gradu Karlovcu.

11. Molimo unesite bilo koju drugu primjedbu ili zapažanje u svezi turističke ponude grada Karlovca.

Molimo okrenuti

Page 185: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

185

12. Kako biste ocijenili navedene elemente turističke ponude grada Karlovca kojeg ste posjetili?

Molimo Vas da zaokružite isključivo jedan odgovor za svako pitanje. Ponuđeno je pet mogudih odgovora: – ocjena 1 - izrazito nisko zadovoljstvo, ocjena 5 – izrazito visoko zadovoljstvo.

Br. ELEMENTI TURISTIČKE PONUDE U KARLOVCU (označite):

ZADOVOLJSTVO

1. Turističke informacije prije dolaska u destinaciju

2. Ljubaznost stanovništva

3. Ljubaznost zaposlenih u turizmu

4. Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu

5. Prometna dostupnost destinacije

6. Sredstva javnog prijevoza u destinaciji (autobus, vlak, taxi)

7. Parkirališta

8. Turistička signalizacija u destinaciji

9. Uređenost destinacije

10. Događaji

11. Kvaliteta događaja

12. Usklađenost događaja

13. Brojnost i raznolikost događaja

14. Suveniri

15. Šetnice

16. Parkovi i zelene površine

17. Povijesno-kulturna baština

18. Ljepota krajolika

19. Očuvanost okoliša

20. Uređenost i čistoda plaža uz rijeke

21. Sadržaj na plažama uz rijeke

22. Čistoda rijeka

23. Sadržaji za djecu

Page 186: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

186

24. Kulturni sadržaji

25. Zabavni sadržaji

26. Sportski sadržaji

27. Ponuda izleta lokalnih receptivnih tur. Agencija

28. Radno vrijeme kulturnih sadržaja (muzeji, suvenirnice, crkve i sl.)

29. Radno vrijeme ugostiteljskih objekata

30. Trgovine

31. Ugostiteljski objekti za smještaj

32. Ugostiteljski objekti prehrane i pida

33. Lokalna gastronomija

34. Skupovi, seminari i team building programi

35. Osjedaj sigurnosti i zaštite u destinaciji

36. Odnos cijene i kvalitete

Page 187: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

187

15.2 PRILOG 2: Prijedlog obrasca za bazu projektnih ideja

Obrazac za unos projektnih ideja za bazu projektnih ideja

Osnovni podaci

Nositelj projekta

Adresa/ulica broj

Mjesto/poštanski broj

Internet stranica

E mail

Telefon/Telefax

Detalji i opis projekta

Naziv projekta

Korisnik/ci

Partneri

Ukupna vrijednost projekta EUR

KN

Lokacija projekta

Sažetak projekta (do 10 rečenica)

Status projekta (označiti)

Da li projekt ima: Da Ne

Nije

primjenjivo

Riješen imovinsko-pravni status

Idejni projekt (tekst i crteže)

Da li je u skladu s prostornim planom?

Studija izvodljivosti

Cost/benefit analiza (Analiza troškova i

koristi)

Lokacijska dozvola

Građevinska dozvola

Page 188: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

188

Tehnička dokumentacija

Studija utjecaja na okoliš

Izvori i udio financiranja u %

Proračun

jedinica

regionalne/

lokalne

samouprave

Nacionalni Međunarodni

Vremenski plan realizacije projekta

Datum pokretanja

projekta

Datum završetka

projekta

Page 189: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

189

15.3 PRILOG 3: Dokumenti u izradi/donošenju

Strategija razvoja Grada Karlovca za razdoblje od 2012. do 2020.godine

Grad Karlovac je krajem 2010. godine pokrenuo izradu razvojne strategije Karlovca. Za izradu ove strategije pod nazivom "Strategija razvoja Grada Karlovca za razdoblje od 2012. do 2020. godine" (u daljnjem tekstu: Strategija) Grad Karlovac je osnovao radnu grupu od šesnaest članova, koju čine predstavnici svih šest upravnih odjela Grada Karlovca (pročelnici i zamjenici pročelnika te stručna savjetnica za europske integracije), direktor Razvojne agencije Karlovačke županije i direktorica Turističkog ureda Karlovac. Troškove izrade Strategije snosi nositelj izrade Strategije – Grad Karlovac.

Donošenje Strategije mora omoguditi ostvarenje postavljenih i prihvadenih ciljeva u pogledu:

- korištenja prostora,

- razvoja novih gospodarskih djelatnosti,

- otvaranja novih radnih mjesta i

- očuvanja prirodnih i kulturnih bogatstava grada u odnosu na raspoložive resurse grada koji se sastoje iz prostora (zemljišta), infrastrukture, znanja i ljudskih resursa.

Strategija treba biti vodilja u planiranju i uređenju prostora s obzirom na dugoročne potrebe grada i vizije njegovog razvitka u gospodarskom i društvenom smislu, a razvoj turizma na urbanom i ruralnom prostoru grada Karlovca ovdje zasigurno treba imati svoje mjesto.

Provođenje Strategije predviđeno je u tri faze:

- analiza stanja i izrada SWOT analize,

- određivanje vizije, strateških ciljeva i prioriteta i

- programiranje, odnosno provedba.

Osim dokumenta Strategije, predviđen je i akcijski plan za provedbu (s pregledom zadada potrebnih za provedbu, izvršiteljima, financijskim sredstvima, rokovima i pokazateljima izvršenja) te komunikacijska strategija kojom de se informirati javnost s ciljem podizanja svijesti o ulozi i značaju strategije razvoja.

Kod odabira načina izrade Strategije rukovodilo se Pravilnikom o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija ("Narodne novine" br. 53/10).

Proces izrade i provedbe Strategije predviđen je na način da uključi sve relevantne i referentne subjekte (stakeholders), čime de se zadovoljiti načelo partnerstva, a što se ostvaruje kroz partnersko vijede koje uključuje približno šezdeset članova, predstavnika potpornih institucija za gospodarstvo i značajnijih gospodarskih subjekata te predstavnika institucija i gospodarskih subjekata koji djeluju na području komunalne infrastrukture, kulture, obrazovanja, predškolskog odgoja, športa, socijalne skrbi, zdravstva, civilnog društva, zaštite prirode i okoliša. Partnersko vijede, prema ranije rečenom Pravilniku, ima savjetodavnu ulogu te djeluje kao forum za dijalog i postizanje konsenzusa između različitih skupina dionika.

Page 190: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

190

Za izradu Strategije i provedbu svih faza zadužena je radna grupa, uz pomod Razvojne agencije Karlovačke županije koja ima ulogu koordinatora svih aktivnosti, a za nadzor nad izradom dokumenta i njegovu verifikaciju zaduženo je Veleučilište u Karlovcu.

Završetak izrade dokumenta planiran je za rujan/listopad 2012. g. nakon čega de biti dan na usvajanje Gradskom vijedu Grada Karlovca.

Strategija integralnog razvoja ruralnih područja grada Karlovca

S obzirom na promjene u zakonskoj regulativi koje se odnose na ukidanje mogudnosti davanja direktnih potpora za poljoprivrednu proizvodnju iz proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave i uspostave novih poticajnih mjera kojima de se poticati cjelokupni razvoj ruralnog područja (što je mnogo šire od samog razvoja poljoprivredne proizvodnje), došlo se do zaključka da je o ovoj problematici potrebno razmišljati na nov način.

U cilju održivog razvoja svojih ruralnih područja, Grad Karlovac je odlučio izraditi strategiju kao operativni dokument koji de dati smjernice daljnjeg razvoja, ne samo poljoprivrede, ved svih aktivnosti na ruralnom području, što uključuje i aktivnosti za razvoj turizma.

Za izradu dokumenta pod nazivom "Strategija integralnog razvoja ruralnih područja grada Karlovca za razdoblje od 2011. do 2015. godine" (u daljnjem tekstu: Strategija) Grad Karlovac je sklopio sporazum s Programom Ujedinjenih naroda sa sjedištem u Zagrebu (u daljnjem tekstu: UNDP). Izradu ove Strategije financiraju zajednički i u jednakim omjerima Grad Karlovac i UNDP. Grad Karlovac je za potrebe izrade Strategije osnovao radnu grupu sastavljenu od predstavnika Grada Karlovca, Karlovačke županije, Javne ustanove za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije, Turističke zajednice grada Karlovca, Turističke zajednice Karlovačke županije, Udruge za razvoj kontinentalnog turizma te LAG-a Vallis Colapis i LAG-a Petrova Gora. Za vođenje svih aktivnosti i izradu teksta dokumenta Strategije zadužena je stručna osoba koju je odabrao UNDP.

U prikupljanju podataka, analizi i donošenju zaključaka za potrebe Strategije zajednički sudjeluju članovi radne grupe i stručna osoba. Strategija uključuje sintezu prikupljenih podataka, SWOT analizu, definiciju vizije, strateške ciljeve, prioritete, te prijedlog kriterija za odabir projektnih ideja.

Treba napomenuti da do sada u Hrvatskoj niti jedan grad nije izradio strategiju ove vrste. Ova Strategija bit de korištena kao temeljni razvojni dokument za razvoj ruralnog područja Karlovca.

Tijekom veljače 2012. godine dorađeni nacrt Strategije proslijeđen je na uvid predstavnicima kolegija i odbora za poljoprivredu. Nakon njihovog očitovanja tekst Prijedloga Strategije dan je na javni uvid u periodu od 10.04. do 30.04.2012. godine. Na mjesto javnog uvida, u pisarnicu Grada Karlovca kao ni e-poštom nije upudena nijedna primjedba ni prijedlog na predloženi nacrt Strategije. S obzirom da nisu utrošena sva sredstva na izradu same studije, s UNDP-em je sklopljen Amandman sporazumu kao osnova za daljnje aktivnosti vezane uz pripremu baze projektnih ideja te sufinanciranje i pomod pri uključivanju zainteresiranih MO-a i/ili GČ-a u LAG. Temeljem gore navedenog predložit de se na sljededoj sjednici Gradskom vijedu Grada Karlovca razmatranje i usvajanje Strategije.

Page 191: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

191

Upravljanje i zaštita karlovačkih rijeka - Lokalna agenda za karlovačke rijeke za razdoblje od 2012. do 2017. godine

Nositelj projekta je Ekološko društvo Pan, Karlovac, a sufinanciran je sredstvima Europske komisije i gradskog proračuna Grada Karlovca koji je partner u projektu. Provođen je od ožujka 2011. do travnja 2012. godine. Cilj projekta je pojačati učinkovitost organizacija civilnog društva u Karlovcu za sistematski monitoring i zagovaranje u svrhu osiguranja održivog razvoja i integriranog pristupa zaštiti rijeka kroz:

a) razvoj i provedbu Lokalne agende upravljanja i zaštite rijeka kroz multisektorski pristup b) osnivanje multisektorskog odbora za koordinaciju aktivnosti iz Lokalne agende i monitoring provedbe Lokalne agende.

U projektnom odboru izrade dokumenta sudjelovali su: Grad Karlovac, Ekološko društvo Pan, Hrvatske vode, Javna ustanova, Vodovod i kanalizacija, Razvojna agencija Karlovačke županije, Turistička zajednica grada Karlovca, Klub športskih ribolovaca Korana i udruga Kameleon. U sklopu tematskih vijeda još su prisutne i brojne druge institucije, udruge i pojedinci iz javnog, civilnog i privatnog sektora.

Sudjelovanjem svih sektora u izradi dokumenta ujedno se ostvaruje i koordinacija među sličnim dokumentima koji su trenutno u izradi na svim razinama. Ciljane skupine ovog projekta su: Grad Karlovac, komunalna poduzeda, poduzeda za upravljanje vodnim resursima, udruge građana koje su aktivnostima i ciljevima vezane uz rijeke, turističke zajednice, institucije i udruge za zaštitu prirode.

Od projekta se očekuje pokretanje širokog promišljanja među građanima Karlovca, svim zainteresiranim institucijama, športskim klubovima, udrugama i turističkim organizacijama te drugim dionicima oko sadržaja i strategije održivog iskorištavanja karlovačkih rijeka, s naglaskom na Kupu u administrativnim granicama grada Karlovca i Koranu u prostoru od Tušilovida do ušda na Gazi. Dokument je završen i bit de na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeda Grada Karlovca u lipnju 2012. godine.

Page 192: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

192

15.4 PRILOG 4: Saţeci ostalih dokumenata i inicijativa

MASTER PLAN TURIZMA KARLOVAČKE I LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE

Prepoznavši potencijal turizma kao značajnog pokretača ekonomskog razvoja na nacionalnoj i regionalnoj razini, Karlovačka i Ličko-senjska županija su 2006. počele izradu Master plana razvoja turizma u dvjema županijama. Opdi cilj Master plana turizma definiran projektnim zadatkom (Terms of reference ili TOR) jest omoguditi razvoj kontinentalnih dijelova projektnog područja sustavnim pristupom turističkom razvoju, bez zapostavljanja obalnog područja. Kao projektni zadatak postavljen je: “pridonositi socijalnoj i ekonomskoj dobrobiti Karlovačke i Ličko-senjske županije putem ciljanog razvoja turističkog sektora.” Cilj projekta je određen kao: „poboljšano planiranje i implementacija turističkog razvoja u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji prihvadanjem jasne i izvedive zajedničke strategije”.

Master plan turizma Karlovačke i Ličko-senjske županije sastoji se od dva dijela: glavnog tehničkog izvješda i prioritetnih razvojnih projekata.

Iz prijedloga šireg popisa 25 projektnih ideja koje je usvojio upravljački odbor, neke od njih mogu se vezati na Karlovac:

6. Izrada priručnika za privatne investitore za male smještajne kapacitete

7. Razvoj i implementacija jedinstvenog sustava turističkih informacijskih centara i opdih informacijskih i interpretacijskih kapaciteta za posjetitelje

8. Dovršetak jedinstvenog sustava “smeđe signalizacije” za turističke atrakcije

10. Strateški razvojni plan za planinarske i biciklističke staze u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji

11. Izrada i implementacija strateškog plana za razvoj lovnog turizma

14. Izrada i implementacija strateškog plana za razvoj turističke rute srednjovjekovnih dvoraca/utvrda

17. Studija razvoja potencijala ruralnog turizma

19. Procjena mogudeg razvoja hodočasničkih ruta

20. Izrada strateškog regionalnog marketing plana

21. Stručno obrazovanje za izradu lokalnih marketing i promocijskih planova i programa

22. Razvoj i implementacija javnog programa za informiranje turista

24. Oblikovanje i implementacija plana za marketing i promociju gastronomskih ruta

25. Razvoj zajedničkih itinerera kulturnog naslijeđa

U svrhu identificiranja i odabira 10 najkorisnijih projekata koji su uključeni u Turistički master plan kao prioritetni razvojni projekti, primijenjeni su sljededi dodatni kriteriji selekcije:

· Opseg/veličina potencijalnog utjecaja na projektno područje (tržišna diferencijacija, razvoj novih proizvoda, prijem turista, stvaranje imidža, itd.)

Page 193: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

193

· Procjena troškova (što manje, to bolje)

· Najučinkovitije korištenje skromnih resursa

· Očekivano vrijeme implementacije (što krade, to bolje)

· Opda prihvadenost u javnosti (lokalne zajednice)

· Najbolja usklađenost sa strategijom razvoja turizma u projektnom području (vizija,misija, ciljevi)

· Najbolja usklađenost sa strategijom razvoja turizma Hrvatske.

Temeljem navedenog izabrani su prioritetni projekti, od kojih je devet projekata važno za Karlovac:

1) Izrada priručnika za razvoj i unaprjeđenje malih smještajnih kapaciteta, uključujudi razvoj stručnih edukativnih programa

2) Razvoj i implementacija jedinstvenog sustava turističkih informacijskih centara i opdih informacijskih i interpretacijskih kapaciteta (također uključuje dovršetak jedinstvenog sustava “smeđe signalizacije” za turističke atrakcije širom projektnog područja)

3) Izrada strateškog plana za razvoj turističke rute srednjovjekovnih dvoraca/utvrda u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji

4) Strateški razvojni plan i plan aktivnosti za planinarske i biciklističke staze u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji

5) Izrada strateškog plana za razvoj promatranja biljnog i životinjskog svijeta u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji

7) Izrada strateškog plana za razvoj športskog ribolova, s posebnim naglaskom na ribolov na pastrve u dolini Gacke

8) Studija razvoja potencijala ruralnog turizma Karlovačke i Ličko-senjske županije

9) Bolje informiranje zajednice o potencijalima turističkog razvoja i mogudnostima u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji

10) Izrada regionalnog plana marketinških aktivnosti za Karlovačku i Ličko-senjsku županiju u okvirima strategije nacionalnog marketinga.

STUDIJA ODRŽIVOG RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA ZA STARI GRAD DUBOVAC

Naručitelji projekta bili su TZ grada Karlovca i Grad Karlovac, a dokument je izradila tvrtka Muze d.o.o. za savjetovanje i upravljanje projektima u kulturi i turizmu, Zagreb 2009. godine. Studija je podijeljena u osam poglavlja. Sadrži tri opda analitička poglavlja: Analizu strukovnog konteksta, Analizu konteksta okruženja te Analizu dobrih primjera iz prakse. Tri poglavlja posebnog dijela studije su Stari grad Dubovac danas, Mikrodestinacija Dubovac i Atrakcija Stari grad Dubovac. Dodatak razvojnoj studiji je sustavno prezentirani akcijski plan prema implementaciji projekta u kratkoročnoj, srednjoročnoj i dugoročnoj perspektivi.

Page 194: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

194

Studija s jedne strane sagledava i valorizira lokalni kulturno-turistički potencijal Starog grada Dubovca u kontekstu jačanja kulturno-turističkog identiteta ukupne mikrodestinacije četvrti Dubovac i specifičnosti njegove ponude, a s druge u fokus donosi Stari grad Dubovac kao glavnu atrakciju i njezinu ulogu u tek započetom procesu stvaranja pozicije grada Karlovca kao posebne i jedinstvene turističke destinacije u kontekstu Karlovačke županije, kontinentalne Hrvatske i Europe. Jedan od najvažnijih ciljeva vizije koju donosi ova studija jest poboljšavanje ukupne slike grada u percepciji njegovih stanovnika, porast lokalnog ponosa, što kao rezultat donosi povedanje broja inozemnih i domadih posjetitelja, ali i investitora koji de u razvijenoj, kreativnoj i samosvjesnoj sredini biti spremni na veda i raznovrsnija ulaganja.

Specifični akcijski plan atrakcija i proizvoda mikrodestinacije (Ponuda mikrodestinacije Dubovac)

Ponuda mikrodestinacije Dubovac razvija se oko glavne atrakcije Starog grada Dubovca, a tematski se temelji na povijesnom identitetu Dubovca kao četvrti koja je nastala prije samog grada Karlovca na temelju trgovine žitom i soli, koja se pak razvila zbog blizine riječnog puta rijeke Kupe. Ponuda je sadržana u prilogu Studije, pod nazivom „Specifični akcijski plan atrakcija i proizvoda mikrodestinacije“ te uključuje sami Stari grad Dubovac, Eko imanje Petrovac, dubovačke tematske rute i puteve, Muzej piva i pivarstva i tematsko igralište “Opsada utvrđenog grada“.

Krovni akcijski plan razvoja mikrodestinacije

Jedan od priloga Studije održivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac jest i Krovni akcijski plan razvoja mikrodestinacije Dubovac koji je podijeljen u četiri sektora:

Turistički sektor u užem smislu

Prometni sektor

Sektor zaštite okoliša, kulture i urbanizma

Uključivanje lokalne zajednice u turistički sektor

i na tri razine razdoblja – kratkoročno ( 1-5 godina), srednjoročno ( 5-10 godina) i dugoročno ( 10-15 godina). Za svaki pojedini sektor definirani su nositelji i partneri koji bi trebali provoditi te aktivnosti.

BRENDIRANJE KARLOVCA

Dokument je izradila tvrtka Millenium promocija d.o.o., Zagreb 2009., naručitelj je Grad Karlovac. Struktura brandbooka podijeljena je u četiri cjeline i sadrži 2 priloga:

Zašto i kako trebamo brendirati Karlovac?

Identitet Karlovca

Imidž Karlovca

Strategija pozicioniranja

Prilog I – Novi vizualni identitet Karlovca

Prilog II – Prethodna iskustva brendiranja gradova i regija u RH

Page 195: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

195

Vrijednost brenda i kvalitetnog brendiranja temelji se na povedanju razine prepoznatljivosti i vrijednosti destinacije u očima njezinih ciljanih skupina. Cilj brendiranja grada Karlovca jest ojačati njegovu prepoznatljivost, vezivati uz njega pozitivne vrijednosti i asocijacije te druga kvalitetna svojstva. Koliko de brendiranje utjecati na privlačnost grada i destinacije opdenito, ovisi o korelaciji ponude sadržaja i motivaciji stanovništva grada da novi brend zaživi u praksi.

U svrhu brendiranja grada Karlovca o identitetu Karlovca, agencija Puls provela je istraživanje na razini grada metodom osobnog intervjua u kudanstvima ispitanika. Istraživanje je provedeno na slučajnom, nacionalno reprezentativnom uzorku građana Karlovca, a sudjelovalo je 600 ispitanika starijih od 18 godina s ciljem utvrđivanja stavova građana Karlovca o njihovom gradu te ispitivanja njihovih stavova o različitim aspektima života u Karlovcu. Drugo istraživanje vezano uz imidž grada Karlovca provela je agencija Media Metar metodom telefonske ankete na reprezentativnom uzorku Republike Hrvatske s naglaskom na Karlovačku županiju.

Kako bi se uspješno provela strategija pozicioniranja autori ističu da je važno razviti i postaviti brend arhitekturu koja de definirati hijerarhiju brenda i brendiranja, odnosno definira odnose između krovnog brenda, podbrendova te opdenito proizvoda i usluga. Nakon postavljene brend arhitekture treba utvrditi vrijednost brenda grada Karlovca, koje su njegove karakteristike, uporišta, potencijal, te na kraju iznjedriti jasnu definiciju brenda i primjenu brenda s kreativnom platformom na svim razinama, sistematično brendirati sve.

PROJEKT ''PREPOROD KARLOVAČKE GRADSKE ZVIJEZDE – pripremna faza''

Projekt je provođen 2007. godine na inicijativu gradskog upravnog odjela za razvitak Grada, Jedinice za provedbu projekata Karlovačke županije, a bio je sukladan tadašnjem ROP-u Karlovačke županije, odnosno prijavljenom projektnom prijedlogu Grada Karlovca. Projekt je provodila radna grupa od 9 članova za pripremu i istraživanje. Cilj pripremne faze je bila analiza rizika za daljnje izvođenje projekta. Provedene aktivnosti: definicija granica zahvata, baza podataka o objektima u području zahvata, identifikacija dionika, popis dosad poduzetih aktivnosti za oživljavanje i obnovu gradske jezgre, popis mogudnosti financiranja.

Stvorena je baza podataka koja sadrži:

• definiranu granicu obuhvata projekta • identificirane dionike • analizu stanja objekata u jezgri • analizu vlasničke strukture objekata • analizu lokacija javnih institucija • analizu broja domadinstava i članova domadinstava • analizu prometa i parkiranja • analizu protoka pješaka • analizu stanja komunalne infrastrukture • analizu gospodarskih aktivnosti.

Page 196: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

196

Slika 18: Definicija granica obuhvata

Izvor: Powerpoint prezentacija projekta, Grad Karlovac, 2007.

Slika 19: Vaţne nekretnine

Izvor: Powerpoint prezentacija projekta, Grad Karlovac, 2007.

Analiza stanja vlasničke strukture u Zvijezdi 2007. – 281 parcela:

Page 197: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

197

• 22 parcele u vlasništvu RH • 47 parcela u vlasništvu Grada Karlovca • 11 parcela u vlasništvu vjerskih ustanova • 23 parcele u mješovitom vlasništvu:

• privatno i RH • privatno i gradsko • privatno, gradsko i RH

• 178 parcela u privatnom vlasništvu

Stanje komunalne infrastrukture 2007.:

NN mreža

• nije na zavidnoj razini • planirana interpolacija TS na Strossmayerovom trgu • izgradnja kabelske kanalizacije u Radidevoj • izgradnja TS Šimunideva, rekonstrukcija NN mreže od Frankopanske do Veleučilišta

Vodoopskrba

• projektna dokumentacija iz 1911. • cjevovodi lijevano-željezni izvedeni od 1914. – 1927. • rekonstrukcija cjevovoda u ulici P. Zrinskog, P.Miškine, I.G. Kovačida, J. Kraša i V. Klaida

Odvodnja

• loše stanje, projektna dokumentacija iz 1918. • izgradnja započela 1930. – 1932. • kolektori mješoviti, smanjenog kapaciteta

Prometnice i nogostup

• najvedi broj u lošem stanju • predviđa se rekonstrukcija Radideve ulice • rekonstruirane ulice Bencetida, Gambona, Kovačida i Miškine

Plinofikacija

• u zoni Zvijezde u ulici S. Radida do Zagrebačke banke

Javna rasvjeta

• stara, nefunkcionalna, devastirana, bez ambijentalne vrijednosti • napaja se iz četiri trafostanice • rekonstrukcija predviđena 2008. sa 123 rasvjetna mjesta • promjena živinih žarulja 250 W sa metal-halogenim 150 W

Page 198: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

198

Toplovod

• relativno dobar, u planu proširenje mreže

TK instalacije

• prvi kanal izgrađen 1946. • dogradnja s PVC i PEHD cijevima i rekonstrukcija podzemne i nadzemne TK mreže izvršena

1998. • 2006. u TK kanalizaciju uvučeni novi podzemni TK kabeli nove generacije

Karlovac je definiran kao: GRAD ZNANJA, INOVACIJA I KULTURNOG NASLJEĐA

Kao daljnje faze projekta bile su predviđene: 1. dizajn projekta (detaljan plan revitalizacije Zvijezde, konkretni prijedlozi za investitore, podjela Zvijezde u “razvojne jedinice”), 2. provođenje programskih sadržaja, 3. gradnja i rekonstrukcija (preporod karlovačke gradske Zvijezde modelom PPP).

Kao rezultat projekta postoji dokument ''Karlovačka Zvijezda – razvojna strategija'', naručitelj Grad Karlovac, 2007., uz pomod konzultanata Ecorys Mađarska Ltd. i Ecorys Nizozemska.

OSTALE STUDIJE O ZVIJEZDI82

Studija 1:

''Načela i mogudnosti rekonstrukcije i revitalizacije karlovačke Zvijezde – fortifikacijski aspekt''

Autor g. Stjepan Lončarid, d.i.a., predsjednik Nacionalne udruge za fortifikacije (NUF) i član International Fortress Council. Uz sam tekst Studije nalaze se i brojni shematski prikazi, tlocrti, fotografije kao neodvojiv dio dokumenta. Studija ističe činjenicu da je Karlovac bio središte Vojne granice, odnosno vojnih operacija u vremenu 16., 17. i 18. stoljeda, te da je karlovačka Zvijezda bila samo središte tih aktivnosti i po tome je Karlovac dobio značajno mjesto u hrvatskoj povijesti tog

82 Naručitelj je bio Grad Karlovac, predstavljene su u siječnju 2011., u trenutku pisanja ovog dokumenta još

uvijek nisu bile verificirane od strane Ministarstva kulture.

regionalni centar između Zagreba i Rijeke,

jedinstveni spoj Zvijezde, studentskog kampusa, šančeva,

parkova i perivoja, te koranske rivijere.

Idealna pješačko-biciklistička cjelina privlačna inteligenciji i

studentima za ''grad znanja i inovacija'', umjetnicima i

turistima za ''grad kulture i turizma'' i obiteljima za ’’grad

kvalitetnog življenja''.

Jedinstveni spoj europske vrijednosti.

Page 199: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

199

vremena. Karlovačka Zvijezda bila je središte upravljanja vojnih vlasti, ali i središte podmirivanja svih materijalno-novčanih troškova Hrvatske vojne granice – hrana, radna snaga i obrtnički proizvodi.

Zvijezdu treba promatrati kao cjelinu utvrdbenog prostora koji se sastoji od samog utvrdbenog prstena (omeđenog bedemima i bastionima), rubnog vanjskog dijela sa šančevima i vanjskog dijela ravnih pokosa koji su također imali obrambenu funkciju. Ističe se i značaj tzv. ''utvrdbene šume'' na području između Turnja i Kamenskog, hrastove šume s umjetno održavanim podrastom gustog gloga kako bi bila neprobojna za neprijatelja. Osnovni ulaz bio je strateški smješten na Turnju kako bi neprijatelj naišao na dodatne prepreke – Koranu i Mrežnicu, ako i probije ulaz. Močvarno područje desno od Zvijezde (do utoka Korane u Kupu) također je bilo dio utvrdbenog pojasa. Most preko Kupe služio je za komunikaciju, a preko Kupe (kod samog utoka Korane u Kupu) započeta je gradnja utvrđene Orlice (1736.). Govori se i o značaju linija čardaka sa stražama uz Kupu, Koranu i Mrežnicu.

Izvor: Studija, slika 07.

Studija ističe kako je za potrebe korištenja resursa Zvijezde u turizmu potrebno sagledati cjelinu te vojne baštine, na način prethodno opisan. Prostor jugoistočno od Zvijezde sve do nekadašnje straže na gradu Steničnjaku definira se kao prostor za razvoj ruralnog turizma. Studija daje primjer popravka zemljanog utvrđenja u mjestu Bourtange (Nizozemska) i razvoja turizma nakon toga.

Za mogudnost stvaranja turističke atrakcije kao prvi projekt, odnosno pilot projekt, predlaže se bastion III unutar kojeg se nalazi Bosanski magazin. Razlog tom leži u činjenici da je najbolje očuvan do danas i vojska ga je koristila sve do jeseni 2010. Od 18. st. sv. Josip postaje zaštitnikom tog bastiona, pa stoga i naziv Bastion sv. Josipa. Mogao bi se koristiti ''kao najbolje mjesto za prikazivanje cjeline, kroz jedan njezin dio''83. Obnovljeni bastion postao bi gradski vidikovac, a dani su i dodatni prijedlozi kako ga povezati s okolnim kudama koje bi mogle dobiti turističku svrhu. U vidu atrakcije definira se kao točka hodočašdenja i tematski park ''Hrvatska granica''.

83 Studija, str. 6.

Page 200: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

200

Slika 20: Primjer bastiona

Izvor: Studija

Studija sadrži i vrijednu analizu geometrijsko inženjerijske konstrukcije koja se svakako može upotrijebiti za obnovu te u razne marketinške svrhe. Isto tako, ukazuje na mogudnosti stvaranja turističkog proizvoda za specijalne tržišne niše – s područja povijesti i arhitekture, a posebno vojnih fortifikacija. Zaključuje se i kako je bez sumnje, ''utvrdbeni prsten KARLOVAČKE ZVIJEZDE unutar Hrvatske potpuno prepoznatljivi znak Karlovca''84. Nadalje se razrađuje konfiguracija i koncepcija šančeva, a te informacije i podaci mogu poslužiti za projekte obnove. Rađena je i prva gruba analiza za mogude uređenje jednog šanca s vodom.

Dokument predlaže u konačnici 5 lokaliteta koji bi se mogli kao projekti razraditi za budude kulturno-turističke atrakcije vojno-obrambenog porijekla:

Dubovac,

Bastion sv. Josipa (s prostorom ispred - do preko Korane),

Orlica,

Martinšdak (15-ak km južnije),

Turanj.

84 Studija, str. 9.

Page 201: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

201

Studija 2:

''Karlovačka Zvijezda – jučer, sutra, danas. Urbanističko arhitektonske pretpostavke za zaštitu i gospodarski razvoj karlovačke Zvijezde i njene okoline“

Autori g. Relja Šurbat, ovlašteni arhitekt, i g. Stanko Stergaršek, ovlašteni arhitekt. Uz sam tekst Studije nalaze se i brojni shematski prikazi, tlocrti, fotografije kao neodvojiv dio dokumenta.

Studija je analiza prostornih vrijednosti, resursa i mogudnosti koje ima Zvijezda, a polazi od pretpostavke kako Zvijezdu želimo očuvati, revitalizirati, pripremiti za Unescovu listu i iskoristiti za razvoj gospodarstva. Također, ved na početku dokumenta konstatira se da su Zvijezda i kulturni krajolik oko nje neodvojiva cjelina u povijesnom i prostornom smislu te da gospodarske aktivnosti treba planirati na način da se ne izgube ti resursi koji su značajni za grad u cjelini. Konstatira se da je sadašnja situacija posljedica propusta u zaštiti spomenika i njihove okoline te nepovjeravanja ozbiljnih projektnih zadataka vrsnim stručnjacima.

Kao vrijednosti Karlovca ističu se:

Arhitektura Zvijezde

Rijeka Kupa koja teče kroz grad

Zelena zona s Koranom i Kupom.

Izrađena je analiza stanja oštedenja građenjem za područje Zvijezde, istaknuti su najvedi problemi koje je potrebno riješiti (11 situacija). Za okolinu Zvijezde identificirano je 8 situacija koje je potrebno rješavati.

Razrađen je aspekt revitalizacije i kroz tri zone izvan Zvijezde: turističko-športsko-rekreacijska zona uz Koranu, Novi centar te problem prometa i parkiranja. Dan je pregled potrebnih studija i projekata koje je potrebno pokrenuti. Posebno su razrađeni potrebni projekti za kulturni krajolik izvan Zvijezde: krajobrazno rješenje zelenih zona i površina za poljoprivredu, studije i projekti sportskih i rekreacijskih kompleksa te poljoprivrednih površina vezanih uz korištenje termalnih izvora.

Kao dobar primjer menadžmenta revitalizacije dan je primjer grada Vilniusa gdje su nastale nove institucije za menadžment i koordiniranje: Fond za revitalizaciju starog grada Vilniusa, Agencija za revitalizaciju starog grada i Nadzorni savjet.

Dokument analizira Generalni urbanistički plan i Prostorni plan uređenja grada Karlovca, odnosno daje potrebu za dokumentima i studijama čiju izradu je potrebno predvidjeti tim dokumentima, a ističe se i potreba izrade detaljnih urbanističkih planova za Zvijezdu, Gazu i Novi Centar.

Dani su prijedlozi za obnovu spomenika žrtvama fašizma, odnosno prijedlozi gdje bi se spomenike moglo izmjestiti. Naveden je pregled zona i faza revitalizacije Zvijezde, ali i niz potreba za ispravljanjem urbanističkih planova jer bez izmjena nije mogude zaštititi Zvijezdu i njezin kulturni krajolik. Dokument zapravo sadrži niz projektnih ideja koje se mogu razrađivati i pripremati za strukturne fondove EU.-a

Page 202: STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

202

Studija 3:

''Strateško-marketinško usmjerenje turističkog razvoja grada Karlovca sa Zvijezdom kao polazištem''

Autor g. Alija Pozderac, međunarodni ekspert za turizam i marketing. Pored samog teksta studije izrađena je prezentacija s foto projekcijama pojedinih projektnih prijedloga. Studija polazi od analize stanja turizma u gradu, zatim daje pregled najvažnijih turističkih prirodnih i kulturnih resursa grada, a u tredem, najvažnijem dijelu bavi se strateško-marketinškim usmjerenjem bududeg turističkog razvoja. Spominju se i kadrovi, marketinške aktivnosti i suveniri, a za nekoliko pilot projekata dan je i preliminarni financijski proračun.

Kao najznačajniji prirodni resurs ističu se vode, i to ne samo rijeke ved i rječice te izvori termalnih, mineralnih voda i pitke vode. Od materijalnih resursa kulturne i povijesne baštine ističu se: Zvijezda s kulturnim krajolikom, Stari grad Dubovac, Orlica, Martinšdak, duhovni objekti, ali i Gradski muzej te muzejska zbirka naoružanja Domovinskog rata na Turnju i galerije slika. Od nematerijalne baštine navodi se bogatstvo kulturno-umjetničkih društava, događanja, tradicijska događanja, običaji, znamenite osobe i njihova djela.

Studija daje čitav niz projektnih ideja koje trebaju nadi zainteresirane nositelje koji de ih razraditi u projekte i osigurati izvore sredstava za njihovu realizaciju. Pojedine ideje vezane su uz nova događanja međunarodnog karaktera. Također, daju se prijedlozi pojedinih marketinških aktivnosti destinacije. Ističe se potreba poslovne suradnje s turističkim agencijama, a posebno s domicilnim agencijama receptivnog karaktera.

Za tri projektne ideje – Bastion III, Bosanski magazin i izgradnju čardaka – daje se preliminarni proračun, a prisutna je potreba angažiranja volonterske mreže. U zaključnim razmatranjima, podržava se projekt Starog grada Dubovca te se predlaže daljnja razrada za razvoj lovnog turizma, kao i izrada cjelovitog dokumenta za Zvijezdu. Zaključuje se s pretpostavkom da Karlovac može postati i destinacija izletničkog, vikend ali i boravišnog turizma, a ne samo tranzitnog karaktera kakav imamo danas.