1. UVOD

1.1. Predmet i cilj rada

U razdoblju renesanse od 14. stoljeća u Italiji i Nizozemskoj, do 16. stoljeća u ostatku Europe došlo je do naglog kulturnog napretka. Suprotno srednjovjekovnoj skolastičkoj i teološkoj nauci renesansa je zasnovana na iskustvenom i kritičkom doživljaju svijeta te je oslobodila novu bujicu stvaralačke energije što se očitovalo na svim poljima ljudskog postojanja. Dolazi do ponovnog procvata svih vrsta umjetnosti, a predmet i cilj ovoga rada je pobliže opisati kakve su promjene nastale na području arhitekture i urbanizma uz pomoć jednog od idealnih primjera – grada Karlovca.

1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja

Karlovac je izgrađen po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom. Uz njega u Europi postoje još samo dva grada sa takvim tlocrtom – Novi Zamky u Slovačkoj i Palmanova u Italiji. Karlovac, Nove Zamky i Palmanova prvi su , u stilskom pogledu čisti, primjeri renesansne arhitekture u Europi i svijetu. Kao gradovi oni ujedno spadaju u najveće građevine renesanse i u mali broj realiziranih idealnih gradova. Prije njih napravljen je tijekom više od stotinu godina niz projekata takvih gradova, ali niti jedan od građenih nema pravilni, simetrični tlocrt. O Karlovcu kao idealnom renesansnom gradu napisane su desetine knjiga i monografija, a za njegovo predstavljanje u ovom radu korišteni su uglavnom takovi sekundarni izvori podataka, nabrojani u popisu literature, spojeni povijesnom metodom , te metodom deskripcije i kompilacije.

1.3. Sadržaj i struktura rada

Seminarski se rad sastoji od 3 osnovna dijela kroz koje se nastoji objasniti sam pojam idealnog renesansnog grada, te povijest i značaj Karlovca kao jednog od najistaknutijih primjera. Prvim dijelom opisane su povijesne okolnosti nastanka tvrđave-grada Karlovca, u drugom su dijelu pojašnjene karakteristike i utjecaj renesanse kao pokreta na arhitekturu i urbanizam, a u trećem su nabrojani i uspoređeni neki gradovi slične koncepcije.

1

2. POVIJEST I RAZLOZI NASTANKA KARLOVCA

2.1. Turska osvajanja Hrvatske

U 16. stoljeću Turska osvajačka vojska preko pokorenih krajeva Bosne i Hrvatske sve dublje prodire u pljačku Austrijskih pokrajina. U stalnom strahu od iznenadnih napada stanovništvo se seli prema zapadnim krajevima Mađarske i južnim krajevima Austrije, ostavljajući čitave prostore Hrvatske praznima. Nakon što je probijena obrana na Uni i Zrinskoj gori granica je pomaknuta na rijeku Kupu. Hrvatsko plemstvo, oslanjajući se gotovo samo na vlastite snage sve teže okuplja vojsku za straže na rijeci Kupi, a kamoli neku veću vojnu silu koja bi se suprotstavila nadmoćnijoj Turskoj vojsci u naletu. Hrvatski sabor konstantno gradi manje utvrde i kule, prepreke na prijelazima preko Kupe koje danonoćno čuvaju malobrojne straže, ali ne uspijeva zaustaviti tursku vojsku koja često prelazi rijeku i pljačka sve do zidina Zagreba, a dolinom Kupe prodire mimo Ozlja do Metlike i Novog Mesta.

Stanje se posebno pogoršalo kad su Turci pod zapovjedništvom bosanskog sandžak-bega Ferhat-paše Sokolovića u ratnoj ofenzivi krajem 1577. i početkom 1578. osvojili sve utvrde na Zrinskoj gori. U to vrijeme još nije bila dovršena izgradnja posljednje obrambene crte na Kupi pa se ostatak Hrvatske našao u vrlo teškom položaju, zbijen na malom području kojeg su u to vrijeme nazivali „ostacima ostataka Hrvatske“.

Slika 1. TURSKO OSVAJANJE

(„OSTACI OSTATAKA HRVATSKE“)

Izvor: Hrvatski sabor, www.sabor.hr, 09.11.2009.

2

No bilo kakav daljnji teritorijalni gubitak doveo bi u neposrednu opasnost austrijske nasljedne zemlje, osobito Štajersku i Kranjsku. Zbog toga je trebalo pronaći rješenje za glavne slabosti obrane posljednjih hrvatskih obrambenih položaja, posebno je trebalo financijski konsolidirati obrambeni ustroj i osiguravanje redovitih i trajnih izvora prihoda. Trebalo je povećati vojne posade, udvostručiti vatreno oružje, osigurati redovitu opskrbu živežnim namirnicama i voditi sustavnu građevinsku politiku izgradnje i obnove na cijelom graničnom području.

2.2. Potreba za novim obrambenim uporištem

U listopadu 1578. godine dolazi do smirivanja turske ofenzive. Nakon atentata na turskog vojskovođu, velikog vezira, koji je izazvao sukobe i promjene u vojnom vrhu Turci su se nakratko okrenuli svojim unutarnjim problemima. Taj se kratak predah u Hrvatskoj koristi za pripremu nove taktike obrane. Hrvatski plemići, humanisti, obilazili su europske dvorove tražeći materijalnu i vojnu pomoć objašnjavajući da se na hrvatskoj međi ne vodi lokalni rat, nego bitka za cijelu Europu. Shvatio je napokon i carski dvor u Beču ozbiljnost situacije, pa car Rudolf svojim nećacima, nadvojvodama Ernestu i Karlu povjerava dužnost reorganizacije obrane.

Nadvojvoda Karlo postao je vrhovni zapovjednik krajiške vojske u Hrvatskoj te je u Grazu 1578. godine osnovao ratno savjetodavno tijelo nazvano Gradačko ratno vijeće1.

Slika 2. NADVOJVODA KARLO II. HABSBURŠKI

Izvor: Albaneže, N., Kovačević, B., Kruhek, M.: Karlovac, Gradski muzej Karlovac i Poglavarstvo grada Karlovca, Karlovac, 1998. , str.13

Vijeće je bilo sastavljeno od plemstva donjoaustrijskih pokrajina koji su na sebe preuzeli najveći teret financiranja. Ubrzo je shvaćeno da nema više smisla

1 Kruhek, M. : Karlovac- utvrde, granice i ljudi, Matica Hrvatska- Karlovac, Karlovac, 1995., str.16-17

3

popravljati stare utvrde koje su bile premale i nepovezane te ih je neprijatelj bez puno muke osvajao. U njih nije stalo dovoljno vojnika, niti namirnica za njih, nalazile su se nepovezane na nepristupačnim terenima te ih je bilo vrlo lako i jednostavno zaobići. Jedna od takvih utvrda je bila i Dubovac. Sagrađen početkom 14. stoljeća također za potrebe obrane od Turaka, nije ispunio svoju zadaću. Iako logično geografski postavljen, bio je premala utvrda, skromnih dimenzija i kapaciteta, izgrađena na nepristupačnom terenu, ali je kasnije na imanjima u njegovom podnožju nastala nova utvrda koja će u potpunosti ispuniti svoju obrambenu funkciju. Njegovi vlasnici redom su bili porodica Sudar iz Slavonije, knezovi Blagajski, a potom i ban Nikola Zrinski koji mu je bio vlasnik sve do svoje smrti 1566. godine. Nikola Zrinski ratujući s Turcima zadužio se pa su njegovi sinovi Đuro i Nikola bili primorani prodavati zemlju oko Dubovca da bi namirili dugove, a zemljište na utoku Korane u Kupu otkupilo je Gradačko vijeće za potrebe izgradnje nove tvrđave. Na tom mjestu niknut će uskoro Karlovac.

Nova tvrđava trebala je biti većih razmjera i sigurnija, u nju bi se moglo smjestiti više vojnika i opreme, a u isto vrijeme davala bi veću sigurnost vojsci smještenoj u njoj. Davala bi sigurnost u obrambenom ratu i bila bi uporište u eventualnim ofenzivnim ratnim operacijama.

2.3. Tijek gradnje

Danas se sa sigurnošću ne može reći tko je sačinio plan buduće tvrđave. Smatra se da je Joseph Vintano kao stručnjak za ratnu arhitekturu dobro poznavao sva tadašnja dostignuća ratnog graditeljstva, ali da sami plan nije samostalno osmislio. Naime, oko 1570. godine, vodeći stručnjak za izgradnju ratnih tvrđava bio je talijanski arhitekt Nicolo Angelini i on je već tada imao nekoliko gotovih planova tvrđave Szendrö za izgradnju u Mađarskoj. Do realizacije projekta nikad nije došlo, a pošto je plan gotovo identičan planu karlovačke tvrđave smatra se da su zbog nedostatka vremena Poppendorf i Vintano jednostavno izabrali već postojeće rješenje i samo ga prilagodili po dimenzijama postojećem terenu i položaju na ušću Kupe i Korane. Najstariji plan koji je pronađen je kopija koja je precrtana iz ranije načinjenog originala, možda na samom gradilištu kad je gradnja već bila u tijeku. Na tom je planu zapisano da je gradnja tvrđave započela 13. srpnja 1579. godine, a u kutu se nalaze nejasni inicijali autora za koje se smatra da pripadaju pomoćniku voditelja građevinskih radova, Zuanu Baptisti Bianchiniu. 2

Slika 3. PRVI POZNATI PLAN KARLOVAČKE TVRĐAVE

2 Ibid, str. 21-22

4

Izvor: Albaneže, N., Kovačević, B., Kruhek, M.: Karlovac, Gradski muzej Karlovac i Poglavarstvo grada Karlovca, Karlovac, 1998., str.12

Konačna odluka o gradnji donesena je 1578. godine na saboru Gradačkog vijeća u Brucku na Muri, izglasan je budžet od, za ono vrijeme golemih, 420.000 forinti i imenovano je graditeljsko povjerenstvo na čelu s Franzom Poppendorfom. Nadvojvoda Karlo napisao je instrukciju sa točnim uputama kako i gdje treba organizirati gradnju, imenovana su sva tijela povjerenstva za gradnju poput predsjednika, glavnog arhitekta i njegovog pomoćnika, voditelja radova, voditelja financija, glavni pisar, zapovjednici osiguranja...

U isto vrijeme šalje generala Khevenhüllera u vojni pohod na Pounje, s ciljem da osigura gradnju od novih turskih napada, a pritom da eventualno potisne Turke natrag na staru granicu na rijeci Uni. Vojni pohod nije uspio, Khevenhüllerova vojska vratila se desetkovana i postojala je opasnost od protuudara pa je hitno trebalo početi sa gradnjom nove utvrde. Franco Poppendorf zajedno s tadašnjim vrhovnim arhitektom za Slavonsku i Hrvatsku krajinu Josephom Vintanom imenuje Martina Gambona voditeljem građevinskih radova, te Matiju Königa i Zuana Baptistu Bianchinia njegovim pomoćnicima.

Nova je renesansna tvrđava zamišljena prema najboljim rješenjima onodobnoga fortifikacijskog graditeljstva koje su nekoliko desetljeća prije zamislili talijanski vojni inženjeri zaposleni u vojno-obrambenoj službi Austrijske Monarhije. Tvrđava je zamišljena kao idealan vojnički grad s pravilnim rasporedom ulica i u obliku geometrijski pravilne šesterokutne zvijezde uokvirene snažnim zemljanim bedemima i bastionima branjenim vatrenim oružjem.

5

Građevinsko je povjerenstvo obišlo cijelo područje Hrvatske krajine i odredilo nekoliko mjesta na kojima bi se mogla izgraditi nova tvrđava, a nadvojvoda Karlo na kraju se odlučio za mjesto nove tvrđave pod starim gradom Dubovcem, u blizini ušća Korane u Kupu. Po njemu je nova tvrđava imenovana Carlstad (Karlov grad- Karlovac).

Mjesto gdje će se graditi nova tvrđava obilježeno je dakle još u ljeto 1578., a u jesen su bili završeni planovi. U ožujku 1579. postignut je dogovor s vlasnikom Dubovca, grofom Jurjem Zrinskim, koji ustupa kralju grad Dubovac i vlastelinske zemlje za potrebe gradnje nove tvrđave. To je trebalo biti potvrđeno ugovorom o prodaji, ali se s kupoprodajnim ugovorom otezalo, a nakon njegova potpisivanja ni Juraj Zrinski ni njegovi nasljednici nisu nikad dočekali isplatu dogovorene svote. U travnju su započele i pripreme za gradnju, prikupljanje raznovrsne građe za tako veliko gradilište, a skupljan je i potreban novac za financiranje. Bilo je odlučeno da će gradnja započeti još u proljeće, odmah nakon proljetnih kiša, posebno stoga što se nova tvrđava gradila na močvarnom i vodoplavnom području. Bio je čak određen i datum (17. svibnja), ali svi pripremni radovi nisu bili okončani, a nije bilo ni dovoljno radnika.

Tek je u lipnju iz Ljubljane na gradilište pod Dubovac stigao majstor Martin Gambon, glavni inženjer, zajedno sa zamjenikom, već spomenutim Z. B. Bianchinijem, građevinskim palirom. S njima su pristigla i dva tesara – Schmidt i Wagner – te vojni zapovjednik grof von Thurn. Radovi su konačno započeli, a bili su nazočni svi važniji vojni i građevinski velikodostojnici na čelu s von Poppendorfom, predsjednikom Dvorskoga ratnog savjeta.

Bilo je to i za današnje pojmove veliko i impresivno gradilište. Pretpostavlja se da se na gradilištu skupilo približno tisuću radnika, većinom kmetova sa susjednih hrvatskih vlastelinstava, ali i vlastelinstava susjedne Kranjske. No bilo je i kažnjenika koji su dovedeni na prisilni rad. Tu je dakako bila i vojna zaštita gradilišta kojom su zapovijedali Weikhard Auersperg (nadvojvoda Kranjske), Johann Ferenberg i Achaz von Thurn. Prikupljeno je stotinu zaprežnih kola na kojima se prevozila građa i iskopana zemlja. Kamen se dovozio iz Ozlja, drvo iz obližnjih šuma, a preostala potrebna građa iz Koruške i Kranjske. Na gradilištu je bilo mnogo raznovrsnih zanatlija, ponajprije tesara, kovača i bravara s pomoćnicima, bez čije pomoći ne bi bilo moguće na gradilištu obavi važnije radove.

S obzirom na to da je Turska vojska većinom bila zauzeta osvajanjima u Perziji, njihove preostale malobrojne snage nisu imale dovoljno moći da ugroze gradnju Karlovca pa su radovi mogli neometano teći. Vojno je zapovjedništvo svuda u okolici postavilo straže, od Petrove gore do Skrada na Korani, od Slunja do Turnja na Korani, što je štitilo graditelje od nenadanog napada. Ipak je oko tvrđave bilo manjih okršaja, a Turci se nisu osudili napasti tako jaku utvrdu. Bilo je ipak nekoliko pokušaja napada, uglavnom neuspjelih.

Veće probleme graditeljima izazivale su stalne poplave. Nerijetko su nabujale vode karlovačkih rijeka poplavile cijeli grad. Još dok tvrđava i nije bila završena,

6

Martin Gambon zapisuje kako su poplave nanijele tvrđavi velike štete i oštetile mostove na Kupi, Korani i Mrežnici. To se ponavlja gotovo svake godine.

Već krajem studenoga 1580. Martin Gambon javlja nadvojvodi Karlu i Dvorskom ratnom vijeću da su bedemi i bastioni tvrđave uglavnom završeni. Ujedno napominje da se u tvrđavi od čvrstog materijala gradi "turanj" za smještaj baruta i olova. Taj je dio tornja i danas očuvan kao donji dio zvonika franjevačke crkve Presvetog Trojstva.

Slika 4. CRKVA PRESVETOG TROJSTVA I FRANJEVAČKI SAMOSTAN

Izvor: Wikimedia, www.wikimedia.org, 09.11.2009.

Bastioni dobivaju i prva imena pa se onaj do Kupe naziva Zrinskim, a dalje u smjeru kazaljke na satu Banskim (ili Novim), Koruškim, Thurnov, Kranjskim i Auerspergovim. Jedna od promatračnica i danas je očuvana i nalazi se na početku sadašnje Radićeve ulice koja je bila jedan od ulaza u grad kojeg su još nazivali i Rakovačka vrata.3

3 Nadilo, B., :“Izgradnja renesansne tvrđave iz koje je nastao grad Karlovac“, Građevinar, Zagreb, 2003. godine, br.2, 2003., str. 113-120

7

3. RENESANSNA ARHITEKTURA I URBANIZAM

3.1. Značajke renesansne arhitekture i urbanizma

Arhitekturi renesanse uzor je bila antička arhitektura. Ona oživljava antičke estetske principe: simetrija, proporcija i harmonija. Oslobađa se gotičke dekorativnosti i teži da dijelove koji su u gotičkoj arhitekturi išli ka razjedinjavanju objedini u prostorno jasne arhitektonske cjeline. Stavljen je naglasak na racionalnost, jasnoću i pravilnost dijelova – njihovi omjeri i razmjeri se određuju po matematičkim proporcijama. Glavne karakteristike renesansne arhitekture su upotreba klasičnih redova, geometrijskih oblika i polukružnih kupola. 4

U renesansnom urbanizmu nastaje ideja idealnog grada po planu u savršeno zvjezdastom obliku. Očituje se u mnogobrojnim zahtjevima na postojećim srednjovjekovnim gradovima, gdje se prostor organski i dvodimenzionalno probija između dominirajućeg volumena, vladaju zakoni perspektive, upravlja se trodimenzionalnošću grada, prostori su strogo geometrijski određeni, organizirani simetrično, perspektivna skraćenja su jasno izražena, prazni prostor se shvaća isto kao i volumen, geometričnost volumena ( koji su određeni da budu stroge čvrste granice) se nastavlja u prostor.5

3.2. Idealni renesansni gradovi

Problemom idealnog grada bavili su se mnogi vodeći graditelji, arhitekti i umjetnici renesanse. Mnogi od njih pokušavaju naći rješenje za grad koji neće biti samo obrambeno efikasan već će zadovoljiti i drugim kriterijima harmonično oblikovane i organizirane ljudske zajednice. Rezultati teoretskih rasprava o idealnom gradu su brojne sheme idealnog grada, koje su osim u Italiji nastale i u drugim europskim zemljama, Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj i drugima.

Slika 5. SHEME IDEALNIH GRADOVA TALIJANSKIH TEORETIČARA

4 Znanje, www.znanje.org, 09.11.2009.5 Ibid

8

Izvor: Prostorno planiranje, www.info.grad.hr, 14.11.2009.

Neki od najpoznatijih teoretičara renesansne arhitekture su Leone Battista Alberti koji je živio u Italiji u 15. stoljeću. On je predlagao funkcionalno zoniranje grada i gradskih ulica, a teoretski je obrađivao i problem izbora mjesta za izgradnju novog grada. Antonio Averlino Filarete, Talijan koji je takodjer živio u 15. stoljeću svojim je teoretskim radom izvršio značajan utjecaj na razvitak teorije idealnog grada.

Slika 6. FILARETEOV PLAN IDEALNOG GRADA

Izvor: Prostorno planiranje, www.info.grad.hr, 14.11.2009.

9

Vicenzo Scamozzi (1552.-1616.) se zalaže za idealni grad koji je kao cjelina umjetničko djelo stvoreno rukom jednog arhitekta. Prema njegovom je projektu izveden 1593. godine grad Palmanova s radialno-koncentričnom shemom ulica. Palmanova ima kompleksni tlocrt s ulicama koje od šesterokutnog trga u sredini kao zrake vode prema obodu u obliku deveterokuta . Takva kompleksna geometrija nije dalje razvijana u kasnijim primjerima.

Slika 7. PALMANOVA

Izvor: Plakat Gradskog muzeja Karlovac, „Karlovac i idealni gradovi renesanse“

Već ranije spomenuti Nicolo Angelini autor je nekoliko planova idealnih gradova s tlocrtom u obliku zvijezde, no niti jedan nije realiziran. Pronađeni planovi su najsličniji planu grada Karlovca te mnogi smatraju da je baš on autor nacrta idealnog grada Karlovca iz 1579. godine

Slika 8. KARLOVAC

Izvor: Plakat Gradskog muzeja Karlovac, „Karlovac i idealni gradovi renesanse“

10

Sljedeće godine započet je grad Nove Zamky u današnjoj slovačkoj. Karlovac i Novy Zamky imaju slične tlocrte u obliku šesterokrake zvijezde i okomite mreže ulica. Razlika među njima je u dimenzijama gradskih blokova, smjeru trgova i ulazu u grad.

Slika 9. NOVY ZAMKY

Izvor: Plakat Gradskog muzeja Karlovac, „Karlovac i idealni gradovi renesanse“

Ovaj je grad naveden kao, po svome tlocrtu, najsličniji Karlovcu, ali i kao negativan primjer uništavanja kulturne baštine. Nažalost, grad je u drugom svjetskom ratu dobrim dijelom uništen u savezničkom bombardiranju, a nakon toga je nekontroliranom izgradnjom stara gradska jezgra izmijenjena gotovo do neprepoznatljivosti.

11

4. ZAKLJUČAK

Idealni renesansni grad podjednako je određen idejom centralne forme kao ideala i praktičnim zahtjevima organizacije obrane. Projektiranje gradova renesanse podređeno je zahtjevima obrane. Gradovi tvrđave, izgrađeni prema projektima idealnih renesansnih gradova, stvarani su tijekom više od dva stoljeća na granicama europskih država. Njihovi oblici vezani su uz utopije, zamišljene idealne zajednice, opise uređenog društva i gradova. Kod izgradnje u ratnim zonama napuštene su ideje o idealnom organiziranju društva, ali su u najboljem smislu i u najjasnijem umjetničkom izrazu ostvarene karakteristike renesansne arhitekture. Renesansna umjetnička i arhitektonska načela pravilnog projektiranja sa simetričnim kompozicijama primijenjena su i adaptirana za izgradnju idealnih gradova tvrđava poput Karlovca.

12

LITERATURA

Albaneže, N., Kovačević, B., Kruhek, M.: Karlovac, Gradski muzej Karlovac i Poglavarstvo grada Karlovca, Karlovac, 1998.

Grad Karlovac, www.karlovac.hr , 13.11.2009.

Hrvatski sabor, www.sabor.hr , 09.11.2009.

Kruhek, M. : Karlovac- utvrde, granice i ljudi, Matica Hrvatska- Karlovac, Karlovac, 1995.

Nadilo, B., :“Izgradnja renesansne tvrđave iz koje je nastao grad Karlovac“, Građevinar, Zagreb, 2003. godine, br.2, str. 113-120

ooo: Enciklopedija leksikografskog zavoda, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1967.

Plakat Gradskog muzeja Karlovac, „Karlovac i idealni gradovi renesanse“ Prostorno planiranje, www.info.grad.hr, 14.11.2009.

Strohal, R.: Grad Karlovac opisan i orisan, Ogranak Matice Hrvatske- Karlovac, Karlovac, 1992.

Turistička zajednica grada Karlovca, www.karlovac-touristinfo.hr, 11.11.2009.

Vrbetić-Szabo: Karlovac na razmeđu stoljeća, Školska knjiga, Zagreb, 1989.

Wikimedia, www.wikimedia.org, 09.11.2009.

Znanje, www.znanje.org, 09.11.2009.

13

POPIS ILUSTRACIJA

Slika 1. TURSKO OSVAJANJE („OSTACI OSTATAKA HRVATSKE“).......................2

Slika 2. NADVOJVODA KARLO II. HABSBURŠKI........................................................3 Slika 3. PRVI POZNATI PLAN KARLOVAČKE TVRĐAVE..........................................5 Slika 4. CRKVA PRESVETOG TROJSTVA I FRANJEVAČKI SAMOSTAN................7 Slika 5. SHEME IDEALNIH GRADOVA TALIJANSKIH TEORETIČARA...................9 Slika 6. FILARETEOV PLAN IDEALNOG GRADA........................................................9

Slika 7. PALMANOVA......................................................................................................10 Slika 8. KARLOVAC.........................................................................................................10

Slika 9. NOVY ZAMKY....................................................................................................11

14