of 13/13
Demografske odrednice i posljedice starenja stanovništva Hrvatske DRAŽEN ŽMĆ Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Zagreb, Hrvatska Pregledni znanstveni članak UDK:314.87( 497.5) Primljeno: ožujak 2003. Stanovništvo je nositelj gospodarskog razvoja, jer ono predstavlja demograf- ski okvir za formiranje proizvodne (radne) snage koja pokreće i usmjerava sve djelatnosti u prostoru. Demografski i društveno-gospodarski razvoj Hrvatske nalaze se u kauzalnoj povezanosti i prožetosti. Sve promjene i poremećaji u de- mografskom razvoju (kretanju broja stanovnika, prirodnom kretanju, raz- mještaju stanovništva, migracijama i demografskim strukturama) odrazit će se na dinamiku i smjer društveno-gospodarskog razvitka. Istodobno, promjene in- tenziteta i strukturalnih značajki gospodarskog razvoja uvelike će odrediti daljnje tendencije u razvoju stanovništva, napose u razvoju demografskih struktura. S obzirom da se radna snaga (aktivno stanovništvo) formira iz rad- nosposobnog kontingenta stanovništva te se, između ostalog, nalazi pod izrav- nim utjecajem tendencija u razvoju dobno-spolne strukture, onda raščlamba i poznavanje uzroka i posljedica demografskog starenja hrvatskoga stanovništva postaje važnim preduvjetom za ocjenu demografskih potencijala u današnjem i budućem gospodarskom razvoju Hrvatske. Ključne riječi: Hrvatska, stanovništvo, natalitet, prirodna depopulacija, demografsko starenje. UVOD Temeljna odrednica općega društve- nog i gospodarskog razvoja i napretka ljudske zajednice u cjelini jest njezino stanovništvo. Stanovništvo je nositelj go- spodarskog razvoja, jer ono predstavlja proizvodnu (radnu) snagu koja pokreće i usmjerava sve djelatnosti u prostoru. Sto- ga je cjelovito razumijevanje dosadašnjih razvojnih procesa, ali i predviđanje raz- vojnih perspektiva Hrvatske, nemoguće bez razmatranja i vrednovanja njihovih demografskih aspekata. Demografski i društveno-gospodarski razvoj Hrvatske nalaze se u složenoj i in- teraktivnoj međusobnoj uzročno-poslje- dičnoj povezanosti i prožetosti. Drugim riječima, "stanovništvo neke zemlje razvi- ja se i mijenja svoja obilježja (strukture) pod direktnim ili indirektnim utjecajem brojnih čimbenika koji se umnogome mogu svesti pod pojam društveno-gospo- darskog razvoja. Promjene u razvoju sta- novništva, koje nastaju povezano s proce- som društveno-gospodarskog razvoja, i same povratno djeluju na taj razvoj, bilo da ga stimuliraju ili usporavaju, ovisno o specifičnim obilježjima pojedine zemlje" (Wertheimer-Baletić, 1999.:3). Sve prom- jene i poremećaji u demografskom razvo- ju (kretanju broja stanovnika, prirodnom kretanju, razmještaju stanovništva, mi- gracijama i demografskim strukturama) odrazit će se na dinamiku i smjer društve- no-gospodarskog razvoja. Istodobno, pro- mjene intenziteta i strukturalnih značajki gospodarskog razvoja uvelike će odrediti daljnje tendencije u razvoju stanovništva, naročito u razvoju njegovih struktura. U tom kontekstu valja istaknuti da gospo- darski razvoj neke zemlje ima svoj, pri- 307 " .

Demografske odrednice i posljedice starenja stanovništva ...€¦ · Demografske odrednice i posljedice starenja stanovništva Hrvatske DRAŽEN ŽMĆ Institut društvenih znanosti

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Demografske odrednice i posljedice starenja stanovništva ...€¦ · Demografske odrednice i...

  • Demografske odrednice i posljedice starenjastanovništva Hrvatske

    DRAŽEN ŽMĆInstitut društvenih znanosti Ivo PilarZagreb, Hrvatska

    Pregledni znanstveni članakUDK:314.87( 497.5)

    Primljeno: ožujak 2003.

    Stanovništvo je nositelj gospodarskog razvoja, jer ono predstavlja demograf-ski okvir za formiranje proizvodne (radne) snage koja pokreće i usmjerava svedjelatnosti u prostoru. Demografski i društveno-gospodarski razvoj Hrvatskenalaze se u kauzalnoj povezanosti i prožetosti. Sve promjene i poremećaji u de-mografskom razvoju (kretanju broja stanovnika, prirodnom kretanju, raz-mještaju stanovništva, migracijama i demografskim strukturama) odrazit će sena dinamiku i smjer društveno-gospodarskog razvitka. Istodobno, promjene in-tenziteta i strukturalnih značajki gospodarskog razvoja uvelike će odreditidaljnje tendencije u razvoju stanovništva, napose u razvoju demografskihstruktura. S obzirom da se radna snaga (aktivno stanovništvo) formira iz rad-nosposobnog kontingenta stanovništva te se, između ostalog, nalazi pod izrav-nim utjecajem tendencija u razvoju dobno-spolne strukture, onda raščlamba ipoznavanje uzroka i posljedica demografskog starenja hrvatskoga stanovništvapostaje važnim preduvjetom za ocjenu demografskih potencijala u današnjem ibudućem gospodarskom razvoju Hrvatske.

    Ključne riječi: Hrvatska, stanovništvo, natalitet, prirodna depopulacija,demografsko starenje.

    UVOD

    Temeljna odrednica općega društve-nog i gospodarskog razvoja i napretkaljudske zajednice u cjelini jest njezinostanovništvo. Stanovništvo je nositelj go-spodarskog razvoja, jer ono predstavljaproizvodnu (radnu) snagu koja pokreće iusmjerava sve djelatnosti u prostoru. Sto-ga je cjelovito razumijevanje dosadašnjihrazvojnih procesa, ali i predviđanje raz-vojnih perspektiva Hrvatske, nemogućebez razmatranja i vrednovanja njihovihdemografskih aspekata.

    Demografski i društveno-gospodarskirazvoj Hrvatske nalaze se u složenoj i in-teraktivnoj međusobnoj uzročno-poslje-dičnoj povezanosti i prožetosti. Drugimriječima, "stanovništvo neke zemlje razvi-ja se i mijenja svoja obilježja (strukture)pod direktnim ili indirektnim utjecajem

    brojnih čimbenika koji se umnogomemogu svesti pod pojam društveno-gospo-darskog razvoja. Promjene u razvoju sta-novništva, koje nastaju povezano s proce-som društveno-gospodarskog razvoja, isame povratno djeluju na taj razvoj, biloda ga stimuliraju ili usporavaju, ovisno ospecifičnim obilježjima pojedine zemlje"(Wertheimer-Baletić, 1999.:3). Sve prom-jene i poremećaji u demografskom razvo-ju (kretanju broja stanovnika, prirodnomkretanju, razmještaju stanovništva, mi-gracijama i demografskim strukturama)odrazit će se na dinamiku i smjer društve-no-gospodarskog razvoja. Istodobno, pro-mjene intenziteta i strukturalnih značajkigospodarskog razvoja uvelike će odreditidaljnje tendencije u razvoju stanovništva,naročito u razvoju njegovih struktura. Utom kontekstu valja istaknuti da gospo-darski razvoj neke zemlje ima svoj, pri-

    307

    " .

  • Rev. soc. polit., god. 10, br. 3-4, str. 307-319, Zagreb 2003.

    lično jasno definiran, demografski okvir.Njega sačinjavaju četiri osnovne sastavni-ce demografskog razvoja: (1) ukupnokretanje stanovništva (promjena brojastanovnika); (2) prirodno kretanje sta-novništva (natalitet/fertilitet, mortalitet,prirodna promjena); (3) mehaničko kre-tanje stanovništva (emigracija/imigraci-ja); (4) demografske strukture (biološka,ekonomsko-socijalna i obrazovna). Uku-pno kretanje stanovništva rezultanta jedjelovanja prirodnog i mehaničkog kre-tanja stanovništva i tendencija u razvojudemografskih struktura, što možemo naz-vati i "unutarnjim" čimbenicima demo-grafskog razvoja. Međutim, razvoj sta-novništva određen je i djelovanjem broj-nih "vanjskih" odrednica, među kojimase svojom važnošću ističu gospodarski,politički (osobito rat) i ostali (psihološki idrugi) čimbenici.

    S obzirom da je stanovništvo "izvornajbitnijeg čimbenika proizvodnje - rad-ne snage" (Wertheimer-Baletić, 1999.:4),a da se radna snaga (aktivno stanovni-štvo) formira iz radnog kontingenta (rad-nosposobno stanovništvo) koji se nalazipod izravnim utjecajem niza demografskihčinitelja, osobito dobno-spolne strukturestanovništva, onda raščlamba i poznava-nje procesa u razvoju biološke strukturestanovništva postaje važnim preduvjetomza ocjenu demografskih potencijala u da-našnjem i budućem gospodarskom razvo-ju Hrvatske. U tom kontekstu, vodećiproces u razvoju dobno-spolne slike na-seljenosti Hrvatske jest proces demograf-skog starenja ili starenja stanovništva.

    DEMOGRAFSKO STARENJE:POJAM I POKAZATELJIU demografskoj teoriji postoji nekoli-

    ko definicija procesa starenja stanovni-štva. Najčešće se pod tim pojmom podra-zumijeva porast broja i povećanje udjelastanovništva starijega od 60 (ili 65) godi-na u ukupnom stanovništvu. Pritom se

    308

    Živić D.: Demografske odrednice iposljedice starenja ...

    kao pokazatelj demografskog starenja ra-bi promjena koeficijenta starosti, tj. prom-jena (povećanje) udjela staroga u ukup-nom stanovništvu. Međutim, proces sta-renja stanovništva može se egzaktno pro-matrati i u odnosu staračkog prema mla-dom stanovništvu. U tom slučaju analizi-ramo promjenu odnosa stanovništva udobi do 14 ili 19 godina prema stanov-ništvu starijem od 60 ili 65 godina života.Najčešće primjenjivan sintetički pokaza-telj demografskog starenja u tom slučajuje indeks starenja. Konačno, demografskostarenje možemo definirati i kao procesbržeg povećanja broja i udjela starog sta-novništva (65 i više godina) u odnosu naradno sposobno stanovništvo, tj. radnikontingent (u dobi od 15 do 64 godine).Tada nam je pouzdan pokazatelj starenjastanovništva koeficijent dobne ovisnostistarih.

    ODREDNICE STARENJASTANOVNIŠTVA

    Dobno-spolna struktura stanovništvarezultanta je kratkoročnog i dugoročnogdjelovanja diferencijalnog nataliteta pre-ma spolu, diferencijalnog mortaliteta pre-ma spolu, selektivne migracije prema spo-lu i dobi, te ostalih čimbenika kao što suratovi, bolesti i prirodne kataklizme. Je-dan od osnovnih uzroka starenja stanov-ništva jest dugotrajno smanjivanje natali-teta/fertiliteta. Naime, padom natalitetasmanjuje se obujam mladog kontingentapopulacije, čime se smanjuje i priljev sta-novništva u zrelu, tj. radno i reprodukcij-ski najvitalniju dob. Potonje, između os-taloga, inducira novi pad nataliteta/ferti-liteta te starenje fertilnog i radnosposob-nog kontingenta stanovništva što, daka-ko, ubrzava demografsko starenje ali ipad opće stope aktivnosti, s brojnim ne-gativnim posljedicama po dinamiku istrukturu gospodarskog razvoja. U tomsmislu valja naglasiti da područja, ili zem-lje s visokim natalitetom (fertilitetom), u

  • Rev. soc. polit., god. 10, br. 3-4, str. 307-319, Zagreb 2003.

    cjelini karakterizira mlada dobna struktu-ra, dok se u prostorima koji imaju nizaknatalitet (fertilitet) razvija dobna struktu-ra s visokim udjelom zreloga i staroga, a smalim udjelom mladog stanovništva.

    Na dobni sastav i starenje stanovništvamigracije utječu putem svoje selektivnostiprema dobi, a dijelom i prema spolu.Svjetska iskustva kazuju da jezgru migra-cijskog kontingenta čine dobne skupine iz-među 20 i 40 godina. Česte i brojne emi-gracijske struje za posljedicu imaju nasta-nak i produbljenje krnjih naraštaja u dob-noj slici naseljenosti, što ima određenekratkoročne i dugoročne negativne poslje-dice po razvoj stanovništva. Pritom naro-čito valja apostrofirati povećanje optere-ćenosti radnosposobnog i radnoaktivnogstanovništva dječjim te osobito staračkimkontingentima, a potom i pad udjela sta-novništva u fertilnoj dobi, što dugoročnoizaziva novi pad nataliteta, kao temeljneodrednice procesa demografskog starenja.

    Dobno-spolna struktura stanovništvaHrvatske u posljednjih se pola stoljećarazvijala pod utjecajem dinamičnih dru-štvenih i gospodarskih procesa, ali i broj-nih destabilizacijskih čimbenika razvojastanovništva koji su uglavnom remetilinormalan populacijski razvoj. U tomkontekstu važnim odrednicama starenjastanovništva Hrvatske valja istaknuti: in-tenzivno prekomorsko iseljavanje; izrav-ne i neizravne (naročito migracijske) de-mografske gubitke povezane s Prvim iDrugim svjetskim ratom; epidemije kole-re i španjolske gripe u posljednjim deset-ljećima XIX. i prvim desetljećima XX.stoljeća; agrarne kolonizacije nakon svjet-skih ratova, gospodarske krize tijekomdruge polovice XIX. i tridesetih godina

    Živić D.: Demografske odrednice i posljedice starenja ...

    XX. stoljeća; procese deagrarizacije i de-ruralizacije (ruralni egzodus) tijekom dru-ge polovice prošloga stoljeća; ekonomskuemigraciju od sredine 60-ih godina XX.stoljeća; višedesetljetni, gotovo kontinui-rani pad nataliteta; srbijansku oružanuagresiju na Hrvatsku 90-ih godina te izo-stanak poticajne populacijske politike,naročito njezine eksplicitne i pronatali-tetne varijante.

    Drugim riječima, uzroci i odrednicedemografskog starenja u Hrvatskoj iden-tični su onima u razvijenim zemljama Eu-rope i svijeta. Pritom naročito valja istak-nuti nisko natalitetno obilježje reproduk-cije hrvatskoga stanovništva. Međutim,starenje stanovništva u Hrvatskoj je po-taknuto i produbljeno i nekim karakteri-stičnim, i za hrvatske prilike specifičnimčimbenicima, koji su determinirani svjet-skim ratnim sukobima i Domovinskim ra-tom, te jakim i učestalim iseljeničkim va-lovima. Posebno valja apostrofirati i nepo-voljan uqecaj srbijanske oružane agresijena razvoj dobno-spolnog sastava stanov-ništva Hrvatske. Relativno visoki izravnidemografski gubici zbog rata, premda po-daci nisu cjeloviti i svi izvori još uvijek nisudostupni, umnogome su dodatno po-goršali ionako značajno okrnjene dobneskupine hrvatskog stanovništva. Primjeri-ce, prema evidenciji Ministarstva hrvat-skih branitelja iz Domovinskog rata, uku-pno je u Hrvatskoj poginulo 8.147 brani-telja.' Od toga broja, 6.252 branitelja(76,7%) u vrijeme stradavanja imalo je iz-među 20 i 40 godina, 1.405 branitelja(17,3%) između 40 i 60 godina, 380 brani-telja (4,7%) bilo je mlađe od 20 godina, a110 branitelja (1,3%) bilo je starije od 60godina.' Osim toga, rat je potaknuo i broj-

    1 U potonju su brojku, prema zakonskim rješenjima koji reguliraju problematiku braniteljske populacije,uključene sljedeće kategorije: poginuo u akciji; poginuo - nesretni slučaj; poginuo - prometna nezgoda; sui-cid; proglašen mrtvim; smrt - posljedica ranjavanja; smrt - posljedica bolesti; ubijen u zatočeništvu; umro pri-rodnom smrću.

    2 Podaci Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Odjel za informatizaciju, Zagreb, listopad2002.

    309

  • Rev. soc. polit., god. JO, br. 3-4, str. 307-319, Zagreb 2003.

    ne iseljeničke i izbjegličke migracijskestruje iz Hrvatske. Rezultati popisa sta-novništva 2001. godine, uz poznavanje vi-talne statistike za posljednje međupopisnorazdoblje, te apstrahirajući metodološkeprobleme usporedbe rezultata posljednjihdvaju popisa stanovništva, daju nam ori-jentacijsku mogućnost procjene demo-grafskog gubitka Hrvatske, kao i migracij-ske bilance (razlike između useljavanja iiseljavanja iz Hrvatske) između 1991. i2001. godine. Dakle, 1991. u zemlji je po-pisano 4.499.049 osoba, a 2001. godine4.211.309 stanovnika.' U Hrvatsku je uproteklom desetljeću uselilo 232.966 oso-ba. Očekivani (procijenjeni) broj stanovni-ka Hrvatske, temeljem samo broja dosel-jenih, iznosio bi 2001. godine 4.732.015osoba. Razlika između stvarno popisanogi očekivanog broja stanovnika Hrvatske utom bi slučaju iznosila 520.706 osoba. Od-bijemo li od navedenoga demografskoggubitka ostvareni prirodni pad stanovni-štva između 1991. i 2001. godine od 64.252osoba,' dobivamo procijenjeni ukupan brojiseljenih iz Hrvatske u razdoblju 1991.-2001. godine od 456.454 osoba. Znamo lida se sredinom 1996. godine u Jugoslavijite Bosni i Hercegovini nalazilo približno315 tisuća stanovnika srpske narodnosnepripadnosti iz Hrvatske, onda možemoprocijeniti da je u "redovitim" iseljeničkimtijekovima iz Hrvatske u proteklom deset-ljeću iselilo između 160 i 170 tisuća sta-novnika. Konačno, rat je na pogoršanjedobne slike i demografsko starenje Hrvat-ske utjecao i putem gubitaka natalitetazbog rata (čisti demografski gubici). Dru-gim riječima, određeni broj djece u Hrvat-skoj se u vrijeme rata nije rodio, a bio bise rodio da rata nije bilo (Živić, 2002.c).

    Živić D.: Demografske odrednice iposljedice starenja ...

    Od sredine pa do 90-ih godina XX.stoljeća Hrvatsku je karakterizirala svo-jevrsna demografska stagnacija, a od tadai demografsko nazadovanje (demograf-ska regresija). Tijekom posljednjega me-đupopisnog razdoblja (1991.-2001.) raz-voj stanovništva Hrvatske, u cjelini uzev-ši, ima vrlo nepovoljne tendencije, kojese ponajviše ogledaju u pojavi i produb-ljenju triju globalnih demografskih pro-cesa izrazito depopulacijskih značajki: (1)ukupna depopulacija (pad broja stanovni-ka); (2) prirodna depopulacija (veći brojumrlih stanovnika od rođene djece); (3)demografsko starenje. Navedeni procesijoš su izraženiji na regionalnoj razini, ta-ko da Hrvatsku karakterizira i izrazitaprostorna, urbano-ruralna populacijskapolarizacija, koja je postala jednim od vo-dećih čimbenika neravnomjernom pro-stornom društveno-gospodarskom razvo-ju zemlje.

    Društveno-gospodarski razvoj Hrvat-ske nakon Drugoga svjetskog rata, kojegaponajviše obilježavaju procesi industrijali-zacije i deagrarizacije (uz istodobnu deru-ralizaciju i urbanizaciju), umnogome jeodredio okvir koji je determinirao dina-miku i trend razvoja dobno-spolne struk-ture i starenje stanovništva zemlje.

    Unatoč problemima metodološke (ne)-usporedivosti rezultata popisa 1991. i2001. godine,' ipak se temeljem službenihpopisnih podataka može utvrditi da jeHrvatska tijekom posljednjega međupo-pisnog razdoblja ostvarila pad ili ukupnudepopulaciju stanovništva: apsolutno zapribližno 350 tisuća osoba, a relativno za7,2%. Nema nikakve sumnje da je zbogsvoje strukture ukupna depopulacija uHrvatskoj u značajnoj mjeri produbila

    3 U potonji broj stanovnika Hrvatske 2001. godine u zemlji uključene su i izbjeglice u Republici Hrvatskojte privremeno prisutno stanovništvo.

    4 Navedeni prirodni pad stanovništva, u odnosu na službene podatke, korigiran je na temelju procjene pri-rodnog kretanja na nekada okupiranim područjima Hrvatske. Detaljnije vidjeti Akrap, 2003.:23-25.

    5 Popis stanovništva 2001.: Metodološke napomene (2002.); Pokos, 2003.; Živić, 2002.a; Živić, 2002.b.

    310

  • Rev. soc. polit., god. 10, br. 3-4, str. 307-319, Zagreb 2003.

    starenje stanovništva. Naime, najveći diopada stanovništva posljedica je emigracij-skih procesa u kojima - kao što je već na-glašeno - najviše sudjeluju radno i vitalnonaj sposobnije dobne skupine. Time seokljaštruje dobno-spolna piramida, suža-va se demoreprodukcijska osnovica, štoizaziva daljnji pad nataliteta, a time ub-rzava demografsko starenje ukupnoga, aosobito fertilnog i radnosposobnog sta-novništva.

    Jedan od najvažnijih čimbenika sta-renja stanovništva Hrvatske jest proces uprirodnom kretanju stanovništva, tj. dina-mika nataliteta/fertiliteta i mortaliteta. Utom kontekstu razvoj dobne strukturekao i starenje stanovništva Hrvatske valjarazumjeti i vrednovati u okolnostimavišedesetljetnoga ubrzanog i gotovo kon-tinuiranog smanjivanja nataliteta, odgo-varajućeg porasta mortaliteta te pojaveprirodnoga pada stanovništva do kojegaje došlo početkom 90-ih godina. Pad na-taliteta, kojega u Hrvatskoj gotovo konti-nuirano možemo pratiti od sredine pro-šloga stoljeća, uz još neke druge čimbeni-ke (iseljavanje i naraštaj na depopulacija),najvažnija je odrednica demografskogstarenja Hrvatske.

    Uzroci prirodne depopulacije u Hr-vatskoj složeni su i međusobno ispreple-teni. Pojačano iseljavanje, demografskostarenje, negativno naslijeđe denatalitet-ne "politike" ("bijela kuga"), neuravno-teženi spolni sastav stanovništva i teškegospodarske prilike, nepoticajno su dje-lovale na rađanje. Hrvatska je samo tije-kom druge polovice prošloga stoljeća, ba-štineći naprijed navedene destabilizira-juće čimbenike demoreprodukcije, izgu-bila onu jezgru stanovništva koja stvaranove naraštaje (Živić, 2003.): sve je manjiudjel stanovništva u reprodukcijskoj dobiživota. Dok se, primjerice, još 1971. godi-ne u fertilnom kontingentu (u dobi 15 do

    Živić D.: Demografske odrednice i posljedice starenja ...

    49 godina) nalazilo više od poloviceukupnog ženskog stanovništva Hrvatske(51,4%), rezultati popisa 2001. godinepokazali su pad toga kontingenta žen-skog stanovništva Hrvatske na 46,9%. Jošje nepovoljnija tendencija pada broja iudjela predfertilnog kontingenta ženskogstanovništva (do 14 godina), što upozora-va na ubrzano sužavanje demoreproduk-cijske osnovice hrvatskog stanovništva(Nejašmić, 2002.). Tako je između 1961. i2001. godine broj žena u predfertilnojdobi života smanjen za 33,8%, a udjel uukupnom stanovništvu s 25,6% na 16,0%.Samo tijekom posljednjeg međupopisjabroj žena u dobi do 14 godina smanjen jegotovo za petinu (18,4%).6 Pad obujmapredfertilnog kontingenta ženskog sta-novništva implicira smanjivanje priljevažena u fertilnu, reprodukcijski najpovolj-niju životnu dob, čime se ubrzava daljnjipad nataliteta/fertiliteta, što iznova ub-rzava i demografsko starenje.

    Zbog velikih ratnih i demografskihgubitaka u oba svjetska rata, te snažnogiseljavanja iz Hrvatske koje punim inten-zitetom traje već više od jednog stoljeća,osnovica biodinamičkih procesa u Hrvat-skoj je bitno narušena, što se negativnoodrazilo na trend prirodne promjene, i tosvih njezinih sastavnica. Ovim općim od-rednicama pogoršanja prirodne dinamikestanovništva Hrvatske, napose nataliteta,valja pridružiti i neke specifične činitelje,poput modela industrijalizacije i agrarnepolitike koji nije stimulirao ostanak mla-dih u selu, ali je ubrzao pretjerano na-pučivanje gradova, te višedesetljetni ma-njak bilo kakve smislene i poticajne (pro-natalitetne) populacijske politike u zemlji(Wertheimer-Baletić, 1995., 1997.). Poto-njem svakako valja pridružiti i promjeneodnosa društva i pojedinaca prema obi-telji, što se odražava na planiranje obite-lji, nupcijalitet (sklapanje brakova), di-

    6 Statistički ljetopis RH 2001. (2001.); Popis stanovništva 2001. (2002).

    311

  • Rev. soc. polit., god. 10, br. 3-4, str. 307-319, Zagreb 2003. Živić D.: Demografske odrednice iposljedice starenja ...

    Tablica 1.Kretanje broja rođenih i umrlih u Hrvatskoj 1971.-1990.

    Prirodna Indeks Indeks Indeks promjeneGodina Rođeni Umrli promjene promjenepromjena rođenih umrlih pr. promjene

    1971. 61.673 44.538 17.1351972. 61.487 47.532 13.955 99,7 106,7 81,41973. 61.311 45.285 16.026 99,7 95,3 114,81974. 60.538 44.554 15.984 98,7 98,4 99,71975. 61.045 45.175 15.870 100,8 101,4 99,31976. 61.876 44.670 17.206 101,4 98,9 108,41977. 63.296 44.799 18.497 102,3 100,3 107,51978. 64.023 48.325 15.698 101,1 107,9 84,91979. 65.111 48.003 17.108 - 101,7 99,3 109,01980. 64.904 49.640 15.264 99,7 103,4 89,21981. 63.885 50.953 12.932 98,4 102,6 84,7

    ·1982. 64.810 50.167 14.643 101,4 98,5 113,21983. 63.138 54.635 8.503 97,4 108,9 58,11984. 63.066 53.720 9.286 99,9 98,3 109,21985. 60.886 51.610 9.276 96,5 96,1 99,91986. 58.181 51.233 6.948 95,6 99,3 74,91987. 57.328 52.493 4.835 98,5 102,5 69,61988. 56.964 52.192 4.772 99,4 99,4 98,71989. 54.170 52.039 2.131 95,1 99,7 44,71990. 53.869 51.752 2.117 99,4 99,4 99,3

    1971.-1980. 625.264 462.521 162.7431981.-1990. 596.297 520.794 75.503 95,4 112,6 46,4

    1971.-1990. 1.221.561 983.315 238.246Izvor: Vitalna statistika Republike Hrvatske.

    312

    .'..:'

  • Rev. soc. polit., god. 10, br. 3-4, str. 307-319, Zagreb 2003. Živić D.: Demografske odrednice iposljedice starenja ...

    Tablica 2.Kretanje broja rođenih iumrlih u Hrvatskoj 1991.-2001. godineJ

    Prirodna Indeks Indeks Indeks promjeneGodina Rođeni Umrli promjene promjenepromjena rođenih umrlih pr. promjene

    1991. 50.815 54.311 -3.496

    1992. 44.679 51.323 -6.644 87,9 94,5 190,0

    1993. 46.106 50.219 -4.113 103,2 97,8 61,9

    1994. 45.426 48.802 -3.376 98,5 97,2 82,1

    1995. 45.671 49.826 -4.155 107,6 102,1 65,2

    1996. 48.218 49.657 -1.439 105,6 99,7 34,6

    1997. 48.604 50.801 -2.197 100,8 102,3 152,7

    1998. 47.068 52.311 -5.243 96,8 103,0 238,6

    1999. 45.179 51.953 -6.774 96,0 99,3 129,2

    2000. 43.746 50.246 -6.500 99,3 97,8 87,8

    2001. 40.993 49.552 -8.559 93,7 98,6 131,7

    Nakn. upisani 6.930 -6.930UKUPNO 503505 565.931 -62.426

    Izvor: Vitalna statistika Republike Hrvatske.

    vorcijalitet (razvode), zapošljavanje ženai slično.

    Podaci vitalne statistike za posljednjihdeset godina prošloga stoljeća (1991.-2001.) pokazuju da je u Hrvatskoj na dje-lu prirodna depopulacija stanovništva, od-nosno da se u našoj zemlji značajno višeumire nego što se rađa. To je proces kojiće - uz nastavak emigracijskih procesa -najviše utjecati na ukupan dobno-spolnirazvoj hrvatskog stanovništva, napose nakretanje broja i udjela mladih u ukupnojpopulaciji, čime izravno inducira produb-ljenje starenja stanovništva. Uz tendenci-je u kretanju nataliteta, jedan od najpo-uzdanijih pokazatelja negativnih trendo-va u prirodnom kretanju stanovništva uHrvatskoj jest ukupna ili totalna stopafertiliteta. Ona "označava vjerojatan pro-sječan broj djece koju bi rodila jednažena promatrane generacije, uz pretpo-

    stavku da u nJeZInU fertilnu razdobljudjeluju tekuće specifične stope fertilitetapo dobi ..." (Nejašmić, 2002.:709). Već1968. godine stopa ukupnog fertiliteta uHrvatskoj bila je niža (1,99) od vrijedno-sti koja osigurava jednostavnu reproduk-ciju (2,15). Od 1990. do 1999. godine sto-pa ukupnog fertiliteta smanjena je sa 1,67na 1,38.

    Unatoč činjenici da je u razdoblju1995.-1997. godine zabilježen blagi po-rast nataliteta, zapravo efekti poslijerat-noga kompenzacijskog razdoblja poveća-nih stopa rađanja u cijelosti su izostali.Pad nataliteta u ratnim godinama očeki-vani je proces, jer se zbog sigurnosnih ipsiholoških uvjeta koje donosi rat sklapamanje brakova, a i manje se bračnih pa-rova odlučuje na reprodukciju (depresira-ni natalitet). Prestanak rata u Hrvatskojnije istodobno značio i nestanak ograni-

    7 Podaci vitalne statistike za razdoblje 1971.-2001. godine, navedeni u tablicama 1. i 2., odnose seisključivo na rođene i umrle u zemlji. Drugim riječima, vitalna događanja hrvatskih građana ostvarena u pri-kazanom razdoblju u inozemstvu, nisu uključena u tablice niti u razmatranja u ovom poglavlju.

    313

  • Rev. soc. polit., god. 10, br. 3-4, str. 307-319, Zagreb 2003.

    čavajućih čimbenika značajnijem rastunataliteta. Naime, ratna je opasnost i ne-sigurnost zamijenjena gospodarskom kri-zom i socijalnom neizvjesnošću te broj-nim iseljavanjem, što je dodatno sputalodinamičnije kretanje broja živorođenih(Živić, 2003.). Stoga ionako prekratko iselektivno primjenjivane mjere aktivnepopulacijske politike koju je - usvaja-njem Nacionalnog programa demograf-skog razvitka Republike Hrvatske - prihva-tio 1996. godine hrvatski Sabor, niti nisumogle rezultirati značajnijim pozitivnimpomacima u demografskom oporavku ze-mlje, tj. zaustavljanju i/ili ublažavanju ne-gativnih tendencija u razvoju stanovni-štva.

    POKAZATEWI STARENJASTANOVNIŠTVA HRVATSKEJoš sredinom 80-ih godina argumenti-

    rano se tvrdilo da stanovništvo Hrvatske,u odnosu na svoju opću društveno-gospo-darsku razvijenost, prebrzo stari te da će,zbog negativnih implikacija toga procesa,buduća razdoblja biti obilježena još ne-povoljnijom dinamikom razvoja dobne sli-ke naseljenosti (Friganović, 1985.). Pret-hodnu tvrdnju između ostalog potvrđuju irezultati popisa 2001. godine, kao i njiho-va usporedba s nekoliko prethodnih po-pisa stanovništva.

    Živić D.: Demografske odrednice i posljedice starenja ...

    Tablica 3.

    Odabrani pokazatelji dobno-spolne strukture stanovništvaHrvatske 1961.-2001. godine.8

    Pokazatelji 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.Koeficijentmaskuliniteta 91,4 93,5 93,8 94,4 92,8Koeficijentfeminiteta 109,4 106,9 106,6 106,3 107,8Koeficijentstarosti (60i više god.) 11,8 14,9 14,8 17,5 21,5Koeficijentmladosti (do19 godina) 34,3 31,5 28,2 26,2 23,7Indeksstarenja 34,3 47,2 52,6 66,7 90,7'-Koeficijentukupnedobneovisnosti 53,1 48,1 48,4 45,9 48,8Koeficijentdobneovisnostimladih (do14 godina) 41,7 33,7 31,3 28,7 25,4Koeficijentdobneovisnostistarih (65 iviše god.) 11,4 14,4 17,0 17,2 23,4

    Izvor: Popis stanovništva 2001. (2002.), Statističkiljetopis RH 2001. (2001.).

    8 Koeficijent maskuliniteta - broj muškoga na stotinu ženskog stanovništva; koeficijent feminiteta - brojženskoga na stotinu muškog stanovništva; koeficijent starosti - udjel stanovništva starijeg od 60 godina uukupnom stanovništvu; koeficijent mladosti - udjel stanovništva mlađeg od 19 godina u ukupnom stanov-ništvu; indeks starenja - odnos između stanovništva starijeg od 60 godina i mlađeg od 19 godina; koeficijentukupne dobne ovisnosti - broj stanovnika do 14 i iznad 65 godine na stotinu stanovnika između 15 i 64 godi-na; koeficijent dobne ovisnosti mladih - broj stanovnika do 14 godina na stotinu stanovnika između 15 i 64godine; koeficijent dobne ovisnosti starih - broj stanovnika starijih od 65 godina na stotinu stanovnika između15 i 64 godine.

    314

  • Rev. soc. polit., god. 10, br. 3-4, str. 307-319, Zagreb 2003. Živić D.: Demografske odrednice iposljedice starenja ...

    Slika 1.

    Kretanje broja stanovnika Hrvatske 1961.-2001. godine prema velikim skupinama

    3.DOO.000

    2.500.000

    ee"'" 2.000.000'c>e"~ 1.500.00lJ~

    I.DOO.Ooo

    500.000

    O1961. 1971. 1981.

    Godine

    Usporedba rezultata popisa stanov-ništva između 1961. i 2001. godine (tabli-ce 3. i 4.) otkriva osnovne tendencije urazvoju dobnog sastava stanovništva Hr-vatske. Tako je tijekom posljednjih čet-rdeset godina broj mladog stanovništvasmanjen za 26,1 %, dok je broj starog sta-novništva gotovo udvostručen (porast odčak 95,4%). Samo tijekom posljednjegmeđupopisja (1991.-2001.) broj mladih jesmanjen za 15,9%, a broj starih - unatočukupnoj depopulaciji zemlje - povećan jeza 14,4%! Različita dinamika mladog istarog stanovništva uzrokovala je i prom-jene udjela tih velikih dobnih skupina uukupnom stanovništvu Hrvatske. Između1961. i 2001. godine smanjen je koefici-jent mladosti sa 34,3 (1961.) na 23,7(2001.), a povećan koeficijent starosti s11,8 na 21,5. To, drugim riječima, značida su se dobne skupine mladog i starogstanovništva, prema broju i udjelu uukupnom stanovništvu Hrvatske, gotovoizjednačile, pa govorimo o procesu inver-zije dobne strukture stanovništva Hrvat-ske (Wertheimer-Baletić, 1999.).

    flI Mlado stanovništvo (do 19 godina starosti)

    • Zrelo stanovništvo (20 do 59 god. starosti)

    flI Staro stanovništvo (60 godina starosti i više)

    1991. 2001.

    Jedan od najpouzdanijih analitičkihpokazatelja dobne strukture stanovništva,a time i procesa demografskog starenja,jest indeks starenja, izražen kroz promje-nu odnosa između starog i mladog sta-novništva. U demografskoj je teoriji poz-nato da ukoliko indeks starenja premašivrijednost 40 (starih na 100 mladih sta-novnika), govorimo o staroj populaciji.Kako se iz predočenih podataka vidi,Hrvatska je 1961. godine imala indeksstarenja 34,3, 1971. bio je 47,2, godine1981. bio je 52,6 te 1991. godine 66,7. Po-pisom stanovništva 2001. utvrđen je in-deks starenja ukupnog stanovništva Hr-vatske od čak 90,7. U proteklih je četrde-set godina indeks porasta vrijednosti in-deksa starenja iznosio čak 264,4.

    Prema rezultatima popisa 2001. pro-sječna starost u Hrvatskoj iznosi 39,3 go-dine, što znači da je već bitno viša od gra-nične vrijednosti (30 godina), koja je udemografskoj teoriji prihvaćena kao vri-jednost koja razmeđuje mladu od starepopulacije nekog prostora.

    315

  • Rev. sac. polit., god. 10, br. 3-4, str, 307-319, Zagreb 2003. Živić D.: Demografske odrednice iposljedice starenja ...

    Tablica 4.Kretanje broja i pokazatelj promjene (indeks) stanovništva Hrvatske 1961.-2001. prema velikim dobnim skupinama

    Godine

    1961.1971.

    1981.

    1991.2001.

    1971./1961.1981./1971.

    1991./1981.2001./1991.

    Izvor: Kao u tablici 3.

    Mlado stanovništvo(do 19 godina)

    1.424.992

    1.394.6831.299.4881.252.469

    1.053.24097,9

    93,296,4

    84,1

    Dosegnutu razinu demografskog sta-renja u Hrvatskoj neprijeporno pokazujei primjena različite klasifikacije dobnestrukture prema tipovima dobnog sastavastanovništva. Tako npr. prema metodolo-giji stručnjaka UN-a, koja u analizi tipovapolazi od visine udjela stanovništva stari-jeg od 65 godina, proizlazi da je Hrvatskaveć 1961. godine ušla u skupinu zemaljasa starim stanovništvom. Naime, te je go-dine stanovništvo starije od 65 godinačinilo već više od 7% (7,4%) ukupnogstanovništva Hrvatske, što se u ovoj me-todologiji uzima kao granica između zre-le i stare populacije. Godine 1971. udjelove velike dobne skupine iznosio je 9,6%,1981. iznosi 11,4%, g. 1991. je 11,6%, a2001. čak 15,6%. Primjenom metodologi-je klasifikacije društva u ovisnosti o de-mografskom starenju, koja polazi od ud-jela stanovništva starijeg od 60 godina,zapažamo da se Hrvatska 1961. godinenalazila na pragu starenja, jer je udjel ovevelike dobne skupine u ukupnom stanov-ništvu iznosio 11,8%. Nakon te godineudjel stanovništva starijeg od 60 godinapostupno je rastao, tako da je Hrvatskaveć 1971. godine ušla u krug zemalja s ti-pom dobnog sastava demografska starost(1971. - 14,9%, 1981. - 14,8%, 1991.

    316

    Zrelo stanovništvo(20 do 59 godina)

    2.240.9942.348.943

    2.582.504

    2.624.8012.409.359

    104,8109,9

    101,691,8

    Staro stanovništvo(60 i više godina)

    489.057658.318683.127

    834.988955.556

    134,6

    103,8122,2114,4

    -17,5% i 2001. - 21,5%). Konačno, pre-ma tipologiji S. Šterca (Klemenčić,1990.), koja polazi od međusobnog odno-sa mladog i starog stanovništva, Hrvatskaje 1961. godine bila zemlja na pragu sta-renja, a 2001. godine zemlja je dubokestarosti.

    Osim indeksa starenja, jedan odznačajnijih analitičkih pokazatelja dobnestrukture stanovništva i dosegnute razineprocesa demografskog starenja jest i koe-ficijent dobne ovisnosti stanovništva. Ovajkoeficijent pokazuje opterećenost stanov-ništva u zreloj (radnoj) dobi mladim, od-nosno starim naraštajima. Razlikujemoukupni koeficijent dobne ovisnosti te ko-eficijente dobne ovisnosti mladih i starih.Ovi su koeficijenti iznimno valjani orijen-tiri u ocjeni u kojoj se mjeri radno aktivnostanovništvo opterećeno radnoneaktivnimkontingentima stanovništva.

    Koeficijent ukupne dobne ovisnostistanovništva Hrvatske između 1961. i2001. godine nalazi se u padu (53,1 u1961. i 48,8 u 2001.). Međutim, mnogo suvažnije promjene koeficijenta dobne ovi-snosti mladog i starog stanovništva.Aproksimativan pokazatelj opterećenostiradnoaktivnog stanovništva mladim nara-štajima između 1961. i 2001. godine sma-

  • Rev. soc. polit., god. 10, br. 3-4, str. 307-319, Zagreb 2003. Živić D.: Demografske odrednice iposljedice starenja ...

    Slika 2.

    Kretanje udjela mladog i starog stanovništva Hrvatske 1961.-2001.godine.

    40

    35

    30

    '".?;~~ 25r::>g 20S'"

    5

    o1961. 1971. 1981.

    Godine

    njen je sa 41,7 na 25,4 ili za 39,1%, dok jeopterećenost starim naraštajima poveća-na sa 11,4 na 23,4 ili za 105,3%. To, dru-gim riječima, znači da se sve više sužavaradno-vitalna potencijalna osnovica hrvat-skog stanovništva, s izrazito negativnimposljedicama po kretanje nataliteta i fer-tiliteta, te po ekonomsku aktivnost sta-novništva, a time i po ukupnu gospodar-sku razvijenost zemlje. S druge strane,sve veća opterećenost radnoaktivnog kon-tingenta radnoneaktivnim dijelom popu-lacije u sklopu kontingenta starog stanov-ništva, nesumnjivo znači povećanje dru-štvene i državne skrbi (novčanih sredsta-va) u socijalnom, zdravstvenom i miro-vinskom zbrinjavanju tih osoba.

    POSWEDICE STARENJASTANOVNIŠTVA HRVATSKEDemografske implikacije starenja sta-

    novništva Hrvatske kompleksne su, teškei dugoročne. Naime, starenje stanovni-štva u duljem razdoblju izaziva starenjefertilnog kontingenta (smanjuje se udjelstanovništva u mladim dobnim skupina-

    13 Mlado stanovništvo

    • Staro stanovništvo

    1991. 2001.

    ma), što utječe na pad opće stope natali-teta, čime se demografsko starenje ubrza-va. Taj proces nazivamo efektom naraštaj-nogpomaka (Wertheimer-Baletić, 1999.).Naime, sve malobrojniji naraštaji rođenitijekom 80-ih i 90-ih godina, u fertilno ćerazdoblje života ući u prvim desetljećimaovoga stoljeća, što će inducirati još sna-žniji i ubrzaniji pad nataliteta. Na taj senačin usporava i ukupan demografskirast. Osim toga, starenje izaziva i porastopće stope mortaliteta u dobi nakon 60ili 65 godina, jer se povećava i udjel togastanovništva, visokoga rizika smrti, uukupnom stanovništvu Hrvatske. Demo-grafsko starenje utječe i na veličinu pri-ljeva mladih naraštaja u radnu dob, štoizaziva promjene u strukturi radnog kon-tingenta, kao i u ekonomskoj aktivnostistanovništva.

    Kada su u pitanju demografske teosobito gospodarske implikacije starenjastanovništva Hrvatske, onda naročito va-lja upozoriti na tendencije u strukturno--dinamičkom razvoju kontingenta radno-sposobnog stanovništva (radnog kontin-

    317

  • Rev. soc. polit., god. JO, br. 3-4, str. 307-319, Zagreb 2003. Živić D.: Demografske odrednice iposljedice starenja ...

    genta), kao i na tendencije u reprodukcijiradnog kontingenta stanovništva. Podsje-timo, radnosposobno stanovništvo (u do-bi od 15 do 64 godine) jest demografskiokvir formiranja radnoaktivnog stanov-ništva ili radne snage koja je nositelj go-spodarskog razvoja. Udjel stanovništva upredradnoj dobi (do 14 godina) smanjenje između 1971. i 2001. godine s 22,6% na17,0%. Udjel radnog kontingenta (od 15do 64 godine) u istom je razdoblju ta-kođer smanjen - sa 67,2% na 66,9%. Me-đutim, udjel postradnog kontingenta (65i više godina) u proteklih je trideset godi-na gotovo udvostručen (porastao je sa9,6% na 15,6%). Demografski potencijalradnog kontingenta postaje sve siroma-šniji, na što nas alarmantno upozoravaju ineki pokazatelji reprodukcije radnogkontingenta stanovništva. Naime, između1971. i 2001. godine koeficijent ulaska uradnu dob smanjen je s 12,05 na 9,04, dokje koeficijent izlaska iz radne dobi povećansa 7,78 na 8,82. Koeficijent zamjene (razli-ka između apsolutne vrijednosti priljevau radnu dob i odljeva iz radne dobi) sma-njen je sa 154,9 (1971.) na svega 102,5(2001.). Drugim riječima, tendencija pa-da koeficijenta zamjene upućuje na svemanji demografski pritisak mladih nara-štaja na zapošljavanje, što implicira opa-dajuću reprodukciju radnog kontingenta,tj. smanjenje potencijalnog obujma radne

    LITERATURA

    Akrap, A. (2003.) Migracija Hrvata u posljed-njem desetljeću 20. stoljeća, Hrvatska dija-spora u crkvi i domovini. Frankfurt amMain.

    Friganović, M. (1985.) Demografsko-struktur-ne karakteristike gradskih i ostalih naseljaSR Hrvatske, Radovi 20.

    Friganović, M. (1987.) Demogeografija, Sta-novništvo svijeta. Zagreb: Skolska knjiga.

    Klemenčić, M. (1990.) Postupak vrednovanjadobnog sastava stanovništva, Radovi 25.

    Nejašmić, I. (2002.) Demografski razvoj ueuropskim postsocijalističkim zemljama

    318

    snage (aktivnog stanovništva) u nared-nom razdoblju.

    Konačno, starenje ima i svoje brojnesociogospodarske posljedice. Njih je uovome kratkom prilogu moguće sagledatina dvije razine. Prvo, starenje stanovni-štva sa svim svojim odrednicama - kaošto smo već vidjeli - determinira priličnoograničavajući demografski okvir formi-ranja radnog kontingenta, a time i aktiv-nog stanovništva. Demografski procesi uHrvatskoj, napose u domeni nataliteta/fertiliteta te razvoja dobno-spolne struk-ture stanovništva, upozoravaju na prili-čno realnu mogućnost da Hrvatska u naj-skorije vrijeme postane suočena s manj-kom vlastite radne snage, ma koliko to (sdanašnjeg motrišta visoke nezaposleno-sti) paradoksalno zvučalo. Naime, nizaknatalitet implicira sve manji priljev sta-novništva u fertilnu i radno sposobnu dobživota. Drugo, povećanjem obujma sta-račkog, uglavnom ekonomski neaktivnogstanovništva, povećava se osobna i javnapotrošnja u Hrvatskoj, napose u domeniizdvajanja sredstava za zdravstveno, soci-jalno i mirovinsko zbrinjavanje starihosoba. Stoga se poznavanje odrednica irazumijevanje posljedica starenja stanov-ništva u Hrvatskoj nameće važnim krite-rijem u osmišljavanju i provođenju politi-ke gospodarskog i socijalnog razvoja našezemlje.

    (1990.-1999.), Društvena istraživanja 11(4-5):60-61.

    Pokos, N. (2003.) Metodološke promjene upopisima stanovništva, Hrvatska revija3(1).

    Wertheimer-Baletić, A. (1995.) Demografskakretanja u Hrvatskoj - tendencije i per-spektive, u: Obitelj u Hrvatskoj - stanje iperspektive: zbornik radova studijskih danau Đakovu. Đakovo: Obiteljski institut Teo-logije u Đakovu.

    Wertheimer-Baletić, A. (1997.) Demorepro-dukcijski procesi u Hrvatskoj, u: Nacional-

  • Rev. soc. polit., god. 10, br. 3-4, str. 307-319, Zagreb 2003. Živić D.: Demografske odrednice i posljedice starenja ...

    ni program demografskog razvitka. Zagreb:Ministarstvo razvitka i obnove.

    Wertheimer-Baletić, A. (1999.) Stanovništvo irazvoj. Zagreb: MATE.

    Zivić, D. (2002.a) Prvi rezultati popisa stanov-ništva u Republici Hrvatskoj 2001. godine,Republika Hrvatska 50 (212).

    Zivić, D. (2002.b) Neka obilježja demografskeslike Hrvatske na početku XXI. stoljeća,Republika Hrvatska 50 (213).

    Živić, D. (2002.c) Učinci rata na demografskusliku mladog stanovništva Hrvatske, Dijetei društvo 4 (1-2).

    Živić, D. (2003.) Dobno-spolna struktura1961.-2001., Hrvatska revija 3(1).

    SummaryDEMOGRAPHIC DETERMINANTS AND CONSEQUENCES OF

    THE AGEING OF CROATIA'S POPULATION

    Dražen Živić

    Institute of Social Sciences Ivo PilarZagreb, Croatia

    Thepopulation is the bearerof economic development because it representsthe demographic framework for the formation of the productive (work)forceinitiating and directing all activities in the area. The demographic andsocio-economic development of Croatia is causally connected and interrelated.All the changes and aberrations in demographic development (populationtrends, natural trends, population distribution, migrations and demographicstructures) affect the dynamics and direction of the socio-economic develop-ment. At the same time, changes of intensity and structural characteristics ofeconomic development will for the most part determine further tendencies inthe population 's development, ultimately in the development of demographicstructures. Since the workforce (active population) is formed out of thework-capablepopulation contingent and is thus, among other, under the directinfluence of tendencies in the development of the age-gender structure, theanalysis and study of the causes and consequences of the demographic ageingof Croatian population has become an important prerequisite for the evalua-tion of demographicpotentials in the current and future economic developmentof Croatia.

    Key words: Croatia, population, birth-rate, natural depopulation, demo-graphic ageing.

    319