of 46 /46
Kozmetički proizvodi protiv starenja kože Zadravec, Anamarija Master's thesis / Diplomski rad 2018 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Pharmacy and Biochemistry / Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko- biokemijski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:015593 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-03 Repository / Repozitorij: Repository of Faculty of Pharmacy and Biochemistry University of Zagreb

Kozmetički proizvodi protiv starenja kože

  • Author
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Kozmetički proizvodi protiv starenja kože

Zadravec, Anamarija
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Pharmacy and Biochemistry / Sveuilište u Zagrebu, Farmaceutsko- biokemijski fakultet
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:015593
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
Repository of Faculty of Pharmacy and Biochemistry University of Zagreb
DIPLOMSKI RAD
Zagreb, 2018.
Ovaj diplomski rad prijavljen je na kolegiju Kozmetologija Sveuilišta u Zagrebu
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta i izraen u Zavodu za farmaceutsku tehnologiju pod
strunim vodstvom doc. dr. sc. Ivana Pepia.
Zahvaljujem se mentoru doc. dr. sc. Ivanu Pepiu na strunom vodstvu, savjetima i pomoi
prilikom izrade diplomskog rada.
Takoer se zahvaljujem svojim prijateljima i kolegama koji su me podravali i bili uz mene za
vrijeme studija i pisanja diplomskog rada.
Najvee hvala mojim roditeljima na bezuvjetnoj ljubavi i podršci tijekom studiranja te što su
uvijek u svemu uz mene.
SADRAJ
1.4. STARENJE KOE ...................................................................................................... 4
1.4.2.1. Intrinzino starenje – genetski i hormonski utjecaj ...................................... 5
1.4.2.2. Ekstrinzino starenje – fotostarenje .............................................................. 7
1.5. METODE DETEKCIJE ZNAKOVA STARENJA KOE ....................................... 10
1.5.1. REFLEKTIRAJUA KONFOKALNA MIKROSKOPIJA (RCM) .................. 10
2. OBRAZLOENJE TEME ............................................................................................. 12
4.1. STRATEGIJE PROTIV STARENJA KOE I PREVENCIJA ................................ 14
4.1.1. SISTEMSKI PRIPRAVCI PROTIV STARENJA KOE ................................. 16
4.1.2. INVAZIVNI TRETMANI PROTIV STARENJA KOE ................................. 17
4.2. KOZMECEUTICI – TEMELJNE ZNAAJKE I POSEBNOSTI ............................ 18
4.2.1. RAZLIKE IZMEU KOZMECEUTIKA I LIJEKOVA ................................... 19
4.2.1.1. Ispitivanja sigurnosti ................................................................................... 19
4.2.1.2. Postupak oznaavanja ................................................................................. 20
4.2.1.3. Ispitivanja uinkovitosti .............................................................................. 20
4.2.2. ZAKONSKI PROPISI ZA TVARI U KOZMETIKIM PROIZVODIMA ...... 20
4.3. TOPIKALNI KOZMETIKI PROIZVODI PROTIV STARENJA KOE ............. 21
4.3.1. VRSTE I TEHNOLOŠKI OBLICI PRIPRAVAKA PROTIV STARENJA ..... 21
4.3.1.1. Pripravci za išenje i pilinzi ...................................................................... 21
4.3.1.2. Dnevna i nona njega koe ......................................................................... 22
4.3.1.3. Pripravci za zaštitu od sunca - fotozaštita ................................................... 22
4.3.1.4. Pripravci protiv bora ................................................................................... 23
4.3.1.5. Posebne vrste kozmetikih proizvoda protiv starenja ................................. 23
4.3.2. AKTIVNE TVARI S UINCIMA PROTIV STARENJA ................................ 24
4.3.2.1. Retinoidi ...................................................................................................... 24
4.4. PRIMJERI KOZMETIKIH PROIZVODA PROTIV STARENJA KOE NA
TRIŠTU REPUBLIKE HRVATSKE...................................................................... 30
1.1. ULOGA KOE
Koa (integumentum commune) je organ koji prekriva površinu tijela te obavlja mnoštvo
za ivot vanih funkcija. Njena površina iznosi od oko 1,5 do 2 etvorna metra (m 2 ) što ovisi
o dobi i tjelesnoj konstituciji, a u ena je nešto vea nego u muškaraca (Keros i sur., 1999).
Koa je najvei organ u tijelu te ini barijeru koja ima ulogu sprijeiti gubitak vode,
elektrolita i drugih vanih tvari iz organizma, a ujedno brani ulazak mikroorganizmima i
drugim nepoeljnim tvarima iz okoliša (Pepi i sur., 2011). Kao posrednik s vanjskim
svijetom, koa obiluje ivanim vlaknima, ivanim završecima i osjetnim tjelešcima te štiti
tijelo od toplinskih, kemijskih i mehanikih ošteenja, odrava stalnu tjelesnu temperaturu i
tako sudjeluje u termoregulaciji te vrši izmjenu vode i minerala (Keros i sur., 1999).
1.2. GRAA KOE
Koa kao epitelno-vezivni organ je graena od razliitih staninih struktura. Moe se
podijeliti u etiri glavna dijela: epidermis ili pousmina (pokoa), dermis ili usmina (prava
koa), adneksi ili izdanci koe (lijezde znojnice i lojnice, mirisne lijezde, mlijene lijezde,
dlake i nokti) te hipodermis ili potkono tkivo (Keros i sur., 1999; Pepi i sur., 2011).
Slika 1. Graa koe (www.medelior.com)
2
1.2.1. EPIDERMIS
Površinski je sloj koe koji sainjava mnogoslojni ploasti epitel podijeljen u pet slojeva:
bazalni (stratum basale), nazubljeni (stratum spinosum), zrnasti (stratum granulosum), svjetli
(stratum lucidum) te površinski oroeni sloj (stratum corneum). Stratum corneum ini glavnu
barijeru izmeu tijela i vanjskih utjecaja te je kljuan za odravanje optimalne tjelesne
hidratacije. ak 90-95% epidermalnih stanica ine keratinociti, dok su u manjem postotku
prisutne Langerhansove stanice (2%), melanociti (3%) i Merkelove stanice (0,5%). U
bazalnom su sloju prisutna pigmentna zrnca, melanin, koja odreuju
koe. Epidermis je povezan s dermisom preko epidermokutane veze (Keros i sur., 1999;
Tobin, 2017).
1.2.2. DERMIS
Dermis je sloj preteito sainjen od vezivnog tkiva (kolagenskih i elastinskih vlakana) što
koi daje elastinost i vrstou tako ju štitei od ozljeda. Ujedno sadri i lijezde znojnice i
lojnice, kao i krvne ile te ivce za razliku od epidermisa. Sastoji se od dva dijela:
površinskog bradaviastog sloja (stratum papillare) te elastinog mreastog sloja (stratum
reticulare). Od stanica sadri fibroblaste, limfocite i makrofage. Glavna mu je uloga
podupirati epidermis i opskrbljivati ga hranjivim tvarima, a vee se na potkono tkivo, sloj
masnog tkiva (Keros i sur., 1999; Pepi i sur., 2011; Tobin, 2017).
1.2.3. HIPODERMIS
Sainjen je od elastinih i rahlih vezivnih vlakana te sadri mnoštvo masnih stanica
uklopljenih u mreu vezivnih stanica tvorei lobule. U rahlom tkivu nalazi se mnoštvo krvnih
i limfnih ila, ivaca, Golgi-Mazzonijevih tjelešaca koja su receptori za pritisak, Vater-
Pacinijevih lamelarnih tjelešaca za duboki senzibilitet itd. Glavna uloga mu je da djeluje kao
toplinsko-izolacijski sloj prema okolini. Istodobno je i spremište za hranjive tvari i vodu
(ajkovac, 2005; Keros i sur., 1999).
3
openito velika otpornost na razliite vanjske utjecaje poput hladnoe, vjetra te sunevog
zraenja što se ne odnosi na djeju kou, naroito u najranijoj ivotnoj dobi kada je ona
najosjetljivija na sunevo UV zraenje. Površinski i dublji slojevi mlade koe sadre veliki
postotak masnog tkiva koje je jednoliko raspodijeljeno (Ramos-e-Silva i sur., 2013), a takoer
su prisutne i znaajne koliine kolagena, elastina te glikozaminoglikana u dermisu.
Promatramo li zdravu mladu kou pod mikroskopom, uoava se višeslojni epidermis. Stratum
corneum se doima kao visoko refrakcijska površina okruena tamnim konim brazdama.
Korneociti su veliki doseui veliinu otprilike od 10 do 30 µm i poligonalnog su oblika.
Stratum granulosum se sastoji od poligonalnih keratinocita (KC), koji se kohezivno okupljaju
tvorei uzorak nalik pelinjem sau, a sve se to zbiva u zrnatoj citoplazmi koja je takva zbog
prisutnosti brojnih organela (slika 2) (Longo, 2016).
Slika 2. (A) Epidermis kod mladih osoba pokazuje romboidni uzorak konih nabora (strelice);
(B) Uobiajeni uzorak pelinjeg saa s KC koji su poligonalni i sa svjetlim staninim
konturama (Longo, 2016)
U uravnoteenu kompoziciju i raspodjelu stanica unutar mlade koe ulaze i melanociti
bazalne membrane, fibroblasti i kolagenska vlakna dermisa te razliite komponente
izvanstaninog matriksa (Wlaschek i sur., 2001; slika 3).
4
Slika 3. (A) Uobiajeni raspored kolagenskih vlakana unutar dermisa; (B) Dodatno uveana
slika kolagenskih vlakana dermisa (Longo, 2016)
1.4. STARENJE KOE
Starenje je sastavni dio ivota svih organizama i kao takav podrazumijeva neodgodiv
proces s kojim se suoavaju svi ljudi. Zahvaljujui medicinskim istraivanjima i unapreenju
tehnologije, ivimo znaajno due i zdravije u svakoj ivotnoj dobi za razliku od prijašnjih
generacija. Prema statistikim podacima, 1946. godine ivotni vijek je bio 65 godina, dok je
danas porastao na 80 godina s time da je oko 36% populacije starije od 65 godina i
procjenjuje se da e ak 25% istih doivjeti preko 95 godina. Za razliku od unutarnjih organa,
koa kao najvei i najuoljiviji ljudski organ prva pokazuje znakove prolaznosti vremena s
posljedinim utjecajem na društveni, medicinski i psihološki ivot svakog pojedinca (Burke,
2017; Longo, 2016).
S ulaskom u tree desetljee ivota koa se poinje mijenjati te prvenstveno utjecaj
okoliša, ali i brojni drugi faktori, uzronici su krajnjeg izgleda koe kojeg osoba stjee u
starijoj ivotnoj dobi. Dakle, starenje koe moe se definirati kao kompleksan i
multifaktorijalan biološki proces uzrokovan kombinacijom endogenih ili intrinzinih faktora
te egzogenih ili ekstrinzinih faktora (Sjerobabski-Masnec i Šitum, 2010; Ganceviciene i sur.,
2012).
Iako su neizbjene i meu prvim uoljivim karakteristikama starenja pojava sijede kose
te u muškaraca, ali i nekih ena, postepeni gubitak kose, pojava bora na koi je jedan od prvih
5
znakova da se poela mijenjati struktura, a time i funkcija koe. Staraka koa gubi
elastinost, hrapava je, naborana s hiperpigmentiranim i depigmentiranim starakim mrljama
te proširenim kapilarama. Hiperpigmentirane mrlje ili lentigines, poznatije još kao starake
mrlje, javljaju se nakon 40. godine u oba spola primarno izlaganjem suncu i to posebno na
vanjskoj strani šaka i na licu. Hidriranost koe se znaajno smanjuje te ona postaje izrazito
suha i ukaste je boje. Koa je stanjena i providna s vidljivim krvnim ilama (ajkovac,
2005; Pepi i sur., 2011). Promjene se uoavaju i u slojevima koe, naroito lica, što se
oituje u stvaranju izraenih ekspresijskih linija. Reducira se stvaranje dermalnih mastocita,
fibroblasta, produkcija kolagena je znaajno smanjena, a epidermokutana veza, koja u mladoj
koi prati valovitu papilarnu liniju, sada postaje sve ravnija i time se mijenjaju njezina
svojstva. Ipak, izravnanje prethodno valovitog epidermisa i njegovo stanjivanje je
najznaajnija promjena najvjerojatnije uzrokovana smanjenom opskrbom hranjivim tvarima
od strane dermisa (Tobin, 2017).
1.4.2. TIPOVI STARENJA KOE
Na starenje koe na razliit nain mogu utjecati genetski, vanjski i hormonski imbenici.
Endogeni ili intrinzini faktori poput genetike, staninog metabolizma, hormona i ostalih
metabolikih procesa uzrokuju intrinzino starenje dok egzogeni ili ekstrinzini faktori, kao
što su kronino izlaganje sunevom zraenju, zagaenje okoliša, ionizirajue zraenje,
kemikalije i toksini, su podloga za tzv. ekstrinzino starenje (Ganceviciene i sur., 2012; Pepi
i sur., 2011).
1.4.2.1. Intrinzino starenje – genetski i hormonski utjecaj
Starenje uzrokovano genima koje nasljeujemo i hormonskim statusom te koje se razvija
prolaskom vremena je intrinzino ili kronološko starenje te predstavlja kontinuirani proces
koji normalno zapoinje u srednjim dvadesetima. Intrinzino starenje koe tee neprimjetno
sporo te se razliito manifestira meu razliitim populacijama, pripadnicima istog etnikog
podrijetla, ali i na razliitim dijelovima iste osobe.
Unutar koe, produkcija kolagena se usporava, a elastin sadri manje elastinih opruga.
Obnavljanje mrtvih stanica koe novima više nije tako brzo kao u mladosti. Ipak, tipini
znakovi intrinzinog starenja, poput izraenih bora, tanke i providne koe, gubitka masnog
tkiva, opuštenosti i suhoe koe te nemogunosti znojenja u svrhu hlaenja tijela, su vidljivi
tek u znaajno starijoj ivotnoj dobi. Nadalje, smanjuje se postotak masnog tkiva te se ono
preraspodjeljuje s podruja lica na dijelove tijela kao što su grudi, ruke i to naroito
6
nadlaktini dio, struk i abdominalni dio, bedra i gluteus (Sjerobabski-Masnec i Šitum, 2010;
Tobin, 2017).
Kao vaan dio nasljeivanja gena, telomere, male DNA sekvence prisutne na krajevima
kromosoma, smatraju se vrlo bitnim faktorima intrinzinog starenja. Uloga ovih struktura, u
uvjetima u kojima su netaknute, je produljivanje ivota stanica. Meutim, starenjem i
ponavljanim replikacijama dolazi do skraivanja telomera te kada one jednom postignu
kritino kratku duinu, stanice permanentno ulaze u stanje u kojem se više ne mogu dijeliti.
Skraivanje telomera mogue je popraviti telomerazama što bi zakoilo proces starenja, no to
bi posljedino moglo dovesti do karcinogeneze. Ipak, potrebna su još dodatna istraivanja ove
teorije u budunosti (Gilchrest, 2013; Ramos-e-Silva i sur., 2013). Osim skraivanja telomera,
ošteenje mitohondrijske DNA i poveana produkcija reaktivnih kisikovih spojeva takoer
igraju veliku ulogu u procesu intrinzinog starenja, a rezultiraju akumulacijom starih stanica
koje više nisu sposobne za proliferaciju i koje pokazuju izmijenjeni sintetiki fenotip te stoga
mogu dovesti do patološkog remodeliranja ekstracelularnog matriksa (Naylor i sur., 2011).
Poznato je da starenjem dolazi do progresivnog smanjenja sinteze hormona u organizmu
što uzrokuje razliite metabolike i fiziološke promjene. Smanjuje se razina hormona rasta
(GH), inzulinu slinog faktora rasta-1 (IGF-1), melatonina, TSH, T3, dehidroepiandrosterona
(DHEA), estrogena i progesterona. Glavna razdoblja hormonskog deficita u ljudi su
menopauza i andropauza, a mogua je i djelomina androgena deficijencija u muškaraca koji
stare (Ganceviciene i sur., 2012). Najvee koliine estrogena kod zdravih ena fertilne dobi
izluuju se putem jajnika, no stvaraju se i u perifernim tkivima, poput koe, uz pomo
aromataze. Izluuje se od 25 do 100 mg estrogena dnevno (Pepi i sur., 2011). Budui da
estrogeni djeluju na sintezu kolagena putem fibroblasta, potiu ekspresiju nekolicine
glikozaminoglikana (GAG) i proteoglikana (PG) te time dovode do poveanog stvaranja
hijaluronske kiseline i zadravanja vode, smanjenjem razine estrogena tijekom menopauze i
post-menopauze na 5 do 10 mg dnevno, smanjuje se i ekspresija GAG i PG u intrinziki
ostarjeloj koi ena. Jedna studija je pokazala da se tijekom dvotjednog apliciranja 0,01%-
tnog topikalnog 17-β-estradiola poveala ekspresija hijaluronske kiseline, heparin sulfata,
biglikana i perlekana u ostarjeloj enskoj koi u predjelu gluteusa (slika 4) (Lee i sur., 2016;
Pepi i sur., 2011).
sur., 2011)
Pojava starenja se primarno pogoršava utjecajem okoliša, no sreom, nedavna otkria
vezana uz molekularne mehanizme koji se pritom odvijaju, pokazala su da se djelovanje ovih
imbenika lako moe prevenirati i njihovi uinci na vrijeme lijeiti (Burke, 2017).
Ekstrinzino ili preuranjeno starenje je za razliku od intrinzinog starenja uzrokovano
vanjskim, okolišnim imbenicima kao što su pretjerano izlaganje sunevom zraenju,
gravitacija, zagaivai okoliša (ozon, smog), neki lijekovi, pušenje, konzumacija alkohola,
ponavljane facijalne ekspresije, isti poloaj spavanja, dijeta itd. (Ramos-e-Silva i sur., 2013;
Sjerobabski-Masnec i Šitum, 2010).
Smanjenjem elastinosti koe u srednjoj ivotnoj dobi, uinci gravitacije znaajno dolaze
do izraaja: vrh nosa poinje opadati, uši se produuju, gornja usna se gubi dok donja postaje
sve izraenija. Ponavljanjem istih izraza lica tijekom godina dolazi do stvaranja bora i to tako
što se upotrebom mišia lica stvaraju utori u koi koji se starenjem i gubitkom elastinosti ne
gube nego zaostaju trajno urezani. Takoer, dugogodišnje spavanje s dranjem lica u istom
poloaju potencira stvaranje bora koje nakon odreene dobi više ne nestaju s lica
(Sjerobabski-Masnec i Šitum, 2010).
Ozon, O3, jedan od najtoksinijih zagaivaa okoliša, koji nastaje interakcijom dušikovih
oksida (NOx) i hlapljivih organskih spojeva (npr. policiklikih aromatskih ugljikovodika) s
UV-om, u reakciji s nezasienim lipidima s površine koe proizvodi reaktivne kisikove
spojeve i tako dovodi do kaskade staninih stres reakcija u dubljim staninim slojevima koe i
time do upalnih procesa i ubrzanog starenja (Burke, 2017). Studija koju su proveli Hüls i
8
suradnici 2016. godine pokazala je povezanost izmeu izmjerenih koncentracija dušikovog
dioksida (NO2) iz okoliša i srednjeg geometrijskog broja mrlja na koi (lentigo mrlja) u dvije
razliite populacije, jedne iz Njemake, druge iz Kine. Uoeno je da se porast koncentracije
NO2 od 10 mg/m 3
povezuje s ak 24-25% više konih mrlja na obrazima lica (Chang, 2016).
Nadalje, još davne 1969. godine je Harry Daniell došao do spoznaje da pušai izgledaju
starije od nepušaa te je veza izmeu pušenja i naboranosti koe dokazana u nekolicini
epidemioloških studija, a koje su pokazale da muškarci imaju ak 2,3 puta više bora, a ene
3,1 puta više (Burke, 2017). Pušenje smanjuje opskrbu konog tkiva hranjivim tvarima te
dovodi do smanjenja kolagenskih i elastinskih vlakana u dermisu i pluima. Takoer moe
uzrokovati porast displazije keratinocita i hrapavosti koe (Ramos-e-Silva i sur., 2013).
52-godišnji puša 57-godišnji nepuša
Slika 5. Periorbitalne bore kod pušaa i nepušaa (Burke, 2017)
Ipak, glavnim uzronikom ubrzanog, ekstrinzinog starenja smatra se dugotrajna,
nezaštiena izloenost suncu te se stoga još i naziva fotostarenje (Tobin, 2017). Za razliku od
zadobivanja opeklina ili tamnjenja sunanjem, koja se manifestiraju kroz sate i dane
provedene na suncu, za fotostarenje koe su potrebna desetljea izlaganja UV zraenju
(Gilchrest, 2013). Fotostarenje, dakle, primarno ovisi o stupnju izloenosti sunevom zraenju
i pigmentu koe te e stoga pojedinci, koji imaju ivotni stil na otvorenom, koji ive u
osunanim klimatskim podrujima i koji su slabije pigmentirani, doivjeti najvei stupanj
fotostarenja (Sjerobabski-Masnec i Šitum, 2010). No meutim, pripadnici svih fototipova
koe, koji se prema Fitzpatricku klasificiraju od I-VI (rangirano od ''uvijek izgori do nikad ne
potamni''), mogu razviti fotostarenje. Tipine znaajke fotostarenja su snano povezane s
tipovima koe te se izgled foto-ošteene koe razlikuje kod tipova koe I-II (crvena kosa,
pjegice, lako izgore) i tipova koe III-IV (tamnija koa, lakše potamne). Tipovi I-II prvo
pokazuju atrofine promjene s manje bora i fokalnu depigmentaciju te displastine promjene
poput aktinine keratoze i epidermalnih malignih bolesti, dok tipovi III-IV razvijaju
9
hipertrofine reakcije uz pojavu dubokih bora, grubosti koe i lentiga. Izlaganje sunevom
zraenju najviše pogaa podruje lica, vrata, šaka i u nešto manjoj mjeri noge i ruke
(Gilchrest, 2013; Tobin, 2017).
Prije otprilike 25 godina uoeno je da osim visoko energetskih UVB zraka valne duljine
315-280 nm, koje ine svega 5% UV zraenja koje dopire do Zemljine površine, kou
direktno mogu oštetiti i nisko energetske UVA zrake valne duljine 400-315 nm, a koje ine
više od 95% ukupnog zraenja koje pristie na Zemlju (Burke, 2017; Gilchrest, 2013). Visoko
prodorne UVA zrake mogu oštetiti vezivna tkiva u dermisu te poveavaju rizik za pojavu raka
koe dok UVB zrake dopiru samo do epidermisa i mogu uzrokovati pojavu opeklina,
tamnjenje koe i fotokarcinogenezu te su glavni uzrok za direktno ošteenje DNA i tako
induciraju upalne reakcije i imunosupresiju. Ipak, UVA zrake, zbog injenice da zauzimaju
znaajno vei postotak ukupnog UV zraenja i da prodiru dublje i u podruje epidermisa i
dermisa, primarno su zaslune za fotostarenje koe (Tobin, 2017).
Oksidativni stres, odnosno fotooksidativna ošteenja na staninim i izvanstaninim
razinama koja inducira UV zraenje, smatraju se osnovnim mehanizmom fotostarenja.
Nastaju reaktivni kisikovi spojevi (ROS) tj. slobodni radikali, atomi ili molekule s nesparenim
elektronom kao što su superoksidni anion, peroksil radikal i hidroksil radikal. Oni ošteuju
enzimatski (glutation peroksidaza, glutation reduktaza, katalaza, ekstracelularna superoksid
dismutaza) i neenzimatski antioksidativni obrambeni sustav koe, modificiraju proteine i
lipide, a ujedno aktiviraju razliite signalne puteve unutar stanica koji su povezani s rastom,
diferencijacijom i degeneracijom vezivnog tkiva koe (Amer i Maged, 2009; Pepi, 2003).
Promjene na molekularnoj i staninoj razini, uzrokovane fotostarenjem, okida su brze i
dinamine pojave konih poremeaja za razliku od intrinzinog starenja kod kojeg se sve
odvija vrlo sporo (Ramos-e-Silva i sur., 2013). Epidermis podlijee hipertrofiji i postaje
akantotian, a stratum corneum se stanjuje i dolazi do progresivne displazije sa staninom
atipijom i anaplazijom (Sjerobabski-Masnec i Šitum, 2010).
Kod izrazito foto-ostarjele koe, osim vlaknastog kolagena I (kojeg proizvode fibroblasti)
i kolagena III unutar dermisa, gube se takoer i usidrena vlakna kolagena VII u
epidermokutanoj vezi. Nadalje, koliina GAG dermisa, konkretno hijaluronske kiseline i
kondroitin sulfata, se poveava i preraspodjeljuje i udruuje s elastinom mreom vlakana,
koja je kod slabe i akutno foto-ostarjele koe drukije preoblikovana. Ovom preraspodjelom
oni postaju nedostupni kao izvor hidratacije koe. Retikularni dermis izrazito foto-ošteene
koe karakteriziran je prisutnošu obilnih, naizgled dezorganiziranih elastinih vlaknastih
proteina poput tropoelastina, fibrilina-1, fibulina 2 i 5 i drugih (Naylor i sur., 2011). Sve ove
10
navedene promjene u epidermisu i dermisu uzrokuju razliite karakteristike foto-ostarjele
koe kao što su: hrapave bore, gruba tekstura koe, blijedilo sa išaranom pigmentacijom,
gubitak elastinosti i izrazita suhoa koe (Sjerobabski-Masnec i Šitum, 2010).
1.5. METODE DETEKCIJE ZNAKOVA STARENJA KOE
Poznato je da je starenje usko povezano s razliitim konim i tjelesnim poremeajima
ukljuujui degenerativne poremeaje, rak koe te benigne i maligne neoplazme. Upravo je
stoga paradigma ''uspješnog starenja'' usredotoena na zdravlje i aktivno sudjelovanje u ivotu
te se protivi tradicionalnom poimanju starenja kao perioda bolesti. Nuno je, dakle, detektirati
rane znakove starenja koe i to još dok se proces moe zaustaviti ili barem minimizirati
znakove starenja na koi, licu i tijelu (Ganceviciene i sur., 2012; Longo, 2016).
Nekoliko je bioinenjerskih metoda predloeno za opsenu i neinvazivnu procjenu
znakova starenja u svom ranom stadiju razvoja: snimanje kapaciteta koe tzv. SkinChip® koji
daje uvid u teksturu površine koe i stupanj hidratacije, evaporimetrija za mjerenje
transepidermalnog gubitka vode (TEWL–transepidermal water loss), optika profilometrija za
mjerenje dubine bora i hrapavosti koe, kolorimetrija za procjenu ujednaenosti pigmentacije,
mjerenje parametara elastinosti pomou aparata Cutometer, konfokalna mikroskopija i druge
(Tran i sur., 2015; Verschoore i Nielsen, 2017). Meu najznaajnijima se istie reflektirajua
konfokalna mikroskopija za rano otkrivanje starenja koe, ali i za praenje terapije.
1.5.1. REFLEKTIRAJUA KONFOKALNA MIKROSKOPIJA (RCM)
Reflektirajuu konfokalnu mikroskopiju je razvio Minsky 1957. godine i do danas je ova
tehnika stekla veliku popularnost meu znanstvenicima jer je potpuno neinvazivna metoda
kojom se dobiva optiki prikaz citoloških i strukturalnih komponenti koe s dobrim
kontrastom i visokom rezolucijom (Longo, 2016).
Instrument je konfokalni mikroskop koji se sastoji od izvora svjetla, kondenzora,
optikih lea i detektora. Strukture koje se doimaju reflektirajue sadre komponente s visoko
refraktnim indeksom koji se moe usporediti s okolnim strukturama i veliinom je slian
valnoj duljini svjetlosti. Te reflektirajue kone komponente su melanin, kolagen, keratin i
drugi elementi poput citoplazmatskih organela. Noviji na trištu, runi konfokalni mikroskop,
koji je puno manji i fleksibilniji ureaj od izvornog, koristan je za prouavanje teško
dostupnih podruja koe (konih nabora, ušiju itd.). Sadri dio za kontrolu laserske snage,
dubine snimanja i hvatanja slike, no nema mogunost skeniranja veeg vidnog polja (Longo,
2016).
11
Promatrano pod mikroskopom, keratinociti unutar epidermisa stare koe su razliitog
oblika, staninih obrisa i arhitekture što dovodi do tvorbe nepravilnog uzorka pelinjeg saa
(slika 6) (Longo, 2016).
Slika 6. (A) Keratinociti koji tvore nepravilni uzorak pelinjeg saa; (B) Policiklike konture
detektirane u odsutnosti kliniki vidljivog lentiga (Longo, 2016)
Na razini dermisa, RCM omoguava uvid u kolagenska i elastinska vlakna koja se mogu
pratiti kroz razliite stupnjeve degeneracije tijekom vremena. Kada se promatraju pod
mikroskopom, kolagen i elastin, tanka umreena vlakna kakva nalazimo u mladoj koi, su
progresivno zamijenjena gustim, grubim i udruenim amorfnim vlaknima u starijih (slika 7)
(Longo, 2016).
Slika 7. (A) Stara koa s grubim kolagenom s debelim vlaknima (strelica) koja se presijecaju
oko folikula dlake (zvjezdice); (B) U koi ošteenoj sunevim zraenjem ili u starijih od 80
godina kolagen više nije vidljiv (Longo, 2016)
12
Razvojem tehnologije, medicine i farmaceutske industrije ivotni vijek se znatno
produljio unazad nekoliko desetljea, a s tom spoznajom sve više raste elja za što duim
trajanjem mladenakog izgleda, odnosno ''vjenom'' mladosti. Takoer, sve je vei medijski
pritisak na postizanju mladog i lijepog izgleda kao imperativ za uklapanje u moderno društvo.
Osim iz estetskih razloga, potreba za kozmetikim proizvodima protiv starenja u svrhu
ublaavanja ili potpunog uklanjanja znakova starenja, nuna je i zbog moguih konih
oboljenja koja mogu biti uzrokovana initeljima preuranjenog starenja, posebno dugotrajnom
izloenosti sunevom zraenju i zagaivaima okoliša.
Zbog navedenih estetskih i potencijalno po zdravlje opasnih razloga, u porastu je
unaprjeenje i broj kozmetikih proizvoda za pomlaivanje, tretmana i tehnika za uklanjanje
bora, postizanje glatkoe koe, ujednaavanje pigmentacije, posvjetljivanje starakih mrlja
itd. Stoga e ovaj diplomski rad dati detaljan prikaz metoda detektiranja znakova starenja,
prevencija fotostarenja primjenom pripravaka s UV zaštitom, mehanizama djelovanja aktivnih
tvari u kozmetikim proizvodima za zaštitu i obnavljanje koe koja je bila pod utjecajem
intrinzinog ili ekstrinzinog starenja. Nadalje, biti e objašnjena temeljna razlika izmeu
kozmeceutika i lijekova jer njihovi korisnici esto i dalje smatraju da su kontrolirani i
ispitivani na jednako striktan nain.
Cilj ovog diplomskog rada bio je istraiti i navesti primjere naješe primijenjivanih i
trenutno najuinkovitijih kozmetikih proizvoda protiv starenja koe i njihovih aktivnih tvari
te njihove prednosti i eventualne nedostatke, a koji su dostupni u slobodnoj prodaji u
ljekarnama, biljnim drogerijama i drugim specijaliziranim prodavaonicama.
13
Pri pretraivanju literature korištene su online baze podataka. Pretraene su bibliografska
baza podataka (PubMed) i baza podataka s cjelovitim tekstom (Science Direct).
Literatura je pretraena prema temi istraivanja, predmetu istraivanja, autorima i
asopisu. Pri pretraivanju literature traeni su odgovori na specifina pitanja vezana za
problematiku ovoga diplomskog rada. Literatura je pretraivana od opih prema
specijaliziranim lancima pri emu su odabrani lanci relevantni za problematiku ovoga
diplomskog rada.
Relevantni lanci prouavani su analitino i kritino, a vezano uz: definiranje
znanstvenog i/ili strunog problema, istraivanje postojeih znanja o definiranom problemu
(literaturni navodi), oblikovanje radne hipoteze, odabir eksperimentalnih metoda za
ispitivanje hipoteze, prikaz i analizu rezultata te izvedene zakljuke. Pri prouavanju
relevantnih lanaka izdvojeni su najvaniji rezultati, rasprave i zakljuci, koji su prikazani
ovim diplomskim radom. Na temelju prouavanih lanaka izvedena su vlastita razmatranja
prouavane problematike, koja sastavni su dio ovoga diplomskog rada.
14
4.1. STRATEGIJE PROTIV STARENJA KOE I PREVENCIJA
Zbog injenice da su zdravlje i ljepota koe jedni od principijelnih faktora koji
prezentiraju cjelokupnu ''dobrobit'' i ''zdravlje'' kod ljudi, posljednjih desetljea, a naroito
zadnjih godina, razvijaju se razliite metode i pristupi koje objedinjuje izraz ''anti-age'' što
znai ''namijenjen za smanjenje ili sprjeavanje nastanka bora i pomlaivanje koe''
(www.eau-thermale-avene.com.hr), kako s estetskog aspekta tako i u svrhu breg
zacijeljivanja rana i lijeenja konih bolesti. U suvremenom društvu raste nezasitan apetit za
rješenjima koja bi osigurala ''vjenu mladost'' i koja bi barem nakratko vratila vrijeme unazad
i ubrzala stanini ciklus što je potaknulo kozmetiku industriju na pomnija istraivanja
(Ganceviciene i sur., 2012; Ramos-e-Silva i sur., 2013).
Tri primarne strukturne komponenete dermisa, kolagen, elastin i glikozaminoglikani
(GAG), glavna su meta veine istraivanja u svrhu razvoja kozmetikih proizvoda protiv
starenja, od razliitih krema protiv bora sve do raznovrsnih filera. Znaajan gubitak fibrilina,
kao i smanjena produkcija kolagena, najzasluniji su za pojavu bora oslabljujui vezu izmeu
dermisa i epidermisa u ekstrinziki ostarjeloj koi te je poznato da se ukupan sadraj kolagena
po jedinici površine koe smanjuje za otprilike 1% godišnje. Stoga je glavna zadaa brojnih
kozmetikih tretmana i proizvoda poveati brzinu sinteze i ukupnu koliinu kolagena tipa I u
dermisu kako bi se reduciralo nabiranje koe (Ganceviciene i sur., 2012; Gilchrest, 2013).
Nadalje, koa koja je kronino bila izloena sunevom zraenju, u starosti pokazuje znakove
solarne elastoze. Radi se o tipinom ošteenju koe uzrokovanom sunanjem
(www.vasezdravlje.com) prilikom kojeg dolazi do akumulacije djelomino razgraenih
elastinskih vlakana u gornjem dermisu (Gilchrest, 2013).
S ciljem postizanja zdravijeg starenja, lijeenja ili prevencije konih poremeaja,
posebice raka koe, ali i odgaanja starenja koe, primijenjuju se preventivna mjerenja,
kozmetološke strategije, lokalna i sistemska terapija, razliiti instrumenti i invazivni postupci.
Glavni pokreta bilo koje metode u borbi protiv starenja koe je postizanje zdrave, glatke,
transparentne i elastine koe bez nedostataka. Fokus se stavlja na razumijevanje elja i
zahtjeva svakog pacijenta i potom usmjeravanje na najprikladniji tretman koji e dati najviše
zadovoljavajue rezultate, prethodno uzimajui u obzir pacijentovu dob, eventualne prijašnje
zahvate i operacije, opi zdravstveni status, tip koe, stil ivota i brojne druge faktore
(Ganceviciene i sur., 2012).
15
Na temelju navedenih spoznaja, Rabe i suradnici su 2006. godine predloili program
strategija (tablica 1) za prevenciju i lijeenje starenja koe:
1. Prva strategija ukljuuje prevenciju fotostarenja koe uz upotrebu proizvoda za
sunanje sa širokim spektrom kemijskih i fizikalnih filtera, ali i razvijanje svijesti kod
pacijenata o štetnosti sunevog izraenja prilikom izlaganja bez adekvatne zaštite.
2. Druga strategija podrazumijeva primjenu formulacija s aktivnim tvarima poput
retinoida, hidroksilnih kiselina, antioksidansa, estrogena, faktora rasta i drugih s ciljem
odgode ili eventualnog smanjivanja ve prisutnih znakova starenja.
3. Trea strategija je primjenjiva kada je prisutan ve ozbiljniji stadij starenja koe i koji
zahtijeva invazivnije postupke kao što su kemijski pilinzi s veim udjelom kiselina,
laserski tretmani, injektiranje filera, Botoxa itd (Ramos-e-Silva i sur., 2013).
Tablica 1. Anti-age strategije (Ganceviciene i sur., 2012)
Kozmetika njega
Antioksidansi
Zdrava prehrana, suplementacija dodataka
Uz topikalne kozmetike proizvode, koji zauzimaju apsolutno prvo mjesto meu
proizvodima za uklanjanje znakova starenja, svakako valja spomenuti i sistemsku primjenu
pripravaka koji svojim svojstvima dodatno doprinose uinku topikalnih proizvoda i mogu se
primijeniti za prevenciju štetnih uinaka UV-zraenja, te kao rezultat toga, fotostarenja.
Takav sistemski uinak prvenstveno imaju antioksidansi, a sve više novijih studija je pokazalo
da i hormonska nadomjestna terapija (HNT) ima pozitivne uinke na strukturne komponente
koe koje su se koliinski drastino smanjile tijekom perioda menopauze i postmenopauze.
Odavno je poznato i brojne studije su dosada pokazale da je mogue odgoditi starenje
koe primjenom razliitih i na trištu dostupnih dodataka prehrani. Radi se o antioksidativnim
dodacima prehrani iji uinci i podjela su prikazani u tablici 2. Ipak, poznato je da je esto
nuna njihova meusobna kombinacija za postizanje eljenog efekta ili da njihova samostalna
primjena bez upotrebe lokalnih pripravaka nije dovoljna (Amer i sur., 2009; Burke, 2017).
Tablica 2. Podjela i mehanizmi djelovanja sistemskih antioksidansa (Ganceviciene i sur.,
2012)
NAJEŠI
17
U kontekstu HNT kao terapije u borbi protiv znakova starenja i njegovog usporavanja,
razne studije su pokazale da se u ena, koje su odreeno vrijeme primijenjivale HNT,
poveala debljina epidermisa i dermisa, a zapaeno je i poveano stvaranje površinskih lipida
epidermisa te poveana obnova hijaluronske kiseline što doprinosi boljoj hidrataciji. Jedno od
istraivanja je pokazalo kako nakon šest mjeseci primjene HNT u ena s niskim sadrajem
kolagena, HNT na poetku djeluje terapijski, a potom i profilaktiki dok u ena s manjim
gubitkom kolagena djeluje samo profilaktiki. Meutim, potrebno je još detaljnije istraiti i
procijeniti sigurnost primjene HNT protiv starenja koe zbog niza kontraindikacija, ali i
moguih nuspojava poput poveanog rizika od tromboembolije i karcinoma dojke. Stoga se i
dalje najviše preporuuje dati prednost topikalnim estrogenskim pripravcima i fitoestrogenima
kao što su izoflavoni dijadzein i najviše ispitivani genistein izoliran iz soje (Pepi i sur., 2011;
Ramos-e-Silva, 2013).
4.1.2. INVAZIVNI TRETMANI PROTIV STARENJA KOE
Iako su invazivni tretmani esto bolni, ukljuuju vrlo agresivne tvari te oporavak
ponekad traje tjednima, u elji za mladenakim izgledom i prividnim zaustavljanjem vremena,
pomno su razvijani desetljeima, a tehnologija se razvija i dalje. Glavni naglasak se stavlja na
obnovu epidermisa u smislu uklanjanja ošteenog i zamjene s tkivom koje sadri
remodelirane kone slojeve, a ponekad se nastoji i potaknuti formacija novog kolagena. No,
ovi tretmani su vrlo skupi i stoga nedostupni široj populaciji te su upravo zbog agresivnosti
samih postupaka meu posljednjima pri odabiru odgovarajue strategije protiv starenja.
Primjerice, laserski tretmani nude dramatinije eljene rezultate u kraem vremenskom
periodu od kozmetikih proizvoda, no uz znatno vei trošak i rizik. U tablici 3 prikazani su
naješe izvoeni invazivni tretmani i zahvati s dosad najviše zadovoljnih korisnika te njihovi
mehanizmi kojima se prikrivaju znakovi ili privremeno zaustavlja starenje (Ganceviciene i
sur., 2012).
Tablica 3. Prikaz naješih invazivnih zahvata protiv starenja i njihovih glavnih
karakteristika (Ganceviciene i sur., 2012)
INVAZIVNI TRETMANI PROTIV
konih slojeva te kod kojih se nakon upalnih
procesa epidermisa i dermisa regeneracijskim
mehanizmima postie ujednaena i vrsta
koa
koe s ciljem poveanja mekog tkiva,
hidratacije i stanine aktivnosti
u kou iz vlastite krvi radi obnove koe i
potkonog tkiva (www.estetica.hr)
podruje bora i dinamikih konih linija s
ciljem usporavanja vidljivog starenja
4.2. KOZMECEUTICI – TEMELJNE ZNAAJKE I POSEBNOSTI
Kozmetiki proizvodi definiraju se kao tvari i pripravci koji se upotrebljavaju za išenje,
njegu, zaštitu, mirisanje i uljepšavanje vanjskih dijelova ljudskog tijela te išenje i njegu zubi
i usne šupljine. Deklaracija im je obavezna, a mora sadravati: naziv i oznaku proizvoda te
naziv i zaštitni znak proizvoaa, nominalni sadraj izraen u jedinicama mase ili volumena,
rok trajanja, uvjete primjene i eventualna upozorenja, broj proizvodne šare ili kontrolni broj
te za proizvode iji sastojci se posebno naglašavaju uz naziv je potrebno navesti ime i koliinu
tih sastojaka u mjernim jedinicama ili postocima (ajkovac, 2005).
19
No, dio kozmetikih proizvoda koji sadravaju izrazito djelatne tvari poput baktericida,
antiseboreika, UV-filtera i drugih, dobio je poseban naziv ''kozmeceutici'' (ajkovac, 2005).
Zaetnikom tog izraza smatra se dr. Albert Kligman, a do kojeg je došao na susretu Društva
kozmetikih kemiara 1984. godine i s kojim je htio opisati topikalno primjenjive proizvode
koji imaju mogunost stvarati promjene konog statusa, a koji se ne smatraju niti lijekovima
niti kozmetikom (Ramos-e-Silva i sur., 2013). Iz razloga što se smatraju hibridnom
kategorijom proizvoda izmeu lijekova i kozmetike, nisu regulirani od strane FDA (Food and
Drug Administration), ve FTC (Federal Trade Commission) samo nadgleda tvrdnje o
oglašavanju proizvoda (Brandt i sur., 2011). Prvi kozmeceutik koji je ušao u ovu kategoriju
kozmetikih proizvoda bio je tretinoin koji je zbog svojih nepoeljnih uinaka doveo do
razvoja bolje podnošljivih OTC zamjena kao što su retinal, retinil propionat i retinaldehid.
Izuzev tretinoina i tazarotena, svi proizvodi iz skupine kozmeceutika su dostupni kao OTC
pripravci, ali se ne ubrajaju u lijekove (Draelos, 2009; Newburger, 2009).
4.2.1. RAZLIKE IZMEU KOZMECEUTIKA I LIJEKOVA
Usporedimo li ih s prethodno spomenutim kozmeceuticima i definiramo u kontekstu
koe, lijekovi su tvari namijenjene da zacijeljuju, mijenjaju ili štite kou od abnormalnih ili
patoloških stanja. Iako kozmeceutici sadre aktivne i vrlo snane tvari koje imaju uinak na
biološku funkciju koe te dostavljaju koi hranjive tvari koje su joj potrebne da bi bila zdrava,
odreeni ne mogu isporuiti uinak u mjeri u kojoj je potreban, iako stoji tvrdnja da ga
isporuuju, te openito niti jedan kozmeceutik ne moe ispoljiti farmakološki terapijski
uinak kakav imaju lijekovi. Stoga je zakonska regulativa za proizvodnju i stavljanje u promet
za lijekove, kod kojih postoji potencijalno vea opasnost od ingestiranih tvari, znaajno stroa
(Brandt i sur., 2011; Newburger, 2009).
4.2.1.1. Ispitivanja sigurnosti
FDA je odredila da su ispitivanja sigurnosti obvezna za lijekove te ukljuuju animalna,
toksikološka, farmakokinetika, farmakološka i druga ispitivanja dok je za kozmetike
proizvode dovoljna injenica da je na tisue tvari namijenjenih za topikalnu primjenu bez
tono definiranog postupka ispitivanja jer ve postoje dokazi o njihovoj sigurnosti, kao tzv.
GRAS supstancije. Mogue je eventualno testiranje na ivotinjama od strane dobavljaa
sirovina kako bi se utvrdilo da je nova, dotad nepoznata tvar, sigurna za ljude. Sigurnost
biljnih tvari se u pravilu ne ispituje (Draelos, 2009; Newburger, 2009).
20
Lijekovi imaju iznimno kompleksne zahtjeve za oznaavanje i njihova pakiranja sadre
opsenu uputu o lijeku s opisom kemijski aktivnih tvari, formulacija, pomonih tvari,
mehanizma djelovanja, indikacija, kontraindikacija, nuspojava, doziranja itd. S druge strane,
za kozmeceutike je oznaavanje takoer vrlo bitno, no zahtjevi su daleko manje sloeni kako
je i navedeno na poetku poglavlja o kozmeceuticima (Newburger, 2009).
4.2.1.3. Ispitivanja uinkovitosti
Vrlo je vano da lijekovi prou tono definirana i propisana klinika ispitivanja
uinkovitosti, a koja su odreena specifinom završnom tokom zavisno o skupini ispitivanog
lijeka. Kao što nije posebno reguliran postupak ispitivanja sigurnosti kozmeceutika, tako nije
ni za uinkovitost. Poznato je da se ona ispituje na finalnom proizvodu testiranjem na ljudima
u istraivakom laboratoriju ili pod nadzorom dermatologa kako bi se definirali traeni
parametri i formirala tvrdnja o kozmetikom proizvodu (Draelos, 2009; Newburger, 2009).
4.2.1.4. Usporedba trajanja razvojnog puta i troškova
Na samom kraju usporedbe kozmeceutika i lijekova, valja spomenuti kako se znaajno
razlikuju i utrošeno vrijeme te novac za razvoj. Naime, za razvoj lijekova od laboratorijskih
ispitivanja do stavljanja na police ljekarni u prosjeku proe od 7 do 15 godina te se utroši oko
800 milijuna dolara. Za kozmeceutik, potrebno vrijeme za razvoj je od 3 do 5 godina te se
utroši izmeu 2 i 3 milijuna dolara (Draelos, 2009; Newburger, 2009).
4.2.2. ZAKONSKI PROPISI ZA TVARI U KOZMETIKIM PROIZVODIMA
U proizvodnom postupku kozmetikih proizvoda upotrebljava se velik broj tvari
prirodnog, polusintetskog ili sintetskog podrijetla te je osnovni zahtjev da nisu štetne za
zdravlje korisnika. Stoga je obavezno da proizvoai istih provedu sva potrebna toksikološka
ispitivanja, ali i testove iritacije i senzibilizacije. Izbor aktivnih i pomonih tvari za izradu
kozmetikih proizvoda mora biti u skladu s ''Uredbom (EZ) Europskog Parlamenta i Vijea
od 30. studenoga 2009. o kozmetikim proizvodima''. Posebna komisija Europske Unije
izrauje popis sirovina za kozmetike pripravke (Inventary of Cosmetic Ingredients, sada
sadrava više od 6000 naziva) (ajkovac, 2005). Unutar Uredbe nalaze se popis dopuštenih
bojila (Prilog IV), lista dopuštenih konzervansa (Prilog V), lista dopuštenih UV-filtera (Prilog
VI) s parametrima za identifikaciju tvari poput kemijskog naziva, EZ broja, boje, naziva iz
21
glosara uobiajenih sastojaka, s uvjetima vezanima uz vrstu proizvoda i dijelove tijela,
najveu koncentraciju gotovog pripravka i u posebnoj koloni tekst uvjeta primjene i
upozorenja. Uz liste dopuštenih, navedeni su i popis tvari koje kozmetiki proizvodi ne smiju
sadravati osim uz navedena ogranienja (Prilog II) te popis tvari koje su zabranjene (Prilog I)
(Uredba EZ br. 1223/2009). Navedeni popisi se s vremenom mijenjaju te se tako mogu nai
nove tvari meu dopuštenima ili se brišu postojee zbog dokazane štetnosti (ajkovac, 2005).
4.3. TOPIKALNI KOZMETIKI PROIZVODI PROTIV STARENJA KOE
Iz dana u dan raste interes za topikalnim kozmetikim proizvodima protiv starenja koe
te se stoga njihove formulacije, tehnološki oblici i aktivne tvari sve intenzivnije razvijaju u
potrazi za što uinkovitijim i dostupnijim pripravcima namijenjenim osobama koje nastoje što
due zadrati mladenaki izgled. Njihova velika popularnost proizlazi iz injenica što su to
neinvazivni, nekirurški oblici tretmana predvieni za osobnu njegu i upotrebu, a njihove
kompleksne formulacije u tehnološkim oblicima koji su vrlo jednostavni za aplikaciju, s
nizom aktivnih tvari i tvrdnjama na proizvodu koje jame svojom dokazanom uinkovitošu
eljeni krajnji rezultat. Zdrava i funkcionalna barijera koe je od iznimne vanosti u zaštiti
koe od dehidracije, penetracije mikroorganizama, alergena, iritansa, ROS-a i zraenja
(Ganceviciene i sur., 2012; Rivers, 2008).
4.3.1. VRSTE I TEHNOLOŠKI OBLICI PRIPRAVAKA PROTIV STARENJA
Najvaniji zadatak kozmetikih proizvoda protiv starenja koe je sprijeiti isušivanje
koe, adekvatna njega te zaštita od štetnosti UV-zraenja. Potrebno ih je primijenjivati od
mladosti jer je s ovim proizvodima lakše prevenirati preranu pojavu znakova starenja, nego
ukloniti i ublaiti simptome koji su ve nastali i prisutni su odreeno vrijeme. Na trištu
postoje razliite vrste proizvoda koji se razliito apliciraju i u razliito doba dana, a postoji i
niz tehnoloških oblika kako bi svaki korisnik uporabom najprikladnijeg postigao eljene
rezultate (ajkovac, 2005) .
4.3.1.1. Pripravci za išenje i pilinzi
Jedni od kozmetikih proizvoda za prijevremeno ostarjelu kou, kao i za kou koja ima
znakove intrinzikog starenja, su razliita sredstva za išenje kao dio svakodnevne
kozmetike rutine poput emulgiranih losiona, hidrofilnih ulja, uljnih kupki i krema pH
22
vrijednosti 5.5, maski s hidrokoloidima te pilinga u obliku gelova ili krema koji sadre
polietilenske kuglice (ajkovac, 2005).
4.3.1.2. Dnevna i nona njega koe
Izuzetno su vane dnevna i nona njega ostarjele koe, kao i prevencija preuranjenog
starenja, radi njene regeneracije, poveanja elastinosti, zaglaivanja bora, a time i
privremene promjene stanja koe (Ganceviciene i sur., 2012). Dnevna njega se naješe
provodi hidratantnim kremama koje nerijetko sadre i zaštitni faktor za zaštitu od sunca te iji
udio masnoa zavisi o godišnjem dobu. Zimi su potrebni masniji pripravci uz dodatak,
primjerice, neke od nezasienih masnih kiselina. Nona njega podrazumijeva kreme tipa V/U
s razliitim biogenim stimulansima, kreme s liposomima u koje su uklopljeni emolijensi bitni
za zadravanje vode u epidermisu, lipidi, vitamini i druge tvari te tkivna ulja (ajkovac,
2005).
4.3.1.3. Pripravci za zaštitu od sunca - fotozaštita
Izloenost sunevom zraenju je jedan od polaznih faktora protiv kojih se djeluje u svrhu
pomlaivanja i odgaanja znakova starenja. To se postie pripravcima za zaštitu od sunca,
naješe u obliku krema, losiona ili mlijeka, a koji moraju pruati podjednaku zaštitu od UVA
i UVB zraka putem organskih tvari kao što su cinamati, derivati kamfora, salicilati, derivati
PABA-e, fenilbenzotriazoli itd. One apsorbiraju štetno sunevo zraenje i ine ga manje
štetnim te se stoga zovu UV filteri. Vani su i reflektirajui agensi, anorganske tvari poput
cinkovog i titanovog dioksida koji su inertni i koji reflektiraju zraenje. Kako bi što
uinkovitije pruali zaštitu od UV zraenja i slobodnih radikala koji nastaju, ovi pripravci
esto sadre i razliite antioksidanse i retinoide (Pepi, 2003; Ramos-e-Silva i sur., 2013).
Vrlo je bitno odreivanje zaštinog faktora, SPF (sun protection factor), u kozmetikim
proizvodima za zaštitu od sunca, a definira se kao omjer doze UV-zraenja potrebne za
nastanak minimalnog eritema na koi koja je zaštiena ispitivanim proizvodom i doze UV-
zraenja potrebne za nastanak minimalnog eritema na nezaštienoj koi. Nadalje, njihova
primjena na licu i ostalim foto-izloenim podrujima tijela trebala bi postati svakodnevna
rutina i izuzetno je vana ispravna aplikacija pripravka. To podrazumijeva standardiziranu
debljinu premaza od 2 mg/cm 2
koju je odredila FDA, adekvatnu tehniku primjene za
postizanje ravnomjernog sloja pripravka na nanesenom podruju, tip pripravka te uestalost
primjene pri emu bi obnavljanje zaštite koe trebalo biti svakih 2 do 3 sata (Pepi, 2003;
Ramos-e-Silva i sur., 2013).
Glavni uinci ove vrste pripravaka su zaglaivanje bora, poveanje volumena koe,
smanjenje vidljivosti bora te lifting efekt. Jedni su od najprodavanijih vrsta kozmetikih
proizvoda upravo zbog injenice što su bore znak starenja koji najviše predstavlja problem za
fiziko i psihiko stanje korisnika. Naješe su u obliku krema, gelova, maski, seruma ili
fluida, a esto u nazivu proizvoda piše da se radi o filerima, ciljanim tretmanima ili lifting
pripravcima. Takoer, vrlo esto se primijenjuju nakon tretmana injektiranja hijaluronske
kiseline kako bi produljili efekt postignut tim invazivnim postupkom. Jedna od kljunih
aktivnih tvari ovih proizvoda je upravo hijaluronska kiselina, a vrlo su zastupljeni i retinoidi,
alfa-hidroksilne kiseline te kolagen i elastin (ajkovac, 2005).
4.3.1.5. Posebne vrste kozmetikih proizvoda protiv starenja
Kako je proces starenja prvenstveno estetski problem, uz uobiajene pripravke za njegu,
zaštitu i hidrataciju koe, na trištu postoje i razliiti proizvodi kojima je primarna uloga što
ranije ukloniti prve znakove starenja, naroito u podruju oko oiju i usana, potom razliita
hipopigmentacijska ili izbjeljivaka sredstva za primjenu kod ogranienih hiperpigmetacija
koe u koje se ubrajaju sunane pjege, kloazma i lentigo (ajkovac, 2005).
Dok su pripravci protiv prvih bora naješe u obliku krema za normalnu, masnu ili
mješovitu kou, koje uz uobiajene aktivne tvari za njegu pojedinog tipa koe sadre i
dodatne tvari koje e zagladiti prve bore, sredstva za hiperpigmentacije se mogu nai na
trištu kao samostalni pripravci u obliku krema i emulgiranih losiona iskljuivo za tu namjenu
ili kao kozmetiki proizvodi, kojima je primarni uinak njega ili zaštita koe, a sadre još i
depigmentirajui agens kako bi dodatno izbijelili tamne mrlje. Hidrokinon je primjer naješe
upotrebljavanog depigmentirajueg agensa zbog kojeg postoji odreena zabrinutost oko
mogueg razvoja egzogene okronoze, trajne depigmentacije, ali i potencijalne karcinogenosti.
No, pokazalo se da rutinskom topikalnom primjenom u dopuštenim koncentracijama ne moe
izazvati vei rizik od razina koje su prisutne u hrani. Drugi poznati depigmentirajui agensi su
askorbinska kiselina, kojina kiselina koja je slabije istraena, ali bolje prodire u kou i ima
bolju stabilnost u kombinaciji s dipalmitatom te ekstrakt sladia za kojeg su nekoliko studija
pokazale da je uinkovit kod melazme (Rivers, 2008).
24
4.3.2. AKTIVNE TVARI S UINCIMA PROTIV STARENJA
Osnova svakog uinkovitog kozmeceutika protiv starenja je aktivna tvar, koja bi
prvenstveno trebala djelovati na dubinske slojeve koe, epidermis i dermis, mijenjajui tako
sastav i svojstva molekula prisutnih u njima. Osim aktivnih tvari, vrlo vanu ulogu u
kozmetikim proizvodima protiv starenja koe, ali i openito, imaju podloge (vehikli) jer su
odgovorne za penetraciju, permeaciju i apsorpciju ukopljene aktivne tvari. Podloga moe
poveati njezinu djelotvornost, inaktivirati ju, poboljšati barijeru koe, ali i izazvati alergijski
kontaktni dermatitis u nekim sluajevima (Rivers, 2008).
4.3.2.1. Retinoidi
Zlatni standard meu topikalnim kozmetikim proizvodima protiv starenja koe su
retinoidi koji su derivati vitamina A. Njihovi pozitivni efekti vidljivi su kako u podruju
epidermisa u kojem vraaju stanini ciklus keratinocita u normalu, reduciraju keratinocitnu
atipiju i normaliziraju rasprostranjenost melanosoma, tako i u slojevima kolagenskog i
elastinog dermisa gdje dovode do poveanja biosinteze kolagena te poveanja koliine
elastina i GAG (Ganceviciene i sur., 2012; Naylor i sur., 2011). Nedavno je otkriveno da
takoer mogu inducirati taloenje mikrofibrila bogatih fibrilinom u blizini epidermokutane
veze što bi ponovno uspostavilo izgubljenu fiziku vezu izmeu površinskih slojeva koe i
zrelih elastinih vlakana u dubljem dermisu. Veina sljedeih retinoida, ukljuujui i vitamin
A, posjeduju antioksidativno djelovanje, sposobnost izbijeljivanja tamnih mrlja i smanjenja
vidljivosti bora na licu. No, retionidi mogu biti i snani iritansi, izrazito nestabilni u
prisutnosti kisika i svjetla te je njihova primjena kao antioksidansa u pripravcima za zaštitu od
sunca kontroverzna jer ne pruaju nikakvu UV zaštitu. Oralni retinoidi su dokazani teratogeni
te se stoga ni topikalni ne preporuaju za primjenu kod trudnica i ena koje planiraju trudnou
(Naylor i sur., 2011; Ramos-e-Silva i sur., 2013).
Retinoina kiselina ili tretinoin, nearomatski retinoid prve generacije, smatra se jednim
od najmonijih komponenti za uklanjanje znakova starenja koe poput bora i starakih mrlja
koji je u SAD-u odobren za primjenu u koncentraciji od 0,05%. Ipak, zbog niza neeljenih
uinaka kao što su iritacija i arenje koe, mora se primijenjivati s oprezom te bi noviji sustavi
za isporuku aktivne tvari mogli smanjiti nuspojave (Ganceviciene i sur., 2012; Ramos-e-Silva
i sur., 2013).
Retinol ili vitamin A je biološki aktivni oblik vitamina A za kojeg su in vivo studije
pokazale da, kada je topikalno primijenjen, ima samo srednju biološku aktivnost u usporedbi s
25
kontrolirane studije su izvijestile o znaajnom poboljšanju tankih bora tijekom 12 i 24 tjedana
apliciranja. Trenutno je komponenta koja je naješe korištena u kozmetikim proizvodima
protiv starenja te je bolje podnošljiv na koi od trans-retinoine kiseline (Ramos-e-Silva i sur.,
2013; Rivers, 2008).
Retinaldehid, intermedijerni oblik za vrijeme konverzije retinola u retinoinu kiselinu,
takoer djeluje na znakove starenja. Studijama je uoeno kako uzrokuje znaajnu korekciju
bora, kako mekših tako i dubljih (Rivers, 2008).
Esteri retinola, poput retinol i retinil propionata, retinil palmitata, su slabije korišteni
retinoidi, ali ipak postoje dokazi o njihovoj uinkovitosti. U dvostruko slijepom, placebo
kontroliranom testiranju na licu, retinol i retinil propionat su bili izrazito uinkoviti u
redukciji bora i hiperpigmentacije. Kliniki je ispitan i retinil palmitat koji, iako ima manji
potencijal za izazivanje iritacije, ima i slabiju uinkovitost ak i u vrlo visokim
koncentracijama od 2%. No, u gotovo svim studijama esteri retinola su se pokazali
podnošljivijima od retinola (Ramos-e-Silva i sur., 2013).
4.3.2.2. Hidroksilne kiseline
odstranjivanje starih keratinocita u stratum corneumu u obliku blagog pilinga što doprinosi
obnovi epidermisa. Najvanije meu njima su svakako alfa-hidroksilne kiseline iji je uinak
uoen 1990-tih godina, a najprihvaenija teorija o njihovim uincima je da keliranjem
uklanjaju kalcijeve ione iz adhezija epidermalnih stanica što dovodi do slabljenja
intracelularnih adhezija i posljedinog lomljenja mrtvih i suhih stanica. U konanici dolazi do
promoviranja daljnjeg rasta novih stanica i usporavanja stanine diferencijacije ime se
smanjuje pojava bora i koa se doima mlaom. U kozmetikim proizvodima naješe
korištene alfa-hidroksilne kiseline su glikolna i laktatna, iako se malina, citratna, piruvina i
tartarna kiselina takoer esto koriste (Tran i sur., 2015).
Bliska porodica alfa-hidroksilnim kiselinama su beta-hidroksilne kiseline od kojih je
naznaanija kapriloil-salicilna kiselina (LHA) s jedinstvenim uincima protiv starenja.
Lipofilna je i sporo prodire u slojeve stratum corneuma gdje oponaša normalne fiziološke
procese deskvamacije i time obnavlja epidermalne stanice slino kao u mladoj koi. Time
smanjuje hiperpigmentacije, fine linije i bore (Verschoore i Nielsen, 2017).
26
Najvanije aktivne tvari odgovorne za smanjenje ošteenja na staninoj razini,
uzrokovanih djelovanjem slobodnih radikala, su antioksidansi. Takoer, vrlo su vani jer
spreavaju pojavu upalnih reakcija i pruaju zaštitu od UV ošteenja i karcinoma koe. Kako
oralno primijenjeni antioksidansi esto ne mogu prodrijeti u slojeve koe u mjeri u kojoj bi
bili u potpunosti uinkoviti, potranja za topikalnim antioksidansima je sve vea i stoga su
vrlo poeljne aktivne tvari u kozmetikim proizvodima protiv starenja koe. Ipak, da bi i
njihova primjena bila što uinkovitija, prije stavljanja na trište potrebno je riješiti sljedee
probleme: nestabilnost jer se vrlo lako mogu reducirati ili oksidirati, boju jer je teško
proizvesti estetski prihvatljiv proizvod, potom prodiranje u kou i naposljetku njihovu
fotozaštitu. Naješi antioksidansi u kozmetikim proizvodima su alfa-lipoina kiselina
(ALA), L-askorbinska kiselina (vitamin C), niacinamid (vitamin B3), alfa-tokoferol (vitamin
E) i ubikinon (CoQ10) (Amer i sur., 2009; Ramos-e-Silva i sur., 2013).
Alfa-lipoina kiselina (ALA) posjeduje protuupalno djelovanje i odstranjuje odumrle
stanice koe. Iako su studije pokazale da 5%-tna topikalno primijenjena ALA smanjuje
hrapavost koe, lentigo mrlje i fine bore, ne moe pruiti zaštitu protiv UV induciranog
eritema i ne moe smanjiti broj stanica izgorjelih na suncu (Rivers, 2008).
L-askorbinska kiselina (vitamin C) se ve poprilino dugo primijenjuje u topikalnim
pripravcima, prvenstveno zbog antioksidativnog uinka ime prua odreenu zaštitu od UV-
zraenja i stimulirajueg efekta na sintezu kolagena. Takoer, inhibira enzim tirozinazu
smanjujui time hiperpigmentacije. Pokazalo se da izlaganje minimalnoj eritemskoj dozi
(MED) UV-zraenja koja iznosi 1,6 smanjuje razinu L-askorbinske kiseline na 66% od
uobiajene razine, stoga je visoka koncentracija askorbinske kiseline (15%) nuna za
optimalne rezultate u postizanju UV-zaštite. Kako bi se optimizirala perkutana apsorpcija i
postigla aktivnost vitamina C, vrlo je bitno proizvesti adekvatnu formulaciju za njegov
uinkovit topikalni prijenos. Mnogi proizvodi sadre stabilne esterificirane derivate vitamina
C kao što su askorbil-6-palmitat ili magnezij askorbil-fosfat koji se u koi ne metaboliziraju u
aktivnu askorbinsku kiselinu i zato imaju malu ili nikakvu aktivnost. Neke studije su pokazale
da se esterifikacijom hidroksilne grupe rješava problem nestabilnosti unutar formulacije.
Intenzivno se istrauju nove formulacije za stabiliziranje vitamina C poput mikrokapsula,
liposoma i mikroemulzija, iako su mnoge od njih ve viene na trištu (Burke, 2017; Ramos-
e-Silva, 2013).
27
Niacinamid (vitamin B3) je snaan i lako podnošljiv antioksidans koji svojim uinkom
ostvaruje poboljšanje u lipidnoj sredini epidermalne barijere smanjujui time gubitak vode
preko epidermisa. Nadalje, djeluje kao inhibitor prijenosa melanosoma ime smanjuje
hiperpigmentacije. Brojne studije su pokazule da svojim uincima osim hiperpigmentacija
smanjuje i fine linije i bore te poboljšava elastinost koe. Da bi ostvario eljene rezultate,
niacinamid se koristi u koncentracijama od oko 2 do 5% (Ramos-e-Silva i sur., 2013).
Alfa-tokoferol (vitamin E) posjeduje svojstva antioksidansa i ovlaivaa. Kada je
primijenjen topikalno, brojne studije su zabiljeile njegovo djelovanje u zaštiti od UVB
zraenja, a prepoznata je i akutna redukcija eritema kod sunevih opeklina, tamnjenja i
fotostarenja. No, ne postoje nikakvi podaci o konkretnim dokazima da topikalni vitamin E
ima uinke na obezbojenje koe ili na smanjivanje bora. Slino vitaminu C, minimalna doza
UV zraenja u iznosu od 1,6 smanjuje razinu alfa-tokoferola na 75% od normalne razine te je
takoer potrebna viša koncentracija (2 do 5%) za optimalne rezultate u fotozaštiti koe.
Esterificirani derivati acetat i sukcinat, iako prisutni u kozmetikim proizvodima, ne
metaboliziraju se u aktivni alfa-tokoferol te od ukupno 32 izomera vitamina E samo je d-α-
tokoferol topikalno uinkovit. Iako primijenjen samostalno ima uinke, pokazalo se da 1%-tni
α-tokoferol u kombinaciji s 15%-tnom askorbinskom kiselinom ostvaruje etiri puta veu
zaštitu od UV induciranih eritema (Burke, 2017; Ramos-e-Silva i sur., 2013).
Ubikinon (CoQ10) je u organizmu prirodno prisutan i liposolubilan antioksidans, a za
kojeg postoje in vitro dokazi da moe potisnuti produkciju fibroblasta izazvanu UVA
induciranim kolagenazama ime se smanjuje razgradnja kolagena. Takoer, pokazalo se da je
djelotvoran protiv UVA uzrokovanog oksidacijskog stresa u humanim keratinocitima. Vrlo je
uinkovit antioksidans koji štiti istovremeno dermalni matriks i od intrinzinog i
ekstrinzinog starenja (Rivers, 2008).
Emolijensi omoguavaju zadravanje sadraja vode u epidermisu te tvore umirujui
zaštitni film. Poboljšavaju izgled i taktilna svojstva suhe i ostarjele koe, ponovno
uspostavljaju normalnu funkciju barijere koe i reduciraju oslobaanje upalnih citokina. Osim
u proizvodima protiv starenja, ovlaivai su vrlo bitne aktivne tvari i kod upravljanja
razliitim stanjima koe kao što su psorijaza, ekcem, pruritus itd. Dijele se na hidrofilne
emolijense u koje ubrajamo glicerol, sorbitol, ureju, smjese aminokiselina, fitosterine iz ulja
avokada, ekstrakt Aloe vere i kao najvaniju i naješe prisutnu u proizvodima hijaluronsku
28
kiselinu te na lipofilne emolijense od kojih su najznaajnija biljna ulja, masne kiseline, shea
maslac i drugi (ajkovac, 2005; Rivers, 2008).
Hijaluronska kiselina (HA) je jedna od najkrupnijih molekula u izvanstaninom matriksu
dermisa i epidermisa ljudske koe. ak više od 50% ukupne HA u tijelu je prisutno u koi.
Ekstracelularne molekule HA su obino meusobno vezane ili na proteoglikane, posebice
versikan, te im je primarna uloga popunjavanje prostora i apsorpcija udaraca. Stoga je HA
jedna od naješih komponenti filera za kou. Pokazalo se da je vrlo uinkovita u
reepitelizacijskim procesima te kontroli proliferacije i migracije keratinocita iz epidermalnog
bazalnog sloja. HA visoke molekulske mase (MW) prisutna u losionima stvara zaštini film na
površini koe te kao takva ne prodire u kou ve samo prua hidrataciju. Fragmentirana HA s
niskomolekulskim fragmentima moe penetrirati u kou i doprinijeti remodeliranju strukture
kolagena što je vrlo uspješno testirano na koi (Lee i sur., 2016; Verschoore i Nielsen, 2017).
Vrlo uspješno se istrauje i nova tehnologija uklapanja HA u liposome te je primjer jednog
takvog liposoma tzv. Novasome ™ kod kojeg 2 do 7 dvoslojnih membrana okruuju centralno
''teretno'' podruje za razliku od drugih vrsta liposoma. Primjer HA uklopljene u jedan takav
liposom je Teosyal Resilient Hyaluronic Acid® (RHA), ukriena hijaluronska kiselina
(Pinsky, 2017).
Slika 8. Shematski prikaz Novasome-a s membranama koje okruuju jezgru (lijevo);
Shematski prikaz multilamelarnog liposoma s vrstom jezgrom (desno) (Pinsky, 2017)
4.3.2.5. Šeerni amini
Najpoznatiji šeerni amini prisutni u proizvodima protiv starenja su glukozamin i N-
acetil glukozamin (NAG). Prekursori su biopolimerne hijaluronske kiseline. Topikalno
primijenjeni mogu uvelike poboljšati ovlaenost koe te smanjiti vidljivost finih linija i bora
gradei strukturalni matriks koe. NAG je stabilniji od glukozamina i moe prevenirati
nastajanje novih znakova fotostarenja. Jedna placebo kontrolirana studija je pokazala
sinergistiki uinak u redukciji hiperpigmentacija kada se NAG primijenjuje zajedno s
niacinamidom (Bissett, 2009; Rivers, 2008).
29
4.3.2.6. Peptidi
Peptidi su skupina aktivnih tvari za koje se smatra da djeluju kao stanini glasnici. Tri su
kategorije peptida prisutne u kozmetikim proizvodima protiv starenja: peptidi nosai (pr. pal-
KTTKS ili matrixyl), neurotransmiteri (pr. Ac-EEMQRR ili argirelin) i modulatori enzima
(pr. proteini soje i rie). Pal-KTTKS je vrlo potentan pruajui pozitivne efekte ve u
najniim dozama. U dvostruko slijepoj, placebo kontroliranoj studiji uzrokovao je poboljšanje
izgleda naborane koe. No, mišljenja oko njihovih uinaka se i dalje suprotstavljaju i dok
jedni tvrde da nema konkretnih dokaza da su bolji od ovlaivaa, drugi smatraju da imaju
velik potencijal primjene u budunosti. Ipak, kako u literaturi nema puno podataka o njihovim
istraenim neeljenim uincima, treba ih primijenjivati s oprezom (Bissett, 2009; Ramos-e-
Silva i sur., 2013).
Ceramidi su lipidi esencijalni za normalnu funkciju stratum corneuma kao barijere za
vodu. Najuinkovitija terapija protiv znakova starenja je kombinacija ceramida te kolesterola i
masnih kiselina. Za topikalne ceramide se pokazalo da poboljšavaju funkciju barijere i akutno
i kronino ošteene koe ime se smanjuje osjetljivost koe na vanjske utjecaje. Ceramidi su
topljivi u uljima i dok god njihova doza nije previsoka mogu se bez problema inkorporirati u
uljnu fazu kozmetike formulacije. Nedostatak im je što mogu biti vrlo skupi (Bissett, 2009).
4.3.2.8. Aktivne tvari izolirane iz biljaka i ivotinja
Biljne aktivne tvari ine najveu kategoriju kozmetikih aditiva naenih na trištu.
Njihova upotreba je nekontrolirana i esto nema znanstvenih dokaza o njihovim terapeutskim
svojstvima. Naješe naene biljne aktivne tvari u kozmetikim proizvodima protiv starenja
su ekstrakt zelenog aja, ferulina kiselina i ekstrakt sjemenki groa (Rivers, 2008).
Flavonoidi su polifenoli prisutni u biljkama s izrazitim antioksidativnim uinkom te
pruaju zaštitu od UV zraenja. Njihova podskupina su izoflavonoidi u koje se ubrajaju
genistein izoliran iz soje te katehini pronaeni u ekstraktu sjemenki groa. Ekstrakt sjemenki
groa pridonosi boljem djelovanju zaštitnih faktora u kremama za sunanje i uništavanju
slobodnih radikala (Amer i Maged, 2009).
Ekstrakt zelenog aja je primjer katehin baziranog polifenolskog flavonoida. Zeleni aj
sadri epigalokatehin 3-galat koji stimulira proliferaciju keratinocita, poveava debljinu
epidermisa i moe inhibirati formiranje kancerogenih stanica (Amer i Maged, 2009).
30
Nadalje, piknogenol je ekstrakt izoliran iz kore primorskog bora koji ima antioksidativno,
protuupalno i antikarcinogeno djelovanje. Sadri proantocijanidine koji mogu stabilizirati
elastin i kolagen veui se za elastina vlakna (Amer i Maged, 2009).
Ferulina kiselina smatra se potentnim antioksidansom za kojeg se pokazalo da prua
fotozaštitu koe, naroito u kombinacijama s vitaminom C i E. Murray i suradnici su
izvijestili da zbog injenice što joj se mehanizam zaštitnog djelovanja razlikuje od onog kojeg
posjeduju kreme za sunanje, mogla bi dodatno doprinijeti zaštiti koju pruaju kreme za
sunanje (Rivers, 2008).
Ostali vani biljni aktivni sastojci protiv starenja su karotinoidni pigmenti poput likopena
koji istovremeno djeluje protuupalno i antikarcinogeno. Štiti od UVB induciranog
fotoošteenja inhibicijom epidermalne ornitin dekarboksilaze (Amer i Maged, 2009).
Primjer aktivne tvari izolirane iz ivotinja je dimetilaminoetanol (DMAE), analog kolina
i prekursor acetilkolina koji je primijenjiv i oralno i topikalno, a izoliran je iz lososa. Neke
studije su pokazale da ima sposobnost promicanja zadebljanja kolagenskih vlakana no
njegova primjena ostaje kontroverzna (Ramos-e-Silva i sur., 2013).
4.4. PRIMJERI KOZMETIKIH PROIZVODA PROTIV STARENJA KOE NA
TRIŠTU REPUBLIKE HRVATSKE
Ranije spomenuta vanost proizvoda protiv starenja koe u društvu koje tei što due
zadrati mladenaki izgled prisutna je i u Hrvatskoj te je jedan od ciljeva ovog diplomskog
rada bio istraiti i popisati primjere nekih od naješe primijenjivanih i hvaljenih pripravaka
od strane korisnika, a koji se mogu pronai u slobodnoj prodaji u ljekarnama, biljnim
drogerijama i drugim specijaliziranim prodavaonicama Republike Hrvatske. Svi proizvodi
navedeni u tablici 4 su detaljno proueni i zadovoljavaju kriterije Europske Unije za tvrdnje
koje su istaknute na pakiranjima proizvoda te imaju certifikate i odobrenja od strane nadlenih
institucija koje jame da su navedene tvrdnje istinite.
31
Tablica 4. Prikaz nekih kozmetikih proizvoda protiv starenja koe na trištu Republike
Hrvatske
PROIZVOA
NAZIV
KOZMETIKOG
PROIZVODA
TEHNOLOŠKI
Višenamjenska nona
filtrom za zaštitu
protiv starenja koe
kompaktnijom.
Na temelju pretraene literature i utemeljenih dokaza o uinkovitosti veine aktivnih
tvari u kozmetikim proizvodima protiv starenja koe, zakljuujem kako su takvi proizvodi i
dalje prvi izbor u borbi protiv starenja te kako vrlo uspješno usporavaju preranu pojavu ili
umanjuju ve nastale vidljive znakove starenja, naroito u smislu zaglaivanja bora,
izbijeljivanja tamnih mrlja i zaštite od štetnog UV zraenja. Takoer, zauzimaju i vrlo vano
mjesto u terapiji razliitih konih oboljenja, a veliku popularnost meu dermatolozima, koji ih
preporuuju te time i njihovim pacijentima, su stekli zbog svog jednostavnog, neinvazivnog
naina primjene i doziranja.
Valja imati na umu kako je navedene pozitivne uinke mogue postii jedino odabirom
prikladne formulacije, tehnološkog oblika, pomnim odabirom odgovarajuih aktivnih i
pomonih tvari pripravka te uzimajui u obzir individualne potrebe svakog korisnika s
obzirom na njegovu dob, postojee stanje i promjene na koi te stil ivota.
No, brzim razvojem tehnologije i kozmetike industrije, istrauju se i noviji te
potencijalno bolji i uinkovitiji tehnološki oblici i formulacije s kojima bi prijenos aktivne
tvari u kou bio bri te bi se i starenje, kao vrlo nepoeljan biološki proces u današnjem
modernom društvu, puno ranije zaustavilo i produljio mladenaki izgled.
35
6. LITERATURA
Amer M, Maged M. Cosmeceuticals versus pharmaceuticals. Clin Dermatol, 2009, 27, 428-
430.
Bissett DL. Common cosmeceuticals. Clin Dermatol, 2009, 27, 435-445.
Brandt FS, Cazzaniga A, Hann M. Cosmeceuticals: Current Trends and Market Analysis.
Semin Cutan Med Surg, 2011, 30, 141-143.
Burke KE. Mechanisms of Aging and Development-A New Understanding of Environmental
Damage to the Skin and Prevention with Topical Antioxidants. Mech Ageing Dev, 2017, 172,
123-130.
Chang ALS. Expanding Our Understanding of Human Skin Aging. J Invest Dermatol, 2016,
136, 897-899.
ajkovac M. Kozmetologija. Jastrebarsko, Naklada Slap, 2. izdanje, 2005, str. 31, 50, 56, 58,
60, 73, 75, 111-113, 141, 142, 238.
Draelos ZD. Cosmeceuticals: undefined, unclassified, and unregulated. Clin Dermatol, 2009,
27, 431-434.
Ganceviciene R, Liakou AI, Theodoridis A, Makrantonaki E, Zouboulis CC. Skin anti-aging
strategies. Dermato-Endocrinology, 2012, 4:3, 308-319.
Gilchrest BA. Photoaging. J Invest Dermatol, 2013, 133, E2-E6.
Keros P, Peina M, Ivani-Košuta M. Temelji anatomije ovjeka. Zagreb, Naprijed, 1999,
str. 155.
Lee DH, Oh JH, Chung JH. Glycosaminoglycan and proteoglycan in skin aging. J Dermatol
Sci, 2016, 83, 174-181.
Longo C. Well-aging: Early Detection of Skin Aging Signs. Dermatol Clin, 2016, 34, 513-
518.
36
Naylor EC, Watson RE, Sherratt MJ. Molecular aspects of skin ageing. Maturitas, 2011, 69,
249-256.
Newburger AE. Cosmeceuticals: myths and misconceptions. Clin Dermatol, 2009, 27, 446-
452.
O koi – Medelior, http://www.medelior.com/o-kozi, pristupljeno 16. 08. 2018.
Pepi I. Štetni uinci sunevog ultraljubiastog zraenja. Farm Glas, 2003, 59, 6; 235-247.
Pepi I, Sinovi T, Filipovi-Gri J. Hormonsko starenje koe. Farm Glas, 2011, 67, 1; 11-
26.
Pinsky MA. Efficacy and Safety of an Anti-aging Technology for the Treatment of Facial
Wrinkles and Skin Moisturization. J Clin Aesthet Dermatol, 2017, 10, 27-35.
Potpuno prirodna metoda pomlaivanja, http://estetica.hr/novosti/pomladivanje-krvnom-
Ramos-e-Silva M, Celem LR, Ramos-e-Silva S, Fucci-da-Costa AP. Anti-aging cosmetics:
Facts and controversies. Clin Dermatol, 2013, 31, 750-758.
Rivers KJ. The Role of Cosmeceuticals in Antiaging Therapy. Skin Therapy Lett, 2008, 13, 8.
Sjerobabski-Masnec I, Šitum M. Skin aging. Acta Clin Croat, 2010, 49, 515-519.
Sunanje s oprezom, 2004., http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/414/1, pristupljeno
28. 08. 2018.
Tobin DJ. Introduction to skin aging. J Tissue Viability, 2017, 26, 37-46.
Tran D, Townley JP, Barnes TM, Greive KA. An antiaging skin care system containing alpha
hydroxy acids and vitamins improves the biomechanical parameters of facial skin. Clin
Cosmet Investig Dermatol, 2015, 8, 9-17.
Uredba (EZ) Europskog Parlamenta i Vijea od 30. studenoga 2009. o kozmetikim
proizvodima, 2009, Slubeni list Europske Unije, broj 1223/2009.
Verschoore M, Nielsen M. The Rationale of Anti-Aging Cosmetic Ingredients. J Drugs
Dermatol, 2017, 16, 94-97.
37
Wlaschek M, Tentcheva-Poor I, Naderi L, Ma W, Schneider LA, Razi-Wolf Z, Schuller J,
Scharffetter-Kochanek K. Solar UV irradiation and dermal photoaging. J. Photochem.
Photobiol B, 2001, 63, 41-51.
38
Starenje koe je kompleksan i multifaktorijalan biološki proces uzrokovan kombinacijom
endogenih ili intrinzinih te egzogenih ili ekstrinzinih imbenika, a od kojih najsnaniji
utjecaj ima štetno sunevo zraenje te u nešto manjoj mjeri hormonske promjene i genetika.
U odabiru pravilnog tretmana protiv znakova starenja koe vrlo je bitno detektirati
stupanj ošteenja i intenzitet nastalih simptoma razliitim metodama od kojih je naješe
korištena reflektirajua konfokalna mikroskopija. Pravilnom detekcijom dalje se pristupa
odabiru odgovarajueg tretmana prema programu strategija koji ukljuuje invazivne postupke
u sluaju jaih simptoma ili neinvazivne tretmane kada znakovi starenja još nisu dosegli vei
stupanj.
Zbog svoje neinvazivnosti, ali i prihvatljive cijene, prvi odabir su svakako kozmetiki
proizvodi protiv starenja koe koji svojim raznolikim svojstvima, tehnološkim oblicima i
širokom paletom aktivnih tvari poput retinoida, antioksidansa, UV filtera, emolijensa, biljnih i
drugih tvari pruaju potrošaima eljene rezultate. Na trištu ih je zaista mnogo, a svojom
velikom popularnošu potaknuli su i daljnja istraivanja i razvijanje još boljih i uinkovitijih
kozmeceutika.
39
SUMMARY
Skin aging is a complex and multifactorial biological process caused by a combination of
endogenous or intrinsic and exogenous or extrinsic factors, of which the most influence has
harmful sun radiation, and also hormonal changes and genetics in a minor extent.
In choosing proper treatment against signs of skin aging, it is very important to detect the
degree of damage and the intensity of the symptoms by using one of the available methods,
such as currently most common reflectance confocal microscopy. Proper detection further
addresses the choice of appropriate treatment according to a strategy program that includes
invasive procedures in case of severe symptoms or non-invasive treatments when signs of
aging have not yet reached a higher degree.
Due to its non-invasiveness but also the affordable price, the first choice is certainly anti-
aging cosmetic products with its diverse properties, technological forms and a wide range of
active ingredients such as retinoids, antioxidants, UV filters, emollients, herbal and other
substances. Many of them are currently present on the market and their huge popularity has
prompted further research and development of even better and more effective cosmeceuticals.
Temeljna dokumentacijska kartica
Sveuilište u Zagrebu
Diplomski rad
Anamarija Zadravec
Starenje koe je kompleksan i multifaktorijalan biološki proces uzrokovan kombinacijom
endogenih ili intrinzinih te egzogenih ili ekstrinzinih imbenika, a od kojih najsnaniji utjecaj
ima štetno sunevo zraenje te u nešto manjoj mjeri hormonske promjene i genetika.
U odabiru pravilnog tretmana protiv znakova starenja koe vrlo je bitno detektirati stupanj
ošteenja i intenzitet nastalih simptoma razliitim metodama od kojih je naješe korištena
reflektirajua konfokalna mikroskopija. Pravilnom detekcijom dalje se pristupa odabiru
odgovarajueg tretmana prema programu strategija koji ukljuuje invazivne postupke u sluaju
jaih simptoma ili neinvazivne tretmane kada znakovi starenja još nisu dosegli vei stupanj.
Zbog svoje neinvazivnosti, ali i prihvatljive cijene, prvi odabir su svakako kozmetiki
proizvodi protiv starenja koe koji svojim raznolikim svojstvima, tehnološkim oblicima i širokom
paletom aktivnih tvari poput retinoida, antioksidansa, UV filtera, emolijensa, biljnih i drugih tvari
pruaju potrošaima eljene rezultate. Na trištu ih je zaista mnogo, a svojom velikom
popularnošu potaknuli su i daljnja istraivanja i razvijanje još boljih i uinkovitijih kozmeceutika.
Rad je pohranjen u Središnjoj knjinici Sveuilišta u Zagrebu Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.
Rad sadri: 39 stranica, 8 grafikih prikaza, 4 tablice i 29 literaturnih navoda. Izvornik je na hrvatskom jeziku.
Kljune rijei: koa, starenje koe, detekcija starenja, kozmetiki proizvodi, njega koe, aktivne tvari, trište
Mentor: Dr. sc. Ivan Pepi, docent Sveuilišta u Zagrebu Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.
Ocjenjivai: Dr. sc. Ivan Pepi, docent Sveuilišta u Zagrebu Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.
Dr. sc. Jasmina Lovri, izvanredna profesorica Sveuilišta u Zagrebu Farmaceutsko-biokemijskog
fakulteta.
Rad prihvaen: rujan, 2018.
Study: Pharmacy
Diploma thesis
SUMMARY
Skin aging is a complex and multifactorial biological process caused by a combination of
endogenous or intrinsic and exogenous or extrinsic factors, of which the most influence has
harmful sun radiation, and also hormonal changes and genetics in a minor extent.
In choosing proper treatment against signs of skin aging, it is very important to detect the
degree of damage and the intensity of the symptoms by using one of the available methods, such as
currently most common reflectance confocal microskopy. Proper detection further addresses the
choice of appropriate treatment according to a strategy program that includes invasive procedures
in case of severe symptoms or non-invasive treatments when signs of aging have not yet reached a
higher degree.
Due to its non-invasiveness but also the affordable price, the first choice is certainly anti-
aging cosmetic products with its diverse properties, technological forms and a wide range of active
ingredients such as retinoids, antioxidants, UV filters, emollients, herbal and other substances.
Many of them are currently present on the market and their huge popularity has prompted further
research and development of even better and more effective cosmeceuticals.
The thesis is deposited in the Central Library of the University of Zagreb Faculty of Pharmacy and Biochemistry.
Thesis includes: 39 pages, 8 figures, 4 tables and 29 references. Original is in Croatian language.
Keywords: skin, skin aging, aging detection, cosmeceuticals, skin care, active ingredients, market
Mentor: Ivan Pepi, Ph.D. Assistant Professor, University of Zagreb Faculty of Pharmacy and
Biochemistry
Reviewers: Ivan Pepi, Ph.D. Assistant Professor, University of Zagreb Faculty of Pharmacy and
Biochemistry
Jasmina Lovri, Ph.D. Associate Professor, University of Zagreb Faculty of Pharmacy and
Biochemistry
Ivana Perkovi, Ph.D. Assistant Professor, University of Zagreb Faculty of Pharmacy and
Biochemistry