of 13 /13
Demografske odrednice i posljedice starenja stanovništva Hrvatske DRAŽEN ŽMĆ Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Zagreb, Hrvatska Pregledni znanstveni članak UDK:314.87( 497.5) Primljeno: ožujak 2003. Stanovništvo je nositelj gospodarskog razvoja, jer ono predstavlja demograf- ski okvir za formiranje proizvodne (radne) snage koja pokreće i usmjerava sve djelatnosti u prostoru. Demografski i društveno-gospodarski razvoj Hrvatske nalaze se u kauzalnoj povezanosti i prožetosti. Sve promjene i poremećaji u de- mografskom razvoju (kretanju broja stanovnika, prirodnom kretanju, raz- mještaju stanovništva, migracijama i demografskim strukturama) odrazit će se na dinamiku i smjer društveno-gospodarskog razvitka. Istodobno, promjene in- tenziteta i strukturalnih značajki gospodarskog razvoja uvelike će odrediti daljnje tendencije u razvoju stanovništva, napose u razvoju demografskih struktura. S obzirom da se radna snaga (aktivno stanovništvo) formira iz rad- nosposobnog kontingenta stanovništva te se, između ostalog, nalazi pod izrav- nim utjecajem tendencija u razvoju dobno-spolne strukture, onda raščlamba i poznavanje uzroka i posljedica demografskog starenja hrvatskoga stanovništva postaje važnim preduvjetom za ocjenu demografskih potencijala u današnjem i budućem gospodarskom razvoju Hrvatske. Ključne riječi: Hrvatska, stanovništvo, natalitet, prirodna depopulacija, demografsko starenje. UVOD Temeljna odrednica općega društve- nog i gospodarskog razvoja i napretka ljudske zajednice u cjelini jest njezino stanovništvo. Stanovništvo je nositelj go- spodarskog razvoja, jer ono predstavlja proizvodnu (radnu) snagu koja pokreće i usmjerava sve djelatnosti u prostoru. Sto- ga je cjelovito razumijevanje dosadašnjih razvojnih procesa, ali i predviđanje raz- vojnih perspektiva Hrvatske, nemoguće bez razmatranja i vrednovanja njihovih demografskih aspekata. Demografski i društveno-gospodarski razvoj Hrvatske nalaze se u složenoj i in- teraktivnoj međusobnoj uzročno-poslje- dičnoj povezanosti i prožetosti. Drugim riječima, "stanovništvo neke zemlje razvi- ja se i mijenja svoja obilježja (strukture) pod direktnim ili indirektnim utjecajem brojnih čimbenika koji se umnogome mogu svesti pod pojam društveno-gospo- darskog razvoja. Promjene u razvoju sta- novništva, koje nastaju povezano s proce- som društveno-gospodarskog razvoja, i same povratno djeluju na taj razvoj, bilo da ga stimuliraju ili usporavaju, ovisno o specifičnim obilježjima pojedine zemlje" (Wertheimer-Baletić, 1999.:3). Sve prom- jene i poremećaji u demografskom razvo- ju (kretanju broja stanovnika, prirodnom kretanju, razmještaju stanovništva, mi- gracijama i demografskim strukturama) odrazit će se na dinamiku i smjer društve- no-gospodarskog razvoja. Istodobno, pro- mjene intenziteta i strukturalnih značajki gospodarskog razvoja uvelike će odrediti daljnje tendencije u razvoju stanovništva, naročito u razvoju njegovih struktura. U tom kontekstu valja istaknuti da gospo- darski razvoj neke zemlje ima svoj, pri- 307 " .

Demografske odrednice i posljedice starenja stanovništva Hrvatske.pdf

Embed Size (px)

DESCRIPTION

demografske odrednice i posljedice starenja stanovnistva republike hrvatske

Text of Demografske odrednice i posljedice starenja stanovništva Hrvatske.pdf

  • Demografske odrednice i posljedice starenjastanovnitva Hrvatske

    DRAEN MInstitut drutvenih znanosti Ivo PilarZagreb, Hrvatska

    Pregledni znanstveni lanakUDK:314.87( 497.5)

    Primljeno: oujak 2003.

    Stanovnitvo je nositelj gospodarskog razvoja, jer ono predstavlja demograf-ski okvir za formiranje proizvodne (radne) snage koja pokree i usmjerava svedjelatnosti u prostoru. Demografski i drutveno-gospodarski razvoj Hrvatskenalaze se u kauzalnoj povezanosti i proetosti. Sve promjene i poremeaji u de-mografskom razvoju (kretanju broja stanovnika, prirodnom kretanju, raz-mjetaju stanovnitva, migracijama i demografskim strukturama) odrazit e sena dinamiku i smjer drutveno-gospodarskog razvitka. Istodobno, promjene in-tenziteta i strukturalnih znaajki gospodarskog razvoja uvelike e odreditidaljnje tendencije u razvoju stanovnitva, napose u razvoju demografskihstruktura. S obzirom da se radna snaga (aktivno stanovnitvo) formira iz rad-nosposobnog kontingenta stanovnitva te se, izmeu ostalog, nalazi pod izrav-nim utjecajem tendencija u razvoju dobno-spolne strukture, onda ralamba ipoznavanje uzroka i posljedica demografskog starenja hrvatskoga stanovnitvapostaje vanim preduvjetom za ocjenu demografskih potencijala u dananjem ibuduem gospodarskom razvoju Hrvatske.

    Kljune rijei: Hrvatska, stanovnitvo, natalitet, prirodna depopulacija,demografsko starenje.

    UVOD

    Temeljna odrednica opega drutve-nog i gospodarskog razvoja i napretkaljudske zajednice u cjelini jest njezinostanovnitvo. Stanovnitvo je nositelj go-spodarskog razvoja, jer ono predstavljaproizvodnu (radnu) snagu koja pokree iusmjerava sve djelatnosti u prostoru. Sto-ga je cjelovito razumijevanje dosadanjihrazvojnih procesa, ali i predvianje raz-vojnih perspektiva Hrvatske, nemoguebez razmatranja i vrednovanja njihovihdemografskih aspekata.

    Demografski i drutveno-gospodarskirazvoj Hrvatske nalaze se u sloenoj i in-teraktivnoj meusobnoj uzrono-poslje-dinoj povezanosti i proetosti. Drugimrijeima, "stanovnitvo neke zemlje razvi-ja se i mijenja svoja obiljeja (strukture)pod direktnim ili indirektnim utjecajem

    brojnih imbenika koji se umnogomemogu svesti pod pojam drutveno-gospo-darskog razvoja. Promjene u razvoju sta-novnitva, koje nastaju povezano s proce-som drutveno-gospodarskog razvoja, isame povratno djeluju na taj razvoj, biloda ga stimuliraju ili usporavaju, ovisno ospecifinim obiljejima pojedine zemlje"(Wertheimer-Baleti, 1999.:3). Sve prom-jene i poremeaji u demografskom razvo-ju (kretanju broja stanovnika, prirodnomkretanju, razmjetaju stanovnitva, mi-gracijama i demografskim strukturama)odrazit e se na dinamiku i smjer drutve-no-gospodarskog razvoja. Istodobno, pro-mjene intenziteta i strukturalnih znaajkigospodarskog razvoja uvelike e odreditidaljnje tendencije u razvoju stanovnitva,naroito u razvoju njegovih struktura. Utom kontekstu valja istaknuti da gospo-darski razvoj neke zemlje ima svoj, pri-

    307

    " .

  • Rev. soc. polit., god. 10, br. 3-4, str. 307-319, Zagreb 2003.

    lino jasno definiran, demografski okvir.Njega sainjavaju etiri osnovne sastavni-ce demografskog razvoja: (1) ukupnokretanje stanovnitva (promjena brojastanovnika); (2) prirodno kretanje sta-novnitva (natalitet/fertilitet, mortalitet,prirodna promjena); (3) mehaniko kre-tanje stanovnitva (emigracija/imigraci-ja); (4) demografske strukture (bioloka,ekonomsko-socijalna i obrazovna). Uku-pno kretanje stanovnitva rezultanta jedjelovanja prirodnog i mehanikog kre-tanja stanovnitva i tendencija u razvojudemografskih struktura, to moemo naz-vati i "unutarnjim" imbenicima demo-grafskog razvoja. Meutim, razvoj sta-novnitva odreen je i djelovanjem broj-nih "vanjskih" odrednica, meu kojimase svojom vanou istiu gospodarski,politiki (osobito rat) i ostali (psiholoki idrugi) imbenici.

    S obzirom da je stanovnitvo "izvornajbitnijeg imbenika proizvodnje - rad-ne snage" (Wertheimer-Baleti, 1999.:4),a da se radna snaga (aktivno stanovni-tvo) formira iz radnog kontingenta (rad-nosposobno stanovnitvo) koji se nalazipod izravnim utjecajem niza demografskihinitelja, osobito dobno-spolne strukturestanovnitva, onda ralamba i poznava-nje procesa u razvoju bioloke strukturestanovnitva postaje vanim preduvjetomza ocjenu demografskih potencijala u da-nanjem i buduem gospodarskom razvo-ju Hrvatske. U tom kontekstu, vodeiproces u razvoju dobno-spolne slike na-seljenosti Hrvatske jest proces demograf-skog starenja ili starenja stanovnitva.

    DEMOGRAFSKO STARENJE:POJAM I POKAZATELJIU demografskoj teoriji postoji nekoli-

    ko definicija procesa starenja stanovni-tva. Najee se pod tim pojmom podra-zumijeva porast broja i poveanje udjelastanovnitva starijega od 60 (ili 65) godi-na u ukupnom stanovnitvu. Pritom se

    308

    ivi D.: Demografske odrednice iposljedice starenja ...

    kao pokazatelj demografskog starenja ra-bi promjena koeficijenta starosti, tj. prom-jena (poveanje) udjela staroga u ukup-nom stanovnitvu. Meutim, proces sta-renja stanovnitva moe se egzaktno pro-matrati i u odnosu starakog prema mla-dom stanovnitvu. U tom sluaju analizi-ramo promjenu odnosa stanovnitva udobi do 14 ili 19 godina prema stanov-nitvu starijem od 60 ili 65 godina ivota.Najee primjenjivan sintetiki pokaza-telj demografskog starenja u tom sluajuje indeks starenja. Konano, demografskostarenje moemo definirati i kao procesbreg poveanja broja i udjela starog sta-novnitva (65 i vie godina) u odnosu naradno sposobno stanovnitvo, tj. radnikontingent (u dobi od 15 do 64 godine).Tada nam je pouzdan pokazatelj starenjastanovnitva koeficijent dobne ovisnostistarih.

    ODREDNICE STARENJASTANOVNITVA

    Dobno-spolna struktura stanovnitvarezultanta je kratkoronog i dugoronogdjelovanja diferencijalnog nataliteta pre-ma spolu, diferencijalnog mortaliteta pre-ma spolu, selektivne migracije prema spo-lu i dobi, te ostalih imbenika kao to suratovi, bolesti i prirodne kataklizme. Je-dan od osnovnih uzroka starenja stanov-nitva jest dugotrajno smanjivanje natali-teta/fertiliteta. Naime, padom natalitetasmanjuje se obujam mladog kontingentapopulacije, ime se smanjuje i priljev sta-novnitva u zrelu, tj. radno i reprodukcij-ski najvitalniju dob. Potonje, izmeu os-taloga, inducira novi pad nataliteta/ferti-liteta te starenje fertilnog i radnosposob-nog kontingenta stanovnitva to, daka-ko, ubrzava demografsko starenje ali ipad ope stope aktivnosti, s brojnim ne-gativnim posljedicama po dinamiku istrukturu gospodarskog razvoja. U tomsmislu valja naglasiti da podruja, ili zem-lje s visokim natalitetom (fertilitetom), u

  • Rev. soc. polit., god. 10, br. 3-4, str. 307-319, Zagreb 2003.

    cjelini karakterizira mlada dobna struktu-ra, dok se u prostorima koji imaju nizaknatalitet (fertilitet) razvija dobna struktu-ra s visokim udjelom zreloga i staroga, a smalim udjelom mladog stanovnitva.

    Na dobni sastav i starenje stanovnitvamigracije utjeu putem svoje selektivnostiprema dobi, a dijelom i prema spolu.Svjetska iskustva kazuju da jezgru migra-cijskog kontingenta ine dobne skupine iz-meu 20 i 40 godina. este i brojne emi-gracijske struje za posljedicu imaju nasta-nak i produbljenje krnjih narataja u dob-noj slici naseljenosti, to ima odreenekratkorone i dugorone negativne poslje-dice po razvoj stanovnitva. Pritom naro-ito valja apostrofirati poveanje optere-enosti radnosposobnog i radnoaktivnogstanovnitva djejim te osobito starakimkontingentima, a potom i pad udjela sta-novnitva u fertilnoj dobi, to dugoronoizaziva novi pad nataliteta, kao temeljneodrednice procesa demografskog starenja.

    Dobno-spolna struktura stanovnitvaHrvatske u posljednjih se pola stoljearazvijala pod utjecajem dinaminih dru-tvenih i gospodarskih procesa, ali i broj-nih destabilizacijskih imbenika razvojastanovnitva koji su uglavnom remetilinormalan populacijski razvoj. U tomkontekstu vanim odrednicama starenjastanovnitva Hrvatske valja istaknuti: in-tenzivno prekomorsko iseljavanje; izrav-ne i neizravne (naroito migracijske) de-mografske gubitke povezane s Prvim iDrugim svjetskim ratom; epidemije kole-re i panjolske gripe u posljednjim deset-ljeima XIX. i prvim desetljeima XX.stoljea; agrarne kolonizacije nakon svjet-skih ratova, gospodarske krize tijekomdruge polovice XIX. i tridesetih godina

    ivi D.: Demografske odrednice i posljedice starenja ...

    XX. stoljea; procese deagrarizacije i de-ruralizacije (ruralni egzodus) tijekom dru-ge polovice prologa stoljea; ekonomskuemigraciju od sredine 60-ih godina XX.stoljea; viedesetljetni, gotovo kontinui-rani pad nataliteta; srbijansku oruanuagresiju na Hrvatsku 90-ih godina te izo-stanak poticajne populacijske politike,naroito njezine eksplicitne i pronatali-tetne varijante.

    Drugim rijeima, uzroci i odrednicedemografskog starenja u Hrvatskoj iden-tini su onima u razvijenim zemljama Eu-rope i svijeta. Pritom naroito valja istak-nuti nisko natalitetno obiljeje reproduk-cije hrvatskoga stanovnitva. Meutim,starenje stanovnitva u Hrvatskoj je po-taknuto i produbljeno i nekim karakteri-stinim, i za hrvatske prilike specifinimimbenicima, koji su determinirani svjet-skim ratnim sukobima i Domovinskim ra-tom, te jakim i uestalim iseljenikim va-lovima. Posebno valja apostrofirati i nepo-voljan uqecaj srbijanske oruane agresijena razvoj dobno-spolnog sastava stanov-nitva Hrvatske. Relativno visoki izravnidemografski gubici zbog rata, premda po-daci nisu cjeloviti i svi izvori jo uvijek nisudostupni, umnogome su dodatno po-gorali ionako znaajno okrnjene dobneskupine hrvatskog stanovnitva. Primjeri-ce, prema evidenciji Ministarstva hrvat-skih branitelja iz Domovinskog rata, uku-pno je u Hrvatskoj poginulo 8.147 brani-telja.' Od toga broja, 6.252 branitelja(76,7%) u vrijeme stradavanja imalo je iz-meu 20 i 40 godina, 1.405 branitelja(17,3%) izmeu 40 i 60 godina, 380 brani-telja (4,7%) bilo je mlae od 20 godina, a110 branitelja (1,3%) bilo je starije od 60godina.' Osim toga, rat je potaknuo i broj-

    1 U potonju su brojku, prema zakonskim rjeenjima koji reguliraju problematiku braniteljske populacije,ukljuene sljedee kategorije: poginuo u akciji; poginuo - nesretni sluaj; poginuo - prometna nezgoda; sui-cid; proglaen mrtvim; smrt - posljedica ranjavanja; smrt - posljedica bolesti; ubijen u zatoenitvu; umro pri-rodnom smru.

    2 Podaci Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Odjel za informatizaciju, Zagreb, listopad2002.

    309

  • Rev. soc. polit., god. JO, br. 3-4, str. 307-319, Zagreb 2003.

    ne iseljenike i izbjeglike migracijskestruje iz Hrvatske. Rezultati popisa sta-novnitva 2001. godine, uz poznavanje vi-talne statistike za posljednje meupopisnorazdoblje, te apstrahirajui metodolokeprobleme usporedbe rezultata posljednjihdvaju popisa stanovnitva, daju nam ori-jentacijsku mogunost procjene demo-grafskog gubitka Hrvatske, kao i migracij-ske bilance (razlike izmeu useljavanja iiseljavanja iz Hrvatske) izmeu 1991. i2001. godine. Dakle, 1991. u zemlji je po-pisano 4.499.049 osoba, a 2001. godine4.211.309 stanovnika.' U Hrvatsku je uproteklom desetljeu uselilo 232.966 oso-ba. Oekivani (procijenjeni) broj stanovni-ka Hrvatske, temeljem samo broja dosel-jenih, iznosio bi 2001. godine 4.732.015osoba. Razlika izmeu stvarno popisanogi oekivanog broja stanovnika Hrvatske utom bi sluaju iznosila 520.706 osoba. Od-bijemo li od navedenoga demografskoggubitka ostvareni prirodni pad stanovni-tva izmeu 1991. i 2001. godine od 64.252osoba,' dobivamo procijenjeni ukupan brojiseljenih iz Hrvatske u razdoblju 1991.-2001. godine od 456.454 osoba. Znamo lida se sredinom 1996. godine u Jugoslavijite Bosni i Hercegovini nalazilo priblino315 tisua stanovnika srpske narodnosnepripadnosti iz Hrvatske, onda moemoprocijeniti da je u "redovitim" iseljenikimtijekovima iz Hrvatske u proteklom deset-ljeu iselilo izmeu 160 i 170 tisua sta-novnika. Konano, rat je na pogoranjedobne slike i demografsko starenje Hrvat-ske utjecao i putem gubitaka natalitetazbog rata (isti demografski gubici). Dru-gim rijeima, odreeni broj djece u Hrvat-skoj se u vrijeme rata nije rodio, a bio bise rodio da rata nije bilo (ivi, 2002.c).

    ivi D.: Demografske odrednice iposljedice starenja ...

    Od sredine pa do 90-ih godina XX.stoljea Hrvatsku je karakterizirala svo-jevrsna demografska stagnacija, a od tadai demografsko nazadovanje (demograf-ska regresija). Tijekom posljednjega me-upopisnog razdoblja (1991.-2001.) raz-voj stanovnitva Hrvatske, u cjelini uzev-i, ima vrlo nepovoljne tendencije, kojese ponajvie ogledaju u pojavi i produb-ljenju triju globalnih demografskih pro-cesa izrazito depopulacijskih znaajki: (1)ukupna depopulacija (pad broja stanovni-ka); (2) prirodna depopulacija (vei brojumrlih stanovnika od roene djece); (3)demografsko starenje. Navedeni procesijo su izraeniji na regionalnoj razini, ta-ko da Hrvatsku karakterizira i izrazitaprostorna, urbano-ruralna populacijskapolarizacija, koja je postala jednim od vo-deih imbenika neravnomjernom pro-stornom drutveno-gospodarskom razvo-ju zemlje.

    Drutveno-gospodarski razvoj Hrvat-ske nakon Drugoga svjetskog rata, kojegaponajvie obiljeavaju procesi industrijali-zacije i deagrarizacije (uz istodobnu deru-ralizaciju i urbanizaciju), umnogome jeodredio okvir koji je determinirao dina-miku i trend razvoja dobno-spolne struk-ture i starenje stanovnitva zemlje.

    Unato problemima metodoloke (ne)-usporedivosti rezultata popisa 1991. i2001. godine,' ipak se temeljem slubenihpopisnih podataka moe utvrditi da jeHrvatska tijekom posljednjega meupo-pisnog razdoblja ostvarila pad ili ukupnudepopulaciju stanovnitva: apsolutno zapriblino 350 tisua osoba, a relativno za7,2%. Nema nikakve sumnje da je zbogsvoje strukture ukupna depopulacija uHrvatskoj u znaajnoj mjeri produbila

    3 U potonji broj stanovnika Hrvatske 2001. godine u zemlji ukljuene su i izbjeglice u Republici Hrvatskojte privremeno prisutno stanovnitvo.

    4 Navedeni prirodni pad stanovnitva, u odnosu na slubene podatke, korigiran je na temelju procjene pri-rodnog kretanja na nekada okupiranim podrujima Hrvatske. Detaljnije vidjeti Akrap, 2003.:23-25.

    5 Popis stanovnitva 2001.: Metodoloke napomene (2002.); Pokos, 2003.; ivi, 2002.a; ivi, 2002.b.

    310

  • Rev. soc. polit., god. 10, br. 3-4, str. 307-319, Zagreb 2003.

    starenje stanovnitva. Naime, najvei diopada stanovnitva posljedica je emigracij-skih procesa u kojima - kao to je ve na-glaeno - najvie sudjeluju radno i vitalnonaj sposobnije dobne skupine. Time seokljatruje dobno-spolna piramida, sua-va se demoreprodukcijska osnovica, toizaziva daljnji pad nataliteta, a time ub-rzava demografsko starenje ukupnoga, aosobito fertilnog i radnosposobnog sta-novnitva.

    Jedan od najvanijih imbenika sta-renja stanovnitva Hrvatske jest proces uprirodnom kretanju stanovnitva, tj. dina-mika nataliteta/fertiliteta i mortaliteta. Utom kontekstu razvoj dobne strukturekao i starenje stanovnitva Hrvatske valjarazumjeti i vrednovati u okolnostimaviedesetljetnoga ubrzanog i gotovo kon-tinuiranog smanjivanja nataliteta, odgo-varajueg porasta mortaliteta te pojaveprirodnoga pada stanovnitva do kojegaje dolo poetkom 90-ih godina. Pad na-taliteta, kojega u Hrvatskoj gotovo konti-nuirano moemo pratiti od sredine pro-loga stoljea, uz jo neke druge imbeni-ke (iseljavanje i narataj na depopulacija),najvanija je odrednica demografskogstarenja Hrvatske.

    Uzroci prirodne depopulacije u Hr-vatskoj sloeni su i meusobno ispreple-teni. Pojaano iseljavanje, demografskostarenje, negativno naslijee denatalitet-ne "politike" ("bijela kuga"), neuravno-teeni spolni sastav stanovnitva i tekegospodarske prilike, nepoticajno su dje-lovale na raanje. Hrvatska je samo tije-kom druge polovice prologa stoljea, ba-tinei naprijed navedene destabilizira-jue imbenike demoreprodukcije, izgu-bila onu jezgru stanovnitva koja stvaranove narataje (ivi, 2003.): sve je manjiudjel stanovnitva u reprodukcijskoj dobiivota. Dok se, primjerice, jo 1971. godi-ne u fertilnom kontingentu (u dobi 15 do

    ivi D.: Demografske odrednice i posljedice starenja ...

    49 godina) nalazilo vie od poloviceukupnog enskog stanovnitva Hrvatske(51,4%), rezultati popisa 2001. godinepokazali su pad toga kontingenta en-skog stanovnitva Hrvatske na 46,9%. Joje nepovoljnija tendencija pada broja iudjela predfertilnog kontingenta enskogstanovnitva (do 14 godina), to upozora-va na ubrzano suavanje demoreproduk-cijske osnovice hrvatskog stanovnitva(Nejami, 2002.). Tako je izmeu 1961. i2001. godine broj ena u predfertilnojdobi ivota smanjen za 33,8%, a udjel uukupnom stanovnitvu s 25,6% na 16,0%.Samo tijekom posljednjeg meupopisjabroj ena u dobi do 14 godina smanjen jegotovo za petinu (18,4%).6 Pad obujmapredfertilnog kontingenta enskog sta-novnitva implicira smanjivanje priljevaena u fertilnu, reprodukcijski najpovolj-niju ivotnu dob, ime se ubrzava daljnjipad nataliteta/fertiliteta, to iznova ub-rzava i demografsko starenje.

    Zbog velikih ratnih i demografskihgubitaka u oba svjetska rata, te snanogiseljavanja iz Hrvatske koje punim inten-zitetom traje ve vie od jednog stoljea,osnovica biodinamikih procesa u Hrvat-skoj je bitno naruena, to se negativnoodrazilo na trend prirodne promjene, i tosvih njezinih sastavnica. Ovim opim od-rednicama pogoranja prirodne dinamikestanovnitva Hrvatske, napose nataliteta,valja pridruiti i neke specifine initelje,poput modela industrijalizacije i agrarnepolitike koji nije stimulirao ostanak mla-dih u selu, ali je ubrzao pretjerano na-puivanje gradova, te viedesetljetni ma-njak bilo kakve smislene i poticajne (pro-natalitetne) populacijske politike u zemlji(Wertheimer-Baleti, 1995., 1997.). Poto-njem svakako valja pridruiti i promjeneodnosa drutva i pojedinaca prema obi-telji, to se odraava na planiranje obite-lji, nupcijalitet (sklapanje brakova), di-

    6 Statistiki ljetopis RH 2001. (2001.); Popis stanovnitva 2001. (2002).

    311

  • Rev. soc. polit., god. 10, br. 3-4, str. 307-319, Zagreb 2003. ivi D.: Demografske odrednice iposljedice starenja ...

    Tablica 1.Kretanje broja roenih i umrlih u Hrvatskoj 1971.-1990.

    Prirodna Indeks Indeks Indeks promjeneGodina Roeni Umrli promjene promjenepromjena roenih umrlih pr. promjene

    1971. 61.673 44.538 17.1351972. 61.487 47.532 13.955 99,7 106,7 81,41973. 61.311 45.285 16.026 99,7 95,3 114,81974. 60.538 44.554 15.984 98,7 98,4 99,71975. 61.045 45.175 15.870 100,8 101,4 99,31976. 61.876 44.670 17.206 101,4 98,9 108,41977. 63.296 44.799 18.497 102,3 100,3 107,51978. 64.023 48.325 15.698 101,1 107,9 84,91979. 65.111 48.003 17.108 - 101,7 99,3 109,01980. 64.904 49.640 15.264 99,7 103,4 89,21981. 63.885 50.953 12.932 98,4 102,6 84,71982. 64.810 50.167 14.643 101,4 98,5 113,21983. 63.138 54.635 8.503 97,4 108,9 58,11984. 63.066 53.720 9.286 99,9 98,3 109,21985. 60.886 51.610 9.276 96,5 96,1 99,91986. 58.181 51.233 6.948 95,6 99,3 74,91987. 57.328 52.493 4.835 98,5 102,5 69,61988. 56.964 52.192 4.772 99,4 99,4 98,71989. 54.170 52.039 2.131 95,1 99,7 44,71990. 53.869 51.752 2.117 99,4 99,4 99,3

    1971.-1980. 625.264 462.521 162.7431981.-1990. 596.297 520.794 75.503 95,4 112,6 46,4

    1971.-1990. 1.221.561 983.315 238.246Izvor: Vitalna statistika Republike Hrvatske.

    312

    .'..:'

  • Rev. soc. polit., god. 10, br. 3-4, str. 307-319, Zagreb 2003. ivi D.: Demografske odrednice iposljedice starenja ...

    Tablica 2.Kretanje broja roenih iumrlih u Hrvatskoj 1991.-2001. godineJ

    Prirodna Indeks Indeks Indeks promjeneGodina Roeni Umrli promjene promjenepromjena roenih umrlih pr. promjene

    1991. 50.815 54.311 -3.496

    1992. 44.679 51.323 -6.644 87,9 94,5 190,0

    1993. 46.106 50.219 -4.113 103,2 97,8 61,9

    1994. 45.426 48.802 -3.376 98,5 97,2 82,1

    1995. 45.671 49.826 -4.155 107,6 102,1 65,2

    1996. 48.218 49.657 -1.439 105,6 99,7 34,6

    1997. 48.604 50.801 -2.197 100,8 102,3 152,7

    1998. 47.068 52.311 -5.243 96,8 103,0 238,6

    1999. 45.179 51.953 -6.774 96,0 99,3 129,2

    2000. 43.746 50.246 -6.500 99,3 97,8 87,8

    2001. 40.993 49.552 -8.559 93,7 98,6 131,7

    Nakn. upisani 6.930 -6.930UKUPNO 503505 565.931 -62.426

    Izvor: Vitalna statistika Republike Hrvatske.

    vorcijalitet (razvode), zapoljavanje enai slino.

    Podaci vitalne statistike za posljednjihdeset godina prologa stoljea (1991.-2001.) pokazuju da je u Hrvatskoj na dje-lu prirodna depopulacija stanovnitva, od-nosno da se u naoj zemlji znaajno vieumire nego to se raa. To je proces kojie - uz nastavak emigracijskih procesa -najvie utjecati na ukupan dobno-spolnirazvoj hrvatskog stanovnitva, napose nakretanje broja i udjela mladih u ukupnojpopulaciji, ime izravno inducira produb-ljenje starenja stanovnitva. Uz tendenci-je u kretanju nataliteta, jedan od najpo-uzdanijih pokazatelja negativnih trendo-va u prirodnom kretanju stanovnitva uHrvatskoj jest ukupna ili totalna stopafertiliteta. Ona "oznaava vjerojatan pro-sjean broj djece koju bi rodila jednaena promatrane generacije, uz pretpo-

    stavku da u nJeZInU fertilnu razdobljudjeluju tekue specifine stope fertilitetapo dobi ..." (Nejami, 2002.:709). Ve1968. godine stopa ukupnog fertiliteta uHrvatskoj bila je nia (1,99) od vrijedno-sti koja osigurava jednostavnu reproduk-ciju (2,15). Od 1990. do 1999. godine sto-pa ukupnog fertiliteta smanjena je sa 1,67na 1,38.

    Unato injenici da je u razdoblju1995.-1997. godine zabiljeen blagi po-rast nataliteta, zapravo efekti poslijerat-noga kompenzacijskog razdoblja povea-nih stopa raanja u cijelosti su izostali.Pad nataliteta u ratnim godinama oeki-vani je proces, jer se zbog sigurnosnih ipsiholokih uvjeta koje donosi rat sklapamanje brakova, a i manje se branih pa-rova odluuje na reprodukciju (depresira-ni natalitet). Prestanak rata u Hrvatskojnije istodobno znaio i nestanak ograni-

    7 Podaci vitalne statistike za razdoblje 1971.-2001. godine, navedeni u tablicama 1. i 2., odnose seiskljuivo na roene i umrle u zemlji. Drugim rijeima, vitalna dogaanja hrvatskih graana ostvarena u pri-kazanom razdoblju u inozemstvu, nisu ukljuena u tablice niti u razmatranja u ovom poglavlju.

    313

  • Rev. soc. polit., god. 10, br. 3-4, str. 307-319, Zagreb 2003.

    avajuih imbenika znaajnijem rastunataliteta. Naime, ratna je opasnost i ne-sigurnost zamijenjena gospodarskom kri-zom i socijalnom neizvjesnou te broj-nim iseljavanjem, to je dodatno sputalodinaminije kretanje broja ivoroenih(ivi, 2003.). Stoga ionako prekratko iselektivno primjenjivane mjere aktivnepopulacijske politike koju je - usvaja-njem Nacionalnog programa demograf-skog razvitka Republike Hrvatske - prihva-tio 1996. godine hrvatski Sabor, niti nisumogle rezultirati znaajnijim pozitivnimpomacima u demografskom oporavku ze-mlje, tj. zaustavljanju i/ili ublaavanju ne-gativnih tendencija u razvoju stanovni-tva.

    POKAZATEWI STARENJASTANOVNITVA HRVATSKEJo sredinom 80-ih godina argumenti-

    rano se tvrdilo da stanovnitvo Hrvatske,u odnosu na svoju opu drutveno-gospo-darsku razvijenost, prebrzo stari te da e,zbog negativnih implikacija toga procesa,budua razdoblja biti obiljeena jo ne-povoljnijom dinamikom razvoja dobne sli-ke naseljenosti (Friganovi, 1985.). Pret-hodnu tvrdnju izmeu ostalog potvruju irezultati popisa 2001. godine, kao i njiho-va usporedba s nekoliko prethodnih po-pisa stanovnitva.

    ivi D.: Demografske odrednice i posljedice starenja ...

    Tablica 3.

    Odabrani pokazatelji dobno-spolne strukture stanovnitvaHrvatske 1961.-2001. godine.8

    Pokazatelji 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.Koeficijentmaskuliniteta 91,4 93,5 93,8 94,4 92,8Koeficijentfeminiteta 109,4 106,9 106,6 106,3 107,8Koeficijentstarosti (60i vie god.) 11,8 14,9 14,8 17,5 21,5Koeficijentmladosti (do19 godina) 34,3 31,5 28,2 26,2 23,7Indeksstarenja 34,3 47,2 52,6 66,7 90,7'-Koeficijentukupnedobneovisnosti 53,1 48,1 48,4 45,9 48,8Koeficijentdobneovisnostimladih (do14 godina) 41,7 33,7 31,3 28,7 25,4Koeficijentdobneovisnostistarih (65 ivie god.) 11,4 14,4 17,0 17,2 23,4

    Izvor: Popis stanovnitva 2001. (2002.), Statistikiljetopis RH 2001. (2001.).

    8 Koeficijent maskuliniteta - broj mukoga na stotinu enskog stanovnitva; koeficijent feminiteta - brojenskoga na stotinu mukog stanovnitva; koeficijent starosti - udjel stanovnitva starijeg od 60 godina uukupnom stanovnitvu; koeficijent mladosti - udjel stanovnitva mlaeg od 19 godina u ukupnom stanov-nitvu; indeks starenja - odnos izmeu stanovnitva starijeg od 60 godina i mlaeg od 19 godina; koeficijentukupne dobne ovisnosti - broj stanovnika do 14 i iznad 65 godine na stotinu stanovnika izmeu 15 i 64 godi-na; koeficijent dobne ovisnosti mladih - broj stanovnika do 14 godina na stotinu stanovnika izmeu 15 i 64godine; koeficijent dobne ovisnosti starih - broj stanovnika starijih od 65 godina na stotinu stanovnika izmeu15 i 64 godine.

    314

  • Rev. soc. polit., god. 10, br. 3-4, str. 307-319, Zagreb 2003. ivi D.: Demografske odrednice iposljedice starenja ...

    Slika 1.

    Kretanje broja stanovnika Hrvatske 1961.-2001. godine prema velikim skupinama

    3.DOO.000

    2.500.000

    ee"'" 2.000.000'c>e"~ 1.500.00lJ~

    I.DOO.Ooo

    500.000

    O1961. 1971. 1981.

    Godine

    Usporedba rezultata popisa stanov-nitva izmeu 1961. i 2001. godine (tabli-ce 3. i 4.) otkriva osnovne tendencije urazvoju dobnog sastava stanovnitva Hr-vatske. Tako je tijekom posljednjih et-rdeset godina broj mladog stanovnitvasmanjen za 26,1 %, dok je broj starog sta-novnitva gotovo udvostruen (porast odak 95,4%). Samo tijekom posljednjegmeupopisja (1991.-2001.) broj mladih jesmanjen za 15,9%, a broj starih - unatoukupnoj depopulaciji zemlje - povean jeza 14,4%! Razliita dinamika mladog istarog stanovnitva uzrokovala je i prom-jene udjela tih velikih dobnih skupina uukupnom stanovnitvu Hrvatske. Izmeu1961. i 2001. godine smanjen je koefici-jent mladosti sa 34,3 (1961.) na 23,7(2001.), a povean koeficijent starosti s11,8 na 21,5. To, drugim rijeima, znaida su se dobne skupine mladog i starogstanovnitva, prema broju i udjelu uukupnom stanovnitvu Hrvatske, gotovoizjednaile, pa govorimo o procesu inver-zije dobne strukture stanovnitva Hrvat-ske (Wertheimer-Baleti, 1999.).

    flI Mlado stanovnitvo (do 19 godina starosti)

    Zrelo stanovnitvo (20 do 59 god. starosti)

    flI Staro stanovnitvo (60 godina starosti i vie)

    1991. 2001.

    Jedan od najpouzdanijih analitikihpokazatelja dobne strukture stanovnitva,a time i procesa demografskog starenja,jest indeks starenja, izraen kroz promje-nu odnosa izmeu starog i mladog sta-novnitva. U demografskoj je teoriji poz-nato da ukoliko indeks starenja premaivrijednost 40 (starih na 100 mladih sta-novnika), govorimo o staroj populaciji.Kako se iz predoenih podataka vidi,Hrvatska je 1961. godine imala indeksstarenja 34,3, 1971. bio je 47,2, godine1981. bio je 52,6 te 1991. godine 66,7. Po-pisom stanovnitva 2001. utvren je in-deks starenja ukupnog stanovnitva Hr-vatske od ak 90,7. U proteklih je etrde-set godina indeks porasta vrijednosti in-deksa starenja iznosio ak 264,4.

    Prema rezultatima popisa 2001. pro-sjena starost u Hrvatskoj iznosi 39,3 go-dine, to znai da je ve bitno via od gra-nine vrijednosti (30 godina), koja je udemografskoj teoriji prihvaena kao vri-jednost koja razmeuje mladu od starepopulacije nekog prostora.

    315

  • Rev. sac. polit., god. 10, br. 3-4, str, 307-319, Zagreb 2003. ivi D.: Demografske odrednice iposljedice starenja ...

    Tablica 4.Kretanje broja i pokazatelj promjene (indeks) stanovnitva Hrvatske 1961.-2001. prema velikim dobnim skupinama

    Godine

    1961.1971.

    1981.

    1991.2001.

    1971./1961.1981./1971.

    1991./1981.2001./1991.

    Izvor: Kao u tablici 3.

    Mlado stanovnitvo(do 19 godina)1.424.992

    1.394.6831.299.4881.252.469

    1.053.24097,9

    93,296,4

    84,1

    Dosegnutu razinu demografskog sta-renja u Hrvatskoj neprijeporno pokazujei primjena razliite klasifikacije dobnestrukture prema tipovima dobnog sastavastanovnitva. Tako npr. prema metodolo-giji strunjaka UN-a, koja u analizi tipovapolazi od visine udjela stanovnitva stari-jeg od 65 godina, proizlazi da je Hrvatskave 1961. godine ula u skupinu zemaljasa starim stanovnitvom. Naime, te je go-dine stanovnitvo starije od 65 godinainilo ve vie od 7% (7,4%) ukupnogstanovnitva Hrvatske, to se u ovoj me-todologiji uzima kao granica izmeu zre-le i stare populacije. Godine 1971. udjelove velike dobne skupine iznosio je 9,6%,1981. iznosi 11,4%, g. 1991. je 11,6%, a2001. ak 15,6%. Primjenom metodologi-je klasifikacije drutva u ovisnosti o de-mografskom starenju, koja polazi od ud-jela stanovnitva starijeg od 60 godina,zapaamo da se Hrvatska 1961. godinenalazila na pragu starenja, jer je udjel ovevelike dobne skupine u ukupnom stanov-nitvu iznosio 11,8%. Nakon te godineudjel stanovnitva starijeg od 60 godinapostupno je rastao, tako da je Hrvatskave 1971. godine ula u krug zemalja s ti-pom dobnog sastava demografska starost(1971. - 14,9%, 1981. - 14,8%, 1991.

    316

    Zrelo stanovnitvo(20 do 59 godina)

    2.240.9942.348.943

    2.582.504

    2.624.8012.409.359

    104,8109,9

    101,691,8

    Staro stanovnitvo(60 i vie godina)

    489.057658.318683.127

    834.988955.556134,6

    103,8122,2114,4

    -17,5% i 2001. - 21,5%). Konano, pre-ma tipologiji S. terca (Klemeni,1990.), koja polazi od meusobnog odno-sa mladog i starog stanovnitva, Hrvatskaje 1961. godine bila zemlja na pragu sta-renja, a 2001. godine zemlja je dubokestarosti.

    Osim indeksa starenja, jedan odznaajnijih analitikih pokazatelja dobnestrukture stanovnitva i dosegnute razineprocesa demografskog starenja jest i koe-ficijent dobne ovisnosti stanovnitva. Ovajkoeficijent pokazuje optereenost stanov-nitva u zreloj (radnoj) dobi mladim, od-nosno starim naratajima. Razlikujemoukupni koeficijent dobne ovisnosti te ko-eficijente dobne ovisnosti mladih i starih.Ovi su koeficijenti iznimno valjani orijen-tiri u ocjeni u kojoj se mjeri radno aktivnostanovnitvo optereeno radnoneaktivnimkontingentima stanovnitva.

    Koeficijent ukupne dobne ovisnostistanovnitva Hrvatske izmeu 1961. i2001. godine nalazi se u padu (53,1 u1961. i 48,8 u 2001.). Meutim, mnogo suvanije promjene koeficijenta dobne ovi-snosti mladog i starog stanovnitva.Aproksimativan pokazatelj optereenostiradnoaktivnog stanovnitva mladim nara-tajima izmeu 1961. i 2001. godine sma-

  • Rev. soc. polit., god. 10, br. 3-4, str. 307-319, Zagreb 2003. ivi D.: Demografske odrednice iposljedice starenja ...

    Slika 2.

    Kretanje udjela mladog i starog stanovnitva Hrvatske 1961.-2001.godine.

    40

    35

    30

    '".?;~~ 25r::>g 20S'"

    5

    o1961. 1971. 1981.

    Godine

    njen je sa 41,7 na 25,4 ili za 39,1%, dok jeoptereenost starim naratajima povea-na sa 11,4 na 23,4 ili za 105,3%. To, dru-gim rijeima, znai da se sve vie suavaradno-vitalna potencijalna osnovica hrvat-skog stanovnitva, s izrazito negativnimposljedicama po kretanje nataliteta i fer-tiliteta, te po ekonomsku aktivnost sta-novnitva, a time i po ukupnu gospodar-sku razvijenost zemlje. S druge strane,sve vea optereenost radnoaktivnog kon-tingenta radnoneaktivnim dijelom popu-lacije u sklopu kontingenta starog stanov-nitva, nesumnjivo znai poveanje dru-tvene i dravne skrbi (novanih sredsta-va) u socijalnom, zdravstvenom i miro-vinskom zbrinjavanju tih osoba.

    POSWEDICE STARENJASTANOVNITVA HRVATSKEDemografske implikacije starenja sta-

    novnitva Hrvatske kompleksne su, tekei dugorone. Naime, starenje stanovni-tva u duljem razdoblju izaziva starenjefertilnog kontingenta (smanjuje se udjelstanovnitva u mladim dobnim skupina-

    13 Mlado stanovnitvo

    Staro stanovnitvo

    1991. 2001.

    ma), to utjee na pad ope stope natali-teta, ime se demografsko starenje ubrza-va. Taj proces nazivamo efektom narataj-nogpomaka (Wertheimer-Baleti, 1999.).Naime, sve malobrojniji narataji roenitijekom 80-ih i 90-ih godina, u fertilno erazdoblje ivota ui u prvim desetljeimaovoga stoljea, to e inducirati jo sna-niji i ubrzaniji pad nataliteta. Na taj senain usporava i ukupan demografskirast. Osim toga, starenje izaziva i porastope stope mortaliteta u dobi nakon 60ili 65 godina, jer se poveava i udjel togastanovnitva, visokoga rizika smrti, uukupnom stanovnitvu Hrvatske. Demo-grafsko starenje utjee i na veliinu pri-ljeva mladih narataja u radnu dob, toizaziva promjene u strukturi radnog kon-tingenta, kao i u ekonomskoj aktivnostistanovnitva.

    Kada su u pitanju demografske teosobito gospodarske implikacije starenjastanovnitva Hrvatske, onda naroito va-lja upozoriti na tendencije u strukturno--dinamikom razvoju kontingenta radno-sposobnog stanovnitva (radnog kontin-

    317

  • Rev. soc. polit., god. JO, br. 3-4, str. 307-319, Zagreb 2003. ivi D.: Demografske odrednice iposljedice starenja ...

    genta), kao i na tendencije u reprodukcijiradnog kontingenta stanovnitva. Podsje-timo, radnosposobno stanovnitvo (u do-bi od 15 do 64 godine) jest demografskiokvir formiranja radnoaktivnog stanov-nitva ili radne snage koja je nositelj go-spodarskog razvoja. Udjel stanovnitva upredradnoj dobi (do 14 godina) smanjenje izmeu 1971. i 2001. godine s 22,6% na17,0%. Udjel radnog kontingenta (od 15do 64 godine) u istom je razdoblju ta-koer smanjen - sa 67,2% na 66,9%. Me-utim, udjel postradnog kontingenta (65i vie godina) u proteklih je trideset godi-na gotovo udvostruen (porastao je sa9,6% na 15,6%). Demografski potencijalradnog kontingenta postaje sve siroma-niji, na to nas alarmantno upozoravaju ineki pokazatelji reprodukcije radnogkontingenta stanovnitva. Naime, izmeu1971. i 2001. godine koeficijent ulaska uradnu dob smanjen je s 12,05 na 9,04, dokje koeficijent izlaska iz radne dobi poveansa 7,78 na 8,82. Koeficijent zamjene (razli-ka izmeu apsolutne vrijednosti priljevau radnu dob i odljeva iz radne dobi) sma-njen je sa 154,9 (1971.) na svega 102,5(2001.). Drugim rijeima, tendencija pa-da koeficijenta zamjene upuuje na svemanji demografski pritisak mladih nara-taja na zapoljavanje, to implicira opa-dajuu reprodukciju radnog kontingenta,tj. smanjenje potencijalnog obujma radne

    LITERATURA

    Akrap, A. (2003.) Migracija Hrvata u posljed-njem desetljeu 20. stoljea, Hrvatska dija-spora u crkvi i domovini. Frankfurt amMain.

    Friganovi, M. (1985.) Demografsko-struktur-ne karakteristike gradskih i ostalih naseljaSR Hrvatske, Radovi 20.

    Friganovi, M. (1987.) Demogeografija, Sta-novnitvo svijeta. Zagreb: Skolska knjiga.

    Klemeni, M. (1990.) Postupak vrednovanjadobnog sastava stanovnitva, Radovi 25.

    Nejami, I. (2002.) Demografski razvoj ueuropskim postsocijalistikim zemljama

    318

    snage (aktivnog stanovnitva) u nared-nom razdoblju.

    Konano, starenje ima i svoje brojnesociogospodarske posljedice. Njih je uovome kratkom prilogu mogue sagledatina dvije razine. Prvo, starenje stanovni-tva sa svim svojim odrednicama - kaoto smo ve vidjeli - determinira prilinoograniavajui demografski okvir formi-ranja radnog kontingenta, a time i aktiv-nog stanovnitva. Demografski procesi uHrvatskoj, napose u domeni nataliteta/fertiliteta te razvoja dobno-spolne struk-ture stanovnitva, upozoravaju na prili-no realnu mogunost da Hrvatska u naj-skorije vrijeme postane suoena s manj-kom vlastite radne snage, ma koliko to (sdananjeg motrita visoke nezaposleno-sti) paradoksalno zvualo. Naime, nizaknatalitet implicira sve manji priljev sta-novnitva u fertilnu i radno sposobnu dobivota. Drugo, poveanjem obujma sta-rakog, uglavnom ekonomski neaktivnogstanovnitva, poveava se osobna i javnapotronja u Hrvatskoj, napose u domeniizdvajanja sredstava za zdravstveno, soci-jalno i mirovinsko zbrinjavanje starihosoba. Stoga se poznavanje odrednica irazumijevanje posljedica starenja stanov-nitva u Hrvatskoj namee vanim krite-rijem u osmiljavanju i provoenju politi-ke gospodarskog i socijalnog razvoja naezemlje.

    (1990.-1999.), Drutvena istraivanja 11(4-5):60-61.

    Pokos, N. (2003.) Metodoloke promjene upopisima stanovnitva, Hrvatska revija3(1).

    Wertheimer-Baleti, A. (1995.) Demografskakretanja u Hrvatskoj - tendencije i per-spektive, u: Obitelj u Hrvatskoj - stanje iperspektive: zbornik radova studijskih danau akovu. akovo: Obiteljski institut Teo-logije u akovu.

    Wertheimer-Baleti, A. (1997.) Demorepro-dukcijski procesi u Hrvatskoj, u: Nacional-

  • Rev. soc. polit., god. 10, br. 3-4, str. 307-319, Zagreb 2003. ivi D.: Demografske odrednice i posljedice starenja ...

    ni program demografskog razvitka. Zagreb:Ministarstvo razvitka i obnove.

    Wertheimer-Baleti, A. (1999.) Stanovnitvo irazvoj. Zagreb: MATE.

    Zivi, D. (2002.a) Prvi rezultati popisa stanov-nitva u Republici Hrvatskoj 2001. godine,Republika Hrvatska 50 (212).

    Zivi, D. (2002.b) Neka obiljeja demografskeslike Hrvatske na poetku XXI. stoljea,Republika Hrvatska 50 (213).

    ivi, D. (2002.c) Uinci rata na demografskusliku mladog stanovnitva Hrvatske, Dijetei drutvo 4 (1-2).

    ivi, D. (2003.) Dobno-spolna struktura1961.-2001., Hrvatska revija 3(1).

    SummaryDEMOGRAPHIC DETERMINANTS AND CONSEQUENCES OF

    THE AGEING OF CROATIA'S POPULATION

    Draen ivi

    Institute of Social Sciences Ivo PilarZagreb, Croatia

    Thepopulation is the bearerof economic development because it representsthe demographic framework for the formation of the productive (work)forceinitiating and directing all activities in the area. The demographic andsocio-economic development of Croatia is causally connected and interrelated.All the changes and aberrations in demographic development (populationtrends, natural trends, population distribution, migrations and demographicstructures) affect the dynamics and direction of the socio-economic develop-ment. At the same time, changes of intensity and structural characteristics ofeconomic development will for the most part determine further tendencies inthe population 's development, ultimately in the development of demographicstructures. Since the workforce (active population) is formed out of thework-capablepopulation contingent and is thus, among other, under the directinfluence of tendencies in the development of the age-gender structure, theanalysis and study of the causes and consequences of the demographic ageingof Croatian population has become an important prerequisite for the evalua-tion of demographicpotentials in the current and future economic developmentof Croatia.

    Key words: Croatia, population, birth-rate, natural depopulation, demo-graphic ageing.

    319