STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA · PDF file3.3 osnovna oiljeŽja raspoloŽive resursne osnove za razvoj turizma na podruČju grada karlovca

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA

GRADA KARLOVCA 2012. – 2020.

Sažetak

Karlovac, rujan 2012.

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

Naručitelj Grad Karlovac

Nositelj projekta: Turistička zajednica grada Karlovca

Članovi radne skupine:

Biserka Cukina Tropčić dipl.oec., Grad Karlovac mr.sc. Marin Stanišić, Karlovačka županija

mr. sc. Silvija Vitner Marković, viši pred., Veleučilište u Karlovcu Alen Belavić mag.oec., TZ grada Karlovca

mr.sc. Tihana Bakarić, voditeljica radne skupine, TZ grada Karlovca

Nadzorni odbor projekta: Turističko vijeće Turističke zajednice grada Karlovca

Partneri: Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija

prof. dr. sc. Dora Smolčić Jurdana

dr. sc. Zvonimira Šverko Grdić

mr. sc. Daniela Soldić Frleta

Veleučilište u Karlovcu, Karlovac mr. sc. Silvija Vitner Marković, viši pred.

Veleučilište VERN, Zagreb Romana Franjić, prof. pedagogije, predavač

Lektor: Bruno Vojvodić, prof.

Anketari: studenti 3. godine Stručnog studija ugostiteljstva Veleučilišta u Karlovcu

Jasmina Novačić, Mikela Valentić, Marija Gašparin, Antonija Draženović, Višnja Polojac, Jasmina Krnežić, Matea Manjerović, Tanja Mrgan, Vedran Vincelj, Andrej Grgurić, Tea Vuković, Ivana Baljak, Željka Krivačić, Helena Ocvirk, Nikolina Skender, Valentina Ribarić, Denis Kresnik, Sunčica Banić, Iva Milčić

Karlovac, rujan 2012.

Sadržaj 1 UVOD ............................................................................................................................................... 6

1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA ..................................................................................... 6

1.2 METODOLOGIJA IZRADE I STRUKTURA STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA . 6

2 POLAZIŠTA IZRADE STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA ........................................ 8

2.1 NADREĐENI STRATEŠKI DOKUMENTI ...................................................................................... 8

2.1.1 Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2010.-2014. ........................ 8

2.1.2 Strateški plan minstarstva turizma za razdoblje 2011.-2013. ......................................... 8

2.1.3 Županijska razvojna strategij Karlovačke županije 2011.-2013. ...................................... 9

2.1.4 Strategija za razvoj ljudskih potencijala Karlovačke županije 2011.-2013. ..................... 9

2.1.5 Strateške smjernice razvoja turizma grada Karlovca 2011.-2014. .................................. 9

2.2 PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA ............................................................................. 10

2.2.1 Prostorni plan uređenja grada Karlovca ........................................................................ 10

2.2.2 Generalni urbanistički plan grada Karlovca(GUP) ......................................................... 10

3 INVENTARIZACIJA RESURSA ZA RAZVOJ TURIZMA GRADA KARLOVCA ......................................... 11

3.1 OPĆE ZNAČAJKE GRADA KARLOVCA ...................................................................................... 11

3.2 GOSPODARSKE ZNAČAJKE GRADA KARLOVCA ...................................................................... 11

3.3 OSNOVNA OBILJEŽJA RASPOLOŽIVE RESURSNE OSNOVE ZA RAZVOJ TURIZMA NA

PODRUČJU GRADA KARLOVCA .......................................................................................................... 12

3.3.1 Prirodni turistički resursi ............................................................................................... 13

3.3.2 Antropogeni turistički resursi ........................................................................................ 13

3.3.3 Društvena događanja .................................................................................................... 14

3.4 Analiza smještajnih kapaciteta u gradu Karlovcu .................................................................. 16

4 ANALIZA STANJA ............................................................................................................................ 17

4.1 Analiza turističkog prometa na području grada Karlovca ..................................................... 17

4.2 Analiza emitivnih turističkih tržišta grada Karlovca............................................................... 18

4.3 Analiza dionika ....................................................................................................................... 19

4.3.1 Gospodarski sektor ........................................................................................................ 19

4.3.2 Javni sektor .................................................................................................................... 20

4.3.3 Civilni sektor .................................................................................................................. 21

4.4 Analiza stanja važnih turističkih zona grada .......................................................................... 21

4.5 Analiza provedenog anketiranja turista na području grada Karlovca ................................... 23

4.6 Analiza provedenog anketiranja za potrebe projekta ''Brendiranje Karlovca'' ..................... 25

4.7 Analiza upitnika na web stranici TZ ....................................................................................... 26

4.8 SWOT analiza turizma grada Karlovca ................................................................................... 28

4.9 Analiza okruženja .................................................................................................................. 32

5 RAZVOJNI MODEL .......................................................................................................................... 33

5.1 Izbor modela razvoja ............................................................................................................. 34

5.2 Ciljevi razvoja turizma grada Karlovca ................................................................................... 36

5.3 Vizija ...................................................................................................................................... 40

5.4 Matrica proizvoda ................................................................................................................. 41

5.5 Mjere i programi podrške realizaciji strategije ...................................................................... 42

5.5.1 Programi raspoloživi na razini Republike Hrvatske ....................................................... 42

5.5.2 Programi raspoloživi na razini Karlovačke županije ....................................................... 43

5.5.3 Programi raspoloživi na razini grada Karlovca ............................................................... 43

5.5.4 Prijedlog mjera poticaja razvoja turizma od strane grada Karlovca .............................. 44

5.5.5 Programi raspoloživi na razini fondova Europske unije ................................................ 44

6 RAZVOJNI PROJEKTI ....................................................................................................................... 45

6.1 Kriteriji za odabir razvojnih projekata ................................................................................... 46

6.2 Projekti diferencijacije grada Karlovca .................................................................................. 46

6.3 Projekti iznimnog značaja za grad Karlovac........................................................................... 54

6.4 Definiranje postavki baze projektnih ideja ............................................................................ 55

7 SMJERNICE ZA IZRADU STRATEŠKIH MARKETING PLANOVA – PRISTUP DESTINACIJSKOM

MARKETINGU ........................................................................................................................................ 56

8 PROVEDBA STRATEGIJE ................................................................................................................. 58

8.1 LJUDSKI RESURSI ZA PROVEDBU ........................................................................................... 58

8.2 UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA ................................................................................... 58

8.2.1 POLAZIŠTA PROGRAMA EDUKACIJE .............................................................................. 59

8.2.2 Prijedlozi sadržaja programa edukacije ......................................................................... 59

9 UMJESTO ZAKLJUČKA: ODRŽIVOST STRATEGIJE ............................................................................ 61

10 KORIŠTENA LITERATURA............................................................................................................ 63

11 Popis slika .................................................................................................................................. 66

12 Popis tablica............................................................................................................................... 66

13 Popis grafikona .......................................................................................................................... 66


6

1 UVOD

1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA

Na 7. sjednici Turističkog vijeća održanoj 15.03.2011. godine donesena je odluka o izradi prve strategije razvoja turizma grada Karlovca te su osigurana sredstva iz gradskog proračuna za izradu dokumenta. Koncept izrade dokumenta usvojen je u svibnju 2011. godine te su u lipnju potpisani ugovori s partnerima, a Turističko vijeće kao nadzorni odbor projekta usvojilo je plan aktivnosti projekta.

1.2 METODOLOGIJA IZRADE I STRUKTURA STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA

Interes turista u okviru globalnog turističkog tržišta raste za posjet područjima bogatima atraktivnom kulturno-povijesnom baštinom i prirodnim resursima, čime grad Karlovac raspolaže u značajnoj mjeri. Međutim, usprkos velikom uloženom trudu još uvijek se turizam grada Karlovca ne prepoznaje u onim granicama u kojima bi on trebao biti. Autori Strategije će u cilju rješavanja navedene situacije na koncizan i jezgrovit način odrediti i objasniti model primjerene turističke valorizacije grada Karlovca, poštujući ciljeve zaštite okoliša, sociokulturne specifičnosti i ekonomske ciljeve razvoja turizma na ovom području. Pri tome će se zadovoljiti načela primjenjivosti, konkretnosti i aktualnosti te će se temeljiti na koncepciji održivog razvoja i suvremenim teorijskim spoznajama iz područja razvoja turizma, uvažavajući lokalne specifičnosti samog područja. U tom kontekstu će tim za izradu Strategije primijeniti multidisciplinarni pristup, neophodan pri planiranju razvoja turizma destinacije. U istraživanju će se slijediti temeljni cilj – preobraziti grad Karlovac u kvalitetnu, prepoznatljivu i poželjnu turističku destinaciju koja posluje u većem dijelu godine i na taj način osigurava dugoročnu profitabilnost i održivost turizma u interesu svih uključenih subjekata. To znači da treba osigurati povećanje konkurentnosti turističke ponude ove destinacije uz ostvarenje ekonomskih, ekoloških i društvenih ciljeva. Navedeno treba sagledavati u duhu koncepcije održivog razvoja uz zaštitu i unaprjeđenje okoliša, racionalno korištenje raspoloživih prirodnih resursa, isticanje gostoljubivosti lokalnog stanovništva i poticanje svijesti o potrebi očuvanja autohtonih vrijednosti uz optimalnu valorizaciju prirodne i kulturno-povijesne baštine, uz sustavno unaprjeđenje asortimana i kvalitete ukupne turističke ponude. Realizacija globalnog cilja se prepoznaje kroz strateške ciljeve kao ciljeve prvoga reda, a to za izradu Strategije znači:

povećanje konkurentnosti destinacije uz kontinuirani rast kvalitete turističke ponude i istovremeni rast blagostanja lokalnog stanovništva;

optimalizaciju i uravnoteženje ekonomskih i društvenih koristi od razvoja turizma uz primjerenu zaštitu okoliša, uvažavajući načela održivog razvoja.

Strateški ciljevi:

ODRŽIVI RAZVOJ, KVALITETA, KONKURENTNOST

Operativni ciljevi se tretiraju i kao ciljevi drugog reda, a oni predstavljaju daljnju operativnu razradu općeg i strateških ciljeva.

Operativni ciljevi:

PROVEDIVOST, FLEKSIBILNOST, MONITORING


7

Uz spomenute ciljeve potrebno je naglasiti i ostale opće društvene ciljeve:

Kreiranje pozitivnog imidža na turističkom tržištu;

Turistička valorizacija resursa grada Karlovca uz primjerene metode i instrumente zaštite;

Otvaranje mogućnosti za nove poduzetničke aktivnosti lokalnog stanovništva. Implementacijom Strategije potrebno je unaprijediti ukupnu turističku ponudu grada Karlovca, odnosno valorizirati raspoložive resurse uvažavajući načela održivog razvoja i sve mjere zaštite prostora. Održivi razvoj turizma treba iznaći modele da se dio sredstava koja se akumuliraju razvojem turizma

Suvremena metodologija izučavanja razvoja turizma nameće istodobno uvažavanje trendova na svjetskom turističkom tržištu, specifičnosti lokalne situacije i stavova lokalnog stanovništva prema razvoju turizma te na tim osnovama definira pravce i strategiju razvoja. Područje grada Karlovca smatra se jedinstvenom i samostalnom destinacijom turista usmjerenih k očuvanim prirodnim resursima, atraktivnom kulturno-povijesnom baštinom i raznim događanjima.

Izrada i primjena ove Strategije usmjerena je na pružanje jasne i realne slike o mogućnostima rješavanja niza otvorenih pitanja turističkog razvoja područja grada Karlovca, pri čemu je naglasak na poštivanju ključnih strateških pitanja održivog razvoja i na sinergijskom učinku djelovanja svih zainteresiranih tijekom njegove provedbe u praksi. Iz navedene metodologije, ciljeva istraživanja i pristupa istraživanja nameće se sljedeći sadržaj dokumenta. U drugom poglavlju daje se pregled nadređenih strateških dokumenata te pregled prostorno-planske dokumentacije grada Karlovca – Prostornog plana uređenja grada Karlovca te Generalnog urbanističkog plana grada Karlovca. Treće poglavlje obrađuje ukratko osnovne značajke grada, uz sažeti pregled resursne osnove te analizu smještajnih kapaciteta grada Karlovca. U četvrtom poglavlju predstavljena je analiza turističkog prometa na području grada Karlovca, s detaljnijim osvrtom na emitivna turistička tržišta, a nastavlja se s analizom dionika. Nadalje se daje detaljni pregled svih provedenih anketiranja turista i građana kao i SWOT analiza turizma grada. Poglavlje završava analizom okruženja. Peto poglavlje nudi razvojni model turizma grada, uključujući ciljeve razvoja turizma i matricu turističkih proizvoda grada, te se nastavlja šestim poglavljem koje sadrži projekte diferencijacije turizma grada i popis prijedloga značajnih razvojnih projekata za turizam. Šesto poglavlje završava uputama za uspostavljanje baze projektnih ideja na području turizma. U sedmom poglavlju daju se smjernice za izradu strateških marketinških planova te se preporučuje izrada istih za četverogodišnja razdoblja. Osmo poglavlje sadrži smjernice za provedbu strategije, kao i prijedloge edukativnih aktivnosti. U devetom poglavlju navode se indikatori za praćenje razvoja turizma i plan uspostave kontrole provedbe dokumenta. Dodaci na samom kraju sadrže sažetke ostalih dokumenata i inicijativa čije je proučavanje bilo dio procesa analize stanja.


8

2 POLAZIŠTA IZRADE STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA

U ovom poglavlju daje se sažetak nadređenih strateških dokumenata: Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2010.-2014., Strateški plan Ministarstva turizma za razdoblje 2011.-2013., Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011.-2013., Strategija za razvoj ljudskih potencijala Karlovačke županije 2011.-2013. te Strateške smjernice za razvoj turizma grada Karlovca 2011.-2014. godine.

2.1 NADREĐENI STRATEŠKI DOKUMENTI

Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske, kao ključni strateško-planski dokument turizma RH, bila je u postupku izrade tijekom izrade Strategije razvoja turizma grada Karlovca.

2.1.1 Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2010.-2014.

Prema Strateškom marketinškom planu hrvatskog turizma, dugoročna marketinška vizija hrvatskog turizma tijekom navedenog razdoblja je sljedeća: postati jedna od 5 najjačih europskih destinacija životnog stila, utemeljenih na doživljaju. Ostvarenjem definirane vizije hrvatska turistička industrija postići će glavni cilj za budućnost: povećati prihode od turizma i, sukladno tome, pozitivno utjecati na prosperitet hrvatskih ljudi.

2.1.2 Strateški plan ministarstva turizma za razdoblje 2011.-2013.

Dokument definira viziju: ojačati ulogu turizma kao pokretača ukupnog hrvatskog gospodarstva i tako pridonijeti gospodarskom rastu RH i blagostanju njenih građana. Kao opći cilj definirano je pozicioniranje Hrvatske kao jedne od vodećih europskih turističkih destinacija. U Dokumentu su definirana dva posebna cilja, gdje je prvi cilj razvoj turističkog sektora (njegova se realizacija ogleda kroz razvoj malog i srednjeg poduzetništva u turizmu, razvoj kadrova u turizmu, stvaranje uvjeta za kvalitetan i siguran boravak turista te kroz razvoj u turistički nedovoljno razvijenim područjima), dok se drugi posebni cilj odnosi na učinkovitu promociju turističkog proizvoda i usluga. Kod programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva u turizmu za Karlovac su važne potpore za obnovu starih tradicijskih kuća i objekata s dodatnim sadržajima, poticanje povećanja broja objekata i broja smještajnih jedinica više kategorije, te kod programa za stvaranje uvjeta za kvalitetan boravak turista poticanje povećanja objekata više kategorije (4 i 5 zvjezdica). Za program razvoja turizma u turistički nedovoljno razvijenim područjima (grad Karlovac još uvijek se ubraja u takva područja) važne su potpore za povećanje broja turističkih seoskih gospodarstava, odnosno povećanje njihovih smještajnih kapaciteta.


9

2.1.3 Županijska razvojna strategij Karlovačke županije 2011.-2013.1

Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011. - 2013. (u daljnjem tekstu: ŽRS) planski je dokument politike regionalnog razvoja kojim se određuju osnovni smjerovi razvoja Županije usuglašeni s ciljevima i prioritetima Strategije regionalnog razvoja RH, kao i drugim županijskim i nacionalnim strateškim razvojnim dokumentima te onima na razini EU-a.

ŽRS-om Karlovačke županije određuju se strateški ciljevi:

Strateški cilj 1: Oživljavanje ruralnog prostora i uravnotežen razvoj svih područja Županije

Strateški cilj 2: Konkurentno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i infrastrukture

Strateški cilj 3: Jačanje ljudskih resursa i strateško planiranje razvoja

Strateški cilj 4: Održivo upravljanje okolišem i prirodnim resursima i kulturnom baštinom

2.1.4 Strategija za razvoj ljudskih potencijala Karlovačke županije 2011.-2013.

Dokument je nastao kao rezultat projekta provođenog od 2009. do 2011. G. sredstvima IPA komponente IV – razvoj ljudskih potencijala. Dokument ističe slijedeće prioritete: otvaranje radnih mjesta kroz promicanje i poticanje poduzetništva te povećanja konkurentnosti lokalnog gospodarstva; usklađenost znanja i kompetencija radne snage s potrebama na tržištu rada kroz cjeloživotno učenje i povećanje zapošljivosti te promicanje i poticanje jednakih mogućnosti za sve skupine u pristupu na tržište rada. Svaki prioritet sadrži mjere i aktivnosti za postizanje zadanih ciljeva. Na kraju dokumenta nalazi se i baza projektnih ideja iz područja razvoja ljudskih potencijala.

2.1.5 Strateške smjernice razvoja turizma grada Karlovca 2011.-2014.

Dokument te je poslužio kao temelj za izradu strategije razvoja turizma. Dokument sadrži viziju, misiju i strateške ciljeve, analizu stanja, SWOT analizu, segmentaciju i ciljna tržišta, pozicioniranje, strateške prioritete i smjernice za upravljanje ljudskim resursima.

VIZIJA: Grad Karlovac je 2030. godine drugi grad poslije Zagreba u kontinentalnoj Hrvatskoj u kategoriji turizma doživljaja. MISIJA: Grad Karlovac osigurava kvalitetne uvjete za trajni boravak svojih građana, a posjetiteljima omogućava zadovoljstvo kroz posebnost turističke ponude temeljene na jedinstvenim prirodnim i kulturnim resursima.

STRATEŠKI CILJEVI:

povećanje broja noćenja (2014. – 37.000 noćenja)

povećanje smještajnih kapaciteta (2014. povećanje od 20% u odnosu na 2010. – 395 postelja)

povećanje prosječne duljine boravka turista (s 1,68 dana 2010. na 1,8 dana 2014.)

1 Izvod iz dokumenta za područje turizma

VIZIJA

Županija razvijene poduzetničke klime i gospodarstva,

kvalitetnih ljudskih resursa, održivog razvoja

i kvalitetnog življenja.


10

povećanje direktnih prihoda od turizma obveznika poreza na dobit (2014. – najmanje 50 milijuna kuna)

povećanje postotnog udjela ukupnih direktnih prihoda od turizma u ukupnim prihodima gospodarstva grada (2014. – 0,9%)

2.2 PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA

2.2.1 Prostorni plan uređenja grada Karlovca

Turizam u ciljevima prostornog razvoja grada Karlovca Potrebno je istražiti veličinu, strukturu, specifična obilježja, kvalitetu i kapacitete moguće turističke ponude značajne za razvitak grada s obzirom na raspoloživi prostor, njegovu kvalitetu, odnos prema drugim korisnicima prostora, njegovu ulogu inicijatora i jednog od temeljnih pokretača gospodarskog i društvenog razvitka, vezano uz turističku potrošnju. Vode, šume, područja pod specijalnim režimima zaštite te ruralna područja okosnica su budućeg stacionarnog turizma. Osim navedenog ističe se i slijedeće: - Naselja i gradsko središte Karlovac posebno, nužno je revalorizirati u kontekstu nadolazećeg

trenda tzv. ''turizma gradova'', dok globalnu geoprometnu poziciju valja dugoročno valorizirati kroz intenzivniji razvoj tranzitnog i izletničkog turizma.

- Razvoj turizma potrebno je integrirati s revitalizacijom kulturnog identiteta. - Važno je turistički aktivirati područja pod posebnom namjenom (vrijedni dijelovi prirodne

baštine). - U okviru načela održivog razvoja cilj je konvertirati prirodna i kulturna dobra u gospodarska

dobra, odnosno atrakcijske osnove turističke ponude. - Grad Karlovac djelomično treba razvijati kao turistički grad s naglašenim komponentama

kulturnog i tranzitnog turizma. - Potrebno je afirmirati lovstvo i ribolovstvo te ostale športske aktivnosti u sklopu turističke

ponude (vodeni športovi i kupališta). - Bitno je snažnije afirmirati razvitak seoskog turizma. - Razvoj turizma treba prilagoditi zaštiti prirodne i kulturne baštine, tj. utvrditi kapacitete turističke

ponude do određenog limita, vodeći računa da povećani razvitak turizma ne ugrožava okoliš, već da su te djelatnosti usklađene u razvoju.

2.2.2 Generalni urbanistički plan grada Karlovca(GUP)

GUP grada Karlovca temeljni je dokument uređenja prostora grada. Za njegovu uspješnu izradu i provedbu važno je učešće svih korisnika prostora, a posebice onih koji će biti nositelji razvoja grada – gradske uprave, predstavnika gospodarstva, uglednih građana te stručnih službi.

GUP grada Karlovca predviđa TURISTIČKU GOSPODARSKU NAMJENU (planske oznake T1 i T2) u središnjem dijelu grada uz obalu rijeke Korane (u širem predjelu kupališta na Korani) te na ušću Mrežnice u Koranu. Hotelska namjena moguća je također u predjelima mješovite namjene, u predjelima poslovne namjene, kao i u planiranim predjelima Drežnika i Hrnetića (ako se predvidi podrobnijim urbanističkim planovima).


11

3 INVENTARIZACIJA RESURSA ZA RAZVOJ TURIZMA GRADA KARLOVCA

Resursna osnova u ovom poglavlju daje se u osnovnim naznakama.

3.1 OPĆE ZNAČAJKE GRADA KARLOVCA

Grad Karlovac nalazi se 56 kilometara jugozapadno od Zagreba i 130 kilometara istočno od Rijeke.2 Prema Popisu stanovništva za 2011. godinu, grad Karlovac imao je ukupno 55.981 stanovnika.3 Ima umjereno kontinentalnu klimu koju odlikuju vrlo izražena godišnja doba – ljeta vruća s čestim pljuskovima, zime hladne sa snijegom koji se zadržava u prosjeku 40 dana, proljeća i jeseni duge i blage. Padaline su izrazitije u jesen i zimi te slabije ljeti i u proljeće. Grad se na raskrižju najvažnijih hrvatskih i europskih autocesta te kroz njega prolaze svi prometni tokovi između sjevera i juga Hrvatske. Karlovac je udaljen od zračne luke Zagreb (Aerodrom Pleso) 55 kilometara. Danas kroz Karlovac prolaze autocesta, državne ceste, željeznička pruga Zagreb – Rijeka i Zagreb – Split te brojne druge ceste, što mu daje status važnog prometnog križišta i tranzitnog grada.4 Željeznički promet zaostaje za cestovnim prometom kada se uspoređuje koji je od navedenih bolje iskorišten u turističke svrhe.5

3.2 GOSPODARSKE ZNAČAJKE GRADA KARLOVCA

Za grad Karlovac izračunata je vrijednost indeksa razvijenosti od 96,14% odnosno 3,86% ispod prosjeka Republike Hrvatske za 2010. godinu. U gradu Karlovcu je 2010.g. registrirano 1036 poduzeća koja su ostvarila ukupan prihod od 5,2 milijarde kuna i zapošljavala 9.692 osobe. Iste godine, bilo je registrirano 1060 obrta, a poljoprivredom se bavilo 1417 poljoprivrednih gospodarstava.6 Analizirajući poslovanje poduzetnika po gospodarskim granama jasno se može uočiti vodeća uloga triju grana u ukupnim aktivnostima: prerađivačke industrije, trgovine i građevinarstva. Značaj ovih triju gospodarskih grana vidljiv je po njihovom udjelu u ukupnom gospodarstvu grada. Pored ovih gospodarskih grana, od strateškog značaja za Karlovac, za sadašnjost i budući gospodarski razvoj, su djelatnosti poljoprivrede i turizma koje Grad Karlovac na izravan i neizravan način posebno potiče.7

Grad Karlovac je slovio oduvijek kao jak obrtnički centar. Međutim, broj obrta se iz godine u godinu smanjuje, što nije samo posljedica krize unatrag dvije godine, već sustavnog zapostavljanja ovog vida gospodarskog djelovanja, ali i subjektivnog stanja u samom obrtništvu (nedovoljna suradnja s ''velikim'' gospodarstvom, slaba unutarsektorska povezanost i nelojalna konkurencija).8

2 Prema Studiji održivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac, Muze d.o.o., Zagreb, 2009., str. 19

3 www.dzs.hr

4 Prema Karlovačkom leksikonu, Školska knjiga, Zagreb, 2008. god., str. 266

5 Cindrić, Z., Učinci turističke 2001. godine, Odbor za turizam, Karlovac, 2001. godina, str. 18

6 Ibid

7 Strategija razvoja grada Karlovca 2012.-2020., Osnovna analiza – nacrt, Radna skupina 30.03.2012.

8 Ibid


12

Tablica 1: Struktura obrta po djelatnostima u Karlovcu 2006. i 2010. god.

DJELATNOST/BROJ OBRTA

2006 2010 Indeks Udio u %

Proizvodnja 151 110 72,8 10,4

Usluge 530 404 76,2 38,1

Prijevoz 110 69 62,7 6,5

Ugostiteljstvo 190 149 78,4 14,1

Trgovina 202 206 101,9 19,4

Osobne usluge 80 90 112,5 8,5

Ostalo 17 32 188,2 3

UKUPNO 1280 1060 82,8 100

Izvor: Hrvatska obrtnička komora – Obrtnička komora Karlovačke županije, Karlovac, 2011.

Iz prethodne tablice evidentno je smanjenje broja ugostiteljskih obrta uspoređujući 2006. godinu s 2010. godinom i to za 21,6%. Općenito, nestajanje obrta uvelike se odražava na financijsko stanje ukupnog gospodarstva grada Karlovca, socijalnu sliku, smanjenje zaposlenosti i povećanje stope nezaposlenosti.9 Tablica koja slijedi prikazuje prosječan broj nezaposlenih u gradu Karlovcu u razdoblju od 2006. do 2010. godine. Tablica 2: Prosječan broj nezaposlenih osoba u gradu Karlovcu od 2006. do 2010. god.

Godina Broj

nezaposlenih Verižni indeks

2006 5693 -

2007 5057 88,8

2008 4337 76,2

2009 4759 83,6

2010 4645 81,6

Izvor: Strategija razvoja Grada Karlovca 2012.-2020., Osnovna analiza – nacrt, Radna skupina, 30.03.2012.

Prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje Područnog ureda grada Karlovca od 2010. godine, od ukupnog broja nezaposlenih 57% su žene. U ukupnoj nezaposlenosti po radnom stažu u gradu Karlovcu 2010. godine prevladavaju osobe s malo radnog iskustva (1335 nezaposlenih osoba ili 31,9% su osobe s 0 ili do 2 godine radnog staža). Najveći broj nezaposlenih osoba (57,5%) ima srednju stručnu spremu.10 Nezaposleno je 268 osoba sa stručnim zvanjem iz područja ugostiteljske djelatnosti, što čini udio od 6,4% ukupno nezaposlenih osoba u Karlovcu 2010. godine. Konobari su u promatranoj skupini najbrojniji.

3.3 OSNOVNA OBILJEŽJA RASPOLOŽIVE RESURSNE OSNOVE ZA RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU GRADA KARLOVCA

S obzirom da je turizam po svojoj definiciji kretanje ljudi i privremena promjena boravka u prostoru, a kako bi potencijalni turisti odabrali neki prostor za odredište svog turističkog putovanja, isti mora biti dovoljno atraktivan da privuče njihovu pažnju. Turistički resursi moraju imati visok stupanj privlačnosti kako bi svojim svojstvima i karakteristikama privukli određeni segment turističke

9 Ibid

10 Zavod za zapošljavanje, Područni ured grada Karlovca, Karlovac, 2011.


13

potražnje.11 Analizom i inventarizacijom turističkih resursa izdvajaju se oni resursi koji su pogodni za komercijalno korištenje uz istovremenu podjelu resursa prema njihovom nastanku na prirodne i antropogene.

3.3.1 Prirodni turistički resursi

U gradu Karlovcu, kao i u Karlovačkoj županiji, razvijena je hidrografska mreža i postoji velik broj rijeka, rječica i potoka. Najznačajnije su rijeke Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica koje se odlikuju jedinstvenim karakteristikama te je svaka posebna na svoj način. Posebno se može istaknuti potencijal gradskog kupališta na rijeci Korani gdje je djelomično uređeno Foginovo kupalište registrirano kao prvo riječno kupalište u Hrvatskoj. U neposrednoj blizini grada, u naselju Rečica koje je udaljeno 8 kilometara sjeveroistočno od Karlovca, nalazi se izvorište geotermalne vode.

Od ukupne administrativne površine grada Karlovca 34,05% su površine pod šumama. Šume kao prirodni resurs uglavnom se promatraju u smislu proizvodnje drva kao sirovine u industrijskoj proizvodnji, no ne smije se zanemariti niti uloga šuma u ostalim gospodarskim djelatnostima kao što su lovstvo i turizam te uloga šuma u održanju ekoloških sustava, a naročito u domeni pročišćavanja zraka i utjecaja na vode.12 Na području grada Karlovca nalazi se 11 lovišta čije površine prelaze administrativne granice grada i imaju ukupno 49 187 ha. Glavne vrste divljači u ovim lovištima su srna, obični zec, divlja svinja, fazan-gnjetao, divlja patka i trčka skvržulja. Osim divljači, za lov su značajni i lovački objekti te je evidentirano da se ovdje nalazi 6 lovačkih kuća ili domova.13 Ribolovna područja karlovačke regije čine dionica rijeke Korane od Malića do Karlovca, dionica rijeke Dobre od Bukovja do Gornjeg Pokupja i dionica rijeke Kupe od Gornjeg Pokupja pa sve do Pisarovine, jezero Šumbar i draganićki Ribnjaci.

Grad je bogat zelenim površinama, parkovima i šetnicama. U gradu Karlovcu nalaze se tri zaštićena područja:14 Cret Banski Moravci, Vrbanićev perivoj i Marmontova aleja. Na prostoru Karlovca nekoliko je i točaka značajnih panoramskih vrijednosti krajobraza:15 Gornja Trebinja, vila Anzić, Kalvarija, i Martinšćak; te osobito vrijednih prirodnih krajobraza: okolica Starog grada Dubovca, dio obalnog pojasa vodotoka Male i Velike Utinje, Kupe, Korane i potoka Gradnice.

3.3.2 Antropogeni turistički resursi

Antropogeni (društveni) resursi su svi objekti, događanja i procesi vezani uz ljudsko djelovanje u prošlosti i sadašnjosti.16 Grad Karlovac, osnovan 13. srpnja 1579. g. kao tvrđava u ravnici, podno starije utvrde Dubovac, građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom.17 Među spomenicima kulture nacionalnog značaja istaknutu važnost u Karlovcu ima povijesna urbanistička cjelina Zvijezda, odnosno uža gradska jezgra grada Karlovca. Na središnjem gradskom trgu nalazi se zavjetni ''Kužni pil'' s likom Bogorodice, izgrađen nakon epidemije kuge 1691. godine. U geometrijskom središtu čitave Zvijezde, pa tako i

11 Vukonić, B., Čavlek, N., (ur.), Rječnik turizma, Masmedia, Zagreb, 2001. god., str. 403



14 Ibid


16 Vukonić, B., Čavlek, N., ur., op. cit., str. 23

17 Prema Studiji održivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac, Muze d.o.o., Zagreb, 2009., str. 21


14

Trga bana Josipa Jelačića, nalazi se zdenac ukrašen alegorijskim prikazima rijeka.18 Unutar šesterokrake zvijezde postoji i veći broj očuvanih građevina, među kojima se ističu ranobarokna župna crkva Svetog Trojstva s franjevačkim samostanom, zrinsko-frankopanski dvor u kojem je smješten Gradski muzej, crkva Sv. Nikole i dr.19 Zvijezda se pretvara u povijesni park.20 Ona ima izuzetnu vrijednost jer je prvi izgrađeni ''idealni'' grad u duhu renesansnog shvaćanja obrambenog i životnog prostora, projektiran prema načelima renesansne arhitekture sa simetričnim kompozicijama primijenjenim na planiranje grada.

Stari grad Dubovac nalazi se na atraktivnoj lokaciji u gradu Karlovcu u neposrednoj blizini nacionalnog svetišta sv. Josipa koje posjeduje bogatu sakralnu zbirku. Nastao je kao utvrda srednjovjekovne dubovačke općine potkraj 12. ili na početku 13. stoljeća. Danas Stari grad Dubovac izgleda kao renesansni kaštel s gotičkim elementima.21 Gradski muzej Karlovac upravlja Branič kulom sa stalnim postavom. Postav trenutno ne prati trendove suvremene prezentacije i ima prostora za osuvremenjivanje ponude.

Od ostalih spomenika kulture mogu se izdvojiti sakralni objekti kao što je nacionalno svetište Sv. Josipa na Dubovcu, crkva Majke Božje Snježne na Dubovcu, pavlinski samostan u Kamenskom kod Karlovca te župna crkva sv. Ivana Krstitelja u Rečici. U Karlovcu se nalazi i Vojni kompleks Turanj koji je u ingerenciji Gradskog muzeja. U gradu Karlovcu djeluju galerija Vjekoslav Karas, galerija Zilik i galerija Ulak.

Po tradicionalnim običajima i narodnoj nošnji u pokupskom stilu izdvajaju se naselja karlovačkog Pokuplja u neposrednoj blizini grada Karlovca. Narod toga kraja vrlo je ponosan na svoje običaje, narodnu nošnju i folklor pa ih njeguje u kulturno-umjetničkim društvima. Najvrjedniji dio sačuvane etnološke baštine grada Karlovca su 72 etnološke građevine-tradicijske kuće i tradicijske okućnice. Većina ih se nalazi u dolini rijeke Kupe, u selima Rečica, Pokupska Luka, Šišljavić, Zamršje, ali i u drugim područjima grada Karlovca.22

3.3.3 Društvena događanja

S obzirom na to da je utvrđeno kako su društvena događanja posebno važan turistički društveni resurs za turističku ponudu grada, ovdje se izdvajaju kao zasebni dio analize. Događanja povećavaju stupanj atraktivnosti turističkom mjestu, regiji ili zemlji u cjelini i time obogaćuju sadržaj boravka i stvaraju mogućnost veće potrošnje turista. U nastavku slijedi popis društvenih događanja u gradu Karlovcu tijekom kalendarske godine 2011.

Tablica 3:Manifestacije u gradu Karlovcu 2011. godine MJESEC DATUM NAZIV MANIFESTACIJE

SIJEČANJ 10. 01. Malonogometni turnir KaBa 2011

17. 01. ZILIK – Zimska likovna kolonija

28. 01. Noć muzeja

OŽUJAK 08. 03. Dječja fašnička povorka

SVIBANJ 01. 05. Biciklijada

28. 04. - 02. 05. Festival Hermetika

08. 05. Županijska smotra dječjeg folklora

18 Ibid, str. 23

19 Klarić, Z., op. cit., str. 23

20 Preporod karlovačke Zvijezde, Upravni odjel za razvoj i europske integracije Karlovačke županije, Karlovac,

2007. god., str. 44, 45 21

Studija održivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac, op. cit., str. 49 22

Strategija razvoja grada Karlovca 2012.-2020., Osnovna analiza – nacrt, Radna skupina 30.03.2012.


15

Vikendi u svibnju Proljetne promenade

13. 05. Susret gradova prijatelja djeca

13. 05. - 15. 05. Buba na 4 rijeke

15. 05. Dan obitelji

27. 05. Glazbeni festival Hrvatski pleter

28. 05. - 29. 05. Sajam vlastelinstva Dubovac

28. 05. KLC most wanted

28. 05. Karlovac open 2011

28. 05. Smotra starodobnih vojnih vozila RH

LIPANJ 23. 06. Ivanjski krijes

28. 06. i 29. 06. Međunarodni Etno jazz festival Četiri rijeke

27. 06. - 3. 07. LED festival

10. 06. - 12. 06. Međunarodni VW Tuning show

12. 06. Revija suvremenog plesa i plesnog pokreta Karl. županije

18. 06. Susreti hrvatskih plesnih ansambala

SRPANJ 3. 07. - 9. 07. Međunarodni festival folklora

13. 07. Rođendanski bal

07. 07. - 10. 07. ArtiKA

sredina srpnja Veslačka regata na Kupi

10. 07. Muzejske zgode

sredina srpnja ''Folkloraši svome gradu za rođendan''

KOLOVOZ kraj 8. mj. Koranski susreti

kraj 8. mj. / početak 9. mj. Karlovački Dani piva

27. 08. - 28. 08. Cross country Dubovac 2011.

Karlovac Dance festival

Vaterpolo liga

RUJAN 07. 09. - 10. 09. Filmska revija mladeži

07. 09. - 10. 09. Four river film festival

10. 09. Ljeto na Lujzijani

18. 09. Županijska smotra koreografiranog folklora

LISTOPAD Tradicionalni gljivarski tjedan

16. 10. Karlovačka smotra izvornog folklora

STUDENI 11. mj. / 12. mj. Tradicionalni koncert najuspješnijih udruga Karl. županije

PROSINAC 24. 12. - 07. 01. Božićni sajam

31. 12. Doček Nove godine

Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2011. god.

Premda je veći dio društvenih događanja tijekom godine namijenjen lokalnom stanovništvu, može se izdvojiti određen broj postojećih događanja koja u većoj mjeri doprinose turističkoj ponudi: Karlovački dani piva, Karlstadt festival, Ivanjski krijes, Proljetne promenade, Rođendanski bal, Međunarodni festival folklora, Sajam vlastelinstva Dubovac. TZ grada Karlovca od 2009. godine provodi aktivnosti istraživanja obilježja posjetitelja na pojedinim događanjima, prema metodologiji Instituta za turizam nastaloj u zajedničkom projektu koji se provodio 2008. godine. U strukturi posjetitelja svih analiziranih događanja u obje promatrane godine (2009. i 2011.)dominiraju posjetitelji iz Karlovca što potvrđuje lokalni karakter događanja.


16

3.4 Analiza smještajnih kapaciteta u gradu Karlovcu

Doprinos privlačnoj snazi svake destinacije ali i pretpostavku za razvoj turizma, daju, između ostalog, karakteristike smještajne i ugostiteljske ponude. Ugostiteljski objekti na području grada su hoteli, privatni smještaj te ugostitelji iznajmljivači sa sobama za iznajmljivanje, prikazani kao zasebna kategorija "obrta" u tablici koja slijedi. Hoteli Carlstadt i Europa su kategorizirani trima zvjezdicama, a hotel Korana Srakovčić četirima zvjezdicama. U gradu Karlovcu se u 2011.g. nalazilo ukupno 200 ležajeva u hotelskom smještaju, 172 ležaja u privatnom smještaju te 7 smještajnih jedinica (parcela) za 25 osoba (ležaja) u autokampu. Hotel Carlstadt otvoren je 2000. godine i 2003. proširio je kapacitet s 53 na 80 postelja. Hotel Korana Srakovčić otvoren je 2003. godine te je 2005. proširio kapacitet s 43 na 47 postelja. Hotel Europa otvoren je 2004. godine te je 2007. proširio kapacitet s 67 na 73 postelje. Grad Karlovac raspolaže i smještajem u autokampu Radonja koji broji 7 parcela kapaciteta za 25 osoba. Grad Karlovac trenutno ne bilježi smještaj u pansionima niti u hostelima. U promatranom razdoblju prema tablici koja slijedi bilježi se povećanje broja ležajeva u hotelskom smještaju. Broj ležajeva u privatnom smještaju se od 2004. do 2008. godine smanjuje. Tablica 4: Broj ležajeva u smještajnim objektima u gradu Karlovcu u razdoblju od 2002. do 2011. godine.

Godina Hotelski smještaj

Privatni* smještaj

Kamp** Ukupno

2002 53 149 - 202

2003 123 165 - 288

2004 190 199 - 389

2005 194 180 - 374

2006 194 177 - 371

2007 200 171 25 396

2008 200 158 25 383

2009 200 158 25 383

2010 200 159 25 384

2011 200 172 25 397

* Privatni smještaj obuhvaća i kategoriju restorana sa sobama (obrtnička djelatnost), što je čest slučaj na području grada Karlovca. Restorani sa sobama čine udio od 30-ak% ukupnog privatnog smještaja grada Karlovca. **Kapacitet kampa prikazan je prema prihvatnom broju osoba, odnosno ležajeva, a ne parcela. Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2012.

Najveći broj turističkih noćenja bilježi hotelski smještaj, i to s udjelom od oko 70% od ukupnog broja noćenja ostvarenih 2011. godine. Zatim slijedi privatni smještaj s udjelom od ukupno 27% te smještaj u kampu sa simboličnih 3% u ukupnom broju ostvarenih noćenja u gradu Karlovcu. Tablica 5: Noćenja, ležajevi i popunjenost kapaciteta prema vrsti smještajnih objekata u Karlovcu 2011. god.

Vrsta smještajnog

objekta

Broj ležajeva

Struktura u %

Broj noćenja

Struktura u %

Popunjenost kapaciteta u

%

Ukupno domaći i strani

gosti Strani gosti

Hoteli 200 50.38 20 495 15 675 69.96 28.08

Privatni smještaj 172 43.32 8017 5497 27.36 12.8

Autokamp 25 6.3 786 786 2.68 8.61

UKUPNO 397 1 29 298 21 958 1 20.22

Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2012.


17

Nakon utvrđivanja stupnja iskorištenosti kapaciteta pojedinih ugostiteljskih objekata otvara se mogućnost odgovora na pitanje postoji li potreba za povećanjem broja smještajnih kapaciteta na definiranom području ili su već postojeći dovoljni. Iz prethodne tablice vidljiva je niska prosječna godišnja popunjenost kapaciteta na prostoru grada Karlovca. Razlog tomu je, između ostalih, izrazita sezonalnost turizma na prostoru grada Karlovca.

4 ANALIZA STANJA

Analiza stanja podrazumijeva analizu turističkog prometa i emitivnih tržišta, analizu dionika, analizu provedenog anketiranja turista i građana, upitnika na web stranici TZ te SWOT analizu. Na kraju je izrađena i analiza okruženja, odnosno konkurentskih destinacija u krugu od 150 km od grada Zagreba kao najjačeg emitivnog tržišta u Hrvatskoj.

4.1 Analiza turističkog prometa na području grada Karlovca

Analiza dostignutog stupnja razvoja turizma od posebnog je značenja, ne samo zbog spoznaje dosadašnjeg stupnja razvoja, već i zbog planiranja budućeg razvoja. Ista obuhvaća analizu fizičkog prometa te analizu socio-ekonomske organiziranosti u turizmu.

U nastavku slijedi grafikon koji prikazuje promet turista na području grada Karlovca u razdoblju od 2006. do 2011. godine. Grafikon 1: Promet turista na području grada Karlovca u razdoblju od 2006. do 2011. godine


Pad turističkog prometa u gradu koji se bilježi 2009. g. u odnosu na prethodno promatrane godine uzrokovan je globalnom gospodarskom krizom. Godine 2011. stranih je turista 75%, a domaćih 25% u gradu Karlovcu. Prosječan broj noćenja turista u 2011. godini iznosi 1,5 noćenja. Grad Karlovac je turistička destinacija u kojoj se turisti zadržavaju kratko vrijeme. Ugošćuje turiste u tranzitu i poslovne ljude. Uvidom u trenutno stanje i privlačnu snagu resursne osnove grada Karlovca, koja bi privukla i zadržala gosta više od jednog noćenja, po svom opsegu ona je. Stoga turizam u Karlovcu trenutno ima tranzitni, odnosno izletnički karakter.


18

4.2 Analiza emitivnih turističkih tržišta grada Karlovca

Strateški cilj svake receptivne turističke zemlje razvitak je inozemnog turizma, što zahtijeva analizu svih relevantnih karakteristika turističkih tržišta u inozemstvu za koja se receptivna zemlja opredjeljuje. Prema podacima iz tablice koja slijedi u nastavku evidentan je udio dolazaka i noćenja turista u ukupnim iznosima tijekom 2009. i 2010. godine iz sljedećih nekoliko zemalja: Njemačke, Poljske, Nizozemske, Italije, Austrije i Francuske. Za grad Karlovac posebno je važno domaće tržište koje ima udio od 25%

Tablica 6: Dolasci i noćenja turista u gradu Karlovcu po zemljama prebivališta turista 2010. i 2011. godine

Zemlja Dolasci

2010 Dolasci

2011 Index

Noćenja 2010

Noćenja 2011

Index Udio

Hrvatska 4335 3661 84 11295 7340 65 25.05

Njemačka 2594 2586 100 4088 3887 95 13.27

Poljska 2369 2498 105 2471 3039 123 10.37

Italija 1111 1023 92 1755 1511 86 5.16

Austrija 908 972 107 1504 1224 81 4.18

SAD 404 410 101 802 1182 147 4.03

Nizozemska 1002 728 73 1333 898 67 3.07

Rusija 379 494 130 583 881 151 3.01

Češka 685 664 97 900 820 91 2.80

Francuska 630 458 73 1357 676 50 2.31

Mađarska 754 561 74 985 646 66 2.20

Srbija 252 329 131 362 524 145 1.79

Velika Britanija 274 286 104 495 516 104 1.76

Švicarska 240 318 133 344 503 146 1.72

Belgija 464 339 73 496 479 97 1.63

Koreja 153 432 282 177 450 254 1.54

BIH 385 311 81 595 367 62 1.25

Slovenija 286 220 77 441 336 76 1.15

Australija 139 139 100 271 335 124 1.14

Rumunjska 361 278 77 475 335 71 1.14

Slovačka 289 279 97 453 335 74 1.14

Kanada 174 169 169 356 330 93 1.13

OSTALI 2253 2145 95 3117 2637 85 9.16

UKUPNO 20441 19300 94 34655 29298 85 100.00


Val osamostaljenja brojnih ''mladih'' europskih zemalja središnje i istočne Europe, otvaranja i gospodarskog jačanja zbog prelaska na tržišnu ekonomiju značio je za turizam pojavu novih receptivnih, ali i emitivnih turističkih tržišta. Vodeća tržišta tzv. ''Nove Europe'', kao što su Češka, Mađarska, Poljska u gradu Karlovcu 2011. g. ostvaruju udio od sveukupno 15,4%. S druge strane, 2011.g. bilježi se udio turista iz Nizozemske i Francuske od 5,4%. Tradicionalna emitivna turistička tržišta, kao što su Njemačka, Italija i Austrija generiraju gotovo 23% inozemnog turizma grada Karlovca u 2011. godini. Analiza dobne strukture turista ukazuje na to da najviše turista koji borave u Karlovcu je u starosnoj dobi od 41 do 60 godina, a zatim od 31 do 40 godina. Također, smanjuje se udio mlađih dobnih skupina, a raste udio gostiju dobne skupine 41 – 60 godina. U strukturi gostiju, u Karlovcu prednjače individualni gosti gdje je njihov udio u prosjeku u zadnjih nekoliko godina oko 84%.


19

4.3 Analiza dionika

Tijekom projekta održane su dvije javne rasprave na kojima se dionike konzultiralo o važnim pitanjima za turizam. Dionike iz javnog, gospodarskog i civilnog sektora željelo se informirati o projektu izrade Strategije razvoja turizma te dobiti direktan input od sva tri sektora. Na prvom susretu poticala se rasprava o stanju turizma grada Karlovca, o problemima i preprekama na koje nailaze te njihovo mišljenje o glavnim prilikama za daljnji razvoj turizma grada. Sudionici druge radionice dali su mišljenja i primjedbe na SWOT analizu te na prijedlog modela razvoja, viziju i strateške ciljeve razvoja turizma. Isto tako na radionici se provela anketa u kojoj su sudionici odgovarali na određenja pitanja o razvoju turizma grada Karlovca.

Od ukupnog broja anketiranih ispitanika 100% njih smatra da razvoj turizma na području grada Karlovca ima perspektivu. Isto tako, predloženu viziju grada Karlovca prihvatila je većina ispitanika (78%), njih 5% nije prihvatilo viziju, dok 17% anketranih nije odgovorilo na pitanje vezano uz prihvat vizije.

Istovremeno ispitanici su također naveli i ključne prepreke za realizaciju razvojnog modela, i to:

postojanje birokracije koja koči napredak;

nedostatak turističkog senzibiliteta, nedostatak stručnih ljudi kao i financijskih sredstava;

nepostojanje političkog konsenzusa oko strateških pitanja, pa tako i razvoja turizma;

loše prostorno planiranje (nije sveobuhvatno), što dovodi do trajne degradacije prostora;

potencijalnu opasnost realizacije projekta kao što su: 1. izgradnja HE, 2. izgradnja sustava obrana od poplava – što može trajno pogubno utjecati na vodne resurse, čime se ugrožava jedna od glavnih snaga razvoja turizma;

lošu gospodarsku situaciju, nerazvijeno malo i srednje poduzetništvo;

slabu gastronomsku prepoznatljivost;

sporost u realizaciji razvojnih planova.

Ispitanici su ocjenjivali i pojedine projekte i to ocjenom 1-5, gdje je 1 bila najslabija, dok je 5 bila najbolja ocjena. Prema dobivenim rezultatima, svi su projekti dobili visoke ocjene, međutim najboljima su označeni obnova područja Zvijezde (4,84); Dubovac (4,53); obnova bastiona svetog Josipa u Zvijezdi (4,53); touring (osmišljavanje programe obilaska/zanimljivosti na području grada Karlovca uz primjerenu kombinaciju različitih sadržaja –4,53); uređenje centralnog gradskog trga (4,44); oživljavanje tradicijskih zanata u Zvijezdi (4,40); slatkovodni akvarij (4,37), uređenje Centrala i Putnika (4,37) te uređenje šetnica/poučnih staza uz rijeke (4,37) itd. Isto tako, kao mogući prijedlozi koje je potrebno ugraditi u razvojni model javljaju se: razvijanje biciklističkih staza u okolici, uređenje postojećih i osmišljavanje novih kupališta (Mrežnica, Kupa, Foginovo kupalište…).

4.3.1 Gospodarski sektor

Na području grada Karlovca za obavljanje ugostiteljske djelatnosti registriran je 281 objekt23, od čega su dvije trećine caffe barovi. Kao noćni bar i caffe bar registrirano je 8 objekata, a 1 objekt registriran je kao noćni bar i restoran. Kao restoran registrirano je 14 objekata te kao restoran brze prehrane registriran je 1 ugostiteljski objekt (McDonald's). U više od polovice ugostiteljskih objekata (59%) djelatnost se obavlja kao obrt, u 35% ugostiteljskih objekata ugostitelji su registrirani kao društvo s

23 U nekoliko slučajeva jedan vlasnik posjeduje 2 ili više ugostiteljskih objekata; neki ugostiteljski objekti nalaze

se u evidenciji Službe za gospodarstvo, iako po našem saznanju ne posluju, međutim, Služba nema osnovu za njihovo brisanje jer o tome nema službeni podnesak.


20

ograničenom odgovornošću, a u 3% ugostiteljskih objekata kao dioničko društvo. Na području grada Karlovca posluje 250 poduzetnika koji se bave ugostiteljskom djelatnošću, od kojih 215 ima jedan ugostiteljski objekt, 27 ugostitelja ima po 2 ugostiteljska objekta, a 4 ugostitelja imaju po tri ugostiteljska objekta.

Turističke agencije na području grada Karlovca su kombiniranog tipa poslovanja. Manje su orijentirane na prihvatnu funkciju turista, što se u posljednje vrijeme nastoji promijeniti. Na području grada Karlovca, 2012.24 registrirano je šest turističkih agencija. Registrirana je i jedna tvrtka za pružanje turističkih usluga u ostalim oblicima turističke ponude; vrste turističkih usluga su športsko-rekreativne i pustolovne aktivnosti (vožnja ATV vozilima i aktivnosti AIRSOFT-a), a usluge može pružati na području grada Karlovca te općina Draganić, Krnjak, Lasinja i Vojnić. Također, registrirane su 3 osobe koje imaju odobrenja za pružanje turističkih usluga na seljačkom gospodarstvu.

Turističke agencije koje su registrirane van područja grada Karlovca također pružaju usluge u turizmu. U TZ grada Karlovca radi se na uvođenju sustava suradnje s turističkim agencijama, a TZ grada Karlovca je u 2012. godini postala pridruženom članicom Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA).

Prema podacima Službe za gospodarstvo Ureda državne uprave u Karlovačkoj županiji, za područje Karlovačke županije registrirana su 23 turistička vodiča. Na području grada Karlovca 2009. godine registrirana je i Udruga turističkih vodiča Karlovačke županije ''Bastion''.

Turističke usluge za turističke agencije može pružati i turistički pratitelj. Na web stranici TZ grada Karlovca nude se usluge 24 turistička pratitelja koja imaju prebivalište u gradu Karlovcu.

4.3.2 Javni sektor Upravni odjel za poduzetništvo i poljoprivredu djeluje u sklopu gradske uprave, a u svojim aktivnostima bavi se i turizmom. Održava se redovita komunikacija s TZ grada Karlovca, gospodarskim i civilnim sektorom. Upravni odjel dodjeljuje i potpore za promidžbu turizma i programe, koje se dodjeljuju Turističkoj zajednici grada Karlovca.

Turistička zajednica grada Karlovca (u daljnjem tekstu TZ) pravna je slijednica Turističkog društva Karlovac koje je osnovano 1972. godine te se od tada kontinuirano odvijaju aktivnosti u području turizma. Prema dostupnim službenim podacima, 2009. godine bilo je registrirano ukupno 1.170 članova Zajednice, odnosno obveznika plaćanja turističke članarine.25 Glavni izvori prihoda TZ grada Karlovca su turistička članarina i boravišna pristojba. Tablica koja slijedi prikazuje te prihode u razdoblju od 2006. do 2011. godine te njihov udio u sveukupnim prihodima TZ grada Karlovca.

Tablica 7: Prihodi TZ grada Karlovca od turističkih članarina i boravišne pristojbe

Godina Ukupni prihodi

TZ

Prihodi od turističke

članarine (TČ)

Udio prihoda od TČ u ukupnim

prihodima TZ (%)

Prihodi od boravišne

pristojbe (BP)

Udio prihoda od BP u ukupnim

prihodima TZ (%)

2006 1.646.350,26 801.896,38 48,7 100.253,62 6,1

2007 4.877.221,34 1.007.878,32 20,7 96.958,92 2,0

2008 3.529.857,19 959.059,29 27,2 96.781,92 2,7

2009 1.750.950,51 1.083.703,44 61,9 86.611,10 4,9

2010 1.817.942,52 948.010,47 52,2 128.656,79 7,1

2011 1.891.719,81 928.324,94 49,1 115.378,07 6,1

Izvor: TZ grada Karlovca

24 Služba za gospodarstvo, Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji, stanje 12.01.2012.g.

25 Ministarstvo financija, Porezna uprava ispostava Karlovac


21

U promatranom razdoblju, odnosno od 2006. do 2011. godine, prihodi od turističkih članarina porasli su samo za 15,8%. Prihodi od turističkih članarina relativni su odraz slike sveukupnih prihoda od turizma grada Karlovca. Prihodi od boravišne pristojbe u istom razdoblju porasli su za 15,1%.

Članovi Zajednice sudjeluju u njezinom radu putem Skupštine Zajednice, koja broji 26 članova26. Izvršno tijelo Skupštine je Turističko vijeće koje broji 8 članova i predsjednika. Skupština i Turističko vijeće redovito održavaju sjednice i donose sve odluke bitne za redovito i zakonito poslovanje Zajednice.

Turistički ured Karlovac administrativno je tijelo Zajednice koje provodi aktivnosti i projekte sukladno godišnjim programima rada i proračunima koje donosi Skupština TZ. Turistička zajednica grada Karlovca ima ustrojena dva turistička informativna centra (skraćeno TIC). Obrazovne institucije na području grada Karlovca su Ekonomsko-turistička škola Karlovac, Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac i Veleučilište u Karlovcu. Kulturne institucije na području grada su Gradski muzej Kalovac te Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije.

4.3.3 Civilni sektor

Na području grada Karlovca u svibnju 2011. godine bila je 621 registrirana udruga27.

Športski klubovi registrirani u gradu Karlovcu većinom su članovi Karlovačke športske zajednice (KŠZ) koja je 2011. godine imala 143 kluba kao članica Zajednice.

Na području grada djeluje Zajednica organizacija amaterskih kulturno-umjetničkih djelatnosti (ZOAKD) koja objedinjuje 27 udruga iz kulturnog amaterizma.

Uz organiziranu zajednicu udruga, u Karlovcu postoji niz aktivnih samostalnih udruga na području kulture. Udruge koje od 2006. godine organiziraju događanja i provode projekte, a koje doprinose turističkoj ponudi grada i imaju razvijenu suradnju s javnim sektorom su: Bratstvo svetog Mihovila, Carolosboom, Carpe diem, Dubovački streličari, Ekološko društvo Pan, FA Matija Gubec, Free dance, Historia viva, HistoriKA, Kajda, Kinoklub Karlovac, Konjički klub Fany, Lujzijana, Nacionalna udruga za fortifikacije, Orpheus, Paviljon Katzler, Poluga, Promenada klub, Studio 8, Udruga za razvoj kontinentalnog turizma.

4.4 Analiza stanja važnih turističkih zona grada

Karlovačka Zvijezda

Grad Karlovac, u suradnji s osnovnim i srednjim školama grada, od svibnja 2011. godine provodi projekt ''Naša Zvijezda''. Opći cilj projekta je podići razinu znanja o značaju Zvijezde kao kulturnog spomenika svjetskih razmjera, kao dokaza našeg identiteta i trajanja na ovim prostorima te kao jedinstvenog resursa za gospodarski razvoj i očuvanje identiteta Karlovca. Specifični cilj je korištenje teme ''Karlovačka Zvijezda'' kao osnovne podloge za nastavu u svim predmetima i za sve uzraste u

26 TZ grada Karlovca, stanje 31.01.2012. g.

27 Ured za državnu upravu


22

osnovnim i srednjim školama grada Karlovca korištenjem suvremenih metodičkih pristupa.28 Polazeći od teze Zvijezde kao poluge za razvoj grada, identificirana su četiri segmenta Zvijezde koje treba zaštititi, očuvati i gospodarski koristiti:29

1) Zaštitni zeleni pojas

2) Fortifikacijski pojas

3) Urbana matrica, ulice, trgovi 4) Građevine.

Ističe se potreba za što skorijom izradom odgovarajuće i detaljnije prostorno-planske dokumentacije za Zvijezdu, koja je predviđena Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja grada Karlovca i Izmjenama i dopunama GUP-a grada Karlovca iz 2011. godine. Ta dokumentacija mora se temeljiti na službenim konzervatorskim podlogama izrađenim u tu svrhu. Zvijezda je suočena s brojnim problemima kao što su: neriješena vlasnička pitanja, nedostatak baze podataka o baštini, nedostatak znanja i alata o upravljanju kulturnom baštinom, disperzija financijskih sredstava za adaptaciju gradske jezgre, neizvjesnost o povratu investicije zbog nedostatka urbanog planiranja i strateških dokumenata, dugotrajni administrativni procesi kod upravljanja baštinom i izdavanja potrebnih dozvola.30

Stari grad Dubovac Objekt je u vlasništvu Grada Karlovca. Do 2003. godine kaštel je imao stalni ugostiteljski sadržaj kojim je upravljalo ugostiteljsko poduzeće „Korana“. Zadnje noćenje registrirano je dana 27. 06. 2003. godine, a „Korana“ je prestala s radom 1. srpnja iste godine.

Gradski muzej Karlovac upravlja Branič-kulom na Starom gradu Dubovcu, u kojoj se nalazi muzejska izložba kao stalni postav. Ulaz se naplaćuje samo za razgledavanje Branič-kule, na vrhu koje je Vidikovac.

Za potrebe obnove, revitalizacije, daljnjeg razvoja i strateškog upravljanja objektom 2009. godine izrađen je dokument Studija održivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac.

Vojni kompleks Turanj i Turistički informativni centar Turanj Inicijativa za izlaganje muzejske zbirke naoružanja Domovinskog rata na Turnju pokrenuta je 1997. godine na Gradskom poglavarstvu grada Karlovca kada je ustrojen radni odbor s namjerom uređenja prostora. Od 2008. godine lokalitetom službeno upravlja Gradski muzej Karlovac koji ga je preimenovao u ''Vojni kompleks Turanj''.

TIC Turanj – TIC Zelena vrata

TZ grada Karlovca od 2007. godine kontinuirano u ljetnim mjesecima organizira rad sezonskog turističkog informativnog centra. TIC 2011. godine dobiva naziv ''Zelena vrata'' te funkcionira kao TIC klastera Lika - Karlovac. Glavni cilj je objedinjavanje i pružanje turističkih informacija za cijeli klaster kao i distribucija promidžbenog materijala klastera te prikupljanje statističkih podataka za daljnje poboljšanje funkcioniranja.

28 www.karlovac.hr

29 Ibid

30 Radni materijal UO za poduzetništvo i poljoprivredu za potrebe izrade analize stanja Gradske razvojne

strategije


23

Športsko-rekreacijski centar Korana „Športsko-rekreacijski centar Korana“ (ŠRC Korana) planiran GUP-om Grada Karlovca31 na desnoj obali rijeke Korane sjeverno od županijske prometnice – Mekušanske ceste, a obuhvaća prostor sve do granice obuhvata tog plana. S obzirom na značaj i vrijednosti prostora na kojem je planiran ŠRC Korana (cjelokupno područje ŠRC-a Korana nalazi se u prirodnom krajobrazu), GUP-om grada Karlovca za to područje propisana je obveza izrade detaljnijeg dokumenta prostornog uređenja – Urbanističkog plana uređenja ŠRC Korana (UPU ''ŠRC Korana''). Prethodno je potrebno izraditi 3 stručne podloge (urbanističku, konzervatorsku i hortikulturnu) te provesti urbanističko-arhitektonski natječaj za urbanističko-arhitektonsku podlogu za izradu UPU ''ŠRC Korana''.

4.5 Analiza provedenog anketiranja turista na području grada Karlovca

Anketiranje turista grada Karlovca provedeno je tijekom srpnja, kolovoza i rujna 2011. godine. Anketnim istraživanjem nastojala se odrediti razina zadovoljstva turista grada Karlovca elementima turističke ponude grada. Sveukupno je na odabrane mikrolokacije anketnog istraživanja plasirano 500 anketnih upitnika. Ukupan broj popunjenih i obrađenih anketnih upitnika iznosio je 181, što čini povrat od 36%. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na nove spoznaje i pomažu pri definiranju jakih i slabih strana turističke ponude grada Karlovca. Među ispitanicima najbrojniji su bili Nijemci (19%), Hrvati (18%), Poljaci (15%), Nizozemci (9%) i Talijani (6%). Najčešći motivi dolaska ispitanika u grad su kraći odmor, poslovni razlog, tranzit te posjet rodbini ili prijateljima.

Većina anketiranih turista (68%) u gradu ostvaruje jedno noćenje; 21% ispitanika ostvaruje između 2 i 4 noćenja, a tek 11% više od 4 noćenja. Ispitanici su u pravilu su došli u grad u individualnom aranžmanu (75%) i to prvi puta (72%). Rezultati anketiranja ukazuju na činjenicu da je grad tranzitna destinacija i da se većina turista zadržava u gradu vrlo kratko vrijeme. U strukturi ispitanika prevladavaju turisti starosne dobi od 46 do 65 godina života (48%) i za većinu prosječna dnevna potrošnja po osobi iznosi manje od 50 eura.

Grafikon 2: Prosječna dnevna potrošnja turista po osobi u Karlovcu (udio u %)

Izvor: obrada autora

Prema posljednjim Tomasovim istraživanjima Instituta za turizam, prosječna dnevna potrošnja turista po osobi u Republici Hrvatskoj iznosila je 58 eura 2010. godine. Prosječna dnevna potrošnja turista grada Karlovca je ispod prosjeka za Republiku Hrvatsku.

31 Glasnik Grada Karlovca 14/07, 06/11


24

U nastavku slijedi pregled dnevne potrošnje turista po osobi u gradu Karlovcu prema zemlji porijekla turista. Prikazana je dnevna potrošnja turista po osobi za Nijemce, Hrvate, Poljake i Nizozemce, s obzirom da su isti najbrojniji turisti grada Karlovca.

Tablica 8: Prosječna dnevna potrošnja Nijemaca, Hrvata, Poljaka i Nizozemaca (po osobi) tijekom boravka u Karlovcu

Potrošnja u eurima Potrošnja Nijemaca

udio u %

Potrošnja Hrvata udio u

%

Potrošnja Poljaka udio u

%

Potrošnja Nizozemaca udio u

%

manje od 30 eura 43 44 21,50 44

od 30 do 50 eura 40 50 57 37,50

od 50 do 100 eura 10 0 21,50 6

više od 100 eura 7 6 0 12,50


Većina Nijemaca trošila je po osobi u Karlovcu manje od 50 eura dnevno (83%). Većina anketiranih domaćih turista trošila je manje od 50 eura dnevno po osobi (94%). Svega 6% Hrvata trošilo je dnevno po osobi više od 50 eura tijekom boravka u gradu Karlovcu. Većina anketiranih Poljaka (78,5%) i Nizozemaca (81,5%) trošila je manje od 50 eura dnevno po osobi.

O Karlovcu kao poželjnoj turističkoj destinaciji najveći broj anketiranih turista informirao se putem interneta (42%), zatim po preporuci drugih turista, prijatelja, rodbine (21%). Prosječna ocjena zadovoljstva anketiranih turista ukupnim iskustvom tijekom boravka u Karlovcu iznosi 4,36. Prosječna ocjena izračunata je na temelju rezultata ukupno obrađenih anketa. Visokom prosječnom ocjenom (iznad 4,00) ocijenjeni su sljedeći elementi turističke ponude grada: parkovi i zelene površine u gradu (4,53), osjećaj sigurnosti i zaštite turista tijekom boravka u gradu (4,51), ljepota krajolika grada (4,46), ljubaznost zaposlenih u turizmu grada (4,47), ljubaznost stanovništva Grada (4,35), očuvanost okoliša u gradu (4,31), šetnice u gradu (4,28), uređenost grada kao turističke destinacije (4,14), odnos cijene i kvalitete pruženih usluga i proizvoda turistima u gradu (4,14), uređenost i čistoća plaža uz rijeke u Gradu (4,09), ugostiteljski objekti za smještaj (4,15) kao i ugostiteljski objekti prehrane i točenja pića (4,09), lokalna gastronomija (4,05) i kulturno-povijesna baština grada (4,02).

Tablica 9: Stupanj zadovoljstva turista elementima turističke ponude Grada

Elementi turističke ponude grada Karlovca Stupanj zadovoljstva

Parkovi i zelene površine u Gradu

VRLO VISOK STUPANJ (4,45 i VIŠE)

Osjećaj sigurnosti i zaštite turista u Gradu

Ljubaznost zaposlenih u turizmu Grada

Ljepota krajolika Grada

Sredstva javnog prijevoza za šire područje Grada

NIZAK STUPANJ (3,5 i MANJE)

Brojnost i raznolikost događaja u Gradu

Zabavni sadržaji u Gradu

Suveniri Grada

Ponuda izleta lokalnih receptivnih turističkih agencija

Skupovi, seminari i team building programi u ponudi Grada


Najniže prosječne ocjene (3,5 i manje) ostvarili su sljedeći elementi turističke ponude grada: sredstva javnog prijevoza za šire područje grada (3,16), brojnost i raznolikost događaja u gradu (3,33), zabavni sadržaju u gradu (3,49), suveniri grada (3,5), ponuda izleta lokalnih receptivnih turističkih agencija grada (3,5) te skupovi, seminari i team building programi u ponudi grada (3,5).


25

4.6 Analiza provedenog anketiranja za potrebe projekta ''Brendiranje Karlovca''

Anketiranje građana Karlovca provodila je Agencija Puls metodom terenskog istraživanja, odnosno metodom osobnog intervjua u kućanstvima ispitanika. Uzorak: 600 građana grada Karlovca starijih od 18 godina. Pitanja su se odnosila na stavove građana Karlovca o vlastitom gradu. Neki od rezultata anketiranja su:

54% Karlovčana doživljava grad Karlovac kao grad parkova (37% povijesni grad; 35% grad ugodnog življenja; 6% vojni grad; 6% grad kulture; 5% grad koji se budi; 3% grad turizma; 6% ostalo).

Kao loš aspekt života u Karlovcu 43% izdvojilo je nezaposlenost i gospodarsku situaciju, dok su ostali aspekti znatno niži (6% nedostatak kulturnih sadržaja; 5% nizak standard/ siromaštvo, i ostalo).

Kao najznačajnije znamenitosti i prednosti grada Karlovca 78% građana istaknulo je četiri rijeke (46% krajolik i parkovi; 34% plan grada u obliku zvijezde sa šest krakova; 30% Karlovački dani piva; 18% ljepote grada; 9% Sajam vlastelinstva; 9% Ivanjski krijes; 6% Međunarodni festival folklora; 2% ostalo).

Najpoznatiji brend građana u Karlovcu je Karlovačko pivo s 69% (9% Stari grad Dubovac; 8% pištolj Hrvatski samokres; 5% KIM mliječni proizvodi; 4% karlovački šančevi; 7% ostalo).

55% građana Karlovca smatra geografski položaj najvećom prednošću Karlovca u odnosu na druge gradove (53% blizina Zagreba; 19% povijest i tradicija; 14% način života; 12% ljudi; 4% bogatstvo kulturnih i zabavnih sadržaja; 3% gospodarski potencijal; 1% nešto drugo).

48% građana smatra Varaždin konkurencijom Karlovcu (16% Zagreb; 9% Sisak; 5% Rijeka; 4% Zadar; 18% Ostali).

Anketiranje državljana Republike Hrvatske provodila je Agencija Media Metar metodom telefonske ankete na reprezentativnom uzorku Republike Hrvatske s posebnim naglaskom na Karlovačku županiju.

Karlovačka županija o Karlovcu:

20% stanovnika Karlovačke županije nikad nije bilo u Karlovcu i svi su odgovorili da ga žele posjetiti.

35% stanovnika Karlovačke županije najviše na Karlovac asociraju rijeke (30% Karlovačko pivo; 20% krajolik i parkovi; 5% prolaz za Zagreb; 5% plan grada u obliku zvijezde).

Kao najveće prednosti Karlovca stanovnici županije vide blizinu Zagreba (43%), lokaciju (27%), zeleno okruženje (8%), četiri rijeke (8%), povijest i tradiciju (5%), gospodarski potencijal, način života i bogatstvo kulturnih i zabavnih sadržaja (po 1%).

25% ispitanika smatra da je potrebna bolja infrastruktura, 20% da je potrebno više sadržaja za mlade, 15% više zabavnih sadržaja, kao i 15% više kulturnih sadržaja, 15% smatra da je potrebna niža cijena nekretnina, a 5% da treba biti bolja povezanost sa Zagrebom.

Hrvatska o Karlovcu:

35% ispitanika na razini Republike Hrvatske smatra četiri rijeke najjačim brendom grada, slijede pivo s 14% te ostale asocijacije koje vežu uz Karlovac: 5% autoput, 4% blizina Zagreba, 4% prometni čvor, 4% ne znam, 3% lijep grad, 2% put za more, 1% rat, 18% ostalo.

64% ispitanika želi posjetiti Karlovac, prvenstveno iz turističke znatiželje (49%), zbog rijeka (20%) te radi ljepota grada (14%).

Pozitivno mišljenje o Karlovcu ima 49% ispitanika, među njima prednjače Slavonci, dok su najnegativniji Istrani i Primorci.


26

43% ispitanika Karlovac asocira na četiri rijeke, 23% na Karlovačko pivo, a 15% na termin ''prolaz do Zagreba''; taj poredak karakterističan je za većinu hrvatskih regija, osim za Istru i Primorje gdje 52% ispitanika Karlovac asocira na Karlovačko pivo, 19% na termin ''prolaz kroz Zagreb'', a tek 4% četiri rijeke.

Hrvatski građani smatraju kako su blizina Zagreba (43%), njegova lokacija (27%) te zeleno okruženje i rijeke (17%) najveće prednosti Karlovca.

4.7 Analiza upitnika na web stranici TZ

Za potrebe projekta izrade strategije u razdoblju od 7.11. do 31.12. 2011. godine na web stranici TZ grada Karlovca bio je postavljen kratki informativni upitnik namijenjen građanima. Upitnik je ispunilo 153 građana. Analiza koja slijedi izrađena je na temelju prvih 100 ispunjenih upitnika s web stranice TZ grada Karlovca.

Tablica 10: Ocjene ispitanika o važnosti pojedinih područja za razvoj turizma32

(u %, ocjene od 1 do 5, 1 za najmanje važno, 5 za najvažnije)

1 2 3 4 5 Prosjek

Stari grad Dubovac 2,0 9.2 10.2 25.5 53.1 4.18

Zvijezda 5.1 2 7.1 13.3 72.4 4.46

Muzejska zbirka naoružanja Domovinskog rata na Turnju

10.3 15.5 24.7 29.9 19.6 3.3

Rijeke i prostor uz rijeke 2 1 11.2 20.4 65.3 4.46

Izvor: Obrada autora

Tablica 11: Ocjene ispitanika o važnosti pojedinih događanja za turizam (u %, ocjene od 1 do 5, 1 za najmanje važno, 5 za najvažnije)

1 2 3 4 5 Prosjek

Milenijski bal 16.3 13.3 30.6 26.5 13.3 3.07

Ivanjski krijes 8.2 15.3 22.4 27.6 26.5 3.49

Karlovački dani piva 7 7 12 25 49 4.02

Međunarodni etno jazz festival 8.2 11.3 27.8 35.1 17.5 3.42

Sajam vlastelinstva Dubovac 8.1 0 15.2 44.4 32.3 3.93

Filmska revija mladeži i Four river film festival 6.1 4.1 19.4 29.6 40.8 3.95


Na pitanje bi li osim Foginovog trebalo registrirati još neko kupalište na rijekama u Karlovcu, 75% ispitanika odgovorilo je potvrdno. Upečatljiv je broj prijedloga (ukupno 41 ispitanik) za novo kupalište na rijeci Mrežnici, odnosno dodatno uređenje i registriranje postojećeg kupališta ‘’Kamp’’. Dodatni prijedlozi: uređenje kupališta na slapu na Turnju, uređenje obje obale Korane – lijeve od restorana Mirna do pontonskog mosta, a desne od betonskog do drvenog mosta (lokacija tzv. gradskog kupališta) – Korane kod ušća u Kupu, Kupe ispod restorana Kvaka.

Na pitanje koja bi nova turistička atrakcija mogla privući najviše turista u Karlovac, ispitanici su dali različite prijedloge:

32 Radilo se o 1. pitanju koje je glasilo: ''Ocijenite po važnosti strateški prioritetna područja za razvoj novih

turističkih proizvoda?''


27

Tablica 12: Prijedlozi ispitanika o novim atrakcijama

Parkovi i vode Kultura

Naglasak na parkovima i rijekama Stari grad Dubovac i programi u njemu

Bube na 4 rijeke Veliki festival urbane glazbe

Kamp na Korani Slatkovodni akvarij

Uređena kupališta Muzej o Nikoli Tesli

Športski susreti na i uz vodu Muzej pivarstva

Bazen Uređena karlovačka Zvijezda

Bolja ponuda kampova, atrakcije na rijekama

Park minijatura utvrđenih gradova s područja Karlovačke županije

Rafting Dani renesanse

Lovstvo, ribolov Povijesni vojni muzej

Vodeni zabavni park Hermetika

Utrke plovilima po rijekama Nepokoreni grad i LED fest

Zaštititi i obnoviti kulturno-povijesne spomenike

Osmišljena i uređena "Kineska četvrt", vojarne Bosanski magazin i ona prema Gazi

Šport Ostalo

Konjički sport i fijaker Seoski turizam (seoska gospodarstva)

Biciklističke staze s odmorištima Obnovljeni hotel Korana

Športske igre Bitan dodatan sadržaj, ne atrakcija

Motocross Bolja kvaliteta postojećih

Revitalizacija Karlovačkog generalata

Ulica crvenih svjetiljki

Žaba

Ukrasiti arboretum Šumarske škole božićnim lampicama

Karneval

Veliki zabavni park uz neku od rijeka s tematikom grada ili Hrvatske.



28

4.8 SWOT analiza turizma grada Karlovca

SWOT analiza služi za sumiranje i strukturiranje podataka u četiri kategorije (S-snaga, W-slabosti, O-povoljne prilike, odnosno mogućnosti, i T-prijetnje) te prikazivanje u jednom izvještaju. Pri planiranju daljnjeg razvoja turizma važno je analizirati sadašnje stanje te utvrditi što su komparativne prednosti, a što nedostaci grada Karlovca.

S N A G E

Element Obrazloženje

Povoljan geostrateški položaj - Grad Karlovac je križište najvažnijih prometnica koje povezuju primorsku i panonsku Hrvatsku, smješten na raskrižju glavnih cestovnih prometnih pravaca A1, D1 - Željeznička postaja međunarodne željezničke pruge od čvorišta Zagreb prema Rijeci i Splitu - Karlovac je poznato povijesno čvorište uz povijesne ceste Karolinu, Josephinu i Louisianu

Značajan hidrološki potencijal

Četiri rijeke (Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica) i brojne rječice koji predstavljaju značajni turistički resurs

Biološka i krajobrazna raznolikost

U sklopu grada Karlovca uključujući i ruralna područja nalazi se posebni rezervat Cret Banski Moravci, dok su u postupku zaštite 4 posebna rezervata, 2 spomenika prirode, 5 značajnih krajobraza i 1 spomenik parkovne arhitekture. Postoje i 4 lokacije zaštićene panoramske vrijednosti krajobraza (Gornje Trebinje, vila Anzić, Kalvarija i Martinšćak). Na ruralnim prostorima nalazi se i 14 područja u ekološkoj mreži NATURA 2000 koja obuhvaća i 12 rijetkih i ugroženih staništa. Na ruralnim područjima nalazi se i 13 zaštićenih kulturno-povijesnih i 2 arheološka lokaliteta te 94 evidentirana kulturna dobra koja još čekaju detaljnu valorizaciju i zaštitu.

Parkovna arhitektura Vrbanićev perivoj, Marmontova aleja, drvoredi i parkovi oko Zvijezde

Raznoliko kulturno-povijesno nasljeđe

- Životopisan etnološki sadržaj i kulturna raznolikost - Postojanje udruga i društava za promicanje kulturne baštine - Postojanje tradicijskih zanata

Postojanje karlovačke Zvijezde

- Jedinstveni kulturni resurs u regiji u urbanoj sredini - Jedinstvena urbana fortifikacija

Postojanje Starog grada Dubovca

- Privlači grupe turista i individualne turiste - Sajam vlastelinstva i niz drugih događanja - Branič kula s vidikovcem u funkciji

Postojanje manifestacije od nacionalnog značaja

Karlovački dani piva s tradicijom od 25 godina najveće su pivarsko događanje u Hrvatskoj koje svake godine posjeti preko 200.000 posjetitelja

Foginovo kupalište Prvo registrirano riječno kupalište u Hrvatskoj, smješteno u centru grada na rijeci Korani

Postojanje zaliha geotermalnih voda

Geotermalno ležište Rečica otkriveno je dvjema bušotinama: Ka-2 i Ka-3 na razmaku od 3 kilometra. Na temelju dubinskih mjerenja temperature u navedenim bušotinama utvrđena je ležišna temperatura od 140 °C protoka od 50 l/s.

Postojanje velikog broja športskih organizacija

- Potencijalno su dio turističkih aranžmana ili ponude selektivnih oblika turizma - Karlovačka športska zajednica ima 143 registrirane članice (ronioci, veslači, rafting i kanuing, speleolozi, streličari, airsoft, paintball, biciklisti...)

Tradicija pivarstva - U Karlovcu postoji tradicija pivarstva koja datira iz 1781. G. kada se spominju prva varenja piva u Zvijezdi - 1854. godine osniva se Karlovačka pivovara


29

Postojanje turističke infrastrukture

Planinarske staze (Poučna staza Kozjača, Put ing. Zlatka Satlera...) Biciklističke staze

Tradicija rekreacijskog ribolova

Postojanje uvjeta, sadržaja i tradicije rekreacijskog ribolova

Tradicija lovstva Dugogodišnja tradicija s obzirom na postojeća lovišta na području grada Karlovca i u okruženju, te lovačka društva

Postojanje obrazovnih institucija za kadrove u turizmu i ugostiteljstvu

Srednjoškolsko strukovno i visoko obrazovanje: Trgovačko-ugostiteljska škola, Ekonomsko-turistička škola, Veleučilište u Karlovcu

Prostorno planska dokumentacija

PPUGK, GUP su usvojeni

Pročistač otpadnih voda grada

Pročistač u sklopu ISPA projekta je u fazi dovršenja

S L A B O S T I (nedostatci)


Neriješeni imovinsko pravni odnosi u Zvijezdi i loše stanje infrastrukture

- Dovodi do depopulacije, praznih poslovnih prostora, derutnog stanja stambenih objekata - Radićeva ulica i Trg bana Jelačića nisu središte zbivanja

Nedovoljno turističkih atrakcija, nedostatak atrakcija kao mjesta privlačenja turista

- Postojeći resursi nisu valorizirani - Premalo atrakcija koje zadovoljavaju potrebe modernog stranog i domaćeg turista, stoga se zadržavaju prekratko i nema dovoljno turističke potrošnje

Nedostatan broj i kvaliteta događanja

- Nedovoljna kvaliteta postojećih događanja - Manjak originalnosti, atraktivnosti i koordinacije - Događanja nisu postavljena tržišno - Manjak sredstava za promociju

Nedostatan broj i kvaliteta zabavnih sadržaja

- Tematska igrališta odnosno zabavni park ne postoje - Nepostojanje tematskih ugostiteljskih objekata

Nedostatna interpretacija povijesne i kulturne baštine/sadržaja

- Muzejski i galerijski sadržaji nedovoljno inovativni i neprilagođeni muzejski sadržaji turistima i posjetiteljima - Galerijski sadržaji nedovoljno promovirani

Izumiranje tradicijskih zanata

- Nedovoljno prenošenje tradicijskih zanata na mlađe generacije - Gašenje tradicijskih obrta

Nedovoljno razvijeno poduzetništvo u turizmu

- Sustavi poticanja poduzetnika su manjkavi - Nedovoljna edukacija poduzetnika -Pomanjkanje razvojne poduzetničke inicijative – vrlo malo investicija u turizam, nedovoljno kreativnih i prilagođenih zahtjevima modernog turista - Nedovoljno korištenje interneta i društvenih mreža u promotivne svrhe

Nedostatna promocija destinacije

- Sredstva za promociju destinacije su vrlo ograničena - Ne postoji strateški marketing plan turizma - Nepostojanje koordiniranog sustava promocije između institucija u gradu

Nedostatni kapaciteti Foginovog kupališta

Lokacija nije spremna za povećani prihvatni kapacitet potencijalnih izletnika i turista

Neriješena odvodnja otpadnih voda

Na svim rijekama

Slabe prosječne popunjenosti smještajnih kapaciteta na godišnjoj razini

Najveća popunjenost u srpnju i kolovozu što dovodi do sezonalnosti popunjenosti

Nedostatan menadžment destinacije

Zbog nepostojanja plana razvoja turizma, nedovoljnih financijskih sredstava i nedostatne institucionalne organiziranosti turistička zajednica i


30

lokalna samouprava nisu dostatno razvili sustav upravljanja turističkom destinacijom

Nedostatna koordinacija i institucionalna organiziranost turizma na razini grada Karlovca

- Ne postoji specijalizirani odjel ili odsjek u gradskoj upravi, nitko od djelatnika nije specijaliziran za turizam, potrebno je više kapaciteta ili gradska razvojna agencija - Kapaciteti Razvojne agencije Karlovačke županije nisu dovoljni za pokrivanje cjelokupnog gospodarstva, potrebno im je više kapaciteta ili specijalizirana agencija

Nedostatak hostela i kampa - U gradu ne postoji hostel ni kamp adekvatnih kapaciteta

Nedostatak ponude ruralnog turizma

- Ruralni prsten grada i gradovi u blizini (Ozalj, Duga Resa) te općine (Draganić, Krnjak) - Nedostatni javni prijevoz za šire područje grada

Neiskorištenost tradicije pivarstva

Iako postoji tradicija pivarstva, nije dovoljno valorizirana i iskorištena

Neumreženost nositelja turističke ponude

Hotelijeri i ugostitelji nisu udruženi, nemaju zajednički nastup

Nedostatna i/ili neodgovarajuća turistička ponuda

- Prema rezultatu anketiranja slaba turistička potrošnja – 34% troši manje od 30 EUR, 40% od 30 do 50 EUR - Niska prosječna duljina boravka turista - 1,7 dana - Niska prosječna popunjenost smještaja ''van sezone'' - Ponuda ugostiteljskih objekata i ambijent su ujednačeni - Ne razvija se prepoznatljivost u gastronomiji

Nedovoljna ekološka osviještenost poslovnih subjekata u turizmu

Nemaju regulirano sakupljanje otpada, ekološke standarde, certifikate, ne osvještavaju turiste o važnosti ekologije u turizmu za održivi razvoj

P R I L I K E (mogućnosti)


Blizina poznatih destinacija, a ujedno i emitivnih tržišta

- Potencijalna emitivna tržišta (Zagreb, Rijeka) - Velika koncentracija turista u neposrednoj blizini - Zagreb godišnje posjeti između 500.000 do 600.000 turista, a NP Plitvička jezera preko 1.000.000 turista

Postojanje pretpristupnih i strukturnih fondova EU

Za razvoj turizma (selektivni oblici turizma, LEADER program)

Brownfield lokacije Veliki broj napuštenih/devastiranih lokacija svojom obnovom i prenamjenom mogu pridonijeti razvoju turizma, bilo kao direktni turistički kapaciteti ili kao objekti kulturnog, trgovačkog i sličnog sadržaja

Greenfield lokacije GUP i PPUGK predviđa lokacije za nove turističke sadržaje čijom realizacijom bi grad bio obogaćen novim atrakcijama i smještajnim kapacitetima

Trasa pruge Karlovac – Sisak Napuštena ruta bivše pruge Karlovac- Sisak potencijal za razvoj biciklističke staze koja bi povezala ta dva grada

Razvoj kulturnog turizma Turistička interpretacija kulturne baštine Zvijezde

Postojanje projektne dokumentacije

Muzejska zbirka naoružanja Domovinskog rata na Turnju - realizacijom projekta muzejske zbirke naoružanja i uređenjem TIC-a te osmišljavanjem dodatnih sadržaja lokacija bi bila spremna za prihvat velikog broja posjetitelja i za osiguranje turističke potrošnje te bi pridonosila pozitivnom imidžu grada

Program razvoja obrazovnih kapaciteta grada Karlovca

- Program u izradi za nastajanje Sveučilišta povećao bi broj studenata - Veći broj studenata dovest će do povećanja sadržaja kulturne ponude, trgovačke i ugostiteljske ponude.


31

Ruralni turizam - Strategija ruralnog razvoja ići će u provedbu - Mogućnost korištenja EU fondova kroz LEADER program

Program razvoja športsko-rekreacijskih sadržaja grada Karlovca

- Sadržaji: hotel Korana, bazen, trim staze, biciklističke staze, šetnice, lokacija Dana piva, kupalište, sadržaji uz nogometni stadion, športska dvorana - Kompleks će koristiti športaši, rekreativci, građani, izletnici - Daljnji razvoj športa i športskih događanja u gradu omogućit će povećanje turističkog prometa i potrošnje.

Geotermalni izvor Rečica Mogućnost korištenja za zdravstveni i rekreacijski turizam

Program razvoja turističke mikrodestinacije Dubovac

Realizacijom razvojnih projekata navedenih u studiji razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac povećao bi se turistički promet, potrošnja, broj turističkih agencijskih grupa.

O G R A N I Č E NJ A (prijetnje)


Složenost administrativnih procedura

- Administrativne procedure su komplicirane i traju dugo - Dug vremenski period potreban za izradu tehničke dokumentacije nužne za pripremu projekata - Zvijezda - izrada geodetske i konzervatorske podloge trajat će dugo, a preduvjet je za pokretanje bilo kakvih konkretnih projekata vezanih uz prostor

Gospodarska kriza Uslijed krize smanjuje se razina investicija u sve segmente gospodarstva, pa i u turizam

Neregulirano tržište usluga turističkih vodiča

Grupe po Karlovcu koje dovode agencije ''izvana'' često vode turistički pratitelji ili vodiči koji nisu licencirani za Karlovačku županiju

Nedostatak sredstava za financiranje investicija u turizmu

Odnosi se na sredstva privatnog i javnog sektora

Neosjetljivost financijskog sektora

Bankarski sektor nije dovoljno osjetljiv za financiranje turističkih investicijskih projekata

Neregulirano tržište turističkih usluga za lov i ribolov

- Turističke agencije u Karlovcu trenutno ne nude specijalizirane programe za lov i ribolov - Specijalizirana agencija (registrirana, ima prostor) još nije u funkciji - Noćenja ribolovaca nisu dovoljno regulirana

Potencijalni hidroenergetski zahvati

Mogli bi negativno utjecati na hidrološke resurse i biti kontraproduktivni za razvoj turizma uz vode

Neusklađenost događanja kontinentalnih gradova

Gradovi u krugu 150 km razvijaju događanja koja su često istovremeno

Nedostatna aktivnost privatnog sektora

Nezainteresiranost potencijalnih investitora za uporabu geotermalnog izvora Rečica kao kupališno-rekreacijskog kompleksa (bušotina je u vlasništvu INA-e, zemljište je u državnom vlasništvu, Hrvatske šume upravljaju tim dijelom, a lokalna samouprava treba naći zainteresirane investitore)

Pripremljeno na temelju: analize stanja, dokumentacije, mišljenja dionika s održane radionice 23. studenog 2011. godine.

Neke od glavnih prednosti za turizam grada Karlovca su rijeke, trenutno ekološki očuvan okoliš, povoljan geoprometni položaj, biološka i krajobrazna raznolikost, bogata kulturno-povijesna baština i velik broj kulturnih znamenitosti te jačanje imidža Grada kao grada Zvijezde, parkova, rijeka i piva.

Sadašnje stanje u turizmu grada Karlovca pokazuje brojne slabosti. Stupanj razvijenosti gospodarstva grada trenutno je ograničavajući faktor razvoja turizma, kao i slabo razvijena turistička infrastruktura.


32

Prisutan je nedostatak koordinacije među nositeljima turističke ponude grada, nedostaje sustavno upravljanje turističkom destinacijom i nedostatna je promocija grada kao turističke destinacije. Turisti se u gradu vrlo kratko zadržavaju, a smještajni kapaciteti ostvaruju nizak godišnji stupanj iskorištenosti kapaciteta.

Evidentne su i određene prilike, ali i prijetnje razvoja turizma grada Karlovca. Grad treba iskoristiti mogućnosti koje se nude prilikom plasiranja strukturnih fondova Europske unije za osuvremenjivanje turističke ponude Grada, kao i potencijal grada Zagreba kao vodećeg emitivnog turističkog središta Republike Hrvatske. U protivnom će potencijal iskoristiti snažna i proaktivna konkurencija gradu Karlovcu.

4.9 Analiza okruženja

Kontinentalni gradovi središnje Hrvatske u neposrednom okruženju grada Karlovca mogu se smatrati njegovom konkurencijom. Izdvojeni su sljedeći gradovi: Samobor, Jastrebarsko, Varaždin, Ogulin, Otočac i Sisak. S obzirom da Karlovačka županija graniči s Republikom Slovenijom te Bosnom i Hercegovinom, u neposrednom okruženju grada Karlovca nalaze se općine s administrativnim središtima slovenske pokrajine Bele Krajine, kao i gradovi bosansko-hercegovačkog Unsko-sanskog kantona koje, također, treba uzeti u obzir.

U nastavku slijedi tablica koja prikazuje turistički promet u gradovima u neposrednom okruženju grada Karlovca u razdoblju od 2008. do 2010. godine.

Tablica 13: Turistički promet u gradovima u neposrednom okruženju grada Karlovca u razdoblju od 2008. do 2010. godine

Turistički promet

2008 2009 2010

Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Prosječan

broj noćenja

Ukupni broj

postelja 2011.*

Karlovac 23 823 36 891 19 442 27 770 20 651 33 706 1,6 397

Samobor 10 585 16 720 10 081 15 479 10 669 16 646 1,6 303

Jastrebarsko 166 373 1 699 3 126 2 441 3 393 1,4 195

Sisak 7 029 18 288 8 402 26 265 6 099 20 856 3,4 247

Ogulin 17 940 49 484 15 665 41 218 17 383 43 058 2,5 800

Varaždin 23 127 44 533 19 611 42 590 22 192 50 516 2,3 640

Otočac 69 192 136 418 3 450 14 742 4,3 225

Izvor: Državni zavod za statistiku RH, Priopćenja, dostupno na www.dzs.hr (30. 09. 2011.) *Izvor: podaci pojedinih turističkih zajednica u siječnju 2012. godine

Iz prethodnih podataka je vidljivo kako Otočac ostvaruje najveći prosječan broj noćenja (4,3), zatim slijedi Sisak (3,4) te Ogulin (2,5) i Varaždin (2,3). U susjednoj državi Sloveniji, ti pokazatelji pokazuju slične trendove, te tako u općinama Bele Krajine turisti ostvaruju prosječno 2,5 noćenja. U ukupnim dolascima turista prevladavaju domaći turisti. Turistički promet u navedenim općinama bilježi rast tijekom 2010. godine, što dokazuje tablica koja slijedi.

http://www.dzs.hr/


33

Tablica 14: Turistički promet u pograničnim općinama jugoistočne Slovenije (Bele Krajine) 2010. g.

Općina Turistički dolasci Turistička noćenja Prosječan

broj noćenja Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani

Črnomelj 7706 5302 2404 23 004 14 818 8186 2,9

Metlika 6210 3911 2299 13 809 9815 3994 2,2

Semič 4225 3313 912 11 553 8951 2602 2,7

Ukupno 18 141 12 526 5615 48 366 33 584 14 782 2,7

Izvor: Statistički ured Republike Slovenije, www.stat.si/pxweb/Dialog/saveshow.asp (30.09.2011.)

Pogranični prostor sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine prostor je Unsko-sanskog kantona kojeg čini 8 gradova gdje je Bihać administrativno i gospodarsko središte Unsko-sanskog. Tablica koja slijedi prikazuje zbirno ostvaren turistički promet u svim općinama i gradovima Unsko-sanskog kantona. Tablica 15: Dolasci i noćenja turista Unsko-sanskog kantona u razdoblju od 2007. god. do 2010. god.

Godina Dolasci turista Noćenja turista

Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani

2007 20 004 13 460 6 544 31 796 19 722 12 074

2008 22 471 16 586 5 885 34 554 25 202 9 352

2009 15 023 10 882 4 141 22 738 15 766 6 972

2010 20 746 14 812 5 934 30 599 21 114 9 485

Izvor: Unsko-sanski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2011. god., dostupno na www.fzs.ba/Podaci (20.10.2011.)

Turisti u općinama i gradovima Unsko-sanskog kantona ostvaruju prosječno 1,5 noćenja. U ukupnim dolascima turista prevladavaju domaći turisti.

5 RAZVOJNI MODEL

Model razvoja proizlazi iz shvaćanja kako na poslovnu izvrsnost turističke destinacije utječe više međuovisnih komponenti, a posebice resursi, menadžment i ostali ljudski potencijali te politika i strategija lokalne zajednice. Tržišna istraživanja nedvojbeno pokazuju kako turisti za vrijeme boravka u određenoj destinaciji zahtijevaju sve viši stupanj kvalitete, što se susreće pod opće prihvaćenim sloganom "value for effort", a znači da suvremeni turist zna nagraditi napore uložene u asortiman ponude i višu kvalitetu usluga. Istovremeno, turizam obilježavaju stalne promjene trendova turističke potražnje i razvoj novih motiva putovanja. Turisti se više ne zadovoljavaju jednoobraznom turističkom ponudom ili isključivo kvalitetnim smještajem, oni traže doživljaj, a kvalitetan smještaj i usluge se podrazumijevaju. Novi turizam, turizam po mjeri čovjeka, zazire od masovnosti, glomaznih hotela-spavaonica, krcatih prometnica, plaža i restorana, a teži individualizmu, spontanosti doživljaja i kreativnosti odmora.

Iz navedenog proizlazi potreba izbora modela razvoja turizma grada Karlovca koji će se temeljiti ne samo na postojećem stanju turizma, nego i na stanju cjelokupnog gospodarskog sustava u gradu Karlovcu, istovremeno uzimajući u obzir i suvremene trendove na turističkom tržištu.


34

5.1 Izbor modela razvoja

Prilikom izbora modela razvoja turizma grada Karlovca potrebno je razmišljati o onom modelu koji će osigurati konkurentsku prednost u odnosu na ostale destinacije sličnih obilježja usmjerenih k istim ciljanim skupinama. To je samo dio procesa prisutnih na globalnom turističkom tržištu, na kojem je zadovoljstvo turista strateški važna komponenta razvoja. Stoga je u okviru istraživanja vezanog uz razvoj turizma grada Karlovca prihvaćen model integralnog upravljanja kvalitetom (Integrated Quality Management - IQM) jer se ocjenjuje da on osigurava najbolji put do zadovoljstva svih sudionika na razini turističke destinacije. Upravljati turističkim područjem na temeljima IQM-a može samo inovativni i integralni destinacijski menadžment uz podršku lokalne vlasti, turističkih profesionalaca, nositelja turističke ponude i lokalnog stanovništva.

Izbor modela razvoja turizma grada Karlovca temelji se na analizi stanja koja je iznesena u prethodnoj točki ovog plana te na temelju provedene analize suvremenih trendova na turističkom tržištu. U cilju pravilnog odabira razvojnog scenarija potrebno je svaki promatrati u odnosu na: njegov doprinos razvoju gospodarstva u gradu Karlovcu; njegov doprinos blagostanju lokalnog stanovništva i rastu ukupne kvalitete njihova života; njegov doprinos konkurentnosti turističke ponude grada Karlovca.

Analizom razvojnih scenarija u kontekstu stanja turizma grada Karlovca, odnosno uzimajući u obzir raspoloživu resursnu osnovu, potencijale razvoja, mogućnosti i realna ograničenja te suvremene trendove na turističkom tržištu došlo se do zaključka kako je, uslijed nedostatne razvijenosti turizma grada Karlovca, potrebno primjenjivati model restrukturiranja i repozicioniranja u kombinaciji s modelom ubrzanog rasta kako bi se u bližoj budućnosti polučili pozitivni rezultati. Slijedom navedenog, podrazumijeva se kako scenarij održavanja sadašnjeg stanja nije prihvaćen jer je evidentno da turizam grada Karlovca treba osvježenje, restrukturiranje i rast u cilju dolaska na razinu koju i zaslužuje. Kombinacija ova dva scenarija te predloženi model najpotpunije omogućava zadovoljavanje postavljenih kriterija:

zadovoljstvo turista zadovoljstvo lokalnog gospodarstva zadovoljstvo lokalnog stanovništva i unaprjeđenje kvalitete njihova života kvaliteta okoliša.

U nastavku je izvršena procjena čimbenika alternativnih scenarija razvoja koja je pokazala kako scenarij restrukturiranja i repozicioniranja te scenarij ubrzanog razvoja primjereno zadovoljavaju navedene čimbenike. Slijedom navedenog, istraživački tim izvršio je evaluaciju sva tri razvojna scenarija za grad Karlovac, što je iskazano u sljedećoj tablici.


35

Tablica 16: Ocjena pozitivnih učinaka razvojnih scenarija

PROCJENJIVANI ČIMBENICI

SCENARIJ 1 SCENARIJ 2 SCENARIJ 3

Održavanje sadašnjeg

stanja

Restrukturiranje i repozicioniranje

Ubrzani rast

Zadovoljava postavljene dugoročne ciljeve razvoja turizma

Usklađenost s nacionalnom politikom razvoja

Usklađenost s turističkom razvojnom politikom

Optimalizira ekonomske koristi uz prihvatljive troškove

Osigurava dostatnu zaposlenost i rast dohotka

Osigurava dostatne učinke na međunarodnu razmjenu

Potiče razvoj ekonomski slabije razvijenih područja

Racionalno korištenje resursa

Minimizira negativne sociokulturne utjecaje

Pomaže očuvanju kulturno-povijesne baštine !

Pomaže revitalizaciji tradicionalnih obrta i umjetnosti

Minimizira negativne utjecaje na prirodni okoliš !

Involvira mjere očuvanja okoliša i zaštite prirode !

Maksimalno korištenje postojeće infrastrukture

Maksimalno korištenje novoizgrađene infrastrukture

Prihvatljivost lokalnom stanovništvu

Usklađenost s međunarodnim trendovima na turističkom tržištu


Turizam danas postaje od iznimne važnosti za razvoj gradova i bitan je marker njegova imidža, i to ne isključivo turističkog imidža, već šire, imidža grada kao prostorne jedinice ugodne za život ljudi. Temeljem analize situacija u gradovima različitih veličina i obilježja moguće je navesti sljedeća načela gradskog turizma (Gartner, 1996) koje bi trebalo primijeniti u razvoju turizma grada Karlovca: Turistička valorizacija prostora grada uz rijeke (efekt vode); Konzerviranje i restauracija povijesnih zgrada i četvrti; Unaprjeđenje vizure grada, uređenje pročelja, uređenje zelenih površina, vidikovaca; Formiranje turističkih staza za razgledavanje grada, različitog vremenskog; Unaprjeđenje postojećih i osmišljavanje novih gradskih atrakcija te kontrola kretanja turista s

ciljem minimiziranja gužvi i degradacije koja može iz toga rezultirati; Potrebno je jasno označiti pješačke putove do dostupnih atrakcija ili organizirati adekvatan javni

prijevoz koji zadovoljava očekivanja turista i omogućava laku orijentaciju turista u gradu. Ukoliko postoje mogućnosti, preporuka je organizirati javni prijevoz namijenjen isključivo za razgledavanje grada (primjerice otvoreni turistički autobusi i sl.) te dobro ustrojiti taksi prijevoz u gradu.

Proširenje pješačkih zona u gradu čemu treba prethoditi pažljivo istraživanje kako bi se odredili optimalni modeli prije implementacije;

Sadržaji i objekti namijenjeni turistima trebaju biti dostupni i služiti lokalnom stanovništvu, podižući kvalitetu života u gradu.

U skladu s ciljanim tržištima u gradovima su locirani smještajni objekti različitih kategorija i diversificirane ponude.

Infrastrukturna opremljenost grada: prikupljanje i tretiranje otpada, odvodnja otpadnih voda, opskrba vodom, električnom energijom, plinom i ostala neophodna infrastruktura;

Informiranost turista, otvaranje info punktova na turistički značajnim lokacijama u gradu;


36

Visoka sigurnost, kontrola kriminala u gradu i informiranje turista o potencijalnim opasnostima i kako ih mogu izbjeći;

Osiguranje dobre medicinske zaštite; Nužno je partnerstvo javnog i privatnog sektora te koordinacija aktivnosti u cilju poboljšanja

kvalitete turističke ponude. Razvoj turizma u gradu Karlovcu ne dolazi do velikog izražaja u kontekstu organiziranosti grada, ukoliko se ne radi o značajno velikom broju turista, s obzirom da se mnogim pogodnostima jednako koriste turisti i lokalno stanovništvo. Unaprjeđivanje tih pogodnosti koristi stanovnicima, a istodobno potiče razvoj turizma, dok turisti koji plaćaju njihovo korištenje doprinose njihovom vrednovanju i održavanju na duže vrijeme u korist stanovništva. Pogodnosti i turističke privlačnosti koje se razvijaju ili će se razvijati kao dio strategije razvoja turizma grada Karlovca potiču poslovne aktivnosti koje privlače investitore. S obzirom na činjenicu da turizam u gradovima u načelu nema izrazite sezonske oscilacije (što povoljno utječe na zapošljavanje i ekonomske performanse poduzeća) te na činjenicu kako grad Karlovac ima sve predispozicije za razvoj cjelogodišnjeg turizma, nakon što se realiziraju predloženi ključni razvojni projekti, Karlovac ne bi trebao odstupati od sličnih gradova u pogledu sezonalnosti. Turizam se u gradu Karlovcu ne može planirati bez usuglašenosti s planovima razvoja drugih djelatnosti, bez spremnosti lokalnog stanovništva da prihvati razvoj turizma te sustavnog upravljanja gradom kao turističkom destinacijom. Destinacija grad Karlovac obuhvaća splet bitno različitih sociokulturnih cjelina te, iako se radi o urbanom središtu, potrebno je sagledati i njegova ruralna obilježja s obzirom na to da 76,64% njegova prstena čini upravo ruralno područje. Stoga je u gradu Karlovcu, zbog njegove specifičnosti (urbano središte i ruralni prsten) potrebno uz razvoj gradskog turizma istovremeno turistički valorizirati i ruralno okruženje, vodeći računa o tome kako grad Karlovac ima resurse i potencijal za cjelogodišnje poslovanje: kulturnu ponudu, ponudu tradicije, mirnog života, manifestacija, športa i rekreacije, poslovnih susreta.

S obzirom na složenost turizma, model razvoja turizma grada Karlovca koncipiran je na način da se turizam sagledava kao integralni dio gospodarskog i društvenog sustava te kao ekonomska aktivnost koja omogućava značajne društvene i ostale pogodnosti lokalnom stanovništvu otvarajući nove poduzetničke mogućnosti.

5.2 Ciljevi razvoja turizma grada Karlovca

Ciljevi razvoja turizma grada Karlovca mogu se podijeliti na: ekonomske, sociokulturne i ekološke. Navedene ciljeve ne treba promatrati odvojeno, već su svi ravnopravni jer su jednako važni i međusobno se uvjetuju. Ekonomski ciljevi turizma (Vukonić, B., Keča, K., 2001):

Multiplikativna funkcija – sredstva turističke potrošnje nakon svoje osnovne cirkulacije, od mjesta gdje su nastala do mjesta potrošnje, ne zaustavljaju se nego njihov najveći dio nastavlja cirkulirati i time dalje utječe na gospodarska zbivanja.

Na platnu bilancu – uravnoteženje platne bilance značajna je ekonomska funkcija turizma. Turizam predstavlja značajan izvor deviznih sredstava, ali su uočeni i drugi pozitivni učinci turizma na bilancu plaćanja, poput obračunskog tečaja, troškova uprave, fiskalnosti i stranih investiranja.

Na zapošljavanje – turizam zahtijeva korištenje brojne radne snage i zapošljava lokalno stanovništvo, a ukoliko se tome pridoda i multiplikativni učinak, pojavit će se potreba za radnom snagom i u drugim sektorima. Međutim, turizam nije samo kreator novih radnih mjesta, već on omogućuje lokalnom stanovništvu podizanje razine svojih prihoda, kao i kvalitete života.


37

Na regionalno uravnoteženje razvoja – u svakoj sredini postoje područja koja su manje razvijena, odnosno ona područja gdje nedostaje neki od važnih faktora koji omogućuju razvoj ili pak potiču gospodarski razvoj. Međutim, vrlo često takve sredine obiluju resursom koji omogućuje i u pravilu na dugi rok osigurava mogućnost razvoja turizma. Funkcija turizma je postići veću usklađenost regionalnog razvoja.

Ekonomski ciljevi turizma usmjereni su na gospodarske ciljeve i one koji rezultiraju određenim gospodarskim učincima koji su u pravilu povezani s dohotkom.

Socijalna i kulturna funkcija pripadaju tzv. neekonomskim funkcijama turizma. Socijalna funkcija turizma utječe na smanjenje socijalnih razlika između ljudi, dok kulturna funkcija pretpostavlja utjecaj što ga receptivne turističke zemlje imaju na kulturnom planu prema inozemnim, ali i domaćim posjetiteljima, kao i značajan utjecaj na kulturne spoznaje domicilnog stanovništva u receptivnim područjima (Vukonić, B., Keča, K., 2001). Pokazatelje troškova i koristi kao rezultata sociokulturoloških posljedica turističkog razvoja prikazuje slijedeća tablica. Tablica 17: Sociokulturni utjecaji razvoja turizma

Pozitivni utjecaji Negativni utjecaji

A. Društveni

Posjetitelji bolje upoznaju kulturu receptivne zemlje: njezinu glazbu, umjetnost, pa čak i jezik

Posjetitelji stječu bolji uvid u stanje o receptivnoj zemlji koja dobiva na ugledu

Razvijaju se društveni kontakti, nove ideje, vrijednosni sustavi, način života

Degradiranje kulture receptivne zemlje

Neprihvatljiv tempo i zamah kulturnih konflikata i promjena

Bogati posjetitelji dolaze u siromašne sredine i stvaraju napetost

Pritisci za promjenom društvenih vrednota, običaja, navika, oblačenja i oblika ponašanja

Nanose štete kulturnim sustavima i izvorima te kulture, ugroženi su jezici manjina

Komercijalizacija kulture i uvođenje potrošačkog mentaliteta u društvo

Narodna umjetnost i običaji pretvaraju se u kič

Ugrožene su mnoge prave vrednote i ideali

B. Kultura receptivne zemlje

Razvija se jer se traže tradicionalni oblici zabave, umjetnosti, glazbe…

Gubitak autentičnosti i stabilnosti

Gubitak kulturnog ponosa

Mijenja se statusni odnos kulture domaćina i gosta

Promjene u potrošnji

Ekspanzija hazarda, prostitucije, alkoholizma, narkomanije, krađa i drugih poroka

C. Pozitivna uloga posjetitelja u sljedećem smislu:

Raspoloživosti ponude koja inače ne bi služila stanovništvu te većih mogućnosti društvenih kontakata i aktivnosti zbog prisutnosti turista

Poticaja u odgojnom i obrazovnom procesu

Stimuliranja zaštite povijesne baštine i njezine prezentacije u turizmu

Pojačanih društvenih veza i iskustava

Međusobne razmjene tekovina kulture te promicanja mira i razumijevanja

Stjecanja novih iskustava, ideja i proširenja kulturnih horizonta

Kratkotrajni i prolazni društveni kontakti s posjetiteljima nemaju stvarnu dublju važnost

Ekspanzija masovnog turizma smanjuje mogućnost kontakata i njihovu vrijednost

Mogući nesporazumi, sukobi, moralna degradacija

Potencijalne zaraze

Posjetitelji ne poznaju domaćine, njihovu kulturu i jezik, niti imaju razumijevanja za njihove probleme

Izvor: prema Jadrešić, V.; Turizam, u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni, Zbornik istraživanja, Školska knjiga, Zagreb, 2001., str. 13


38

Iz prethodnog je jasno kako postoje i poželjne i negativne sociokulturne posljedice razvoja turizma.

Zaštita okoliša i ekološko odgovorno ponašanje danas su jedna od vrlo važnih pitanja čovječanstva, a za turizam su bitna jer je prostor i njegove ljepote osnovni faktori razvoja samog turizma. Konflikti u okolišu izazvani turističkim razvojem vidljivi su na različite načine i gotovo svuda gdje se turizam razvija. Problem se pojavljuje u svim područjima gdje se ne uvažavaju objektivne mogućnosti i uvjeti za razvoj koje pruža prirodna sredina, a želi se pod svaku cijenu ostvariti brzi rast i materijalni razvoj.

Karlovac se danas ne može svrstati u turističku destinaciju jer nema ključnih obilježja. Zbog svega navedenog potrebno je grad Karlovac sa sadašnje pozicije tranzitnog grada repozicionirati u turističku destinaciju ugodnu za boravak turista. Slika 1: Repozicioniranje turizma grada Karlovca


Trenutnu situaciju obilježava: nepovoljna struktura, kvaliteta i zastarjeli koncept kapaciteta i cjelokupna nedostatnost ponude; spori rast kvalitete; nedovoljna valorizacija socioku lturnih i ekoloških vrijednosti. Željeno pozicioniranje u budućnosti pak zahtijeva: povećanje ukupne kvalitete turističke destinacije Karlovac; konkurentnost za duže vremensko razdoblje; sustav upravljanja i razvoja destinacije; razvijanje jedinstvenog imidža i prepoznatljivosti Karlovca kao turističke destinacije. Prilikom novog pozicioniranja turizma grada Karlovca potrebno je uzeti u obzir da ga obilježava kako urbani, tako i ruralni prostor, te je slijedom toga potrebno pronaći i isticati ona obilježja koja će na najbolji način odražavati njezine osobitosti, a istodobno će biti privlačna potencijalnim posjetiteljima, te će na taj način pozicionirati destinaciju kao odredište s prepoznatljivim turističkim imidžom. U skladu s gore spomenutim navedeni su dugoročni ciljevi razvitka turizma destinacije Karlovac.


39

Tablica 18: Dugoročni ciljevi razvitka turizma grada Karlovca Ekonomski Sociokulturni Ekološki

Razvoj novih turističkih proizvoda Povećanje kvalitete života stanovništva

Zaštita prirodnih resursa

Cjelogodišnje poslovanje Očuvanje kulturno-povijesne baštine

Obnovljivi izvori energije

Primjerena struktura smještajnih kapaciteta

Očuvanje lokalnog identiteta u uvjetima globalizacije

Unaprjeđenje infrastrukture

Veće zapošljavanje Povezivanje ljudi Monitoring zagađenja

Valorizacija ruralnih prostora Sigurnost za lokalno stanovništvo i za turiste

Sprječavanje vizualnog zagađenja prostora, prostorno planiranje

Turizam kao pokretač razvoja gospodarstva u cjelini

Prožimanje kultura

Proizvodnja i prodaja autohtonih proizvoda

Razvoj poduzetništva i investicija

Osvajanje novih tržišta

Kvaliteta


U okviru osnovnih skupina ciljeva razvitka turizma grada Karlovca razrađeni su podciljevi pojedine skupine. Iako polaze od općih ciljeva turizma uobičajenih za različite destinacije, navedeni su ciljevi prilagođeni lokalnoj situaciji i specifičnostima. Osim podciljeva razrađeni su i konkretni kvantificirani ekonomski ciljevi razvoja turizma grada Karlovca, što se prikazuje u sljedećoj tablici.

Tablica 19: Kvantificirani ciljevi razvoja turizma grada Karlovca

Opis 2010. godina 2020*. godina

Prosječna godišnja stopa rasta

Dolasci 20.441 81.764 14,9%

Noćenja 34.655 204.410 19,4%

Prosječni boravak 1,6 dana 2,5 dana 4,5%

Ležajevi (jedinica) 384 671 5,7%

Potrošnja turista 30 EUR 60 EUR 7,2%

Izvor: www.dzs.hr; * - procjena autora

Kvantificirani ciljevi usuglašeni su s ekonomskim, sociokulturnim i ekološkim ciljevima razvoja turizma grada Karlovca te sa stavovima lokalnog stanovništva, očekivanim zahtjevima turista u budućnosti i raspoloživim resursima u kontekstu poštivanja načela održivog razvoja. Izloženi projicirani (kvantificirani) ciljevi na određeni način sublimiraju opredjeljenja ovog projekta.

Ambiciozna stopa rasta dolazaka rezultat je nedostatne razvijenosti sadašnjeg turizma grada Karlovca, a konkretizacijom vodećih razvojnih projekata (koji će se dati u nastavku) dati će se novi zamah razvoju turizma. Novi projekti zainteresirat će široki krug ljudi koji žive u Republici Hrvatskoj, ali i šire.

Velika prosječna godišnja stopa rasta noćenja u gradu Karlovcu proizlazi, isto tako, iz povećanja i proširivanja turističke ponude, ali i orijentacije cjelogodišnjeg poslovanja, čemu su usmjerena i ulaganja u smještajne kapacitete, atrakcije i marketing.

Projicirani prosječni boravak turista u gradu Karlovcu sa sadašnjih 1,6 dana povećava se po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,3% i u 2020. godini doseže 2 dana. Sukladno Tomasovom istraživanju u 2009. godini prosječna dužina boravka u Republici Hrvatskoj iznosi 5 dana. Međutim, ta stopa se najvećim dijelom odnosi na priobalne destinacije, dok kopnene destinacije nemaju niti približno toliki

http://www.dzs.hr/


40

prosječni boravak te je projicirani prosječni boravak od 2 dana u 2020. godini realno očekivati. Kod toga, posebno se ima u vidu rast domaćeg tržišta i razvoj novih projekata koji su atraktivni za kraće boravke turista. Uz navedeno, potrebno je naglasiti da današnji turisti odabiru češća i kraća putovanja u željene destinacije.

Stopa rasta ležajeva upućuje da se maksimalno štiti prostor i priroda kao dugoročno temeljni preduvjet interesa turista za grad Karlovac. Istodobno, kod iskorištenosti kapaciteta u danima posebno je uzeta u obzir očekivana struktura smještanih kapaciteta u kojoj će kućanstva 2020. godine imati manji udio nego je to danas.

Tablica 20: Kapaciteti za smještaj na području destinacije grad Karlovac, prema vrsti

Kapaciteti za smještaj

2010 2020.*

Struktura u % Postelje Struktura u

% Postelje

Hoteli 62 241* 66 441

Privatni smještaj 31 118 19 130

Kampovi 7 25 15 100

Ukupno 100 384 100 671

Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca; 2020. godina procjena autora; Broj postelja u hotelima za 2010. godinu ne uključuje devastirani hotel Korana. Naime, taj hotel nije u funkciji te se njegovih sadašnjih 400-tinjak

ležajeva ne može ubrojiti u smještajne kapacitete Karlovca.

Planirana struktura ukazuje na bitno poboljšanje ponude s osjetnim porastom hotelskog smještaja iz osnovnog razloga što se u budućnosti planira ponuditi sadržaj namijenjen turistima zainteresiranima za kulturu, ali i prirodu, koji će biti zainteresirani za kvalitetniji oblik turističke ponude. Povećanje hotelskih smještajnih kapaciteta uglavnom, se odnosi na hotel Korana kojeg se planira obnoviti, modernizirati te prilagoditi hotelskom ponudom suvremenom gostu. U ove oblike smještaja uključeni su i mali obiteljski hoteli i pansioni kao kvalitetan oblik ponude sadržaja. Kod privatnih smještaja planira se određeno smanjivanje ove vrste ponude iz razloga što oni predstavljaju potencijal za transformaciju u pansion ili manji obiteljski hotel. Kod kampova planira se povećanje smještajnih jedinica sa 7 (25 ležajeva) na 30 (oko 100 ležajeva), a slijedom toga i povećanje udjela u ukupnim smještajnim kapacitetima.

U cilju realizacije navedenih kvalitativnih i kvantitativnih ciljeva potrebno je marketinškim aktivnostima popratiti napore koji će se uložiti u smjeru unaprjeđenja turističke ponude grada Karlovca.

5.3 Vizija

Kulturna obilježja grada Karlovca, blizina i očuvanost prirode te prijateljsko raspoloženje stanovnika osnovna su polazišta za izradu vizije razvoja turizma. Slijedom polazne osnovice, postavlja se vizija razvoja turizma grada Karlovca:

Karlovac, grad Zvijezda - privlačna kontinentalna destinacija

koja gostima nudi iznimnu kulturno-povijesnu baštinu,

bogatstvo voda, perivoja i parkova,

objedinjujući različitosti kroz jedinstvene doživljaje susreta.


41

Vizija turizma grada Karlovca proizlazi prvenstveno iz kulturne i povijesne baštine koja se ogleda u zaštićenim povijesnim graditeljskim cjelinama Karlovca gdje je najznačajniji dio stara gradska jezgra, tzv. ZVIJEZDA koja ima izuzetnu vrijednost jer se smatra prvim izgrađenim "idealnim" gradom u duhu renesansnog shvaćanja obrambenog i životnog prostora, projektiranim prema načelima renesansne arhitekture sa simetričnim kompozicijama primijenjenim na planiranje grada, te predstavlja stilski čist primjer renesansne arhitekture u Europi i svijetu. Osim povijesno-graditeljske baštine, Karlovac karakteriziraju četiri rijeke koje dotiču ili prolaze kroz grad te bogatstvo zelenila u njegovim parkovima, što pruža niz mogućnosti za razvoj turizma. Značajnija komercijalizacija turizma se, u pravilu, bilježi pored područja koje ima navedene površine (parkove, jezera, rijeke) te iz tog razloga vizija razvoja turizma grada Karlovca proizlazi iz najatraktivnijeg segmenta ponude iznimno privlačnog za turiste, a to su upravo rijeke. Potrebno je naglasiti i to da vizija počiva na već uspostavljenim odnosima na turističkom tržištu, općoj percepciji ovog područja od strane potencijalnih turista i isticanju specifičnosti te elemenata koji razlikuju grad Karlovac od konkurencije, odnosno:

Dominantna vizija: - Grad Zvijezda

Dominantni osjećaji: - Četiri rijeke na kojima grad počiva - Grad parkova

Doživljaj ljudi: - Grad idealan za život

Grad Karlovac je do sada prepoznat kao tranzitni grad, a u novije vrijeme, iako će taj segment ostati značajan, treba razmišljati o gradu kao stacionarnoj turističkoj destinaciji. Sukladno tome, grad Karlovac treba postati destinacija primarnog cilja putovanja, a ne usputno odredište na putu do (nekog drugog) cilja putovanja te u tom cilju treba nuditi određene turističke proizvode kao primarni motiv dolaska turista.

U cilju realizacije i ostvarenja vizije razvoja turizma, očekuje se da ona bude prihvaćena od svih subjekata koji su od gospodarskog i općeg značaja u gradu Karlovcu (jedinice lokalne samouprave, kulturne ustanove, lokalno stanovništvo, gospodarski sektor, nevladn sektor). Istovremeno, svi nositelji značajnijih odluka u gradu Karlovcu moraju prilagoditi svoje djelovanje kako bi se zacrtana vizija razvoja turizma i ostvarila.

5.4 Matrica proizvoda

Sadašnja matrica turizma grada Karlovca uglavnom nudi proizvode srednje konkurentnosti. Velika atraktivnost se pojavljuje u sferi tranzitnog turizma, srednja atraktivnosti u sferi turizma događaja i gastronomije. Zbog nedovoljne osmišljenosti te nedovoljne promocije, a unatoč bogatstvu kulturnih značajki grada Karlovca, kulturni turizam ima malu atraktivnost te na sadašnjoj razini srednju konkurentnost.


42

Slika 2: Matrica proizvoda turizma grada Karlovca u 2020. Godini

Atraktivnost Aktivni odmorišni turizam Sportsko rekreacijski i zdravstveni turizam

Kulturni turizam

Izletnički turizam

Ekoturizam

Turizam događaja

Ruralni turizam

Gastronomija

Turizam posebnih

interesa

Tranzitni turizam

Velika Srednja Mala

Konkurentnost Izvor: Obrada autora

Međutim, pogledom u budućnost, a temeljem provedene analize resursa, mogućnosti njihove turističke valorizacije i dostizanja konkurentnosti, na području grada Karlovca potrebno je razvijati sljedeće turističke proizvode za koje postoje objektivne pretpostavke da će biti privlačni turistima: aktivni odmorišni turizam, kulturni, eko, ruralni, sportsko-rekreacijski i zdravstveni turizam, turizam događaja, izletnički turizam, gastronomija, tranzitni turizam, turizam posebnih interesa (lovni turizam, ribolovni turizam, povijesni turizam, vojni turizam, biciklistički turizam…).

5.5 Mjere i programi podrške realizaciji strategije

Za uspješnu realizaciju Strategije razvoja turizma grada Karlovca nužno je primjenjivati posebne razvojne i druge mjere i programe podrške. Kako je intencija Strategije razvoja turizma grada Karlovca dati konkretne ciljne smjernice na području za koje se donosi, u nastavku se iznosi pregled postojećih programa potpore na razini Republike Hrvatske i Europske unije čijim korištenjem se može direktno doprinijeti implementaciji razvoja turizma na području grada. Međutim, potrebno je naglasiti specifičnost trenutka izrade ovog dokumenta, zbog kojeg će se u bliskoj budućnosti zasigurno pojaviti novi modaliteti, odnosno mjere i programi podrške. Na lokalnim činiteljima razvoja turizma grada Karlovca ostaje pratiti mjere i programe podrške koji će se tek pojaviti.

5.5.1 Programi raspoloživi na razini Republike Hrvatske

U nastavku se iznose osnovne informacije o pojedinim programima koji su raspoloživi. Sve informacije, uvjeti i službena procedura dostupni su zainteresiranima u relevantnim institucijama/tijelima zaduženima za provedbu te je svakako potrebno prije pristupanja provjeriti njihov status, uključivši raspoloživost novih programa koji mogu biti od interesa investitorima s područja grada Karlovca. Hrvatska turistička zajednica (HTZ) na godišnjoj razini organizira natječaje i potpore za razvoj hrvatskog turizma. HTZ financijski podržava održavanje zabavnih, športskih i ostalih manifestacija koje imaju za cilj unaprjeđenje proizvoda te stvaranje prepoznatljivog imidža hrvatskog turizma i zemlje u cjelini kroz programe Potpore manifestacijama i Potpore kulturno-turističkim inicijativama;


43

Potpore za turističke inicijative i potpore na turistički nerazvijenim područjima; Potpore za rad turističkih zajednica na turistički nerazvijenim područjima. Uz spomenute potpore HTZ također sufinancira i udruženo oglašavanje koje za svrhu ima promociju hrvatskog turizma na svim razinama po 12 predefiniranih modela oglašavanja.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) potiče turizam kroz dva natječaja: Veliki projekti u turizmu s ciljem povećanja kapaciteta smještaja, povećanja kategorizacije smještajnih kapaciteta, podizanja razine usluge, poticanja raznovrsnosti usluge, otklanjanja ratnih šteta; te Priprema sezone s ciljem programa kreditiranja pripreme turističke sezone tekuće godine radi kvalitetnog pružanja usluga turistima. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske na godišnjoj bazi ima otvoreno desetak natječaja s ciljem razvoja turizma, turističkih proizvoda, edukacije kadrova u turizmu, razvoja turističke infrastrukture, poticanja razvoja posebnih oblika turizma (program Zelena i Plava brazda), pripreme projekata za prijavu na EU natječaje, plasmana certificiranih eko proizvoda, ulaganja u turističku infrastrukturu za osobe smanjene pokretljivosti (program Turizam bez zapreka) i sličnih programa koji doprinose sveukupnom razvoju turizma u Hrvatskoj.

5.5.2 Programi raspoloživi na razini Karlovačke županije

Karlovačka županija iz svog proračuna već niz godina indirektno financira razvoj turizma putem Turističke zajednice Karlovačke županije. Osim toga, Karlovačka županija kroz svoj Program potpora za unaprjeđenje poljoprivrede i ruralnog razvoja za 2012. g. predviđa mjere kojima se također indirektno sufinanciraju aktivnosti koje doprinose razvoju turizma na području Karlovačke županije.

5.5.3 Programi raspoloživi na razini grada Karlovca

Grad Karlovac putem svojim stručnih službi i financiranjem iz svog proračuna provodi programe iz kojih se direktno i indirektno financira razvoj turističke djelatnosti na području Karlovca. Tijekom 2012. g. Grad Karlovac iz sredstava vlastitog proračuna planira provedbu sljedećih programa koji imaju utjecaj na razvoj turističke djelatnosti:

- PROGRAM: RAZVOJ TURIZMA - PROGRAM: RURALNI RAZVOJ - PROGRAM: RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA - OSTALI PROGRAMI GRADA KARLOVCA KOJI IMAJU UTJECAJA NA TURIZAM

Osim navedenih programa, Grad Karlovac, samostalno i u suradnji s drugim subjektima kao što su Turistička zajednica grada Karlovca i drugi, organizira niz manifestacija i događanja s utjecajem na turizam od kojih su najznačajniji Karlovački dani piva, Ivanjski krijes, Dan grada i Karlovačko ljeto.

Potpore TZ grada Karlovca - TZ grada Karlovca kontinuirano daje potpore u financijskom i organizacijskom obliku organizatorima raznih društvenih događanja u gradu. Predlaže se da TZ grada Karlovca definira Program dodjele bespovratnih sredstava33: - organizatorima događanja (fizičkim i pravnim osobama: udrugama, trgovačkim društvima,

obrtnicima i javnim ustanovama) - predlagateljima poduzetničkih inicijativa (fizičkim i pravnim osobama: trgovačkim društvima i

obrtnicima).

33 Prijedlog je usklađen s novim Programom dodjele bespovratnih sredstava manifestacijama u funkciji razvoja

turizma u 2012. godini Ministarstva turizma RH.


44

5.5.4 Prijedlog mjera poticaja razvoja turizma od strane grada Karlovca Izradom Strategije razvoja turizma grada Karlovca stvara se osnova za dugoročno promišljanje budućnosti grada, kako u gospodarskom, tako i društvenom kontekstu. Turizam, više od bilo koje gospodarske aktivnosti, zadire u sve pore gospodarstva područja na kojem se razvija te utječe na ukupno sociokulturno okruženje. Stoga se javlja potreba za poticanjem svih zainteresiranih osoba i institucija ne samo na raspravu, već i na veće angažiranje u procesu izgradnje konkurentskoga i prepoznatljivoga turističkog gospodarstva grada Karlovca. Kako bi se to ostvarilo, bilo bi potrebno:

Osigurati stimulativne mjere za financiranje izgradnje i unaprjeđenje smještajnih i drugih turističkih kapaciteta te ostalih sadržaja turističke ponude,

Poticati sustav racionalnoga gospodarenja i upravljanja prostorom i prirodnim resursima,

Poticati sustav zaštite okoliša i suzbijanja ekoloških onečišćenja,

Kontinuirano pratiti stavove i zadovoljstvo tržišta (istraživanjem tržišta),

Priprema programa i podloge za financiranje iz različitih fondova EU,

Potpora u provedbi razvojnog programa turizma osiguranjem raznih komunalnih, prostorno-lokacijskih i sličnih olakšica turističkim subjektima,

Stručna i tehnička pomoć privatnim poduzetnicima i domaćinstvima,

Održavanje komunalnog sustava, reguliranje prometa, briga o uređenju parkova, pročelja zgrada, spomeničke baštine, zemljišta, raznih manifestacija i turističkih atrakcija,

Poticati kreativnost, osposobiti se za nove izazove i kooperativnost u stvaranju integralnog upravljanja turističkom ponudom,

Stvoriti ''strateške saveze'' za zajedničku promociju, kvalitetu i širenje ponude raznovrsnih proizvoda i usluga,

Integralnim upravljanjem unaprijediti kvalitetu i sniziti troškove destinacije,

Poticati edukativne aktivnosti,

Razvijati suradnju sa stručnim i drugim udrugama civilnog društva koje imaju važne zadatke i aktivnosti u promicanju turističke ponude u cjelini.

S obzirom na trenutnu pozicioniranost grada Karlovca na turističkom tržištu, nameće se potreba preuzimanja aktivne uloge Grada Karlovca u promicanju ''turističke klime'' te donošenje seta mjera aktivne turističke politike. Pri tome je nužan maksimalan angažman Turističke zajednice grada Karlovca te ostalih relevantnih subjekata.

5.5.5 Programi raspoloživi na razini fondova Europske unije

Grad Karlovac ima na raspolaganju korištenje fondova EU za financiranje projekata u različitim područjima. U nastavku izdvajamo neke od njih:

IPA – Instrument pretpristupne pomoći (izvor: Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije/ Ministarstvo financija). IPARD je pretpristupni program Europske unije za razdoblje 2007.-2013. godine. Sastavni je dio IPA-e, čiji su osnovni ciljevi pomoć državama kandidatima i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje budućih EU fondova. IPARD Program 2007-2013 čini strategiju koja će se baviti specifičnim nedostacima u ruralnim područjima Hrvatske prepoznatim u analizi34 prednosti, slabosti, mogućnosti i opasnosti poljoprivrednog i ruralnog sektora u Hrvatskoj.

34 SWOT analiza http://www.mps.hr/ipard/UserDocsImages/dokumenti/IPARD%20PROGRAM%20hrv.pdf

http://www.mps.hr/ipard/UserDocsImages/dokumenti/IPARD%20PROGRAM%20hrv.pdf


45

Kohezijska politika - Danom pristupanja Europskoj uniji Republika Hrvatska će kao punopravna članica sudjelovati u kohezijskoj politici Unije. Kohezijska politika već je neko vrijeme druga financijski najznačajnija zajednička politika Europske unije, a iznosi više od trećine proračuna EU-a. Ova je politika osmišljena u svrhu smanjenja gospodarskih i socijalnih razlika između država članica, odnosno regija Europske unije. Kohezijska se politika EU-a ostvaruje putem strukturnih fondova i Kohezijskog fonda čija će značajna sredstva namijenjena razvoju tada moći koristiti i Republika Hrvatska. Ova je potpora znatno većeg financijskog opsega od trenutno dostupnih instrumenata pretpristupne pomoći (Phare, ISPA, SAPARD, IPA), a predstavljat će izuzetno veliku mogućnost za razvoj zemlje.

6 RAZVOJNI PROJEKTI

Uzimajući u obzir definiranu viziju te postavljene ciljeve razvoja turizma grada Karlovca, potrebno je utvrditi ključne projekte čijom će se realizacijom postići strateški cilj razvoja turizma grada Karlovca, a to je transformacija grada iz tranzitne u boravišnu turističku destinaciju. Slika 3: Repozicioniranje grada Karlovca


Posebnu pažnju potrebno je posvetiti samom odabiru i definiranju ključnih projekata, naime potrebno je izdvojiti one projekte koji će rezultirati izuzetnom privlačnom snagom za turiste te na taj način promijeniti percepciju postojećih i potencijalnih turista vezanu uz grad Karlovac. Kako bi se ključni projekti u konačnici i realizirali i time potaknuli realizaciju svih ostalih projekata, njihovo definiranje zahtjeva sudjelovanje svih dionika koji su neposredno ili posredno uključeni u razvoj turizma grada Karlovca. Upravo je iz tog razloga organiziran niz radionica na kojima su aktivno sudjelovali svi zainteresirani za daljnji razvoj turizma u gradu. Izuzetno je važno da se oko ključnih razvojnih projekata postigne konsenzus svih dionika (javni sektor, privatni sektor, treći sektor, lokalno stanovništvo) jer je jedino u tom slučaju moguće očekivati realizaciju razvojnih projekata i postizanje zadanih ciljeva razvoja turizma u gradu Karlovcu. Grad Karlovac zajedno s TZ grada trebao bi biti podrška definiranim razvojnim projektima, dok odgovornost za suradnju, održivost, kvalitetu i konkurentnost leži na svima, kako na javnom tako i na privatnom sektoru.


46

6.1 Kriteriji za odabir razvojnih projekata Utvrđena matrica turističkih proizvoda u 2020. godini upućuje na stratešku usmjerenost grada prema sljedećim oblicima turizma, koji imaju najvišu razinu atraktivnosti i srednju i veliku razinu konkurentnosti:

1. Aktivni odmorišni turizam 2. Sportsko rekreacijski i zdravstveni turizam 3. Kulturni turizam.

U proceduri eventualnog nastajanja novih strateških projekata diferencijacije ili izmjeni postojećih projekata najvažniji kriterij treba biti da su projekti odnosno izmjene u skladu sa navedenim oblicima turizma. Prilikom odabira pojedinih projekata važno je utvrditi određene kriterije koji trebaju biti ispunjeni. Slijedom toga, postavljeni su sljedeći kriteriji za odabir projekata:

A. odabir razvojnih projekata podržava viziju razvoja grada Karlovca B. odabir razvojnih projekata podržava ciljeve razvoja turizma grada Karlovca C. razvojni projekti doprinose repozicioniranju destinacije D. odabir razvojnih projekata podiže kvalitetu života lokalnog stanovništva E. odabir razvojnih projekata koji su ekonomski, društveno i ekološki održivi F. odabir razvojnih projekata koji u sebi imaju karakteristike inovativnosti

S obzirom na odabrani model razvoja i potrebu za repozicioniranjem grada Karlovca na turističkom tržištu, utvrđene su dvije razine projekata: - projekti diferencijacije grada Karlovca - projekti iznimnog značaja za grad Karlovac

Na osnovi tako postavljenih kriterija u nastavku se navode ključni razvojni projekti, odnosno ključni projekti diferencijacije grada Karlovca koji daju bazu za repozicioniranje destinacije te realizacija kojih je na određeni način i preduvjet za realizaciju svih ostalih projekata. Iz toga proizlazi da su niže navedeni ključni projekti u funkciji realizacije odabranog modela razvoja turizma grada Karlovca.

6.2 Projekti diferencijacije grada Karlovca

Projekti diferencijacije odnose se na ključne projekte koji su jedinstveni za grad Karlovac i koji na svojevrstan način obilježavaju grad, odnosno na one projekte po kojima bi se grad Karlovac razlikovao od drugih destinacija i na temelju kojih se gradi imidž grada Karlovca. Sukladno navedenom, definirane su tri ključne mikrodestinacije diferencijacije grada Karlovca, te ključni pojedinačni projekti koji u značajnom smislu trebaju obilježiti ponudu grada Karlovca.

Turističke mikrodestinacije grada Karlovca:

TURISTIČKA MIKRODESTINACIJA ZVIJEZDA TURISTIČKA MIKRODESTINACIJA DUBOVAC TURISTIČKA MIKRODESTINACIJA KORANA

Turistički projekti diferencijacije grada Karlovca: PIVSKI PREZENTACIJSKI CENTAR SLATKOVODNI AKVARIJ VOJNA BAŠTINA PREZENTACIJSKI CENTAR INOVACIJA NIKOLA TESLA


47

Realizacija navedenih projekata rezultirala bi oživljavanjem i iniciranjem niza drugih projekata koji bi svi zajedno doprinijeli osnovnom cilju razvoja turizma grada Karlovca, odnosno prelasku iz tranzitne u destinaciju ugodnu za boravak. Realizacijom ključnih projekata povećala bi se atraktivnost grada Karlovca. U zavisnosti od stavova investitora ili novonastalih okolnosti projekti su podložni modificiranju u pojedinim segmentima.

U tablicama koje slijede iznose se osnovna obilježja navedenih turističkih mikrodestinacija. U zavisnosti od određenog trenutka, interesa investitora kao i odluka lokalne samouprave, u okviru monitoringa ove Strategije moguća je modifikacija istih.

Projekt: TURISTIČKA MIKRODESTINACIJA ZVIJEZDA

Namjena: Atrakcija, baština

Kratki opis: Zvijezda kao jedan od najznačajnijih simbola grada Karlovca

predstavlja izniman turistički resurs s velikim potencijalom prerastanja

u budućnosti u jednu od glavnih turističkih atrakcija grada. S obzirom

na činjenicu kako je Zvijezda još uvijek neiskorišten potencijal, jer nije

odgovarajuće turistički valorizirana, javlja se potreba za

osmišljavanjem programa koji će je podići na razinu atrakcije.

Na ovom području potrebno je ponuditi:

sadržaje vezane uz interpretaciju kulturno-povijesnih sadržaja na inovativan način

suvenirnice

galerije

ugostiteljske objekte

Cilj je pružiti turistima i posjetiteljima jedinstveni doživljaj i zabavu kroz edukaciju, osvještavanje o jedinstvenosti destinacije, neposredno uključivanje turista u tradicijske znamenitosti, ukazivanje na stoljetnu kulturu i ključne povijesne događaje.

Preduvjeti za

realizaciju

projekta:

Prostorno-planska dokumentacija; konzervatorska podloga

Aktivna podrška lokalne zajednice – mjere potpore razvoju turizma

Suglasnost svih zainteresiranih strana

Izvor financiranja: Javno/privatno, EU fondovi

Predviđena

realizacija: Od 2013. godine

Prioritet: A

Potencijalni rizici: Imovinsko-pravna dokumentacija Konzervatorska podloga


48

Projekt: TURISTIČKA MIKRODESTINACIJA DUBOVAC


Kratki opis:

Stari grad Dubovac jedan je od najznačajnijih kulturno-povijesnih

spomenika grada Karlovca i predstavlja prepoznatljiv simbol grada.

Budući da nije postojao planski dokument koji bi razradio jasne

odrednice o programskoj osnovi, sadržajima, korisnicima, nositeljima

upravljanja i mogućim izvorima financiranja koji bi rezultirali

održivim upravljanjem objekta, 2009. godine izrađen je dokument

''Studija održivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac''.

S obzirom na činjenicu kako postava Starog grada Dubovca trenutno

ne prati trendove suvremene prezentacije i kako ima prostora za

osuvremenjivanje ponude, potrebno je realizirati projektne ideje iz

postojeće Studije jer bi se njihovom realizacijom povećali turistički

promet, potrošnja i broj turističkih agencijskih grupa. Navedena

Studija sagledava i valorizira lokalni kulturno-turistički potencijal

Starog grada Dubovca u kontekstu jačanja kulturno-turističkog

identiteta ukupne mikrodestinacije četvrti Dubovac i specifičnosti

njegove ponude te istovremeno ističe važnost doprinosa Starog

grada Dubovca u repozicioniranju grada Karlovca kao posebne i

jedinstvene turističke destinacije.

Dinamična i autentična ponuda mikrodestinacije Dubovac razvija se

oko glavne atrakcije Starog grada Dubovca, a tematski se temelji na

povijesnom identitetu Dubovca. Stoga Dubovac predstavlja idealnu

lokaciju za različita događanja te smještanje raznih kulturnih i

ugostiteljskih sadržaja. Jedinstvenost prostora i zadržavanje dijela

objekta u funkciji muzejsko-izložbenog prostora omogućava

koncipiranje ponude Starog grada Dubovca kao turističke atrakcije i

multimedijalnog centra otvorenog za različita događanja usmjerena

na različite ciljane skupine.

Preduvjeti za

realizaciju projekta:


Konzervatorska podloga

Izvor financiranja: Javno-privatno partnerstvo, EU fondovi

Predviđena

realizacija: 2012./2020.

Prioritet: A

Potencijalni rizici:


49

Projekt: TURISTIČKA MIKRODESTINACIJA KORANA

Namjena: Atrakcija, infrastruktura

Kratki opis:

Vode predstavljaju jednu od temeljnih privlačnosti za dolazak i

boravak turista u destinaciji. Upravo su vode te koje obilježavaju

grad Karlovac i koje su sastavni dio percepcije u očima potencijalnih

turista. Stoga je, u kontekstu valorizacije grada Karlovca, posebno

važna turistička mikrodestinacija Korana. Rijeka Korana teče kroz

gotovo sam centar grada Karlovca. S obzirom da je u tom dijelu

svoga toka vrlo pitoma i blaga postoji veliki broj aktivnosti koje se

mogu realizirati uz obalu rijeke ali i na samoj rijeci. Ponuda u okviru

turističke mikrodestinacije Korana, osim što bi doprinijela

obogaćivanju turističke ponude grada Karlovca, značajno bi

doprinijela i kvaliteti života lokalnog stanovništva.

Turistička mikrodestinacija Korana obuhvaća:

- „Športsko-rekreacijski centar Korana“ (ŠRC Korana) koji je planiran

Generalnim urbanističkim planom Grada Karlovca

- Foginovo kupalište (dovršetak obnove, proširenje, dodatni sadržaji)

- slatkovodni akvarij

- Prezentacijski centar inovacija Nikola Tesla

- školsku sportsku dvoranu Mladost s pripadajućim sadržajima (stari

atletski stadion, tenis tereni, sprave za vježbanje)

- hotel Korana (neophodna obnova)

- hotel Korana Srakovčić,

- gradsko kupalište na desnoj obali Korane

- šetnicu na Korani od mosta do mosta s raznim sadržajima (trim

staza, ostala komunalna infrastruktura isl.)

- Vrbanićev perivoj

- Vunsko polje

- arboretum Šumarske škole Karlovac.

Preduvjeti za

realizaciju projekta: Aktivna podrška lokalne zajednice – mjere potpore razvoju turizma

Izvor financiranja: Javno, javno-privatno partnerstvo, EU fondovi

Predviđena

realizacija: 2013./2014.

Prioritet: A

Potencijalni rizici: Izostanak obnove hotela Korana što vizualno bitno degradira prostor

cijele mikrodestinacije Korana


50

Uz prethodno navedene iznimno značajne turističke mikrodestinacije: Zvijezda, Dubovac i Korana, za grad Karlovac se ističu još četiri specifična projekta destinacije: Pivski prezentacijski centar, slatkovodno akvarij, vojna baština te prezentacijski centar inovacija Nikola Tesla koji po svojim obilježjima trebaju bitno markirati ponudu grada Karlovca i činiti ju posebnom i drugačijom od konkurencije te se upravo iz toga razloga posebno izdvajaju unatoč tome što će neki od njih saživjeti u okviru ranije spomenutih turističkih mikrodestinacija.

Projekt: PIVSKI PREZENTACIJSKI CENTAR

Namjena: Atrakcija, infrastruktura

Kratki opis:

Projekt je utemeljen na dugogodišnjoj tradiciji pivarstva u Karlovcu koja datira još od 18. stoljeća, stoga grad predstavlja idealnu lokaciju za Pivski prezentacijski centar koji bi kao takav bio jedinstven u Hrvatskoj. Zbog snažnog brenda Karlovačkog piva koji je prepoznat i kao autentičan karlovački proizvod logično je razvijati i turistički brend grada zasnovan na pivu i pivarstvu. Projektom bi se nadogradio imidž Karlovca kao grada piva. Osnovna svrha pivskog prezentacijskog centra jest na kreativan način upoznati sve zainteresirane s dugom tradicijom pripravljanja piva na području grada Karlovca.

Pivski prezentacijski centar uključuje:

interpretacijsku cjelinu – način proizvodnje piva

povijesnu tradiciju proizvodnje piva

gift shop – vezan uz tematiku piva

veliku pivnicu

Realizacija ovog projekta potaknula bi niz poduzetničkih aktivnosti na cijelom području grada jer se na sam projekt Pivskog prezentacijskog centra nadovezuje otvaranje lokalnih pivnica na području cijelog grada Karlovca (privatna inicijativa), uz primjerenu gastronomsku ponudu. Jedna od ključnih značajki Pivskog prezentacijskog centra trebala bi biti inovativnost i korištenje najmodernije tehnologije multimedije čime će se osigurati atraktivna i suvremena prezentacijska razina.

Preduvjeti za


Odabir lokacije


Izvor financiranja: Javno-privatno partnerstvo, EU fondovi

Predviđena

realizacija: 2014.

Prioritet: A

Potencijalni rizici: Nedovoljno inovativni način prezentacije, što bi umnogome umanjilo interes potencijalnih posjetitelja.


51

Projekt: SLATKOVODNI AKVARIJ

Namjena: Atrakcija, usluge

Kratki opis:

Slatkovodni akvarij predstavlja ključnu atrakciju s izrazito visokom privlačnom snagom i kao takav odlično se uklapa u imidž grada Karlovca kao grada na četiri rijeke.

Akvarij riječnih riba predstavlja atrakciju koja u Republici Hrvatskoj, ali i na širem području ne postoji. Akvarij bi po uzoru na slične objekte u svijetu u svom sklopu imao:

suvenirnicu

muzej o rijekama

prezentacijsku dvoranu (filmovi) Suvenirnica – trebala bi biti tematski vezana uz rijeke i vode općenito te uz sam grad Karlovac. Muzej o rijekama – lenta vremena na kojoj bi bili označeni svi važniji događaji vezani uz pojedinu rijeku, ali i izloženi predmeti koji su kroz povijest bili vezani uz sve rijeke grada Karlovca. Uz muzej bi bila smještena soba za prikazivanje kratkih edukativnih filmova o rijekama. Realizacija ovog projekta, uz ključni uvjet da je projekt realiziran na iznimno visokoj tehnološkoj i prezentacijskoj razini, svakako će pridonositi proizvodnoj diferencijaciji grada Karlovca i produženju sezone turističkog poslovanja. Realizacija ovog projekta izuzetno podupire percepciju grada Karlovca kao grada na četiri rijeke, grada voda.

Preduvjeti za


Prostorno-planska dokumentacija



Predviđena

realizacija: 2014./2015. godine

Prioritet: A

Potencijalni rizici:

Dug period za prikupljanje sve potrebne dokumentacije

(administrativne prepreke), velika investicija, imovinsko-pravna

dokumentacija


52

Projekt: VOJNA BAŠTINA

Namjena: Baština, usluge

Kratki opis:

Grad Karlovac u svojoj daljoj, ali i bližoj povijesti imao je dodira s

ratnim događajima. Budući da su se na tom području događali

iznimno značajni događaji za cjelokupnu Republiku Hrvatsku, vrlo je

važno ove momente na prikladan način osmisliti i prezentirati kako bi

se kroz zanimljivu ''šetnju'' gradom svi zainteresirani turisti, učenici,

studenti i znatiželjnici upoznali s poviješću kako grada Karlovca, tako

i Hrvatske.

Uz obnovu vojnih zgrada na Turnju, projekt obuhvaća i:

muzej oružja

osmišljavanje mreže povijesnih ruta vezanih uz vojnu tematiku

kino dvoranu

osmišljavanje interpretacijskih punktova

osmišljavanje događaja tematski vezanih uz povijesna vojna zbivanja na području grada Karlovca

suvenirnicu

Bogata vojna povijest i vojna baština grada Karlovca, koja je kao

takva jedinstvena na ovom području, predstavlja turistički

nedovoljno iskorišten potencijal koji bi se ovim projektom

valorizirao.

Preduvjeti za



Prostorno planska dokumentacija


Predviđena

realizacija: 2013. godine

Prioritet: A

Potencijalni rizici: Sukob koncepcija oko namjene i uređenja zemljišta, imovinsko-

pravna dokumentacija


53

Projekt: PREZENTACIJSKI CENTAR INOVACIJA NIKOLA TESLA


Kratki opis: Nikola Tesla je jedan od znanstvenika u samom vrhu svjetske

povijesti te je zbog toga idealna osoba za brendiranje grada

Karlovca. Prezentacijski centar inovacija Nikola Tesla zamišljen je kao

mjesto gdje će se prikazati ukupan život tog velikog znanstvenika.

Isto tako, jedan dio centra biti će odvojen za inovatore koji će, osim

prostorija za rad u centru, imati i prostorije za prezentiranje svojih

inovacije. Organizirati će se razne tematske susrete na kojima će se

razvijati kreativnost mladih ljudi. U tom prostoru otvoriti će se i

multimedijalni centar što će predstavljati turistički atraktivno i

privlačno mjesto za sve zainteresirane posjetitelje.

Preduvjeti za


Suglasnost svih zainteresiranih strana

Prostorno-planska dokumentacija;



Predviđena

realizacija: Od 2013. godine

Prioritet: A

Potencijalni rizici: Imovinsko-pravna dokumentacija


54

6.3 Projekti iznimnog značaja za grad Karlovac

U nastavku je naveden niz projekata (odnosno projektnih ideja35) koji su također značajni za unaprjeđenje turističke ponude grada Karlovca, a čija bi realizacija bila logičan dio ili slijed realizaciji ključnih projekata diferencijacije grada:

Tematski vodeni park Otvaranje i aktualizacija muzeja, izložbi, galerija Istraživanje mogućnosti izvora mineralnih voda u okolici Karlovca u svrhu iskorištavanja u

hidroterapiji i komercijalnoj turističkoj prodaji Identifikacija i obnova linije čardaka od Turnja na jug, sjever i istok Koranom, Mrežnicom i Kupom Sustav biciklističkih staza u gradu (urbani i ruralni dio, posebno uz rijeke, te njihovo povezivanje s

postojećim biciklističkim stazama na razini Karlovačke županije) Pješačke staze Obiteljski hoteli/pansioni Obnova hotela Korana Auto kamp Izvorni suvenir Touring (osmisliti programe obilaska/zanimljivosti na području grada Karlovca uz primjerenu

kombinaciju različitih sadržaja) Obnova parkova i parkovne infrastrukture Pivnica u gradu (Zvijezda ili Korzo, Promenada i sl.) koja bi prezentirala povijest karlovačkog piva i

promovirala karlovačko pivo kao brend (bez obzira na pivski prezentacijski centar) Komercijalizacija dvorišta muzeja s različitim sadržajima (suvenirnica, kafić i sl.) Sajam autohtonih proizvoda i starih zanata Izrada makete utvrda iz svih ratova na području Grada Uređenje centralnog gradskog trga Uređenje i modernizacija željezničkog kolodvora Uređenje i modernizacija autobusnog kolodvora Hostel Dodatna edukacija turističkih vodiča za vođenje grupa na temu vojne povijesti ''Tematska ruta'' – šetnica karlovačke povijesti Turistička signalizacija za pješake Uređenje šetnice na Crnoj promenadi Drveni čamci na Kupi i Korani i pristaništa Turistički brod i pristanište na Kupi Tematske šetnice uz Koranu i Kupu do Starog grada Dubovca Karlovačko ljeto – sustav organizacije i marketinga događanja ljeti (Zvijezda, Foginovo, Dubovac) Revitalizacija Vunskog polja u športsko-rekreacijski centar Hrvatski izumi kao tematski turistički proizvodi Međunarodni studentski stručni forum Realizacija navedenih projekata također je vrlo značajna za repozicioniranje Karlovca na turističkom tržištu, a s obzirom na specifičnosti pojedinih projekata izvor ulaganja može biti javni sektor ili privatni investitor/i. Kod određenih projekata nedvojbeno se očekuje potreba za implementacijom modela javno-privatnog partnerstva.

35 Radi se o idejama koje su prikupljane prije, za vrijeme i poslije druge javne rasprave od sudionika iz javnog,

privatnog i civilnog sektora.


55

6.4 Definiranje postavki baze projektnih ideja

Za uspješnu provedbu Strategije potrebno je uspostaviti Bazu projektnih ideja, čiji je cilj učinkovito planiranje i detaljno praćenje provedbe aktivnosti. Baza predstavlja službeni registar projektnih ideja za turizam područja grada. U Bazu će se unositi podaci o razvojnim projektima ili pak projektnim idejama, a predlagatelji i/ili nositelji mogu biti iz gospodarskog, javnog i civilnog sektora ili kombinirano u partnerstvima. Baza će davati uvid u stupanj provedbe Strategije, kao i podlogu za pripremu godišnjih programa rada pojedinih institucija iz javnog sektora, ali može biti i kvalitetan temelj za naredno programsko razdoblje nakon 2020. godine.

Vođenjem baze projektnih ideja treba se baviti koordinator provedbe Strategije (definirano u poglavlju 8). Potrebno je kreirati jedinstven obrazac putem kojeg će se prikupljati osnovni podaci (prijedlog obrasca s osnovnim podatcima u Prilogu 2). Također, potrebno je redovito provoditi informativnu kampanju o procesu prikupljanja i ažuriranja same Baze. Kampanja bi se trebala provesti putem javnih glasila, elektroničkih medija ili direktnim kontaktom koordinatora s razvojnim dionicima, a ujedno će služiti i kao sredstvo za komunikaciju cijele Strategije, s kojom projektne ideje trebaju biti usklađene. Javni poziv za prikupljanje projektnih ideja treba biti dostupan na internetu tijekom cijle godine, a pojačana promidžba predlaže se jednom godišnje ili kvartalno. Istim tempom trebala bi se revidirati i Baza projektnih ideja, što je također posao koordinatora Strategije. Obrazac za prikupljanje projektnih ideja treba biti javno dostupan na web stranicama TZ grada Karlovca, Grada Karlovca, TZ Karlovačke županije, Razvojne agencije Karlovačke županije te Obrtničke i Gospodarske komore. Koordinator Strategije kontinuirano treba provoditi detaljnu analizu prikupljenih projektnih ideja koje tek treba razrađivati u projekte. Potrebno im je odrediti sadržaj, iznose, razinu pripremljenosti te druge pokazatelje koji će ocijeniti koliko su određene ideje pripremljene i prioritetne za razvoj područja i implementaciju strategije. Prema nalazima analize, koordinator Strategije treba podnijeti izvješće Turističkom vijeću TZ grada Karlovca, u čijem radu redovito treba sudjelovati i predstavnik gradske uprave zadužen za turizam. Turističko vijeće potom odlučuje o novim projektima ukoliko bi nositelj bila TZ grada Karlovca, a u slučaju da se predlažu drugi nositelji, daje preporuku gradu Karlovcu za tehničku potporu, a prijaviteljima pismo potpore koje im služi za javljanje na natječaje.

Kako bi koordinator mogao sastavljati kvalitetna izvješća, potrebno je odrediti kriterije koje donosi Turističko vijeće TZ grada Karlovca u suradnji s gradskom upravom, odnosno upravnim odjelom zaduženim za turizam, ali i upravnim odjelom za društvene djelatnosti.


56

7 SMJERNICE ZA IZRADU STRATEŠKIH MARKETING PLANOVA – PRISTUP DESTINACIJSKOM MARKETINGU

Destinacijski marketing odnosi se na taktičke elemente, a nastavlja se na prethodna poglavlja koja su regulirala strateški pristup razvoju karlovačkog turizma. Premda se pri izradi koncepta destinacijskog marketinga grada Karlovca djelomično može rukovoditi smjernicama iz Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma koji je izrađen za razdoblje 2010.-2014. godine, potrebno je sagledati destinaciju Karlovac kao zasebnu cjelinu kako bi se predložile konkretne marketinške taktike.

Dani su ključni marketing ciljevi kojima se treba rukovoditi za postizanje definiranih kvalitativnih i kvantitativnih ciljeva razvoja turizma:

CILJ 1: Prerasti iz tranzitne u boravišnu turističku destinaciju

CILJ 2: Privlačenje turista motiviranih kulturom i poviješću

CILJ 3: Privlačenje turista kojima je cilj boravak u ruralnom prostoru

CILJ 4: Privlačenje turista motiviranih športom i rekreacijom

Potrebno je staviti naglasak na partnerstva koja trebaju biti prisutna u svim područjima jer će sinergijsko djelovanje svih subjekata u turizmu sigurno dati bolje rezultate od pojedinačnih. Partnerstva mogu biti na razinama privatno-privatnoga, javno-privatnoga ili javno-javnoga. U uvjetima sve većeg broja malih i srednjih poslovnih sustava (SME), njihovo djelovanje treba objedinjavati kako bi se postiglo uspješnije pozicioniranje na turističkom tržištu. Predlaže se da se Strateški marketinški plan turizma grada Karlovca donosi za četverogodišnja razdoblja te da se izrađuje u Turističkoj zajednici grada Karlovca (u daljnjem tekstu TZGK), a svakako treba biti usklađen sa Strateškim marketing planom hrvatskog turizma kojeg će Hrvatska turistička zajednica donijeti za naredno razdoblje. Za potrebe izrade marketing planova svakako je potrebno provesti istraživanja stavova i navika potrošača, konkurencije i trendova te kontinuirano pratiti kvalitativne i kvantitativne podatke o posjetiteljima destinacije.

Marketinške taktike za turističke proizvode planirat će se na temelju postojećih resursa, izabranih prioritetnih pravaca i očekivanja posjetitelja. Jednom godišnje, odnosno najkasnije do kraja listopada tekuće godine za sljedeću godinu, TZGK-u će ponuditelji dostavljati prijedloge turističkih inicijativa koje potencijalno mogu prerasti u turističke proizvode. TZGK će dodjeljivati bespovratne potpore određenom broju ponuditelja, ali i provoditi kontinuirano savjetovanje, odnosno upućivati ponuditelje na strateški zadane pravce razvoja proizvoda, a u skladu s općim interesima destinacije.

Planiranje i provedbu projekata koji će rezultirati turističkim proizvodima obavljat će javni, gospodarski i civilni sektor. Investiranje u turističke proizvode realizirat će ponuditelji vlastitim sredstvima, kreditima, potporama iz javnog sektora ili sredstvima EK ukoliko se javljaju na natječaje EU fondova. Pisma potpore prijaviteljima turističkih inicijativa za uvođenje novih turističkih proizvoda prilikom javljanja na natječaje može davati TZGK, Grad Karlovac, Karlovačka županija ili TZ Karlovačke županije.

TZGK nastavit će s aktivnostima anketiranja posjetitelja događanja i turista/izletnika, što je definirano programom rada TZGK-a kao trajna aktivnost.


57

Prodaju turističkih proizvoda obavljaju: agencije, HORECA kanali (hoteli, restorani, kafići), iznajmljivači soba, event kanali te ostali sadašnji i budući kanali prodaje koji će se pojaviti u vremenu trajanja ove strategije. Destinacija se promovira putem integrirane marketinške komunikacije koja bi se trebala sastojati od elemenata: oglašavanja u klasičnim i novim medijima (novine, časopisi, TV, radio, jumbo, internet, mobilno oglašavanje, plakati), unaprjeđenja prodaje (cjenovni bonusi, motivacijska putovanja, karlovačka turistička kartica), osobne prodaje (organizacija sastanaka s ključnim korisnicima), publiciteta (članci, TV i radijske emisije), odnosa s javnošću (objave za medije i press konferencije) te direktne komunikacije (dopisi). Promociju turističke destinacije Karlovac kao i do sada treba vršiti TZGK, a planira se svake godine do kraja listopada za naredno jednogodišnje razdoblje. TZGK također može sufinancirati dio promotivnih aktivnosti ponuđača usluga putem zajedničkih oblika promocije. Grad Karlovac može sufinancirati promotivne aktivnosti kroz program potpore. Davatelji usluga samostalno planiraju i provode promotivne aktivnosti ali trebaju predlagati i zajedničke oblike promocije (partnerstva).


58

8 PROVEDBA STRATEGIJE

U ovom poglavlju daje se prijedlog načina upravljanja provedbom dokumenta, a u drugom dijelu poglavlja govori se o potrebi za edukacijom dionika u turizmu i daje se prijedlog sadržaja programa edukacije.

8.1 LJUDSKI RESURSI ZA PROVEDBU

Provedbu Strategije trebao bi koordinirati upravni odjel Grada Karlovca nadležan za razvoj turizma, u suradnji sa TZ grada Karlovca, TZ Karlovačke županije, Karlovačkom županijom odnosno upravnim odjelom zaduženim za turizam, Razvojnom agencijom Karlovačke županije te Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom obrtničkom komorom Karlovačke županije.

Upravni odjel trebao bi biti odgovoran za upravljanje i monitoring projekata, postizanje ciljeva, financijsko praćenje provedbe aktivnosti i krovnog dokumenta, upravljanje resursima potrebnim za koordinaciju i provedbu Strategije i izvješćivanje na redovnoj razini. Upravni odjel trebao bi animirati što veći krug nadležnih tijela, stručnjaka i razvojnih dionika te pokrenuti partnerske, međuregionalne i međunarodne projekte kako bi se postigla dugoročna održivost Strategije.

U svrhu obavljanja svih navedenih aktivnosti potrebno je imenovati osobu koordinatora provedbe Strategije, čije zadaće između ostalog trebaju biti i uvođenje i ažuriranje baze projektnih ideja, redovno izvješćivanje, komunikacija Strategije te kontrola i evaluacija provedbe. Koordinator provedbe treba voditi brigu o prilagođavanju budućim nadređenim strateškim dokumentima. Konkretno, kada bude usvojena Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske bit će potrebno analizirati sadržaj tog dokumenta i uskladiti ovaj dokument s nacionalnom razinom. Kako bi vršio evaluaciju provedbe na godišnjoj razini, koordinator provedbe treba definirati indikatore razvoja turizma grada Karlovca, kao i sadržaj godišnjeg izvješća.

Vezano uz samu provedbu pojedinih projekata, u dijelu gdje je moguće uključenje javnog sektora, utvrđeno je da u vrijeme pisanja ovog dokumenta već postoje određeni ljudski resursi za takve aktivnosti. Preporučuje se voditi brigu o dovoljnoj raspoloživoj količini radnog vremena tih osoba za bavljenje projektima i, naravno, o stalnom stručnom usavršavanju u tom području.

8.2 UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA

Holistički pristup učenju kroz oblik cjeloživotnog učenja okvir je za učenje bez granica koji povezuje Europu (i šire od Europske unije) kroz partnerstvo i projekte sa svrhom kreiranja nove dimenzije i kvalitete u obrazovanju odraslih. Upravo u turizmu ta etika obrazovanja dolazi do punog izražaja jer teži da se od pojedinca načini vlastitog učitelja i unutar svog vlastitog kulturnog napretka. Edukacijom, odnosno posebno oblikovanim radionicama skreće se pažnja na potrebu za samoučenjem i usmjerava na samoučenje, koristeći pritom nove tehnike reproduciranja i komuniciranja koje su prvi uvjet za ostvarivanje većine inovacija u receptivnom turizmu. U skladu sa Strategijom, odnosno već danim prijedlozima edukativnih aktivnosti u potpoglavlju 5.5.4. Prijedlog mjera poticaja razvoja turizma od strane grada Karlovca, ovdje se daje prijedlog konkretnih radionica za dionike iz turističkog sektora.


59

8.2.1 POLAZIŠTA PROGRAMA EDUKACIJE

U ovoj Strategiji fokus je na permanentnom cjeloživotnom obrazovanju odraslih za receptivni turizam u turističkoj destinaciji kontinentalnog turizma. Ovaj oblik učenja naglašava aktivnost primatelja i može se odvijati u mnogim okruženjima, uključujući svakodnevni život, interakcije s drugim ljudima i turistima u turističkoj destinaciji i za vrijeme kulturnih zbivanja. Ono što karakterizira ovakav oblik učenja jest činjenica da se odvija svagdje, a ne samo u školama i fakultetima. Kad se odvija na javnim i kulturnim mjestima, događa se zbog izbora, a ne zbog potrošnje. Često se odvija neformalno, bez potrebe za akreditacijama, kvalifikacijama ili mjerenjima. Cjeloživotno učenje unutar turističke destinacije može biti neformalno ili čak slučajno. No, postoji i formalni pristup osmišljavanju mogućnosti za učenje, pri čemu se uzimaju u obzir neke karakteristike odraslih učenika. Edukaciju je potrebno usmjeriti prema usvajanju tradicionalnih elemenata jer turizam mora promovirati i identitet, kulturu i interese lokalnih zajednica. To je u samom vrhu prioriteta ove Strategije. Edukativne radionice

Slijedom Strategije, kako bi turist/posjetitelj doživio turističku destinaciju grada Karlovca i okolice, potrebno je promijeniti njezin izgled i stratešku orijentaciju, kao i unijeti promjenu u njezin splet proizvoda. To konkretno znači kroz edukativne radionice promijeniti strategiju komuniciranja, što će rezultirati drugačijom percepcijom i pozicijom destinacije kod turista. Edukacije bi trebale potaknuti postojeće turističke agencije, kao i davatelje svih vrsta usluga smještaja u mjestima u kojima agencije ne postoje ili nisu zainteresirane za ovakve poslove, da se počnu baviti organiziranjem raznih sadržaja namijenjenih turistima, ali i lokalnom stanovništvu. Na tom putu postoji mnogo prepreka, ali edukacijama treba nastojati ukloniti barem onu prvu – neprepoznavanje komercijalnih prilika koje već postoje.

Edukativne radionice namijenjene su vlasnicima agencija, voditeljima poslovnica, komercijalistima, djelatnicima turističkih zajednica, odgovornim osobama u tijelima regionalne i lokalne uprave i samouprave, poduzetnicima i menadžerima u sektoru ugostiteljstva te njihovim djelatnicima. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti edukaciji za buduće vlasnike agroturizma i seljačkih turističkih domaćinstava, kao i za tvrtke i obrte koji se već bave prodajom raznih turističkih proizvoda. Radionice će koristiti i turističkim vodičima i pojedincima koji raspolažu specifičnim stručnim znanjima, a koja bi u suradnji s agencijama ili DMC-evima željeli unovčiti u okviru novih paketa turističkih proizvoda. Potrebno je odrediti instituciju koja će se trajno baviti aktivnostima organizacije edukacija, odnosno odabirom izvođača svake pojedine edukacije, određivanjem trajanja, slanjem poziva, organizacijom konkretnog programa, te evaluacijom nakon svake održane edukacije.

8.2.2 Prijedlozi sadržaja programa edukacije

1. Kulturno-povijesna baština (materijalna i nematerijalna) i kulturni turizam gdje je cilj upoznati polaznike s baštinom i vrstama baštine s posebnim naglaskom na tradicijsku baštinu kao dio hrvatskog identiteta i autentičnosti. Ova radionica posebno je namijenjena turističkim vodičima i animatorima, zaposlenima u turističkim agencijama i turističkim seoskim gospodarstvima.


60

2. Osnove destinacijskog menadžmenta gdje je cilj polaznike upoznati s pojmom, konceptom i značenjem destinacije i destinacijskog menadžmenta u suvremenom upravljanju u turizmu. Radionica je namijenjena svim ciljanim grupama potencijalnih polaznika.

3. Organizacija događanja, animacija i upravljanje doživljajem u destinaciji gdje je cilj upoznati polaznike s osnovnim aspektima i organizacijom animacije u kontinentalnoj turističkoj destinaciji i posebnim oblicima turizma te osnovnim metodama, tehnikama i načinima izvođenja različitih vrsta događanja uz strogo poštivanje pravila sigurnosti i održivog razvoja. Radionica je posebno namijenjena turističkim vodičima i animatorima, zaposlenima u turističkim agencijama i seoskim gospodarstvima, u hotelima i ugostiteljskom sektoru te svima onima koji dolaze u neposredni kontakt s turistima i gostima.

4. Atrakcijska resursna osnova turizma gdje je cilj radionice prepoznati i naučiti vrednovati turističke atrakcije, potencijalne i realne, te naučiti polaznike kako se turistička atrakcija uklapa u turistički proizvod i znati je interpretirati. Ova edukativna radionica namijenjena je svim ciljanim grupama, a posebno onima koji se bave kreacijom i osmišljavanjem te uvođenjem novih turističkih proizvoda u turističkoj destinaciji.

5. Sociokulturni aspekti turizma i ekonomija iskustva i doživljaja gdje je cilj radionice spoznati fenomenologiju turističkog doživljaja, razumjeti i biti sposoban komunicirati s gostima i turistima kako bi se doživljaj mogao prenijeti na pravilan način; osposobiti polaznike za komunikaciju s tržištem turizma i turistima jednako dobro kao i s lokalnom zajednicom. Ova radionica posebno je namijenjena turističkim vodičima i animatorima, zaposlenima u turističkim agencijama i seoskim gospodarstvima, u hotelima i ugostiteljskom sektoru i svima onima koji dolaze u neposredni kontakt s turistima i gostima, ali isto tako i onima koji su odgovorni za dizajniranje i kreiranje novih turističkih proizvoda u turističkoj destinaciji.

6. Komunikologija u turizmu gdje je cilj upoznavanje, osvještavanje te razvijanje općih i specifičnih kompetencija, upravljanja osobnim imidžom; upoznati vještine verbalne i neverbalne komunikacije, naučiti specifičnost komunikacije u turizmu, osvijestiti pravila poslovnog bontona i izvježbati naučeno kroz simulacije konkretnih situacija. Ova edukativna radionica namijenjena je cijeloj ciljanoj grupi.

7. Osnove ruralnog turizma gdje je cilj pružiti cjeloviti i primjenjivi model i pristup k menadžmentu integralnog ruralnog razvoja i razvoju održivog turizma u ruralnim prostorima. Ova edukativna radionica posebno je namijenjena turističkim vodičima i animatorima, zaposlenima u turističkim agencijama i seoskim gospodarstvima. 8. Gastronomija i gastroenologija. Kroz kvalitetan odabir i daljnju edukaciju te stimuliranje ugostitelja kreirati kvalitetan, zanimljiv i edukativan turistički program te animacijsku ponudu eno-gastro turizma. Ova radionica posebno je koncipirana za hotelski i ugostiteljski sektor i za zaposlene na seoskim turističkim gospodarstvima.

9. Project cycle management (PCM). Cilj ove radionice je spoznati mogućnosti razvoja lokalnih turističkih inicijativa i kreiranja turističkih proizvoda kroz kontekst fondova EU-a. Ova radionica posebno je namijenjena civilnom i javnom sektoru, ali i potencijalnim sudionicima iz privatnog sektora.

Cilj navedenih radionica je osloboditi kreativne i inovativne potencijale ljudi koje rade i žive u turističkoj destinaciji, a u skladu sa Strategijom razvoja i radi uočavanja jedinstvenih prilika i artikuliranja inovativnih i kreativnih poduzetničkih ideja koje će razvijati u orginalne poduzetničke pothvate u turizmu.


61

9 UMJESTO ZAKLJUČKA: ODRŽIVOST STRATEGIJE

Ovaj dokument kao glavni strateški cilj turizma grada postavlja transformaciju destinacije iz tranzitne u boravišnu destinaciju ugodnu za boravak turista. Kako bi cilj bio mjerljiv postavljeni su i ambiciozni kvantificirani ciljevi, u smislu povećanja turističkog prometa, produljenja duljine boravka, povećanja broja ležajeva odnosno kamp jedinica, i povećanja potrošnje turista.

Stoga se pred glavne dionike u javnom sektoru koji trebaju rukovoditi ovim promjenama stavlja vrlo odgovoran i ambiciozan zadatak, detaljno razrađen u ovom dokumentu.

Analiza stanja turizma u Karlovcu pokazala je brojne prednosti za razvoj turizma: povoljan položaj, brojne i vrijedne prirodne i antropogene resurse, tradiciju, obrazovne institucije za kadrove u turizmu i ugostiteljstvu. Međutim, u SWOT analizi nabrajaju se i brojne slabosti, čije rješavanje je ključno za daljnji razvoj.

Analizirajući stanje turizma na području grada Karlovca u odnosu na životni ciklus turističke destinacije utvrđeno je kako je turizam u fazi angažiranja uz tendenciju ka daljnjem razvoju.

Veći se napori trebaju uložiti u osmišljavanje novog i konkurentnog destinacijskog proizvoda te na aktivnu pomoć poduzetnicima i lokalnom stanovništvu pri obnovi/izgradnji kvalitetnih, podneblju i obilježjima grada Karlovca primjerenih smještajnih kapaciteta. Matrica turističkih proizvoda u 2020. godini pokazuje da bi najveću atraktivnost i konkurentnost trebali imati aktivni odmorišni turizam, sportsko rekreacijski turizam i kulturni turizam. Ključan za produljene boravka gostiju međutim, jest ruralni turizam, ili da budemo precizniji, otvaranje smještajnih kapaciteta u okolici grada Karlovca, dovoljno atraktivnih i okruženih sadržajima za kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Sve to međutim ne znači da su ostali turistički proizvodi manje važni: i turizam događaja, eko turizam, turizam posebnih inetersa i razvoj gastronomije jednako su važni za cjelokupnu ponudu, a ne treba zaboraviti niti tranzitni turizam koji će i dalje ostati važan segment za Karlovac u stvaranju turističkog prometa kao i turističke potrošnje.

Da bi se sve to ostvarilo, ključno je:

odmah započeti sa realizacijom projekata diferencijacije koji obilježavaju grad odnosno čine ga jedinstvenim u odnosu na druge destinacije. Pritom je jako važno zajednički i koordinirano djelovati, uz prethodno sačinjen plan za svaki od projekata diferencijacije. Ključni dionici za ove projekte u javnom sektoru su Grad Karlovac i Turistička zajednica grada Karlovca.

paralelno s realizacijom projekata diferencijacije, nastaviti sa ostalim započetim projektima i otvarati nove, na temelju projektnih ideja danih u popisu projekata značajnih za turizam grada. Kontrola provedbe Strategije na godišnjoj razini treba pokazati u kojoj mjeri se strategija provodi, te ukazati gdje su potrebne izmjene i dopune kako bi strateški zadani kvantificirani ciljevi bili realni i dostižni.


62

kako u turizmu sve počinje i završava sa čovjekom, iznimno su važne edukativne aktivnosti, i stalno osvještavanje o ekonomskim potencijalima u turizmu. Stoga je nužno odrediti instituciju koja će voditi trajnu brigu o edukaciji svih dionika u turizmu na području grada Karlovca.

definirati instituciju koja će voditi brigu o provedbi strategije i imenovati koordinatora provedbe. Od navedenih zadataka posebno je važno vođenje baze projektnih ideja.

nastaviti sa programom poticaja razvoja turizma od strane Grada Karlovca, odnosno uskladiti postojeće sa predloženim mjerama poticaja turizma u ovom dokumentu.

izraditi četverogodišnji strateški marketing plan i započeti sa njegovom provedbom, za što je zadužena Turistička zajednica grada Karlovca.

uspostaviti sustav koordinacije događanja u gradu i marketinški ih popratiti, za što je potrebno definirati instituciju koja će se time baviti.

izraditi Katastar turističke resursne osnove, za što je zadužena Turistička zajednica grada Karlovca.

Međutim, u cijelom procesu zapravo su ključni poduzetnici, sadašnji i potencijalni, njhove poduzetničke ideje, a javni sektor treba uvijek biti snažna i motivirajuća potpora da se poduzetnicima maksimalno pomogne da poslovne planove i ostvare. Stoga u edukacijskim aktivnostima ali i svim ostalima aktivnostima uvijek treba naglašavati privatni sektor, a posebnu brigu potrebno je voditi o mladim ljudima, maksimalno im pomagati i uvažavati ih, jer oni donose novu energiju, nove ideje i nova znanja. U 2020. godini oni će biti ti koji će živjeti našu zadanu viziju

Karlovac, grad Zvijezda - privlačna kontinentalna destinacija koja gostima nudi iznimnu kulturno-povijesnu baštinu,

bogatstvo voda, perivoja i parkova, objedinjujući različitosti kroz jedinstvene doživljaje susreta.


63

10 KORIŠTENA LITERATURA

Alfier, D.(1977) Uloga turizma u resocijalizaciji i desocijalizaciji suvremenog čovjeka, Simpozij

„Humanističke vrijednosti turizma“, Zbornik radova, Zagreb

Analiza postojećeg stanja gospodarstva grada Karlovca, draft verzija, Upravni odjel za

poduzetništvo i poljoprivredu Karlovac, Karlovac, 2011.

Bilen, M., Turizam i prostor, Veleučilište u Karlovcu, Karlovac, 2006. god.

Capra, F. (1998) Tao fizike, Zagreb, Poduzetništvo Jakić

Churchman, C.W. (1968) The System Approach, Delacorte Press, New York

Cindrić, Z., Učinci turističke 2001. godine, Odbor za turizam, Karlovac, 2001. god.

Dalmatin, A., Turistička monografija Karlovačke županije, Turistička naklada, Zagreb, 2004. god.

David, F.A. i Richardson, G.P. (1997) Scripts for group model building, System Dynamics Review,

Vol. 13. No.2, 107-129

Državni zavod za statistiku RH, Statistička izvješća i Priopćenja, Stanovništvo, 2011. god.,

dostupno na www.dzs.hr

Florida, R. (2002) The Rise of the Creative Class

Franjić, R. (2011) Managing Tourist Destination through Innovation and Competition in

Globalization Envirnonment, in Sustainable development and Global communitiy, Volume XII,

edited by G.Lasker and K.Hiwaki, The International Institute for Advanced Studies in Sysems

Research and Cybernetics, Baden Baden, Germany

Franjić, R. (2011), Nematerijalna tradicijska baština i kulturni turizam (priprema doktorske

disertacije)

Gartner, W.C., Tourism Development: Principles, Processes and Policies, Van Nostrand Reinhold,

New York, 1996.

Grove, S. J., Fisk, R. P. i Bitner, M.J. (1992) Dramatizing the Service Experience: A Managerial

Approach in Advances in Services Marketing and Management. (Swartz, T. A., Brown, S. i Bowen,

D. (ur.)) Greenwich, CT. JAI Press Inc. [pretiskano u Gabott, M. i Hogg, G. (1997) Contemporary

Services Marketing: A Reader. Dryden Press]

Hendija, Z., Komparativna analiza hrvatskog turizma u konkurentskom okruženju europskog

Hirschman, E. i Holbrook, M. (1982) Hedonic Consumption: Emerging Concepts, Methods and

Propositions. Journal of Marketing. 46, 3. 92-101

Hrvatska obrtnička komora – Obrtnička komora Karlovačke županije, Karlovac, 2011. god.

Hrvatski turizam, plavo, bijelo, zeleno, Institut za turizam, Zagreb, 2006.

Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područna služba Karlovac, Karlovac, 2011. god.

Jadrešić, V.; Turizam, u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni, Zbornik istraživanja, Školska knjiga,

Zagreb, 2001.

Jere Lazanski, T. (2010) System Thinking; Ancient Maya’s Evolution of Consciousness and

Contemporary Systems Thinking. In: Dubois, Daniel M. (ur) Computing anticipatory Systems:

CASYS ’09 – Ninth International Conference, Liege, Belgium, 3-8 August 2009, (AIP conference

proceedings, vol. 1303). Melville (N.Y.): American Institute of Physics 2010, pp. 289-296

http://www.dzs.hr/


64

Jere Lazanski, T. (2011) Systems Thinking as a Path to Personal and Spiritual Development, IIAS

Conference, Personal and Spiritual Development in the World of Cultural Diversity, Volume VIII,

Ed. By George E. Lasker and Kensei Hiwaki

Jere Lazanski, T. Sistemski pristop kod vidik ustvarjalnega posameznika, harmonična organizacije

in družbe HRM (Ljubljana), okt. 2008. Letn. 6, št. 25, str. 44-48

Kurevija, T., Kljaić, Ž., Vulin, D., Analiza iskorištavanja geotermalne energije na geotermalnom

polju Karlovac, NAFTA 61 (4), Zagreb, 2010. god., str. 198-202

Kušen, E., Turistička atrakcijska osnova, Institut za turizam, Zagreb, 2002. god.

Kušen, E.: Ruralni turizam, u Hrvatski turizam – plavo, bijelo, zeleno, Institut za turizam, Zagreb,

2006.

Kylänen, M. (ur.) (2006) Articles on Experiences. Rovaniemi, University of Lapland Press.

http://www.elamystuotanto.org/?deptid=21889

Law, C.M. (ed.), Tourism in Major Cities, International Thomson Bussiness Press, London, 1996.

Ljeto Tomas 2010., Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, Institut za turizam, Zagreb, 2011.

Magaš, D.; Destinacijski menadžment, Modeli i tehnike, Fakultet za turistički i hotelski

menadžment u Opatiji, Opatija, 2008.

Magaš, D.; Management turističke organizacije i destinacije, Fakultet za turistički i hotelski

menadžment Opatija, Adamić, Opatija, 2003.

Magaš, D.; Turistička destinacija, Hotelijerski Fakultet Opatija, Opatija, 1997.

Matijević, M. (2000), Učiti po dogovoru – Uvod u tehnologiju obrazovanja odraslih. Zagreb,

Birotehnika- Canclini, N.G. (2001), Consumers and Citizens – Globalization and Multicultural

Conflicts, University of Minnesota Press, Minneapolis

Meriläinen, K. (2007), The Structural Definition of Emotion and Experiences – a Consumer

Behavioural Approach, u: Articles on Experiences, University of Lapland Press, 130-141

Nijs, D. (2003) Imagineering: Engineering for Imagination in the Emotion Economy. In Creating a

Fascinating World. Breda, The Netherlands, NHTV.

Padovan, C. and Versace, R. (1998); The Representation of Emotion in Long Term Memory;

Apprentissage; des principes naturels aux method artificielles ( ed. G Ritschard, A. Berchtold,

F.Duc, D.A. Zighed); Hermes (pp.111-123)

Pančić Kombol, T.: Selektivni turizam – uvod u menadžment prirodnih i kulturnih resursa, TMCP

Sagena, Matulji, 2000.

Pastuović, N. (1999), Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjeloživotnom obrazovanju i

odgoju. Znamen: Zagreb

Pešutić, A., Funkcioniranje tturističkih zajednica – nedostaci i prijedlozi za unapređenje, Acta

Turistica, godište 15/2003, br. 2, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2003. god., str. 86-117

Petričević, D. (2002), Osnove andragogije. Zagreb, IPROZ

Pine II, B.J. & Gilmore, J.H. (1999), The Experience Economy, Harvard Business School Press

Prahalad, C. K. i Ramaswamy, V. (2004) The Future of Competition: Co-creating Unique Value

with Customers. Boston, Harvard Business School Press.

Preporod karlovačke Zvijezde, Upravni odjel za razvoj i europske integracije Karlovačke županije,

Karlovac, 2007. god.

Schechner, R. (1988) Performance Theory. Routledge.

http://www.elamystuotanto.org/?deptid=21889


65

Schmitt, B. (1999) Experiential Marketing: How to Get Customers to Sense, Feel, Think, Act and

Relate to Your Company and Brands. Free Press.

Senge, P. (1994) The Fifth Discipline: The Art and Practice of the Learning Organization,

Doubleday October

Shaw, C. (2005) Revolutionize Your Customer Experience. Basingstoke, Palgrave Macmillan.

Skupina autora, Karlovački leksikon, Školska knjiga, Zagreb, 2008. god.

Skupina autora (ured. Vukonić, B., Čavlek, N.): Riječnik turizma, Masmedia, Zagreb, 2001.

Smith, S. i Wheeler, J. (2002) Managing the Customer Experience: Turning Customers into

Advocates. Harlow, FT Prentice Hall.

Smolčić Jurdana, D., Determinante kvalitete grada kao turističke destinacije, Zbornik radova

Kvaliteta i organizacijska kultura CD Rom, 6. hrvatska konferencija o kvaliteti, Hrvatsko društvo za

kvalitetu, Zagreb, 2005.

Sredozemlja, doktorska disertacija, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2006. god.

Strategija razvoja grada Karlovca 2011. – 2020., osnovna analiza, draft verzija, Grad Karlovac,

2011. god.

Studija održivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac, Muze d.o.o., Zagreb, 2009. god.

Sundbo, J. & Darmer, P. (2008), Creating Experiences in the Experience Economy, Edward Elgar

Publishing Limited

Tarssanen i Kylänen (2007) University of Lapland, www.ulapland.fi/contentparser.asp

The Impact of Culture on Creativity, Directorate-General for Education and Culture, KEA

EUROPEAN AFFAIRS, June 2009

Travel & Tourism Analyst 2007, Mintel, London

Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2011. god.

Unsko-sanski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2011. god., dostupno na

www.fzs.ba

Vlahović, D. (2006) Studija slučaja: Turizam, identitet i globalizacija: kako opstati na konceptu

"domaćinskoga" turizma u Hrvatskoj. Turizam, br.3, Institut za turizam

Vukonić, B., Čavlek, N., (ur.), Rječnik turizma, Masmedia, Zagreb, 2001. god.

Vukonić, B., Poslovanje turističkih agencija, Školska knjiga, Zagreb, 1994. god.

Vukonić, B., Keča, K.; Turizam i razvoj, pojam, načela, postupci, Mikrorad, Zagreb, 2001.

Ostali izvori:

Odjel za obrazovanje odraslih (Department for Education of Adults) posebno okrenut prema

obrazovanju odraslih u kulturi www.dfes.gov.uk,

http://www.zelenilo.hr/ka_parkovi.asp

Plinacro, d.o.o., www.plinacro.hr

Statistički ured Republike Slovenije, www.stat.si/pxweb/Dialog

Vodovod i kanalizacija Karlovac, http:/www.vik-ka.hr

www.ulapland.fi/contentparser.asp

http://www.dfes.gov.uk/

http://www.zelenilo.hr/ka_parkovi.asp

http://www.plinacro.hr/

http://www.stat.si/pxweb/Dialog


66

11 Popis slika

Slika 2: Repozicioniranje turizma grada Karlovca __________________________________________________ 38

Slika 3: Matrica proizvoda turizma grada Karlovca u 2020. Godini ___________________________________ 42

Slika 4: Repozicioniranje grada Karlovca ________________________________________________________ 45

12 Popis tablica

Tablica 1: Struktura obrta po djelatnostima u Karlovcu 2006. i 2010. god. _____________________________ 12

Tablica 2: Prosječan broj nezaposlenih osoba u gradu Karlovcu od 2006. do 2010. god. ___________________ 12

Tablica 3:Manifestacije u gradu Karlovcu 2011. godine ____________________________________________ 14

Tablica 4: Broj ležajeva u smještajnim objektima u gradu Karlovcu u razdoblju od 2002. do 2011. godine. ____ 16

Tablica 5: Noćenja, ležajevi i popunjenost kapaciteta prema vrsti smještajnih objekata u Karlovcu 2011. god. 16

Tablica 6: Dolasci i noćenja turista u gradu Karlovcu po zemljama prebivališta turista 2010. i 2011. godine __ 18

Tablica 7: Prihodi TZ grada Karlovca od turističkih članarina i boravišne pristojbe _______________________ 20

Tablica 8: Prosječna dnevna potrošnja Nijemaca, Hrvata, Poljaka i Nizozemaca (po osobi) tijekom boravka u

Karlovcu __________________________________________________________________________________ 24

Tablica 9: Stupanj zadovoljstva turista elementima turističke ponude Grada ___________________________ 24

Tablica 10: Ocjene ispitanika o važnosti pojedinih područja za razvoj turizma __________________________ 26

Tablica 11: Ocjene ispitanika o važnosti pojedinih događanja za turizam ______________________________ 26

Tablica 12: Prijedlozi ispitanika o novim atrakcijama ______________________________________________ 27

Tablica 13: Turistički promet u gradovima u neposrednom okruženju grada Karlovca u razdoblju od 2008. do

2010. godine ______________________________________________________________________________ 32

Tablica 14: Turistički promet u pograničnim općinama jugoistočne Slovenije (Bele Krajine) 2010. g. ________ 33

Tablica 15: Dolasci i noćenja turista Unsko-sanskog kantona u razdoblju od 2007. god. do 2010. god. ______ 33

Tablica 16: Ocjena pozitivnih učinaka razvojnih scenarija ___________________________________________ 35

Tablica 17: Sociokulturni utjecaji razvoja turizma _________________________________________________ 37

Tablica 18: Dugoročni ciljevi razvitka turizma grada Karlovca _______________________________________ 39

Tablica 19: Kvantificirani ciljevi razvoja turizma grada Karlovca ______________________________________ 39

Tablica 20: Kapaciteti za smještaj na području destinacije grad Karlovac, prema vrsti ____________________ 40

13 Popis grafikona

Grafikon 1: Promet turista na području grada Karlovca u razdoblju od 2006. do 2011. godine _____________ 17

Grafikon 2: Prosječna dnevna potrošnja turista po osobi u Karlovcu (udio u %) _________________________ 23

Documents

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA · PDF file3.3 osnovna oiljeŽja raspoloŽive resursne osnove za razvoj turizma na podruČju grada karlovca