of 202 /202
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 1 STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. Karlovac, rujan 2012.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020. 6 1 UVOD 1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA Na 7. sjednici Turističkog

  • Author
    others

  • View
    4

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA 2012. 2020. · Strategija razvoja turizma grada Karlovca...

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    1

    STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA

    GRADA KARLOVCA 2012. – 2020.

    Karlovac, rujan 2012.

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    2

    Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    Naručitelj Grad Karlovac

    Nositelj projekta: Turistička zajednica grada Karlovca

    Članovi radne skupine:

    Biserka Cukina Tropčid dipl.oec. mr.sc. Marin Stanišid

    mr. sc. Silvija Vitner Markovid, viši pred. mr.sc. Tihana Bakarid, voditeljica radne skupine

    Alen Belavid mag.oec.

    Nadzorni odbor projekta: Turističko vijede Turističke zajednice grada Karlovca

    Partneri: Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija

    prof. dr. sc. Dora Smolčid Jurdana

    Veleučilište u Karlovcu, Karlovac mr. sc. Silvija Vitner Markovid, viši pred.

    Veleučilište VERN, Zagreb Romana Franjid, prof. pedagogije, predavač, predstojnica katedre za turizam

    Lektor:

    Bruno Vojvodid, prof.

    Anketari:

    studenti 3. godine Stručnog studija ugostiteljstva Veleučilišta u Karlovcu

    Jasmina Novačid, Mikela Valentid, Marija Gašparin, Antonija Draženovid, Višnja Polojac, Jasmina Krnežid, Matea Manjerovid, Tanja Mrgan, Vedran Vincelj, Andrej Grgurid, Tea Vukovid, Ivana Baljak, Željka Krivačid, Helena Ocvirk, Nikolina Skender, Valentina Ribarid, Denis Kresnik, Sunčica Banid, Iva Milčid

    Karlovac, rujan 2012.

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    3

    Sadržaj

    1 UVOD ............................................................................................................................................... 6

    1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA ..................................................................................... 6

    1.2 METODOLOGIJA IZRADE I STRUKTURA STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA . 6

    2 POLAZIŠTA IZRADE STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA ...................................... 11

    2.1 NADREĐENI STRATEŠKI DOKUMENTI .................................................................................... 11

    2.1.1 Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2010.-2014. ...................... 11

    2.1.2 Strateški plan minastarstva turizma za razdoblje 2011.-2013. ..................................... 15

    2.1.3 Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011.-2013. .................................. 16

    2.1.4 Strategija za razvoj ljudskih potencijala Karlovačke županije 2011.-2013. ................... 19

    2.1.5 Strateške smjernice razvoja turizma grada Karlovca 2011.-2014. ................................ 20

    2.2 PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA ............................................................................. 21

    2.2.1 Prostorni plan uređenja grada Karlovca ........................................................................ 21

    2.2.2 Generalni urbanistički plan grada Karlovca(GUP) ......................................................... 26

    3 INVENTARIZACIJA RESURSA ZA RAZVOJ TURIZMA GRADA KARLOVCA ......................................... 32

    3.1 OPDE ZNAČAJKE GRADA KARLOVCA ...................................................................................... 32

    3.2 GOSPODARSKE ZNAČAJKE GRADA KARLOVCA ...................................................................... 33

    3.3 OSNOVNA OBILJEŽJA RASPOLOŽIVE RESURSNE OSNOVE ZA RAZVOJ TURIZMA NA

    PODRUČJU GRADA KARLOVCA .......................................................................................................... 37

    3.3.1 Prirodni turistički resursi ............................................................................................... 37

    3.3.2 Antropogeni turistički resursi ........................................................................................ 40

    3.3.3 Društvena događanja .................................................................................................... 41

    3.4 Analiza smještajnih kapaciteta u gradu Karlovcu .................................................................. 50

    4 ANALIZA STANJA ............................................................................................................................ 53

    4.1 Analiza turističkog prometa na području grada Karlovca ..................................................... 53

    4.2 Analiza emitivnih turističkih tržišta grada Karlovca............................................................... 55

    4.3 Analiza dionika ....................................................................................................................... 58

    4.3.1 Gospodarski sektor ........................................................................................................ 61

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    4

    4.3.2 Javni sektor .................................................................................................................... 67

    4.3.3 Civilni sektor .................................................................................................................. 74

    4.4 Analiza stanja važnih turističkih zona grada .......................................................................... 75

    4.5 Analiza provedenog anketiranja turista na području grada Karlovca ................................... 82

    4.6 Analiza provedenog anketiranja za potrebe projekta ''Brendiranje Karlovca'' ..................... 93

    4.7 Analiza upitnika na web stranici TZ ....................................................................................... 95

    4.8 SWOT analiza turizma grada Karlovca ................................................................................... 98

    4.9 Analiza okruženja ................................................................................................................ 104

    5 RAZVOJNI MODEL ........................................................................................................................ 108

    5.1 Izbor modela razvoja ........................................................................................................... 109

    5.2 Ciljevi razvoja turizma grada Karlovca ................................................................................. 119

    5.3 Vizija .................................................................................................................................... 126

    5.4 Matrica proizvoda ............................................................................................................... 128

    5.5 Mjere i programi podrške realizaciji strategije .................................................................... 133

    5.5.1 Programi raspoloživi na razini Republike Hrvatske ..................................................... 134

    5.5.2 Programi raspoloživi na razini Karlovačke županije ..................................................... 135

    5.5.3 Programi raspoloživi na razini grada Karlovca ............................................................. 135

    5.5.4 Prijedlog mjera poticaja razvoja turizma od strane grada Karlovca ............................ 138

    5.5.5 Programi raspoloživi na razini fondova Europske unije .............................................. 142

    6 RAZVOJNI PROJEKTI ..................................................................................................................... 148

    6.1 Kriteriji za odabir razvojnih projekata ................................................................................. 149

    6.2 Projekti diferencijacije grada Karlovca ................................................................................ 150

    6.3 Projekti iznimnog značaja za grad Karlovac......................................................................... 160

    6.4 Definiranje postavki baze projektnih ideja .......................................................................... 161

    7 SMJERNICE ZA IZRADU STRATEŠKIH MARKETING PLANOVA – PRISTUP DESTINACIJSKOM

    MARKETINGU ...................................................................................................................................... 162

    8 PROVEDBA STRATEGIJE ............................................................................................................... 165

    8.1 LJUDSKI RESURSI ZA PROVEDBU ......................................................................................... 165

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    5

    8.2 UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA ................................................................................. 165

    8.2.1 POLAZIŠTA PROGRAMA EDUKACIJE ............................................................................ 166

    8.2.2 Prijedlozi sadržaja programa edukacije ....................................................................... 169

    9 UMJESTO ZAKLJUČKA: ODRŽIVOST STRATEGIJE .......................................................................... 172

    10 KORIŠTENA LITERATURA.......................................................................................................... 174

    11 Popis slika ................................................................................................................................ 178

    12 Popis tablica............................................................................................................................. 179

    13 Popis grafikona ........................................................................................................................ 181

    14 Popis grafičkih priloga ............................................................................................................. 182

    15 Prilozi ....................................................................................................................................... 183

    15.1 PRILOG 1 .............................................................................................................................. 183

    15.2 PRILOG 2: Prijedlog obrasca za bazu projektnih ideja ......................................................... 187

    15.3 PRILOG 3: Dokumenti u izradi/donošenju ........................................................................... 189

    15.4 PRILOG 4: Sažeci ostalih dokumenata i inicijativa ............................................................... 192

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    6

    1 UVOD

    1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA

    Na 7. sjednici Turističkog vijeda održanoj 15.03.2011. godine donesena je odluka o izradi prve strategije razvoja turizma grada Karlovca te su osigurana sredstva iz gradskog proračuna za izradu dokumenta. Prethodno donesen dokument ''Strateške smjernice za razvoj turizma grada Karlovca 2011.-2014. godine'', koji je usvojila Skupština TZ grada Karlovca u prosincu 2010. godine, trebao je poslužiti kao bazni dokument za izradu strategije. Koncept izrade dokumenta usvojen je u svibnju 2011. godine te su u lipnju potpisani ugovori s partnerima, a Turističko vijede kao nadzorni odbor projekta usvojilo je plan aktivnosti projekta.

    Oformljen je uži projektni tim sastavljen od pet sudionika, odnosno predstavnika Grada Karlovca, Karlovačke županije, Turističke zajednice grada Karlovca te Veleučilišta u Karlovcu, a za partnere u projektu izabrani su Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, Veleučilište u Karlovcu te Veleučilište Vern iz Zagreba. Svaki partner imao je određene zadatke u projektu. Veleučilište u Karlovcu zaduženo je za dionicu izrade pojedinih dijelova analize stanja te za aktivnost provođenja anketiranja turista. Fakultet iz Opatije isporučio je metodologiju izrade dokumenta i prijedlog strukture dokumenta koji je kasnije dorađivan od strane projektnog tima, a također je bio zadužen za sudjelovanje u organiziranim javnim raspravama za dionike, te za izradu 5. i 6. poglavlja. Veleučilište Vern zaduženo je za provedbu radionica koje de se organizirati u 2012. godini, za dionike iz sva tri sektora u prvoj fazi nakon usvajanja dokumenta, kao i za pradenje izrade samog dokumenta i njegove usklađenosti s potrebama gospodarskog sektora.

    Tijekom izrade dokumenta organizirane su dvije javne rasprave za dionike u turizmu iz gospodarskog, javnog i civilnog sektora, povratne informacije dodatno su tražene i dobivene pismenim putem, a po pojedinim pitanjima konzultirani su stručnjaci za pojedina područja izrade dokumenta.

    1.2 METODOLOGIJA IZRADE I STRUKTURA STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA

    Interes turista u okviru globalnog turističkog tržišta raste za posjet područjima bogatima atraktivnom kulturno-povijesnom baštinom i prirodnim resursima, čime grad Karlovac raspolaže u značajnoj mjeri. Međutim, usprkos velikom uloženom trudu još uvijek se turizam grada Karlovca ne prepoznaje u onim granicama u kojima bi on trebao biti. Autori Strategije de u cilju rješavanja navedene situacije na koncizan i jezgrovit način odrediti i objasniti model primjerene turističke valorizacije grada Karlovca, poštujudi ciljeve zaštite okoliša, sociokulturne specifičnosti i ekonomske ciljeve razvoja turizma na ovom području. Pri tome de se zadovoljiti načela:

    Primjenjivosti

    Konkretnosti

    Aktualnosti

    te de se temeljiti na koncepciji održivog razvoja i suvremenim teorijskim spoznajama iz područja razvoja turizma, uvažavajudi lokalne specifičnosti samog područja. U tom kontekstu de tim za izradu Strategije primijeniti multidisciplinarni pristup, neophodan pri planiranju razvoja turizma destinacije.

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    7

    U istraživanju de se slijediti temeljni cilj – preobraziti grad Karlovac u kvalitetnu, prepoznatljivu i poželjnu turističku destinaciju koja posluje u vedem dijelu godine i na taj način osigurava dugoročnu profitabilnost i održivost turizma u interesu svih uključenih subjekata. To znači da treba osigurati povedanje konkurentnosti turističke ponude ove destinacije uz ostvarenje ekonomskih, ekoloških i društvenih ciljeva. Navedeno treba sagledavati u duhu koncepcije održivog razvoja uz zaštitu i unaprjeđenje okoliša, racionalno korištenje raspoloživih prirodnih resursa, isticanje gostoljubivosti lokalnog stanovništva i poticanje svijesti o potrebi očuvanja autohtonih vrijednosti uz optimalnu valorizaciju prirodne i kulturno-povijesne baštine, uz sustavno unaprjeđenje asortimana i kvalitete ukupne turističke ponude. Realizacija globalnog cilja se prepoznaje kroz strateške ciljeve kao ciljeve prvoga reda, a to za izradu Strategije znači:

    povedanje konkurentnosti destinacije uz kontinuirani rast kvalitete turističke ponude i istovremeni rast blagostanja lokalnog stanovništva;

    optimalizaciju i uravnoteženje ekonomskih i društvenih koristi od razvoja turizma uz primjerenu zaštitu okoliša, uvažavajudi načela održivog razvoja.

    Strateški ciljevi:

    ODRŽIVI RAZVOJ, KVALITETA, KONKURENTNOST

    Operativni ciljevi se tretiraju i kao ciljevi drugog reda, a oni predstavljaju daljnju operativnu razradu opdeg i strateških ciljeva, što znači:

    operacionalizaciju potrebnih mjera i programa podrške za implementaciju Strategije na području promatrane destinacije;

    implementaciju koncepcije razvoja turizma destinacije na način da raspoloživi prirodni i kulturni resursi ostaju sačuvani, uz primjerenu turističku valorizaciju;

    osiguranje racionalnih temelja za donošenje odluka javnog i/ili privatnog sektora u svezi (turističkog) razvoja destinacije te stvaranje uvjeta za njihovu efikasnu koordinaciju;

    ostvarenje preduvjeta za usklađeni razvoj svih čimbenika značajnih za turizam i gospodarski razvoj područja u cjelini – sustavni pristup;

    razradu fizičkog strukturnog plana kao podloge za lokaciju, tip i obim turističkog razvitka novih (ili postojedih) atrakcija, objekata, usluga i pratede infrastrukture;

    ostvarivanje preduvjeta za nove investicije u području turizma i njemu direktno ili indirektno povezanim djelatnostima;

    formiranje institucionalnog okvira za upravljanje turističkom destinacijom i temelja za stalni monitoring procesa turističkog razvoja – turističko planiranje kao kontinuiran i fleksibilan proces.

    Operativni ciljevi:

    PROVEDIVOST, FLEKSIBILNOST, MONITORING

    Uz spomenute ciljeve potrebno je naglasiti i ostale opde društvene ciljeve:

    Kreiranje pozitivnog imidža na turističkom tržištu;

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    8

    Turistička valorizacija resursa grada Karlovca uz primjerene metode i instrumente zaštite;

    Otvaranje mogudnosti za nove poduzetničke aktivnosti lokalnog stanovništva.

    Zadaci

    U funkciji ostvarenja ciljeva Strategije potrebno je izvršiti niz zadataka, kao npr.:

    Identificirati i procijeniti resurse za razvoj turizma na području grada Karlovca te identificirati prateda ograničenja bududeg razvoja;

    Osmisliti model kako raspoložive resurse primjereno turistički valorizirati i plasirati kao prepoznatljiv i konkurentan turistički proizvod;

    Planirati turizam grada Karlovca uz poštivanja načela održivog razvoja turizma, respektirajudi potencijalne opasnosti koje razvoj turizma može izazvati, odnosno u sam model ugraditi adekvatne instrumente i indikatore kontrole razvoja (pravnu regulativu, prihvatni potencijal, granice prihvatljivih promjena, kodeks ponašanja, indikatore održivosti i sl.);

    Predloženi plan razvoja turizma na području grada Karlovca bit de u funkciji u prvom redu lokalne zajednice – u unaprjeđenju kvalitete njihova života i rasta blagostanja.

    Implementacijom Strategije potrebno je unaprijediti ukupnu turističku ponudu grada Karlovca, odnosno valorizirati raspoložive resurse uvažavajudi načela održivog razvoja i sve mjere zaštite prostora.

    Održivi razvoj turizma treba iznadi modele da se dio sredstava koja se akumuliraju razvojem turizma vrate na određeni način u svrhu konzerviranja i zaštite prirode i kulturnih resursa. Takvi mehanizmi trebaju biti inkorporirani u razvojne planove, no problem je pronadi način da takve aktivnosti zažive u praksi i to je jedan od izazova i zadataka ove Strategije. Pristup Razvoj turizma u turističkim destinacijama zahtijeva pomno planiranje i kontrolu njegova razvoja i učinaka na prirodne resurse, ali i na atraktivnu kulturno-povijesnu baštinu te na lokalno stanovništvo koje živi na tom području. Pri planiranju razvoja turizma uvažit de se obilježja ciljanog tržišta, odnosno iskustva o zahtjevima i obilježjima turista koji posjeduju destinacije poput grada Karlovca. Također de se voditi računa o diferencijaciji sadržaja i aktivnosti za dvije ključne skupine posjetitelja:

    Turiste

    Izletnike

    Metodologija

    Suvremena metodologija izučavanja razvoja turizma namede istodobno uvažavanje trendova na svjetskom turističkom tržištu, specifičnosti lokalne situacije i stavova lokalnog stanovništva prema razvoju turizma te na tim osnovama definira pravce i strategiju razvoja. Područje grada Karlovca smatra se jedinstvenom i samostalnom destinacijom turista usmjerenih k očuvanim prirodnim resursima, atraktivnom kulturno-povijesnom baštinom i raznim događanjima.

    Priroda istraživanja namede potrebu polaska od povijesne metode kako bi se došlo do ocjene dostignutog stupnja razvoja. Pri tome de se koristiti suvremena znanstvena i stručna literatura, a

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    9

    istraživanjima na terenu ispitat de se mogudnosti praktične provedbe tih postavki. Tijekom istraživanja i izrade Strategije primjenjivat de se metode analize i sinteze, metode apstrakcije i konkretizacije, metode indukcije i dedukcije, metoda komparacije, metoda uzoraka, metoda generalizacije i specijalizacije. Uporabit de se uobičajeni metodološki instrumentarij na način da de se desk istraživanja temeljiti na raspoloživoj dokumentaciji u koncipiranju relevantnih sadržaja Strategije, a terenski istraživački rad na provjerenim metodama i tehnikama.

    Analizom postojedeg stanja turističkih resursa i (potencijalnih) atrakcija, kao i drugih pretpostavki razvoja turizma, koristit de se induktivna metoda za donošenje sudova o problematici razvoja turizma na području grada Karlovca. U obradi rezultata istraživanja, a na temelju javnih rasprava s dionicima na terenu, primijenit de se logički i analitički postupak analize i sinteze, apstrakcije i generalizacije u otkrivanju zakonitosti ponašanja svih segmenata značajnih za razvoj turizma ove destinacije. U realizaciji postavljenih zadataka koristit de se prednosti:

    timskog rada i multidisciplinarnost pristupa, pri čemu de se koristiti teorijska polazišta i rezultati terenskih i drugih izvornih istraživanja koje de članovi tima sustavno provoditi, a značajna su za prilagođavanje turističke ponude ciljanim zahtjevima turističke potražnje;

    sustavnog pristupa, kako od posebnog k opdem, tako i od nižeg k višem (tj. od elemenata relevantnih za konkretne poslovne subjekte, preko zahtjeva pojedinih lokaliteta, do turističke destinacije kao cjeline);

    uopdavanja posebnosti, a radi izgradnje koncepcije jedinstva različitosti (s namjerom stvaranja prepoznatljivog turističkog proizvoda ove izuzetne i zahtjevne turističke destinacije);

    usporedbe s destinacijama sličnih obilježja, koje mogu biti relevantne pri ocjeni upotrebe raspoloživih resursa;

    kontinuiranog testiranja rezultata istraživanja, odnosno pojedinih tematskih cjelina;

    kontrole kroz ugradnju sustava monitoringa, a radi kontinuiranog testiranja rezultata primjene Strategije u praksi s polazišta potreba i interesa svih zainteresiranih u lokalnoj zajednici, posebice lokalnih stanovnika, što treba biti uvjet i svrha njegove praktične provedbe;

    Izrada i primjena ove Strategije usmjerena je na pružanje jasne i realne slike o mogudnostima rješavanja niza otvorenih pitanja turističkog razvoja područja grada Karlovca, pri čemu je naglasak na poštivanju ključnih strateških pitanja održivog razvoja i na sinergijskom učinku djelovanja svih zainteresiranih tijekom njegove provedbe u praksi. Iz navedene metodologije, ciljeva istraživanja i pristupa istraživanja namede se sljededi sadržaj dokumenta. U drugom poglavlju daje se pregled nadređenih strateških dokumenata te pregled prostorno-planske dokumentacije grada Karlovca – Prostornog plana uređenja grada Karlovca te Generalnog urbanističkog plana grada Karlovca. Trede poglavlje obrađuje ukratko osnovne značajke grada, uz sažeti pregled resursne osnove te analizu smještajnih kapaciteta grada Karlovca. U četvrtom poglavlju predstavljena je analiza turističkog prometa na području grada Karlovca, s detaljnijim osvrtom na emitivna turistička tržišta, a nastavlja se s analizom dionika. Pokušalo se dati i osnovni pregled analize stanja glavnih ''turističkih zona'' grada koje de se kasnije uglavnom odrediti kao baza za projekte diferencijacije grada. Nadalje se daje detaljni pregled svih provedenih anketiranja turista i građana čiji rezultati su poslužili za SWOT analizu i korelaciju predloženih projekata u šestom poglavlju. Nastavlja se SWOT analizom turizma grada, koja je izrađivana u razdoblju od studenog 2011. godine do kraja siječnja 2012. godine. Poglavlje završava analizom okruženja.

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    10

    Peto poglavlje nudi razvojni model turizma grada, uključujudi ciljeve razvoja turizma i matricu turističkih proizvoda grada, te se nastavlja šestim poglavljem koje sadrži projekte diferencijacije turizma grada i popis prijedloga značajnih razvojnih projekata za turizam. Šesto poglavlje završava uputama za uspostavljanje baze projektnih ideja na području turizma. U sedmom poglavlju daju se smjernice za izradu strateških marketinških planova te se preporučuje izrada istih za četverogodišnja razdoblja. Osmo poglavlje sadrži smjernice za provedbu strategije, kao i prijedloge edukativnih aktivnosti. U devetom poglavlju navode se indikatori za pradenje razvoja turizma i plan uspostave kontrole provedbe dokumenta. Dodaci na samom kraju sadrže sažetke ostalih dokumenata i inicijativa čije je proučavanje bilo dio procesa analize stanja.

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    11

    2 POLAZIŠTA IZRADE STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA

    U ovom poglavlju daje se sažetak nadređenih strateških dokumenata: Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2010.-2014., Strateški plan Ministarstva turizma za razdoblje 2011.-2013., Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011.-2013., Strategija za razvoj ljudskih potencijala Karlovačke županije 2011.-2013. te Strateške smjernice za razvoj turizma grada Karlovca 2011.-2014. godine.

    Poglavlje završava pregledom prostorno-planske dokumentacije grada Karlovca koja je nužna za planiranje ključnih projekata u bududnosti.

    2.1 NADREĐENI STRATEŠKI DOKUMENTI

    U vrijeme izrade ovog dokumenta ključni nadređeni dokument – Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske – još je u izradi. Temeljem odluke projektnog tima i nadzornog odbora projekta, u poglavlju 9 predvidjet de se mogudnost prilagodbe ovog plana nacionalnoj strategiji kada ona bude donesena.

    2.1.1 Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2010.-2014.

    Radi se o dokumentu naručitelja Hrvatske turističke zajednice, a izradili su ga "THR-International Tourism Consultants" iz Barcelone i "Horwath Consulting" iz Zagreba. Prema dokumentu, dugoročna marketinška vizija hrvatskog turizma tijekom navedenog razdoblja je sljededa: postati jedna od 5 najjačih europskih destinacija životnog stila, utemeljenih na doživljaju. Ostvarenjem definirane vizije hrvatska turistička industrija postidi de glavni cilj za bududnost: povedati prihode od turizma i, sukladno tome, pozitivno utjecati na prosperitet hrvatskih ljudi.

    Strateški marketinški plan hrvatskog turizma metodologijom razvrstava hrvatske proizvode u šest kategorija, i to: sunce i more, nautika, sastanci, kultura i touring, ruralni/kontinentalni turizam, vino i gastronomija. Ključna pitanja koja de utjecati na budude marketinške napore pojedinih turističkih regija (klastera) povezuju tri osnovna područja:

    1. Smještaj – novi hotelski i višenamjenski projekti (obala i kontinent) pozitivno de promijeniti percepciju određenih destinacija; novi zakon o turističkim zemljištima ubrzat de odluke vlasnika o ulaganju u nekretnine ili o njihovoj prodaji; inicijativa za razvitak ruralnog smještaja u svim regijama; ukupna transformacija privatnog smještaja usmjerena prema standardiziranoj i kategoriziranoj ponudi.

    2. Turistička infrastruktura – ulaganje u turističku infrastrukturu, tj. u elemente kao što su kulturni objekti, rekreacijski objekti i očuvanje baštine, može imati bitan pozitivan utjecaj na turistički razvoj klastera. Gospodarski doprinos događanja, centara za posjetitelje, informativnih centara, sportskih objekata itd. povedava korist za zajednicu kroz produljenje boravka i povedanje potrošnje u lokalnim zajednicama.

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    12

    3. Upravljanje – glavno pitanje bit de stvaranje posve novog odnosa suradnje između regionalnih turističkih zajednica i regionalnih javnih subjekata te poboljšanje suradnje između nositelja turističke industrije putem klubova proizvoda i zajedničkih marketinških kampanja.

    Dokument definira 10 turističkih regija/klastera: Slavonija, središnja Hrvatska, grad Zagreb, Lika-Karlovac, Kvarner, Istra, Dalmacija- Zadar, Dalmacija-Šibenik, Dalmacija-Split, Dalmacija-Dubrovnik.

    Slika 1: Turističke regije Hrvatske

    Izvor: Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2010.-2014., str. 33

    Regija (klaster) Lika – Karlovac

    Klaster pokriva područje 2 županije, Karlovačke i Ličko-senjske, te broji 195.464 stanovnika s prosječnom gustodom naseljenosti od 21,8 stanovnika na kvadratni kilometar. U području klastera nalazi se šest gradova s preko 5.000 stanovnika: Karlovac, Duga Resa, Ogulin, Otočac, Gospid i Senj. Kopnena površina klastera je 8.972 km2, dok je teritorijalnog mora 4.581 km2. Klima ima raspon od kontinentalne klime s vrudim i suhim ljetima te hladnim i vlažnim zimama na sjevernom dijelu, preko planinske klime sa svježim ljetima i hladnim zimama uz puno snijega u središnjem dijelu, do mediteranske klime s vrudim i suhim ljetima te blagim i vlažnim zimama u područjima uz more. U svome sastavu klaster ima 3 nacionalna parka (NP Plitvička jezera, NP Sjeverni Velebit, NP Paklenica) i 3 parka prirode ( PP Velebit, PP Žumberak i PP Plješivica).

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    13

    Strategija klastera

    A. Glavni i operativni ciljevi

    1. Stvaranje novog turističkog proizvoda / DMK inicijativa

    poboljšanje postojedeg portfelja proizvoda s identifikacijom i kreiranjem novih proizvoda doživljaja (raznolikost proizvoda specijalnih niša, npr. programi stila života)

    pokretanje programa/inicijative stvaranja desetaka DMK-a kroz blisku suradnju s lokalnim agencijama

    pokretanje programa i motivacijskih radionica s ciljem stvaranja novih proizvoda i doživljaja

    2. Profesionalan razvoj i edukacija ljudskih resursa

    razviti strategiju poticanja tržišta rada, usmjerenu na struke potrebne u turizmu

    razviti program koji potiče poslodavce na primjenu najboljih iskustvenih praksi u vođenju ljudskih potencijala radi zadržavanja i adekvatnog osposobljavanja djelatnika u turizmu

    proširiti partnerstvo s javnim i privatnim obrazovnim institucijama radi razvoja formalnih i neformalnih programa osposobljavanja

    3. Stvaranje i afirmacija brenda pod jedinstvenom marketinškom platformom (DMO)

    razvoj strategije za brend klastera s uključenom artikulacijom brenda, vizualizacijom i provedbom

    promocija korištenja brenda u svim promidžbenim materijalima namijenjenima struci

    promocija i poboljšanje snage i vrijednosti brenda klastera

    B. Ključna načela

    1. Smještaj

    daljnja proliferacija ruralnog smještaja (uzevši u obzir količinu, tip i kvalitetu) kroz renoviranje tradicionalnih kuda i dodatno uvođenje novih ležajeva u svim dijelovima klastera

    novi greenfield hotelski projekti kao i neki brownfield projekti, što de donijeti rast kvantitete i kvalitete (visoke vrijednosti) hotelskim ležajevima, s naglaskom na male i obiteljske hotele

    unaprjeđenje proizvoda kampinga

    dodatni razvoj "budžet" tipa smještaja, npr. motela, pansiona, hostela (posebice oko glavnih prometnih ruta u kontinentalnom dijelu)

    definiranje i stvaranje nekoliko parkirališta unutar granica klastera za organizirani smještaj kamp-kudica ili kuda na kotačima s pružanjem mogudnosti prenodišta i javnog prijevoza ili lokalnih linija do najbližih turističkih atrakcija

    2. Turistička infrastruktura

    interpretacijski centri diljem klastera (o prirodnim ljepotama, nasljeđu, gastronomskoj ponudi), odnosno stvaranje sustava interpretacije diljem klastera

    informativni centri za posjetitelje (sezonski) na glavnim rutama autoceste/magistralnih cesta

    dodatni razvoj i poboljšanje vinskih/biciklističkih ruta, šetnica

    konzervatorski radovi, oprema za davanje turističkih informacija i promicanje kulturnih vrijednosti i nasljeđa

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    14

    poboljšanje i daljnji razvoj sportske infrastrukture

    muzeji i galerije, nadogradnje i modernizacija

    C. Brendiranje/strategija pozicioniranja

    Za ovaj novi klaster najvažnije je da se od početka marketinškog planiranja proces brendiranja i strategija pozicioniranja odvijaju koordinirano, kao temeljni stupovi vrijednosnog prijedloga i diferencijacije ovog klastera (uzevši u obzir i preporuke u Master planu turizma za Karlovačku i Ličko-senjsku županiju te ulazne podatke s regionalnih radionica). Naravno, konačna je odluka na lokalnim nositeljima turističkog razvoja da se slože oko konačnog ishoda brendiranja kroz usku suradnju s profesionalcima u brendiranju. Preporuke za pozicioniranje/brendiranje klastera Lika – Karlovac su sljedede:

    Pozicioniranje: Lika – Karlovac – "Zona aktivnosti", "Zeleno srce Hrvatske"

    Imidž: Točka susreta mora i kontinenta

    Diferencijacija: Očuvani prirodni okoliš

    Vrijednosti: Atraktivni krajolici i vidici

    Zdrav stil života uz izniman prirodni okoliš

    Kulturno i poučno

    D. Strategija portfelja proizvoda

    Sadašnji portfelj proizvoda je podijeljen između obalnog područja (uglavnom sunce i more) i kontinentalnog dijela koji se uglavnom usredotočuje na ekskurzije/razgledavanje prirode i aktivnosti povezane s prirodom (bez ostvarenja značajnijeg broja nodenja). Glavni napori u sljededem periodu bi se trebali usredotočiti na pokušaj da se turiste na proputovanju, ''goste na jedan dan'', pretvori u turistička nodenja te da se stvore deseci novih razloga za privlačenje gostiju na višednevni ostanak u regiji.

    E. Strategija određivanja ciljeva

    Bududi da je ovo glavni "tranzitni" klaster u Hrvatskoj, očekuje se da može privudi različite ciljane skupine gostiju, no važno je usredotočiti se na one koji de donijeti više nodenja, kao i jačati ekonomski učinak turizma u ovoj regiji. Za priobalni dio također se očekuje vedi prihod tijekom sezone. Zbog činjenice da u ovom klasteru postoji mnogo prirodnih i drugih resursa i atrakcija, vrlo je važno usredotočiti marketinške napore na ciljane skupine koje mogu tim činjenicama biti motivirane, tj. iste ih mogu privudi (što de pridonijeti zadovoljstvu posjetom te kreirati imidž i potaknuti osobne preporuke).

    F. Geo strategija

    U zadnjih nekoliko godina se struktura tržišta u klasteru Lika – Karlovac nije mnogo izmijenila zbog velikog utjecaja obalnog dijela i vedeg broja gostiju s određenih tržišta. Domade tržište de zadržati stabilan udio od 15% ukupnog udjela u turizmu, iako u dosadašnje vrijeme strana tržišta ostvaruju

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    15

    sve vedi udio. Ovo se događa uslijed povedanog istraživanja kontinentalnih dijelova klastera zbog dobre cestovne povezanosti.

    2.1.2 Strateški plan minastarstva turizma za razdoblje 2011.-2013.

    Dokument definira viziju: ojačati ulogu turizma kao pokretača ukupnog hrvatskog gospodarstva i tako pridonijeti gospodarskom rastu RH i blagostanju njenih građana. Kao opdi cilj definirano je pozicioniranje Hrvatske kao jedne od vodedih europskih turističkih destinacija. U opisu navodi se kako ''je potrebno izraditi i operativne master planove razvoja turizma nižeg ustroja, izrada tih planova osigurava i participaciju lokalnog stanovništva i institucija u promišljanju vlastitog turističkog razvoja.“1

    Posebni ciljevi:

    1. Razvoj turističkog sektora 2. Učinkovita promocija turističkog proizvoda i usluga

    Definirani načini ostvarivanja cilja ''Razvoj turističkog sektora'':

    razvoj malog i srednjeg poduzetništva u turizmu

    razvoj kadrova u turizmu

    stvaranje uvjeta za kvalitetan i siguran boravak turista

    razvoj u turistički nedovoljno razvijenim područjima

    Definirani načini ostvarivanja cilja ''Učinkovita promocija'':

    unaprjeđenje kvalitete djelovanja HTZ-a i sustava turističkih zajednica

    promocija hrvatskih turističkih odredišta

    Za svaki od postavljenih programa određeni su pokazatelji rezultata i indikatori za pradenje ostvarivanja cilja, a paralelno ih prate natječaji koje Ministarstvo raspisuje svake godine.

    Kod programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva u turizmu za Karlovac su važne potpore za obnovu starih tradicijskih kuda i objekata s dodatnim sadržajima, poticanje povedanja broja objekata i broja smještajnih jedinica više kategorije, te kod programa za stvaranje uvjeta za kvalitetan boravak turista poticanje povedanja objekata više kategorije (4 i 5 zvjezdica).

    Za program razvoja turizma u turistički nedovoljno razvijenim područjima (grad Karlovac još uvijek se ubraja u takva područja) važne su potpore za povedanje broja turističkih seoskih gospodarstava, odnosno povedanje njihovih smještajnih kapaciteta.

    1 Strateški plan Ministarstva turizma za razdoblje 2011.-2013., str.2.

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    16

    2.1.3 Ţupanijska razvojna strategija Karlovačke ţupanije 2011.-2013.2

    CILJ, SVRHA I OKVIR IZRADE ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

    Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011. - 2013. (u daljnjem tekstu: ŽRS) planski je dokument politike regionalnog razvoja kojim se određuju osnovni smjerovi razvoja Županije usuglašeni s ciljevima i prioritetima Strategije regionalnog razvoja RH, kao i drugim županijskim i nacionalnim strateškim razvojnim dokumentima te onima na razini EU-a. ŽRS donosi jedinica područne (regionalne) samouprave sukladno odredbama Zakona o regionalnom razvoju (NN 153/09), Pravilnika o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (NN 53/10) i Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.-2013., poštujudi jedno od temeljenih načela politike regionalnog razvoja: načelo partnerstva i suradnje između javnog, privatnog i civilnog sektora.

    Ciljevi ŽRS-a su:

    postidi konsenzus o razvojnim potrebama Županije među svim relevantnim dionicima;

    pridonijeti ispunjenju zajedničkih strateških ciljeva u suradnji s drugim županijama te poboljšati prekograničnu, transnacionalnu i međuregionalnu suradnju;

    utvrditi osnovne smjernice za izradu indikativne liste razvojnih projekata;

    utvrditi osnovni okvir za lokalne razvojne planove i projekte JLS-a. Svrha izrade ŽRS-a je utvrđivanje realnih, sveobuhvatnih, prihvatljivih i mjerljivih ciljeva, prioriteta, mjera i projekata te uspostava sustava za provedbu i pradenje kako bi se međusektorskim pristupom svi raspoloživi resursi usmjerili na postizanje održivoga društveno-gospodarskoga razvoja Županije.

    ANALIZA – OCJENA STANJA - TURIZAM U KARLOVAČKOJ ŽUPANIJI

    U kontinentalnom dijelu Hrvatske, ukoliko izuzmemo grad Zagreb kao posebnu turističku destinaciju, brojem dolazaka i ostvarenih nodenja u 2009. godini prednjači Karlovačka županija, kao najjača destinacija kontinentalnog turizma u Hrvatskoj.

    Iz podataka za 2009. godinu proizlazi da je, nakon godina rasta dolazaka turista, došlo do smanjenja broja turista u kontinentalnim županijama, ne samo u Karlovačkoj županiji, ved i u svim ostalima, osim Zagrebačke i Požeško-slavonske županije.

    Kada se promatra ostvarenje broja nodenja turista u vremenskom razdoblju 2005.-2009., vidljiv je uzlazni trend rasta ostvarenih nodenja zaključno s 2008. godinom, s obzirom da su se prvi znakovi svjetske gospodarske krize i recesije pojavili upravo tijekom iste godine i imali su određeni utjecaj na turistička putovanja i ukupno ostvarena nodenja.

    Ved sljededa 2009. godina negativno se odrazila na rezultate turističke industrije, ne samo na Jadranu, ved i na kontinentu, što je u konačnici rezultiralo padom broja ostvarenih nodenja u skoro svim kontinentalnim županijama. Iz podataka za 2009. godinu proizlazi da je najjača turistička destinacija opdina Rakovica, koja je ostvarila ukupno 103.660 dolazaka (64,27%) te 157.784 nodenja (58,56 %) od ukupnog broja nodenja ostvarenih u Karlovačkoj županiji.

    2 Izvod iz dokumenta za područje turizma

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    17

    Ukupno je na području Karlovačke županije zabilježeno skoro svako četvrto nodenje (22,25% od ukupnog broja nodenja) u kontinentalnom dijelu Hrvatske (bez grada Zagreba), koji uz Karlovačku županiju obuhvada još 12 županija. Ono što i dalje zabrinjava jest dužina boravka turista u Karlovačkoj županiji. Ona, naime, u prosjeku iznosi 1,67 dana, što sasvim sigurno ne zadovoljava turistički sektor.

    Prema podacima iz 2009. godine uočljiv je pad u broju ostvarenih dolazaka i broju nodenja. Više je razloga za ovakav rezultat – jedan od bitnih, a koji je ved 2003. godine bio sadržan u pretpostavkama za daljnji razvoj turizma, jest i dovršenje modernih autocesta koje prolaze kroz županiju i koje su velik dio turista preusmjerile s dotadašnjih državnih cesta (prema Rijeci i prema Splitu) na novoizgrađene prometnice. Drugi značajni ograničavajudi čimbenik daljnjeg rasta i razvoja turističkog sektora su nedostatni smještajni kapaciteti u takozvanim ''čvrstim'' objektima, odnosno hotelima i hotelskim naseljima te svim vrstama objekata iz navedene kategorije.

    Strateški cilj 1

    Oživljavanje ruralnog prostora i uravnotežen razvoj svih područja Županije

    Strateški cilj 2

    Konkurentno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i infrastrukture

    Strateški cilj 3

    Jačanje ljudskih resursa i strateško planiranje razvoja

    Strateški cilj 4

    Održivo upravljanje okolišem i prirodnim resursima i kulturnom baštinom

    ŽRS-om Karlovačke županije određuju se strateški ciljevi kojima se, stvaranjem uvjeta za jačanje konkurentnosti i realizaciju razvojnih potencijala, nastoji ostvariti održiv društveno-gospodarski razvoj svih dijelova Županije. Strateški ciljevi usklađeni su s određenim ciljevima u Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske i drugim planskim dokumentima Županije, a temelje se na Analizi/ocjeni stanja razvoja i SWOT analizi Karlovačke županije.

    Strateški cilj 1

    Oživljavanje ruralnog prostora i uravnotežen razvoj svih područja Županije

    Svrha je strateškog cilja 1 da se na svim područjima Županije stvore uvjeti koji de svima omoguditi realizaciju vlastitih potencijala. Posebno se naglašava potreba oživljavanja ruralnog prostora poradi iskorištavanja specifičnih razvojnih potencijala i smanjivanja depopulacije tih područja.

    VIZIJA

    Županija razvijene poduzetničke klime i gospodarstva,

    kvalitetnih ljudskih resursa, održivog razvoja

    i kvalitetnog življenja.

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    18

    Strateški cilj 2

    Konkurentno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i infrastrukture

    Županija svoj gospodarski razvoj temelji na multisektorskom pristupu, odnosno na prerađivačkoj industriji usmjerenoj izvozu, obrtničkoj tradiciji te razvijanju poljoprivrednog i turističkog sektora. Ostvarenje ovog cilja podrazumijeva pojačano ulaganje u ljudske resurse, usklađivanje gospodarskog i obrazovnog sustava, razvoj poduzetničke klime i povedanu razinu ulaganja u nove tehnologije, istraživanje i razvoj. Postojeda dobra prometna povezanost ruralnih i urbanih područja predstavlja dobru osnovu za daljnji razvoj zastarjele i nerazvijene cestovne i željezničke infrastrukture, što je preduvjet postizanju uravnoteženog razvoja svih područja Županije. Suvremeni razvojni trendovi i način življenja zahtijevaju dodatna ulaganja u izgradnju neadekvatne i nedovoljno izgrađene komunalne infrastrukture, posebice sustava vodoopskrbe, odvodnje i gospodarenja otpadom. Kvalitetna i uređena poslovna infrastruktura jedna je od bitnih pretpostavki za razvoj gospodarstva.

    PRIORITETI I MJERE ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE

    Strateški cilj 1

    Oživljavanje ruralnog prostora i uravnotežen razvoj svih područja Županije

    PRIORITET

    1. Razvoj ruralnog prostora

    MJERE

    1. Programi poticanja razvoja ruralnog prostora i prostornog planiranja

    2. Izjednačavanje kvalitete života ruralnih područja u odnosu na urbana područja i zaustavljanje procesa depopulacije

    3. Valorizacija i unaprjeđenje autohtonih poljoprivrednih i turističkih proizvoda i usluga

    4. Restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednih gospodarstava i poslovnih subjekata na ruralnom području

    5. Primjena LEADER pristupa

    PRIORITET

    5. Razvoj ruralnog turizma

    MJERE

    1. Usmjeravanje, informiranje i educiranje poljoprivrednika

    2. Diversifikacija gospodarskih djelatnosti i izvora dohotka na ruralnom prostoru

    3. Poticanje i revitalizacija tradicijskih obrta

    4. Razvoj turističke infrastrukture na ruralnom prostoru

    5. Poticanje malog obiteljskog poduzetništva u turizmu

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    19

    Strateški cilj 2

    Konkurentno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i infrastrukture

    PRIORITET

    4. Unaprjeđenje turističke ponude

    MJERE

    1. Razvoj selektivnih oblika turizma

    2. Poboljšanje postojedih i osmišljavanje novih turističkih proizvoda

    3. Komuniciranje imidža i prodor na emitivna tržišta

    4. Prodaja turističkih usluga

    5. Unaprjeđenje destinacijskog menadžmenta i informacijskog sustava

    PRIORITET

    5. Razvoj infrastrukture

    MJERE

    1. Razvoj prometnica na glavnim županijskim prometnim pravcima

    2. Razvoj komunalne infrastrukture

    3. Razvoj energetske infrastrukture

    4. Razvoj poslovne infrastrukture

    5. Razvoj turističke infrastrukture

    2.1.4 Strategija za razvoj ljudskih potencijala Karlovačke ţupanije 2011.-2013.

    Dokument je nastao kao rezultat projekta provođenog od 2009. do 2011. godine sredstvima IPA komponente IV – razvoj ljudskih potencijala. Nositelj projekta bila je Karlovačka županija, a projekt je provodila tematska radna skupina (TRS) od 26 članova. Dokument je u skladu s:

    Europskom strategijom Europe 2020,

    Nacionalnim programom poticanja zapošljavanja Republike Hrvatske,

    Operativnim programom za razvoj ljudskih potencijala RH,

    Strategijom razvoja Karlovačke županije.

    Dokument sadrži analizu stanja, SWOT analizu, europske i nacionalne smjernice za izradu strategije razvoja ljudskih potencijala, viziju, misiju i prioritete.

    Prioriteti:

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    20

    1) Otvaranje radnih mjesta kroz promicanje i poticanje poduzetništva te povedanja konkurentnosti lokalnog gospodarstva

    2) Usklađenost znanja i kompetencija radne snage s potrebama na tržištu rada kroz cjeloživotno učenje i povedanje zapošljivosti

    3) Promicanje i poticanje jednakih mogudnosti za sve skupine u pristupu na tržište rada

    Svaki prioritet sadrži mjere i aktivnosti za postizanje zadanih ciljeva. Na kraju dokumenta nalazi se i baza projektnih ideja iz područja razvoja ljudskih potencijala.

    2.1.5 Strateške smjernice razvoja turizma grada Karlovca 2011.-2014.

    Dokument je usvojen na Skupštini Turističke zajednice grada Karlovca u prosincu 2010. godine te je poslužio kao temelj za izradu strategije razvoja turizma. Izradio ga je Turistički ured u suradnji s konzultantom tvrtke Inmark iz Karlovca. Izradi Strateških smjernica pristupilo se iz razloga nepostojanja planskih dokumenata za razvoj turizma na području Karlovca, a iz potrebe za osloncem pri planiranju aktivnosti Turističke zajednice grada Karlovca. Sadrži viziju, misiju i strateške ciljeve, analizu stanja, SWOT analizu, segmentaciju i ciljna tržišta, pozicioniranje, strateške prioritete i smjernice za upravljanje ljudskim resursima.

    VIZIJA: Grad Karlovac je 2030. godine drugi grad poslije Zagreba u kontinentalnoj Hrvatskoj u kategoriji turizma doživljaja.

    MISIJA: Grad Karlovac osigurava kvalitetne uvjete za trajni boravak svojih građana, a posjetiteljima omogudava zadovoljstvo kroz posebnost turističke ponude temeljene na jedinstvenim prirodnim i kulturnim resursima.

    STRATEŠKI CILJEVI:

    povedanje broja nodenja (2014. – 37.000 nodenja)

    povedanje smještajnih kapaciteta (2014. povedanje od 20% u odnosu na 2010. – 395 postelja)

    povedanje prosječne duljine boravka turista (s 1,68 dana 2010. na 1,8 dana 2014.)

    povedanje direktnih prihoda od turizma obveznika poreza na dobit (2014. – najmanje 50 milijuna kuna)

    povedanje postotnog udjela ukupnih direktnih prihoda od turizma u ukupnim prihodima gospodarstva grada (2014. – 0,9%)

    Dokument sadrži i dodatak ''Okvir za operativni plan za 2011.'' koji zapravo daje analizu stanja projekata i projektnih ideja po prioritetima:

    Prioritet 1: prodor na emitivna tržišta

    Prioritet 2: razvoj novih proizvoda, dorada postojedih i pratedi projekti

    Prioritet 3: komuniciranje imidža grada

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    21

    Prioritet 4: prodaja turističkih usluga

    Navedeni su mogudi nositelji pojedinih projekata te se pokušalo odrediti vrijeme provedbe. Ovaj dodatak je prikaz mogudeg izgleda budude baze projektnih ideja.

    2.2 PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA

    2.2.1 Prostorni plan ureĎenja grada Karlovca3

    U polazištima navedeno je da se posebna pažnja treba posvetiti očuvanju stajadih, tekudih i podzemnih voda od zagađenja jer se ta voda koristi ili može koristiti kao pitka i tehnološka voda za potrebe stanovnika, životinja, poljodjelskih kultura i industrije na ovom i znatno širem području, a služi i u rekreacijsko-turističke svrhe.

    Treba podržavati na čitavom području grada Karlovca takve programe gospodarskog razvitka raznih usmjerenja (poljodjelstvo, stočarstvo, industrija, građevinarstvo, obrt, promet, turizam, rekreacija, razne usluge i sl.) među kojima su najpoželjnije brojne manje poduzetničke inicijative najviše vezane za vrijednosti i pogodnosti ovog prostora, za njegove komparativne prednosti, uključujudi i graničarsko gospodarstvo koje de se uklopiti u prirodni i kultivirani ambijent prema načelima održivog razvoja te voditi računa o usklađenom razvoju i uređenju prostora.

    Prostorno razvojne i resursne značajke

    Grad Karlovac nalazi se u najrazvijenijem području Hrvatske, čiju prostorno razvojnu strukturu obilježava Zagreb, s međunarodnim funkcijama, prsten gradova srednje veličine te mreža malih gradova kao osnova za unaprjeđenje prostorno-razvojne strukture policentričnog tipa. Kako je Karlovac ujedno i središte županije, njegovo utjecajno područje obuhvada cijelo njeno područje. Istovremeno je Karlovac pod značajnim gravitacijskim utjecajem Zagreba kao državnog razvojnog središta.

    Karlovac, urbano središte dominantne kulturno-povijesne fizionomije i ujednačenog razvitka, omogudavat de prostorno uređenje i poticati razvitak djelatnosti :

    - u kojima se najbolje valorizira ljudski potencijal – sustavno usvajanje, razvijanje i primjena znanja;

    - u kojima se lokacijske, zemljopisno-prometne, energetske i druge pogodnosti mogu najbolje iskoristiti;

    - koje nisu u suprotnosti sa zaštitom okoliša;

    - koje racionalno koriste (vrijedan) prostor, što isključuje gradnju velikih skladišta, distributivnih centara i dr., koje treba usmjeriti u bliži prostor izvan grada;

    - koje su usmjerene na poduzetničko korištenje inovacija;

    - koje su zasnovane na modernim sektorima, temeljenim na novim tehnologijama i sektoru usluga;

    - koje ne izazivaju veliki priljev stanovništva i time prazne okolna područja;

    3 Ovdje se daje izvod iz cjelokupnog dokumenta za područje turizma

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    22

    - koje imaju obilježja regionalne posebnosti, tj. tradicionalni karlovački proizvod ili uslugu.

    Planska usmjerenja odnose se na očuvanje prirodnog okoliša grada u rekreacijskoj funkciji, razvitak kontinentalnog turizma vezanog za kulturnu baštinu (dvorci) te na gospodarsko-prometne funkcije grada Karlovca.

    CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

    Prostornim uređenjem osigurava se racionalno i svrsishodno gospodarenje, zaštita i upravljanje prostorom grada, kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom.

    Prostornim planom uređenja grada potrebno je definirati ciljeve prostornog uređenja kroz značaj i posebnosti prostora, mogudnosti i ograničenja razvoja prostorno-gospodarske strukture grada i njegovih dijelova te utvrditi koncepciju bududeg prostornog uređenja.

    Cilj je ovog plana prostorno usklađivanje svih aktivnosti i procesa te održavanje i razvijanje povoljnih uvjeta za život i rad ljudi na prostoru opdine, raspored i razvoj naselja, prometa i djelatnosti, uz usvajanje svih specifičnosti (fizičkih, bioloških, demografskih, ekoloških, socioloških itd.) razvoja koji su značajni za čovjeka i zajednicu.

    Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja

    Odabir prostorno razvojne strukture

    Okolina, svi prirodni i radom stvoreni obnovljivi i neobnovljivi resursi znače osnovnu kvalitetu življenja, stoga se ne može dopustiti nekontrolirano rasipanje neobnovljivih i uništavanje obnovljivih resursa. Prostor je relevantan resurs kojim u polaznom momentu bududeg razvoja grad raspolaže.

    Osnovnom namjenom prostora određuju se i osiguravaju prostori (površine) za daljnji razvoj stanovništva, naselja, gospodarskih djelatnosti i infrastrukturnih sustava na način da se očuvaju prirodne datosti.

    Namjena prostora ima izrazito naglašen zaštitni karakter. Prema prirodnoj osnovi određena je tako da se, uz respektiranje potreba koje donosi razvoj, maksimalno očuvaju postojede vrijednosti prirodne osnove.

    Zahvati u prostoru usmjeravaju se prema sljededim relevantnim načelima:

    · tehnološka i organizacijska poboljšanja (gospodarstvo, infrastruktura),

    · korištenje rezervi postojedih struktura za djelatnosti i stanovanje (naselja),

    · prilagođavanje uslužnih i društvenih djelatnosti prostornim ograničenjima (mobilni, disperzirani oblici, planirane dnevne migracije),

    · sanacija područja i mjesta izrazite ugroženosti okoliša,

    · usmjeravanje izgradnje u zone s dovoljnim kapacitetima postojede infrastrukture,

    · rezervacija i ograničeno korištenje prostora potencijalnog razvoja koji se ne može realizirati u predvidivom razdoblju i za koje ne postoji dovoljan stupanj istraženosti.

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    23

    Karakteristike polaznog momenta, naslijeđene teškode i neizvjesnost uvjeta privređivanja namedu definiranje osnovnih pravaca razvoja i strategije razvoja.

    Ciljevi su razvoja u prostoru u funkciji ostvarivanja trajnih ciljeva dugoročnog razvoja i to:

    · optimalnog korištenja prostora uz puno vrednovanje svih dijelova prostora

    · jačanja osnovnih subjekata razvoja kao izvora inicijative

    · promjene odnosa prema prirodnim resursima koja treba rezultirati racionalnim korištenjem obnovljivih i neobnovljivih prirodnih resursa neophodnih za razvoj sadašnjih i bududih generacija

    · osiguranja prostornih uvjeta za ravnomjerniji gospodarski razvoj i razmještaj stanovništva u prostoru grada

    · osiguranja prostornih uvjeta za optimalni razvoj prometnog, vodno-gospodarskog i energetskog sustava u skladu s potrebama gospodarstva i stanovništva, a prema materijalnim mogudnostima države

    · zaštite i oplemenjivanja okoline uz očuvanje prirodne i ekološke ravnoteže.

    U odabiru prostorno-razvojne strukture, s obzirom na prirodne resurse područja te naslijeđeno stanje u prostoru, ključnu ulogu s gledišta korištenja prostora imaju poljoprivreda, šumarstvo, industrija i turizam.

    Kapaciteti i način na koji se razmještaju djelatnosti u područjima ovise o strukturnim obilježjima, krajobraznim značajkama te dosadašnjem opteredenju prostora i okoliša.

    Izuzimaju se zaštidene cjeline na kojima ne vrijede opdi kriteriji lociranja, nego se primjenjuju posebni uvjeti korištenja i zaštite prostora.

    Turizam u ciljevima prostornog razvoja grada Karlovca

    Potrebno je istražiti veličinu, strukturu, specifična obilježja, kvalitetu i kapacitete mogude turističke ponude značajne za razvitak grada Karlovca s obzirom na raspoloživi prostor, njegovu kvalitetu, odnos prema drugim korisnicima prostora, njegovu ulogu inicijatora i jednog od temeljnih pokretača gospodarskog i društvenog razvitka, vezano uz turističku potrošnju. Karlovac u kontinentalnom turističkom području predstavlja turističko središte makroregionalnog značaja.

    · Vode, šume, područja pod specijalnim režimima zaštite te ruralna područja okosnica su bududeg stacionarnog turizma.

    · Naselja i gradsko središte Karlovac posebno, nužno je revalorizirati u kontekstu nadolazedeg trenda tzv. ''turizma gradova'', dok globalnu geoprometnu poziciju valja dugoročno valorizirati kroz intenzivniji razvoj tranzitnog i izletničkog turizma.

    · Razvoj turizma potrebno je integrirati s revitalizacijom kulturnog identiteta.

    · Važno je turistički aktivirati područja pod posebnom namjenom (vrijedni dijelovi prirodne baštine).

    · U okviru načela održivog razvoja cilj je konvertirati prirodna i kulturna dobra u gospodarska dobra, odnosno atrakcijske osnove turističke ponude.

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    24

    · Grad Karlovac djelomično treba razvijati kao turistički grad s naglašenim komponentama kulturnog i tranzitnog turizma.

    · Potrebno je afirmirati lovstvo i ribolovstvo te ostale športske aktivnosti u sklopu turističke ponude (vodeni športovi i kupališta).

    · Bitno je snažnije afirmirati razvitak seoskog turizma.

    · Razvoj turizma treba prilagoditi zaštiti prirodne i kulturne baštine, tj. utvrditi kapacitete turističke ponude do određenog limita, vodedi računa da povedani razvitak turizma ne ugrožava okoliš, ved da su te djelatnosti usklađene u razvoju.

    Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti – turizam

    Turizam je gospodarska grana grada koja se u suvremenom razvitku te djelatnosti proširuje na gotovo sva područja (u smislu prostora) i na sve ostale djelatnosti, odnosno gospodarske grane, te kao takva neprijeporno predstavlja jednu od glavnih okosnica razvitka.

    Iako prostor grada spada u turistički atraktivnije dijelove kontinentalne Hrvatske, a grad Karlovac prema Strategiji i Programu prostornog uređenja Države predstavlja makroregionalno središte kontinentalnog turističkog područja, on je ujedno i jedan od turistički najslabije razvijenih područja.

    Prednost područja zbog izdašnosti turističkih resursa i atrakcija traži da se jače naglasi važnost integriranja prostorno-ekološke, kulturne i prometne politike s globalnom turističkom politikom.

    Suvremeni trendovi turističkog razvoja ukazuju na porast turističkog značaja područja grada Karlovca. Značajke ''novog'' turizma dovele su do bitnih promjena na turističkom tržištu. Turistička potražnja sve se više segmentira i značaj dobivaju tzv. ostale vrste turizma (npr. športsko-rekreacijski, športsko-ribolovni, ronilački, biciklistički, konjički, zeleni turizam, ekološki turizam, baštinski turizam, seoski turizam, kulturni turizam… svi vezani na značajke turističke atrakcijske osnove kojom grad Karlovac raspolaže.) Vizitacijski aspekt turizma dobiva ravnopravni status s onim stacionarnim.

    Bogatstvo prirodnih resursa riječnih tokova, kulturnih i sakralnih objekata, lovišta, kao i geoprometni položaj i blizina Zagreba, komparativne su prednosti prostora grada Karlovca zbog kojih turistička djelatnost na području ima potencijal kao jedna od budude najznačajnijih djelatnosti u razvoju gospodarstva grada Karlovca. Svi oblici tzv. "novog turizma" (lovni, kulturni, poslovni, riječni, tranzitni, seoski, vjerski, izletnički) imaju uvjete na području, međutim ne postoje institucije za osmišljavanje, organizaciju i realizaciju u turizmu.

    Stupanj turistifikacije je stupanj turističke opremljenosti, a podrazumijeva skup značajki bitnih za turističke atrakcije (očuvanost, prezentabilnost, dostupnost javnosti, obilježavanje, turističku interpretaciju, turističku signalizaciju, postojanje informacijskih i/ili promocijskih materijala itd.).

    U okviru spomenute filozofije novog turizma, zatim načela održivog razvitka,

    načela razvitka ruralnog prostora, spoznaje konverzijske sposobnosti održivog

    turizma da prirodna i kulturna, čak i nematerijalna dobra konvertira u

    gospodarska dobra, a da ona pri tom ne gube svoje zaštitne značajke, te

    dakako, bogate i raznovrsne turističke atrakcijske osnove, valja tražiti koncept

    turističke ponude grada Karlovca.

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    25

    Turističko-ugostiteljska djelatnost na području grada Karlovca dostigla je najnižu razinu u zadnjih par desetljeda (opravdano stagniranje odnosi se na lovni turizam; osnovni uzrok za to je visok stupanj miniranosti lovišta).

    Nužan je razvoj osmišljenih turističkih proizvoda koji čini osnovicu za razvoj djelatnosti opdenito. Potrebno je proširenje ponude uvođenjem novih sadržaja.

    Obnova postojedih i uređenje novih smještajnih kapaciteta prioritetni su zadaci. Za to su potrebna značajna kapitalna ulaganja. Uz to, bit de prijeko potrebno osigurati šira i produbljenija organizacijska i upravljačka znanja kao ključne preduvjete dinamiziranja poslovanja turističkog sektora. Samo na toj osnovi mogude je snažnije utjecati na brzi oporavak i razvoj cjelokupnog gospodarstva. Moraju se rješavati infrastrukturni problemi, osigurati i provoditi svekolika zaštita okoliša i krajolika, primjenjivati specifična rješenja pri svakoj turističkoj investiciji, posebno vodedi računa o ograničavajudim demografskim čimbenicima, brižno upravljati turističkim resursima i tako stvarati preduvjete za uspješan razvitak turizma.

    Strateški resurs turizma je visoko vrijedan prostor čija de vrijednost dugoročno rasti. Rijeke, područja pod specijalnim režimima zaštite i ruralna područja okosnica su bududeg stacionarnog turizma. Naselja i gradove posebno nužno je revalorizirati u kontekstu nadolazedeg trenda tzv. ''turizma gradova'', dok globalnu geoprometnu poziciju valja dugoročno valorizirati i kroz intenzivniji razvoj tranzitnog i izletničkog turizma.

    Motiviranjem lokalne zajednice treba stvarati uvjete za poboljšanje ukupnog životnog ambijenta i tako osigurati potreban standard i turizmu i stanovništvu. Zato de se poticati oblici ponude integrirani u ukupnu strukturu prostora-naselja, a samo iznimno formirati izdvojene komplekse.

    Prostorni razmještaj i kapaciteti temelje se na smjernicama Strategije prostornog uređenja i planova prostornog uređenja.

    ODREDBE ZA PROVOĐENJE

    Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti

    Razvoj turizma na području grada Karlovca temeljen je na posebnim dokumentima "Studiji razvoja turizma Karlovačke županije" i "Strateškom marketinškom planu turizma Karlovačke Županije", a s gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u prostoru veže se prvenstveno uz:

    a) Karlovac – povijesni grad sa svojom fortifikacijskom urbanom jezgrom ("Zvijezdom"), "Grad na četiri rijeke" čija prirodna, graditeljska i kulturna baština nije dovoljno korištena u turističke svrhe;

    b) kulturno-povijesne lokalitete na području čitavog grada Karlovca, naročito Stari grad Dubovac;

    c) tokove četiri rijeke koje čine ujedno i glavnu prirodnu atrakciju ovog kraja;

    d) lovna područja;

    e) seoski turizam – ruralna područja prema interesu privatnih poduzetnika;

    f) cijeli niz atraktivnih šumskih, brdskih i brežuljkastih predjela, voda tekudica i akumulacija pogodnih za šport i rekreaciju zbog privlačnosti šetnje, planinarenja, lova i ribolova;

    g) tranzitni turizam kao izraz specifične potrebe turističke potrošnje putnika koji koriste razne pratede sadržaje, i to uglavnom na prometnicama međunarodnog značaja ili državnim prometnicama na kojima se odvija značajniji promet na dulje relacije.

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    26

    2.2.2 Generalni urbanistički plan grada Karlovca(GUP)4

    Polazišta

    GUP grada Karlovca temeljni je dokument uređenja prostora grada. Za njegovu uspješnu izradu i provedbu važno je učešde svih korisnika prostora, a posebice onih koji de biti nositelji razvoja grada – gradske uprave, predstavnika gospodarstva, uglednih građana te stručnih službi.

    Područje grada Karlovca za koje se izrađuje generalni urbanistički plan zauzima površinu od 2.662,30 hektara što iznosi 6,7% površine grada Karlovca (teritorijalno-upravne jedinice kao posebne jedinice lokalne samouprave).

    Pretpostavljen razvoj Karlovca obilježit de nekoliko karakterističnih razdoblja:

    - U prvom razdoblju planskoga razvitka grad Karlovac treba obnoviti i razvijati sekundarne funkcije.

    - Promjene proizvodne gospodarske strukture odvijat de se postupno u drugom razdoblju razvitka grada slijededi opdi trend razvitka europskih gradova u kojima jača značaj prometa, uprave, trgovine i usluga.

    - U tredem razdoblju, a nakon postignutoga gospodarskog napretka, očekuje se intenzivniji razvoj kvartarnih funkcija – kulture, obrazovanja, turizma, rekreacije – a nužno je i uspješnije provoditi mjere zaštite okoliša i kulturnih dobara.

    CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

    Prostornim uređenjem osigurava se racionalno i svrsishodno gospodarenje, zaštita i upravljanje prostorom grada kao posebno vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom. Opdi prostorno-razvojni ciljevi su osnaživanje prostorno-razvojne strukture, povedanje vrijednosti prostora i okoliša, povedanje kakvode življenja, razvoj komunalne infrastrukture te uklapanje u europske razvojne sustave.

    Gospodarsko-razvojni okvir određen je težnjom da se unaprijedi učinkovitost gospodarstva prilagođenog tržišnim uvjetima, ali uz nužno uvažavanje prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti koje se prepoznaju kao prostorni identitet.

    U Prostornom planu uređenja grada Karlovca (PPUG) postavljen je cilj da se zaustavi pretjerani rast županijskoga središta Karlovca, odnosno da se ograniči na 65.000-70.000 stanovnika, te da se potiče rast okolnih prigradskih naselja. U tom je smislu PPUG Grada Karlovca (2002.) smanjio obuhvat GUP-a Karlovca na površinu od 2.662,30 hektara.

    CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA GRADSKOGA ZNAČAJA

    Ciljevi prostornog razvoja gradskoga značaja mogu se iskazati u nekoliko bitnih težnji:

    - ravnomjerno i usklađeno razvijanje cijeloga gradskoga prostora,

    4 Ovdje se daje izvod iz cjelokupnog dokumenta za područje turizma

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    27

    - racionalno korištenje i namjena prostora čuvajudi naslijeđena kulturna dobra, šumske površine te podzemne i nadzemne vode,

    - obnova (revitalizacija) i uređenje povijesnoga gradskog središta (posebice ''Zvijezde''),

    - osigurati zadovoljavajude stambene predjele koji de omoguditi ugodan život u gradu manje gustode i više perivojnih i pejsažnih površina,

    - osigurati prostore za gospodarski razvoj koji de omoguditi održivost gospodarskih ciljeva, ali i sačuvati prepoznatljive vrijednosti gradskog prostora,

    - osigurati zadovoljavajude prostore za javne i društvene namjene koje de unaprijediti gradski prostor ne samo svojom funkcijom, nego i stvarajudi vrijedne i promišljene javne gradske prostore,

    - osigurati potrebne prostore za razvoj turizma, športa i rekreacije, ne samo za stanovnike Karlovca nego i za goste – domade (Zagrepčani i stanovnici drugih obližnjih gradova) i strane (na putu do Jadrana ili s Jadrana),

    ZNAČAJ POSEBNIH FUNKCIJA GRADA

    Značaj posebnih funkcija Karlovca iskazat de se kroz nekoliko urbanistički i prostorno-planski glavnih tema koje ukazuju na značaj posebnih funkcija grada u bududnosti. Te su mogudnosti ovim GUP-om potvrđene i formalno-pravno učvršdene. GUP utvrđuje mogude prostorne scenarije, nudi dugoročnu viziju razvoja grada, ukazuje na nužnu infrastrukturnu opremljenost. Na građanima i gradskoj upravi ostaje da taj scenarij prepoznaju i da ga dalje smišljeno i organizacijski oživotvore u onoj mjeri i onim redom prvovažnosti koji de se pokazati opravdanom.

    Kako bi se grad u bududnosti razvijao skladno i prepoznatljivo, svrsishodno i racionalno, društveno korisno, gospodarski i ekološki održivo te tehnički-infrastrukturno primjereno, nužno je slijediti sljedede smjernice:

    - uvažavanje javnog interesa koji ne smije biti obezvrijeđen privatnim interesima,

    - poštivanje ''prava tredih'', što u urbanističkom smislu podrazumijeva obzirno ponašanje prema svima u bližem i širem okruženju, uz uvažavanje jednakovrijednih prava svih vlasnika nekretnina i svih građana,

    - uvažavanje principa dugoročnog razvoja jer pravo na grad nemaju samo aktualni naraštaji i trenutne političke opcije, ved je grad uvijek bio, grad jest i grad mora osigurati održiv prostor življenja također i svim bududim naraštajima koji ne smiju biti lišeni prostornih ili drugih vrijednosti koje smo nerazborito i sebično potrošili,

    - održivo gospodariti prostorom kao najvrjednijim nacionalnim resursom, vodom i drugim temeljnim vrijednostima grada i njegova pejsažnog okruženja – makar se za održivost morala platiti viša cijena;

    - oživotvorenje urbanističkih planova mora se temeljiti na stručnim principima, ekološki održivim polazištima, na principima ''zdrave pameti'' i razboritosti,

    - provedba urbanističkih zamisli i dokumenata prostornog uređenja mora se temeljiti na jasnoj prostornoj strategiji upravljanja gradom, što podrazumijeva određivanje redoslijeda prvovažnosti pojedinih dijelova grada, pripremu zemljišta za gradnju (projektnu, vlasničko-pravnu, komunalno tehničku i dr.).

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    28

    KARLOVAC – GRAD NA RIJEKAMA I NA VODI

    Često se Karlovcu dodjeljuje epitet grada na četiri rijeke, međutim grad samo djelomice živi na rijekama i samo dijelom ima gradsko lice na rijekama. Tri su karlovačke rijeke u obuhvatu GUP-a: Kupa, Korana i Mrežnica. Grad je samo u središnjem dijelu došao na rijeku Kupu, ali najčešde s okrenutim začeljima. Na Koranu je grad izašao samo u predjelu Vunskoga polja i Vrbanideva perivoja, i to s hotelima i kupalištima. Mrežnica se uopde ne doživljava kao gradska rijeka jer je stanovanje odmaknuto od nje, a u manjem dijelu na obali rijeke smještene su industrijske građevine.

    Generalnim urbanističkim planom žele se afirmirati karlovačke rijeke kao gradske rijeke na način da grad dođe do rijeke i da se rijeke ugrade u gradsko tkivo i svakodnevni život. To se može postidi na sljededi način:

    - uređenjem riječnih obala i pojasa uz rijeke s drvoredima i šetalištima (Korana, Mrežnica, djelomice Kupa);

    - stambenim ulicama s drvoredima ako je stanovanje predviđeno uz rijeku (namjena Z4-d uz obale Kupe);

    - izgradnjom stambenih zgrada s glavnim pročeljima prema rijeci (uz obale Kupe);

    - izgradnjom turističkih, športskih, rekreacijskih i zabavnih građevina i sadržaja s javnim perivojnim i šetališnim prostorima (pretežito uz rijeku Koranu);

    - uvođenjem kanala (makar i na metaforičan način u obliku travnatih depresija) u nova stambena naselja (Drežnik, Hrnetid).

    KARLOVAC – GRAD KULTURE I TURIZMA

    Karlovac posjeduje preduvjete nužne za razvoj kulturnog i rekreacijskog turizma, no turistička je djelatnost tek u začecima i gospodarski je nisko dohodovna. Karlovac treba učiniti gradom kulture i turizma, prepoznatljivim u Hrvatskoj i izvan Hrvatske. To se može postidi stavljanjem u turističku funkciju svih karlovačkih resursa, koji su danas potpuno neiskorišteni, neumreženi i bez uobličene strategije i pokretačkog programa. U kulturno-turističko-gospodarskom smislu treba iskoristiti sljedede:

    - Afirmirati ZVIJEZDU kao renesansno-barokni grad europske prepoznatljivosti koji je danas, nažalost, anoniman i nepoznat - jednako u Hrvatskoj kao i u Europskoj uniji. Neophodna je dugoročna strategija i program obnove i revitalizacije Zvijezde. Preduvjet za pokretački program treba biti Urbanistički plan uređenja (UPU) kojim de se utvrditi svi mjerodavni urbanistički, konzervatorski, arhitektonski, programski, gospodarski, prometni i drugi čimbenici. Afirmacija Zvijezde znači ''brendiranje'' Karlovca u Hrvatskoj, ali i u Europskoj uniji i svijetu, jer malo je gradova koji imaju tako sačuvanu i vizualno dopadljivu renesansno-baroknu jezgru s pejsažnom ovojnicom i rijekama.

    - Učiniti vidljivim, dostupnim i u javnosti prepoznatljivim sve ostale kulturno-povijesne vrijednosti Karlovca koje su potanko navedene i opisane u GUP-u te su određene granice zaštite i uvjeti ponašanja prilikom gradnje i uređenja.

    - Unaprijediti športsko-rekreacijske, kupališne i zabavne sadržaje i prostore koje valja uključiti u turističku gospodarsku strategiju i poduzeti odgovarajude aktivnosti za uobličenje i jačanje kulturnog i športsko-rekreacijskog turizma.

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    29

    - Razviti gradsku hotelsku mrežu što podrazumijeva izgradnju novih hotela (Zvijezda, Luščid, Gaza, ušde Mrežnice u Koranu), obnovu postojedih hotela (hotel na Korani) te izgradnju i uređenje drugih turističkih sadržaja (auto-kamp na ušdu Mrežnice u Koranu, pansioni i mali obiteljski hoteli u različitim gradskim predjelima i dr.).

    KARLOVAC – GRAD ŠPORTA, REKREACIJE I ZABAVE

    Tradiciju športa i rekreacije u Karlovcu treba nadalje njegovati i unaprjeđivati te učiniti Karlovac prepoznatljivim gradom sa športsko-rekreacijskim, kupališnim i zabavnim sadržajima – i to ne samo u lokalnim okvirima, nego i za šire područje sjeverozapadne Hrvatske, posebice Zagreba. Stoga se Generalnim urbanističkim planom stvaraju pretpostavke za izgradnju i uređenje sadržaja koji mogu omoguditi ''brendiranje'' Karlovca kao grada športa, rekreacije i zabave:

    - športsko-rekreacijski centar i brojni športski sadržaji s obje strane rijeke Korane;

    - vedi športsko-rekreacijski sadržaji (građevine) u predjelima stanovanja (S) i namjene M3 (prostori od posebnoga gradskog interesa) - posebice u Drežniku, Hrnetidu, Borlinu, Luščidu i Švarči;

    - zabavni parkovi na Srebrenjaku (Švarča) te na Korani (umjesto ''auto-kampa'') – zabavni parkovi u svijetu prepoznati su kao turistički i dohodovno važni gradski sadržaji, a u Hrvatskoj su potpuno zanemareni.

    ODABIR PROSTORNE I GOSPODARSKE STRUKTURE

    Osnovnom namjenom prostora osiguravaju se prostori (površine u gradu) za daljnji razvoj naselja, gospodarskih djelatnosti i infrastrukturnih sustava na način da se očuvaju naslijeđene i prirodne vrijednosti.

    Građevni i drugi zahvati u prostoru trebaju se oslanjati na sljededim načelima:

    - tehnološka i organizacijska poboljšanja (gospodarstvo, infrastruktura),

    - korištenje rezervi postojedeg (izgrađenog) gradskog prostora za stanovanje (naselja) i druge djelatnosti,

    - sanacija područja i mjesta izrazite ugroženosti okoliša,

    - usmjeravanje izgradnje u predjele s dovoljnim kapacitetima postojede infrastrukture,

    - ograničeno korištenje prostora predviđenog za razvoj, koji se ne može ostvariti u predvidivom razvoju za koje ne postoji dovoljan stupanj istraženosti,

    - unaprjeđenje ekološke i socijalne funkcije šuma, te povedanje njihove zaštite od onečišdenja,

    nametnika i bolesti te drugih negativnih čovjekovih utjecaja,

    - prostorni razmještaj proizvodnih kapaciteta temeljiti na široj mreži manjih i raznolikih proizvodnih jedinica i daljnjem razvoju ved formiranih i/ili nedovršenih gospodarskih cjelina,

    - težiti razmještanju proizvodnih pogona iz užega gradskog područja u vede gospodarske predjele izvan obuhvata GUP-a ili na rubnim područjima, a napuštene industrijske prostore prenamijeniti u sadržaje primjerene užem gradskom prostoru,

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    30

    - osigurati pretpostavke za intenzivan turistički razvoj (''turizam gradova''), posebice za razvoj kulturnog, tranzitnog i izletničkog turizma.

    PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

    Obilježja razvoja grada Karlovca u mnogome su istovjetna s opdim obilježjima razvoja manjih kontinentalnih gradova srednjeeuropskih država, a čine ih promjene opdih gospodarskih, socioloških i ekoloških uvjeta uređenja, korištenja i zaštite prostora. Za povedanje kvalitete života u gradu i afirmaciju grada odgovarajude njegovu regionalnom značaju potrebno je osuvremeniti i unaprijediti sve činitelje urbaniteta. Činitelji urbaniteta jesu kakvoda i stupanj uređenosti i opremljenosti javnih prostora i komunalne infrastrukture, kakvoda stanovanja, uvjeti rada i socijalna sigurnost, sadržaji područja kulture, obrazovanja i zdravstva, prometna povezanost i dostupnost, oblikovne posebnosti gradske strukture i drugo. Kako bi ostvario napredak, grad treba jačati gospodarske, proizvodne, trgovačke, transportne i turističke funkcije brižnim odabirom ponuđenih programa izgradnje te racionalnim korištenjem prostora. Ističe se potreba preobrazbe industrije s prijelazom na naprednije tehnologije i na više razine dohodovnosti, poticanjem razvoja suradnje gospodarstva i znanstveno-istraživačkih ustanova.

    Ovim GUP-om usmjeravaju se aktivnosti uređenja i korištenja prostora na dovršenje građenja u postojedim prostorima te na poboljšanje kakvode življenja u svim dijelovima grada.

    Dugoročni ciljevi razvoja grada Karlovca su ponajprije: povedanje životnoga standarda i socijalne stabilnosti unaprjeđenjem gospodarstva i komunalne opremljenosti; zaštita okoliša, prirodnih i kulturnih dobara te racionalno gospodarenje i korištenje prostora. Gospodarstvo treba razvijati prvovažno unutar postojedih gospodarskih područja, a zatim postupno zauzimati planirane površine, što upuduje na racionalno korištenje prostora i ograničavanje nepotrebnog zauzimanja zemljišta bez stvarne potrebe. Prostorni razvoj grada Karlovca u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Karlovačke županije temelji se na komparativnim prednostima smještaja u prostoru, prirodnoj i izgrađenoj strukturi, a posebice u odnosu na:

    - prometnu povezanost – područje čijim središnjim dijelom prolazi europski cestovni i željeznički smjerovi, na putu od kontinenta prema Jadranskom moru, blizina Zagreba;

    - pretežito neizgrađen krajolik u dodirnom pojasu s gradom, što pruža ekološko ozračje u funkciji primjene sintagme ''zdravog grada'' i korištenja ambijenta za športske i rekreacijske aktivnosti;

    - graditeljsko naslijeđe – prostor graditeljskoga nasljeđa osobitih vrijednosti i zanimljivosti (''Zvijezda'' kao renesansni grad);

    - gospodarstvo – tradicija proizvodnje (obrtništva i industrije);

    - infrastrukturne magistralne pojaseve;

    - upravne i administrativne funkcije (Karlovac je sjedište županije) i dr.

    Za prostorni razvoj grada Karlovca treba iskoristiti te navedene i druge prednosti u funkciji gospodarskog i urbanističkog razvoja grada kao prostora ugodnog za stanovanje, povoljnog za turizam, šport i rekreaciju (ne samo za stanovnike Karlovca i županije, nego također Zagreba i cijele regije), a ujedno prostora pogodnog za rad (proizvodnja, usluge).

    Unutar područja obuhvata GUP-a značajne su površine posebno vrijednog graditeljskog naslijeđa ''Zvijezde'' i starog dijela središta grada s gradskim perivojima, vrijedne površine za šport i rekreaciju te prirodna područja obale Korane, Kupe i Mrežnice. Ove vrijednosti treba primjereno štititi, uređivati

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    31

    i turistički afirmirati s ciljem promidžbe grada te očuvanja i unaprjeđenja njegova prepoznatljiva identiteta. Dosadašnja izrazito industrijska obilježja treba nadomjestiti vrednovanjem, korištenjem i unaprjeđenjem prostora na temelju komparativnih prednosti koje čine prometni položaj te zaštideno graditeljsko i prirodno naslijeđe, uz potrebu razvoja kulture, obrazovanja i tranzitnog turizma.

    Unaprjeđenje i razvoj turizma treba temeljiti na kulturnim i prirodnim dobrima, športsko-rekreacijskoj ponudi te prednostima smještaja na međunarodnim prometnim smjerovima.

    PRIKAZ GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

    Ovim GUP-om stvoreni su svi potrebni prostorno-planski preduvjeti za razvoj raznih gospodarskih djelatnosti u Karlovcu kao županijskom središtu. Pod gospodarskom namjenom smatraju se:

    gospodarska namjena – proizvodna (pretežito industrijska, pretežito zanatska), gospodarska namjena – poslovna (pretežito uslužna, poslovno-prodajno-trgovačka, pretežito komunalno-uslužna – servisna) te ugostiteljsko-turistička namjena (pretežito turistička – hoteli i moteli, pretežito turistička – izletišta i kampovi).

    TURISTIČKA GOSPODARSKA NAMJENA (planske oznake T1 i T2) predviđena je u središnjem dijelu grada uz obalu rijeke Korane (u širem predjelu kupališta na Korani) te na ušdu Mrežnice u Koranu. Hotelska namjena moguda je također u predjelima mješovite namjene, u predjelima poslovne namjene, kao i u planiranim predjelima Drežnika i Hrnetida (ako se predvidi podrobnijim urbanističkim planovima).

    U odredbama za provođenje planirane su sljedede vrste gospodarskih namjena: proizvodna, poslovna i turistička. Područja za turističku namjenu označena su slovom ''T''. Planirane su sljedede namjene:

    pretežito turističko-ugostiteljska (hoteli i moteli) (T1) – za gradnju svih vrsta hotela utvrđenih ''Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli'', osim turističkog naselja i turističkih apartmana;

    turističko naselje (T2) – za gradnju ''etno'' naselja poput depadanse kod Starog grada Dubovca;

    kamp (T3) – za gradnju novih zgrada i rekonstrukciju postojedih zgrada u poslovnom krugu postojedeg kampa.

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    32

    3 INVENTARIZACIJA RESURSA ZA RAZVOJ TURIZMA GRADA KARLOVCA

    Temeljem odluke projektnog tima resursna osnova u ovom poglavlju daje se u osnovnim naznakama. Registar turističke resursne osnove grada Karlovca još nije izrađen, premda TZ grada Karlovca od 2008. godine nastoji uvrstiti taj projekt u programe rada, odnosno proračune. Kvalitetna i detaljna resursna osnova temelj je za sve ostale planove. Preporuka je projektnog tima da izrada registra bude prioritetan projekt za TZ grada Karlovca. U nastavku daje se pregled opdih i gospodarskih značajki grada Karlovca te se daje pregled osnovnih prirodnih i antropogenih turističkih resursa. Detaljnije se razrađuju društvena događanja kao značajan antropogeni resurs za turizam grada. Poglavlje završava analizom smještajnih kapaciteta grada Karlovca.

    3.1 OPĆE ZNAČAJKE GRADA KARLOVCA

    Grad Karlovac nalazi se 56 kilometara jugozapadno od Zagreba i 130 kilometara istočno od Rijeke.5 Prema Popisu stanovništva za 2011. godinu, grad Karlovac imao je ukupno 55.981 stanovnika.6 Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, gdje počinje bregoviti i planinski dio Hrvatske prema Mediteranu. Ima umjereno kontinentalnu klimu koju odlikuju vrlo izražena godišnja doba – ljeta vruda s čestim pljuskovima, zime hladne sa snijegom koji se zadržava u prosjeku 40 dana, proljeda i jeseni duge i blage. Padaline su izrazitije u jesen i zimi te slabije ljeti i u proljede. Nalazi se na raskrižju najvažnijih hrvatskih i europskih autocesta te kroz njega prolaze svi prometni tokovi između sjevera i juga Hrvatske. Karlovac je udaljen od zračne luke Zagreb (Aerodrom Pleso) 55 kilometara. Danas kroz Karlovac prolaze autocesta, državne ceste, željeznička pruga Zagreb – Rijeka i Zagreb – Split te brojne druge ceste, što mu daje status važnog prometnog križišta i tranzitnog grada.7 Željeznički promet zaostaje za cestovnim prometom kada se uspoređuje koji je od navedenih bolje iskorišten u turističke svrhe.8 Uz povijesne ceste Karolinu (Karlovac – Bakar, građena 1726.-1733.), Josephinu (Karlovac – Senj, građena 1775.- 1779.) i Louisianu (Karlovac – Rijeka, građena 1805.-1813.), iako lošijih prometno-tehničkih značajki, na periferiji grada Karlovca nalazi se i suvremena autocesta koja povezuje srednju Europu i podunavske zemlje s Jadranskim morem.9 Novoizgrađena autocesta odgovara europskim standardima za prometnice velikog značaja – autocesta Zagreb (A1) – Karlovac (A1) – Rijeka (A6) i autocesta Zagreb (A1) – Karlovac (A1) – Split (A1). Otvorenjem dionice autoceste od Karlovca do Vukove Gorice značajno se rastereduje promet kroz grad Karlovac jer ista preuzima oko 40% prometa koji se dotada odvijao kroz grad. Izgradnjom autoceste Zagreb (A1) – Karlovac (A1) – Split (A1) rastereduje se i smanjuje frekventnost prometnog pravca državne ceste (D1). Državne ceste koje prolaze kroz grad Karlovac su:

    Karlovac (D1) – Plitvice (D1) – Knin (D1) – Split (D1),

    Karlovac (D6) – Jurovski Brod (D6) – Slovenija (D6),

    Karlovac (D3) – Delnice (D3) – Rijeka (D3) te

    Karlovac (D36) – Lasinja (D36) – Sisak (D36).

    5 Prema Studiji odrţivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac, Muze d.o.o., Zagreb, 2009., str. 19

    6 www.dzs.hr

    7 Prema Karlovačkom leksikonu, Školska knjiga, Zagreb, 2008. god., str. 266

    8 Cindrić, Z., Učinci turističke 2001. godine, Odbor za turizam, Karlovac, 2001. godina, str. 18

    9 Dalmatin, A., Turistička monografija Karlovačke ţupanije, Turistička naklada, Zagreb, 2004. god., str. 24.

  • Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

    33

    Područje grada Karlovca, kao jedinice lokalne samouprave, površine je 404,33 km2 i čini 11,16% ukupne površine Karlovačke županije.10 Temeljem Zakona o lokalnoj područnoj (regionalnoj) samoupravi, Karlovac pripada skupini velikih gradova Hrvatske. Grad Karlovac čine 52 samostalna naselja: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vukmanidki, Donja Trebinja, Donje Mekušje, Donji Sjeničak, Gornja Trebinja, Gornje Stative, Gornji Sjeničak, Goršdaki, Husje, Ivančidi Pokupski, Ivankovid Selo, Ivoševid Selo, Kablar, Karasi, Karlovac, Klipino Brdo, Kljaid Brdo, Knez Gorica, Kobilid Pokupski, Konjkovsko, Koritinja, Ladvenjak, Lipje, Luka Pokupska, Mahidno, Manjerovidi, Okid, Popovid Brdo, Priselci, Rečica, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Šebreki, Šišljavid, Tušilovid, Tuškani, Udbinja, Utinja, Vodostaj, Vukmanid, Vukoder, Zadobarje, Zagrad i Zamršje.11

    Grad Karlovac s prigradskim naseljima snabdijeva se vodom iz šest vodocrpilišta lociranih uglavnom na području grada uz rijeku Koranu i Kupu. Dva su i lokalna crpilišta nedaleko grada, a to su ''Vukmanid'' i ''Krnjak''. Korišteni crpni agregati i njihova ugradnja različite su vrste, starosti i načina ugradnje, no u osnovi su to visokotlačni agregati. Prosječna starost vodovodne mreže je 20-ak godina, dok su cjevovodi u starom d